2

Ideje su energija. Nastaju u trenu i šire se brzinom misli. Ideje prelaze s čovjeka na čovjeka sve dok ne postanu snaga.

Adris grupa oduvijek je nastojala biti promicateljem dobrih ideja, mjestom na kojem se svakome malom svjetlu dopušta da raste i jača.

Naših je svjetala više od tri tisuće. To su naši zaposlenici. Njihove ideje svijetle u mraku…

3

5

godišnje izvješće 2008.

Misija i vizija 6Pismo predsjednika Uprave dioničarima 9Adris grupa d.d. 15Rezultati poslovanja Adris grupe d.d. u 2008. godini 19Izvješće revizora 42

6

misija

Osigurati razvoj svih strateških poslovnih jedinica vodeći računa o zado-voljstvu djelatnika i krajnjih potrošača na način koji jamči rast vrijednosti dioničkog kapitala te koji je u skladu s interesima zajednice u okviru koje Adris grupa posluje.

7

vizija

Biti regionalni lider u svim aspektima poslovanja oslanjajući se na tradiciju, vlastite potencijale te na inovativan i dinamičan pristup tržištu.

9

pismo predsjednika uprave dioničarima

Poštovani dioničari, pred vama je izvješće o poslovanju Adris grupe koje, sine ira et studio, dokumentira još jednu uspješnu poslovnu godinu pojedinih naših tvrtki, strateških poslovnih jedinica i sustava u cjelini.

U 2008. godini navršilo se deset godina otkako je naše Društvo (od 2003. godine Adris grupa) započelo razdoblje novoga razvojnog uzleta. To razdoblje obilježava nekoliko važnih akvizicija, diverzifikacija poslovanja, konsolidacije i restrukturiranja tvrtki, nove investicije, novi kadar, nova tržišta i tržišni rast te druga unapređenja u poslovanju. Popis je podugačak, a o njemu sam vas izvještavao tijekom proteklih godina. Istodobno, ukazivao sam i na brojne prepreke i prijetnje u poslovnom okruženju, izražavajući uvjerenje u snagu našega poslovnog sustava.

Usporedno s velikim promjenama unutar naše tvrtke, bitno se mijenjalo i međunarodno i domaće poslovno okruženje. Poznato je kako su se u svijetu unatrag godinu dana pojavili znakovi globalne financijske krize koja je, tako reći preko noći, kulminirala u rujnu 2008. godine u SAD-u, te je u kratkom vre-menu postala svjetska financijska, gospodarska, pa i moralna kriza. Pritom se nipošto ne smiju zaboraviti ni njezine socijalne, pa ni političke posljedice.

Hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini zacijelo su, zbog svoje globalne neznatnosti, malo ili gotovo ništa pridonijeli uzrocima i nastanku spomenute krize, ali ona se u konačnici prelijeva i u naše gospodarstvo, stapajući se i potičući krize domaćeg podrijetla. Premda ćemo u idućem godišnjem izvje-šću više i konkretnije raspravljati o utjecajima svjetske i domaće financijske i ekonomske krize te poduzetim brojnim antirecesijskim mjerama unutar naših tvrtki, utjecaji globalne krize već su se mogli osjetiti i na kraju turističke sezone u 2008. godini te na nekim izvoznim tržištima duhanskih proizvoda.

Osim svjetske recesije, još je nekoliko važnih vanjskih događaja obilježilo 2008. godinu, koji su osobito utjecali na poslovanje Adrisove duhanske divizije. Na međunarodnom planu došlo je do daljnje koncentracije multi-nacionalnih kompanija (JTI-jevo preuzimanje Gallahera i ITG-ijevo Altadisa).

10

Tako sada preostale četiri globalne duhanske kompanije kontroliraju sva važna svjetska tržišta, naravno, osim Kine. Udio tih kompanija na najvaž-nijem europskom tržištu, u Njemačkoj primjerice, iznosi 95 posto ukupne potrošnje. No, valja primijetiti kako su spomenute akvizicije odobrile eu-ropske antimonopolističke agencije, iako ozbiljni kritičari današnje globalne gospodarske krize njezine uzroke vide, među ostalim, u dosadašnjim odo-bravanjima sličnih koncentracija u mnogim industrijama. Takve, globalne oligopolne tržišne strukture zapravo su u suprotnosti s načelima tržišnog natjecanja i teorijama dobrog funkcioniranja kapitalističke ekonomije. To više je onda licemjerno prozivati hrvatsku duhansku industriju za tobožnji monopolistički položaj.

Na nacionalnom, pak, planu doneseno je sasvim neprimjereno zakono-davstvo o zabranama pušenja. Neprimjereno stoga jer ne uzima u obzir naše prilike i potrebe, kao ni mogućnosti i praksu koegzistiranja pušača i nepu-šača, kakva, primjerice, postoji u pojedinim europskim zemljama (Austriji, Španjolskoj, pa i u samom Bruxellesu!). Neprimjereno i zato što se Zakonom o zabrani pušenja, u Hrvatskoj kao turističkoj zemlji, ne poštuju zahtjevi i potrebe gotovo milijun i pol domaćih građana i turista, te se onemogućuje izbor i potrošačima i ugostiteljima.

Drugi gospodarski iznimno važan događaj odnosi se na promjene u su-stavnom gospodarskom zakonu – Zakonu o posebnom porezu na duhanske proizvode. Promjene su započele u 2008. godini i već nas obvezuju u vrijeme pisanja ovog izvješća. Ta sistemska porezna izmjena ima dva aspekta. Prvo, riječ je o skokovitom rastu trošarina na duhanske proizvode, u našem slučaju samo srednjih i nižih cjenovnih skupina cigareta. Skokoviti rast trošarina ubraja se u češće nerazumne poteze pojedinih država. On izaziva nedopustivo raslojavanje tržišta i unosi cijeli sklop nelegalnih te gospodarski i moralno štetnih i neprihvatljivih ponašanja tržišnih aktera i potrošača. Rast trošarina mora biti postupan jer su trošarine porezi na potrošnju i stoga se nužno odra-žavaju na cijene proizvoda i standard potrošača. Drugo, naprasno i praktički jednokratno i bez mogućnosti prilagodbe, tim se zakonskim izmjenama ukida sustav različitih visina trošarina na različite vrste duhanskih proizvoda, što je bila stoljetna praksa na ovim prostorima. Učinjeno je to, kažu nam, pod pritiskom europskih birokrata i, još kažu, lobističkih pritisaka nekih, već spomenutih multinacionalnih kompanija koje dominiraju na europskim tržištima. Hrvatska je dosadašnjim poreznim sustavom, navodno, na našem tržištu diskriminirala njihove uvozne proizvode.

Poštovani dioničari, u ovom izvještaju želim zabilježiti kako dosadašnji hrvatski zakon, propisi i praksa nisu porezno diskriminirali uvozne proizvode,

11

te da je takva optužba apsolutno pravno neutemeljena, što je hrvatska strana i pismeno i usmeno dokumentirala Europskoj komisiji. Hrvatska je takve tvrdnje i zahtijevane promjene zakona trebala odlučno odbaciti, barem do trenutka punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji ili barem do roka koji je Europska unija ponudila Hrvatskoj (početak 2010. godine). Uo-stalom, s takvim poreznim sustavom Hrvatska je ušla u Svjetsku trgovinsku organizaciju uz suglasnost svih današnjih članica Unije. Možemo razumjeti da se Hrvatsku u pregovorima s Unijom blokira ili ucjenjuje zbog vitalnih gospodarskih ili političkih interesa pojedinih zemalja članica. Neshvatljivo je, međutim, da se jedna suverena zemlja ucjenjuje zbog interesa jedne ili dviju multinacionalnih kompanija koje čak i nemaju sjedište u zemljama Europske unije. U prilog ovim tvrdnjama možemo navesti činjenicu da su, istodobno s hrvatskim prihvaćanjem zahtjeva za ukidanjem našega “diskriminirajućeg” poreznog sustava, naša odgovarajuća ministarstva registrirala uvozni brend jedne multinacionalne kompanije u taj isti “diskriminirajući” trošarinski razred u kojem se nalaze istovrsne cigarete domaće proizvodnje. Sigurni smo da je registracija učinjena zato što se taj uvoznik konačno udostojio poštovati svu postojeću legislativu i procedure, predviđene podjednako za sve domaće i uvozne proizvode. Dakle, navedeni slučaj pokazuje da se jedina “diskrimi-nacija” uvoznika proizvoda u našem dosadašnjem zakonu, propisima i praksi sastojala u tome da je uvoznik trebao poštovati postojeće hrvatske propise.

Kakvog li drskog zahtjeva tako male zemlje?!U ovom izvješću zamjetnu pozornost posvećujem tom sustavnom gospo-

darskom zakonu jer se njegovim prihvaćanjem pogoršavaju tržišni uvjeti za cjenovno pristupačnije vrste domaćih cigareta, a znatno poboljšavaju za tzv. globalne brendove. U vezi s tim, TDR je u više navrata dokazao kako – na pojedinim vanjskim tržištima, u međunarodnoj konkurenciji, u različitim i nepovoljnim poreznim sustavima – zna kako se ulazi na tržište, kako se po-stiže konkurentnost kod potrošača i ostvaruje tržišni rast. Ovdje je, međutim, riječ o važnom načelnom pitanju i još nezabilježenom slučaju naprasnog uvođenja novog poreznog sustava, čime se, uz već spomenuti rast trošarina, destabilizira tržište i dezorijentiraju potrošači u njihovom vrednovanju tržišne ponude. Novim se Zakonom, uz to, bezrazložno potiče uvoz nestandardizi-ranih vrsta proizvoda, potiče se uvoz globalnih brendova, uvodi se povećani porezni teret i pojačava porezna nepravednost prema potrošačima nižih platnih mogućnosti. To je također štetno i za državni proračun, za cjelokupno duhansko gospodarstvo, kao i s njim povezani dio domaćega gospodarstva. Osim toga, uvedenom visinom trošarina već smo dosegnuli razinu koje zemlje iz zadnjeg kruga proširenja eu još nisu dosegnule. A nisu dosegnule zato što

12

su izborile prijelazna razdoblja, štiteći tako svoje potrošače i kompanije koje posluju u tim zemljama.

Smatrali smo da je Adris grupa, kao i druge slične domaće kompanije, s obzirom na narav njezinih poslovnih divizija, važan partner odgovaraju-ćim državnim resorima. I to isključivo stoga što Adris znatno pridonosi državnom proračunu, što sve zarade iz domaćeg i inozemnih tržišta plasira u domaći razvoj, generira veliku izravnu i neizravnu zaposlenost na selu, u trgovini, građevinarstvu, kod brojnih domaćih dobavljača i, napokon, zato što je hrvatska kompanija. Ne zalažemo se za neprimjerenu zaštitu domaćega gospodarstva, već se protivimo promjenama koje izravno potiču uvoz i na takav način štete domaćim gospodarskim interesima. O tome smo brojnim dopisima, poreznim modelima i scenarijima, dokumentirano i argumentirano, obavještavali sve resore i donositelje odluka, pa nitko od njih ne može tvrditi kako je riječ o nepoznavanju gospodarskih šteta i drugih posljedica. Ostaje, međutim, otvoreno pitanje: koji i čiji su to interesi u ovoj zemlji važniji od interesa domaćega gospodarstva, zaposlenosti, pa i samih domaćih potro-šača? Tko je, i na temelju čega utvrdio da je u hrvatskom interesu “preko noći” izručiti jednu tradicionalnu gospodarsku granu najstrožim europskim uvjetima poslovanja, umjesto da se osigura postupno i višegodišnje razdoblje prilagodbe – kao što su to, uostalom, imale i stare i nove članice EU-a? Uvjeren sam da i vi kao dioničari, odnosno suvlasnici našeg Društva te istodobno i kao građani ove zemlje postavljate slična pitanja i tražite na njih odgovor, to više što dva navedena zakona potiču gospodarsku krizu u nas, dok istodobno druge zemlje poduzimaju razne protekcionističke mjere koje potiču rast i potrošnju. Treba li, primjerice, podsjetiti na ponašanje Francuske, Njemačke, Mađarske i odluke njihovih parlamenata?!

Potkraj protekle godine svjedočili smo, manje-više, linearnom padu vri-jednosti inozemnih dioničkih tržišta, pa u skladu s tim i domaćeg tržišta, izazvanog svjetskom financijskom krizom. Naši poslovni rezultati poka-zuju da takva kretanja nisu utemeljena na tzv. fundamentima poslovanja, a niti mogu biti utemeljena na poslovnim očekivanjima za sljedeću godinu. Događaji na dioničkom tržištu samo potvrđuju kako je bilo ispravno naše dosadašnje određenje kada smo Adrisovu strategiju fokusirali na dugoročni i održivi razvoj, a ne na kratkoročni rast tržišne dioničke vrijednosti. Takav stav potvrdile su i mnogobrojne nedavne rasprave o tom pitanju u uglednome međunarodnome poslovnom tisku (“Bila je glupa ideja fokusirati se na krat-koročni rast profita i dioničke vrijednosti kompanije”; “dionička vrijednost je rezultat, a ne strateški cilj”, izjavio je Jack Welch, gost-predavač našega Adris Business Foruma).

13

Unatoč velikim investicijama u izvještajnom razdoblju, Adris grupa vodila je, kritičarima usprkos, odgovarajuću i konzervativnu politiku nespekula-tivnih i nerizičnih ulaganja. Zbog takve politike Adris grupa lakše može prebroditi nastupajuću financijsku krizu, kreditne restrikcije i rast cijene kredita. Štoviše, i u takvim vremenima tvrtka je sposobna i voljna ulagati u domaći financijski sektor, energetiku i prehrambenu industriju. Međutim, takve prilike aktualna gospodarska politika ne otvara niti potiče, a smatramo da bi to mogla i trebala biti jedna od važnih protukriznih mjera.

Nastavili smo i s planiranim investicijskim ciklusom u turizmu, u mjeri u kojoj su to urbanističko-pravne pretpostavke omogućile. Dovršen je novi hotel s pet zvjezdica – Monte Mulini; važan za daljnji razvoj Maistre, važan za Rovinj i hrvatski turizam. Kupili smo i stavili u funkciju Maistrinih kapa-citeta otok Sv. Katarina, simbol rovinjskog turizma i rovinjske vizure koji je kasnih 90-ih godina bio prodan stranom vlasniku. Dovršene su i planirane investicije u Vrsaru (Belvedere, Petalon, Blesička). Uz to, Adris je preuzeo i znatne hrvatske kapacitete u marikulturi.

U duhanskoj diviziji nastavljeno je s brojnim manjim ulaganjima. Inten-zivirana su poboljšanja i racionalizacije u poslovanju, pri čemu su ostva-rene uštede veće od 60 milijuna kuna. Posebno je važno istaknuti kako je duhanska poslovna jedinica u odnosu s trgovinom i potrošačima, kao i u dijelu svojih tvrtki, kao što su Hrvatski duhani i Istragrafika, podignula kon-kurentnost i povećala prodornost cijele strateške poslovne jedinice. Tomu zasigurno pridonosi uvođenje i osposobljavanje vlastite distributivne tvrtke Adista te kupnja 25 posto vodećega srbijanskog distributera - Veletabaka. Valja spomenuti i činjenicu da su ostvareni prvi izvozi na iransko, njemačko i talijansko tržište.

Najposlije, poslovanje Adris grupe danas je profilirano prema potrebama krajnjih potrošača duhanskih proizvoda, potrošača hotelskih i turističkih usluga te potrošača ribljih proizvoda, kao i korisnika usluga naše trgovi-ne. Adris grupa servisira više od 2,5 milijuna krajnjih potrošača u zemlji i u inozemstvu. Već zbog toga ona će se i dalje razvijati kao consumer first kompanija. Svi sudionici i dioničari Društva trebaju to imati na umu i tomu pridonositi. Ne treba dvojiti kako ćemo i u promijenjenim uvjetima njegovati i razvijati skladan odnos sa zaposlenicima i poslovnim partnerima, zahtijevati etičko ponašanje menadžmenta te socijalno odgovorno ponašanje Društva i pojedinih kompanija prema lokalnoj i široj zajednici. Uz to, osiguravat ćemo primjerenu nagradu dioničarima. Za sve to potrebno je voditi strategiju i poslovnu politiku koja osigurava dugoročnu održivost sustava i odgovarajuću snagu zarade na svakom pojedinačnom profitnom mjestu.

S ostvarenim poslovnim rezultatima i uz tradicionalnu privrženost tvrtki naših zaposlenika te nova znanja i inovativnu korporativnu kulturu, uvjeren sam, poštovani dioničari, da će Adris grupa bez bitnih stresova prebroditi ovo krizno i neizvjesno razdoblje.

mr. Ante Vlahović, predsjednik Uprave

15

adris grupa d.d.

tdr d.o.o. Istragrafika d.d. Hrvatski duhani d.d. Adista d.o.o. tdr d.o.o. Blažuj Rovita d.o.o. Tuzla Rovita d.o.o., Ljubljana Rovita d.o.o. Beograd Rovita-Ronhill d.o.o.e.l. Skopje Rovita d.o.o. Priština Rovita d.o.o., Podgorica Rovita Bugarska d.o.o., Sofija tdr Germany GmbH

Adria Resorts d.o.o. Maistra d.d. Rovinjturist d.d.

Tvornica duhana Zagreb d.d. iNovine d.d. Abilia d.o.o. Cenmar d.d., Zadar Marimirna d.d., Rovinj Bisage d.o.o., Zadar Marikultura Istra d.o.o., Marčana

16

uprava adris grupe d.d.

mr. Ante Vlahović, predsjednik Uprave Plinio Cuccurin, član Uprave Branko Zec, član Uprave Želimir Vukina, član Uprave

17

nadzorni odbor adris grupe d.d.

Anton Pokrajac, predsjednik no Giovanni Martinčić, zamjenik predsjednika no dr. Tomislav Budin Dražen Jurić Šolto Teodora Hodak Ivan Lokmer Alida Kabbaj Rino Bubičić Andrea Cerin

19

rezultati poslovanja adris grupe d.d. u 2008. godini

Poslovanje Adris grupe u 2008. godini obilježeno je, s jedne strane, početkom utjecaja najveće do sada zabilježene gospodarske krize u svijetu i, s druge strane, provođenjem prije definirane poslovne politike. Unatoč usporavanju u drugom dijelu godine domaćeg i većine glavnih izvoznih tržišta, Adris grupa je i ove godine zabilježila dvoznamenkasti rast prihoda od prodaje robe i usluga, ebitda i operativne dobiti. Valja očekivati da će nepovoljni makro-ekonomski uvjeti izazvani globalnom krizom znatno utjecati na poslovanje u predstojećem razdoblju. Prelijevanje globalne krize na većinu industrija zahtijeva prilagodbu tvrtki u sustavu Grupe kako bi se ublažile moguće ne-željene posljedice. Provedeni projekti, kao i oni koji su u tijeku zasigurno će pridonijeti vitalnosti tvrtki unutar sustava i Grupe u cjelini.

adris grupa – vodeći nacionalni investitor

Izgradnjom dviju tvornica u Kanfanaru Adris je 2007. godine završio inve-sticijski ciklus u duhanskom dijelu Grupe, vrijedan milijardu kuna, čime je stvorio pretpostavke tehnološke i troškovne konkurentnosti Tdr-a. Investira-nje je nastavljeno i u 2008. kreiranjem turističke ponude u višem cjenovnom segmentu, što je ujedno način da se globalna kriza i kriza industrije ne pre-tvore u krizu poduzeća. Investiranje je nužnost radi stvaranja pretpostavki za održivi rast i razvoj, kao i odraz socijalno odgovornog poduzetništva. Ono je iznimno važno jer daje priliku ostati subjekt na gospodarskoj sceni. To znači kreirati budućnost u skladu s vlastitim vizijama i vrijednostima. Adrisovo investiranje u svoju samostalnost daje, danas sve rjeđu za hrvatske prilike, mogućnost vlastitim zaposlenicima raditi na najsloženijim upravljačkim poslovima i stjecati poželjna znanja i iskustva nužna za preživljavanje u glo-baliziranom gospodarstvu. Ovakav model gospodarskog domoljublja, osim financijskog, ima i znatan socijalni učinak.

20

U protekloj 2008. Adris je za hrvatske pojmove napravio neuobičajen po-slovni potez, kupivši od stranih vlasnika tvrtke za uzgoj i preradu ribe Cenmar d.d. iz Zadra i Marimirnu d.d. iz Rovinja. Također, od inozemnih je vlasnika Adris kupio hotelski kompleks na otoku Sv. Katarina kraj Rovinja, čime su stvo-rene pretpostavke za daljnju preobrazbu Rovinja u “grad s pet zvjezdica”.

Tri i pol tisuće zaposlenih, dvije tisuće kooperanata u Slavoniji i Podra-vini, prosječno godišnje gotovo 700 milijuna kuna investicija, 6,7 milijardi ostvarenog prometa u protekloj 2008. godini – veličine su koje potvrđuju činjenicu da je Adris danas iznimno važan za okruženje u kojem djeluje. Mnogobrojna hrvatska poduzeća stječu prijeko potrebno iskustvo i refe-rencije na projektima koje rade za tvrtke unutar Grupe. Adrisove investicije pretpostavka su stabilne budućnosti Grupe i onih tvrtki koje surađuju na razvojnim projektima, što potvrđuje kako je upravo Adris grupa vodeći nacionalni investitor.

temeljna obilježja 2008. poslovne godine

Poslovanje Adris grupe u 2008. godini obilježilo je nekoliko procesa i do-gađaja koji će u idućim godinama znatno utjecati na poslovanje. Strateška poslovna jedinica duhan je u završnoj fazi nužne i brze prilagodbe zbog novoga trošarinskog sustava na cigarete u Hrvatskoj. Potkraj 2008. usvoje-ne su, naime, izmjene Zakona o posebnom porezu na duhanske proizvode kojima se naglo i znatno povećavaju porezna opterećenja na jeftinije do-maće cigarete, a smanjuju na uvozne, što će znatno promijeniti cjelokupnu duhansku industriju u Hrvatskoj. Promjena zakonske regulative uzrokovat će povećanje maloprodajnih cijena cigareta, rast nelegalne trgovine i preko-granične kupnje te pad prihoda trgovine. Novi sustav u nepovoljan položaj stavlja hrvatske uzgajivače duhana te povećava rizik u očekivanom punjenju državnog proračuna.

Tdr je i u 2008. pokazao poslovnu snagu izlaskom na dva nova, vrlo kon-kurentna tržišta. Jedno je talijansko, a drugo iransko tržište, zanimljivo ponaj-prije zbog potencijala rasta Tdr-ovih brendova. Osim organskog rasta, Tdr je jačanje svoje pozicije u Srbiji ostvario akvizicijom najvećega srbijanskog distributera cigareta – Veletabak. Daljnji korak osnaživanja pozicije u regiji tijekom 2008. godine ostvaren je pripremom preuzimanja Oprese, vodećeg lanca kioska u susjednoj BiH.

Za stratešku poslovnu jedinicu turizam 2008. godina posebno je važna jer je Maistra završila prvi hotel s pet zvjezdica na destinaciji Rovinj – Vrsar, Monte

21

Mulini. Također, u cijelosti su zaokruženi postojeći proizvodi (Tn Belvedere, Tn Petalon, Tn Blesička) kako bi se, u skladu sa strategijom pozicioniranja ponude u viši cjenovni segment uz zadržavanje kapaciteta na istoj razini, stvorila ponuda znatno više kvalitete – čemu će zacijelo pridonijeti i, već spomenuta, kupnja hotelskog kompleksa na otoku Sv. Katarina kraj Rovinja. Povratkom ovog otočića u hrvatsko vlasništvo stvorene su pretpostavke za daljnju preobrazbu Rovinja u vrhunsko turističko odredište.

Dovršen je i proces spajanja društava Duhan d.d., Zagreb i Duhan d.d., Rijeka u tvrtku iNovine radi stvaranja jednog od vodećih specijaliziranih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj.

U 2008. godini tvrtka Abilia d.o.o., poduzeće za upravljanje i razvoj poslova-nja s nekretninama, uspješno je završila projekt za vanjsko tržište – stambeno naselje Sv. Vid u Rovinju.

Adris grupa je početkom 2008. godine od stranih vlasnika kupila tvrtke za uzgoj i preradu ribe Cenmar d.d. i Marimirnu d.d. Tvrtke godišnje proizvode oko 1.300 tona orade i brancina te oko 15 milijuna komada mlađi, što pred-stavlja polovinu ukupne proizvodnje ribe iz uzgoja u Hrvatskoj. Više od 50 posto proizvedene ribe izvozi se u zemlje Europske unije. Također, sredinom godine obavljeno je preuzimanje tvrtke Marikultura Istra d.o.o., kao i tvrtke Bisage d.o.o. u Salima na otoku Ugljanu. Planovi u segmentu zdrave hrane su znatno povećanje proizvodnje, razvoj autohtone robne marke te pokretanje bio-proizvodnje uz veću brigu o okolišu.

Adris grupa je u 2008. godini ostvarila ukupne prihode u iznosu od 3,40 milijardi kuna, što je na razini prošlogodišnjih. Poslovni prihodi iznosili su 3,18 milijardi kuna, a prihodi od prodaje robe i usluga 3,11 milijardi kuna, što predstavlja rast od 13 posto. Prihodi od prodaje robe i usluga na domaćem tržištu iznosili su dvije milijarde kuna, a na inozemnim tržištima 1,12 milijardi kuna.

U istom izvještajnom razdoblju ostvarena je dobit prije amortizacije, kama-ta i poreza u iznosu od 981 milijun kuna, što je 11 posto više od prošlogodišnje. Dobit prije kamata i poreza iznosi 774 milijuna kuna, što predstavlja rast od 12,9 posto. Dobit prije oporezivanja iznosi 674 milijuna kuna, a neto dobit 504 milijuna kuna.

22

konsolidirani račun dobiti i gubitka(u tisućama kuna) 2006. 2007. 2008.

UKUPNI POSLOVNI PRIHODI 2,686,286 3,177,044 3,176,941Dobit iz poslovnih aktivnosti 558,508 685,437 773,879dobit prije oporezivanja 770,848 873,624 674,316Porez na dobit 169,087 203,838 170,578Neto dobit za godinu 601,761 669,786 503,738manjinski udjeli -9,820 2,065 4,637neto dobit 611,581 667,721 499,100

odrednice važne za usporedivost podataka

U 2008. godini bilo je nekoliko procesa koji su jednokratno utjecali na rast troškova. Ponajprije, riječ je o potpunom završetku procesa restrukturiranja duhanskog dijela Adris grupe te optimizacije organizacije u turističkom dijelu poslovanja. Nadalje, kupnja maloprodajnog lanca kioska Duhan d.d. Zagreb i proces spajanja s društvom Duhan d.d., Rijeka uzrokovali su rast jedno-kratnih troškova. Ukupni troškovi restrukturiranja, uključujući rezerviranja i jednokratne stavke, gotovo su upola manji od prošlogodišnjih.

strateške poslovne jedinice (spj)

Poslovanje Adris grupe podijeljeno je na dvije strateške poslovne jedinice (spj): spj duhan i spj turizam. Strateške poslovne jedinice posluju samostalno, koristeći se istodobno učincima zajedničkog djelovanja Adris grupe kao cjeline.

spj duhan – i nadalje više od pola prodaje u izvozu

Unutar Spj duhan posluje trinaest društava: tdr d.o.o., Istragrafika d.d., Hr-vatski duhani d.d., Adista d.o.o., tdr d.o.o. Blažuj, Rovita d.o.o. Tuzla, Rovita d.o.o., Ljubljana, Rovita d.o.o. Beograd, Rovita-Ronhill d.o.o.e.l. Skopje, Ro-vita d.o.o. Priština, Rovita d.o.o., Podgorica, Rovita Bugarska d.o.o., Sofija i tdr Germany GmbH.

Spj duhan čini skup vertikalno povezanih poduzeća čiji je nositelj poslovanja društvo matica – Tdr d.o.o. Poslovanje strateške poslovne jedinice duhan obuhva-

23

ća aktivnosti primarne proizvodnje i prerade duhana, proizvodnje kartonske am-balaže, proizvodnje i distribucije cigareta te podršku maloprodaji. Jednostavnije rečeno, duhanski dio poslovanja Grupe upravlja procesom “od sjemena do dima”. Vertikalna integracija cijelog lanca vrijednosti duhanskog dijela Grupe omoguća-va stabilnost poslovanja i brzu reakciju na potrebe suvremenog potrošača.

U protekloj 2008. godini obavljen je redizajn i kompletiranje brenda Walter Wolf u regiji. To je zasigurno utjecalo i na ostvareni rast prodaje ovog brenda koji je, uz Ronhill, jedan od dva ključna Tdr-ova brenda i pozicioniran je u srednjem cjenovnom segmentu. F160 u V/m (eng. Value for Money) i York u nižem (low) cjenovnom segmentu pokazali su svoju snagu u sučeljavanju sa snažnom konkurencijom međunarodnih brendova, ponajprije rastom prodaje i lojalnošću potrošača.

Kako bi ojačao komunikaciju s potrošačem, Tdr je početkom 2008. godine u Hrvatskoj uspostavio vlastitu distribuciju. Dodatni učinci su standardizacija cijelog distributivnog procesa i ostvarivanje financijske uštede. Preuzimanjem 25 posto vlasničkog udjela u Veletabaku, vodećem distributeru cigareta u Srbiji, dugoročno je osigurana veća i kvalitetnija dostupnost Tdr-ovih proi-zvoda. U Makedoniji je preuzet proces uvoza vlastitih proizvoda. U drugom dijelu godine obavljene su pripreme za preuzimanje Oprese, vodećeg lanca specijalizirane maloprodaje u BiH.

Kao posljedica ulaska Srbije u Cefta-u, početkom 2008. godine dogodile su se pozitivne promjene na tom, za Tdr iznimno važnom tržištu. Naime, izjednačen je porezni tretman naših proizvoda s proizvodima multinacio-nalnih kompanija s proizvodnjom u Srbiji. Prestanak porezne diskriminacije omogućit će daljnje jačanje tržišne pozicije u sljedećem razdoblju.

Rezultat ulaganja u brendove i tržište jest činjenica da Tdr ima stabilne tržišne udjele na tržištima Hrvatske i BiH. Kontinuirani trend rasta udjela tvrtka bilježi i na tržištima Srbije i Makedonije.

Tdr je u protekloj 2008. godini izašao na talijansko i iransko tržište. Kako bi pojačao prisutnost i kvalitetnije pokrio poslovanje u regiji srednje Azije, u pripre-mi je otvaranje ureda i osnivanje tvrtke kćeri u Dubaiju. Započela je proizvodnja privatne robne marke (private label) za Njemačku, što je dugoročni posao u funkciji optimiranja proizvodnih kapaciteta nove tvornice u Kanfanaru.

Istragrafika je pak ostvarila rast prihoda od prodaje robe i usluga za 4,9 po-sto, zadržavši poziciju vodećeg proizvođača komercijalne kartonske ambalaže u nas. Istragrafika je važna karika u duhanskom dijelu Grupe, a osigurava fleksibilnost i brzinu djelovanja Tdr-a, kao i stabilnost jednog od najvažnijih tržišta nabave. I Hrvatski duhani su, nakon višegodišnjeg procesa restruktu-riranja, 2008. godinu završili s dobiti.

24

spj duhan – rezultati poslovanja

Tdr je u 2008. godini ostvario ukupan prihod u iznosu od 2,34 milijarde kuna, što je za 5,9 posto više nego u 2007. Ostvareni poslovni prihodi iznose 2,30 milijardi kuna i veći su od prošlogodišnjih za 5,7 posto. Dobit prije amortizacije, kamata i poreza iznosila je 883 milijuna kuna te je, u usporedbi s proteklom godinom, veća za 14,5 posto. Operativna dobit veća je za 16,1 posto od prošlogodišnje i iznosila je 775 milijuna kuna. Ukupna prodaja u 2008. godini iznosila je 13,59 milijardi cigareta, od čega je 50 posto ostvareno na izvoznim tržištima.

račun dobiti i gubitka spj duhan(u tisućama kuna) 2006. 2007. 2008.

UKUPNI POSLOVNI PRIHODI 1,989,643 2,173,185 2,297,909Dobit iz poslovnih aktivnosti 631,857 667,897 775,074DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 633,671 669,469 760,778Porez na dobit 129,798 143,555 143,535Neto dobit za godinu 503,873 525,914 617,243MANJINSKI UDJELI 583 2,247 2,744NETO DOBIT 503,290 523,667 614,499

spj turizam – dosljednost poslovne politike

U Strateškoj poslovnoj jedinici turizam djeluju tri društva: Adria Resorts d.o.o., Maistra d.d. i Rovinjturist d.d.

Turistički dio Grupe djeluje u dinamičnoj industriji koja je tijekom po-sljednjih nekoliko godina doživjela velike promjene kao posljedicu interesa suvremenog potrošača za turizmom doživljaja. Tehnološke promjene i su-vremeni način života utjecali su na nove načine komunikacije i prodaje te oblikovanje poslovnih modela turističkih tvrtki.

Globalna kriza također oblikuje ponašanje potrošača, pri čemu istraživanja pokazuju kako će se prosječan europski građanin vrlo teško odreći godišnjeg odmora. Ljetovanje ostaje najvažnije godišnje putovanje, a porast će broj pu-tovanja automobilima. Obilje i dostupnost informacija odgodit će odluku o bookingu, a najzanimljivija je činjenica da najstabilniji segmenti ostaju dobro pozicionirani proizvodi visoke kategorije.

25

Razumijevanje potreba suvremenog potrošača s jedne strane i uspostava održivog poslovnog modela s druge strane ciljevi su poslovne politike turi-stičkog dijela Grupe. Stvara se prepoznatljivost i prisutnost u visokom (high) segmentu ponude koji ima stabilnu potražnju i uvijek se pokazuje najotpor-nijim na krize i recesije. Ova zakonitost vrijedi u gotovo svim industrijama. Završetak hotela Monte Mulini, prvog hotela u Istri s pet zvjezdica, daje novu dimenziju rovinjskom turizmu. S hotelom Monte Mulini Rovinj će ući na svjetsku kartu hotela ulaskom u prestižnu skupinu “The Leading Hotels of the World”. Investicijski ciklus nastavlja se gradnjom hotela Lone, također u visokom segmentu ponude. Ključno je, usprkos postojećoj globalnoj krizi, zadržati ustrajnost u dostizanju dugoročnih ciljeva, a to su stvaranje kritične mase ponude u višem cjenovnom segmentu, što je i jedan od preduvjeta za promjenu imidža cijele destinacije. Dinamika promjene ponude na destinaciji Rovinj – Vrsar očituje se u činjenici da je u 2004. godini u čvrstim objektima Maistra imala samo osam posto kapaciteta s četiri zvjezdice, dok je 2008. go-dine završila s više od 50 posto. U hotelima je danas taj iznos veći od 60 posto. Cilj je dosegnuti više od tri četvrtine ponude na razini četiri i pet zvjezdica.

Ulaganje u objekte jest ulaganje u hardware destinacije. Marketinški obrazac 4P – product, price, promotion, place Maistra tumači na način people, people, people, people! Upravo zaposlenici čine vrhunski hardware upotrebljivim i primjenjivim. Kombinacijom ulaganja u znanje i vještine svojih zaposlenika i privlačenje najboljih iz drugih sredina nastoji se ojačati ključni čimbenik održivoga poslovnog uspjeha – ljudski potencijal.

Hrvatska je i nadalje jedna od najpoželjnijih svjetskih destinacija. Stoga je Maistrin imperativ stvoriti sve uvjete da njezina ponuda bude različita od konkurencije, a istodobno dugoročno privlačna i održiva. Ulaganjem u razvoj destinacije želi se oblikovati ponuda koja će zadovoljiti motive, zahtjeve i po-trebe suvremenog potrošača. Turizam doživljaja putem zabave, gastronomije, sporta i wellnessa te kongresnih aktivnosti treba ojačati prisutnost tvrtke u većem broju tržišnih segmenata.

Temelj održivog rasta jest prepoznati potrebe suvremenog potrošača i stvo-riti ponudu koja će danas i u budućnosti pratiti te oblikovati potražnju. Takav poslovni model gostu daje osjećaj da dobiva pravu vrijednost za uloženo, a tvrtki mogućnost stvaranja i zadržavanja konkurentske prednosti.

Turistički dio Adris grupe prihvaća ove izazove i predviđa svoju poslovnu budućnost tako što je sam izgrađuje.

26

spj turizam – rezultati poslovanja

Turistički dio Adris grupe ostvario je prihod od prodaje u iznosu od 473 mili-juna kuna, što predstavlja rast od 14 posto. Ostvareno je 2,75 milijuna noćenja gostiju, ili za 4,6 posto više nego prethodne godine. Ostvaren je rast prosječnih cijena od 10 posto, što je izravna posljedica znatnih ulaganja u kvalitetu proizvo-da i turističke ponude u cjelini. Djelomičan utjecaj na rast cijena ima promjena strukture kanala prodaje, pad udjela alotmana u korist pojedinačnih i poslovnih gostiju (mice – Meetings, Incentive, Congress, Event i B2B – Business To Busi-ness kanali). Također, ostvaren je rast prosječne dnevne à la carte potrošnje po gostu za 13 posto, kao posljedica proširenja i povećanja razine kvalitete usluge. Operativna dobit iz redovnog poslovanja iznosi 37 milijuna kuna.

Nakon višegodišnjih nepovoljnih financijskih rezultata, uglavnom zbog viso kih troškova restrukturiranja, u 2008. godini turistički dio Grupe ostvario je pozitivan rezultat.

račun dobiti i gubitka spj turizam(u tisućama kuna) 2006. 2007. 2008.

UKUPNI POSLOVNI PRIHODI 443,791 556,204 525,351Dobit iz poslovnih aktivnosti -55,975 -8,163 49,942DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA -70,196 -32,580 13,066Porez na dobit -2,597 392 226Neto dobit za godinu -67,599 -32,972 12,841MANJINSKI UDJELI -10,726 -5,244 2,898NETO DOBIT -56,873 -27,728 9,943

financijski pokazatelji adris grupe

Novčani tok iz poslovnih aktivnosti u 2008. godini iznosio je 467 milijuna kuna, a novac generiran poslovanjem iznosio je 694 milijuna kuna.

Novčani tok iz ulagačkih aktivnosti u 2008. godini iznosio je 118 milijuna kuna. Na strani priljeva su prodaja materijalne imovine, koja nema razvojni potencijal, primici od dividende te pozitivni učinci ulaganja u depozite i dužničke vrijednosne papire. Odljev je posljedica stjecanja novih društava u 2008. te ulaganja u materijalnu imovinu.

Ulaganje u materijalnu imovinu najvećim je dijelom posljedica konti-nuiranog ulaganja u turistički dio Grupe radi izgradnje ponude u višem

27

cjenovnom segmentu. I u 2008. godini razvojni projekti Abilije, poduzeća za razvoj i upravljanje nekretninama, dio su ukupnih ulaganja i imovine Grupe. U protekloj 2008. uspješno je završen prvi veliki projekt za tržište, stambeno naselje Sv. Vid u Rovinju. Dio slobodnih sredstava investiran je u različite financijske proizvode, pri čemu se vodilo računa o optimalnom omjeru prinosa i likvidnosti.

Novčani tok iz financijskih aktivnosti iznosio je negativnih 584 milijuna kuna i određen je isplatom dividende u visini od 112 milijuna kuna te otplatom okvirnog kredita od 457 milijuna kuna korištenog za potrebe upravljanja radnim kapitalom.

Dobra likvidnost i niska zaduženost i nadalje su karakteristika poslovanja Adris grupe. Koeficijent likvidnosti definiran odnosom tekuće imovine i tekućih obveza i dalje je visok i u 2008. godini iznosio je 3,4. Koeficijent za-duženosti od 0,16 ukazuje i nadalje na mogućnost većeg korištenja financijske poluge, odnosno mogućnost korištenja vanjskih izvora za financiranje budućih poslovnih aktivnosti. Adris grupa ima samo 42,3 milijuna kuna dugoročnih kreditnih obveza, dok u strukturi kratkoročnih obveza 5 posto, odnosno 54 milijuna kuna, čine kratkoročni krediti. Smanjenje kratkoročnih kreditnih obveza posljedica je povrata dijela okvirnog kredita koji je posljedica optimi-ranja prinosa na postojeće dugoročne plasmane i druge financijske proizvode s jedne, te optimalnog upravljanja radnim kapitalom s druge strane.

Kapital Adris grupe u 2008. godini porastao je na 5,94 milijarde kuna ili za 7,6 posto. Zarada po dionici iznosila je 30,8 kuna, uz cjelogodišnje vrlo intenzivno trgovanje na hrvatskom tržištu kapitala.

mr. sc. Hrvoje Patajac

28

666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666

29

promet / ‘000 kn 2006/6,076,868 2007/6,774,129 2008/6,671,781

30

1111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 11111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111

31

Poslovni prihodi / ‘000 kn 2006/2,686,286 2007/3,177,044 2008/3,176,941

32

222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222

33

Imovina / ‘000 kn 2006/6,751,874 2007/6,928,365 2008/7,255,284

34

999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999

35

Kapital / ‘000 kn 2006/4,944,993 2007/5,520,362 2008/5,940,508

36

888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888888

37

Prodaja na domaćem tržištu / komada cigareta 2006/7,010,334,465 2007/7,152,849,525 2008/6,848,167,355

38

777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777

39

Prodaja na inozemnom tržištu / komada cigareta 2006/7,279,361,760 2007/7,399,409,420 2008/6,751,296,512

40

555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555555

41

Ukupna prodaja / komada cigareta 2006/14,289,696,225 2007/14,552,258,945 2008/13,599,463,867

adris grupa d.d.izvješće revizora i konsolidirani financijski izvještaji,31. prosinca 2008.

43

izvješće neovisnog revizora

Dioničarima društva ADRIS GRUPA d.d.Obavili smo reviziju priloženih konsolidiranih financijskih izvještaja društva adris grupa d.d. i njegovih podružnica (‘Grupa’). Konsolidirani financij-ski izvještaji sastoje se od konsolidirane bilance na dan 31. prosinca 2008. godine, konsolidiranog računa dobiti i gubitka, konsolidiranog izvještaja o promjenama kapitala i konsolidiranog izvještaja o novčanom toku za 2008. godinu te sažetka značajnih računovodstvenih politika i bilješki uz financijske izvještaje.

Odgovornost Uprave za financijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog iz vještavanja. Odgovornost Uprave uključuje: utvrđivanje, vođenje i primjenu te održavanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i objektivan prikaz finan cijskih izvještaja bez materijalno značajnih grešaka koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške; odabir i primjenu odgovarajućih računo-vod stvenih politika; i definiranje računovodstvenih procjena primjerenih po stojećim okolnostima.

Odgovornost revizora Naša je odgovornost izraziti mišljenje o ovim konsolidiranim financijskim iz vještajima na osnovu naše revizije. Reviziju smo obavili sukladno Međuna-rodnim revizijskim standardima koji nalažu pridržavanje etičkih pravila, te pla niranje i provođenje revizije kako bi se s razumnom mjerom sigurnosti utvr dilo da su financijski izvještaji bez materijalno značajnih grešaka.

Revizija uključuje provođenje procedura u svrhu pribavljanja revizij-skih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Odabir procedura ovisi o prosudbi revizora, uključujući i procjenu rizika mate-rijalno značajnih grešaka u financijskim izvještajima koje mogu nastati

44

kao posljedica prijevare ili pogreške. U procjenjivanju tih rizika, revizor razmatra interne kontrole relevantne za sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja koje sastavlja Društvo u svrhu provođenja revizijskih procedura u skladu s postojećim okolnostima, a ne u svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva. Revizija isto tako uključuje ocjenu primijenjenih računovodstvenih politika, primjerenost računovodstvenih procjena koje je definirala Uprava, kao i ocjenu ukupnog prikaza financijskih izvještaja.

Uvjereni smo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i čine odgo-varajuću osnovu u svrhu izražavanja našeg mišljenja.

Mišljenje Prema našem mišljenju, priloženi konsolidirani financijski izvještaji prikazuju re-al no i objektivno, u svim značajnim aspektima financijski položaj Grupe na dan 31. prosinca 2008. godine, rezultate njenog poslovanja i novčane tokove za 2008. go dinu sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

PricewaterhouseCoopers d.o.o.Zagreb, 24. travnja 2009.

Tatjana Rukavina Ranka Bunčićpredsjednica Uprave ovlašteni revizor

45

konsolidirani račun dobiti i gubitka za godinu koja je završila 31. prosinca 2008.(u tisućama kuna) Bilješka 2008. 2007.

Poslovni prihodi 5 3.153.616 2.774.066Ostali prihodi 6 147.943 115.905 3.301.559 2.889.971Poslovni rashodiTroškovi materijala i usluga 7 (1.514.873) (1.381.569)Troškovi zaposlenih 8 (491.562) (424.161)Amortizacija 15, 16 (207.516) (196.792)Umanjenje vrijednosti materijalne imovine 15, 16 (3.500) (97.074)Ostali poslovni rashodi 9 (172.194) (173.270) (2.389.645) (2.272.866)Ostali (gubici)/dobici – neto 10 (212.815) 280.120Dobit iz poslovanja 699.099 897.225Financijski rashodi 11 (24.783) (23.601)Dobit prije oporezivanja 674.316 873.624Porez na dobit 12 (170.578) (203.838)Neto dobit za godinu 503.738 669.786Neto dobit za: Dioničare Društva 499.100 667.721Manjinski interes 4.638 2.065 503.738 669.786Osnovna/razrijeđena zarada po dionici koja se odnosi na dioničare Društva (u kunama) 13 30,81 41,21

Ove konsolidirane financijske izvještaje na stranicama od 45 do 129 odobrila je Uprava Društva 24. travnja 2009. godine.

mr. Ante Vlahović,predsjednik Uprave

46

konsolidirana bilanca na dan 31. prosinca 2008.(u tisućama kuna) Bilješka 2008. 2007.

imovinaDugotrajna imovinaNekretnine, postrojenja i oprema 15 3.314.600 2.911.513Nematerijalna imovina 16 178.790 121.967Ulaganja u pridružena društva 17 152.378 101.414Financijska imovina raspoloživa za prodaju 19 7.929 7.929Potraživanja iz poslovanja i ostala potraživanja 20 40.092 11.085Odgođena porezna imovina 21 32.263 19.807 3.726.052 3.173.715Kratkotrajna imovinaZalihe 22 768.300 464.250Potraživanja iz poslovanja i ostala potraživanja 20 1.194.350 674.259Depoziti 24 1.030.640 1.717.171Financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka 25 467.711 827.609Novac i novčani ekvivalenti 38.301 37.614 3.499.302 3.720.903Dugotrajna imovina namijenjena prodaji 23 29.930 33.747 3.529.232 3.754.650Ukupno imovina 7.255.284 6.928.365kapital i obvezeKapital i rezerveTemeljni kapital 164.000 164.000Kapitalna dobit 16.922 16.922Vlastite dionice (41.046) (39.566)Zakonske pričuve 12.448 12.448Pričuve 5.278.017 4.566.769Zadržana dobit 510.167 799.789 26 5.940.508 5.520.362Manjinski udjeli 227.253 217.841Ukupno kapital 6.167.761 5.738.203

47

obvezeDugoročne obvezeKrediti 27 42.282 21.719Rezerviranja 29 37.054 39.684 79.336 61.403Odgođena porezna obveza 21 14.312 –Kratkoročne obvezeObveze prema dobavljačima i ostale obveze 28 839.173 502.272Obveze za porez na dobit 34.608 69.838Krediti 27 53.589 517.494Rezerviranja 29 66.505 39.155 993.875 1.128.759Ukupno obveze 1.087.523 1.190.162Ukupno kapital i obveze 7.255.284 6.928.365

48

konsolidirani izvještaj u promjenama dioničke glavnice za godinu koja je završila na dan 31. prosinca 2008. glavnica koja se može pripisati dioničarima društva temeljni kapitalna vlastite zakonske zadržana manjinski (u tisućama kuna) bilješke kapital dobit dionice pričuve pričuve dobit udjeli ukupno

Stanje 31. prosinca 2006. 164.000 16.922 (38.570) 12.448 4.046.544 743.649 218.361 5.163.354Otkup od manjinskih dioničara – – – – (773) – (2.585) (3.358)Tečajne razlike – – – – (383) – – (383)Neto prihodi/ (troškovi) direktno priznati u kapitalu – – – – (1.156) – (2.585) (3.741)Dobit za 2007. godinu – – – – – 667.721 2.065 669.786Ukupno priznati prihodi za 2007. – – – – (1.156) 667.721 (520) 666.045Raspodjela zadržane dobiti – – – – 521.381 (521.381) – –Objavljena dividenda – – (996) – – (90.200) – (91.196)Stanje 31. prosinca 2007. 164.000 16.922 (39.566) 12.448 4.566.769 799.789 217.841 5.738.203Otkup od manjinskih dioničara 30/iii/ – – – – – – (10.069) (10.069)Manjinski udjeli iz stjecanja podružnica 30/ii/ 14.843 14.843Tečajne razlike – – – – (1.288) – – (1.288)Neto prihodi/ (troškovi) direktno priznati u kapitalu – – – – (1.288) – 4.774 3.486Dobit za 2008. godinu – – – – – 499.100 4.638 503.738Ukupno priznati prihodi za 2008. – – – – (1.288) 499.100 9.412 507.224Raspodjela zadržane dobiti – – (1.480) – 673.922 (673.922) – (1.480)Rezerve iz stjecanja podružnica 30/i/ – – – – 36.150 – – 36.150Objavljena dividenda – – – – 2.464 (114.800) – (112.336)Stanje 31. prosinca 2008. 164.000 16.922 (41.046) 12.448 5.278.017 510.167 227.253 6.167.761

49

konsolidirani izvještaj u promjenama dioničke glavnice za godinu koja je završila na dan 31. prosinca 2008. glavnica koja se može pripisati dioničarima društva temeljni kapitalna vlastite zakonske zadržana manjinski (u tisućama kuna) bilješke kapital dobit dionice pričuve pričuve dobit udjeli ukupno

Stanje 31. prosinca 2006. 164.000 16.922 (38.570) 12.448 4.046.544 743.649 218.361 5.163.354Otkup od manjinskih dioničara – – – – (773) – (2.585) (3.358)Tečajne razlike – – – – (383) – – (383)Neto prihodi/ (troškovi) direktno priznati u kapitalu – – – – (1.156) – (2.585) (3.741)Dobit za 2007. godinu – – – – – 667.721 2.065 669.786Ukupno priznati prihodi za 2007. – – – – (1.156) 667.721 (520) 666.045Raspodjela zadržane dobiti – – – – 521.381 (521.381) – –Objavljena dividenda – – (996) – – (90.200) – (91.196)Stanje 31. prosinca 2007. 164.000 16.922 (39.566) 12.448 4.566.769 799.789 217.841 5.738.203Otkup od manjinskih dioničara 30/iii/ – – – – – – (10.069) (10.069)Manjinski udjeli iz stjecanja podružnica 30/ii/ 14.843 14.843Tečajne razlike – – – – (1.288) – – (1.288)Neto prihodi/ (troškovi) direktno priznati u kapitalu – – – – (1.288) – 4.774 3.486Dobit za 2008. godinu – – – – – 499.100 4.638 503.738Ukupno priznati prihodi za 2008. – – – – (1.288) 499.100 9.412 507.224Raspodjela zadržane dobiti – – (1.480) – 673.922 (673.922) – (1.480)Rezerve iz stjecanja podružnica 30/i/ – – – – 36.150 – – 36.150Objavljena dividenda – – – – 2.464 (114.800) – (112.336)Stanje 31. prosinca 2008. 164.000 16.922 (41.046) 12.448 5.278.017 510.167 227.253 6.167.761

50

konsolidirani izvještaj o novčanom toku za godinu koja je završila 31. prosinca 2008.(u tisućama kuna) Bilješka 2008. 2007.

Novčani tok iz poslovnih aktivnosti:Novac generiran poslovanjem 31 693.697 611.437Plaćeni porez (210.100) (193.142)Plaćena kamata (17.058) (26.190)Novčani tok iz poslovnih aktivnosti 466.539 392.105

Novčani tok korišten za ulagačke aktivnosti:Kupnja udjela u pridruženom društvu 17 (64.455) –Novčani odliv za stjecanje podružnica 30 (160.322) (106.184)Novčani priljev od prodaje podružnica 30 – 56.945Otkup dionica od manjinskih dioničara (10.069) (4.746)Naplata/ulaganja u depozite i obveznice 853.530 230.066Ulaganja u vrijednosne papire i udjele (18.717) (72.146)Nabava materijalne i nematerijalne imovine 15,16 (457.588) (383.888)Promjena na danim kreditima (39.457) 4.644Primici od prodaje materijalne imovine 7.866 170.286Primici od dividendi 10 7.317 4.610Novčani tok korišten za ulagačke aktivnosti 118.105 (100.413)Novčani tok korišten za financijske aktivnosti:Isplata dividendi (112.336) (89.074)Otkup vlastitih dionica 26/ii/ (1.480) (996)Otplata dugoročnih kredita (12.975) (4.446)(Otplata)/primici od kratkoročnih kredita (457.166) (250.583)Novčani tok korišten za financijske aktivnosti (583.957) (345.099)Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata 687 (53.407)Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 37.614 91.021Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 38.301 37.614

51

bilješka 1 opći podaci

Adris grupa Rovinj (Grupa) sastoji se od Matice Adris grupa d.d., Rovinj (Dru štvo) i podružnica navedenih u nastavku. Matica je registrirana u Rovi-nju, Obala Vla dimira Nazora 1, Hrvatska, za proizvo dnju i preradu duhana i trgovinu duhan skim proizvodima. Grupa se preko nekoliko podružnica bavi i turizmom, te trgovinom.

Na dan 31. prosinca 2008. godine dionice Društva kotiraju na tržištu javnih dioničkih društava na Zagrebačkoj burzi.

Adris grupa d.d. vlasnik je nekoliko društava koja čine Adris grupu (Grupu).

52

posredno učešće u vlasništvu povezanih društava naziv vlasništvo adria slobodna podružnice adris grupe d.d. rovinj % tdr % maistra resorts % katarina cenmar

tdr d.o.o., Rovinj, Hrvatska 100 Tvornica duhana Zagreb d.d., Hrvatska 97,536 Hrvatski duhani d.d. Virovitica, Hrvatska 85,971 Inovine d.d., Rijeka, Hrvatska 88,802 Istragrafika d.d., Rovinj, Hrvatska 96,323 Dugraf d.o.o., Rovinj, Hrvatska 100 Abilia d.o.o., Rovinj, Hrvatska 100 Rovita d.o.o. Rovinj, Hrvatska 100 Rovita Ljubljana, Slovenija 100 Rovita Tuzla, Bosna i Hercegovina 100 tdr, Ilidža, Bosna i Hercegovina 100 Rovita Beograd, Srbija 100 Rovita Skopje, Makedonija 100 Rovita Ronhill Priština, Kosovo 100 tdr Podgorica, Crna Gora 100 Rovita Sofija, Bugarska 100 Rovita tdr Germany, Hamburg, Njemačka 100 Ronhill d.o.o., Kanfanar, Hrvatska 100 Adista d.o.o., Rovinj, Hrvatska 100 Adria Resorts d.o.o. , Rovinj, Hrvatska 100 Maistra d.d., Rovinj, Hrvatska 83,921 Rovinjturist d.d., Rovinj, Hrvatska 85,582 Cenmar d.d. Zadar, Hrvatska 89,564 Marimirna d.d. Rovinj, Hrvatska 62,780 Bisage d.o.o. Zadar, Hrvatska 100 Marikultura Istra d.o.o. Krnica, Hrvatska 100 Slobodna Katarina d.o.o. Rovinj, Hrvatska 100 Otok Katarina d.o.o. Rovinj, Hrvatska 100 Cenmar Export Import d.o.o. Kali, Hrvatska 100Cenmar Tkon d.o.o. Zadar, Hrvatska 100Cenmar Košara d.o.o. Zadar, Hrvatska 100

53

posredno učešće u vlasništvu povezanih društava naziv vlasništvo adria slobodna podružnice adris grupe d.d. rovinj % tdr % maistra resorts % katarina cenmar

tdr d.o.o., Rovinj, Hrvatska 100 Tvornica duhana Zagreb d.d., Hrvatska 97,536 Hrvatski duhani d.d. Virovitica, Hrvatska 85,971 Inovine d.d., Rijeka, Hrvatska 88,802 Istragrafika d.d., Rovinj, Hrvatska 96,323 Dugraf d.o.o., Rovinj, Hrvatska 100 Abilia d.o.o., Rovinj, Hrvatska 100 Rovita d.o.o. Rovinj, Hrvatska 100 Rovita Ljubljana, Slovenija 100 Rovita Tuzla, Bosna i Hercegovina 100 tdr, Ilidža, Bosna i Hercegovina 100 Rovita Beograd, Srbija 100 Rovita Skopje, Makedonija 100 Rovita Ronhill Priština, Kosovo 100 tdr Podgorica, Crna Gora 100 Rovita Sofija, Bugarska 100 Rovita tdr Germany, Hamburg, Njemačka 100 Ronhill d.o.o., Kanfanar, Hrvatska 100 Adista d.o.o., Rovinj, Hrvatska 100 Adria Resorts d.o.o. , Rovinj, Hrvatska 100 Maistra d.d., Rovinj, Hrvatska 83,921 Rovinjturist d.d., Rovinj, Hrvatska 85,582 Cenmar d.d. Zadar, Hrvatska 89,564 Marimirna d.d. Rovinj, Hrvatska 62,780 Bisage d.o.o. Zadar, Hrvatska 100 Marikultura Istra d.o.o. Krnica, Hrvatska 100 Slobodna Katarina d.o.o. Rovinj, Hrvatska 100 Otok Katarina d.o.o. Rovinj, Hrvatska 100 Cenmar Export Import d.o.o. Kali, Hrvatska 100Cenmar Tkon d.o.o. Zadar, Hrvatska 100Cenmar Košara d.o.o. Zadar, Hrvatska 100

54

bilješka 2 sažetak značajnih računovodstvenih politika

Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih konsolidiranih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim tamo gdje je drugačije navedeno.

2.1 osnove sastavljanja

Konsolidirani financijski izvještaji Grupe sastavljeni su sukladno Međuna-rodnim standardima financijskog izvještavanja (msfi) primjenom metode povijesnog troška, koji su promijenjeni obavljenom revalorizacijom finan-cijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka.

Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno msfi zahtijeva upotrebu odre-đenih ključnih računovodstvenih procjena. Također se od Uprave zahtijeva da se služi prosudbama u procesu primjene računovodstvenih politika Gru-pe. Područja koja uključuju viši stupanj prosudbe ili složenosti, odnosno područja gdje su pretpostavke i procjene značajne za financijske izvještaje prikazana su u bilješci 4.

tumačenja na snazi od 2008. godineifric 14, mrs 19 – Ograničenja na imovinu od definiranih primanja, Minimalni zahtjevi financiranja i njihova interakcija (na snazi od 1. siječnja 2008. godine). ifric 14 nije relevantan budući da Grupa nema planova definiranih primanja.ifric 11, msfi 2 - Transakcije s dionicama društava u Grupi i s vlastitim dionica-ma, daje smjernice o tome da li se transakcije isplate s temelja vlastitih dionica ili dionica društava unutar grupe (na primjer, opcije za dionice matičnog društva) priznaju kao transakcije podmirene glavničkim instrumentima ili u novcu u zasebnim financijskim izvještajima matičnog društva i društava unu-tar Grupe. Ovo tumačenje nema utjecaja na financijske izvještaje Grupe.

a·

·

55

Dodatak mrs-u 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje i msfi 7 Financijski instrumenti: Objavljivanje Dodatak standardima, objavljen u listo-padu 2008. godine, dopušta društvu pod određenim uvjetima reklasifikaciju nederivativne financijske imovine (osim one određene po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka nakon početnog priznavanja) iz kategorije po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Dodatak također dopušta društvu prebacivanje financijske imovine koja zadovoljava definiciju kredita i po-traživanja (ukoliko nije određena kao raspoloživa za prodaju) iz kategorije raspoloživo za prodaju u kategoriju krediti i potraživanja ukoliko društvo ima namjeru i mogućnost držati tu financijsku imovinu u predvidivoj budućnosti. Grupa je dopunila računovodstvene politike sukladno navedenom iako nije koristilo mogućnost reklasifikacije.

prijevremeno usvojeni standardi i dodaci od strane grupeGrupa nije prijevremeno usvojila nijedan standard ili dodatak.

tumačenja koja su na snazi od 2008. godine, ali nisu relevantna ifric 12, Sporazumi o koncesiji usluga (na snazi od 1. siječnja 2008. godine). ifric 12 nije relevantan budući da Grupa ne pruža usluge u javnom sektoru.ifric 13, Programi posebnih pogodnosti za kupce (na snazi od 1. srpnja 2008. godine). ifric 13 pojašnjava da se prodaja roba i usluga uz neke posebne pogodnosti kupcima (na primjer, bodovi za vjernost ili besplatni proizvodi), sastoji od više komponenata, a naknada koju kupac plaća raspoređuje se na te komponente koristeći fer vrijednost. ifric 13 nije relevantan budući da Grupa nema programe posebnih pogodnosti za kupce. standardi, dodaci i tumačenja postojećih standarda koji još nisu na snazi i grupa ih nije prijevremeno usvojilaSljedeći standardi i dodaci postojećim standardima obvezni su za računo-vodstvena razdoblja Grupe koja počinju na dan 1. siječnja 2009. godine ili kasnije, ali ih Grupa nije ranije usvojila:mrs 1 (prerađen), Prezentiranje financijskih izvještaja (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Prerađeni standard će zabraniti prezentiranje stavki prihoda i troškova (to jest, “nevlasničke promjene u glavnici”) u Izvještaju o promjeni glavnice, te zahtijeva prezentiranje “nevlasničkih promjena u glavnici” odvo-jeno od vlasničkih promjena u glavnici. Sve nevlasničke promjene u glavnici trebat će se prikazati u okviru bilance uspjeha. Društva mogu izabrati hoće li prikazati jednu bilancu uspjeha tj. izvješće o ukupno ostvarenoj dobiti ili gubitku ili dvije bilance uspjeha tj. račun dobiti i gubitka i izvješće o ukupno

·

b

c·

·

d

·

56

ostvarenoj dobiti ili gubitku. Kada društva preprave ili reklasificiraju uspored-ne podatke dodatno će trebati prezentirati prepravljenu bilancu na početku usporednog razdoblja. Grupa će primijeniti mrs 1 (prerađen) od 1. siječnja 2009. godine. Vjerojatno je da će Grupa prezentirati jednu bilancu uspjeha.msfi 3 (prerađen), Poslovne kombinacije (na snazi od 1. srpnja 2009. godine). Prerađeni standard nastavlja primjenjivati metodu kupnje na poslovne kom-binacije, uz neke značajne promjene. Na primjer, sva plaćanja kod kupnje društva trebaju se iskazati po fer vrijednosti na dan stjecanja s potencijalnim plaćanjima klasificiranima kao dug, kasnije ponovno mjerenima kroz račun dobiti i gubitka. Manjinski udjeli se mogu mjeriti ili po fer vrijednosti ili po proporcionalnom udjelu manjinskog udjela u neto imovini stečenog druš-tva. Svi troškovi povezani sa stjecanjem trebaju se iskazati u računu dobiti i gubitka. Grupa će primijeniti msfi 3 (Prerađen) na sve poslovne kombinacije od 1. siječnja 2010. godine.msfi 8, Poslovni segmenti (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). msfi 8 zamje-njuje mrs 14 “Izvještavanje o poslovnim segmentima”. Novi standard zahtijeva

‘menadžment pristup’, prema kojem se informacije o segmentima prikazuju na istoj osnovi kao i za potrebe internog izvještavanja. Nadalje, o segmentima se izvještava na način koji je konzistentniji s internim izvještavanjem izvršnom donositelju odluka. Grupa će primijeniti msfi 8 na izvještavanje o poslovnim segmentima od 1. siječnja 2009. godinemsfi 5 (Dodatak), Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslo-vanja (i dodatak msfi-u 1, Prva primjena) (na snazi od 1. srpnja 2009. godine). Dodatak pojašnjava da se sva imovina i obveze podružnice klasificiraju kao namijenjene prodaji ukoliko plan djelomične prodaje rezultira gubitkom kontrole. Za tu podružnicu treba izvršiti relevantno objavljivanje ako je zado-voljena definicija prestanka poslovanja. Grupa će primijeniti msfi 5 (Dodatak) na sve djelomične prodaje podružnica od 1. siječnja 2010. godine.mrs 27 (prerađen), Konsolidirani i zasebni financijski izvještaji (na snazi od 1. sr p nja 2009. godine). Prerađeni standard zahtijeva iskazivanje učinaka svih tran-sakcija s manjinskim vlasnicima u glavnici, ukoliko nema promjene u kon troli, pa ove transakcije više neće rezultirati goodwillom ili dobicima i gu bi cima. Stan-dard također utvrđuje način računovodstvenog iskazivanja kod gu bi tka kontrole. Svaki preostali udio u društvu ponovno će se mjeriti do fer vri je dnosti, a dobit ili gubitak priznat će se u računu dobiti i gubitka. Grupa će primijeniti mrs 27 (Prerađen) na transakcije s manjinskim vlasnicima od 1. si je čnja 2010. godine.mrs 27 (Dodatak), Konsolidirani i zasebni financijski izvještaji (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Kad se ulaganje u podružnicu koje se iskazuje prema mrs-u 39, “Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje” klasificira kao

·

·

·

·

·

57

namijenjeno prodaji prema msfi-u 5, “Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja”, nastavlja se primjenjivati mrs 39. Grupa će primijeniti mrs 27 (Dodatak) od 1. siječnja 2009. godine.mrs 28 (Dodatak), Ulaganja u povezana društva (i dodaci mrs-u 32, Financijski instrumenti: Prezentiranje i msfi-u 7, Financijski instrumenti: Objavljivanja) (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Ulaganje u povezano društvo tretira se kao jedna stavka imovine u svrhu testiranja umanjenja vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti ne alocira se na pojedine stavke imovine uključene u ulaganje, na primjer, goodwill. Ukidanje umanjenja vrijednosti iskazuje se kao usklađenje ulaganja do iznosa do kojeg se nadoknadivi iznos ulaganja u povezanog društvo povećao. Dodatak neće imati utjecaja na poslovanje Grupe budući da Grupa nema udjela u povezanim društvima.mrs 28 (Dodatak) Ulaganja u povezana društva (i konsekventni dodaci mrs-u 32, Financijski instrumenti: Prezentiranje i msfi-u 7, Financijski instrumenti: Objavljivanja) (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Kad se ulaganje u po-vezano društvo obračunava u skladu s mrs-om 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje, treba udovoljiti samo pojedinim, a ne svim zahtjevima za objavljivanje prema mrs-u 28, uz objavljivanja koja zahtijevaju mrs 32 Financijski instrumenti: Prezentiranje i msfi 7 Financijski instrumenti: Objav-ljivanja. Grupa će primijeniti mrs 28 (Dodatak) od 1. siječnja 2009. godine.mrs 23 (Dodatak), Troškovi posudbe (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Do-datak standardu zahtijeva kapitalizaciju troškova posudbe koji se odnose na nabavu, izgradnju ili proizvodnju kvalificirane imovine. Grupa će primijeniti mrs 23 (Dodatak) od 1. siječnja 2009. godine i uprava razmatra učinak ovog standarda na financijske izvještaje.mrs 23 (Dodatak), Troškovi posudbe (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Definicija troškova posudbe promijenjena je na način da se trošak kamata izračunava korištenjem metode efektivne kamatne stope, kao što je defini-rano u mrs-u 39 “Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje”. Grupa će primijeniti mrs 23 (Dodatak) na kapitalizaciju troškova posudbe kvalificirane imovine od 1. siječnja 2009. godine.mrs 36 (Dodatak), Umanjenje vrijednosti imovine (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Kad se fer vrijednost umanjena za troškove prodaje izračunava na temelju diskontiranih novčanih tokova, potrebno je izvršiti objavljivanja jed-naka onima za izračun vrijednosti u uporabi. Grupa će primjenjivati mrs 36 (Dodatak) i osigurati potrebno objavljivanje gdje je primjenjivo za testiranja umanjenja vrijednosti od 1. siječnja 2009. godine.mrs 38 (Dodatak) Nematerijalna imovina (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Predujam se može priznati jedino kada je to plaćanje izvršeno prije dobivanja

·

·

·

·

·

·

58

prava pristupa robi ili primanja usluga. Uprava očekuje da neće imati značajan utjecaj na financijske izvještaje.mrs 38 (Dodatak) Nematerijalna imovina (na snazi od 1. siječnja 2009. godi-ne). Dodatak briše tekst koji navodi da “rijetko, ako ikada” ima potpore za korištenje metode koja rezultira nižim stopama amortizacije od pravocrtne metode. Dodatak neće imati utjecaja na poslovanje Grupe, budući da se sva nematerijalna imovina amortizira korištenjem pravocrtne metode.Postoji više manjih dodataka msfi-u 7: Financijski instrumenti: Objavljivanja, mrs-u 8: Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i po-greške, mrs-u 10: Događaji nakon datuma bilance, mrs-u 18; Prihodi te mrs-u 34: Financijsko izvještavanje za razdoblja tijekom godine, koji su dio projekta godišnjih poboljšanja Odbora za međunarodne računovodstvene standarde objavljenog u svibnju 2008. godine. Nije vjerojatno da će ovi dodaci imati utjecaja na izvještaje Grupe te stoga nisu detaljno analizirani.

standardi, dodaci i tumačenja postojećih standarda koji još nisu na snazi i nisu relevantni za poslovanje grupe Sljedeća tumačenja i dodaci postojećim standardima obvezni su za računo-vodstvena razdoblja Grupe koja počinju na dan 1. siječnja 2009. godine ili kasnije, ali ih nisu relevantni za poslovanje Grupe:msfi 1 (Dodatak) – Prva primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda i mrs 27 – Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji (na snazi od 1. siječnja 2009). Dodatak Standardu nije relevantan, jer je Grupa primjenjivala mrs i u ranijim razdobljima.msfi 2 (Dodatak), Plaćanja temeljena na dionicama (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Dodatak standardu pojašnjava računovodstveni tretman uvjeta za stjecanje prava i otkazivanja isplata s temelja dionica. Dodatak nije relevan-tan budući da Grupa nema transakcije plaćanja temeljene na dionicama.mrs 1 (Dodatak), Prezentiranje financijskih izvještaja (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Dodatak pojašnjava da su samo neke stavke financijske imovine i obveza koje su klasificirane kao namijenjene prodaji u skladu s mrs-om 39

“Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje” primjeri kratkotrajne imovi-ne i kratkoročnih obveza. Grupa će primijeniti mrs 1 (Dodatak) od 1. siječnja 2009. godine. Ne očekuje se utjecaj na financijske izvještaje Grupe.mrs 16 (Dodatak) Nekretnine, postrojenja i oprema (i konsekventni dodatak mrs-u 7 Izvještaj o novčanom toku) (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Subjekti čije se uobičajene poslovne aktivnosti sastoje od iznajmljivanja i naknadne prodaje imovine, a primici od prodaje te imovine predstavljaju prihod, knjigovodstveni iznos takve imovine iskazuju kao zalihe kada imovina

·

·

e

·

·

·

·

59

postane namijenjena prodaji. Konsekventni dodatak mrs-u 7 navodi da se novčani tokovi koji proizlaze iz kupnje, iznajmljivanja i prodaje takve imovine klasificiraju kao novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti. Dodatak neće imati utjecaja na poslovanje Grupe, jer uobičajene aktivnosti nijednog od društava unutar grupe ne uključuju iznajmljivanje i naknadnu prodaju imovine.mrs 19 (Dodatak) Primanja zaposlenih (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Dodatak razjašnjava učinke određenih promjena planova definiranih pri-manja, dopunjuje definiciju povrata od imovine plana, razjašnjava razliku između kratkoročnih i dugoročnih primanja zaposlenih i zahtijeva objavu potencijalnih obveza, ne njihovo priznavanje, u skladu s mrs-om 19. Dodatak nije relevantan za poslovanje Grupe.mrs 20 (Dodatak) Računovodstvo za državne potpore i objavljivanje državne pomoći (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Dobitak od državnog zajma odobrenog uz kamatu nižu od tržišne čini razlika između knjigovodstvenog iznosa u skladu s mrs-om 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje i primitaka obračunatih u skladu s mrs-om 20. Dodatak nije relevantan za poslovanje Grupe.Postoji više manjih dodataka mrs-u 20, Računovodstvo za državne potpore i objavljivanje državne pomoći te mrs-u 29 Financijsko izvještavanje u hiperin-flacijskim gospodarstvima, mrs-u 40 Ulaganja u nekretnine te mrs-u 41 Poljo-privreda, koji su dio projekta godišnjih poboljšanja Odbora za međunarodne računovodstvene standarde objavljenog u svibnju 2008. godine. Utjecaj ovih Dodataka opisan je u odlomku gore.mrs 29 (Dodatak) Financijsko izvještavanje u hiperinflacijskim gospodarstvima (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Smjernice su izmijenjene tako da odra-žavaju činjenicu da se određeni dio imovine i obveza mjeri po fer vrijednosti, a ne po povijesnom trošku. Dodatak neće imati utjecaja na poslovanje Grupe, budući da matica i niti jedna od podružnica ne posluje u hiperinflacijskom gospodarstvu.mrs 31 (Dodatak) Udjeli u zajedničkim pothvatima (i konsekventni dodaci mrs-u 32 i msfi-u 7) (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Kad se ulaganje u zajednički pothvat obračunava u skladu s mrs-om 39, treba udovoljiti samo pojedinim, a ne svim zahtjevima za objavljivanje prema mrs-u 31, uz objavljivanja koja zahtijevaju mrs 32 Financijski instrumenti: Prezentiranje i msfi 7 Financijski instrumenti: Objavljivanja. Dodatak neće imati utjecaja na poslovanje Grupe budući da Grupa nema udjela u zajedničkim pothvatima.Dodatak mrs-u 32, Financijski instrumenti: Prezentiranje i mrs 1 Prezentiranje financijskih izvještaja – Financijski instrumenti koji se mogu prodati i obveze koje proizlaze iz likvidacije (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Dodatak nije

·

·

·

·

·

·

60

relevantan jer Grupa nema financijskih instrumenata koji se mogu prodati niti obveza koje proizlaze iz likvidacije.mrs 39 (Dodatak) Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje (na snazi od 1. siječnja 2009. godine).

Ovaj dodatak pojašnjava da je moguće prelaženje u i iz kategorije fer vrijed-nosti u računu dobiti i gubitka kad se derivativ počne ili prestane kvalificirati kao instrument zaštite novčanog toka ili zaštite neto ulaganja.

Definicija financijske imovine ili financijske obveze po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka koja se odnosi na imovinu koja je namijenjena prodaji, također se mijenja. Pojašnjava se da se financijska imovina ili obveza koja je dio portfelja financijskih instrumenata kojima se zajednički upravlja, a postoji dokaz o nedavnom stvarnom kratkoročnom ostvarenju prihoda, uključuje u takav portfelj kod početnog priznavanja.

Dodatak nije relevantan budući da Grupa ne koristi instrumente zaštite.mrs 41 (Dodatak), Poljoprivreda (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Zahti-jeva upotrebu tržišne diskontne stope kad se izračuni fer vrijednosti temelje na diskontiranim novčanim tokovima i ukida zabranu korištenja bioloških transformacija kod izračuna fer vrijednosti. Dodatak neće imati utjecaja na poslovanje Grupe, budući da društva u Grupi ne koriste diskontirane novčane tokove za izračun fer vrijednosti biološke imovine.mrs 40 (Dodatak) Ulaganja u nekretnine (i konsekventni dodaci mrs-u 16) (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Nekretnine koje su u izgradnji ili razvoju, a koristit će se u budućnosti kao ulaganja u nekretnine, u opsegu su mrs-a 40. Kad se primjenjuje model fer vrijednosti, takve nekretnine se mjere po fer vrijednosti. Međutim, kad se fer vrijednost ulaganja u nekretnine u izgradnji ne može pouzdano mjeriti, nekretnine se mjere po trošku nastalom do dana završetka izgradnje ili dana kad fer vrijednost postane pouzdano mjerljiva, ovisno što je prije. Dodatak neće imati utjecaja na poslovanje Grupe, budući da Grupa nema ulaganja u nekretnine u izgradnji ili razvoju.ifric 15, Ugovori o izgradnji nekretnina (na snazi od 1. siječnja 2009. godine). Ovo tumačenje razjašnjava treba li na pojedine transakcije primijeniti mrs 18

“Prihodi” ili mrs 11 “Ugovori o izgradnji”. Vjerojatno će rezultat biti primje-na mrs-a 18 na širi raspon transakcija. ifric 15 nije značajan za poslovanje Grupe budući da se sve transakcije s prihodom vode prema mrs-u 18, a ne mrs-u 11.ifric 16, ‘Zaštite neto ulaganja u inozemno poslovanje’ (na snazi od 1. listopada 2008. godine). ifric 16 razjašnjava računovodstveni tretman u pogledu zaštite neto ulaganja. Ovo uključuje činjenicu da se zaštita neto ulaganja odnosi na razlike u funkcionalnoj valuti, ne izvještajnoj valuti, a instrumenti zaštite

·

·

·

·

·

61

mogu se držati bilo gdje u grupi. Zahtjevi mrs-a 21, ‘Učinci promjena tečaja stranih valuta’, primjenjuju se na zaštićenu stavku. Grupa će primijeniti ifric 16 od 1. siječnja 2009. godine. Ne očekuje se da će imati materijalni učinak na financijske izvještaje Grupe.ifric 17, Raspodjela nenovčane imovine vlasnicima (na snazi za godišnja raz-doblja koja počinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009. godine). Tumačenje razjaš-njava kada i kako se treba priznati raspodjela nenovčane imovine vlasnicima u obliku dividendi. Grupa treba mjeriti obvezu za raspodjelu nenovčane imovine vlasnicima u obliku dividende po fer vrijednosti imovine koja će se raspodijeliti. Dobit ili gubitak od raspodjele nenovčane imovine priznat će se u računu dobiti i gubitka kada grupa podmiri obvezu za dividende. ifric 17 nije relevantan za poslovanje Grupe budući da Grupa ne vrši raspodjelu nenovčane imovine vlasnicima.ifric 18, Prijenosi imovine od kupaca (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009. godine). Tumačenje razjašnjava raču-novodstveni tretman prijenosa imovine od kupaca tj.okolnosti u kojima je zadovoljena definicija imovine; priznavanje imovine i mjerenje njezinog troš-ka pri početnom priznavanju; utvrđivanje usluga koje se mogu pojedinačno prepoznati (jedna ili više njih u zamjenu za prenesenu imovinu); priznavanje prihoda i računovodstveni tretman prijenosa novca od kupaca. Ne očekuje se da će ifric 18 imati učinak na financijske izvještaje Grupe.

2.2 konsolidacija

ovisna društva Ovisna društva su sva društva nad kojima Grupa ima kontrolu nad financij-skim i poslovnim politikama, što u pravilu uključuje više od pola glasačkih prava. Postojanje i učinak potencijalnih prava glasa koja se mogu iskoristiti ili zamijeniti razmatraju se prilikom procjene da li Grupa ima kontrolu nad drugim poslovnim subjektom. Ovisna društva su u potpunosti konsolidirana od datuma na koji je kontrola stvarno prenesena na Grupu, te isključena iz konsolidacije od dana prodaje.

Metoda kupnje koristi se za iskazivanje stjecanja ovisnih društava od strane Grupe. Trošak kupnje mjeri se kao fer vrijednost stečene imovine, izdanih glavničnih instrumenata te nastalih ili preuzetih obveza na dan kupnje, uve-ćan za troškove neposredno povezane s kupnjom. Stečena prepoznatljiva imovina, obveze i potencijalne obveze u poslovnom spajanju inicijalno se mjere po fer vrijednosti na dan stjecanja, neovisno o manjinskom udjelu.

·

·

a

62

Višak troška stjecanja iznad fer vrijednosti udjela Grupe u neto stečenoj imovini ovisnog društva, iskazuje se kao goodwill. Ako je trošak stjecanja manji od fer vrijednosti neto stečene imovine ovisnog društva, razlika se priznaje izravno u računu dobiti i gubitka.

Sve transakcije unutar Grupe, stanja i nerealizirani dobici od transakcija unutar društava Grupe eliminirani su pri konsolidaciji. Jednako tako elimini-raju se i nerealizirani gubici, osim ako postoje dokazi o umanjenju vrijednosti prenesene imovine. Prema potrebi, računovodstvene politike ovisnih društava izmijenjene su kako bi se uskladile s politikama koje primjenjuje Grupa.

transakcije i manjinski udjeli Grupa primjenjuje politiku prema kojoj transakcije s manjinskim dioničarima tretira kao transakcije s većinskim vlasnicima Grupe. Kod otkupa dionica od manjinskih dioničara razlika između plaćenih iznosa i pripadajućeg udjela u neto imovini podružnice iskazuju se u kapitalu.

ulaganja u pridružena društvaPridruženim društvima smatraju se društva u kojima Grupa ima između 20 i 50% glasačkih prava, odnosno u kojima ima značajan utjecaj, ali nema kontrolu. U financijskim izvještajima Grupe navedena ulaganja iskazana su primjenom metode troška. Ulaganja Grupe u pridružena društva uključuje goodwill (umanjen za akumulirane gubitke od umanjenja) identificiran kod stjecanja.

Udio Grupe u dobicima ili gubicima pridruženih društava nakon stjecanja priznaje se u računu dobiti i gubitka, a udio promjena u pričuvama nakon stjecanja priznaje se u pričuvama. Knjigovodstvena vrijednost ulaganja usklađuje se za kumulativne promjene nastale nakon stjecanja. Kada je udio Grupe u gubicima pridruženog društva jednak, odnosno kada nad-mašuje vlasnički udio u pridruženom društvu, uključujući sva neosigurana potraživanja koja čine sastavni dio neto ulaganja, Grupa ne priznaje daljnje gubitke, osim ako su za Grupu nastale obveze ili ako su izvršena plaćanja u ime pridruženog društva.

Nerealizirani dobici od transakcija između Grupe i njegovih pridruženih društava eliminiraju se do visine udjela Grupe u pridruženim društvima. Jednako tako eliminiraju se i nerealizirani gubici, ukoliko transakcija ne pruža dokaze o umanjenju vrijednosti prenesene imovine. Prema potrebi, računovodstvene politike pridruženih društava izmijenjene su kako bi se uskladile s politikama koje primjenjuje Grupa.

b

c

63

2.3 izvještavanje o poslovnim segmentima

Poslovni segment je grupa poslovnih aktivnosti vezanih za proizvode ili uslu-ge koje su podložne određenim rizicima i koristima i razlikuju se od rizika i koristi drugih poslovnih segmenata uz koje je vezana određena imovina. Zemljopisni segment odnosi se na aktivnosti vezane za proizvode ili usluge unutar određenog zemljopisnog okruženja koje su podložne određenim rizicima i koristima i razlikuju se od rizika i koristi segmenata koji posluju u drugim gospodarskim okruženjima.

2.4 strane valute

funkcionalna i izvještajna valuta Stavke uključene u financijske izvještaje svake pojedine članice Grupe iska-zane su u valuti primarnog gospodarskog okruženja u kojem članica Grupe posluje (funkcionalna valuta). Konsolidirani financijski izvještaji prikazani su u kunama, što predstavlja funkcionalnu i izvještajnu valutu Grupe.

transakcije i stanja u stranoj valutiTransakcije u stranim sredstvima plaćanja prevode se u funkcionalnu valutu tako da se iznosi u stranim sredstvima plaćanja preračunavaju po tečaju na dan transakcije. Dobici ili gubici od tečajnih razlika, koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i preračuna monetarne imovine i obveza izraženih u stranim valutama, priznaju se u računu dobiti i gubitka.

članice grupeRezultati poslovanja i financijsko stanje svih članica Grupe čija se funkci-onalna valuta razlikuje od izvještajne valute preračunavaju se u izvještajnu valutu kako slijedi:

imovina i obveze za svaku bilancu preračunavaju se prema zaključnom tečaju na datum te bilance;prihodi i rashodi za svaki račun dobiti i gubitka preračunavaju se prema prosječnim tečajevima; isve nastale tečajne razlike priznaju se na zasebnoj poziciji unutar glavnice.

U konsolidaciji, tečajne razlike nastale preračunom neto ulaganja u inozemna ovisna društva evidentiraju se unutar dioničkog kapitala. Prilikom prodaje

a

b

c

i

ii

iii

64

inozemnog ovisnog društva, sve tečajne razlike priznaju se u računu dobiti i gubitka kao dio dobitka ili gubitka od prodaje.

2.5 nekretnine, postrojenja i oprema

Nekretnine, postrojenja i oprema iskazani su u bilanci po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Povijesni trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.

Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina jedino ako će Grupa imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi investicijskog i tekućeg održavanja terete račun dobiti i gubitka u financijskom razdoblju u kojem su nastali.

Zemljište se ne amortizira. Amortizacija ostalih nekretnina, postrojenja i opreme obračunava se primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troš-ka te imovine na njenu rezidualnu vrijednost tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka trajanja kako slijedi:

Zgrade 8 – 50 godinaAutomobili 2 – 4 godineProizvodna oprema 4 – 20 godinaOstalo 2,5 – 20 godina

Rezidualna vrijednost imovine predstavlja procijenjeni iznos koji bi Grupa trenutno dobila od prodaje imovine umanjenog za procijenjeni trošak pro-daje u slučaju da je imovina dosegla starost i stanje koje se očekuje na kraju vijeka trajanja imovine. Rezidualna vrijednost imovine je nula ako Grupa očekuje da će ju koristiti do kraja njenog vijeka trajanja. Rezidualna vrijednost imovine i korisni vijek uporabe pregledavaju se na svaki datum bilance i po potrebi usklađuju.

U slučaju da je knjigovodstveni iznos imovine veći od procijenjenog nado-knadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa.

Dobici i gubici nastali prodajom određuju se usporedbom prihoda i knji-govodstvene vrijednosti sredstva i uključuju se u ostale troškove u računu dobiti i gubitka.

65

2.6 nematerijalna imovina

licence za softverLicence za softver kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova koji nastaju dovođenjem softvera u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe u razdoblju od 5 godina.

zaštitni znakovi i licenceZaštitni znakovi i licence iskazani su po povijesnom trošku. Zaštitni znakovi i licence imaju ograničen vijek uporabe i iskazuju se po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Amortizacija se obračunava pravocrtnom me-todom kako bi se alocirao trošak zaštitnih znakova i licenci tijekom njihovog procijenjenog vijeka uporabe od 5 godina.

goodwillGoodwill predstavlja razliku između fer vrijednosti troška stjecanja i fer vrijednosti udjela Grupe u neto prepoznatljivoj imovini stečene podružnice na dan stjecanja. Goodwill nastao stjecanjem podružnica iskazuje se u okviru nematerijalne imovine pri pripajanju. Zasebno iskazan goodwill godišnje se provjerava zbog umanjenja vrijednosti ili kad god postoje pretpostavke za umanjenje te se iskazuje po trošku stjecanja umanjenom za akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Gubici od umanjenja vrijednosti goodwilla se ne ukidaju.

Goodwill se alocira na jedinice stvaranja novca za potrebe testiranja uma-njenja vrijednosti. Alokacija se provodi na one jedinice stvaranja novca za koje se očekuje da će imati koristi od poslovnog spajanja u kojem je nastao goodwill (Bilješka 2.7).

2.7 umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Imovina koja se amortizira provjerava se radi mogućeg postojanja umanjenja vrijednosti kad događaji ili promijenjene okolnosti ukazuju na to da knjigo-vodstvena vrijednost možda nije nadoknadiva. Gubitak od umanjenja vri-jednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine umanjena za troškove prodaje ili vrijednost imovine u uporabi, ovisno o tome koji je viši. Za potrebe procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najnižu razinu kako bi se pojedinačno utvrdio novčani tok (jedinice stvaranja

a

b

c

66

novca). Nefinancijska imovina, osim goodwilla, za koju je iskazan gubitak od umanjenja vrijednosti, provjerava se na svaki datum izvještavanja radi mogućeg ukidanja umanjenja vrijednosti.

2.8 financijska imovina

klasifikacijaGrupa klasificira svoju financijsku imovinu u sljedeće kategorije: financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka te krediti i potraživanja. Klasifikacija ovisi o svrsi za koju je financijska imovina stečena. Uprava kla-sificira financijsku imovinu kod početnog priznavanja.

financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitkaFinancijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka predstavlja financijsku imovinu namijenjenu trgovanju. Financijska imovina se klasificira u ovu kategoriju ako je stečena prvenstveno u svrhu prodaje u kratkom roku. Imovina u ovoj kategoriji klasificirana je kao kratkotrajna imovina.

krediti i potraživanjaKrediti i potraživanja predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fik-snim ili odredivim plaćanjem koja ne kotira na aktivnom tržištu. Iskazana je u okviru kratkotrajne imovine, osim imovine s dospijećem dužim od 12 mjeseci nakon datuma bilance. Takva se imovina klasificira kao dugotrajna imovina.

priznavanje i mjerenjeSva kupljena i prodana financijska imovina priznaje se na datum transakcije, tj. na datum na koji se Grupa obvezalo kupiti ili prodati sredstvo. Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka početno se priznaje po fer vrijednosti, a trošak transakcije iskazuje se u računu dobiti i gubitka. Krediti i potraživanja iskazani su po amortiziranom trošku primje-nom metode efektivne kamate. Ulaganja se prestaju priznavati kada isteknu ili su prenesena prava na primitak novčanih tokova od ulaganja ili kada je Grupa prenijelo sve bitne rizike i koristi vlasništva.

Fer vrijednosti ulaganja koja kotiraju na burzi temelje se na tekućim cije-nama ponude. Ako tržište za neko financijsko sredstvo nije aktivno (kao i za vrijednosnice koje ne kotiraju), Grupa utvrđuje fer vrijednost pomoću tehnika procjene vrijednosti koje uzimaju u obzir nedavne transakcije pod uobičaje-nim trgovačkim uvjetima, te usporedbu s drugim sličnim instrumentima.

a

b

67

Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka iskazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru ‘Ostalih dobitaka/gubitaka’ u razdoblju u kojem su nastali. Prihodi od dividendi od financijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka iskazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru ‘Ostalih dobitaka/gubitaka’ kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

Na svaki datum bilance Grupa procjenjuje postoje li objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti financijske imovine ili grupe financijskih sredstava. Pro-vjera umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja opisana je u bilješci 2.11.

2.9 imovina u najmu

Najmovi u kojima Grupa ne snosi bitan udio rizika i koristi vlasništva klasi-ficiraju se kao operativni najmovi. Plaćanja po osnovi operativnih najmova iskazuju se u računu dobiti i gubitka prema pravocrtnoj metodi u razdoblju trajanja najma. Grupa nema financijskih najmova.

2.10 zalihe

Zalihe sirovina i rezervnih dijelova iskazuju se po trošku nabave ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niža. Neto ostvariva vrijednost predstavlja procjenu prodajne cijene u redovnom tijeku poslovanja umanjenu za varijabilne troškove prodaje.

Trošak proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda obuhvaća sirovine, tro-šak izravnog rada, ostale izravne troškove i pripadajući dio općih troškova proizvodnje.

Trgovačka roba iskazuje se po prodajnoj cijeni umanjenoj za poreze i marže.Sitni inventar i alati u potpunosti se otpisuju prilikom stavljanja u uporabu.

2.11 potraživanja po zajmovima i potraživanja od kupaca

Potraživanja od kupaca početno se priznaju po fer vrijednosti, a naknadno se mjere po amortiziranom trošku uporabom metode efektivne kamatne stope, umanjena za ispravak vrijednosti. Ispravak vrijednosti potraživanja od kupa-ca provodi se kada postoje objektivni dokazi da Grupa neće moći naplatiti sva svoja potraživanja u skladu s dogovorenim uvjetima. Značajne financijske

68

poteškoće dužnika, vjerojatnost dužnikovog stečaja te neizvršenje ili propusti u plaćanjima, smatraju se pokazateljima umanjenja vrijednosti potraživanja od kupaca. Iznos ispravka vrijednosti utvrđuje se kao razlika između knji-govodstvene vrijednosti i nadoknadivog iznosa potraživanja, a predstavlja sadašnju vrijednost očekivanih novčanih priljeva diskontiranih korištenjem efektivne kamatne stope. Iznosi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca iskazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru ostalih troškova.

2.12 dugotrajna imovina koja se drži radi prodaje

Dugotrajna imovina klasificira se u bilanci kao ‘Dugotrajna imovina koja se drži radi prodaje’ ako će se njezina knjigovodstvena vrijednost prvenstveno nadoknaditi prodajom u razdoblju od 12 mjeseci nakon datuma bilance, a ne stalnim korištenjem. Imovina se reklasificira kada se ispune sljedeći uvjeti: (a) imovina je raspoloživa za prodaju u svom trenutnom stanju; (b) Uprava Grupe je odobrila i pokrenula aktivni program za pronalaženje kupca; (c) imovinom se aktivno trguje kako bi se ostvarila prodaja po razumnoj cijeni; (d) prodaja se očekuje u roku od godine dana i (e) ne očekuju se značajne promjene prodajnog plana ili povlačenje plana. Dugotrajna imovina koja se u bilanci tekućeg razdoblja iskazuje kao namijenjena prodaji, ne reklasificira se u bilanci u usporednom razdoblju.

Nekretnine, postrojenja i oprema koja se drži radi prodaje mjere se po knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje, ovisno o tome što je niže. Nekretnine, postrojenja i oprema koja se drži radi prodaje ne amortiziraju se.

2.13 depoziti

Depoziti kod banaka ugovaraju se s fiksnim rokovima dospijeća. Depoziti s originalnim rokom dospijeća dužim od 3 mjeseca iskazani su po amortizira-nom trošku, klasificirani u okviru ‘kredita i potraživanja’ i iskazani posebno u bilanci kao ‘depoziti’.

69

2.14 novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju gotovinu, depozite kod banaka po viđenju i ostale kratkotrajne visoko likvidne instrumente s rokovima naplate do tri mjeseca ili kraće.

2.15 dionički kapital

Dionički kapital sastoji se od redovnih dionica. Primici koji se iskazuju u glavnici pri izdavanju novih dionica ili opcija, iskazuju se umanjeni za pri-padajuće troškove transakcije i porez na dobit.

Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice, uključujući sve izravno pripa-dajuće troškove transakcije (umanjene za porez na dobit), umanjuje dioničku glavnicu koja se može pripisati dioničarima Društva sve do povlačenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije pro-daju ili ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajuće troškove transakcije kao i učinke poreza na dobit, uključena je u glavnicu koja se može pripisati dioničarima Društva.

2.16 posudbe

Posudbe se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove tran-sakcije. U budućim razdobljima, posudbe se iskazuju po amortiziranom trošku; sve razlike između primitaka (umanjenih za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja posudbe, koristeći metodu efektivne kamatne stope.

Posudbe se klasificiraju kao kratkoročne obveze, osim ako Grupa ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma bilance.

2.17 tekući i odgođeni porez na dobit

Iznos poreza na dobit za tekuću godinu obračunava se na temelju poreznog zakona koji je na snazi u Republici Hrvatskoj na dan bilance za pojedina društva u grupi. Uprava povremeno procjenjuje pojedine stavke u poreznim prijavama s obzirom na situacije u kojima su primjenjive porezne odredbe

70

podložne tumačenju te razmatra formiranje rezerviranja, gdje je to prikladno, na temelju očekivanog iznosa koji treba platiti Poreznoj upravi.

Iznos odgođenog poreza obračunava se metodom bilančne obveze, na privremene razlike između porezne osnovice imovine i obveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti u financijskim izvještajima. Međutim, odgođeni porez se ne priznaje ako proizlazi iz početnog priznavanja imovine ili obveza u transakciji koja nije poslovno spajanje i koje u vrijeme transakcije ne utječe na računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit (porezni gubitak). Odgođena porezna imovina i obveze mjere se poreznim stopama za koje se očekuje da će se primjenjivati u razdoblju kada će imovina biti nadoknađena ili obveza podmirena, na temelju poreznih stopa koje su, i poreznih zakona koji su, na snazi ili se djelomično primjenjuju na datum bilance.

Odgođena porezna imovina priznaje se do visine buduće oporezive do-biti za koju je vjerojatno da će biti raspoloživa za iskorištenje privremenih razlika.

2.18 primanja zaposlenih

obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenjaU toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Grupa u ime svojih zapo-slenika koji su članovi obveznih mirovinskih fondova obavlja redovita plaća-nja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Grupa nema dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika. Nadalje, Grupa nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova umirovljenja.

otpremnineObveze za otpremnine priznaju se kad Grupa prekine radni odnos zapo-slenika prije normalnog datuma umirovljenja ili odlukom zaposlenika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu. Grupa priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzelo obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim zaposlenicima, na osnovu detaljnog formalnog plana bez mogućnosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa. Otpre-mnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon datuma bilance, diskontiraju se na sadašnju vrijednost.

a

b

71

dugoročna primanja zaposlenih Grupa priznaje obvezu za dugoročna primanja zaposlenih (otpremnine za odlazak u mirovinu) ravnomjerno tijekom razdoblja u kojem je nagrada ostvarena, na temelju stvarnog broja godina radnog staža.

kratkoročna primanja zaposlenihGrupa priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili prak-sa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Grupa priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsutnost s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora na dan bilance.

2.19 rezerviranja

Rezerviranja za troškove restrukturiranja i sudske sporove priznaju se ako Grupa ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu kao posljedicu prošlog do-gađaja, ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveze te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti.

Rezerviranja se mjere po sadašnjoj vrijednosti troškova za koje se očekuje da će biti potrebni za podmirenje obveze, korištenjem diskontne stope prije poreza, koja odražava tekuće tržišne procjene vremenske vrijednosti novca kao i rizike koji su specifični za navedenu obvezu.

2.20 priznavanje prihoda

Prihodi se sastoje od fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja za prodane proizvode, robu ili usluge tijekom redovnog poslovanja Grupe. Pri-hodi su iskazani u iznosima koji su umanjeni za porez na dodanu vrijednost, trošarine, procijenjene povrate, rabate i diskonte i nakon eliminacije prodaje unutar Grupe.

Grupa priznaje prihode kada se iznos prihoda može pouzdano mjeriti, kada će Grupa imati buduće ekonomske koristi i kada su zadovoljeni specifični kriteriji za sve djelatnosti Grupe koje su opisane u nastavku.

prihodi od veleprodaje robe i materijalaPrihodi od prodaje robe i materijala u veleprodaji priznaju se kada Grupa oba-vi isporuke kupcu, kada kupac ima slobodu određivanja prodajne cijene i kada ne postoji nijedna nepodmirena obveza koja bi mogla utjecati na prihvaćanje

c

d

a

72

proizvoda od strane kupca. Isporuka je izvršena kad se proizvodi otpreme na određenu lokaciju, rizici gubitka prenesu na kupca i kad je utvrđeno jedno od navedenog: kupac prihvaća proizvode u skladu s ugovorom ili Grupa ima objektivne dokaze o tome da su svi kriteriji prihvaćanja zadovoljeni.

Prihodi od prodaje iskazuju se na temelju cijene iz ugovora o prodaji, uma-njeni za procijenjene količinske popuste i povrate. Procjene popusta i povrata utvrđuju se na temelju stečenog iskustva. Prodaja ne sadržava elemente fi-nanciranja, jer je rok naplate potraživanja u rasponu od 15 do 60 dana, što je u skladu s tržišnom praksom.

prihodi od uslugaPrihod od izvršenih usluga određuje se temeljem sklopljenog ugovora s fik-snom cijenom uz ugovorene rokove do najduže 1 godine.

Prihodi od ugovora s fiksnom cijenom za usluge priznaju se u razdoblju u kojem su usluge obavljene prema pravocrtnoj metodi tijekom razdoblja trajanja ugovora.

prihodi od maloprodaje robePrihodi od maloprodaje robe priznaju u trenutku prodaje robe kupcu. Prihodi od maloprodaje uglavnom se ostvaruju u gotovini ili putem kreditnih kartica. Iskazani prihodi uključuju naknade za kreditne kartice koje se iskazuju u okviru ostalih troškova poslovanja.

prihodi od kamataPrihodi od kamata priznaju se na vremenski proporcionalnoj osnovi koristeći metodu efektivne kamatne stope. Kada je vrijednost potraživanja umanje-na, Grupa umanjuje knjigovodstvenu vrijednost potraživanja na njegovu nadoknadivu vrijednost, što predstavlja procijenjenu vrijednost očekivanih novčanih priljeva diskontiranih po originalnoj efektivnoj kamatnoj stopi in-strumenta. Ravnomjerno ukidanje diskonta u budućim razdobljima, priznaje se kao prihod od kamata. Prihodi od kamata od zajmova čija je naplata upitna, priznaju se koristeći metodu originalne efektivne kamatne stope.

prihodi od dividendiPrihodi od dividendi priznaju se kada je dividenda primljena.

b

c

d

e

73

2.21 raspodjela dividendi

Raspodjela dividendi dioničarima Društva priznaje se kao obveza u financij-skim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine Društva.

2.22 porez na dodanu vrijednost

Porezna uprava zahtijeva podmirenje pdv-a na neto osnovi. pdv koji proizlazi iz transakcija prodaje i kupnje priznaje se i iskazuje u bilanci na neto osnovi. U slučaju umanjenja potraživanja za ispravak vrijednosti, gubitak od umanjenja iskazuje se u bruto iznosu potraživanja, uključujući pdv.

2.23 podmirenja kompenzacijama i ostalim nenovčanim instrumentima

Dio potraživanja i obveza podmiruju se kompenzacijama i ostalim nenovča-nim instrumentima koji uključuju dužničke instrumente kao što su zadužnice i mjenice. Kupovine i prodaje koje se podmiruju na taj način, obavljaju se po fer vrijednosti.

2.24 obveze prema dobavljačima

Obveze prema dobavljačima se početno priznaju po fer vrijednosti, a u bu-dućim razdobljima se iskazuju po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne kamatne stope.

74

bilješka 3 upravljanje financijskim rizikom

3.1 čimbenici financijskog rizika

Poslovne aktivnosti Grupe izložene su različitima vrstama financijskih rizika koje uključuju: tržišni rizik (valutni rizik, fer vrijednosti kamatne stope, ka-matni rizik novčanog toka i cjenovni rizik), kreditni rizik i rizik likvidnosti. Cjelokupno upravljanje rizicima obavlja odjel riznice Matice.

tržišni rizikvalutni rizikGrupa je izložena valutnom riziku koji proizlazi iz kretanja tečaja Eur, a nastaje pretežno iz priznate imovine i obveza.

U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2008. godine, ako bi tečaj Eur-o porastao/smanjio se za 0,7% u odnosu na kunu, uz pretpostavku da su svi ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, dobit prije poreza za izvještajno razdoblje bila bi za 4.126 tisuća kuna veća/manja, uglavnom kao rezultat dobitaka/gubitaka od tečajnih razlika na preračunu iz Eur-a kod financijske imovine i deviznog računa.

U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2007. godine, ako bi tečaj Eur-o porastao/smanjio se za 0,5% u odnosu na kunu, uz pretpostavku da su svi ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, dobit prije poreza za izvještajno razdoblje bila bi za 1.768 tisuća kuna veća/manja, uglavnom kao rezultat dobitaka/gubitaka od tečajnih razlika na preračunu iz Eur-a kod financijske imovine i deviznog računa.cjenovni rizikGrupa je izložena cjenovnom riziku koji proizlazi iz ulaganja u glavnične instrumente koji su u bilanci klasificirani u financijsku imovinu po fer vri-jednosti u računu dobiti i gubitka. Upravljanje cjenovnim rizikom koji pro-izlazi iz ulaganja u glavničke instrumente odvija se na način da se ulaganja diverzificiraju u skladu s limitima određenim od strane Uprave.

ai

ii

75

Ulaganja društva u vlasničke instrumente kojima se javno trguje uključena su u crobex indeks.

U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2008. godine, ako bi vrijednost portfelja porasla/smanjila se za 25%, uz pretpostavku da su svi ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, dobit poslije poreza za izvještajno razdoblje bila bi za 61.552 tisuća kuna veća/manja, uglavnom kao rezultat dobitaka/gubitaka od glavničkih instrumenata klasificiranih po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka.

U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2007. godine, ako bi vri-jednost portfelja ulaganja porasla/smanjila se za 10%, uz pretpostavku da su svi ostali pokazatelji ostali nepromijenjeni, dobit poslije poreza za izvještajno razdoblje bila bi za 17.561 tisuća kuna veća/manja, uglavnom kao rezultat do-bitaka/gubitaka od glavničkih instrumenata klasificiranih po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka.kamatni rizik novčanog toka i rizik fer vrijednosti kamatne stope Grupa ima značajnu imovinu koja ostvaruje prihod od kamata te su prihodi i novčani tok iz poslovnih aktivnosti u značajnoj mjeri ovisni o promjenama tržišnih kamatnih stopa. Imovina koja ima ugovorene promjenjive kamate izlaže Grupu riziku kamatne stope novčanog toka. Imovina s fiksnim stopama izlaže Grupu riziku fer vrijednosti kamatne stope. Grupa ne koristi derivativ-ne instrumente za aktivnu zaštitu od izloženosti kamatnog rizika novčanog toka i rizika fer vrijednosti kamatne stope.

U odnosu na iskazano stanje na dan 31. prosinca 2008. godine da se efek-tivna kamatna stopa na depozite i primljene kredite povećala/smanjila za 1% na godišnjoj razini, dobit poslije poreza za izvještajno razdoblje bila bi za oko 1.951 tisuća kuna manja/veća (2007.: 13.768 tisuća kuna)

kreditni rizikGrupa drži gotovinu i depozite pretežno u jednoj banci što izlaže Grupu kreditnom riziku. Uprava smatra da se radi o stabilnoj banci s kreditnim rejtingom bbb – prema ocjeni Standard & Poor’s te se kreditni rizik redovno analizira što umanjuje izloženost navedenom riziku. Grupa nema značajnu koncentraciju ostalih kreditnih rizika.

rizik likvidnostiRazborito upravljanje rizikom likvidnosti podrazumijeva održavanje dostatne količine novca, osiguravanje raspoloživosti financijskih sredstava adekvatnim iznosom ugovorenih kreditnih linija i sposobnost podmirenja svih obveza.

iii

b

c

76

Tablica u nastavku prikazuje financijske obveze Grupe na datum bilance pre-ma ugovorenim dospijećima. Iznosi iskazani u tablici predstavljaju ugovorne nediskontirane novčane tokove. Obveze prema dobavljačima i ostale obveze ne uključuju poreze, obveze prema zaposlenima i predujmove.

31. prosinca 2008. do 1 godine 1–2 godine 2–5 godina

Krediti 59.936 6.045 36.237Obveze prema dobavljačima i ostale obveze 191.945 – –31. prosinca 2007. do 1 godine 1–2 godine 2–5 godina

Krediti 517.901 3.826 17.893Obveze prema dobavljačima i ostale obveze 147.057 – –

upravljanje kapitalomGrupa nadzire kapital u skladu sa zakonima i propisima Republike Hrvatske koji zahtijevaju minimalni uplaćeni kapital od 200 tisuća kuna za dionička društva. Vlasnici ne zahtijevaju nikakve posebne mjere u pogledu upravljanja kapitalom. Grupa nema obvezu pridržavanja kapitalnih zahtjeva nametnutih izvana. Nadalje, nema kapitalnih ciljeva koji se interno prate.

3.2 procjena fer vrijednosti

Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se trguje na aktivnim trži-štima temelji se na kotiranim tržišnim cijenama na dan bilance. Kotirana tržišna cijena koja se koristi za utvrđivanje fer vrijednosti financijske imovine predstavlja tekuću cijenu ponude.

Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se ne trguje na aktivnom tržištu određuje se uporabom tehnika procjena vrijednosti. Grupa koristi razne metode i utvrđuje pretpostavke koje se temelje na tržišnim uvjetima na dan bilance.

Knjigovodstvena vrijednost potraživanja od kupaca umanjena za ispravak vrijednosti i obveza prema dobavljačima uglavnom odgovara njihovoj fer vrijednosti.

Knjigovodstvena vrijednost dugoročnih financijskih obveza približno je jednaka njihovoj fer vrijednosti.

d

77

bilješka 4 ključne računovodstvene procjene

Procjene se kontinuirano vrednuju i zasnivaju se na iskustvu i drugim čim-benicima, uključujući očekivanja budućih događaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojećim okolnostima. Grupa izrađuje procjene i stvara pretpostavke vezane za budućnost. Proizašle računovodstvene procjene su, po definiciji, u rijetkim slučajevima izjednačene sa stvarnim rezultatima. U nastavku se navode procjene i pretpostavke koje bi mogle uzrokovati znača-jan rizik usklađivanja knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini.

fer vrijednost financijskih instrumenata Fer vrijednost financijskih instrumenata koji ostvaruju mali broj transakcija na aktivnom tržištu, te fer vrijednost financijskih instrumenata čije se trgo-vanje na aktivnom tržištu odnosi na mali postotak vlasništva određuje se pomoću tehnika procjene vrijednosti. Grupa na temelju vlastitih prosudbi bira razne metode, te utvrđuje pretpostavke koje se uglavnom temelje na tržišnim uvjetima na dan bilance.

sudske tužbe i postupci Rezerviranja za sudske tužbe i postupke iskazuju se na temelju procjene Uprave vezane za potencijalne gubitke nakon savjetovanja s odvjetnikom. Na temelju postojećih saznanja u razumnoj mjeri je moguće da će se ishodi sudskih postupaka razlikovati od procijenjenih potencijalnih gubitaka.

korisni vijek trajanja nekretnina i opreme Uprava pojedinih društava utvrđuje i pregledava korisni vijek uporabe i pripadajući trošak amortizacije za nekretnine, postrojenja i opremu. Ova procjena se temelji na procijenjenom preostalom korisnom vijeku uporabe imovine i mogla bi se značajno promijeniti kao rezultat tehničkih inovacija i aktivnosti konkurencije. Uprava će povećati trošak amortizacije procijenivši

78

da je korisni vijek uporabe imovine niži nego prije procjene ili će otpisati zastarjelu i odbačenu imovinu.

trenutna nepostojanost na svjetskom i hrvatskom financijskom tržištu.

Trenutna globalna kriza likvidnosti koja je započela sredinom 2007. godine rezultirala je, među ostalim, nižom razinom financiranja tržišta kapitala, nižim razinama likvidnosti u bankarskom sektoru, te, ponekad, višim među-bankarskim kamatnim stopama te vrlo visokom nepostojanošću na burzama. Nesigurnost na globalnim financijskim tržištima dovela je također i do pro-padanja i spašavanja banaka u Sjedinjenim Američkim Državama, zapadnoj Europi, Rusiji i drugdje. Pokazuje se da je cjelokupan opseg učinka trenutne financijske krize nemoguće predvidjeti ili se u potpunosti od njega zaštititi.

Uprava ne može pouzdano procijeniti učinke na financijski položaj Grupe bilo kakvog daljnjeg pogoršanja likvidnosti financijskih tržišta te povećane nepostojanosti na tržištima valuta i kapitala. Uprava smatra da poduzima sve potrebne mjere kako bi podržala održivost i rast poslovanja Grupe u trenutnim okolnostima.

79

BILJEŠKA 5 INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA

primarni izvještajni segment – poslovni segmenti

Grupa je organizirana u dva glavna poslovna segmenta:Proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda u veleprodaji i ostaloTurizam (uključujući hotele, kampove i ugostiteljstvo)

Rezultati poslovanja segmenta za godinu koja je završila 31. prosinca 2008.

proizvodnja i prodaja duhanskih u tisućama kuna proizvoda i ostalo turizam grupa

Ukupni prihod segmenta 2.613.510 561.874 3.175.384Prihodi od prodaje između segmenata (15.444) (6.324) (21.768)Prihod segmenta 2.598.066 555.550 3.153.616Dobit iz poslovanja 660.510 38.589 699.099Financijski rashodi (24.783)Dobit prije oporezivanja 674.316Porez na dobit (170.578)Dobit za godinu 503.738

12

80

Rezultati poslovanja segmenta za godinu koja je završila 31. prosinca 2007. su kako slijedi: proizvodnja i prodaja duhanskih u tisućama kuna proizvoda i ostalo turizam grupa

Ukupni prihod segmenta 2.305.258 482.145 2.787.403Prihodi od prodaje između segmenata (8.229) (5.108) (13.337)Prihod segmenta 2.297.029 477.037 2.774.066Dobit iz poslovanja 923.233 (26.008) 897.225Financijski rashodi (23.601)Dobit prije oporezivanja 873.624Porez na dobit (203.838)Dobit za godinu 669.786

Ostale stavke segmenata iskazane u računu dobiti i gubitka za godinu koja je završila 31. prosinca 2008. su kako slijedi:

proizvodnja i prodaja duhanskih u tisućama kuna proizvoda i ostalo turizam grupa

Amortizacija materijalne imovine (bilješka 15) 107.629 90.288 197.917Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 16) 7.139 2.460 9.599Troškovi restrukturiranja (bilješka 29) 25.500 – 25.500Umanjenje vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine (bilješka 15, 16) 3.500 – 3.500

Ostale stavke segmenata iskazane u računu dobiti i gubitka za godinu koja je završila 31. prosinca 2007. su kako slijedi:

81

proizvodnja i prodaja duhanskih u tisućama kuna proizvoda i ostalo turizam grupa

Amortizacija materijalne imovine (bilješka 15) 105.684 84.039 189.723Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 16) 6.490 579 7.069Troškovi restrukturiranja (bilješka 29) 16.000 – 16.000Umanjenje vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine (bilješka 15, 16) 60.831 36.243 97.074

Imovina i obveze po segmentima na dan 31. prosinca 2008. godine su bile kako slijedi: proizvodnja i prodaja duhanskih u tisućama kuna proizvoda i ostalo turizam grupa

Imovina 5.064.992 2.023.602 7.088.594Ulaganja u pridružena društva 152.378 – 152.378 5.217.370 2.023.602 7.240.972Ukupno obveze po segmentima 918.337 154.874 1.073.211Kupovina materijalne i nematerijalne imovine (bilješke 15 i 16) 137.087 319.168 456.255

Imovina i obveze po segmentima na dan 31. 12. 2007. g. su bile kako slijedi:

proizvodnja i prodaja duhanskih u tisućama kuna proizvoda i ostalo turizam grupa

Imovina 5.208.376 1.618.575 6.826.951Ulaganja u pridružena društva 87.923 13.491 101.414 5.296.299 1.632.066 6.928.365Ukupno obveze po segmentima 487.391 702.771 1.190.162Kapitalni izdaci (bilješke 15 i 16) 208.721 175.626 384.347

82

Imovina segmenta sastoji se prvenstveno od nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine, zaliha, potraživanja i novca.

Obveze segmenta sastoje se od obveza iz poslovanja te kredita.Kapitalni izdaci predstavljaju nabavu nekretnina, postrojenja i opreme

(bilješka 15) te nematerijalne imovine (bilješka 16) uključujući povećanja nastala iz poslovnih spajanja.

sekundarni izvještajni segment – zemljopisni segment

Poslovni segmenti Grupe posluju u tri zemljopisna područja – u zemlji, u zemljama Zapadne i Sjeverne Europe te Srednje i istočne Europe i ostalih zemalja:

Prodaja(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Hrvatska 2.048.375 1.690.867Zapadna i Sjeverna Europa 294.585 285.450Zemlje Srednje, istočne Europe i ostalo 810.656 797.749 3.153.616 2.774.066

Prodaja je alocirana prema zemlji u kojoj se nalazi kupac.

Ukupno imovina(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Hrvatska 6.927.256 6.800.292Zemlje Srednje, istočne Europe i ostalo 328.028 128.073 7.255.284 6.928.365

Imovina je alocirana prema zemlji u kojoj se imovina nalazi.

Nabava materijalne i nematerijalne imovine(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Hrvatska 455.759 381.983Zemlje Srednje, istočne Europe i ostalo 496 2.364 456.255 384.347

83

Analiza prodaje po vrstama(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Prihodi od prodaje proizvoda i robe 2.646.441 2.333.661Prihodi od prodaje usluga 507.175 440.405 3.153.616 2.774.066

84

bilješka 6 ostali prihodi

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Prihodi od kamata 142.527 113.314Prihodi od naknade šteta 5.416 2.591 147.943 115.905

85

bilješka 7 troškovi materijala i usluga

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Sirovine i materijalSirovine i materijal 553.107 609.126Energija 54.187 43.895Nabavna vrijednost prodane robe 264.353 190.723 871.647 843.744Vanjske uslugePrijevoz, telefon, poštarina 19.367 15.971Popravci i održavanje 66.613 53.702Zakupnine 20.020 7.756Troškovi marketinga, oglašavanja i distribucije 460.449 394.889Komunalne usluge 14.336 10.553Ostalo 62.441 54.954 643.226 537.825 1.514.873 1.381.569

86

bilješka 8 troškovi zaposlenih

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Plaće i ostali troškovi zaposlenih 293.260 246.926Porezi i doprinosi iz i na plaću 191.482 163.488Rezerviranje otpremnina za restrukturiranje 6.820 13.747 491.562 424.161

Na dan 31. prosinca 2008. godine broj zaposlenih u Grupi bio je 3.466 (2007.: 3.118).

87

bilješka 9 ostali poslovni rashodi

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Intelektualne usluge 22.973 21.519Doprinosi i porezi koji ne zavise od poslovnog rezultata 26.844 23.121Licence 1.508 661Putovanja i reprezentacija 28.485 30.706Osiguranje 9.655 8.863Bankovni troškovi 10.281 15.994Neto rezerviranje za potraživanja (bilješka 20) (128) (2.161)Rezerviranje za sudske sporove (bilješka 29) 394 534Promjena na ostalim rezerviranjima 24.501 14.339Donacije 9.070 32.523Ostalo 38.611 27.171 172.194 173.270

88

bilješka 10 ostali dobici/(gubici) neto

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Financijska imovina u računu dobiti i gubitka (bilješka 25)dobici/(gubici) od promjene fer vrijednosti (200.775) 90.214prihodi od dividendi 7.317 4.610dobici/(gubici) od prodaje financijske imovine (10.842) 20.773Dobit od prodaje materijalne imovine 4.049 151.813Neto tečajne razlike (12.564) 12.710 (212.815) 280.120

···

89

bilješka 11 financijski rashodi

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Trošak kamata (22.998) (23.370)Neto tečajne razlike po osnovu primljenih kredita od banaka (1.785) (231) (24.783) (23.601)

90

bilješka 12 porez na dobit

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Tekući porez na dobit 183.034 201.207Odgođeni porezni trošak (12.456) 2.631 170.578 203.838

Porez na dobit Grupe prije oporezivanja razlikuje se od teoretskog iznosa koji bi se izračunao po poreznoj stopi od 20% kako slijedi:

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Dobit prije oporezivanja 674.316 873.624

Porez na dobit po stopi od 20% 134.863 174.725Efekt iskorištenih poreznih gubitaka (11.189) (2.620)Efekt transakcija unutar Grupe i različite profitabilnosti podružnica 9.978 19.435Efekt porezno nepriznatih troškova 41.995 12.298Efekti različitih stopa oporezivanja u podružnicama (5.069) –Obračunati porez na dobit 170.578 203.838Efektivna porezna stopa 25,30% 23,3%

Matica i njene podružnice podliježu plaćanju poreza sukladno zakonima i propisima Republike Hrvatske, odnosno zemalja u kojima su registrirane.

Porezna uprava Republike Hrvatske je do sada izvršila porezni nadzor prijave poreza na dobit za nekoliko društava za razdoblje od 2003. do 2007 godine. U skladu s propisima Republike Hrvatske, porezna uprava može u bilo koje doba pregledati knjige i evidencije pojedinog društva u Grupi u

91

razdoblju od 3 godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana, te može uvesti dodatne porezne obaveze i kazne. Uprava pojedinih društava i Društva nije upoznata s okolnostima koje bi mogle dovesti do potencijalnih značajnih obveza u tom pogledu.

Ukupni porezni gubici na razini Grupe iznosili su kako slijedi:

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

2009. 1.996 20.4862010. 30.086 29.1792011. i dalje 139.826 118.299 171.908 167.964

Grupa je u svojim financijskim izvještajima iskazala odgođenu imovinu te-meljem poreznih gubitaka u iznosu od 3.000 tisuće kuna. Grupa nije iskazala odgođenu poreznu imovinu u iznosu od 31.381 tisuća kuna (2007.: 33.593 tisuća kuna) budući da nije izvjesno da će porezni gubici biti iskorišteni od strane društava na koja se odnose u navedenim iznosima prije roka u kojem istječu.

92

bilješka 13 zarada po dionici

Osnovna zarada po dionici dobivena je dijeljenjem neto dobiti koja pripada dioničarima Matice s ponderiranim prosječnim brojem redovnih dionica, isključujući prosječan broj redovnih dionica kupljenih od strane Društva koje ih drži kao vlastite dionice. Osnovna zarada po dionici jednaka je razrijeđenoj budući da nema razrijeđenih dionica.

2008. 2007.

Neto dobit (u tisućama kuna) 499.100 667.721Ponderirani prosječni broj dionica 16.202.021 16.203.719Osnovna/razrijeđena zarada po dionici (u kunama) 30,81 41,21

93

bilješka 14 dividenda po dionici

Isplaćene dividende u 2008. i 2007. godini iznosile su 114.800 tisuća kuna (7,00 kuna po dionici), odnosno 90.200 tisuća kuna (5,50 kuna po dionici).

94

bilješka 15 nekretnine, postrojenja i oprema

imovina zemljište postrojenja u pripremi i (u tisućama kuna) i zgrade i oprema predujmovi ukupno

Stanje na dan 31. prosinca 2006.Nabavna vrijednost 2.988.377 1.245.131 109.265 4.342.773Ispravak vrijednosti (1.047.878) (445.758) – (1.493.636)Neto knjigovodstvena vrijednost 1.940.499 799.373 109.265 2.849.137

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2007.Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine 1.940.499 799.373 109.265 2.849.137Stjecanje podružnice (bilješka 30) 14.337 3.478 542 18.357Povećanje 3.325 1.458 370.673 375.456Prijenosi s imovine u pripremi 114.415 66.868 (181.283) –Prijenos na nematerijalnu imovinu – – (459) (459)Smanjenje (3.001) (14.261) (16.390) (33.652)Prodaja (830) (2.827) – (3.657)Umanjenje vrijednosti (60.546) – – (60.546)Dugotrajna imovina namijenjena prodaji (27.771) – – (27.771)Smanjenje nastalo prodajom podružnice (bilj. 30/iii/) (8.671) (6.956) – (15.627)

95

Amortizacija za godinu (76.093) (113.630) – (189.723)Tečajne razlike (2) – – (2)Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine 1.895.662 733.503 282.348 2.911.513Stanje na dan 31. prosinca 2007.Nabavna vrijednost 3.026.769 1.206.929 282.348 4.516.046Ispravak vrijednosti (1.131.107) (473.426) – (1.604.533)Neto knjigovodstvena vrijednost 1.895.662 733.503 282.348 2.911.513

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2008.Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine 1.895.662 733.503 282.348 2.911.513Stjecanje podružnica (bilješka 30 /i,ii/) 157.741 18.522 – 176.263Povećanje – – 438.837 438.837Prijenosi s imovine u pripremi 172.639 120.338 (292.977) –Prodaja (6.534) (4.062) – (10.596)Umanjenje vrijednosti (3.500) – – (3.500)Amortizacija za godinu (79.961) (117.956) – (197.917)Tečajne razlike – – – –Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine 2.136.047 750.345 428.208 3.314.600Stanje na dan 31. prosinca 2008.Nabavna vrijednost 3.276.423 1.350.066 428.208 5.054.697Ispravak vrijednosti (1.140.376) (599.721) – (1.740.097)neto knjigovodstvena vrijednost 2.136.047 750.345 428.208 3.314.600

Na dan 31. prosinca 2008. godine nabavna vrijednost potpuno otpisanih nekretnina i opreme u Grupi iznosila je 404.675 tisuća kuna (2007.: 355.890 tisuća kuna).

96

Za osiguranje plaćanja po kreditima odobrenim od strane banaka i ostalih kreditora za nekoliko podružnica upisane su hipoteke na imovinu i to na zemljište i zgrade u vrijednosti od 81.348 tisuća kuna (2007.: 36.463 tisuća kuna).

97

bilješka 16 nematerijalna imovina

ostala nematerijalna (u tisućama kuna) goodwill imovina ukupno

Stanje na dan 31. prosinca 2006.Nabavna vrijednost – 98.608 98.608Ispravak vrijednosti – (34.679) (34.679)Neto knjigovodstvena vrijednost – 63.929 63.929

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2007.Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine – 63.929 63.929Stjecanje podružnice (bilješka 30 /iii/) – 261 261Povećanja – 8.891 8.891Goodwill iz stjecanja podružnice (bilješka 30) 96.455 – 96.455Amortizacija za godinu – (7.069) (7.069)Umanjenje vrijednosti imovine – (36.528) (36.528)Otuđenja, otpisi – (3.972) (3.972)Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine 96.455 25.512 121.967Stanje na dan 31. prosinca 2007.Nabavna vrijednost 96.455 104.278 200.733Ispravak vrijednosti – (78.766) (78.766)Neto knjigovodstvena vrijednost 96.455 25.512 121.967

98

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2008.Neto knjigovodstvena vrijednost na početku godine 96.455 25.512 121.967Stjecanje podružnice (bilješka 30 /i,ii/) – 1.743 1.743Povećanja – 18.751 18.751Goodwill iz stjecanja podružnica (bilješka 30) 46.951 – 46.951Amortizacija za godinu – (9.599) (9.599)Otuđenja, otpisi – (1.023) (1.023)Neto knjigovodstvena vrijednost na kraju godine 143.406 35.384 178.790Stanje na dan 31. prosinca 2008.Nabavna vrijednosti 143.406 125.726 269.132Ispravak vrijednosti – (90.342) (90.342)Neto knjigovodstvena vrijednost 143.406 35.384 178.790

Ostala nematerijalna imovina odnosi se najvećim dijelom na softver.Goodwill se alocira na jedinice stvaranja novca Grupe (CGU), utvrđene

prema poslovnim segmentima.Sažetak alokacije goodwilla prema poslovnim segmentima nalazi se u na-

stavku.

Proizvodnja i prodaja duhanskih Turizam i31. prosinac 2008. proizvoda i ostalo marikultura Ukupno

Goodwill 96.455 46.951 143.406

Proizvodnja i prodaja duhanskih Turizam i31. prosinac 2007. proizvoda i ostalo marikultura Ukupno

Goodwill 96.455 – 96.455

Testiranje goodwilla za umanjenje vrijednosti napravljeno je za goodwill u segmentu Proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda i ostalo, dok testiranje umanjenja goodwill-a u segmentu Turizam i marikultura nije bilo potrebno obaviti, jer je proizašao iz stjecanja podružnica u 2008. godini.

99

Nadoknadivi iznos jedinica stvaranja novca izračunat je temeljem vrijed-nosti u uporabi.

Ovi izračuni koriste projekcije novčanih tokova prije poreza na temelju financijskih planova koje je odobrila Uprava i koji pokrivaju razdoblje od pet godina. Novčani tokovi nakon tog petogodišnjeg razdoblja ekstrapoliraju se korištenjem procijenjenog rasta prihoda navedenog u nastavku. Stopa rasta nije viša od dugoročne prosječne stope rasta za industriju kojoj CGU djeluju.

Ključne pretpostavke korištene za izračun vrijednosti u uporabi su kako slijedi:

Proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda i ostalo

Bruto marža /i/ 2,03%Rast prihoda /ii/ 2,00%Diskontna stopa /iii/ 8,800%

Planirana bruto marža Ponderirana prosječna stopa rasta korištena za ekstrapoliranje novčanih tokova nakon planiranog razdobljaDiskontne stope prije poreza primijenjene na projekcije novčanih tokova

Ove pretpostavke korištene su za analizu svake pojedine jedinice stvaranja novca unutar poslovnog segmenta. Uprava je odredila planiranu bruto maržu na temelju prošlog iskustva i očekivanog tržišnog razvoja.

iii

iii

100

bilješka 17 ulaganja u pridružena društva

Promjene na ulaganjima u pridružena društva su kako slijedi:

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Stanje na dan 1. siječnja 101.414 87.923Stjecanje udjela u pridruženom društvu /i/ 64.455 –Prijenos sa imovine namijenjene prodaji – 13.491Prijenos na ulaganje u podružnice (13.491) –Stanje na dan 31. prosinca 152.378 101.414

Grupa je tijekom 2008. godine stekla 25% udjela u pridruženom društvu u inozemstvu.

U skladu s mrs, Grupa bi trebala objaviti informacije o imovini i prihodima pridruženih društava, ali navedene financijske informacije nisu materijalno značajne za financijske izvještaje Grupe.

U ranijem razdoblju društvo u Grupi je uložilo 13.491 tisuća kuna u društvo Slobodna Katarina d.o.o. Rovinj (ranije: Otok Katarina d.o.o.) što je pred-stavljalo 49,9% temeljnog kapitala. Tijekom 2008. godine Grupa je otkupila preostalih 50,1% udjela i postala 100%-tni vlasnik navedenog društva (bilješka 30).

Na dan 31. prosinca 2008. godine ulaganja u pridružena društva uključuju goodwill u iznosu od 14.924 tisuća kuna (2007.: 14.924 tisuće kuna).

101

bilješka 18a financijski instrumenti po kategorijama

Računovodstvene politike za financijske instrumente primijenjene su na sljedeće stavke: imovina po fer krediti i vrijednosti (u tisućama kuna) potraživanja u rdg

31. prosinca 2008.ImovinaPotraživanja od kupaca 470.706 –Potraživanja po danim kreditima 132.902 –Financijska imovina po fer vrijednosti u Računu dobiti i gubitka – 467.711Depoziti 1.030.640 –Novac i novčani ekvivalenti 38.301 – 1.672.549 467.71131. prosinca 2007.ImovinaPotraživanja od kupaca 454.282 –Potraživanja po danim kreditima 96.880 –Financijska imovina po fer vrijednosti u Računu dobiti i gubitka – 827.609Depoziti 1.717.171 –Novac i novčani ekvivalenti 37.614 – 2.305.947 827.609

102

(u tisućama kuna) ostale financijske obveze

31. prosinca 2008.ObvezePosudbe 95.871Obveze iz poslovanja i ostale obveze 191.945 287.81631. prosinca 2007.ObvezePosudbe 539.213Obveze iz poslovanja i ostale obveze 147.057 686.270

Obveze iz poslovanja i ostale obveze ne uključuju obveze za poreze, obveze prema zaposlenima, poreze i doprinose te obveze za predujmove.

103

bilješka 18b kreditna sposobnost financijske imovine

Kreditna sposobnost nedospjele financijske imovine procjenjuje se na temelju povijesnih podataka.

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Potraživanja od kupaca – nedospjela i neispravljena Ključne skupine kupaca 66.170 121.816Ostala potraživanja od kupaca 248.719 175.278 314.889 297.094

Grupa uglavnom deponira novac kod banke koja prema ocjeni Standard & Poor’s ima kreditnu ocjenu na kraju 2008. godine bbb - - , dok je u 2007. godini imala kreditnu ocjenu bbb -.

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Novac u banci i depoziti 1.068.941 1.754.785

104

bilješka 19 financijska imovina raspoloživa za prodaju

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Ulaganja u udjele namijenjene trgovanju 7.929 7.929 7.929 7.929

105

bilješka 20 potraživanja iz poslovanja i ostala potraživanja

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Potraživanja od kupaca:Potraživanja od kupaca u zemlji 308.984 306.364Potraživanja od kupaca u inozemstvu 161.684 146.525Potraživanja od izvoznika 38 1.393 470.706 454.282Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca (28.282) (24.975)Potraživanja od kupaca – neto 442.424 429.307

Dani krediti:Krediti kooperantima 22.799 6.960Stambeni krediti 165 188Ostali krediti 109.938 89.732 132.902 96.880Ispravak vrijednosti danih kredita (12.426) (15.861)Krediti – neto 120.476 81.019

Potraživanja za poreze 629.328 123.528Potraživanja za kamate 8.846 8.950Ostala potraživanja 33.368 42.540 671.542 175.018 1.234.442 685.344Umanjeno za dugoročni dio (40.092) (11.085)Kratkoročni dio 1.194.350 674.259

106

Promjene na rezerviranjima za umanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca i danih kredita:

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Stanje na početku godine 40.836 50.311Ispravak vrijednosti tijekom godine (bilješka 9) 6.343 4.153Naplaćena ranije otpisana potraživanja (bilješka 9) (6.471) (6.314)Otpis prethodno ispravljenih potraživanja – (7.314)Stanje 31. prosinca 40.708 40.836

Sva dugoročna potraživanja dospijevaju u razdoblju unutar 5 godina od datu-ma bilance.

Knjigovodstvena vrijednost dugoročnih potraživanja približno je jednaka njihovoj fer vrijednosti budući da se ugovorene kamatne stope bitno ne razlikuju od tekućih tržišnih stopa.

Efektivne kamatne stope na kratkoročna i dugoročna potraživanja na dan bilance su kako slijedi: 2008. 2007.

4,50 –6% 4,50 –6%

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Potraživanja od kupaca – nedospjela Ključne skupine kupaca 66.170 121.816Ostala potraživanja od kupaca 248.719 175.278 314.889 297.094

Na dan 31. prosinca 2008 godine, potraživanja od kupaca u iznosu od 127.535 tisuća kuna (2007.: 132.213 tisuća kuna) su dospjela, ali nisu ispravljena.

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Do jednog mjeseca 98.742 44.375Jedan do dva mjeseca 8.887 39.094Dva do tri mjeseca 12.871 3.117Više od tri mjeseca 7.035 45.627 127.535 132.213

107

Knjigovodstvena vrijednost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja Grupe po valutama je kako slijedi: 2008. 2007.

Euro 161.684 148.657Kuna 309.022 305.625 470.706 454.282

Knjigovodstvena vrijednost dugoročnih potraživanja približno je jednaka njihovoj fer vrijednosti budući da se ugovorene kamatne stope bitno ne razlikuju od tekućih tržišnih stopa.

108

bilješka 21 odgođeni porezi

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Odgođena porezna imovina koja će biti realizirana u razdoblju do 12 mjeseci – –Odgođena porezna imovina koje će biti realizirana u razdoblju dužem od 12 mjeseci 32.263 19.807 32.263 19.807

Odgođena porezna imovina nastala je kao privremena razlika između knji-govodstvene vrijednosti imovine i zakonom propisane porezne osnovice. Razlika je najvećim dijelom nastala iz rezerviranja za restrukturiranje te umanjenja vrijednosti materijalne imovine.

Promjene na odgođenoj poreznoj imovini tijekom godine bile su kako slijedi:

gubici od umanjenja porezni rezerviranja vrijednosti gubici ukupno

Na dan 1. siječnja 2007. 12.509 9.929 – 22.438Iskazano u računu dobiti i gubitka (2.631) – – (2.631)Na dan 31. prosinca 2007. 9.878 9.929 – 19.807Iskazano u računu dobiti i gubitka 8.199 1.257 3.000 12.456Na dan 31. prosinca 2008. 18.077 11.186 3.000 32.263

109

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Odgođena porezna obvezaOdgođena porezna obveza nadoknadiva u razdoblju duljem od 12 mjeseci 14.312 –

Odgođena porezna obveza u iznosu od 14.312 tisuća kuna obračunata je na privremene razlike između porezne osnovice materijalne imovine u podru-žnici i njene fer vrijednosti u konsolidiranim financijskim izvještajima (Bi-lješka 30).

110

bilješka 22 zalihe

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Sirovine i materijal 419.373 380.264Nedovršena proizvodnja 127.961 36.325Gotovi proizvodi 75.407 10.626Trgovačka roba 140.306 36.333Predujmovi za sirovine i materijal 5.253 702 768.300 464.250

111

bilješka 23 dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji u iznosu od 29.930 tisuća kuna (2007.: 33.747 tisuća kuna) odnosi se na turističke objekte te na zemljište i skladište. Očekuje se da će se prodaja navedene imovine obaviti do kraja 2009. godine. Grupa je iskazala imovinu namijenjenu prodaji po knjigovodstvenoj vrijednosti koja je niža od fer vrijednosti umanjena za troškove prodaje.

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji odnosi se na imovinu segmenta Proizvodnja i prodaja duhanskih proizvoda i ostalo u iznosu od 3.961 tisuća kuna (2007.: 4.473 tisuća kuna) te na imovinu segmenta Turizam u iznosu od 25.969 tisuće kuna (2007.: 29.274 tisuća kuna)

112

bilješka 24 depoziti

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Depoziti 1.030.640 1.717.171

Depoziti se ugovaraju s fiksnim rokovima dospijeća i promjenjivim kamatnim stopama koje su približno jednake tržišnim stopama. Svi depoziti dospijevaju u razdoblju od godine dana nakon datuma bilance.

Tijekom godine efektivne kamatne stope za depozite bile su kako slijedi:

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Depoziti 6,00 – 10,5% 4,50 – 8,05%

113

bilješka 25 financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Ulaganja u obveznice 251.910 248.490Ulaganja u dionice 207.457 408.070Ulaganja u novčane fondove 715 171.049Ulaganja u komercijalne zapise 7.629 – 467.711 827.609

Promjene na fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti u računu do biti i gubitka iskazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru ‘Ostalih dobita-ka/(gubitaka) neto’ (bilješka 10).

114

bilješka 26 kapital i rezerve

Na dan 5. prosinca 2006. godine Skupština Društva donijela je odluku o podjeli dionica pomoću omjera 1:10. Postojeći broj od 1.640.000 dionica nominalne vrijednosti od 100,00 kuna po dionici zamijenjene su s 16.400.000 dionica nominalne vrijednosti od 10,00 kuna. Na dan 31. prosinca 2008. i 2007. godine dionički kapital Društva u iznosu od 164.000 tisuća kuna podijeljen je na 9.615.900 redovnih dionica i 6.784.100 povlaštenih dionica nominalne vrijednosti od 10,00 kuna po dionici. Povlaštene dionice ostvaruju sva prava kao i redovne dionice osim što ne nose pravo glasa na Glavnoj skupštini.Tijekom 2008. godine Društvo je otkupilo 4.250 vlastitih dionica (2007.: 1.800) ukupne nominalne vrijednosti 425 tisuća kuna (2007.: 180 tisuća kuna), a kupljene su za iznos od 1.480 tisuća kuna, (2007.: 996 tisuća kuna).Sukladno hrvatskim propisima Društvo je u ranijim razdobljima formiralo zakonske pričuve u iznosu od 12.448 tisuća kuna. Ova pričuva nije raspo-djeljiva. Odlukom Skupštine od 20. svibnja 2008. godine (25. svibnja 2007. godine) iznos od 673.922 tisuće kuna (2007.: 521.381 tisuća kuna) raspoređen je u ostale pričuve.Odlukom Skupštine od 20. svibnja 2008. godine (25. svibnja 2007. godine), odobrena je dividenda iz dobiti u iznosu od 114.800 tisuće kuna ili 7,00 kuna dionici (2007.: dividenda u iznosu od 90.200 tisuća kuna ili 5,50 kuna po dionici).

Struktura kapitala Društva na dan 31. prosinca 2008. je kako slijedi:

nominalna vrijednost broj dionica %

Mali dioničari 10 16.198.500 98,77Vlastite dionice 10 201.500 1,23 16.400.000 100

i

ii

iii

iv

115

Promjene na otkupljenim vlastitim dionicama bile su kako slijedi:

31. prosinca 2008. 31. prosinca 2007. broj (u tisućama broj (u tisućama dionica kuna) dionica kuna)

Na početku godine 197.250 39.566 195.450 38.570Kupljeno od dioničara 4.250 1.480 1.800 996Na kraju godine 201.500 41.046 197.250 39.566

Rezerve mogu biti analizirane kako slijedi:

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Rezerve iz preračunaNa početku godine (10.152) (9.769)Tečajne razlike tijekom godine (1.288) (383)Na kraju godine (11.440) (10.152)

Zakonske rezerveNa početku godine 12.448 12.448Na kraju godine 12.448 12.448

Ostale rezerveNa početku godine 4.576.921 4.056.313Prijenos zadržane dobiti 676.386 520.608Revalorizacijske rezerve 36.150 –Na kraju godine 5.289.457 4.576.921 5.290.465 4.579.217

116

bilješka 27 krediti

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Dugoročni zajmovi 66.206 25.545Tekuća dospijeća dugoročnih zajmova (23.924) (3.826)Dugoročna dospijeća 42.282 21.719

Kratkoročni zajmovi od banaka 29.665 513.668Tekuće dospijeće dugoročnih zajmova 23.924 3.826Kratkoročni zajmovi ukupno 53.589 517.494

Dugoročni zajmovi odnose se na podružnice. Zajmovi su osigurani mjeni-cama, zadužnicama i hipotekama na imovinu.

Efektivne kamatne stope na datum bilance iznosile su:

2008. 2007.

Na kredite odobrene u protuvrijednosti eur 4,0% – 5,5% 5,0% – 8,0%Kratkoročni zajmovi od banaka 4,0% – 5,5% 3,50% – 4,10%

Izloženost Grupe promjenama kamatnih stopa:

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Zajmovi po fiksnim kamatnim stopama 21.637 15.101Zajmovi po promjenjivim kamatnim stopama 74.234 524.112 95.871 539.213

Knjigovodstvena vrijednost posudbi Grupe približno je jednaka njihovoj

117

fer vrijednosti budući da se ugovorene kamatne stope bitno ne razlikuju od kamatne stope po kojoj se Grupa trenutno može zadužiti.

Dospijeće dugoročnih posudbi:

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Između 1 i 2 godine 6.045 3.826Između 2 i 5 godina 20.152 8.160Preko 5 godina 16.085 9.733 42.282 21.719

118

bilješka 28 obveze prema dobavljačima i ostale obveze

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Dobavljači u zemlji 132.445 112.225Dobavljači u inozemstvu 59.500 34.832Trošarine 461.882 146.168Obveze za porez na dodanu vrijednost 46.832 55.839Porezi i doprinosi iz i na plaću 29.083 32.962Obveze prema zaposlenicima 45.938 52.829Obračunate obveze za kamate 6.347 407Obveze za dividende 8.644 9.811Obveze za predujmove kupaca 14.465 14.887Ostale obračunate i druge obveze 34.037 42.312 839.173 502.272

119

bilješka 29 rezerviranja

(u tisućama kuna) i ii iii iv v vi

Stanje 1. siječnja 2008. 13.889 37.232 51.121 16.000 11.718 78.839Povećanje 13.625 588 14.213 25.500 394 40.107Isplata rezerviranja – – – (6.994) – (6.994)Ukidanje rezerviranja (6.627) (766) (7.393) (1.000) – (8.393)Stanje 31. prosinca 2008 20.887 37.054 57.941 33.506 12.112 103.559

otpremninedugoročna primanja zaposlenihpodzbrojostali troškovi restrukturiranjasudski sporoviukupno

Tijekom 2007. godine okončan je sudski spor i iskorištena su rezerviranja iz ranijih razdoblja u iznosu od 93.006 tisuća kuna.

Analiza ukupnih rezerviranja:

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Dugoročni dio (dugoročna primanja zaposlenih) 37.054 39.684Kratkoročni dio 66.505 39.155 103.559 78.839

iiiiiiivvvi

120

rezerviranje za restrukturiranjeRezerviranje za restrukturiranje odnosi se pretežno na procijenjene troškove otpremnina za prijevremeni raskid ugovora o radu.

rezerviranje za sudske sporoveRezerviranje za sudske sporove odnosi se na nekoliko sporova koji se vode protiv društva u turističkom segmentu. Prema izjavi Uprave, nakon savjeto-vanja s pravnim savjetnikom, ishod spora neće uzrokovati dodatne troškove za Grupu.

rezerviranja za dugoročna primanja zaposlenihRezerviranja se odnose na otpremnine koje prilikom odlaska u mirovinu imaju pravo ostvariti zaposleni u društvima u Grupi.

121

bilješka 30 poslovna spajanja

stjecanje podružnica

Grupa je tijekom 2008. godine stekla podružnice u turističkom segmentu i podružnice za uzgoj ribe. Plaćena naknada kao i goodwill proizašao iz stjecanja su kako slijedi:

(u tisućama kuna)

Plaćena naknada za stjecanje podružnica 160.605Neto vrijednost stečene imovine (113.654)Goodwill proizašao iz stjecanja (Bilješka 16) 46.951Stečeni novac u podružnicama (453)Neto izdaci za stjecanje 160.152

Goodwill u iznosu od 46.951 tisuća kuna utvrđen je kao razlika između troška stjecanja i fer vrijednosti neto stečene imovine. Predviđa se da se goodwill primarno odnosi na sinergiju kao rezultat poboljšanih uvjeta prodaje i ušteda troškova.

stjecanje slobodna katarinaU ranijim razdobljima Grupa je osnovala društvo Slobodna Katarina s udje-lom od 49,9% udjela u temeljnom kapitalu. Vrijednost imovine unesene u na ve deno društvo iznosila je 13.491 tisuća kuna. Na dan 1. travnja 2008. Grupa je stekla dodatnih 50,1% u navedenom društvu i na opisani način postala vla-s nik 100% udjela. Preko stečenog društva stečeno je 100% udjela u društvu Otok Katarina d.o.o., Rovinj. Stečena društva se bave turističkom djelatnošću. Od datuma stjecanja, stečena društva su imovinu koja se sastoji od hotelskog kom pleksa iznajmila Matici te su ostvarila prihode isključivo s Maticom u iz nosu od 1.775 tisuća kuna i gubitak za Grupu u iznosu od 383 tisuće kuna.

i

122

U slučaju da se akvizicija dogodila 1. siječnja 2008. godine, prihodi za Grupu iznosili bi 2.454 tisuće kuna, a gubitak 1.506 tisuća kuna.

Stjecanje u fazama:

(u tisućama kuna)

Stečeni udjel u ranijim razdobljimaVrijednost udjela od 49,9% po trošku 13.491Fer vrijednost ranije stečenih udjela 49.641Revalorizacijska rezerva proizašla iz preračunavanja ranije stečenog udjela na fer vrijednost 36.150

Imovina i obveze proizašle iz stjecanja su kako slijedi:

Knjigovodstvene Fer vrijednosti(u tisućama kuna) vrijednost stečenih društava

Nematerijalna imovina 410 410Nekretnine i oprema 94.741 23.181Potraživanja 9.282 9.282Novac 174 174Obveze prema dobavljačima i ostale obveze (5.126) (5.126)Odgođena porezna obveza (14.312)Neto stečena imovina 85.169 27.921Umanjeno za ranije stečeni udio (49.641)Fer vrijednost stečenih 50,1% udjela 35.528

stjecanje podružnica za uzgoj ribeGrupa je u lipnju 2008. godine stekla udjele u društvima Cenmar d.d., Zadar, Bisage d.o.o., Zadar, Marimirna d.d., Rovinj i Marikultura Istra d.o.o., Marča-na. Navedena društva bave se uzgojem ribe u ribogojilištima u moru. Preko Cenmar d.d. stečeno je 100% udjela u Cenmar Export Import d.o.o., Cenmar Tkon d.o.o. i Cenmar Košara d.o.o. Stečeni udjeli su bili kako slijedi:

stečeni udjeli u %Cenmar d.d. Zadar, Hrvatska 88,79Cenmar Export Import d.o.o. Kali, Hrvatska 100,00

ii

123

Cenmar Tkon d.o.o. Zadar, Hrvatska 100,00Cenmar Košara d.o.o. Zadar, Hrvatska 100,00Marimirna d.d. Rovinj, Hrvatska 62,780Bisage Nit d.o.o. Zadar, Hrvatska 100,00Marikultura Istra d.o.o. Krnica, Hrvatska 100,00

Stečene podružnice su od datuma stjecanja ostvarile prihod za Grupu u iznosu od 59.304 tisuće kuna i gubitak od 10.370 tisuća kuna. U slučaju da su podružnice stečene 1 siječnja 2008. godine prihodi za Grupu iznosili bi 73.831 tisuću kuna i gubitak od 5.497 tisuća kuna.

Imovina i obveze proizašle iz stjecanja su kako slijedi:

(u tisućama kuna)

Knjigovodstvene vrijednosti stečenih društavaNematerijalna imovina 1.333Nekretnine i oprema 81.522Potraživanja 28.996Zalihe 80.615Novac 279Obveze prema dobavljačima i ostale obveze (99.776)Neto imovina 92.969Manjinski udjeli (14.843)Vrijednost neto stečene imovine 78.126

otkup dionica od manjinskog interesaGrupa je tijekom 2008. godine otkupila dodatne dionice Tvornice duhana Zagreb d.d. od manjinskih dioničara za iznos od 10.069 tisuća kuna.

stjecanje podružnica u 2007. godiniNa dan 31. kolovoza 2007. godine, Grupa je stekla 88,59% dionica domaćeg društva koji se bavi maloprodajom. Stečena podružnica je od datuma stjecanja do 31. prosinca 2007. godine ostvarila prihode u iznosu od 85.120 tisuća kuna i neto dobit za Grupu u iznosu od 1.996 tisuća kuna. U slučaju da se akvizicija dogodila 1. siječnja 2007. godine, prihodi za Grupu iznosili bi 272.023 tisuće kuna, a gubitak 9.499 tisuće kuna.

Imovina i obveze proizašle iz stjecanja su kako slijedi:

iii

124

(u tisućama kuna)

Knjigovodstvene vrijednosti stečenih društavaNematerijalna imovina 201Nekretnine i oprema 18.357Financijska imovina 9.341Zalihe 14.772Potraživanja 3.103Novac 1.658Obveze prema dobavljačima i ostale obveze (34.578)Neto imovina 12.854Manjinski udjeli (1.467)Neto vrijednost stečene imovine 11.387

Goodwill u iznosu od 96.455 tisuća kuna utvrđen je kao razlika između neto troška stjecanja i knjigovodstvene neto vrijednosti stečene imovine. Goodwill primarno odnosi na sinergiju kao rezultat poboljšanih uvjeta prodaje.

prodaja podružnica u 2007. godiniU lipnju 2007. godine, Grupa je prodala podružnicu Jadran trgovina d.o.o., Rovinj u 100%-tnom vlasništvu. Do dana prodaje, prihodi Jadran trgovina d.o.o. uključeni u konsolidirane financijske izvještaje iznosili su 45.201 tisu-ća kuna, a neto gubitak prije poreza iznosio je 4.196 tisuća kuna. Grupa je također tijekom 2007. godine prodala podružnice Servisi hortikultura d.o.o., Servisi elektro d.o.o. i Servisi održavanje d.o.o. koje su bile osnovane tijekom 2007. godine s namjerom da se prodaju.

Neto dobici od prodaje podružnica iznosili su kako slijedi:

(u tisućama kuna)

Ukupna prodajna naknada 57.336Umanjena za: novac u bilanci (391) 56.945Prodana imovina i obveze:neto materijalna i nematerijalna imovna (bilješka 13 i 14) 16.101kratkotrajna imovina (isključujući novac) 21.711kratkoročne obveze (12.337)Neto vrijednost imovine 25.475Dobitak od prodaje podružnica 31.470

iv

125

bilješka 31 novac generiran poslovanjem

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Dobit prije oporezivanja 674.316 873.624Amortizacija (bilješka 15, 16) 207.516 196.792Dobici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme (4.049) (120.343)Otpis nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine 15.119 138.355(Gubici)/dobici od svođenja financijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka na fer vrijednost (uključujući dobitke od prodaje) 211.617 (94.823)Dobici od dividendi (7.317) –Dobici od prodaje podružnica (bilješka 30) – (31.470)

Promjene u obrtnom kapitalu:rezerviranja 24.895 (116.304)potraživanja od kupaca 26.052 (195.909)ostala kratkotrajna imovina (496.522) (32.733)zalihe (223.430) 28.647obveze prema dobavljačima i ostale obveze 265.225 (34.863)ostalo 275 464Novac generiran poslovanjem 693.697 611.437

······

126

bilješka 32 potencijalne obveze i neizvjesni događaji

pravni sporovi

Tijekom 2003. godine, Grupa je pokrenula sudski spor protiv društva su-ulagača u društvo Slobodna Katarina d.o.o., Rovinj (ranije: Otok Katarina d.o.o.) zbog raskida ugovora o ulaganju. U travnju 2008. godine navedeni spor je okončan i Grupa je otkupila preostale udjele i postala 100%-tni vlasnik navedene podružnice.

Tijekom procesa privatizacije društava iz turističkog sektora, prema Zakonu o privatizaciji, priznato je vlasništvo nad izgrađenim zemljištem i nad manjim dijelom neizgrađenog zemljišta. Kako su se prije procesa privatizacije društva koristila značajno većim površinama zemljišta, u razdoblju od 1995. do 2001. godine društva su pokrenula sudske sporove s državom radi priznavanja vlasništva nad cjelokupnim zemljištem koje se koristi za obavljanje djelatnosti. Do datuma bilance sporovi nisu okončani iako je prvostupanjska presuda donesena u korist društava.

revizija pretvorbe i privatizacije

U razdoblju od 2002. do 2004. godine provedena je revizija pretvorbe i pri-vatizacije u nekoliko društava u Grupi. Za sva društva postupak pretvorbe obavljen je u skladu sa Zakonom o pretvorbi, osim za društva iz turističkog sektora. Prema izvješću o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije društve-nog poduzeća Anita, Vrsar (sada: Maistra d.d.) konstatirano je da postupak pretvorbe i privatizacije nije obavljen u potpunosti u skladu sa zakonskim odredbama i to u razdoblju prije stjecanja od strane Grupe. Revizija nije dala mišljenje o vlasništvu nad nekretninama društava iz turističkog sek-tora. Društva su dala očitovanje na izvješća, ali do datuma bilance nikakve

i

ii

127

pravne radnje nisu poduzete. Nakon pravnog savjetovanja Uprava smatra da okončanje ovog postupka neće imati značajan utjecaj na poslovanje društava u turističkom segmentu.

128

bilješka 33 preuzete obveze

Na datum bilance, ugovorena je nabava dugotrajne materijalne imovine u iznosu od 11.420 tisuća kuna (2007.: 6.798 tisuće kuna), koja još nije reali-zirana te nije iskazana u bilanci na dan 31. prosinca 2008. godine, odnosno 2007. godine.

Ugovoreno plaćanje obveza po operativnom najmu za korištenje poslovnih prostora je kako slijedi:

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Do jedne godine 404 477Od 1 do 5 godina 1.616 –Preko 5 godina 2.020 – 4.040 477

129

bilješka 34 transakcije s povezanim strankama

Grupa je kontrolirana od strane privatnih osoba od kojih niti jedna nema kontrolu.

Sljedeće transakcije su ostvarene s povezanim strankama:

prodaja proizvoda

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Pridružena društva 578.933 269.348

Prodaja proizvoda pridruženom društvu obavlja se po cjeniku koji je na snazi za nepovezana društva.

primanja menadžmenta

(u tisućama kuna) 2008. 2007.

Plaće i ostala kratkoročna primanja 98.924 98.836

Menadžment se sastoji od 108 zaposlenika Adris grupe (u 2007. godini: 107 zaposlenika).

Potraživanja i obveze na datum bilance (u tisućama kuna) 2008. 2007.

Potraživanja od pridruženih društava 101.832 44.806Obveze prema pridruženim društvima 3.004 2.101

i

ii

130

nakladnik /Adris grupa d.d.Obala Vladimira Nazora 1, hr– 52210 Rovinj

t +385 52 801 122, f +385 52 813 587, adris@adris.hrurednik/Predrag D. Grubić

izvršni urednik/Kristina Damijanićtekst/Hrvoje Patajac

oblikovanje /Bruketa&Žinić o.m.www.bruketa-zinic.com

printed by /Cerovski Print-Boutique