izvjeŠĆe o razvoju turizma osjeČko-baranjske Županije · park prirode kopački rit 2018. godine...

REPUBLIKA HRVATSKA

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

SKUPŠTINA

Materijal za sjednicu

IZVJEŠĆE O RAZVOJU TURIZMA

NA PODRUČJU

OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osijek, studenoga 2018.

Materijal pripremio:

Upravni odjel za kontinentalni turizam

Osječko-baranjske županije

1

IZVJEŠĆE O RAZVOJU

TURIZMA NA PODRUČJU

OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

UVOD

Turizam kao društveno-ekonomska djelatnost predstavlja skup odnosa i pojava koje proizlaze

iz putovanja i boravka posjetitelja u nekom mjestu, pri čemu se ne zasniva stalno prebivalište, a ima

značajan utjecaj na ukupna društvena i gospodarska kretanja određenog područja. Osnovnu

pretpostavku za turistički razvitak cijele Hrvatske, a time i Osječko-baranjske županije predstavlja

visoko vrijedan prostor, koji je strateški resurs turizma i temeljno nacionalno dobro.

Bogatstvo ovog prostora ogleda se u prirodnoj i kulturnoj baštini, arhitekturi, običajima,

gastronomiji i odnosu lokalnog stanovništva prema gostu. Tko god je posjetio Osječko-baranjsku

županiju vraća se upravo radi tople dobrodošlice i autentičnog doživljaja u ruralnom prostoru,

kvalitetne ponude i neuobičajenih iskustava. Kako je jedna od prvih asocijacija na Slavoniju i Baranju

hrana i vino, enogastronomija poprima sve veći značaj. Tradicija proizvodnje vina i sve veća potražnja

za kvalitetnim domaćim proizvodima uz natprosječnu očuvanost prirodnog prostora postaju važan

resurs za stvaranje konkurentnog turističkog proizvoda. Turizam u našoj Županiji bilježi pozitivne

trendove, pruža veće mogućnosti zapošljavanja stanovništva različitog profila zanimanja i dobnih

skupina, a Osječko-baranjska županija može ponuditi tržištu programe kontinentalnog turizma

uvažavajući prednosti ekološki održive poljoprivrede i očuvanog okoliša.

1. ZEMLJOPISNE ODREDNICE TURIZMA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osječko-baranjska županija je kontinentalna županija u Panonskoj nizini na sjeveroistoku

Hrvatske, obuhvaća dio Podunavlja i Podravlja. Smještena je na plodnom tlu Panonske nizine između

rijeka Save, Drave i Dunava i čine ju slikovit ravničarski kraj, šume, blagi brežuljci, ribnjaci, vodeni

tokovi i močvarna područja koja daju regiji prepoznatljivu i privlačnu turističku sliku.

Osječko-baranjska županija svojim zemljopisnim obilježjima pripada skupini kontinentalnog

turizma. Kontinentalnom turizmu u Republici Hrvatskoj nije se posvećivala dovoljna pozornost. U

posljednje vrijeme odnos prema kontinentalnom turizmu se mijenja pod utjecajem zbivanja na

svjetskom turističkom tržištu. Naime turistički trendovi u svijetu sve više pokazuju promjenu

ponašanja turista koji nastoje doživjeti što je više moguće različitih iskustava tijekom svog puta, tako

se u posljednjem desetljeću pokazuju sve izraženiji znakovi zanimanja za "cikloturizam", "eko-

turizam", "seoski turizam", "kulturni turizam", "avanturistički" i sl., što su sve turistički proizvodi s

potencijalom da postanu primarni proizvodi Županije. Pitanja okoliša, održivog razvoja i različitosti

ponude u cjelini, postali su izuzetno privlačni čimbenici u turizmu. Za Osječko-baranjsku županiju od

izuzetne je važnosti razvitak turizma kao pokretačka snaga regionalnom gospodarskom razvitku.

Osječko-baranjska županija mjesto je osobitih prirodnih i kulturnih atrakcija. Netaknuta

priroda, brojni kulturno-povijesni spomenici i bogastvo gastronomske ponude čine je nezaobilaznim

odredištem turista željnih istinskog odmora.

2. NOSITELJI TURIZMA I TURISTIČKE ATRAKTIVNOSTI U

OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

U težnji da u narednom dugoročnom razdoblju do 2025. godine osigura daljnji društveno,

prostorno i gospodarski održiv razvoj turizma izrađen je strateški dokument - Master plan turizma

Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 4/17.) koji uz Prostorni plan Osječko-baranjske

županije ("Županijski glasnik" broj 1/02., 4/10., 11/12., 7/13., 3/16. i 5/16., u daljnjem tekstu: PPOBŽ)

ima za cilj uspostaviti dugoročni strateški razvojni okvir i definirati upravljačko-implementacijske

smjernice održivog razvoja prostora Županije i koji će pridonijeti daljnjem unapređenju kvalitete

života lokalne zajednice, kao i daljnjem razvoju turizma i poduzetničke aktivnosti na prostoru

Županije.

2

Ciljevi i programska polazišta za Master plan su:

- uspostava dugoročnog strateškog razvojnog okvira i definiranje upravljačko -

implementacijskih smjernica održivog razvoja turizma u Županiji

- povećanje kvalitete usluživanja i profitabilnosti poslovanja pojedinačnih gospodarskih

subjekata u turizmu

- stvaranje preduvjeta za provedbu akcijskog plana i

- stvaranje preduvjeta za provedbu Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.

godine.

Prostorni plan Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 1/02., 4/10., 11/12. i

7/13., u daljnjem tekstu: PPOBŽ) kao temeljni strateški dokument prostornog razvoja Županije utvrdio

je da se turizam na području Županije mora razvijati na osnovu prirodnih i kulturnih bogatstava i

raznolikosti te izdašnosti i ekološke očuvanosti prirodnih resursa. Kopački rit i druga zaštićena

područja te područja termalnih izvora značajne su okosnice razvoja turizma.

U cilju aktiviranja ruralnog prostora i njegove autohtonosti potrebno je povezati turizam i

poljoprivredu kroz ekološku proizvodnju zdrave hrane. Ovo povezivanje treba stvoriti specifičnu

ponudu kroz koju mogu oživjeti ruralna područja i tradicijska graditeljska i etnološka baština.

Prostorni plan Županije pruža strateški i prostorni okvir za razvoj turizma na području Županije, a

njegove postavke dalje se razvijaju kroz izradu prostornih planova uređenja.

Nositelji turizma na području naše Županije su prije svega gradovi Osijek, Donji Miholjac,

Đakovo, Našice, Belišće, Beli Manastir i Valpovo, te općine Bilje, Bizovac, Kneževi Vinogradi, Draž

i Erdut koje se ističu određenim atrakcijama, ali i aktivnostima turističkih djelatnika i lokalne

samouprave na tom području da navedene atraktivnosti valoriziraju i stave u funkciju turizma. Uz

navedene od značaja su i ostali dionici vezani uz prirodnu, povijesnu i kulturnu baštinu.

2.1. Park prirode "Kopački rit"

U jugoistočnom dijelu Baranje, nalazi se jedno od najznačajnijih prirodnih, poplavnih

područja europskog značenja - Kopački rit. Ukupno poplavno područje zauzima površinu od 23.891

ha, od koje je kategorijom zaštite Park prirode zaštićeno 16.748 ha, a kategorijom Posebnog zoološkog

rezervata obuhvaćeno je područje 7.143 ha. O koliko značajnom prirodnom biotopu se radi potvrđuje i

uvrštavanje u popis međunarodno značajnih močvara -"Ramsarsko područje".

Park prirode Kopački rit na ušću Drave u Dunav je najznačajnije, najvrjednije i najatraktivnije

prirodno zaštićeno područje cijele istočne Hrvatske. Područje Kopačkog rita zaštićeno je kao

Ramsarski lokalitet, odnosno močvarno područje svjetskog značaja. Diljem Hrvatske i izvan nje

Kopački rit je poznat po atraktivnim močvarnim krajolicima i izuzetnom bogatstvu životinjskog

svijeta, osobito jelena i brojnih vrsta ptica.

Tablica - Broj posjetitelja po godinama

Godina Broj posjetitelja

2015. 29.836

2016. 38.679

2017. 37.062

2018. (1-9 mj.) 33.098

Izvor: Kopački rit

Budući turistički razvitak područja potrebno je planirati na temelju adekvatne valorizacije

prirodnih osobina temeljnog fenomena i u skladu s ograničenjima koja iz njih proizlaze. Svakako da se

turistički razvitak treba oslanjati na naselja na rubovima rezervata - Bilje, Kopačevo, Lug, Vardarac,

koja bi se trebala u tom pravcu usmjeravati, razvijajući preduvjete (prvenstveno infrastrukturne).

Park prirode Kopački rit 2018. godine kroz 9 mjeseci je posjetilo 33.098 osoba dok je u 2017.

godini za 9 mjeseci bilo 30.924 posjetitelja, što pokazuje porast broja posjetitelja za 2.174 posjetitelja

u 2018. godini. Korištenjem europskih, nacionalnih i vlastitih sredstava realizirani su mnogi projekti,

a još više se priprema.

3

AKTUALNI PROJEKTI U PP KOPAČKI RIT U 2018.

U okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014.-2020." (6C2 -Promicanje

održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode), potpisani su

ugovori za dva vrijedna projekta JUPP Kopački rit:

1. PREZENTACIJSKO-EDUKACIJSKI CENTAR TIKVEŠ

Projektom će se obnoviti i prenamijeniti postojeći kompleks dvoraca Tikveš u Prezentacijsko-

edukacijski centar kojem je cilj valorizirati prirodnu baštinu Parka prirode Kopački rit. Kroz

modernizaciju posjetiteljsko-edukativnih sadržaja i programa revitalizirati će se jedan od najvećih

potencijala Parka. Ukupno prihvatljivi troškovi projekta iznose 51.585.554,20 kn.

2. PROJEKT IZGRADNJE TURISTIČKOG PRISTANIŠTA SAKADAŠ

Projektom izgradnje nove infrastrukture Pristaništa i razvojem novih edukativnih sadržaja

omogućiti ćemo veću fluktuaciju posjetitelja dok će nabava novog izletničkog elektrobroda i čamaca

na solarni pogon pružiti posjetiteljima potpuno novi doživljaj flore i faune u Parku prirode Kopački rit.

Ukupno prihvatljivi troškovi projekta iznose 11.014.407,14 kn.

Provedba projekata predviđena je do 2021. godine.

U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., Specifični cilj 6.iii.3.

- "Razminiranje, zaštita i obnova šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima".

Planirano je financiranje projekta Naturavita:

3. NATURAVITA

Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000

područjima u dunavsko-dravskoj regiji.

Vodeći partner u projektu su Hrvatske šume d.o.o., a partneri na projektu su: Vladin ured za

razminiranje, Hrvatski centar za razminiranje, Hrvatske vode, Agencija za regionalni razvoj Republike

Hrvatske, Javna ustanova "Park prirode Kopački rit" dok je projektni suradnik Javna ustanova

Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Osječko-baranjske županije.

Projektom Naturavita razminirat će se područje Parka prirode Kopački rit i Regionalnog parka

Mura-Drava. Njime će se revitalizirati šumska područja zaštićena ekološkom mrežom Natura 2000 i

Ramsarskom konvencijom.

U ukupnoj vrijednosti projekta Kopački rit participira s iznosom 3.129.755,05 kn.

INTERREG, Danube Transnational Programme:

4. DANUBE parks CONNECTED (1.1.2017.-30.6.2019.)

Nakon 10 godina uspješne suradnje dunavskih zaštićenih područja, novi projekt

DANUBEparksCONNECTED povezuje zaštićena područja duž Dunava i aktivnostima ukida

fragmentaciju krajolika i staništa, da bi se Dunav učinio glavnim ekološkim koridorom u Europi.

Kopački rit participira u projektu s 1.599.549,81 kn.

Najveći broj posjetitelja koristi standardne programe koji uključuju vožnju brodom, određena

struktura koristi i ponudu koja uključuje vožnju čamcem ili kanuima. Turistički vlakić je također u

ponudi cijele godine, a u zimskom razdoblju će naročito biti veća potražnja za njim s obzirom da u to

vrijeme nisu moguće plovidbe zbog niskih temperatura.

4

Od ove godine su uvedeni novi edukativni programi za osnovne škole pod nazivom "Putevima

duha u močvari" i za srednje škole "Zaštićena područja RH" koja se sve više traže i putem kojih na

zanimljiviji način educiramo, predstavljamo i prezentiramo ekološke vrijednosti Parka. Još jedan novi

program koji je zanimljiv individualnim posjetiteljima je "Slušanje rike jelena". Ovaj program nudimo

u razdoblju trajanja rike, a osim slušanja, uključuje i promatranje odnosno fotografiranje.

Uvedena je stroža kontrola oko naplate ulaznice u Park u iznosu od 10,00 kn. Osim za

održavanje šetnice, u navedenu cijenu je uključen besplatni parking, besplatni wi-fi, korištenje

sanitarnih čvorova i osiguranje. Ovim želimo potaknuti posjetitelje da shvate važnost održavanja i

očuvanja ovakvog eko sustava na dobrobit svih građana.

Osim obilježavanja pojedinih datuma u Parku tijekom godine, u vidu što bolje promocije

Parka, djelatnici Kopačkog rita odlaze na Proljetni sajam na Pampasu, u Domu sportova u Zagrebu na

sajam Place2Go, na sajam turizma u Ljubljani, na Maksimir na Dan parkova RH u Zagrebu, na

Ribarske dane u Kopačevu, na Paprikafest u Lugu i na manifestaciju Vražji kotao/Dvoriše bake Katice

u Mađarsku. Također je pokrenuta zajednička suradnja s Osječkim taxijem, s Beljskim podrumom, sa

Zračnom lukom Osijek, s gradom Beli Manastir, s Bizovačkim toplicama, s vodenim autobusom iz

Vukovara i s drugim subjektima u regiji. Za nadolazeću zimu planiraju zajedno s tvrtkom GPP Osijek

sudjelovati u projektu Božićnog tramvaja kako bi i u zimskom razdoblju povećali broj posjetitelja i

proširili turističku ponudu.

Rubne zone Parka prirode "Kopački rit"

Rubne zone Kopačkog rita, na području Bilja, te rubnih naselja Kopačevo, Lug, Vardarac su

buduća područja turističko-ugostiteljske ponude, kao i izletničko-rekreacijskih i športskih sadržaja. U

tom smislu je i program povezivanja ovog prostora u mrežu europskih biciklističkih staza (od

Beremenda - Mađarska - krunom dravskog nasipa prema Bilju, te dunavskim nasipom kroz Park

prirode sve do Batine, te dalje nasipom do mađarske granice), kao i povezivanje ovog prostora na

mikroplanu (Osijek-Bilje, do rekreacijskog centra CINOTA, te dalje dionicama Bilje - Kopačevo -

Sakadaš - Podunavlje - Kozjak - Tikveš - Zlatna Greda - Zmajevac).

Planirane aktivnosti na razvoju ruralnog turizma, kroz smještaj u kućama tradicijskog

graditeljstva i razvitak agroturizma i eko poljoprivrede, uključivanje kulturno-povijesne i graditeljske

baštine u turizam (dvorac u Bilju, dvorci u Tikvešu), etnografske radionice starih zanata i slično,

obogatit će turističku ponudu kompletnog područja Baranje.

2.2. Bizovačke toplice

U okviru valorizacije termalnih izvora i razvoja zdravstvenog i rekreacijsko - izletničkog

turizma razvile su se Bizovačke toplice, na izvorima slane termomineralne hiperterme, kojoj

temperatura vode iznosi čak 96C. To je jedina takva hiperterma u Europi. Stari kompleks Bizovačkih

toplica s bazenima, te hotel Lječilište Bizovačke toplice, imaju ukupno 115 smještajnih jedinica, a uz

kompleks "Aquapolis", od 8 bazena, s različitim sadržajima i vodenim atrakcijama, predstavljaju

lječilišni i turističko - rekreacijski kapacitet, koji će u budućoj turističkoj valorizaciji predstavljati

značajnu osnovu za dalji razvoj, uključivo i razvoj kongresnog turizma. Ulaskom koncerna Blue Sun u

vlasničku strukturu uređen je novi najveći otvoreni bazen u Republici Hrvatskoj s umjetnim valovima,

te je napravljena i opremljena nova poliklinika. Uređeni su i postojeći sadržaji, a očekuju se nova,

značajna ulaganja, prvenstveno u hotel Termiju. Od zatvaranja bazena i hotela u siječnju 2017. godine

sagrađena je vlastita hidrostanica, odnosno iskoristila su se prirodna bogatstva, i vlastita voda za

upotrebu, sagrađena je nova blagajna na ulazu u kupalište, novi prilaz bazenima, unaprijedili su i uveli

nove gastro punktove, dodatno uredili okoliš, obnovili saune. Navedene rekonstrukcije su u vrijednosti

preko 2.000.000,00 kn.

5

Tablica - Broj kupača 2015. - 2018.

Godina Broj kupača

2015. 78.144

2016. 86.095

2017. 94.259

2018. (01.01.-31.08.2018.) 126.120

Izvor: Bizovačke toplice

Tablica - Usporedba kupanja u razdoblju siječanj - prosinac 2015. - 2018. god.

Mjesec/

godina 2015. 2016. 2017. 2018.

Siječanj 3.946 1.922 3.750 7.987

Veljača 2.937 1.579 4.841

Ožujak 3.399 1.390 4.736

Travanj 2.566 1.410 4.719

Svibanj 3.777 1.712 8.212

Lipanj 9.635 8.623 2.917 14.542

Srpanj 17.353 24.008 35.919 29.585

Kolovoz 24.915 23.144 36.155 51.225

Rujan 4.946 11.114 4.900

Listopad 1.508 4.085 3.258

Studeni 1.558 3.734 3.288

Prosinac 1.604 3.374 4.072

UKUPNO: 78.144 86.095 94.259 126.120

Izvor: Bizovačke toplice

U 2018. godini bio je veliki porast broja kupača u ljetnom periodu što je odraz kontinuiranog

rada i podizanja kvalitete usluge, kao i kvalitetne marketinške pripreme za sezonu. Kupalište

Aquapolis u najvećem broju posjećuju gosti iz Osječko-baranjske županije i susjednih županija

(Vukovarsko-srijemska županija, Brodsko-posavska županija, Požeško-slavonska županija i

Virovitičko-podravska županija). Također, prisutna je veliki porast broja kupača iz susjednih zemalja,

Bosne i Hercegovine, te Srbije i Mađarske.

Tablica - Broj kupaća po godinama 2015. - 2018.

2015. 2016. 2017.

2018. god.

(01.01.-

31.08.)

UKUPNO: 78.144 86.095 94.259 126.120

Tablica - Organiziran broj posjeta udruga umirovljenika u razdoblju od 01. lipnja do 15. rujna 2018.

Županija Broj kupača-umirovljenici

Vukovarsko -srijemska županija 6.406

Osječko-baranjska županija 2.174

Brodsko-posavska županija 745

Virovitičko-podravska županija 316

Požesko-slavonska županija 292

Ostale županije 144

Ukupno: 10.077

6

- stanovnici Općine Bizovac imaju popust 30% na cijenu dnevne ulaznice na kupalište radnim

danom

- na Javne pozive i sufinanciranje projekata se nismo prijavljivali

- od zatvaranja bazena i hotela u siječnju 2017. godine sagrađena je vlastita hidrostanica, te se

na taj način koristi vlastita voda, sagrađena je nova blagajna, odnosno ulaz u kupalište, novi

prilaz bazenima, unaprijeđeni i uvedeni novi gastro punktovi, dodatno uređen okoliš,

obnovljena sauna. Investicija u vrijednosti preko 2.000.000,00 kn.

2.3. Državna ergela Đakovo i Lipik

Državna ergela Đakovo i Lipik, Državna ergela Đakovo od izuzetne je važnosti za grad

Đakovo, Slavoniju kao i cijelu Hrvatsku u domeni konjogojstva, konjičkih sportova i kontinentalnog

turizma. Duga tradicija lipicanskog uzgoja toliko je ukorijenjena u ovaj prostor da je on sastavni,

punopravni dio njegove svake turističke, gospodarske i sportske razglednice. Osnovna joj je zadaća

uzgoj i selekcija konja. Treba istaknuti također da zaprežni sport postaje sve značajniji segment u

konjičkom sportu. Ergela Đakovo sa svoje dvije atraktivne lokacije u posljednje je vrijeme vrlo

privlačna destinacija mnogim potencijalnim turistima u zemlji i inozemstvu, koju posjeti godišnje i do

dvadeset tisuća gostiju.

Povijest Ergele

Ergelu u Đakovu osnovali su bosansko-srijemski biskupi, na svojim posjedima u Đakovu koje

im je darovao hrvatsko-ugarski kralj Koloman 1239. godine. Tu darovnicu je 1244. godine potvrdio

kralj Bela IV. Prvi zapisi o konjima spominju se 1374. godine, kada se u Đakovu vjenčao bosanski ban

Tvrtko s bugarskom princezom Doroteom, te je biskupu koji ih je vjenčao darovao 10 arapskih kobila

i jednog pastuha.

Godinom osnutka smatra se 1506. godina, kada se prvi put spominje naziv "ERGELA za

vrijeme biskupovanja Mije Kesarića. Imao je Ergelu od 90 rasplodnih konja. 1806. godine - Ergela

Lipica se ispred Napoleona smješta u Đakovu. Početak uzgoja konja lipicanske pasmine. 1854. godine

- Biskup Josip Juraj Strossmayer dovodi iz Slovenije iz Lipice sedam lipicanskih kobila i jednog

pastuha. 1972. godine - Posjet engleske kraljice Elizabete II. princa Filipa i princeze Ane ergeli

lipicanaca u Đakovu. 2006. godine obilježen je vrlo značajni jubilej: 500 godina postojanja Ergele

(1506. - 2006.) i 200 godina uzgoja lipicanaca u Đakovu (1806. - 2006.).

Djelatnost ustanove:

- provođenje programa uzgoja lipicanaca u Državnoj ergeli;

- provođenje uzgojno-selekcijskog rada u Državnoj ergeli;

- ispitivanje uzgojne i uporabne vrijednosti kopitara u Državnoj ergeli;

- prosljeđivanje identifikacijskih i uzgojnih podataka konja Državne ergele ovlaštenoj ustanovi;

- sudjelovanje u programima zaštite i očuvanja lipicanske pasmine konja u Državnoj ergeli;

- organiziranje i provođenje poljoprivredne proizvodnje za potrebe Državne ergele;

- razvoj sportskih aktivnosti s lipicanskom pasminom;

- organiziranje i sudjelovanje u organiziranju izložbi, smotri i drugih manifestacija kopitara;

- organizacija turističkih djelatnosti za potrebe Državne ergele;

- izrada promotivnih i drugih materijala za potrebe Državne ergele;

- korištenje konja iz ergele u turističkoj ponudi, rekreaciji, hipoterapiji, lovu, hobi-programima,

tradicionalnim priredbama i izložbama;

- korištenje konja iz ergele u državnom protokolu, vojsci, policiji i školskom obrazovanju;

- drugi poslovi utvrđeni Statutom.

Ergela Đakovo nalazi se na dvije lokacije: Pastuharni i Ivandvoru.

Turizam kao sastavni dio ponude

Osim što je uzgoj i selekcija konja na prvom primarnom mjestu, Ergela Đakovo se u zadnjim

godinama sve više opredjeljuje razvoju turističke djelatnosti. Ergela se značajnije počela baviti

turističkom djelatnošću početkom ovog stoljeća, do tada broj posjetitelja i ostvareni prihod bili su

zanemarivi.

7

Na Ergeli Đakovo se od 2004. god. krenulo u osmišljavanje bolje ponude, brendiranje konja

lipicanca, a posebno je došlo do napretka u turizmu 2006. god. kada je Ergela slavila 500. obljetnicu

svog osnutka. Na proslavu su došle sve državne ergele iz Europe, sve konjogojske udruge iz Hrvatske,

održana je Generalna skupština LIF-a, krenulo se u izgradnju prve zatvorene jahaonice u povijesti

Ergele. Sve je popraćeno tv emisijama, promidžbenim materijalima, osmišljeni su i izrađeni po prvi

puta suveniri, izrađena je turistička signalizacija. Sve gore nabrojeno rezultiralo je povećanju broja

posjetitelja i znatno povećalo vlastite prihode, a što će biti prikazano u daljnjem tekstu kroz tabele i

grafikone.

Pregledom četiri zadnje godine može se zaključiti da se broj posjetitelja značajno povećao

2016. god. sa 17.017 na 19.650 ili 15,47%. U 2017. god bilo je najviše posjetitelja i to ukupno 20.212.

Od tog broja s plaćenom ulaznicom je bilo 17.271 osoba, a ostali su bili gratis.

Kao i svake godine ovdje svakako treba dodati i cca 3.000 - 4.000 posjetitelja za vrijeme

Đakovačkih vezova kada se također ne plaća ulaz. Iz ovoga proizlazi da je Ergelu Đakovo ukupno

posjetilo u 2017. god. preko 23.000 posjetitelja. Treba naglasiti da se prihod svake godine povećavao

u odnosu na prethodnu, zbog unaprijeđene i proširene ponude. U ponudu su uvedeni sljedeći programi:

Božićni bal lipicanaca, Uskrs na Ergeli, Dan ergele Đakovo, Lovačka predstava Sv. Hubert.

Kada se pogleda broj posjetitelja koji se iz godine u godinu sve više povećava, a samim time

se i povećavaju vlastita financijska sredstva, može se zaključiti da dolazi do određene sinergije: što

bolji uzgoj i selekcija, povećava se broj kvalitetnih konja, konstantni uspjesi u konjičkim natjecanjima,

povećanje turističke ponude i u konačnici rezultira sve većim prihodima i povećanom broju turista.

Podaci i posjete Ergeli Đakovo

U prvih devet mjeseci ove godine Ergelu Đakovo posjetilo je 18.339 posjetitelja.

Nagrade u 2018.

- Hrvatski konjički savez - za doprinos u promicanju konjičkog sporta u Republici Hrvatskoj

- Lik lipicanaca stavljen je na poštansku markicu

- na tradicionalnoj turističkoj manifestaciji Dani hrvatskog turizma dodijeljena nagrada

"ANTON ŠTIFANIĆ" u kategorijiTvrtka/Ustanova/Udruga

Svakodnevne aktivnosti - obuke, treniranje, jahanje, broj staja i dr.

Svakodnevne aktivnosti podrazumijevaju čišćenje štala, okoliša i objekata (4 štale u sklopu

Pastuharne i jahaonica), timarenje, dresura; dresurno jahanje i zaprežni sport: jednopreg, dvopreg,

četveropreg i tandem. Aktivnosti na zahtjev turista: jahanje, vožnja zapregama, konjičke predstave.

Izgradnja, uređenje, adaptacija - infrastrukturna ulaganja u 2018. godini

- Otvorenje suvenirnice na Ivandvoru

- Ozvučenje jahaonice

- Uređenje čajne kuhinje za ergelaše

Novi sadržaji, kvalitetnije pružanje usluga, promidžba kontinentalnog turizma u 2018. godini

1. TURISTIČKI OBILAZAK DRŽAVNE ERGELE ĐAKOVO NA DVIJE LOKACIJE ZA

ORGANIZIRANE GRUPE TURISTA UZ STRUČNO VODSTVO I ZA INDIVIDUALNE

POSJETE BEZ PRATNJE VODIČA

2. KONJIČKE PREDSTAVE UZ GLAZBU + OBILAZAK ERGELE UZ VODIČA

3. TEMATSKE PREDSTAVE / Sv. Hubert ili Božićni bal lipicanaca

4. JAHANJE ZA TURISTE / za početnike uz trenera i individualni sati jahanja

5. ŠKOLA JAHANJA

6. TURISTIČKE VOŽNJE FIJAKEROM

7. ADVENTSKE VOŽNJE FIJAKEROM

8. SVADBENE VOŽNJE FIJAKEROM

8

OSTALO:

9. IZRADA PROMO-MATERIJALA (foto i video zapisi)

10. MEDIJSKA OGLAŠAVANJA MANIFESTACIJA I OSTALIH DOGAĐANJA

11. PRODAJA AUTOHTONIH SUVENIRA NA TRI POZICIJE NA DVIJE LOKACIJE UZ

MOGUĆNOST KONZUMACIJE HLADNIH I TOPLIH NAPITAKA, SLADOLEDA I

GRICKALICA

Realizacija postojećih projekata, završeni u 2018. godini

- U tijeku je realizacija projekata: Energetska obnova upravne zgrade, dovršetak južnog dijela

Jahaonice (multimedijalni centar i suvenirnica), finalisti smo Natječaja "Moj Zaba start" s

projektom ErgelArt

- Hrvatska turistička zajednica je dodijelila 30.000,00 kn za "Božićni bal lipicanaca 2018."

- U tijeku je realizacija projekta TZ Grada Đakova - postavljanje pametnih klupa na Pastuharni i

Ivandvoru.

Utjecaj Đakovačkih vezova na posjećenost i porast posjetitelja

Kako su konjička natjecanja sastavni dio Đakovačkih vezova desecima godina i njihov

nezaobilazni dio, velik broj turista posjeti Ergelu. U tu svrhu organizirane su "atraktivne" discipline

kao što su maraton u zaprežnom turniru i preponski turnir, koji su sami po sebi izuzetno zanimljivi

posjetiteljima.

Održavanje manifestacija, i utjecaj na ukupnu posjećenost

Manifestacije koje se održavaju na Ergeli su: Uskrs na Ergeli, Konjička natjecanja povodom

Đakovačkih vezova, Dan ergele Đakovo, Konjičko-lovačka svečanost Sv. Hubert, Božićni bal

lipicanaca. Manifestacijama koje organiziramo je cilj privlačenje većeg broja turista, stoga imaju velik

utjecaj na posjećenost tijekom godine.

Broj gratis ulaznica u 2018. godini i razlog uvođenja gratis ulaznica

Gratis ulaznice uvedene su za djecu vrtićkog uzrasta sa područja grada Đakova i prigradskih

naselja, te skupine s posebnim potrebama (npr. invalidi). Također, gratis ulaznice imaju posjetitelji

koji dolaze na stručne skupove (npr. veterinarski fakultet, poljoprivredni fakultet, stručne srednje

škole), profesori, voditelji grupa i vozači autobusa.

Shema programa i paketa turističke ponude Ergele - Đakovo u 2018. godini

Osnovni programi

- Obilazak Pastuharne

- Obilazak Ivandvora

- Obilazak obje lokacije

Edukativni programi

- Prvi kontakt s lipicancem

- Lipicanac čovjekov prijatelj

- Promatranje kobila i ždrebadi na pašnjacima

Posebni programi

- Konjičke predstave

- Tematske predstave

- Božićni bal lipicanac

- Uskrs na Ergeli Đakovo i Ergeli Lipik

- Vožnja lipicanskim kočijama

- Dodatni programi za djecu

9

Paketi

- Paketi za vrtićku i djecu predškolskog uzrasta

- Paketi za učenike osnovnih i srednjih škola

- Obiteljski paketi

- Umirovljenički paketi

Planirane aktivnosti koje predstoje u 2018. godini jesu:

Pastuharna

- Završetak jahaonice - suvenirnice s ugostiteljskim prostorom, novi uredi i prostor za

edukativne i promotivne sastanke,

- organizacija turističkih posjeta, turističkih aktivnosti i dodatnih sadržaja,

- organizacija izložbi i sportskih natjecanja,

- ulaganja u nove pakete turističke ponude (npr. Predstava SV. Hubert),

- dodatni turistički sadržaji za vrtiće, škole i fakultete,

- pronalaženje sredstava EU fondova za završetak jahaonice i popratnih sadržaja,

- uređenje i održavanje infrastrukture - lokacija Pastuharna,

- izgradnja spremišta za vozila i hrane - Pastuharna,

- nabava nove opreme za zaprežni i dresurni sport,

- nabava novih fijakera,

- obnova stare upravne zgrade,

- postavljanje novog video nadzora,

- rekonstrukcija elektroinstalacijske mreže.

Slika Pastuharna

Izvor: Državna ergela Đakovo

Ivandvor

- uzgojne aktivnosti s lipicanskim konjima,

- izgradnja nove staze - šetnice,

- krčenje o osušenih stabala i obnavljanje žive ograde,

- svakodnevni prijem turističkih grupa i pojedinaca-nova turistička ponuda obilaska,

- svakodnevna ponuda suvenira, bezalkoholnih pića i sladoleda,

- dodatni turistički sadržaji za vrtiće, škole i fakultete,

- uređenje okoliša Ivandvora,

- rekonstrukcija elektroinstalacijske mreže,

- nabava nove poljoprivredne mehanizacije,

- uređenje starog objekta u kojem su stanovali djelatnici muzeja.

10

2.4. Osječka Tvrđa i Muzej Slavonije

Stara povijesna urbana jezgra Osijeka "Tvrđa", jedna je od najbolje očuvanih gradskih jezgri u

unutrašnjosti Hrvatske. Unutar prostora jezgre, jasno omeđenog impozantnim zidinama, nalazi se i

više pojedinačnih vrijednih objekata te Muzej Slavonije kao najveći u Istočnoj Hrvatskoj. Zgrada

Muzeja sagrađena je prema sačuvanim dokumentima 1702. i to je jedna od najstarijih očuvanih zgrada

u Tvrđi u baroknom slogu za potrebe tadašnjega gradskog magistrata. Tu je i Zgrada gradske straže iz

1709. koja je prema središnjem tvrđavskom trgu okrenuta s nizom arkada i prepoznatljivim tornjem.

Unutar Tvrđe smještena je uprava Sveučilista J.J. Strossmayera, zgrada golemih dimenzija s atlasima

na visokom ulaznom portalu. U Tvrđi su i deseci drugih svjetovnih spomenika, od kojih se osobito

ističu plemićke i druge kuće, niz vojarni s otvorenim nizovima arkada i slično. Uz to ovaj prostor

ističe se i brojnim ugostiteljsko-turističkim sadržajima.

2.5. Dvorac Pejačević

U središtu Našica jedan je od najljepših i najočuvanijih dvoraca ne samo u Slavoniji, nego i u

cijeloj Hrvatskoj. Ovaj klasicistički dvorac građen početkom 19. stoljeća smješten je u lijepo

uređenom parku, gdje se nalazi još jedan manji prizemni dvorac, te kapelica obitelji Pejačević. U

dvorcu se nalaze i lijepo uređeni muzej s posebnim sobama posvećenim slavnim osobama iz Našica

Dori Pejačević i Izidoru Kršnjavom. Neposredno uz dvorac i park nalazi se glavni našički trg s

parkiralištem, te hotel i niz ugostiteljskih sadržaja. Dvorac Pejačević ujedno predstavlja i centralnu

točku Našica, u kojima se nalazi još jedna atrakcija, Franjevački samostan s crkvom Svetoga Antuna

Padovanskog, a u bližoj okolici još dvije, templarska crkvica Svetog Martina i Našička geološka staza.

2.6. Dvorac Hilleprand - Mailath u Donjem Miholjcu

Dvorac Hilleprand-Mailath-plemićka građevina tzv. stariji miholjački dvorac, koji se

prednjom fasadom proteže uz središte Donjega Miholjca, izgradila je 1818. barunica Marija Ana

udovica baruna Josipa Ignaca Hilleprand von Prandaua (rođena Pejačević). Kasnobarokni prizemni

dvorac završava kružnom dekorativnom kulom na jugoistočnom uglu dvorca koja je od njega

odmaknuta i s njime povezana terasom. Uličnom pročelju ritam daje niz od 19 jednakih prozora s

neupadljivim kasnobaroknim ukrasima, a dvorišnom pročelju niz boltano zatvorenih prozora. Drugi je

noviji povijesno-neoromanički dvorac grofovske obitelji Mailáth s prekrasnim perivojem engleskoga

tipa koji stvara sliku dvorca u duhu engleskoga stila tipa Tudor. Građen je od 1903. do 1914. i jedan je

od najmlađih i najbolje očuvanih dvoraca u Slavoniji.

2.7. Dvorac Prandau - Normann u Valpovu

Dvorac Prandau-Norman u Valpovu, gradu na Karašici, zapravo je grad muzej. Razvio se iz

srednjovjekovnog utvrđenog grada Walpo koji se spominje već u prvoj polovici 15. stoljeća. Kao

rijetko koja srednjovjekovna utvrda u Hrvatskoj, uspjela se sačuvati sve do danas, i to jer ju Turci

Osmanlije prilikom napuštanja (1687.) nisu srušili. U 18. stoljeću nekadašnju su utvrdu grofovi obitelji

Hilleprand von Prandau pretvorili u dvorac s tornjem na pročelju, a oko njega uredili prostran perivoj.

Sjeverni dio perivoja (oko samog dvorca) uređen je po uzoru na engleske pejzažne perivoje. Južni dio

perivoja čini autohtona šuma u kojoj prevladavaju hrast i lipa. Dvorac, u kojem se danas nalazi

Gradski muzej, jedan je od najznačajnijih spomenika svjetovne arhitekture sjeverne Hrvatske.

2.8. Dvorac princa Eugena Savojskog u Bilju

Dvorac princa Eugena Savojskog u Bilju - barokni dvorac u centru Bilja s velikim perivojem

koji je dao podignuti princ Eugen Savojski između 1705. i 1712. godine. Ovaj dvorac ima povijesnu

vrijednost, kako zbog vremena izgradnje početkom 18. stoljeća, tako i zbog važnosti njegovog prvog

vlasnika, čuvenog vojskovođe Eugena Savojskog. Glavni, reprezentativni, dio dvorca je jednokatan s

masivnim tornjem u središnjem dijelu, ukrašen pilastrima i profiliranim vijencima. Pobočna krila

jednostavno su obrađena s pravilnim nizovima prozora. Na dvorišnom pročelju iznad ulazne bolte

očuvan je polikromirani grb obitelji Savojski. Opkop oko dvorca podsjeća na srednjovjekovni način

obrane. Središnja glavna zgrada okrenuta je prema mostu.

11

2.9. Dvorac Eszterházy u Dardi

Dvorac Eszterhazy - zaštićeni spomenik kulture, spada u drugu spomeničku kategoriju.

Jednokatna je građevina podignuta u drugoj polovici 18. stoljeća kao središte prostranog imanja

baruna Eszterházyja. Prvi posjednici vlastelinstva Darda bili su Janos i Friedrich Veterani, koji su

imanje stekli u doba kralja Karla VI. Kraljica Marija Terezija daruje Dardu obitelji Esterházy 1749.

godine, te oni ostaju vlasnici čitavo stoljeće. Dvorac je jednokatna građevina površine od 1.700

četvornih metara. Izgrađen je u klasicističkom stilu. Jednokatna je građevina podignuta u drugoj

polovici 18. stoljeća kao središte prostranog imanja baruna Eszterházyja. Dvorac u sebi ujedinjuje

baroknu tlocrtnu koncepciju karakterističnu za vrijeme građenja, ali i klasicističko-građevinsku. Ispred

dvorca nalazi se i jezero Đola.

2.10. Palača Gutmann u Belišću

Palača Gutmann - građena u secesijskom stilu te predstavlja najznačajniju zgradu Belišća koja

je sagrađena 1905. godine, a poznata je i pod nazivom Palej ili Upravna zgrada. To je prekrasna

monumentalna građevina, okružena parkom, čija unutrašnjost odiše secesijskim stilom. Za njezinu

gradnju zaslužan je barun Edmund Gutmann. U početku je trebala služiti kao stambena zgrada, no to

se nikad nije dogodilo. Palača je teško stradala u Prvom svjetskom ratu i u Domovinskom ratu te je u

fazi obnove. Svojom ljepotom predstavljala je jedno od najvećih arhitektonskih ostvarenja tog

razdoblja te je prema tome registrirana kao spomenik kulture A kategorije i upisana u Registar

nepokretnih spomenika kulture.

2.11. Đakovački nadbiskupski kompleks s katedralom

Đakovački nadbiskupski kompleks - kompleks uključuje katedralu Sv. Petra, Biskupski dvor,

Bogoslovno sjemenište i Kanoničke kurije. Zasluge za izgradnju katedrale pripadaju biskupu Josipu

Juraju Strossmayeru, građena je u romaničko - gotičkom stilu. Katedralu krase slike, skulpture i

freske te 7 oltara. Glavni oltar posvećen je sv. Petru. Jedna od najvećih vrijednosti katedrale su

orgulje na pjevačkom koru s velikom rozetom u pozadini. Kompleks ima turističku upotrebu no

potrebno je razviti sustav ekonomske valorizacije, odnosno naplate. Nadbiskupski dvor je rezidencija

đakovačkog nadbiskupa i mjesto glavnih biskupijskih institucija i ureda. Ispod njega se nalazi vinski

podrum u kojem se vrše organizirani obilasci i degustacije uz naplatu. Srednjovjekovni zid je jedini

preostali cjeloviti segment jugozapadnog obrambenog zida srednjovjekovne đakovačke biskupske

utvrde. Kompleksu je nužno potrebna cjelovita obnova i prezentacija njenih kulturno-povijesnih

vrijednosti. U neposrednoj blizini kompleksa nalazi se Bogoslovno sjemenište.

2.12. Spomen muzej biskupa Josipa Jurja Strossmayera

Osnovan je 1990. godine. Sakralna zbirka, skulpture, muzejska likovna zbirka te zbirka knjiga

i dokumenata čuvaju spomen na život i rad biskupa Josipa Jurja Strossmayera. U prizemlju se nalazi

stalni postav dok se u potkrovlju nalazi galerija slika. S obzirom da je u muzeju smješten samo dio

bogate ostavštine biskupa Strossmayera te zbog velikog broja još nezbrinute vrijedne kulturne i

umjetničke baštine u vlasništvu nadbiskupije javlja se potreba za rekonstrukcijom muzeja i

dogradnjom novih objekata unutar istog kompleksa.

2.13. Erdutsko vinogorje i kula u Erdutu s Vidikovcem

Erdutsko vinogorje je jedno od najatraktivnijih u Slavoniji, jer mu posebnost izgleda daje

pružanje velike rijeke Dunava u njegovom podnožju s čuvenim lesnim naslagama i strmim padinama.

U sklopu nekadašnje kurije Adamović-Cseh postoji hrastova bačva kapaciteta 75.000 litara (najviša u

uporabi), uvrštena u Guinnessovu knjigu rekorda. Na području Značajnog krajobraza Erdut uređena je

Poučna staza, dužine 2 km, s nizom vrtnih elemenata.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Klasicizam

12

2.14. Park kralja Petra Krešimira IV u Osijeku

Parka kralja Petra Krešimira IV u Osijeku ima integriran QR vodič. U sklopu projekta

postavljene su 2 info ploče na ulazima u park, s kratkim uputama o načinu korištenja QR kodova za

sve one posjetitelje koje žele o parku i svakoj biljnoj vrsti u parku saznati više informacija te 72 QR

identifikacijske ploče uz odabrane biljne vrste drveća i grmova.

2.15. Podunavlje - Aljmaš - Erdut - Dalj

Izletničko i ribolovno - rekreacijsko područje od ušća Drave u Dunav, potez Aljmaš - Erdut -

Dalj, kojemu je potrebno obnovom kapaciteta od prije Domovinskog rata vratiti značenje izletničkog i

ribolovnog područja.

2.16. Đakovačko vinogorje

U đakovačkim vinima uživaju istinski ljubitelji vina već više od dvije tisuće godina. Od tada

pa do današnjih dana teče priča o vinogradarstvu ovoga kraja. Počeci vinarske i vinogradarske

tradicije Đakovačko-osječke nadbiskupije sežu u predtursko doba, a nakon oslobađanja od Turaka

osobito obnavljaju biskup Petar Bakić sadnjom vinograda u Trnavi, proširuje ih biskup Josip Čolnić.

Biskup Antun Mandić osniva vinograde u Mandićevcu , na obroncima Krndije, a biskup Josip Juraj

Strossmayer gradi podrume u Trnavi i Mandićevcu. Nizala su se stoljeća, dolazili i odlazili

gospodari, ali su ostajala poznata, priznata, kvalitetna i vrhunska vina đakovačkog vinogorja.

2.17. Vinski podrum Đakovačko-osječke nadbiskupije

U prostorima ispod nadbiskupskog dvora, neposredno uz đakovačku Katedralu, smješten je

podrum za posjetitelje koji pruža usluge degustacije poznatih misnih vina vrhunske kvalitete.

Posjetitelji imaju priliku doživjeti povijest kroz prizore starih bačvi, arhivska vina i prikazivanje filma

o nastanku i proizvodnji misnih vina.

2.18. Feričanačko vinogorje

Feričanačko vinogorje - najviše utjecaja na razvoj feričanačkog vinogradarstva imali su

Cisterciti i fratri iz Našica. 1804. godine je u Feričancima izgrađen podrum. Danas isti ima svoju

proizvodnju grožđa i vina u prosjeku 1 milijun litara godišnje. Vinarija FeraVino djeluje u sklopu

tvrtke Osilovac d.o.o. Feričanci te na tržište plasiraju: vrhunska crna vina sorti Frankovka, Merlot,

Syrah, Zweigelt, Cabernet Sauvignon, Pinot Crni i vrhunsku Graševinu, Chardonnay i Pinot bijeli.

2.19. Vinogorje Baranja

Vinogorje Baranja - obiluje vinogradima koji se pružaju na južnim obroncima Banovog brda i

okolice sve do rijeke Dunav. Prostor je karakterističan po tipičnim vinskim podrumima koji se

nazivaju gatori i vinskim ulicama tzv. surducima. Baranja je poznata po vinskoj sorti graševini, ali i po

crnim sortama. Najveći vinograd od 650 ha u vlasništvu je Vina Belje, kao i najmodernija vinarija u

regiji te stari podrum iz 1526. godine koji je zaštićeni srednjovjekovni lokalitet. Baranjski vinari

gostima nude obilaske podruma i kušanja vina te uživanje u vinima i lokalnim gastrospecijalitetima.

2.20. Rekreacijsko područje "Drava"

Rekreacijsko područje "Drava" - kontinuirani je pojas na lijevoj i desnoj obali Drave, od ušća

rijeke Karašice, do zimske luke u Osijeku. Ovo područje pripada administrativno područjima tri

jedinice lokalne samouprave (Gradu Osijeku, općinama Petrijevci i Darda).

2.21. Ribnjak kod Donjeg Miholjca i ornitološki rezervat "Podpanj"

Područje velikog Ribnjaka kod Donjeg Miholjca, te područje "Podpanj" (zaštićenog

ornitološkog rezervata), kojeg čine dvije bare, smješteno je na zapadnom završetku ribnjaka Donji

Miholjac. Ukupna površina Podpanja s okolnim terenom iznosi 84,99 ha. Područje je uvršteno na listu

Ornitološki značajnih područja u Europi.

Komentirano [TR1]: Obrisati cijeli tekst u pasus 2.16, a dodati ovaj

tekst

13

2.22. Jezero Borovik

Jezero Borovik (zapadno od Đakova) je iza Kopačevskog jezera u Parku prirode Kopački rit u

vrijeme najviših voda, sa 2,5 četvornih kilometara površine najveće jezero u Županiji. Jezero je

locirano izvan glavnih prometnih putova u najslabije naseljenom dijelu Županije, što umanjuje

mogućnosti njegovog jačeg izletničkog korištenja, ali mu daje ugođaj očuvane prirode i mira na

obroncima Krndije. Uz jezero postoje manji kamp i ugostiteljski objekti. Jezero je predmet projekta

razvoja športsko-rekreativnog kompleksa.

2.23. Jezero Lapovac II

Osim osnovne namjene jezera kao vodoprivrednog objekta, za jezero Lapovac II kod Našica

postoji projektna ideja za Športsko-rekreacijski centar koji bi se koristio za veslačke regate, kupanje i

ribolov. Uz izgradnju ugostiteljsko-smještajnih kapaciteta (motel, restoran, planinarski dom, ribički

klub, vidikovac), planira se niz športskih sadržaja i terena (tenis tereni, mali nogomet, rukomet,

odbojka na pijesku) kao i uređenje plaže, sunčališta i ribičke staze.

Osim turističke infrastrukture, Osječko-baranjska županija obiluje i nematerijalnom baštinom,

od čega se čak tri (gorjanske Ljelje, bećarac, medičarski i voskarski obrt) nalaze na UNESCO-voj listi

kulturnih nematerijalnih dobara. Također, valja istaknuti Baranjski kulen kao lokalnu deliciju

zaštićenog zemljopisnog podrijetla.

2.24. Turističke zone

Tablica - Ugostiteljsko-turističke zone veće od 25 ha

Izvor: Prostorni plan Osječko-baranjske Županije, OIKON, 2016.

U prostorno planskoj dokumentaciji Osječko-baranjske županije definirana su i područja

ugostiteljsko-turističke namjene manja od 25 ha: Donji Miholjac i Miholjački Poreč u Gradu Donjem

Miholjcu, Jošava i Gajger Pustara u Gradu Đakovu (Jošava dijelom i na podruju Općine Viškovci),

kamp Tavanac u Gradu Našice, autokamp u Gradu Osijeku, prijemni punkt Mali Sakadaš, Bilje i

dvorac Tikveš u Općini Bilje, Brođanci i Selci u Općini Bizovac, Aljmaš u Općini Erdut, Vrbik u

Općini Ernestinovo, Ležaj, Satnica i Duhovno-rekreacijski centar Emaus u Općini Petrijevci i

Dragotin i Svetoblažje u Općini Trnava, prostor kod ZOO hotela i okolica.

14

2.25. Manifestacije

U smislu razvoja turizma i motiva dolaska turista ili, pak, dodatnog zadovoljstva turista,

postoje brojne manifestacije na području Osječko-baranjske županije. Turizam manifestacija su

povijesne manifestacije, manifestacije hrane i pića, festivali glazbe i kulturne manifestacije,

hodočašća, sportske manifestacije, sajmovi. Manifestacije su segment na kojem treba dodatno raditi u

smislu turistifikacije postojećih i razvoja novih tematskih manifestacija.

Tablica - Događanja-manifestacije

DOGAĐANJA/MANIFESTACIJE

VEČERI VINA I

UMJETNOSTI

DANI PRVOG

HRVATSKOG PIVA

ĐAKOVAČKI

VEZOVI

URBAN FEST

OSIJEK

TOUR OF

CROATIA

DANI

SLAVONSKE

ŠUME

SMOTRA

FOLKLORA

"MIHOLJAČKO

SIJELO"

PANNONIAN

CHALLENGE

SLAMA FEST OSJEČKO LJETO

KULTURE

VINSKI BOR

MARATON

Zlatna penkala

Hrvatska turistička zajednica tradicionalno je, četrnaesti put za redom, organizirala Zlatnu

penkalu, dodjelu nagrada i priznanja inozemnim novinarima i blogerima. Ove se godine svečana

dodjela nagrda održala u Osijeku, a cjelokupni program uključio je trodnevno studijsko putovanje

novinara i blogera. Dodjelom Zlatne penkale ističe se vrijednost profesionalnog novinarskog

praćenja Hrvatske u stranim medijima. Ovim se projektom omogućuje kontinuirana suradnja i

informiranje inozemnih medija o hrvatskom turizmu te širenje pozitivnih vijesti o prilimama i

održavanje pozitivnog imidža Hrvatske kao poželjnog turističkog odredišta.

Osim gore spomenutih događanja u nastavku je popis događanja/manifestacije koje imaju

veliki potencijal za daljnji razvoj: Advent u Osijeku i ostalim gradovima i mjestima Županije, Wine &

Bike Erdut, Strossmayerovi dani, Hodočašće za Veliku Gospu u Aljmašu, Godišnji ophod kraljica ili

Ljelja (UNESCO), Đakovački bušari, Zemlja bez granica, Ribarski dani, Gator fest, Baranjski bećarac

- Općina Draž, Olimpijada starih športova, Ljeto valpovačko, Rombergove večeri, Božićni bal

Lipicanaca, Petrijevačke žetvene svečanosti, Belišćanska zlatna jesen i dr.

2.26. Turistički atributi Osječko-baranjske županije

Za svaku je turističku regiju važno imati prepoznatljivu tržišnu percepciju. Isto se postiže

uspješnim pozicioniranjem u svijesti gostiju putem prepoznatljivih i jedinstvenih atributa. Svaku regiju

i destinaciju, uz ostale, određuju specifične karakteristike (konkretne ili apstraktne). Identifikacija i

promocija takvih atributa ima dvostruku ulogu, interno pomažu gradnji specifičnog identiteta, a

eksterno diferenciranju slike regije/destinacije kod potencijalnih posjetitelja čime se podiže tržišna

pozicija i vjerojatnost posjeta. U nastavku se nalaze osnovni identificirani atributi Osječko-baranjske

županije:

Tablica - Atributi Osječko-baranjske županije

ATRIBUTI OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osijek Kopački rit Đakovo i Državna ergela

Drava i Dunav Gastronomija Kultura obilja

Ravnice Seoska domaćinstva Vina i vinski podrumi

Izvor: Horwath HTL, 2016.

Komentirano [TR2]: ovo je novi tekst za ubaciti

15

3. PROMET U FUNKCIJI RAZVITKA TURIZMA

3.1. Cestovni promet

Županija se nalazi u Euroregiji Dunav-Drava-Sava. U skoroj budućnosti kroz Županiju će

prolaziti TEM (Transeuropean Motorway), nazvan "koridor Vc" kao euroregionalna poveznica na

prometnom pravcu Baltik-Srednja Europa-Jadran.

Na području OBŽ proteže se u cijelosti ili djelomično:

- 15 državnih cesta ukupne dužine 511,392 km,

- 94 županijskih cesta ukupne dužine 650,82 km i

- 116 lokalnih cesta ukupne dužine 485,80 km.

Najznačajniji prometni koridor na području Osječko-baranjske županije je paneuropski

prometni koridor Vc, u sklopu kojega je trenutačno u izgradnji autocesta A5.

Cestovni promet zbog svojih karakteristika koje omogućuju veliku slobodu kretanja putnicima

u realizaciji turističkih tijekova ima najznačajniju ulogu.

Za razvoj regije važna je povezanost cestovnom infrastrukturom prema zapadu autocestom i

podravskom magistralom, te na sjever cestom prema Mađarskoj i na jug prema Federaciji Bosni i

Hercegovini, kao i željezničkim prugama. Koridor V/C, prolazi kroz najrazvijeniji dio slavonsko-

baranjske regije. U neposrednom utjecaju autoceste nalaze se područja gradova Beli Manastir, Osijek,

Vinkovci, Đakovo i Slavonski Brod.

Najveći prijevoznik putnika u cestovnom prijevozu u Županiji je Panturist član grupe Arriva.

Posebni linijski prijevoz, ugovorni prijevoz radnika i učenika, slobodni prijevoz i ekskurzije, najam

autobusa, organiziranje izleta, ljetovanja i zimovanja sastavni su dio njihove ponude usluge. Panturist

Osijek ima redovite linije za sve veće gradove u Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj i Srbiji.

Pregled ostvarenih kilometara i prevezenih putnika za period siječanj - kolovoz 2017. i 2018. godine

prijevoznik Panturist d.d.

Mjesec

Ostvareni

kilometri (km) Prevezeni putnici

Broj

autobusa

Novokupljeni

autobusi Nove linije

2017. 2018. 2017. 2018. 2017. 2018. 2017. 2018. 2017. 2018.

siječanj 787113 695480 239880 265115

128 115 14 *19 - -

veljača 805027 724125 280545 316115

ožujak 920673 803576 321489 353840

travanj 823268 770644 235649 287882

svibanj 973037 861648 321491 358993

lipanj 851995 720043 179873 283865

srpanj 785799 567454 104036 69706

kolovoz 804259 580033 98661 60536

ukupno 6751171 5723003 1781625 1996051 128 115 14 19 - -

Napomena:

*za 2018 . godinu novokupljeni autobusi su u periodu do 30.09.2018.

**Panturist u 2018. godini nije otvarao nove linije

16

3.2. Zračni promet

Na području OBŽ nalaze se dva infrastrukturna objekta izgrađena za zračni promet u

neposrednoj blizini grada Osijeka:

- Letilište Čepin i

- Zračna luka Osijek (kod naselja Klisa), otvorena za javni zračni promet.

Letilište Čepin ima uzletno - sletnu stazu dugu 1.200 m, široku 30 m, a prema klasifikaciji

ICAO-a ima kodnu oznaku 2C. Izgrađeni kapaciteti letilišta Čepin koriste se za prihvat i otpremu

zrakoplova generalne avijacije te sportsko i poljoprivredno letenje. Operator letilišta je Aeroklub

Osijek.

Zračna luka Osijek

Zračna luka Osijek - Klisa je međunarodna zračna luka, nalazi se na državnoj cesti D2 Osijek -

Vukovar, dvadeset km jugoistočno od centra Osijeka, te 18 km zapadno od Vukovara. Ima jednu

uzletno-sletnu stazu duljine 2500 m i širine 45 m, stajanku za zrakoplove veličine 300 x 90 m sa

obilježene četiri pozicije za parkiranje zrakoplova tipa A319/320 i svu potrebnu opremu koja

omogućava prihvat i otpremu zrakoplova do i uključujući kodne oznake D (npr. MD 11, B707, A310),

odnosno zrakoplova do uključivo VII vatrogasne kategorije. U određenim uvjetima moguć je prihvat i

otprema i zrakoplova kodne oznake E (npr. B747-400 u cargo verziji, za koji je osigurana potrebna

oprema). Po svojim karakteristikama, Zračna luka Osijek ima kodnu oznaku 4D prema klasifikaciji

ICAO-a. Zračna luka Osijek je operativna tijekom 24 sata.

S aspekta putničkog prometa koriste se kapaciteti putničke zgrade čija je prvobitna površina

od 1300 m2 uvećana za dio dogradnje na prostoru odlazećeg gate-a od cca 200 m2, kako bi ispunila

zahtjeve zrakoplovnih kompanija. Putnička zgrada s instaliranim sustavima i opremom omogućava

protok od 200 do 400 putnika na sat.

Tablica - Statistički pokazatelji prometa po kompanijama za 2018. godinu

Izvor: Zračna luka Osijek

2018

DE

ST

IN

AC

IJA

Sje

da

la

Dola

zn

i

leto

vi

Pu

tnic

i

Beb

e

Pop

un

je

nost

(%

)

Od

lazn

i

leto

vi

Pu

tnic

i

Beb

e

Pop

un

je

nost

(%

)

UK

UP

N

O

WIZZAIR Basel 18.360 101 14.270 234 77,72% 100 14.350 232 78,16% 29.086

EUROWINGS Stuttgart 6.398 54 4.453 141 69,60% 54 5.271 133 82,39% 9.998

Cologne 3.642 24 1.640 50 45,03% 24 1.377 44 37,81% 3.111

UKUPNO 10.040 78 6.093 191 60,69% 78 6.648 177 66,22% 13.109

CROATIA

AIRLINES Split 2.052 27 1.684 51 82,07% 27 1.606 51 78,27% 3.392

Dubrovnik 1.976 26 1.390 35 70,34% 26 1.379 33 69,79% 2.837

UKUPNO 4.028 53 3.074 86 76,32% 53 2.985 84 74,11% 6.229

TRADE AIR Zagreb 3.960 220 927 7 23,41% 219 794 8 20,05% 1736

Pula 1.368 75 1.004 27 73,39% 76 1.033 26 75,51% 2.090

Rijeka 1.386 76 602 7 43,43% 76 590 8 42,57% 1.207

UKUPNO 6.714 371 2.533 41 37,73% 371 2.417 42 36,00% 5.033

U K U P N O 39.142 603 25.970 552 66,35% 602 26.400 535 67,45% 53.457

17

Osim redovitog domaćeg i međunarodnog prometa, zračna luka redovno prihvaća charter

letove i letove poslovne i generalne avijacije, vidljivo u tablici - neredovni promet, te svojim

individualnim pristupom svakom korisniku omogućuje kvalitetnu i brzu uslugu.

Promet u 2018.

Dogovorene redovne putničke linije za 2018. godinu:

- tri puta tjedno i dva puta dnevno za/iz Zagreba, dva puta tjedno Pula-Split, dva puta tjedno

Rijeka-Split-Dubrovnik, kompanijom Trade Air zrakoplovima JS32 s 19 sjedala,

- od siječnja do 25.ožujka 2018. godine dva puta tjedno za Basel, a od 25.ožujka do kraja

godine tri puta tjedno za Basel kompanijom Wizz Air zrakoplovima A320 sa 180 sjedala

- od 25.ožujka do kraja 2018. dva puta tjedno za Stuttgart, kompanijom Eurowings

zrakoplovima A319 sa 144 sjedala.

Potpisivanjem ugovora s Wizz Airom za letove za Basel očekuje se kako će nova linija ojačati

poslovne odnose između Hrvatske i tri zemlje u srcu zapadne Europe jer se EuroAirport nalazi na

raskrižju triju zemalja: Francuske, Njemačke i Švicarske, a istovremeno će potaknuti i turizam u oba

smjera.

Potpisivanjem ugovora s Germanwingsom za letove za Stuttgart omogućit će se bolja

povezanost ne samo s njemačkim destinacijama već i sa brojnim drugim gradovima u Europi s

relativno kratkim vremenom presjedanja (Amsterdam, Rim, Beč). Ova destinacija je interesantna zbog

velikog broja iseljenika u pokrajini Baden - Wurttemberg, ali i zbog toga što se Turistička zajednica

angažirala oko dovođenja njemačkih turista u Osijek i Podunavlje.

Uvođenje domaćih redovitih linija odnosno oživljavanje prometa sa Zračne luke Osijek

obvezom obavljanja linijskog zračnog prijevoza u skladu je s ciljevima politike regionalnog razvoja

kojom se želi pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju Republike Hrvatske sukladno načelima

održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućiti jačanje konkurentnosti i

realizacije razvojnih potencijala.

Navedenim se posebno nastoji osigurati povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s

prioritetima razvoja središnje razine; osigurati potporu slabije razvijenim područjima za povećanje i

optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala otklanjanjem uzroka razvojnih teškoća; osigurati

odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave u pograničnom području, odnosno u području uz državnu granicu te poticati

prekograničnu suradnju.

Letovima sa Zračne luke Osijek doprinosi se razvoju međunarodno prepoznatljivih i traženih

turističkih proizvoda na našem području, te se uz ovaj kapacitet putničkih sjedala, uz dobru i

kvalitetnu promidžbu može ostvariti veliki broj noćenja na području grada Osijeka i Osječko-

baranjske županije. Preduvjet je definiranje turističkog proizvoda (gastro i eno ponuda, Kopački rit -

promatrači ptica, seoski turizam…) te kroz suradnju naših i stranih putničkih agencija, te pomoć

Hrvatske turističke zajednice ponuditi kvalitetne aranžmane i započeti projekt koji bi u budućem

razdoblju donio veliku korist cijelom području.

Razvoj zračnog putničkog prometa sa Zračne luke Osijek, nove linije i destinacije znače bolju

povezanost i dostupnost, ali i unapređenje turističkog proizvoda Županije, doprinos promociji turizma

kontinentalne Hrvatske, regije i destinacija te povećanje dolazaka i noćenja turista i posjetitelja.

Istovremeno se obogaćuje turistička ponuda te dodatno razvijaju kulturni, zabavni, športski i drugi

programi i destinacije.

3.3. Željeznički promet

Zbog svog položaja Hrvatska, odnosno Slavonija i Baranja, nalazi se na raskrižju prometnih

tokova. Kako ostale zemlje koje su u tranziciji ulažu znatna sredstva za modernizaciju svojih

željeznica, tako i Hrvatska mora obnoviti i modernizirati postojeću infrastrukturu željezničkog

prometa. Modernizacija se prije svega treba odnositi na obnovu donjeg postroja pruge kako bi se

komercijalna brzina vlakova podigla i na elektrifikaciju pruga koje se nalaze na glavnim prometnim

koridorima.

18

Putnički prijevoz Osijek

Na području Osječko-baranjske županije ukupno je 253,47 km pruga, od čega je:

- 100,14 km pruge od značaja za međunarodni promet

- 104,36 km pruge od značaja za regionalni promet

- 48,97 km pruge od značaja za lokalni promet.

Na području Osječko-baranjske županije, koje pokriva Regionalna jedinica organizacije i

regulacije prometa Istok, ima 58 službenih mjesta, od čega 20 kolodvora, 38 stajališta (od kojih je

osam u funkciji prigradskog prometa). Četiri kolodvora nisu zaposjednuta (Vladislavci, Belišće,

Nemetin i Sarvaš). A pruga Bizovac - Belišće nije u funkciji putničkog prometa.

Kolodvor Osijek danas ne udovoljava zahtjevima središnjeg kolodvora u regiji i nije

opremljen odgovarajućim signalno-sigurnosnim uređajima. Rekonstrukcija kolodvora planira se u

sklopu rekonstrukcije i elektrifikacije željezničke pruge Osijek - Strizivojna - Vrpolje na ogranku

koridora Vc.

U pogledu signalnog sustava može se ustanoviti sve veće tehnološko zaostajanje i porast

apsolutne starosti signalno sigurnosnih uređaja i postrojenja na području Osječko-baranjske županije u

odnosu na glavne koridorske željezničke pruge u Republici Hrvatskoj i tehnologije koje se primjenjuju

u Europi.

Očito je da je došlo do smanjenja broja putnika i ostvarenog prihoda. Kolodvor Đakovo je

najočitiji primjer jer mu se promet i više nego prepolovio. Kolodvor Osijek također pokazuje

smanjenje, ali u manjem obimu. Ukidanjem ovog izravnog vlaka za Zagreb osječki putnici imaju za tu

destinaciju drugi vlak "Podravku". Vlak za Budimpeštu i Sarajevo povezivao je dvije susjedne nam

države. Njime su se naročito koristili studenti i građani Baranje prema Budimpešti, te studenti i ostali

putnici iz sjevernog dijela Bosne i Hercegovine.

Tablica - Pregled po relacijama vožnje Vozni red 2018/2019.

Vozni red 2018/2019. stupio je na snagu 10.prosinca 2017., a vrijedi do 8. prosinca 2018. g.

Pruga Osijek - Beli Manastir - Osijek

U dane ponedjeljak - petak vozi 10 pari vlakova, subotom 7 pari vlakova, nedjeljom i blagdanom 5

pari vlakova.Od 3.rujna uveden vlak 6220 s polaskom u 6.49 h ,vozi u dane od ponedjeljka do petka

Ne postoji pogranični promet na relaciji Beli Manastir - Pecs.

Osijek - Strizivojna Vrpolje – Osijek

Osijek-Str. Vrpolje rometuje 6 vlakova, Str. Vrpolje - Osijek prometuje 7 vlakova u dane ponedjeljak

do petak

Subotom prometuje 3 para vlakova, a nedjeljom i blagdanom 2 para vlakova.

Osijek - Našice - Zagreb – Osijek

Osijek - Zagreb - Osijek 4 para vlakova , 3 para svaki brzih vlakova prometuje svakodnevno.

Ubrzani vlak 980 ne prometuje u dan Su, Ne i blagdan.

Osijek - Našice - Koprivnica - Osijek

Prometuje 6 pari vlakova u dane od ponedjeljka do petka. Subotom, nedjeljom i blagdanom vozi 5

pari vlakova.

Osijek - Našice - Virovitica - Osijek

Prometuje 8 pari vlakova u dane od ponedjeljka do petka. Subotom, nedjeljom i blagdanom vozi 7

pari vlakova.

Osijek - Našice – Osijek

Osijek - Našice prometuje 11 vlakova od ponedjeljka do petka, subotom 9 vlakova, a nedjeljom i

blagdanom 8 vlakova.

Našice - Osijek prometuje 11 vlakova od ponedjeljka do petka, subotom, nedjeljom i blagdanom 9

vlakova.

Osijek - Erdut - Bogojevo - Osijek

Prometuje 3 para vlakova u dane od ponedjeljka do petka. Subotom, nedjeljom i blagdanom putnički

vlakovi ne prometuju.

19

Osijek - Vinkovci - Osijek

Osijek - Vinkovci prometuje 7 vlakova od ponedjeljka do petka, a subotom 6 vlakova. Nedjeljom i

blagdanom prometuju 4 vlaka. Vinkovci - Osijek prometuje 8 vlakova od ponedjeljka do petka,

subotom 6 vlakova. Nedjeljom i blagdanom 4 vlaka.

Od 03.rujna uveden vlak 2615 s polaskom u 9.21 h ,vozi u dane od ponedjeljka do petka

Osijek D.Grad - Bizovac

Od 03. rujna uvedena 2 para vlakova na relaciji Osijek D.Grad - Bizovac - Osijek D.Grad ,voze u

dana od ponedjeljka do petka

U kolodvoru Vinkovci ostvarivanje veza u odlasku i povratku vlakova s ostalih relacija u domaćem

prometu i iz inozemstva Izvor: Komercijalni iskaz za RJ Vinkovci

Tablica - Pregled prijevoza putnika u željezničkom prometu

Prevezeno putnika U unutarnjem prometu U međunarodnom prometu Putnički kilometri

2015. 957.035 953.097 3.938 41.928.104

2016. 793.240 789.820 3.412 43.731.104

2017. 765.580 762.315 3.270 41.103.174

2018.

I-VIII

411.557

I -VIII

404.669

I -VIII

6888

I -VIII

27.122.959

I.-III. Izvor: Komercijalni iskaz za RJ Vinkovci

U Osječko-baranjskoj županiji planira se ili je u tijeku provedba sljedećih aktivnosti na

izgradnji željezničke infrastrukture:

- novi kolosijek (Našice) - Tvornica cementa Našice, radovi su završeni, u pripremi je

izdavanje uporabne dozvole,

- rekonstrukcija čvorišta Osijek s korekcijama trasa, novim predstanicama, novim rasporednim

kolodvorom i razdvajanjem teretnog i putničkog prometa i novi međunarodni željeznički

granični prijelaz kod Erduta.

U svrhu revitalizacije i zacrtanog intenziviranja željezničkog prometa na ovom prostoru,

Republika Hrvatska je sklopila i bilateralne međunarodne ugovore i sporazume koji su u funkciji

željezničkog prometa na ogranku koridoru Vc (Sporazum o reguliranju graničnog željezničkog

prometa između Republike Hrvatske i Republike Mađarske i Ugovor Republike Hrvatske i Republike

Mađarske o međunarodnom kombiniranom prijevozu stvari).

3.4. Riječni promet

Za riječni promet u Osječko-baranjskoj županiji važne su rijeke Drava i Dunav.

Tablica - Pregled vodnih putova Drave i Dunava u Hrvatskoj i Osječko-baranjskoj županiji

20

3.4.1. Lučka uprava Osijek

PUTNIČKI PROMET NA PRISTANIŠTU GALIJA U OSIJEKU ZA 2018. GODINU

red. br. naziv broda brodar broj putnika

1 JOY SCYLLA AG 127

2 PRINZESSIN SISI RISEDAY LTD 100

3 SCENIC JEWEL SCENIC RIVERCRUISES 72

4 SCENIC JADE SCENIC RIVERCRUISES 154

5 MAXIMA 1 ROI SC2 GmbH 154

6 EMERALD DESTINY EMERALD WATERWAYS 141

7 SCENIC JEWEL SCENIC RIVERCRUISES 151

8 RIVER DISCOVERY II INTERCONT. WATERWAY. 138


10 VICTOR HUGO CROISIEUROPE 73

11 VIVALDI CROISIEUROPE 150


13 EMERALD STAR EMERALD WATERWAYS 165





18 RIVER NAVIGATOR INTERCONT. WATERWAY. 84

19 EMERALD DAWN EMERALD WATERWAYS 156

20 VICTOR HUGO CROISIEUROPE 10

21 SCENIC JADE SCENIC TOURS EUROPE 149

22 EMERALD SKY EMERALD WATERWAYS 169


24 RIVER NAVIGATOR INTERCONT. WATERWAY. 115



27 VIKTORIA PREMICON CRUISE 160







34 EMERALD SUN EMERALD WATERWAYS 178

35 MAXIMA ROI SC2 GmbH 163

36 VIKTORIA PREMICON CRUISE 165

UKUPNO PUTNIKA 4.874

21

Projekti u Lučkoj upravi Osijek

Ime: Izgradnja terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek

Tekst o projektu:

Lučka uprava Osijek zaključila je u svibnju 2017. godine Ugovor o dodjeli bespovratnih

sredstava broj KK.07.3.1.01.0001 za projekt Izgradnja terminala za pretovar rasutih tereta u luci

Osijek. Ovo je prvi projekt od svih morskih i riječnih luka u RH koji je odobren za sufinanciranje iz

EU fondova (intenzitet potpore iznosi 90,0375383% prihvatljivih troškova ).

Projekt obuhvaća:

- Izgradnju obale za pretovar rasutog tereta u dužini 240m sa 2 veza za brodove

- Postrojenje za pretovar tereta i usipni koš

- Kranske staze u dužini cca 300 m

- Izgradnju nastavka željezničkih kolosijeka u dužini cca 450 m

- Izgradnju pristupne ceste u dužini cca 300 m

- Izgradnju infrastrukture potrebne za rad terminala (opskrba vodom, oborinska odvodnja,

rasvjeta, snabdjevanje električnom energijom i sl.)

Ukupna površina planiranog zahvata iznosi 4,5 ha.

Vrijednost: (Novčana vrijednost):

Ukupna vrijednost projekta izgradnje terminala iznosi 145.533.786,00 kuna, dok će se Ugovorom o

dodjeli bespovratnih sredstava sufinancirati 90,04% prihvatljivih troškova projekta, odnosno

117.567.474,53 kuna javnim sredstvima.

Rok izrade: Planirani završetak projekta je u drugom kvartalu 2021. godine.

Status projekta: Projekt je u provedbi.

Set Fotografija (proizvoljan broj, barem jedna horizontalna većih dimenzija (1900x1000) za naslovnu

fotku projekta)

22

Ime: Izgradnja i rekonstrukcija južne obale luke Osijek

Tekst o projektu:

Projektom su planirane građevine i faze izgradnje južne obale lučkog bazena luke sukladno

lokacijskoj dozvoli:

Građevina 1 - lučke prometnice

Građevina 2 - kontejnerski terminal koji se bazira na LO-LO tehnologiji prekrcaja kontejnerskom

dizalicom.

Građevina 3 - RO RO terminal

Građevina 4 - rekonstrukcija postojeće vertikalne i kose obale.

Ukupna površina planiranog zahvata iznosi 16,5 ha.

Vrijednost: Procijenjena vrijednost izgradnje sve četiri građevine sukladno lokacijskoj dozvoli

odnosno idejnom projektu iznosi 385 milijuna HRK tj. 50 milijuna EUR.

Rok izrade: Nakon završetka izrade srednjoročnog plana razvoja luka unutarnjih voda te revizije

postojećih master planova Lučka uprava Osijek planira u 2019. i 2020. godini pristupiti izradi

potrebne dokumentacije (Studija izvodljivosti s analizom troškova i koristi) za prijavu projekata

Izgradnja i rekonstrukcija južne obale za sufinanciranje izgradnje iz Kohezijskog fonda EU.

Status projekta:

- Idejni projekt - završen

- Lokacijska dozvola - izdana, I izmjena dopuna lokacijske dozvole - izdana

- Građevinska dozvola građenje i rekonstrukcija Južne obale lučkog bazena Luke Osijek u

Osijeku s pripadajućim objektima, PRIVREMENA GRAĐEVINA - PRETOVARNI KOŠ -

Faza 0 - izdana

- Studija utjecaja na okoliš - usvojena.

23


fotku projekta)

Ime: Izgradnja intermodalne infrastrukture

Tekst o projektu:

Planirana izgradnja može se podijeliti na tri osnovne komponente:

- obalne građevine,

- nasipavanje terena i potporni zid

- infrastruktura.

Izgradnja obalnih građevina podrazumijeva uređenje desne obale rijeke Drave u duljini oko

2.220 m i konačnu fazu izvedbe pregrade "G" u duljini oko 210 m. Investitor prve faze odnosno

izgradnje obalnih građevina su Hrvatske vode s kojima je 2015. godine potpisan Sporazum o provedbi

projekta Izrada projektne dokumentacije i izgradnje regulacijske građevine u Luci Osijek - pregrada G.

Sporazumom je Lučka uprava Osijek prepustila Hrvatskim vodama ishođenu projektnu dokumentaciju

uključujući i građevinsku dozvolu za I. fazu projekta.

Ukupna površina planiranog zahvata iznosi 92 ha.

Vrijednost: Procijenjena vrijednost svih faza projekta prema glavnom projektu iznosi 448 milijuna

kuna.

Rok izrade: Nakon završetka izrade srednjoročnog plana razvoja luka unutarnjih voda te revizije

postojećih master planova Lučka uprava Osijek planira u 2019. i 2020. godini pristupiti izradi

potrebne dokumentacije (Studija izvodljivosti s analizom troškova i koristi) za prijavu projekata

Izgradnja intermodalne infrastrukture iz fondova EU. Nastavak izgradnje također ovisi o daljnjem

sporazumu s Hrvatskim vodama o dovršenju cjelokupnih radova koji su u njihovoj nadležnosti a što

uključuje i uređenje desne obale rijeke Drave u duljini oko 2.220 m.

Status projekta:

- Idejni projekt - završen

- Lokacijska dozvola - izdana

- Glavni projekt - završen

- Građevinska dozvola - izdana samo za fazu I

- Studija utjecaja na okoliš - usvojena.

24


fotku projekta)

3.4.2. Lučka uprava Vukovar

U 2017. godini u Aljmašu je pristalo 4 kruzera sa 557 putnika.

Podaci za ovu godinu zaključno sa 30.09 su sljedeći:

Batina - 32 kruzera i 4285 putnika

Aljmaš - 18 kruzera i 2726 putnika

Najveći utjecaji za pristajanja u ovoj godini su iznimno niski vodostaji rijeke Dunav.

U privitku Vam se nalaze tablice iz koje će te vidjeti koliko je plovila otkazano u Batini i

koliko je plovila pristalo u Aljmašu do 30.09.2018.

Luka Batina

PLOVILO Brodar

Vrijeme

dolaska Vrijeme odlaska Putnici

1. RIVER ADAGIO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

18.03.2018,

08:00 18.03.2018, 11:00 146

2.

RIVER

BEATRICE

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

16.04.2018,

15:30 16.04.2018, 17:30 148

3. RIVER ADAGIO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

01.04.2018,

15:00 01.04.2018, 16:00 102

4. RIVER ADAGIO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

07.04.2018,

08:00 07.04.2018, 11:00 157

5.

RIVER

CONCERTO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

13.04.2018,

08:00 13.04.2018, 11:00 132

6.

RIVER

BEATRICE

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

16.04.2018,

08:00 16.04.2018, 10:00 97

7.

RIVER

BEATRICE

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

20.04.2018,

08:00 20.04.2018, 10:00 104

8. RIVER ADAGIO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

21.04.2018,

15:00 21.04.2018, 16:00 149

9.

RIVER

CONCERTO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

27.04.2018,

15:00 27.04.2018, 16:00 133

10. SCENIC JADE

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

28.04.2018,

17:00 28.04.2018, 19:00 150

25

11.

RIVER

BEATRICE

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

30.04.2018,

17:00 30.04.2018, 19:00 105

12.

EMERALD

DESTINY

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

06.05.2018,

17:00 06.05.2018, 19:00 130

13. VIVALDI

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

14.05.2018,

17:00 14.05.2018, 17:00 150

14. RIVER ADAGIO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

17.05.2018,

08:00 17.05.2018, 11:00 159

15. RIVER DUCHESS

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

19.05.2018,

08:00 19.05.2018, 10:00 115

16. EMERALD STAR

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

25.05.2018,

17:00 25.05.2018, 19:00 156

17. RIVER DUCHESS

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

29.05.2018,

15:30 29.05.2018, 17:30 114

18. RIVER ADAGIO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

31.05.2018,

15:00 31.05.2018, 16:00 158

19.

RIVER

BEATRICE

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

01.06.2018,

08:00 01.06.2018, 10:00 124

20.

RIVER

CONCERTO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

02.06.2018,

08:00 02.06.2018, 11:00 135

21.

RIVER

BEATRICE

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

04.06.2018,

08:00 04.06.2018, 20:00

22.

EMERALD

DAWN

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

07.06.2018,

17:00 07.06.2018, 19:00 148

23. SCENIC JADE

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

09.06.2018,

17:00 09.06.2018, 19:00 155

24.

THEODOR

KORNER

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

10.06.2018,

07:00 10.06.2018, 12:00 113

25.

RIVER

BEATRICE

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

11.06.2018,

15:30 11.06.2018, 17:30 113

26. RIVER ARIA

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

13.06.2018,

08:00 13.06.2018, 10:00 141

27. EMERALD SKY

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

13.06.2018,

17:00 13.06.2018, 19:00 165

28.

RIVER

CONCERTO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

16.06.2018,

15:00 16.06.2018, 16:00 125

29. RIVER ARIA

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

27.06.2018,

15:00 27.06.2018, 16:00 149

30. RIVER DUCHESS

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

02.07.2018,

08:00 02.07.2018, 10:00 118

31. RIVER ADAGIO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

06.07.2018,

08:00 06.07.2018, 11:00 155

32.

RIVER

CONCERTO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

12.07.2018,

08:00 12.07.2018, 11:00 130

33. RIVER DUCHESS

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

12.07.2018,

15:30 12.07.2018, 17:30 109

34. NICKO VISION

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

19.07.2018,

12:30 19.07.2018, 14:00

35. RIVER ADAGIO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

20.07.2018,

15:00 20.07.2018, 16:00

36.

RIVER

CONCERTO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

26.07.2018,

15:00 26.07.2018, 16:00

37. EMERALD SUN

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

26.07.2018,

17:00 26.07.2018, 19:00

26

38. RIVER DUCHESS

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

10.08.2018,

15:30 10.08.2018, 17:30

39.

THEODOR

KORNER

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

12.08.2018,

07:00 12.08.2018, 12:00

40. RIVER DUCHESS

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

15.08.2018,

08:00 15.08.2018, 10:00

41. NICKO VISION

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

16.08.2018,

12:30 16.08.2018, 14:00

42.

RIVER

BEATRICE

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

24.08.2018,

08:00 24.08.2018, 10:00

43. RIVER ADAGIO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

25.08.2018,

08:00 25.08.2018, 11:00

44. RIVER DUCHESS

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

25.08.2018,

15:30 25.08.2018, 17:30

45. RIVER ARIA

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

01.09.2018,

08:00 02.09.2018, 11:00

46.

RIVER

BEATRICE

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

03.09.2018,

15:30 03.09.2018, 17:30

47. RIVER ADAGIO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

08.09.2018,

15:00 08.09.2018, 16:00

48. NICKO VISION

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

13.09.2018,

12:30 13.09.2018, 14:00

49. RIVER ARIA

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

15.09.2018,

15:00 15.09.2018, 16:00

50. EMERALD SKY

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

19.09.2018,

17:00 19.09.2018, 19:00

51.

RIVER

CONCERTO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

20.09.2018,

08:00 20.09.2018, 11:00

52. RIVER DUCHESS

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

28.09.2018,

08:00 28.09.2018, 10:00

53.

RIVER

CONCERTO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

04.10.2018,

15:00 04.10.2018, 16:00

54.

RIVER

BEATRICE

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

05.10.2018,

08:00 05.10.2018, 10:00

55.

RIVER

CONCERTO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

10.10.2018,

08:00 10.10.2018, 11:00

56.

EMERALD

DAWN

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

11.10.2018,

17:00 11.10.2018, 19:00

57.

EMERALD

DESTINY

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

14.10.2018,

17:00 14.10.2018, 19:00

58. RIVER ADAGIO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

14.10.2018,

08:00 14.10.2018, 11:00

59.

RIVER

BEATRICE

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

15.10.2018,

15:30 15.10.2018, 17:30

60.

RIVER

CONCERTO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

24.10.2018,

15:00 24.10.2018, 16:00

61. NICKO VISION

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO

25.10.2018,

12:30 25.10.2018, 14:00

62. RIVER ADAGIO

GRAND CIRCLE

CRUISE LINE

28.10.2018,

15:00 28.10.2018, 16:00

4.285

30 OTKAZANO

27

Luka Aljmaš

PLOVILO Brodar Vrijeme dolaska Vrijeme odlaska Putnici

1. BOLERO

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO 19.04.2018, 08:30 19.04.2018, 09:30 152

2. NICKO VISION

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO 19.07.2018, 08:30 19.07.2018, 09:30 191

3.

RIVER

DISCOVERY II

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO 23.07.2018, 08:30 23.07.2018, 09:30 166

4. L EUROPE

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO 25.07.2018, 08:30 25.07.2018, 09:30 148

5. VIVALDI

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO 26.07.2018, 08:30 26.07.2018, 09:30 153

6. EMERALD SUN

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO 26.07.2018, 08:30 26.07.2018, 09:30 178

7. L EUROPE

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO 27.07.2018, 08:30 27.07.2018, 09:30 145

8.

RIVER

DISCOVERY II

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO 02.08.2018, 08:30 02.08.2018, 09:30 121

9. VIVALDI

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO 28.08.2018, 08:30 28.08.2018, 08:30 150

10. NICKO VISION

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO 16.08.2018, 08:30 16.08.2018, 09:30

11.

RIVER

DISCOVERY II

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO 01.09.2018, 08:30 01.09.2018, 09:30 159

12. NICKO VISION

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO 13.09.2018, 08:30 13.09.2018, 09:30 192

13. MAXIMA

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO 13.09.2018, 08:30 13.09.2018, 09:30 162

14. VIKTORIA

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO 18.09.2018, 08:30 18.09.2018, 09:30 176

15.

EMERALD

DESTINY

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO 18.09.2018, 08:30 18.09.2018, 09:30 174

16.

RIVER

DISCOVERY II

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO 20.09.2018, 08:30 21.09.2018, 09:30 161

17.

RIVER

NAVIGATOR

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO 25.09.2018, 08:30 25.09.2018, 09:30 126

18.

RIVER

DISCOVERY II

PRVO PAROBRODSKO

DRUSTVO 25.09.2018, 08:30 25.09.2018, 09:30 172

UKUPNO 2.726

1 OTKAZAN

15 PRISTALO NENAJAVLJENO

4. RAZVOJNI PROJEKTI U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

4.1. Biciklističkim rutama kroz Slavoniju i Baranju

Cikloturizam predstavlja aktivan oblik turizma koji podrazumijeva vožnju biciklom, odnosno

obilazak određenog turističkog lokaliteta ili destinacije vlastitim ili unajmljenim biciklom. U

Hrvatskoj najveću prepreku razvoju cikloturizma predstavlja stanje cikloturističke infrastrukture. Za

razdoblje 2012.-2020. Europska biciklistička federacija je u sklopu projekta "EuroVelo Central

Coordination" izradila strategiju razvoja cikloturizma za cijelo područje.

28

Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine ("Narodne novine" broj

55/13.), Strateškim planom Ministarstva turizma za razdoblje 2017.-2019. godine i Akcijskim planom

razvoja cikloturizma, prepoznata je važnost cikloturističkih destinacija s obzirom na atraktivan i

raznolik prirodni okoliš, bogatu kulturno-povijesnu baštinu, povoljnu klimu, blizina velikih tržišta te

mnoštvo cesta s manjim intenzitetom motornog prometa i puteva pogodnih za kretanje bicikala. No

glavnu prepreku razvoja cikloturizma predstavlja stanje cikloturističke infrastrukture te je potrebno

uređenje ruta koje bi udovoljavale osnovnim kriterijima važeće zakonske regulative i europskim

standardima za cikloturizam (Eurovelo).

Na temelju Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine ("Narodne novine"

broj 55/13.), Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine

("Narodne novine" broj 75/17.), Strateškog plana Ministarstva turizma za razdoblje 2018.-2020.

godine, Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu

("Narodne novine" broj 124/17.) i Akcijskog plana razvoja cikloturizma, ministar turizma donio je

Program razvoja cikloturizma na kontinentu u 2018. godini, te je Ministarstvo turizma, Uprava za

konkurentnost turističke destinacije objavilo Javni poziv za podnošenje prijava za razvoj cikloturizma

na kontinentu u 2018. godini.

Iz objavljenog teksta javnog poziva vidjiv je predmet sufinanciranja, te se Osječko-baranjska

županija prijavila za sljedeće:

- Izrada prometnih elaborata u svrhu trasiranja i označavanja cikloturističkih ruta;

- uređenje/opremanje cikloturističkih ruta i servisnih stanica za popravak bicikala duž

cikloturističkih ruta;

- izrada ili dorada županijske mobilne aplikacije;

- izrada standarda za "bed&bike" smještajne objekte;

- postavljanje brojača biciklističkog kretanja/prometa na graničnim prijelazima (ulaz/izlaz

EuroVelo rute), na dr. međunarodnim pravcima biciklističkih ruta (Savska ruta, Dravska ruta,

Ruta Panonski put mira i sl.), u gradovima na glavnim biciklističkim pravcima kretanja, kod

glavnih turističkih atrakcija na udaljenijim točkama u ruralnom prostoru i sl.

Posebni ciljevi ovoga natječaja bili su:

- Unapređenje turističke kvalitete i sadržaja turističkog proizvoda na kontinentu;

- Razvoj turističke infrastrukture i očuvanje turističke resursne osnove na kontinentu;

- Generiranje ključnog motiva dolaska na kontinentu;

- Primjerenija valorizacija resursa na kontinentu;

- Stvaranje nove atrakcijske osnove na kontinentu;

- Poticanje rasta turističke potrošnje na kontinentu;

- Povećanje zadovoljstva gostiju ponudom u destinaciji.

Dana 22. svibnja 2018. godine sa Ministarstvom turizma potpisan Ugovor br. 12/2018. CKL o

sufinanciranju sukladno uvjetima i kriterijima Programa razvoja cikloturizma na kontinentu u 2018.

kojim su odobrena sredstva Županiji za provođenje projekta "Biciklističkim rutama kroz Slavoniju i

Baranju" u iznosu od 458.700,00 kuna za sljedeće aktivnosti:

Izrada prometnih elaborata u svrhu trasiranja i označavanja cikloturističkih ruta

Elaborati su izvedbeni projekti za izvođenje radova i aktivnosti na cestama za koje nije

propisan postupak ishođenja akata o gradnji u svrhu izmjene ili razrade postojećeg stanja prometne

signalizacije i opreme na cestama. Izradi elaborata prethodio je obilazak terena koji uključuje mjerenje

i snimanje postojećeg stanja cikloturističke i prometne signalizacije i opreme na području obuhvata

zahvata, posebice mikro-lokacija (križanja više cikloturističkih ruta, križanja cikloturističkih ruta s

drugim prometnicama, važnija raskrižja u gradovima, važne turističke lokacije i sl.).

29

Uređenje/opremanje cikloturističkih ruta i servisnih stanica za popravak bicikala duž cikloturističkih

ruta

Servisna stanica - stup za popravak bicikala je solarna stanica koja za svoj rad koristi energiju

Sunca, višak energije sprema u svoje akumulatore, a pokreće kompresor za pumpanje biciklističkih

guma i punjač mobitela, a kada padne noć daje svjetlo pod kojim se može servisirati.

Izrada županijske mobilne aplikacije

Mobilna aplikacija je aplikacija koja na adekvatan način prezentira i čini pregledne

biciklističke rute, te prateću turističku infrastrukturu Osječko-baranjske županije. Za korisnike je

besplatna, userfrendly aplikacija koja prati svakog korisnika na novim rutama i potiče za otkrivanje

Osječko-baranjske županije.

Izrada standarda za bed&bike smještajne objekte

Specijalna oznaka Bike and Bed pruža dodatnu informaciju o kvaliteti i osobinama specijalnih

oblika turističke ponude. Standardi će sadržavati podatke o prilagodbi smještaja pružanju kombinirane

opreme i usluga za brigu o potrebama biciklista.

Postavljanje brojača biciklističkog kretanja/prometa na graničnim prijelazima (ulaz/izlaz

EuroVelo rute), na dr. međunarodnim pravcima biciklističkih ruta (Savska ruta, Dravska ruta, Ruta

Panonski put mira i sl.) u gradovima na glavnim biciklističkim pravcima kretanja, kod glavnim

turističkih atrakcija na udaljenim točkama u ruralnom prostoru.

Sustav se sastoji od video senzora za vanjsku ugradnju montiranog na stup 5 m visine te

popratne elektronike. Riječ je o kamera sustavu sa solarnim napajanjem te kamera sustavu sa 220 V

napajanjem. Elektronika brojača zajedno sa solarnim komponentama ugrađuju se u metalno kućište

koje ujedno služi i kao stabilizacijski temelj za stup. Na vrhu stupa treba biti antena za komunikaciju

sustava odnosno prijenos podataka na centralni server putem mobilnog internet.

4.2. Priprema projektne dokumentacije za obnovu kulturne baštine u svrhu razvoja

integriranog razvojnog programa

Programski okvir OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020./Priprema i provedba Integriranih

razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine

Korisnik Grad Našice

Nositelji/partneri Nositelj: Grad Našice

Vrijednost projekta (€) 308.513,33

Status projekta Projekt u provedbi (23.03.2017. - )

Opis: Izrada projektne dokumentacije za veliki i mali dvorac, kapelu Pejačević, vilu Greger, povijesni

perivoj, te pješačku infrastrukturu u središtu grada. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.313.850,00

HRK dok bespovratna sredstva iznose 1.876.755,00 HRK.

4.3. BIKE & BOAT (Cross-border cooperation in multimodal tourism)

Programski okvir Interreg V-A Mađarska-Hrvatska 2014.-2020./1. poziv

Korisnik Grad Beli Manastir - partner

Nositelji/partneri Nositelj: Grad Mohač Partner: Grad Beli Manastir

Vrijednost projekta (€) 1.110.294,00

Status projekta Projekt u provedbi (01.07.2017. - 01.03.2019.)

Opis: Cilj projekta je spojiti Grad Beli Manastir europskim koridorom Eurovelo 6, odnosno duž cijele

Osječke ulice izgraditi pješačko-biciklističku stazu. Partnerski projekt "Bike&Boat" ukupne

vrijednosti 1.110.294,00 eura financirat će EU kroz program INTERREG Va prekogranične suradnje

Mađarska-Hrvatska. Planiran doprinos Europske unije Gradu Belom Manastiru iznosit će 404.913,65

eura dok će Grad Beli Manastir financirati 71.455,35 eura iz vlastitih sredstava.

30

4.4. EAT GREEN (Sustainable table - Culinary traditions and innovations along Baranya

Greenway)


Korisnik Općina Kneževi Vinogradi - partner

Nositelji/partneri Nositelj: Udruga Gyeregyalog (Mađarska) Partneri: Cserkút (Mađarska), Općina

Kneževi Vinogradi i Savez poduzetnika Mađara Hrvatske

Vrijednost projekta (€)380.000,00


Opis: Cilj ovog projekta, nazvanoga Eat Green, jest istražiti skrivene potencijale manje poznatih

područja tradicionalne gastronomije uz Baranja Greenways rutu te stvoriti inovativne profitabilne

prehrambene proizvode, poštujući održivi razvoj regije, tradicije te prirode. Projektom se želi povećati

raznolikost i složenost turističke ponude u regiji uvođenjem divljih jestivih biljaka, ljekovitog bilja,

šumskih gljiva u ponudu te oživljavanjem starih kuhinjskih tehnologija i davno zaboravljenih alata.

Pojavom novih jedinstvenih atrakcija na turističkoj paleti Baranje, jačamo položaj čitave regije kao

destinacije koju vrijedi posjetiti. U sklopu projekta, u Kneževim Vinogradima će se urediti buduća

"Zelena tržnica" - mjesta gdje će lokalno stanovništvo i turisti imati mogućnost kupiti kvalitetne,

lokalne domaće proizvode i prerađevine od lokalnih obiteljskih gospodarstava. Uređenje obuhvaća

radove popločavanja i opremanja sa potrebnim fiksiranim prodajnim mjestima te dodatnom opremom.

Projekt obuhvaća nabavku prijenosnih štandova koji su potrebni zbog održavanja raznih manifestacija

na području općine, kao i nabavku interaktivnih info tabli koje će se postaviti na turistički

najfrekventnijim mjestima općine (Karanac, Suza, Zmajevac, Kn. Vinogradi), a putem kojih će turisti

moći dobiti turističke informacije, aktualna događanja, lokacije pojedinih turističkih pružatelja usluga

te pogledati kratke video uratke o uzgoju i proizvodnji domaćih proizvoda, prerađevina i lokalnih

suvenira. Obrazovanje poljoprivrednih proizvođača i pružatelja turističkih usluga je još jedan važan

segment ovog projekta, stoga je planirano provođenje raznih edukacija: prodajne, marketinške,

pregovaračke i komunikacijske vještine, tečaj engleskog jezika i IT vještine.

4.5. coop MDD (Transboundary management programme for the planned 5-country biosphere

reserve "Mura-Drava-Danube")

Programski okvir Interreg V-B Dunav

Korisnik Javna ustanova agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području

Osječko-baranjske županije - partner

Nositelji/partneri Nositelj: Međunarodni fond za zaštitu prirode, Ured Austrija (WWF Austrija)

Partneri: Državni ured Styria, Odjel za zaštitu prirode (Austrija), Institut za zaštitu prirode (Slovenija),

Općina Velika Polana (Slovenija), Javne ustanove za zaštitu prirode Koprivničko-križevačke županije,

Virovitičko-podravske županije i Osječko-baranjske županije (Hrvatska), NP Balathon felvideki

(Mađarska), WWF Adria (Hrvatska), Vojvodina šume (Srbija) i Institut za zaštitu prirode Vojvodine

(Srbija).

Vrijednost projekta (€)2.154.000,00


Opis: Transgranični program upravljanja za planiranu rezervu biosfere 5 država "Mura-Drava-Dunav".

Cilj projekta je uskladiti prakse upravljanja u 12 zaštićenih područja duž prekograničnog rezervata

biosfere Mura-Drava-Dunav (TBR MDD) i podići svijest o jedinstvenoj prirodnoj vrijednosti

"Europske Amazone" i dobrobitima koje dinamični riječni ekosustavi pružaju lokalnim zajednicama.

Glavni rezultat projekta - Prekogranični plan upravljanja dinamičnog riječnog koridora - treba postati

osnovni strateški i operativni program rada za uspješno upravljanje TBR MDD. To će osigurati

usklađene prakse upravljanja i funkcionalnu suradnju između upravljačkih tijela različitih zaštićenih

područja. U svakoj od zemalja partnera odabrana su pilot područja na kojima će se provoditi

aktivnosti. Planiraju se izraditi akcijski planovi, koji će imati prekogranični učinak, a aktivnostima

projekta žele se osigurati preduvjeti za bolju suradnju između institucija koje upravljaju područjem

predloženog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav i njegovih dionika. Svi partneri provodit će i

promotivno edukativne aktivnosti, razvijajući programe za mlade zajedničkog naziva River Schools.

Također se želi razviti sustav koji će omogućiti jačanje kapaciteta upravljanja kako bi se povećala

svijest javnosti o vrijednosti i važnosti očuvanja prirode i njenih posebno vrijednih područja.

31

4.6. DANUBE parks CONNECTED (Bridging the Danube protected areas towards a Danube

habitat corridor)

Programski okvir Interreg V-B Dunav

Korisnik Javna ustanova "Park prirode Kopački rit" - partner

Nositelji/partneri Nositelj: Donau-Auen National Park (Austrija) Partneri: Landratsamt Neuburg-

Schrobenhausen, Grad Ingolstadt, Passau District (Njemačka), World Heritage Municipalities Wachau

(Austrija), State Nature Conservancy of the Slovac Republic, BROZ (Slovačka), Fertö-Hansag

National Park Directorate, Danube Ipoly National Park Directorate, Danube-Drava National Park

Directorate (Mađarska), Persina Nature Park Directorate, Club Friends of Public Park Rusenski Lom

(Bugarska), Danube Delta Biosphere Reserve Authority (Rumunjska), Public Enterprise

"Vojvodinašume" (Srbija), Javna ustanova "Park prirode Kopački rit"

Vrijednost projekta (€)3.085.412,49


Opis: Premošćivanje zaštićenih područja Dunava prema dunavskom koridoru staništa gdje je opći cilj

poticati obnovu i upravljanje ekološkim koridorima. Četiri radna paketa koja se obavljaju u sklopu

projekta: suhim staništima, šumskim koridorima i stradavanju ptica na dalekovodima.

4.7. VISITUS (Enriching tourism offer for persons with visual impairment and blindness)

Programski okvir Interreg IPA CBC Hrvatska - Srbija 2014. - 2020.

Korisnik Općina Erdut - partner

Nositelji/partneri Nositelj: Grad Sombor Partneri: Općina Erdut i Institut ekonomskih znanosti

Vrijednost projekta (€)353.048,15

Status projekta Projekt u provedbi (01.08.2017. - 31.12.2018.

Opis: Ciljano prekogranično područje (Osječko-baranjska županija i Zapadna Bačka) ima bogate

turističke potencijale, no turistička ponuda nije prilagođena osobama s oštećenjem vida i sljepilom, što

je rezultiralo isključivanjem ove skupine s invaliditetom iz bogate turističke ponude ovog područja

koje karakterizira prirodna i kulturna baština, populacija multietničke strukture i velikih broj

tradicionalnih kulturnih događaja. Projekt se temelji na načelu uključivanja, omogućujući osobama

BVI-a da u potpunosti sudjeluju u novo dizajniranoj turističkoj ponudi; te načelu primjene suvremenih

rješenja i naprednih IC tehnologija koje će BVI osobama omogućiti korištenje nove turističke ponude

u punom kapacitetu.

4.8. BYPATH (BicYcle PATH that connects Mailath castle and Siklos fortress)


Korisnik Grad Donji Miholjac - nositelj

Nositelji/partneri Nositelj: Grad Donji Miholjac Partneri: Grad Šikloš i Turistička zajednica Grada

Donji Miholjac


Status projekta Projekt završen (01.09.2017. - 31.08.2018.)

Opis: Glavne projektne aktivnosti na hrvatskoj strani su izgradnja biciklističke staze u Donjem

Miholjcu u ulici Ljudevita Gaja i uzduž državne ceste D53 do granice s Republikom Mađarskom te

opremanje staze s raznim sadržajima, edukacija bike vodiča, kupnja bicikala i održavanje Cycle Art

festivala. Na mađarskoj strani, glavna aktivnost je rekonstrukcija biciklističke staze između grada

Harkany i Siklos i biciklističkog parka u gradu Siklos uz koje će se provesti ostale projektne

aktivnosti. Cilj projekta je da se biciklističkom stazom povežu dva grada, odnosno dvorac Mailath i

park u Donjem Miholjcu i tvrđava u gradu Siklos te da se time promovira i oživi prirodna i kulturna

baština i razvija turizam s obje strane rijeke Drave.

32

4.9. Prezentacijsko edukacijski centar Tikveš

Programski okvir OP Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020./Promicanje održivog korištenja prirodne

baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode

Korisnik Javna ustanova Park prirode Kopački rit - nositelj

Nositelji/partneri Nositelj: Javna ustanova Park prirode Kopački rit



Opis: Projekt obnove, adaptacije, rekonstrukcije i opremanja u Prezentacijsko edukacijskom centru

Tikveš ima za cilj kroz održivo korištenje odredišta prirodne baštine valorizirati prirodnu baštinu PP

Kopački rit i povećati privlačnost kroz razvoj i modernizaciju posjetiteljsko-edukativnih sadržaja i

programa za sve posjetitelje, te na taj način omogućiti revitalizaciju i razvoj jednog od najvećih

potencijala samog Parka. Projektne aktivnosti su: 1) Izgradnja Gospodarske zgrade; Rekonstrukcija

Starog i Novog dvorca; Adaptacija Aneksa 1 Novog dvorca i uređenje okoliša, 2) Uređenje i

opremanje postava Starog i Novog dvorca i Aneksa 1 Novog dvorca, 3) Otvoreni dani u

Prezentacijsko edukacijskom centru Tikveš, 4) Osmišljavanje i razvoj edukativnih programa, 5)

Edukacija stručnih vodiča, 6) Promidžba i vidljivost i 7) Upravljanje projektom. Ukupna vrijednost

projekta je 51.585.554,20 HRK, od čega 43.847.721,07 HRK bespovratnih sredstava.

4.10. Projekt izgradnje turističkog pristaništa Sakadaš u Parku prirode Kopački rit


baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode

Korisnik Javna ustanova Park prirode Kopački rit - nositelj

Nositelji/partneri Nositelj: Javna ustanova Park prirode Kopački rit



Opis: Projekt ima za cilj valorizirati prirodnu baštinu unutar Parka prirode Kopački rit izgradnjom

nove infrastrukture, osiguravanjem daljnjeg razvoja posjetiteljsko-edukativnih sadržaja i

omogućavanjem jednostavnijeg, uređenijeg, sigurnijeg i atraktivnijeg pristupa jednom od

najposjećenijih atrakcija samog Parka: vožnjom turističkim brodovima i čamcima. Samo ulaganje u

infrastrukturu i razvoj novih edukativnih sadržaja omogućit će veću fluktuaciju posjetitelja dok će

nabava izletničkog elektrobroda i čamaca na solarni pogon omogućiti posjetiteljima potpuno novi

doživljaj flore i faune u PP. Ukupna vrijednost projekta je 11.014.407,14 HRK, od čega 9.362.246,06

HRK bespovratnih sredstava.

4.11. Kulturna baština Prandau - Mailath

Programski okvir OP Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020./Priprema i provedba Integriranih


Korisnik Grad Donji Miholjac - nositelj

Nositelji/partneri Nositelj: Grad Donji Miholjac


Status projekta Projekt završen (21.09.2017. - 20.09.2018.)

Opis: Izrada dokumentacije za obnovu kulturne baštine Mailath-Prandau. Vrijednost mu je približno

1.720.000 kuna, a projektirat će se obnova dvorca, perivoja te zgrade kinodvorane i gradskog trga.

Faza B projekta je i njegova realizacija. Procijenjena vrijednost investicije je oko 75 milijuna kuna.

Aktivnosti: Konzervatorski i restauratorski elaborat dvorca Prandau-Mailath i objekata interpoliranih u

perivoju (detaljna arhivska istraživanja, precizna povijesna determinacija i stilska valorizacija), Idejni,

Glavni i Izvedbeni projekt obnove, sanacije, rekonstrukcije i prenamjene objekata u kompleksu

Mailath (staklenik, klijalište, kula, vodocrpilište, ograda, paviljoni, i dr.), Izrada Glavnog i izvedbenog

projekta uređenja šetnica i središnjeg gradskog trga, Izrada projektne dokumentacije za botanički vrt

(Idejni i Glavni projekt), Izrada Glavnog i Izvedbenog projekta uređenja multimedijalnog kulturnog

centra, Izrada Izvedbenog projekta za uređenje Posjetiteljskog centra. Ukupna vrijednost projekta je

1.745.800,00 HRK, od čega je 1.196.790,00 HRK bespovratnih sredstava.

33

4.12. Šokci (Converting the region’s Sokci cultural heritage assets to tourism attractions)


Korisnik Općina Čepin - nositelj

Nositelji/partneri Nositelj: Općina Čepin Partner: Grad Mohač



Opis: Projekt ŠOKAC trajat će u razdoblju od 1. srpnja 2017. godine do 28. veljače 2019. te je

predviđeno niz folklornih manifestacija u suradnji Općine Čepin i grada Mohača, između ostalog naši

nadaleko poznati Suncokreti, te Čijalo. "ŠOKAC" je raspodijeljen u pet jednakih vremenskih perioda s

različitim kulturno-umjetničkim manifestacijama u prekograničnoj suradnji s Mađarskom, te

izgradnjom Kulturno-umjetničkog centra u Čepinu, te izgradnji muzeja u Mohaču.

4.13. RED FAITH (Restoring Ecological Diversity of Forests with Airborne Imaging

Technologies)

Programski okvir Interreg V-A Mađarska - Hrvatska 2014. - 2020./1. poziv

Korisnik Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J.J. Strossmeyera u Osijeku - partner

Nositelji/partneri Nositelj: Baranya Megyei Önkormányzat iz Pečuha Partneri: Mecsekerdő ZRT. iz

Pečuha Mađarska te Hrvatske šume d.o.o. i Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J.J.

Strossmeyera u Osijeku.



Opis: Prioritet projekta je stvoriti održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara dok mu je specifični

cilj obnoviti biološku raznolikost u pograničnom području. Projektom će se upoznati tehnologije

zračnog snimanja, te će se odabrati metodologija koja će odgovarati potrebama partnera. Unaprijediti

će se i stručnost radnika na temelju rezultata analiza, te će se podići svijest o značenju šuma.

Najavljene aktivnosti podrazumijevaju između ostaloga i nabavu dronova, renoviranje kuće u Tikvešu

kao priprema uvjeta za edukaciju, edukacija radnika za primjenu zračnog monitoringa, edukacija djece

o značaju klimatskih promjena, zaštite šuma, a radit će se i na suzbijanju invazivnih vrsta na

snimljenom području.

4.14. Priprema Programa obnove i upravljanja kulturnim dobrima osječke Tvrđe



Korisnik Grad Osijek - nositelj

Nositelji/partneri Nositelj: Grad Osijek Parneri: Agencija za obnovu osječke Tvrđe



Opis: Cilj ovog projekta je izrada studijske i projektne dokumentacije za revitalizaciju, restauraciju i

rekonstrukciju 5 lokacija u Tvrđi koja su:

A) pojedinačno zaštićena kulturna dobra (Donja oružarnica, Fakultetska 2, Novi samostan sv.

Križa, Bösendorferova 2 i VIII. bastion s vodotornjem) ili

B) dio zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Osijeka i Arheološke zone Mursa (Krunska

utvrda na lijevoj obali Drave, parkirališni prostor u vanjskom obrambenom prstenu Tvrđe -

Hornwerk). Ukupna vrijednost projekta je 4.976.508,96 HRK, od čega je 4.007.707,16 HRK

bespovratna sredstva.

34

4.15. Integrirani razvojni projekt obnove i turističke valorizacije kulturno-povijesnog

nasljeđa biskupa Josipa Jurja Strossmayera - I. faza: izrada pripremne dokumentacije



Korisnik Đakovačko-osječka nadbiskupija - nositelj

Nositelji/partneri Nositelj: Đakovačko-osječka nadbiskupija



Opis: Cilj je projekta pridonijeti lokalnom i regionalnom gospodarskom razvoju kroz unapređenje

turističke valorizacije kulturno–povijesne baštine povezane s likom i djelom biskupa Josipa Jurja

Strossmayera. Svrha projekta je provedba stručnih istraživanja te priprema studijske i projektne

dokumentacije, neophodne za provedbu radova koji će se provoditi u drugoj fazi predloženog

integriranog programa. Ovaj razvojni projekt obuhvaća sljedeće elemente: rekonstrukciju Spomen-

muzeja biskupa Josipa Jurja Strossmayera i izgradnju muzeja Đakovačko-osječke nadbiskupije,

arheološka istraživanja ostataka srednjovjekovnoga katedralnog sklopa, obnovu katedrale sv. Petra u

Đakovu, obnovu konkatedrale sv. Petra i Pavla u Osijeku i pripremu ostale dokumentacije potrebne za

iduću fazu integriranog programa. Rezultati projekta pridonijet će unapređenju zaštite i prezentacije

osam zaštićenih kulturnih dobara. Ukupna vrijednost projekta je 4.845.808,40 HRK, od čega je

3.876.646,72 HRK bespovratna sredstva.

4.16. Parkovni biseri Slavonije


baštine

Korisnik Grad Našice - nositelj

Nositelji/partneri Nositelj: Grad Našice Partneri: Grad Valpovo, JU Agencija za upravljanje

zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije



Opis: Cilj projekta je ojačati društveno - gospodarski razvoj Našica i Valpova kroz održivo korištenje

parkova, razvoj specijalizirane ponude portfelja turističkih proizvoda ciljanih prema određenim

tržišnim segmentima te veću uključenost lokalne zajednice. J.U. Agencija za upravljanje zaštićenim

prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije projektom će aktivno sudjelovati u

odabiru i kontroli aktivnosti izrade implementacije GIS sustava s potrebnom opremom za

funkcioniranje u parkovima Našicama i Valpovu kao i izradi dvaju dokumenata, Akcijskog plana

upravljanja posjetiteljima i Studije vitaliteta za parkove u Našicama i Valpovu. Ukupna vrijednost

projekta je 20.677.893,21 HRK, od čega je 16.542.314,56 HRK bespovratnih sredstava.

4.17. DRAVA LIFE

Programski okvir Program LIFE

Korisnik Zeleni Osijek - partner

Nositelji/partneri Nositelj: Hrvatske vode Partneri: Zeleni Osijek, WWF Austrija, Javna ustanova za

upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Virovitičko-podravske županije, Javna ustanova

za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Varaždinske županije, Javna ustanova za

upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije



35

Opis: Glavni cilj projekta DRAVA LIFE je unaprijediti ekosustav Drave u Hrvatskoj provedbom

različitih aktivnosti obnove rijeke i podizanja svijesti, uspostavom prekogranične suradnje i

smanjenjem čovjekova ometanja riječnih ptica. Uz ovaj inovativni pristup upravljanju rijekama, cilj

partnera je stvoriti primjer najbolje prakse za obnovu rijeka u Hrvatskoj i regiji. Pored povećavanja

razine svijesti, uspostavljanja perkogranične suradnje, smanjenja uznemiravanja faune ptica od strane

ljudskih djelatnosti, osnovni cilj projekta je stvaranje novih poplavnih površina i povećanje prirodnih i

dinamičnih riječnih staništa rijeke Drave. Glavne projektne aktivnosti su obnova staništa Drave kroz

kreiranje novih rukavaca, uklanjanje vodnih građevina i zaštitu strmih riječnih obala na sedam lokacija

rijeke Drave - Otok Virje (312 - 314,3 rkm), Stara Drava Varaždin (289,3 - 292 rkm), Donja Dubrava -

Legrad (240 - 241,45 rkm), Most Botovo (226,6 - 227,9 rkm), Novačka (214 - 217 rkm), Miholjački

Martinci (104 - 106 rkm) i Podravska Moslavina (96 - 98 rkm). Partneri će raditi i na izradi Plana

posjećivanja vrijednim područjima rijeke Drave, Akcijskog plana zaštite faune ptica, organizaciji

izložbi, studijskih posjeta restauriranim staništima, uređenju centara za posjetitelje i izradi poučnih

staza, izradi i provedbi edukacijskih programa za građane i škole, organizaciji međunarodnog

simpozija i razmjeni iskustava sa primjerima dobre prakse sličnih projekata iz drugih regija EU. Link:

http://www.drava-life.hr/hr/naslovnica/.

4.18. Društveni poduzetnici kao nositelji razvoja turizma Baranje

Programski okvir OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020./Poticanje društvenog poduzetništva

Korisnik Savez mađarskih udruga, Beli Manastir

Nositelji/partneri Nositelj: Savez mađarskih udruga, Beli Manastir Partner: Centar za kulturu i

obučavanje Saveza mađarskih udruga "Sztarai Mihaly"



Opis: Turistička ponuda Baranje može biti još bolja i razvijenija, a i prisutan je problem niskog

životnog standarda i nezaposlenosti. To su glavni problemi čijem rješavanju Udruga želi pridonijeti

osnivanjem društvenog poduzeća. Ciljajući nezaposlene osobe, posebice pripadnike mađarske

nacionalne manjine, želi se povećati uključenost lokalnog stanovništva u razvoj turističke ponude

Baranje te staviti Baranju na turističku mapu RH. Ukupna vrijednost projekta je 514.030,04 HRK,

100% bespovratno.

4.19. Green Baranja/Baranya (Greening the tourism through innovative products in joint nature

and landscape heritage)

Programski okvir Interreg V-A Mađarska - Hrvatska 2014. - 2020./1. poziv

Korisnik Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek - nositelj

Nositelji/partneri Nositelj: Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek Partneri: Duna-Drava

Nemzetu Park Igazgatosag, Općina Bilje



Opis: Projektni cilj je potaknuti ekološki i ekonomski održivi razvoj usklađen s očuvanjem prirode u

prekograničnoj regiji hrvatske i mađarske Baranje. Kroz projekt će se razvijati ekoturistički proizvodi i

programi, organizirati festivali i promovirati područje kao poželjna turistička destinacija. Uspostaviti

će se 16 land art instalacija duž biciklističke rute Panonski put mira u Općini Bilje i Kopačkom ritu,

izgraditi 2 kućice na drveću u Kući u prirodi Zlatna Greda, izraditi mobilne aplikacije za turiste,

postaviti 7 turističkih info ploča, nabaviti električna vozila za prijevoz turista, postaviti obnovljivi

izvor energije u Zlatnoj Gredi, uspostaviti otvoreni wi-fi u svim naseljima Općine Bilje i Kopačkog

rita, organizirati tečaj za vodiče turističkih programa na vodi (kanu, kajak), nabaviti opremu za aktivni

i ekoturizam, organizirati 4 međunarodna etno festivala te uspostaviti novi brend Baranje kao

ekoturističke destinacije. Projekt ima za cilj odgovoriti na probleme s kojima se suočava Baranja,

poput nezaposlenosti, nedostatka sadržaja i programa aktivnog, kulturnog i ekoturizma, slabe

vidljivosti i promocije regije, nedovoljno razvijene međusektorske, ali i prekogranične suradnje s

Mađarskom. Projekt će doprinijeti uspostavi snažnijeg turističkog identiteta, povećati atraktivnost

regije, posebice u segmentu aktivnog, kulturnog i ekoturizma, pridonijeti zapošljavanju, većem broju

dolazaka i noćenja turista te poboljšanju ukupne socio-ekonomske situacije u regiji.

36

4.20. V.R.I.S.A.K. Baranje

Programski okvir OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020./Umjetnost i kultura za mlade

Korisnik Udruga za ruralni turizam "Đola", Darda - nositelj

Nositelji/partneri Nositelj: Udruga za ruralni turizam "Đola", Darda Partneri: Općina Kneževi

Vinogradi i Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek



Opis: Projekt za cilj ima okupiti 32 mlade osobe s područja Baranje te ih kroz kulturno-umjetničke

sadržaje i programe informirati i educirati o bogatoj baštini ove regije s naglaskom na mitove, bajke i

legende Baranje. Mladi će kroz 14 mjeseci prikupiti i dokumentirati mitove, bajke i legende Baranje te

će prikupljeni materijal kroz brojne aktivnosti iskoristiti za kreiranje priča, izradu dramskih tekstova,

kreiranje brošure i monografije, izradu grafita, organizaciju izložbi te brojne druge aktivnosti. Ukupna

vrijednost projekta je 840.948,05 HRK, 100% bespovratnih sredstava.

4.21. S.O.S. (Subotica Osijek Secession Tourist Route)

Interreg IPA CBC Hrvatska - Srbija 2014. – 2020.

Nositelj: Turistička zajednica grada Osijeka Partneri: Turistička organizacija grada Subotice, Grad

Osijek, Grad Subotica, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o.


Projekt u provedbi (01.09.2017. - 31.08.2019.)

Opis: Projekt ima za cilj razviti, integrirati, upravljati i promicati zajednički kulturni turistički

proizvod temeljen na secesiji kroz revitalizaciju kulturne baštine i uspostavu i promicanje nove rute

kulturnog nasljeđa koja povezuje Osijek i Suboticu. Projekt će revitalizirati osječki secesijski park,

stvoriti preduvjete za obnovu Gradske vijećnice u Subotici kao važne zgrade iz secesijskog razdoblja,

stvoriti novu lokalnu prekograničnu tematsku turističku rutu/proizvod, povećati vidljivost tržišta

zajedničkih turističkih proizvoda i povećati kapacitet kulturnih i turističkih dionika u upravljanju i

promicanju kulturne baštine.

4.22. Amazon of Europe biciklistička ruta

Interreg Danube Transnational Programme

Nositelj: WWF Austria Partneri: Iskriva, Institut za razvoj lokalnih potencijala (LP), Općina Velika

Polana, Trail Angels, Turistička zajednica Bad Radkersburg, Turistička zajednica Međimurja, Javna

ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološke mreže Virovitičko-podravske

županije, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, Regionalna razvojna agencija

Koprivničko-križevačke županije, WWF Adria, West-Pannon RDA Ltd., Balaton Uplands Nacionalni

park, Poduzetnički centar Somogy županije (SMVK), Grad Sombor, Općina Apatin



Opis: Opći cilj projekta je razviti biciklističku rutu Europska Amazona kao krovni proizvod održivog

turizma u rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav koja će osigurati ravnomjernu raspodjelu benefita za

lokalno stanovništvo, posjetitelje i prirodu. Specifični ciljevi koji odgovaraju na te izazove su: Razviti

identifikaciju s brandom "Europska Amazona" i podići rijeke kao odredište za odmor u prirodi, Razviti

biciklističku rutu "Europska Amazona" kao krovni proizvod održivog turizma i povezati biciklističku

rutu s postojećom turističkom ponudom, Povećati kapacitete lokalnog turističkog sektora:

edukacijama, podizanjem svijesti, promocijom, suradnjom itd., Osigurati dugoročni sustav za

financiranje rješenja koji su u skladu sa zaštitom prirode od naknada za rezervacije. Glavni rezultat

projekta je područje Europske Amazone-živućih rijeka za ljude i prirodu, prepoznatu kao premium

područje za povezivanje sa prirodom sa biciklističkom rutom kao funkcionalnim krovnim proizvodom

koji privlači ljubitelje prirode i obitelji, a ujedno osigurava "zelene" poslove za lokalno stanovništvo i

financira rješenja koji su u skladu sa zaštitom prirode u zaštićenim područjima biosfere.

37

4.23. Zelene staze Dunava i Drave

OP Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020./Promicanje održivog korištenja prirodne baštine

Nositelj: Općina Erdut Partneri: Grad Belišće, J.U. Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim

vrijednostima Osječko-baranjske županije, Turistička zajednica općine Erdut, Kajak kanu klub

Aljmaš, Turistička zajednica grada Belišća, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o.



Opis: Projekt je temeljen na prirodnim vrijednostima, a uspostavom novih pješačkih staza i

infrastrukture doprinijeti će se održivom korištenju prirodne baštine, povećanju privlačnosti područja i

obrazovnog kapaciteta uz razvijanje javne svijesti o važnosti očuvanja bioraznolikosti i promociji

zaštićenih dijelova prirode. Očekivani rezultati: Stvaranje pretpostavki za razvoj specifičnih vidova

turizma u OBŽ, općini Erdut i gradu Belišću; Stvaranje pretpostavki za nova zapošljavanja i povećanje

prepoznatljivosti Zelenih staza Dunava i Drave kao novog turističkog odredišta; Razvoj aktivnog

turizma kroz izgradnju pješačkih staza i drugih rekreativnih sadržaja; Poboljšanje kvalitete turističke

ponude; Stjecanje specifičnih znanja i vještina kroz edukativne aktivnosti; Doprinos razvoju lokalnog

gospodarstva - posebice razvoju turizma; Doprinos razvoju poduzetništva, obrtništva te ostalih

djelatnosti; Povezivanje dva važna turistička odredišta Erdut i Belišće i dvije velike rijeke Dunav i

Drava. Ukupna vrijednost projekta je 13.163.900,53 HRK, od čega je 11.114.350,28 HRK

bespovratnih sredstava.

38

5. STANJE U TURIZMU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE – statistički podaci

Danas Osječko-baranjska županija bilježi preko 200.000 noćenja i dolazaka i prema tim podacima je u vrhu kontinentalnih županija i po relevantnim

pokazateljima, ali i po stopama rasta. Dosadašnji turistički razvitak Osječko-baranjske županije temelji se na valorizaciji prirodnih resursa, kulturno-povijesnih

sadržaja, geoprometnom položaju i dostignutoj razini turističko-ugostiteljskih kapaciteta.

Izvještaj za razdoblje 01.01. – 01.10.2018. godine za OBŽ

Izvor: eVIZITOR

01.01.2018-01.10.2018 01.01.2017-01.10.2017 Godišnji indeks

Godišnji Godišnji Indeks

Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja

Domaći 42.588 81.684 41.047 80.162 103,75% 101,90%

Strani 30.982 66.452 27.565 59.472 112,40% 111,74%

Ukupno 73.570 148.136 68.612 139.634 107,23% 106,09%

U 2018. godini za 11,74 % porastao je broj stranih turista u OBŽ, a ukupni porast je 6,09 %.

Dolasci i noćenja prema dobnim skupinama

Dobna skupina 01.01.2018-01.10.2018 01.01.2017-01.10.2017 Godišnji indeks


do 12 godina 2.309 4.487 1.770 3.137 130,45% 143,03%

13-18 godina 2.762 7.590 2.518 6.954 109,69% 109,15%

19-30 godina 13.335 29.865 12.772 28.413 104,41% 105,11%

31-40 godina 17.501 32.815 16.399 31.165 106,72% 105,29%

41-50 godina 16.080 30.155 15.014 29.561 107,10% 102,01%

51-60 godina 11.814 23.360 11.138 22.199 106,07% 105,23%

više od 60 godina 9.769 19.864 9.001 18.205 108,53% 109,11%

Ukupno 73.570 148.136 68.612 139.634 107,23% 106,09%

39

Prema podacima iz eVizitora, sve dobne skupine bilježe rast dolazaka i noćenja u 2018. god. u OBŽ, posebno je zapažen porast unutar skupine do

12 godina.

Dolasci i noćenja prema spolu turista

Spol 01.01.2018-01.10.2018 01.01.2017-01.10.2017 Godišnji indeks


Muški 49.271 100.850 45.616 95.031 108,01% 106,12%

Ženski 24.299 47.286 22.996 44.603 105,67% 106,02%

Nepoznato 0 0 0 0 - -

Ukupno 73.570 148.136 68.612 139.634 107,23% 106,09%

Dolasci i noćenja prema dobnim skupinama

Organizacija dolaska 01.01.2018-01.10.2018 01.01.2017-01.10.2017 Godišnji indeks


Agencijski 10.054 18.325 10.488 20.067 95,86% 91,32%

Individualno 63.516 129.811 58.124 119.567 109,28% 108,57%

Ukupno 73.570 148.136 68.612 139.634 107,23% 106,09%

Podaci prikazuju porast individulanih dolazaka turista u OBŽ dok agencijski dolasci/noćenja bilježe pad u odnosu na isto razdoblje u 2017. godini.

40

Dolasci i noćenja prema vrstama objekta u kojem turisti borave

Vrsta objekta 01.01.2018-01.10.2018 01.01.2017-01.10.2017 Godišnji indeks


Hoteli 43.568 81.414 44.250 84.131 98,46% 96,77%

Kampovi 1.335 1.904 956 1.330 139,64% 143,16%

Objekti na OPG-u 4.531 8.371 4.742 9.047 95,55% 92,53%

Objekti u domaćinstvu 11.705 28.105 7.752 21.238 150,99% 132,33%

Ostali ugostiteljski objekti za

smještaj 12.404 27.890 10.761 22.761 115,27% 122,53%

Ostalo 0 0 3 6 0,00% 0,00%

Restorani 0 0 0 0 - -

Ukupno komercijalni smještaj 73.543 147.684 68.464 138.513 107,42% 106,62%

Nekomercijalni smještaj 27 452 148 1.121 18,24% 40,32%

Nautika 0 0 0 0 - -

Ukupno 73.570 148.136 68.612 139.634 107,23% 106,09%

Prema vrsti objekta, turisti preferiraju i više dolaze u kampove te je taj segment zabilježio rast od 43,16 % u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.

Također, raste i broj dolazaka u domaćinstva a u 2018. godini porastao je za 32,33 %.

Broj objekata prema kapacitetu objekata

Vrsta objekta

Broj

objekata u

kojima su

boravili

turisti

Broj

objekata

bez

boravka

Ukupno

objekata

Noćenja

na dan

01.10.2018

Ukupno

ležajeva

(osnovni)

Iskorištenost

ležajeva

Iskorištenost

objekata

Hoteli 23 8 31 180 1.552 11,60% 74,19%

Kampovi 1 1 2 2 77 2,60% 50,00%

Nekomercijalni smještaj 1 24 25 1 558 0,18% 4,00%

Objekti na OPG-u 5 59 64 25 359 6,96% 7,81%

Objekti u domaćinstvu 30 158 188 74 845 8,76% 15,96%

41

Ostali ugostiteljski objekti za smještaj 17 62 79 58 1.136 5,11% 21,52%

Ostalo 0 0 0 0 0 - -

Restorani 0 0 0 0 0 - -

Ukupno 77 312 389 340 4.527 7,51% 19,79%

Dolasci i noćenja za države iz kojih dolaze turisti - najboljih 10

01.01.2018-01.10.2018 01.01.2017-01.10.2017 Godišnji indeks


1. Hrvatska

(42.588)

Hrvatska

(81.684)

Hrvatska

(41.047)

Hrvatska

(80.162) 103,75% 101,90%

2. Njemačka

(3.670)

Njemačka

(10.342)

Njemačka

(2.990)

Njemačka

(8.217) 122,74% 125,86%

3. SAD (2.563) SAD (4.648) Slovenija (2.555) Austrija (3.852) 129,97% 157,51%

4. Slovenija (2.538) Srbija (4.195) Austrija (2.005) Slovenija (3.727) 99,33% 113,38%

5. Mađarska

(2.486)

Mađarska

(4.074) SAD (1.972) Srbija (3.700) 163,88% 146,97%

6. Poljska (2.001) Slovenija (3.917) Srbija (1.845) Italija (3.630) 129,01% 105,10%

7.

Bosna i

Hercegovina

(1.980)

Bosna i

Hercegovina

(3.616)

Bosna i

Hercegovina

(1.802)

Bosna i

Hercegovina

(3.140)

109,88% 115,16%

8. Srbija (1.909) Italija (3.344) Italija (1.626) SAD (2.951) 103,47% 92,12%

9. Austrija (1.547) Poljska (3.315) Poljska (1.551) Mađarska

(2.772) 77,16% 149,12%

10. Ostalo (12.288) Ostalo (29.001) Ostalo (11.219) Ostalo (27.483) 108,47% 99,62%

42

I u 2018. godini, raste broj turista iz Njemačke (dolasci i noćenja). Njihov dolazak kontinuirano raste iz godine u godinu, te je u 2018. godini porast od

22% (dolasci ) i 25% (noćenja) u odnosu na 2017. god.

Tijekom 2017. godine rapidno je porastao broj turista iz SAD-a, a rast se nastavio i u 2018. godini i iznosi 29,97% (dolasci) i 57,51% (noćenja) u

odnosu na 2017. godinu.

Osječko baranjska županija uz porast dolazaka i noćenja bilježi i značajan porast smještajnih kapaciteta.

Razlika siječanj / listopad 2018.

Objekti Kreveti

Hoteli 0 0

Kampovi 0 0

Objekti na OPG-u +6 +39

Objekti u domaćinstvu +40 +140

Ostali objetki za smještaj +15 +324

Ukupno +61 +503

43

6. JAVNA TURISTIČKA INFRASTRUKTURA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

Javnom turističkom infrastrukturom, u smislu Pravilnika o javnoj turističkoj infrastrukturi

("Narodne novine" broj 131/09.), smatra se javna infrastruktura koja na području turističke destinacije

izravno ili neizravno utječe na razvoj turizma i turističke ponude (u daljnjem tekstu: Infrastruktura),

kao što su garaže i parkirališta s organiziranom naplatom, kongresni centri, dvorane (športske,

koncertne, kino), klizališta, ski podrška (ski-lift, žičara, vučnice, topovi), igrališta (tenisko,

nogometno, košarkaško, mini-golf, dječje), zabavni parkovi, kupališta (unutarnji i vanjski bazeni) i

prirodna kupališta (plaže uz obalu mora, jezera, rijeka), kupališna podrška, šetnice uz rijeke ili jezera,

kroz šumu, šetnice uz more, biciklističke, jahačke, planinarske, vinske, maslinarske i sl. staze, izletišta,

športsko-rekreacijski centri.

Realizirane investicije u turističku infrastrukturu u 2018. godini

(u prvih šest mjeseci)

GRAD/OPĆINA

INVESTICIJE

TURISTIČKA

INFRASTRUKTURA

IZVOR

FINANCIRANJA (državni proračun,

proračun regionalne/

lokalne jedinice, EU

fondovi ili drugi

izvori)

IZNOS (u Eurima)

1. Općina Erdut

Centar za posjetitelje TICA

Aljmaš Državni proračun 213.333,33

2. Općina Erdut Bike odmorišta (tri lokacije) Državni proračun 70.000,00

3. Općina Erdut Duhovna šetnica - labirint

Hrvatska turistička

zajednica 10.000,00

4. Grad Donji

Miholjac Bojanje fasade kinodvorane Proračun JLS 5.733,00

5. Općina

Antunovac

Odmorište za cikloturiste na

biciklističkoj ruti utvrde

Kolođvar Državni proračun 62.444,11

6. Grad Našice

Projektna dok. - razvojni

program u turizmu "Našice -

grad plemstva i kulture GRAD

GROFOVA PEJAČEVIĆ"

EU fondovi,

proračun JLS 62.500,00

7. Grad Valpovo

Obnova spomenika Sv. Florijana

u Valpovu Proračun JLS 7.500,00

8. Općina

Magadenovac

Izgradnja dječjeg (rukometnog)

igrališta u Kućancima Proračun JLS 43.587,00

9. Općina Čepin

Izgradnja kulturnog centra u

Čepinu EU fondovi 300.000,00

10. Općina Koška Dječja igrališta Proračun JLS 9.700,00

11. Općina Koška Uređenje parkova Proračun JLS 1.700,00

12. Općina

Petlovac Opremanje dječjih igrališta Proračun JLS 149.012,00

13. Grad Osijek Vodenica na rijeci Dravi

EU fondovi,


14. Grad Beli

Manastir Dječje igralište Proračun JLS 18.300,00

15. Grad Beli

Manastir Pješačka staza Proračun JLS 20.575,00

16. Grad Đakovo

Izgradnja dječjih igrališta na

području Grada Đakova Proračun JLS 11.888,00

44

17. Općina Satnica

Đakovačka

Opremanje doma kulture kino

opremom

Državni proračun i


18. Općina

Bizovac

Uređenje kino dvorane u

Bizovcu Proračun JLS 50.000,00

19. Općina

Bizovac

Uređenje stolnoteniske dvorane

u Brođancima Proračun JLS 10.000,00

20. Općina

Bizovac

Uređenje prostorija Sportskog

centra u Samatovcima Proračun JLS 15.000,00

21. Općina

Bizovac

Izgradnja vodovodnog sustava

na Olimpijskom stadionu u

Brođancima Proračun JLS 5.000,00

UKUPNO 1.384.542,44

Planirane investicije u turističku infrastrukturu do kraja 2018. godine

GRAD/OPĆINA

INVESTICIJE

TURISTIČKA

INFRASTRUKTURA

IZVOR

FINANCIRANJA (državni proračun,

proračun regionalne/

lokalne jedinice, EU

fondovi ili drugi

izvori)

IZNOS (u Eurima)

1.Općina

Ernestinovo

Postavljanje turističke

signalizacije na području Općine

Ernestinovo

Hrvatska turistička

zajednica, proračun

JLS 5.500,00

2. Općina Erdut

Specijalni alati za slijepe i

slabovide, info stup - taktilne

mape područja općine Erdut i

OBŽ

EU fondovi,


3. Općina Erdut

BIKE SHARING POINT

ERDUT- punionice za e-bicikle

Državni proračun,


4. Grad Donji

Miholjac Biciklistička staza

EU fondovi,


5. Grad Donji

Miholjac Turistička i ostala signalizacija

TZ grada D.

Miholjca 3.000,00

6. Grad Donji

Miholjac Dječja igrališta

Proračun JLS i

proračun JLPRS 12.000,00

7. Grad Donji

Miholjac Košarkaško igralište

Proračun JLS i


8. Grad Donji

Miholjac

Obnova fasade, krovišta i vitraja

na dvorcu MAILATH Državni proračun 40.000,00

9. Općina

Levanjska Varoš

Dječje igralište u Slobodnoj

Vlasti

Proračun JLS i


10. Općina

Vladislavci

Projektno-tehničke

dokumentacije za rekonstrukciju

i dogradnju sportskog centra

Državni proračun,


11. Općina

Antunovac

Kulturno informativno turistički

centar u Ivanovcu Državni proračun 99.154,75

45

12. Općina Vuka

Izrada projektne dokumentacije

za izgradnju biciklističkih staza,

sportsko-rekreacijske zone,

postavljanje turističke

signalizacije

Državni proračun,

EU fondovi,


13. Općina Kneževi

Vinogradi

Izgradnja tobogana na bazenu u

sklopu sportsko-rekreacijskog

centra

Proračun JLS i

regionalne jedinice 115.000,00


Vinogradi Multifunkcionalno igralište

Državni proračun,



Vinogradi

Izgradnja zimskog vrta restorana

Panon

Proračun JLS i

JLPRS 40.000,00


Vinogradi Dom kulture Zmajevac

Državni proračun,



Vinogradi

Uređenje izletišta u sklopu SRC

Kneževi Vinogradi

Državni proračun,



Vinogradi

Obnova ugostiteljskog objekta u

sklopu SRC Kneževi Vinogradi

(restoran i sala za svečanosti)

Državni proračun,



Vinogradi

Obnova Lovačkog doma u

Karancu Proračun JLS 30.000,00

20. Grad Valpovo

Izgradnja biciklističke staze u

ulici M. Gupca u Valpovu Proračun JLS 67.000,00

21. Grad Valpovo

Izgradnja biciklističke staze u

ulici J.J. Strossmayera u

Valpovu



22. Grad Našice

Projektna dok. za obnovu

kulturne baštine - razvojni

program u turizmu "Našice -

grad plemstva i kulture GRAD

GROFOVA PEJAČEVIĆ"

EU fondovi,


23. Grad Našice

Turističko-sportska:

rekonstrukcija i dogradnja

športskog centra NAŠK Našice

EU fondovi,


24. Grad Našice

Turističko-društvena: mjesni

vatrogasni dom u Velimirovcu

EU fondovi,

proračun JLS 1.250.000,00

25. Grad Našice

Turistička: obnova prirodne

baštine, izgradnja cesta s

biciklističkim stazama, dječja

igrališta, pješačke staze, šetnice,

rasvjeta, parkirališta

EU fondovi,


26.Općina

Podravska

Moslavina Karaula

EU fondovi, državni

proračun, proračun

JLS, proračun JLPRS 85.423,73

26.Općina

Podravska

Moslavina Biciklistička staza




27. Općina Bilje Biciklistička staza

EU fondovi,


28. Općina Bilje

Oprema za manifestacije,

pristup internetu i mobilne

aplikacije

EU fondovi,


29. Općina Bilje Pješački most Proračun JLS 25.000,00

46

30. Općina Bilje

Dokumentacija za obnovu

dvorca

EU fondovi,


31. Općina

Petrijevci Izgradnja biciklističke staze




32. Općina

Petrijevci Izgradnja etno kuće




33. Općina

Petrijevci Izgradnja Doma kulture




34. Općina

Petrijevci

Izgradnja parka s dječjim

igralištem i vanjskim fitnesom u

Satnici




35. Općina

Petrijevci

Izgradnja košarkaškog i teniskog

igrališta s vanjskim fitnesom u

Petrijevcima




36. Općina

Podgorač Dječje igralište Razbojište Proračun JLS 11.000,00

37. Općina

Podgorač Dječje igralište Ostrošinci Proračun JLS 11.000,00

38. Općina

Podgorač

Izrada projekta Sportskog centra

Podgorač Proračun JLS 11.000,00

39. Općina Koška Pametna klupa Proračun JLS 2.700,00

40. Općina Koška Kućice za advent Proračun JLS 4.700,00

41. Općina Koška Dječja igrališta Proračun JLS 1.100,00

42. Općina Koška Fontana Proračun JLS 40.500,00

43. Općina

Petlovac

Opremanje dječjeg igrališta u

Torjancima Proračun JLS 147.200,00

44. Općina

Šodolovci

Izrada projektne dokumentacije

za biciklističku stazu



45.Grad Osijek

S.O.S. projekt - Sakuntala park

(opremanje secesijske

memorijalne sobe)

EU fondovi,


46.Grad Osijek

"Edukativni i informativni

turistički centar mladih Stara

pekara s Trgom Vatroslava

Lisinskog, Tvrđa" i hostel

EU fondovi,


47.Grad Osijek

Priprema Programa obnove i

upravljanja kulturnim dobrima

osječke Tvrđe

EU fondovi,


48. Grad Osijek

Centar za posjetitelje Tvrđa

(regionalni prijemni turistički

centar)

EU fondovi,


49. Grad Osijek

Regionalna vinoteka (WINE

TOUR)

Državni proračun,

proračun JLS,


50. Grad Osijek

Mreža biciklističkih staza

urbane aglomeracije Osijek -

cikloturizam (Bilje i Tenja -

rekonstrukcije)

EU fondovi,


47

51. Grad Osijek

Gospodarski centar (i novi

sajamski prostor)

EU fondovi,

proračun JLS,


52. Grad Beli

Manastir Biciklistička staza



JLS 476.500,00

53. Grad Beli

Manastir Biciklistička staza HTZ, proračun JLS 55.500,00

54. Grad Beli

Manastir Hostel



JLS 1.200.000,00

55. Grad Đakovo Biciklističke staze Proračun JLS 674.558,94

56. Grad Đakovo

Izgradnja i rekonstrukcija

parkirališta Proračun JLS 37.583,61

57. Grad Đakovo

Pametne klupe na lokacijama

Državne ergele Đakovo -

Pastuharna i Ivandvor Proračun JLS i HTZ 7.640,00

58. Grad Đakovo

Interaktivni digitalni info

totem/kiosk Proračun JLS i HTZ 23.000,00

59. Grad Đakovo

Revizija elaborata

turističke/smeđe signalizacije

Proračun JLS i

državni proračun 2.000,00

60. Grad Đakovo

Operativni plan razvoja

cikloturizma na području

Đakovštine

Proračun JLS i

državni proračun 20.000,00

61. Općina

Bizovac

Projektna dokumentacija za

biciklističke staze na relaciji

Bizovac-Novaki- Brođanci-

Habjanovci-Cret Bizovački Proračun JLS 30.000,00

62. Općina

Feričanci Festival Frankovke

Proračun JLS i


63. Općina

Popovac Obnova svetišta M.Lurdske Proračun JLS 2.000,00

64. Općina

Čeminac Dječja igrališta

Proračun JLS i


65. Općina

Čeminac Društveni centar Čeminac

EU fondovi,


66. Općina

Čeminac

Dovršetak nogomentog igrališta

u Grabovcu Proračun JLS 40.000,00

67. Općina

Čeminac Nogometno igralište u Kozarcu Proračun JLS 67.000,00

UKUPNO 17.209.800,29

48

7. POTPORE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE RAZVITKU TURIZMA

Ruralni turizam je postao najprepoznatljiviji posebni oblik turističkih usluga kojemu se u

Slavoniji i Baranji daje veliki značaj poglavito zbog kompleksnosti usluga i razvoja ruralnih područja.

Naša Županija u samom je vrhu u razvoju turizma među kontinentalnim županijama. Važnost ruralnog

turizma, prije svega, ogleda su u vrlo važnoj interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje

tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga, jednom

riječju korištenju već postojećih resursa.

Razvojnom strategijom Osječko-baranjske županije, temeljnim planskim dokumentom za

održivi gospodarski razvoj Županije, strateški ciljevi jednake važnosti, unutar kojih se nalazi

definirano petnaest prioriteta. Jedan od ciljeva je razvoj konkurentskog gospodarstva, te prioritet -

razvoj kontinentalnog turizma.

Radi stvaranja pretpostavki za provedbu Županijske razvojne strategije u dijelu koji se odnosi

na ostvarivanje strateškog cilja razvoja konkurentnog gospodarstva kroz razvoj ruralnog turizma,

Skupština Županije je donijela Odluku o potporama u ruralnom turizmu na području Osječko-

baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 6/15., 2/17. i 12/17.) kojom su se uredili uvjeti, način, te

postupak odobravanja potpora u ruralnom turizmu na području Županije. Pod potporama u ruralnom

turizmu podrazumijevaju se nepovratna financijska sredstva odobrena iz Proračuna Županije za

projekte i aktivnosti usmjerene postizanju ciljeva razvoja ruralnog turizma utvrđenih strategijskim i

programskim odrednicama razvoja Županije.

Vrste potpora:

1. Potpora za ulaganja u razvoj i unaprjeđenje ruralnog turizma,

2. Potpora za autohtonu eno i gastro ponudu,

3. Potpora za organizaciju i sudjelovanje na sajmovima i manifestacijama.

Potpore za razvoj turizma smatraju se potporama male vrijednosti u smislu članka 2. stavak 1.

podstavak 5. Zakona o državnim potporama ("Narodne novine" broj 47/14.), uređenog Uredbom

Komisije (EU) br. 1407/2013 o primjeni članka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

na de minimis potpore (Službeni list Europske unije L352/1 od 24. prosinca 2013. godine).

Korisnici potpora su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti i trgovačka društva

registrirani za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u ruralnom turizmu, udruge registrirane za

djelatnosti povezane uz selektivne oblike ruralnog turizma i druge fizičke i pravne osobe koje imaju

prebivalište odnosno sjedište na području Županije i koje ispunjavaju ostale uvjete utvrđene Odlukom

o potporama u ruralnom turizmu i posebnim propisima odnosno pravilima o potporama male

vrijednosti.

Pravo na podnošenje prijave nisu imali podnositelji koji su blokirani, odnosno u stečaju ili u

postupku predstečajne nagodbe, odnosno koji su u postupku likvidacije. Također pravo na podnošenje

prijave imali su samo podnositelji koji su u cijelosti opravdali namjensko korištenje ranije dodijeljenih

sredstava iz županijskog proračuna.

Sukladno Odluci o potporama ruralnom turizmu na području Osječko-baranjske županije ( u

daljnjem tekstu: Odluka), Povjerenstvo za potpore u ruralnom turizmu objavilo je tijekom 2018.

godine na web stranici Županije sljedeće javne pozive:

- Javni poziv za dodjelu potpora za ulaganja u razvoj i unaprjeđenje ruralnog turizma na

području Osječko-baranjske županije u 2018. godini.

- Javni poziv za dodjelu potpora za ulaganja u autohtonu eno i gastro ponudu na području

Osječko-baranjske županije u 2018. godini

- Javni poziv za dodjelu potpora za organizaciju i sudjelovanje na manifestacijama na području

Osječko-baranjske županije u 2018. godini.

49

Naziv Javnog poziva Isplaćen iznos Broj korisnika

Javni poziv za dodjelu potpora za ulaganja u razvoj i

unaprjeđenje ruralnog turizma 166.900,00 kn

19

Javni poziv za dodjelu potpora za ulaganja u

autohtonu eno i gastro ponudu 49.000,00 kn

5

Javni poziv za dodjelu potpora za organizaciju i

sudjelovanje na manifestacijama 35.000,00 kn

2

Ukupno 250.900 kn 26

7.1. Potpora za ulaganje u razvoj i unaprjeđenje ruralnog turizma

Potpora za ulaganja u razvoj i unaprjeđenje ruralnog turizma dodjeljuje se za ulaganja u razvoj

i unaprjeđenje ugostiteljske i turističke usluge u ruralnom turizmu s ciljem podizanja razine kvalitete

usluge, odnosno ostvarenje drugih ciljeva utvrđenih Županijskom razvojnom strategijom ili drugim

planskim dokumentom, a osobito za:

- ulaganje u objekte za pružanje turističkih, odnosno ugostiteljskih usluga,

- ulaganja koja se odnose za ispunjavanje potrebnih uvjeta utvrđenih posebnim propisima za

obavljanje registrirane djelatnosti ili nove djelatnosti,

- ulaganja u podizanje kvalitete usluge i konkurentnosti,

- ulaganja u svezi s proširenjem ponude ugostiteljskih i turističkih usluga,

- marketinške aktivnosti.

Potpora iznosi do 50 % prihvatljivih troškova izvršenog ulaganja, a najviše do iznosa od

30.000,00 kuna.

Do sada je temeljem Odluke za ulaganje u razvoj i unaprjeđenje ruralnog turizma 19 korisnika

ostvarilo potpore u ukupnom iznosu od 166.900,00 kuna.

R.br. Korisnik potpore Iznos za isplatu

1. SOBE IRENA, vl. Srećko Grgić, Mihajla Klajna 12, 31309

Kneževi Vinogradi 7.000,00

2. KUĆA ZA ODMOR "PETRA", vl. Petra Teskera Klasiček,

Oraški put 15A, 31206 Erdut 10.000,00

3. ADVENTURE ZONE J.D.O.O., Trg Bana Josipa Jelačića 30,

31000 Osijek 18.000,00

4. OPG KATICA KEROVEC-DOROTIĆ, Seljačko domaćinstvo

"Baranjske noći", Kolodvorska 19, 31315 Karanac 30.000,00

5. OPG FRANJO VACI, Kolodvorska 30,31214 Laslovo 12.000,00

6. SLAVONSKA POLJA obrt za ugostiteljstvo i poljoprivredu, vl.

Strahinja Krnjaić, Nikole Tesle 6, 31204 Bijelo Brdo 2.000,00

7. OPG SRETO BALAŠ, Seljačko domaćinstvo "Bakine čarolije",

Sunčana 3, 31315 Karanac 12.000,00

8. OPG BOGDAN DAMIR, Hercegovačka 16, 31220 Višnjevac 3.000,00

9. KUĆA ZA ODMOR TAKAČ, vl. Marija Takač, Zeleni otok 99,

31306 Batina 2.200,00

10. SEOSKI TURIZAM SKLEPIĆ, Kolodvorska 58, 31315 Karanac 8.000,00

50

11. DIDIN KONAK D.O.O., Petefi Šandora 93, Kopačevo, 31327

Bilje 14.000,00

12. ZLATNA GREDA D.O.O., Opatijska 25 F, 31000 Osijek 5.000,00

13. GI-TA, vl. Ferenc Ginder, Maršala Tita 185, 31307 Zmajevac 3.500,00

14. OPG TONKOVIĆ IGOR, Dobriše cesarića 80, 31550 Valpovo 2.500,00

15. KNEŽEVI PARKOVI D.O.O., Glavna 82, 31309 Kneževi

Vinogradi 20.000,00

16. MESS, obrt za ugostiteljstvo i usluge, vl. Marina Šašlin, Planina

istok 67/a, 31306 Batina 2.000,00

17. UDRUGA UPRIV, Put lipe 1, 31309 Kneževi Vinogradi 700,00

18. UDRUGA KREATIVNA REKREACIJA, Dobriše Cesarića 8,

31000 Osijek, 3.000,00

19. DRŽAVNA ERGELA ĐAKOVO I LIPIK, A. Šenoe 45, 31400

Đakovo 12.000,00

7.2. Potpora za autohtonu eno i gastro ponudu

Potpora za ulaganja u autohtonu eno i gastro ponudu dodjeljuje se pružateljima ugostiteljskih i

turističkih usluga u ruralnom turizmu koji se snabdijevaju poljoprivrednim proizvodima od lokalnih

poljoprivrednih proizvođača, a što izravno pridonosi razvoju lokalnih poljoprivrednih proizvođača,

povećanju konkurentnosti, te se potiče očuvanje autentične lokalne kuhinje. Lokalni poljoprivredni

proizvođači su proizvođači poljoprivrednih proizvoda čija je proizvodnja najviše udaljena do 30

kilometara od objekta gdje prijavitelj pruža turističke i ugostiteljske usluge.

Potpora iznosi do 50 % iznosa plaćenih računa za kupovinu poljoprivrednih proizvoda od

lokalnih poljoprivrednih proizvođača, a najviše do iznosa od 10.000,00 kuna i može se ostvariti

jednom godišnje. Pravo prijave za korištenje potpore imaju pružatelji usluga u ugostiteljstvu i turizmu

koji imaju prebivalište odnosno sjedište na području Županije.

Do sada je temeljem Odluke za povezivanje s lokalnim poljoprivrednim proizvođačima

dodijeljeno 5 potpora u ukupnom iznosu od 49.000,00 kuna.


1. OMNIA obrt za dizajn i ostale poslovne djelatnosti, Izidora

Kršnjavog 1B, 31000 Osijek 10.000,00

2. CITADELA, zajednički ugostiteljski i poljoprivredni obrt, Š.

Petefija 39, Vardarac, 31327, Bilje 9.000,00

3. MACAKLIN d.o.o. za turizam, ugostiteljstvo i usluge, Vijenac

Ivana Meštrovića 33, 31000 Osijek 10.000,00

51

4. DIDIN KONAK d.o.o. za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, P.

Šandora 93, Kopačevo, 31327, Bilje 10.000,00

5. ČIKL j.d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge, Braće Radića 23, 31226

Dalj, 10.000,00

7.3 Potpora za organizaciju i sudjelovanje na manifestacijama

Potpora za organizaciju i sudjelovanje na manifestacijama dodjeljuje se za organizaciju i/ili

sudjelovanje na manifestacijama koje su od značaja za razvoj ruralnog turizma i predstavljanje

turističkih potencijala Županije, kojima se promiče i predstavlja Županija kao aktivni sudionik u

razvoju ruralnog turizma, a osobito za organizaciju i sudjelovanje na sajmovima i izložbama,

znanstveno-stručnim skupovima, festivalima, smotrama, natjecanjima i drugim srodnim

manifestacijama. Visina potpora može iznosi do 50 % prihvatljivih troškova.

Do sada su temeljem Odluke 2 korisnika ostvarila potporu za organizaciju i sudjelovanje na

sajmovima i manifestacijama u ukupnom iznosu od 35.000,00 kuna.


1. VINARIJA IURIS d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i promet vina,

Raška 16, 31000 Osijek 10.000,00

2. GAJBA j.d.o.o. za trgovinu i uslugu, Brune Bjelinskog 22,

31000 Osijek 25.000,00

8. PREDSTAVLJANJE TURISTIČKIH POTENCIJALA ŽUPANIJE

8.1. promotivni video Osječko-baranjske županije

Video je danas medij bez kojeg se ne može, a Internet prostor savršen je marketinški prostor

za promociju. Osječko-baranjska županija po prvi puta ima turistički film na tri jezika, hrvatskom,

engleskom i njemačkom. Promotivni je film osvojio drugo mjesto na međunarodnom festivalu

turističkih filmova.

8.2. Svečana proslava Dana državnosti – Munchen

Osječko-baranjska županija na poziv Generalnog konzula Republike Hrvatske u Munchenu,

gospodina Petra Uzorinca predstavila je turističke potencijale i ponudu. Dana 18.6.2018. upriličena je

svečana proslava Dana državnosti u Kongresnom centru Zaklade Hanns Seidel.

Uz Hrvate iz Bavarske, tradicionalnom slavlju najvećeg hrvatskog praznika nazočili su i gosti

iz političkog, gospodarskog, kulturnog, sportskog života Bavarske, riječ je o više od 300 uzvanika.

Pozdravne govore održali su domaćin gospodin Uzorinac, Generalni konzul RH; izaslanik Vlade

Bavarske gospodin Georg Eisenreich, ministar za digitalno, medije i Europu te Ivan Anušić župan

Osječko-baranjske županije. Bavarcima su istaknute prednosti Županije, potaknuti su na suradnju te

veći broj putovanja bavarskih turista na kontinent. U glavnom bavarskom gradu bio je prikazan

promotivni video Osječko-baranjske županije sa svim ljepotama, znamenitostima i turističkim

potencijalima. Glazbeni program upotpunio je nastup kulturno umjetničkog društva i tamburaša.

Nakon službenog dijela proslave gosti su uživali u bogatstvu okusa Osječko-baranjske županije.

Predstavljena je naša bogata i posebna, autohtona enološka i gastronomska ponudu po kojoj smo

prepoznatljivi i jedinstveni.

52

8.3. Dan Hrvatske 2018. - Graz

Na Danu Hrvatske 2018., održanom 3. listopada u Grazu, Osječko-baranjska županija

predstavila je svoje turističke i gospodarske potencijale. Kao županija koja se intenzivno i uspješno

pozicionira na turističku kartu Europe i svijeta, ova prilika iskorištena je kako bi se austrijskim

institucijama, poduzetnicima i turističkim djelatnicima predstavila autohtona ponuda slavonske i

baranjske kulture, s naglaskom na buduću suradnju i potencijalne investicije.

Na manifestaciji koju je organizirala Hrvatsko-austrijska gospodarska komora, a pod

pokroviteljstvom Ministarstva turizma Republike Hrvatske, predstavljeni su gospodarski resursi i

turistički potencijali kojima županija raspolaže. Mnogi poslovni ljudi iz Austrije godinama su partneri

Županije, a ovom prigodom stvorio se novi iskorak u gospodarskoj suradnji. Eno i gastro ponuda,

obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja nude smještaj u izvornim baranjskim i šokačkim kućama,

Đakovačka ergela, Dunav i Drava - bogatstva su koja su prezentirana.

8.4. Dani hrvatskog turizma

Dani Hrvatskog turizma 2019. održat će se u Slavoniji - najavio je predsjednik Vlade

Republike Hrvatske Andrej Plenković prilikom dodjela prestižnih nagrada na najvećoj hrvatskoj

turističkoj smotri, Danima hrvatskog turizma 2018.

Osječko-baranjska županija sudjelovala je na tradicionalnom susretu turističkih djelatnika te

svih dionika u turističkom sustavu Republike Hrvatske - Dani hrvatskog turizma (DHT) koji se

održao, u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke

zajednice, 24. i 25. listopada 2018. godine u Hvaru. Upravo su Dani hrvatskog turizma bili prilika da

svi dionici u turizmu razgovaraju o novostima i trendovima, te o prilikama i izazovima u turizmu. Tim

povodom dana su priznanja svim turističkim djelatnicima koji podižu ljestvicu kvalitete i čine hrvatski

turizam još uspješnijim.

Dodijeljene nagrade:

1. Čovjek - ključ uspjeha:

- Djelatnik u ugostiteljskom objektu: Tomica Đukić, kuhar u hotelu Osijek

- Privatni iznajmljivač: Vladimir Škrobo, vlasnik "Baranjske kuće", Karanac i "Sobe kod

Baje"

2. U kategoriji tvrtke/udruge/ustanove nagrade dobila je Državna ergela Đakovo

3. U kategoriji Najuspješnije destinacije kontinetalne Hrvatske - finalist Grad Đakovo.

Slijedom toga, Osječko-baranjska županija je preuzela obveze oko predstavljanja Slavonije na

Hvaru, na "Panonskoj lađi" gostima su ponuđeni autohtoni slavonski gasto specijaliteti i vrhunska vina

s vinogorja slavonskih županija, a predstavili su se vlasnici smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih

objekata te djelatnici u turizmu s područja Slavonije, Baranje i Srijema. Dani Hrvatskog turizma svake

godine okupe preko 1500 sudionika, a ove godine sudionici su prisustvovali brojnim zanimljivim

predavanjima, radionicama, skupovima i dr. dodatnim sadržajima u kojima su sudjelovali svjetski

poznati strani i domaći turistički stručnjaci, opinionmakeri i influenceri iz poslovnog i društvenog

života.

http://www.apartmanija.hr/apartmani/osijek

53

ZAKLJUČAK

Obzirom na bogatstvo i raznolikost resursa na cjelokupnom području Republike Hrvatske,

osnovni cilj razvoja hrvatskog turizma je ravnomjerniji razvitak turizma svih njenih područja.

Selektivni oblici turizma prilika su i mogućnost turističke ponude naše Županije. Vrijednost resursa i

atraktivnosti prostora naše Županije služe kao temeljno polazište za razvoj turizma. Iz navedenog

proizlaze i osnovni ciljevi razvoja turizma naše Županije, a to je postići ekonomsku dobrobit za njeno

stanovništvo uz osiguranje potrebne razine zaštite prirode i okoliša, te racionalno korištenje prirodnih

resursa. Pristup integralnog korištenja prostorno-ekoloških, prometnih, kulturno-povijesnih i ljudskih

resursa i "održivog razvoja" je model za postizanje navedenog cilja.

Bitno je za istaknuti da su postignuti značajni rezultati provedbom programa koji su usmjereni

oživljavanju gospodarske djelatnosti te očuvanju kulturne baštine te se očituju kroz:

- povećanje broja pružatelja turističkih usluga

- obnovu tradicijskih objekata te obnovu starih vještina i zanata

- otvaranje novih kanala prodaje domaćih proizvoda i usluga.

U ostvarivanju razvoja konkurentnog gospodarstva značajnu ulogu ima i razvoj

kontinentalnog turizma i to kroz provedbu sljedećih mjera: objedinjavanje i unaprjeđenje turističke

ponude, očuvanje prirodne i kulturne baštine i tradicije u funkciji razvitka, unaprjeđenje znanja i

vještina ljudskih resursa u turizmu, razvoj turističkih proizvoda i usluga i podizanje njihova standarda,

promocija turističkih potencijala Županije i razvoj svih oblika kontinentalnog turizma.

Mjere koje su do sada provođene i potrebno ih je i nadalje provoditi:

- korištenje turističke ponude temeljene na prirodnim resursima (Park prirode Kopački rit,

geotermalne vode, eko-turizam, cikloturizam i ostali selektivni oblici),

- obnova i zaštita povijesnog i kulturnog materijalnog i nematerijalnog nasljeđa,

- integriranje različitih turističkih ponuda s ciljem poticanja i razvoja svih oblika turizma i

- promocija i propagiranje kontinentalnog turizma i međuregionalne suradnje u osmišljavanju

turističke ponude.

Osječko-baranjska županija intenzivno poduzima mjere i aktivnosti kako bi se poboljšala

kvaliteta turističke ponude pojedinih destinacija na području naše Županije. Sinergija prirodne,

nematerijalne kulturne baštine i ruralne kulture življenja predstavlja jedinstven turistički proizvod i

značajan potencijal kako u turističkom tako i u općem gospodarskom i društvenom razvoju ruralnih

područja. Proces turističke valorizacije spomenutog potaknut će i optimizirati zaštitu i očuvanje

vrijednosti, diferencirati i oplemeniti turističku ponudu i postići prepoznatljivost na turističkom tržištu.

Postizanje sinergije temelji se u izgradnji kulture partnerstva, proširenju suradnje između svih dionika

te intenzivnom radu na razvojnim projektima. Intenzivirana je suradnja s jedinicama lokalne

samouprave. Kontinuirano se prate objave natječaja na službenim stranicama EU strukturni fondovi i

Ministarstvo turizma s naglaskom na razvoj jedinice lokalne samouprave i poticanje razvoja turizma.

Osječko-baranjska županija podržava projekte koji su usmjereni razvoju turizma te će se i nadalje

uključivati u sve programe nadležnih Ministarstva kako bi uspjeli podići ukupnu turističku ponudu

naše Županije na višu razinu, a također i pomoći sve subjekte koji vide svoju perspektivu u

samozapošljavanju te motiviranju mladih na ostanak u ruralnim područjima što svakako doprinosi

oživljavanju sela i otvaranju novih mogućnosti u razvoju turizma na ovim prostorima. Razvijamo

turističku infratsrukturu, značajno je povećan broj kreveta, intenzivirana je suradnja s hotelima,

seoskim domaćinstvima, tour operatorimai i agencijama.

Osječko-baranjska županija ostvaruje sve bolje turističke rezultate i pozicionira se kao lider

kontinentalnog turizma u Republici Hrvatskoj. Rezultat je to zajedničkih napora turističkih zajednica s

područja Osječko-baranjske županije, jedinica lokalne samouprave na čelu s Osječko-baranjskom

županijom i poduzetnika u sektoru turizma. Daljnjim razvojem turističke ponude i značajnijom

promocijom bit će osigurani temelji za još značajnije turističke iskorake u Slavoniji i Baranji.

izvjeŠĆe o razvoju turizma osjeČko-baranjske Županije · park prirode kopački rit 2018. godine...

Documents