izdanja hrvatskog arheološkog društva

ISTRAŽIVANJA NA OTOCIMA

HRVATSKO ARHEOLOŠKO DRUŠTVO

LOŠINJSKI MUZEJ

Izdanja Hrvatskog arheološkog društva

God. S.Vol. 30 2012. 1-176 Zagreb, 2015.

Year P.


HRVATSKO ARHEOLOŠKO DRUŠTVO

LOŠINJSKI MUZEJ

C R O AT I A N A R C H A E O L O G I C A L S O C I E T Y - Z A G R E B - F o u n d e d 1 8 7 8

CONFERENCE

Veli Lošinj, 2012

THE ISLAND RESEARCH PROJECTS

H R V AT S K O A R H E O L O Š K O D R U Š T V O - Z A G R E B - U t e m e l j e n o 1 8 7 8 . g o d .


ZNANSTVENI SKUP

Veli Lošinj, 2012. god.

Izdanja Hrvatskog arheološkog društvaIzdanja HAD-a

God. S.Vol. 30 2012. 1 - 176 Zagreb, 2015.

Year P.

ISSN 0351-8884ISBN HAD: 978-953-6335-07-7 ISBN LM: 978-953-7902-12-4

UDK: 902/904(497.572)

I Z D A N J A H R V A T S K O G A R H E O L O Š K O G D R U Š T V AS V E Z A K 3 0

C R O A T I A N A R C H A E O L O G I C A L S O C I E T Y E D I T I O N SV O L U M E 3 0

Nakladničko vijeće:Editorial Committee:

Sanja Ivčević, Iva Kaić, Tatjana Kolak, Ondina Krnjak, Daria Ložnjak-Dizdar

Odgovorni urednici:Editors:

Zrinka Ettinger Starčić, Domagoj Tončinić

Prijevod:Translation:

Assia Barić

Lektorica:Language advisor:

Božena Bunčić

Oblikovanje:Graphic design:

Srećko Škrinjarić

Nakladnici:Publishers:

Hrvatsko arheološko društvo, HR-10000 Zagreb,Tomašićeva 6/4, tel./faks (385) 01/ 49 22 610Lošinjski muzej, Vladimira Gortana 35HR-51550 Mali Lošinj za nakladnika / representing publisher: Jacqueline Balen, Zrinka Ettinger Starčić

Tisak:Printed by:

Tiskara Zelina d.d.

Naklada: Print run:

300 primjeraka300 copies

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000905748.

Publikacija je tiskana uz *nancijsku pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Sadržaj / Contens

Zrinka Ettinger Starčić, Jasminka Ćus Rukonić

Pregled povijesti arheoloških istraživanja na cresko-lošinjskom arhipelagu u posljednjih stotinjak godinaOverview of the archaeological research carried out at the Cres-Lošinj Archipelago during the past century

Dražen Maršić

Ugradbeni nadgrobni relje* ArbeImmured tombstone reliefs from Arba

Marija Kolega, Mate Radović

Rezultati završne arheološke kampanje na lokalitetu Banovac u Ninu#e results of the completed archaeological excavations at the site of Banovac in Nin

Meri Zornija, Marko Menđušić

Ranokršćanski sakralni kompleks u uvali Tarac na Kornatu (istraživanja 2006-2011.)Early christian church complex in the tarac bay on Kornat (excavation seasons 2006 – 2011)

Kristina Vodička Miholjek

Arheološki lokalitet Poje - antička vila u Njivicama na otoku KrkuArchaeological site Poje - Roman villa in Njivice on Krk??Andrej Janeš, Ivica Pleština

Utvrda Lopar u Novom Vinodolskom - antička i srednjovjekovna utvrda: istraživanja 2011. i 2012. godine#e Fort Lopar in Novi Vinodolski – the ancient and medieval fort: Excavation seasons 2011 and 2012R

Morana Čaušević-Bully, Sébastien Bully

Redovništvo na Kvarnerskim otocima od 5. do 11. stoljeća: nova arheološka istraživanja lokaliteta Sveti Petar kod Ilovika i Martinšćica na Punta Krizi tLe monachisme insulaire dans l’archipel du Kvarner entre le Ve et le XIe siècle: nouvelles recherches archéologiques à Saint-Pierre d’Ilovik et à Martinšćica de Punta Kriza o

9

19

31

39

67

77

57

141

147

165

103Sébastien Bully, Miljenko Jurković, Morana Čausević-Bully, Iva Marić

Benediktinska opatija sv. Petra u Osoru – arheološka istraživanja 2006.-2013.

Le monastère bénédictin de Saint-Pierre d’Osor - études archéologiques 2006-2013

Mario Novak

Zdravlje i bolest tijekom antike u Baškoj na Krku - rezultati bioarheološke analize ljudskih koštanih ostataka s lokaliteta Sveti MarkoHealth and Disease during Antiquity in Baška on Krk- Results from the Bioarchaeological Analysis of Human Skeletal Remains from the site Saint Mark

Zrinka Premužić, Petra Rajić Šikanjić

Životinje i zarazne bolesti u arheološkim populacijamaAnimals and infectious diseases in archaeological populations

Michael Doneus, Nives Doneus, Christian Briese, Geert Verhoeven

Airborne laser scanning and Mediterranean Environments - Croatian case Studies

Zračno lasersko snimanje (ALS) i mediteranski okoliš

– istraživanja u Hrvatskoj

Geert Verhoeven, Nives Doneus, Michael Doneus, Seta Štuhec

From pixel to mesh – accurate and straightforward 3D documentation of Cultural heritage from +e Cres/Lošinj Archipelago

Od piksela do mreže – precizno i jednostavno 3D dokumentiranje

kulturne baštine cresko-lošinjskog arhipelaga

129

Sadržaj / Contens

7

Znanstveni skup Hrvatskog arheološkog druš-tva Istraživanja na otocima održan je u suradnji s Lošinjskim muzejom u Velom Lošinju od 1. do 4. listopada 2012. godine. Za uspješan rad, osim organizatoru, zasluge pripadaju Ministarstvu kul-ture Republike Hrvatske, Gradu Malom Lošinju i Turističkoj zajednici Grada Maloga Lošinja bez čije *nancijske potpore Skup ne bi bio moguć.

Prvi lošinjski Skup održan je 1979. godine s te-mom Arheološka istraživanja na otocima Cresu i Lošinju, te je nekoliko godina kasnije, 1982. go-dine, objavljena istoimena publikacija. Na ovogo-dišnjem skupu, 33 godine kasnije, u mogućnosti smo sagledati dosege arheoloških istraživanja na otocima Cresu i Lošinju, ali i ostalim otocima.

Tijekom četverodnevnog Skupa, u okviru kojeg je održana i godišnja skupština Društva, organiziran je i cjelodnevni stručni izlet po otocima Lošinju i Cresu. Posjećeni su objekti Lošinjskog muzeja: Muzejsko-galerijski prostor Kula u Velom Loši-nju, Palača Fritzy u Malom Lošinju te Arheološka zbirka Osor u Osoru te ostale kulturne zname-nitosti navedenih mjesta. Razgledano je Vransko jezero, Grad Cres te mjesta Lubenice i Valun.

U kongresnoj dvorani hotela Punta održano je dvadeset i jedno predavanje te u sklopu sekcije Novitates predstavljeno je 6 postera.

Pred nama je zbornik radova, u kojem dvadeset i dvoje sudionik znanstvenog skupa potpisuje dva-naest radova. Time je i službeno zaokružen i za-ključen znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva Istraživanja na otocima. Kolegama, koji su svoja izlaganja odlučili predstaviti i u tiska-nom obliku, zahvaljujemo na suradnji i ažurno-sti. Zbornik pak predajemo znanstvenoj zajednici na korištenje, u nadi da će potaknuti intenzivni nastavak istraživanja prvenstveno na Cresko-Lo-šinjskom arhipelagu, ali i hrvatskim otocima op-ćenito.

U Malom Lošinju, 15. prosinca 2014.

Zrinka Ettinger Starčić

Domagoj Tončinić

Predgovor

31

Na lokalitetu Banovac u Ninu od 2000. do 2010. go-dine provedeno je osam arheoloških kampanja, tije-kom kojih je istražena zemljišna parcela veličine oko 1309 m², od čega rimskoj stambenoj zgradi pripada

MARIJA KOLEGA, MATE RADOVIĆREZULTATI ZAVRŠNE ARHEOLOŠKE KAMPANJE NA LOKALITETU BANOVAC U NINU

UDK/UDC 902.2:711.582(497.5 Nin)”652” 711.582:726.81(497.5 Nin)”652/653”Prethodno priopćenjePrimljeno: 6. 4. 2014.

Marija KolegaSveučilište u ZadruOdjel za povijest umjetnostiObala kralja Petra Krešimira IV. 2HR – 23000 [email protected]

Mate RadovićArheološki muzej ZadarMuzej ninskih starina Trg Kraljevac 8HR – 23232 [email protected]

U nastavku istraživanja otkriveno je istočno krilo rimske stambene kuće (domus) s ostacima nekoliko prostorija i di-jelovi atrija s impluvijem. U najvećoj istraženoj prostoriji otkriven je mozaički pod izrađen od crnih i bijelih tesera ukrašen geometrijskim motivima (kvadrat, pravokutnik). Ostaci mozaičkog poda u ostalom krilu kuće sačuvani su u manjim segmentima u pojedinim prostorijama in situ ili urušeni u kulturnom sloju. Uz sam istočni pro�l otkriven je suhozid ranosrednjovjekovne građevine, uz čiju vanjsku liniju su istraženi istovremeni grobovi. To je kontinuitet nastanjivanja i korištenja prostora potvrđen ranijim iskopavanjima na terenu.

Ključne riječi: rimska kuća (domus), mozaik, atrij, impluvij, artefakti, ranosrednjovjekovno groblje, Nin, Banovac

oko 850 m².1 Nakon arheoloških istraživanja, tijekom protekloga desetljeća konzervirani su ostaci mozaičkih podova u više prostorija,2 kao i brojni zidovi rimske stambene zgrade. U suradnji s Gradom Ninom i Kon-

1 Lokalitet je otkriven u lipnju 1999. godine prilikom isko-pa mehanizacijom za temelje obiteljske kuće. Radovi su obustavljeni, te su započeli pregovori Grada Nina s vlasnici-ma zemljišta o otkupu. Prva arheološka kampanja uslijedila je 2000. godine, kada je postalo jasno da bogati kulturni slojevi ne obuhvaćaju samo navedeno zemljište, već da se šire i na okolne zemljišne parcele. Započeli su dugogodiš-nji mukotrpni pregovori Grada Nina, vlasnika pojedinih zemljišnih parcela, konzervatora i arheologa o otkupu, istraživanju, konzervaciji i restauraciji. Nakon dugogodiš-njih arheološko-konzervatorskih radova, lokalitet je danas ograđen kamenim zidovima sa ulazima na zapadnoj i južnoj strani koji omogućuju pristup samom nalazištu. Mnogo-brojni rimski zidovi stambene kuće su konzervirani malo

iznad temelja, a mozaički podovi prekriveni pijeskom. Veći-na od njih je i konzervirana, osim onih istraženih u zadnjoj kampanji 2008/2010. godine. Stručni nadzor vršio je Kon-zervatorski odjel u Zadru, a zaštita mozaika bila je povje-rena mozaičaru-restauratoru Milunu Garčeviću iz Zagreba. O arheološkim kampanjama usp. Nedved 2001, str. 21-22; Kolega 2005, str. 90-97; Kolega 2005a, str. 195-196; Kole-ga 2006, str. 309-310; Kolega, Radović 2007, str. 333-334.2 U dogovoru s Konzervatorskim odjelom iz Zadra, nakon istraživanja prišlo se konzervaciji mozaičkih podova na lo-kalitetu. O prvom konzervatorsko-restauratorskom zahvatu na najvećoj sačuvanoj površini od 6,20 x 6,20 m na lokali-tetu usp. Garčević 2005, str. 379-381; Garčević 2006, str. 98-99.

32

zervatorskim odjelom u Zadru lokalitet je na južnoj, zapadnoj i sjevernoj strani ograđen kamenim zidovi-ma, a mozaički podovi prekriveni pijeskom. Ostaci dviju rimskih ulica koje #ankiraju zgradu na sjevernoj i južnoj strani zatrpane su zemljom. Sredstvima Mini-starstva kulture odobrenim za 2008. godinu trebalo je još istražiti pro$l na istočnoj strani, a u cilju izgradnje ogradnoga zida. Već na samom početku radova, rav-nanjem pro$la i pripremom temelja za gradnju zida, naišlo se na mozaički pod, što je dovelo do prekida ra-dova i novih pregovora između Grada Nina i vlasnika susjedne zemljišne parcele.3

Nastavak radova uslijedio je 2010. godine4 a uključi-vao je uklanjanje recentnih objekata, poput štale na sjevernom dijelu, betonske ploče i garaže na južnom dijelu. Kopanjem temelja za navedene objekte unište-ni su kulturni slojevi, negdje samo u dijelovima, a sko-ro u potpunosti na prostoru nad kojim je izgrađena garaža.

Skidanjem i poravnavanjem slojeva na površini odre-đenoj za iskop, otkriveni su rimski zidovi, koji mahom pripadaju stambenoj kući koja se širi u pravcu sjeve-roistoka-jugoistoka. Iskopom je obuhvaćena površina od 209 m², trapezoidnog oblika u širini od 26,00 m i dužini 5,80 m (Sl. 1).

Na sjeveroistočnoj strani istražena je prostorija izduže-nog pravokutnog oblika, veličine 13,00x3,50 m pre-krivena mozaičkim podom izrađenim od crnih i bije-lih kockica. Mozaički pod unutar prostorije zauzima površinu od 11,15x3,00 m, a kockice su veličine 1x1 cm. Na sve četiri vanjske strane teče bordura od dvije

paralelne uske trake izrađene od crnih kockica, izme-đu kojih je dvostruko šira od bijelih kockica. Unutraš-nji dio čini pravilna ortogonalna mreža većih i manjih koso postavljenih kvadrata od crnih kockica. Manji kvadrati u nizu po pet čine vanjske okvire kvadratnih polja u kojima su koso izvedeni različito oblikovani kvadrati. U svakom redu po širini su četiri, a u dužini dvadeset kvadrata izrađeni od crnih kockica. Unutar svakog reda su tri sheme koje se harmonično izmje-njuju po dužini: 1) red kvadrata uokviren sa četiri pra-vokutnika,5 2) red većih kvadrata ispunjen motivom četverolatičnog cvijeta6 i 3) red većih kosih kvadrata unutar kojih su manji7. Unutrašnji, koso postavljeni, motivi kvadrata unutar svakog polja imaju po četiri motiva u obliku slova T izrađeni od bijelih kockica.8 Dekorativni program mozaičkog poda u ovoj prosto-riji koristi geometrijski oblik kvadrata kojega postavlja i kombinira na različite načine koji omogućuju do-življaj prostora u arhitektonski skladnoj izvedbi (Sl. 2, 3 i 4).

Okomito na tu uzdužnu i dominantno položenu prostoriju centriran je bazen za kišnicu (impluvium) utvrđene širine od 6,10 m i maksimalne istražene du-žine od 3,10 m, tj. ovisno o okolnostima određenog iskopom. Unutrašnji dio bazena za vodu skoro je u cijelosti uništen, ali skromni ostaci kamenih ploča evidentirani uzduž sjeveroistočnog ruba upućuju na izvorno kameno popločenje. Kamene ploče su deblji-ne 2 cm, pravokutnog oblika i obrađene sa svih stra-na. Istovjetne su onima koje su istražene u kampanji 2006. godine, unutar peristila.9 Ostali i najveći dio istraženog impluvija čini sloj hidraulične žbuke (Sl. 5). Unutrašnja razina bazena je od 38 do 41cm niža od nivoa okolnih prostorija. Bazen je sa svih strana imao kameni okvir od obrađenih pravokutnih bloko-va, od kojih je evidentiran samo jedan na jugoistočnoj strani. Sjeverno i južno od bazena za vodu istraženi su dijelovi dviju manjih prostorija: sjeverna u dužini od 1,8 m i širini 2,6 m te južna u dužini od 3,8 m

3 Radi se o parceli (kat. općina Nin – Zaton, kat. čestica 1098/2), koju je također otkupio Grad Nin.4 Arheološki nadzor nad pripremnim radovima na lokalite-tu započeo je 29.3.2010. godine, dok su arheološka istraži-vanja započela 17.5.2010. god., i trajala do 30.6.2010. god. Kampanjom je u cijelosti istražen prostor trapezoidnog oblika, površine 209 m². Radove na terenu vodio je kustos Mate Radović, a na terenu je bila prisutna i kustos-priprav-nik Majda Predovan. Terensku foto i tehničku dokumen-taciju izradio je Robert Maršić, dokumentarist Arheološkog muzeja u Zadru. Na terenu su stalno bila prisutna i tri stu-denta Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, te radnici gradskog komunalnog poduzeća „Komio“ iz Nina. Finan-cijska sredstva za navedene radove osiguralo je Ministarstvo kulture RH i Grad Nin.

5 Blanchard et al. 1973, str. 29, 93.6 Blanchard et al. 1973, str. 31, 109.7 Balmelle et al. 1985, str. 49, h, i. 8 Usp. Blake 1930, pl. 32,3.9 Jugoistočni dio peristila veličine 5,35 x 3,45 m sačuvao je u istraženom dijelu podlogu od škalje iznad koje su bile postavljene pravokutne kamene ploče (vel. 69 x 58 cm), fragmentarno sačuvane. Usp. Kolega 2005, str. 94.

Rezultati završne arheološke kampanje na lokalitetu Banovac u Ninu

33

Sl. 1. Nin - Banovac, kampanja 2010. (izradio R. Maršić).

Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 30/2015., 32-33

34

i širini 2,1 m. Rimski kulturni sloj u obje prostorije potpuno je uništen recentnim zahvatima: u sjevernoj prostoriji kasnosrednjovjekovnim ili novovjekovnim iskopom, koji je bio u tolikoj mjeri destruktivan,da je prouzrokovao razaranje sjevernog (fasadnog) zida rim-ske stambene kuće, čije ostatke nismo uspjeli potvrdi-ti niti u temeljima.10 U južnoj pak prostoriji tijekom srednjega vijeka izrađene su dvije grobnice, kopanjem kojih je uništen rimski kulturni sloj. Iz navedenih ra-zloga, namjenu ovih dviju djelomično istraženih pro-storija, u ovom trenutku teško je odrediti.

Jugozapadno od pravokutne mozaikom prekrivene prostorije, iskopom su istraženi zidovi koji formiraju prostoriju L oblika, koja na neki način, cjelovito pro-

matrajući unutrašnji raspored, odvaja reprezentativni dio kuće od pomoćnih prostorija. U sjeveroistočnom dijelu prostorije sačuvali su se ostaci gornjeg sloja mo-zaičke podloge nucleus koja, uz veću količinu uloma-ka crnog i bijelog mozaika, potvrđuje da je izvorno bila prekrivena mozaičkim podom (Sl. 1).

Uz jugozapadni dio rimske kuće smještene su tri po-moćne prostorije, od kojih je jedna većim dijelom bila istražena u kampanji 2001. godine. Na tu prostoriju u pravcu juga nastavljaju se dvije prostorije pravokutnog oblika, odijeljene od ostalih prostorija. Po širini, pro-storije su odijeljene pregradnim zidom debljine 10-12 cm. Strukturu pregradnog zida čine usitnjene rimske tegule povezane slojem žbuke. Na jednom ulomku tegule sačuvan je pečat Gaja Petronija. Središnja pro-storija veličine 5,7 m x 3,00 m u cijelosti je istražena. U njezinu uglu, u neposrednoj blizini južnog (fasad-nog) zida zgrade, istražen je manji bunar promjera 35 cm. Uokolo bunara proveden je najdublji iskop u ovoj kampanji, u kojem su pronađeni brojni ulomci uveze-ne daunijske geometrijske slikane keramike, apulske crveno$guralne i helenističke keramike. Krajnja južna prostorija djelomično je istražena, i to u dužini od 5,7 m i širini od 1,20 m.

Osmom, završnom kampanjom na lokalitetu Banovac djelomično je otkriveno istočno krilo rimske stambe-ne kuće (domus), trapezoidnog oblika, širine 26,00 m i dužine 5,80 m. Na taj način, dobivene su i ukupno istražene dimenzije rimske stambene kuće: dužina zida na sjevernoj i južnoj strani iznosi po 41,5 m, zapadnog 15,75 m i istočnog zida 26,30 m. Na sjevernoj i južnoj

Sl. 2. Plan sačuvanog mozaičnog poda (izradio R. Maršić)

Sl. 3. Ostatci mozaičnog poda, detalj s istraživanja (foto M. Radović)

10 Osim na ovom dijelu, uništavanje manjih površina arhe-oloških slojeva zabilježeno je i u prethodnim kampanjama. Navedene destrukcije vezujemo uz gradnju i život crkve i samostana sv. Ivana Krstitelja, koji se u pisanim izvorima po prvi puta spominju sredinom 15. stoljeća. Nin problemi arheoloških istraživanja 1968, str. 61.


35

strani kuću #ankiraju dvije rimske ulice, s kojih se ula-zilo u kuću. Potvrdu takvom zaključku pružaju izvor-no dokumentiran otvor za vrata u južnom zidu kuće. Nažalost, ukupno provedenim arheološkim istraživa-njima nisu utvrđeni zapadni i istočni ulazi, tj. izlazi na ulice. To neće biti moguće niti u dogledno vrijeme, jer se na zapadnoj strani pruža gradska (sporedna) ulica koja vodi do mjesnog groblja, a na istočnoj je 1998. godine sagrađena privatna kuća. Arheološki nadzor je vršen nad jednim dijelom iskopa za njezine temelje i otpadnu jamu, ali nisu ustanovljeni kulturni slojevi koji bi zaustavili njezinu izgradnju.

Prema unutrašnjem rasporedu evidentiranih i istraže-nih prostorija u završnoj kampanji, i činjenicom da istočno krilo zgrade čini veliki atrij s impluvijem, po-red već ranije poznatog velikog peristila u jugozapad-nom krilu kuće, zaključujemo da se ovdje radi o tipu reprezentativne rimske stambene kuće čiji je kućevla-snik obnašao neku od javnih dužnosti u Enoni. Kuća je izgrađena u neposrednoj blizini foruma, s kojim je zapadno krilo građevine bilo povezano ulazom na južnoj strani.. Iz njezina sačuvanog tlocrta, raspore-da prostorija i njihovih dimenzija, dade se iščitati da se ovdje ne radi o klasičnoj rimskoj kući Vitruvijevih propisa i načela11 već o tipu kuće prilagođenoj i uklo-pljenoj u liburnsko-enonski plan gradske četvrti u ne-posrednoj blizini foruma. Reprezentativni stambeni prostor ukrašen je crno-bijelim mozaičkim podom

zavidne tehničke izrade, a najveća prostorija ukrašena složenom likovnom mozaičkom kompozicijom. Po-red ostataka podnih mozaika, na lokalitetu su pronađeni brojni ulomci zidnoga slikarstva, čija će dekorativna tipo-logija pomoći u revalorizaciji i funkciji pojedinih prosto-rija, kao i boljem razumijevanju mozaičkih kompozicija.

Arheološkim istraživanjima krajem 80-ih godina prošlog stoljeća, u vrtu nasuprot lokaliteta otkriven je dio rimske kuće domusa čiji su podovi također bili ukrašeni crno-bijelim mozaikom. Uvidom u terensku fotodokumentaciju, jasno je da djelomično istražene prostorije također komuniciraju s južnim pročeljem foruma.12 To nam potvrđuje da se južno od foruma prostirala veća gradska četvrt s insulama u kojima su dominirale reprezentativne kuće ukrašene podnim mozaicima, zidnim freskama, sa zavidnim uporabnim kulturnim inventarom. Ta se četvrt lepezasto širila i otvarala prema izlazu iz grada, tj. prema današnjim Gornjim vratima. Koliku je površinu izvorno zauzi-mala teško je na ovom stupnju istraživanja konstatira-ti, ali prema pružanju današnjih komunikacija koje se jednim dijelom nastavljaju iznad rimskih, vjerojatno sve do današnjeg sjecišta ulica ispred vrta Petra Zo-ranića.

Sl. 4. Mozaik tijekom dokumentiranja (foto R. Maršić) Sl. 5. Sjeverni dio impluvia s vidljivim ostatcima kamenog opločenja

(foto R. Maršić)

11 Usp. Vitruvije 1999, VI. knjiga, str. 123-136.

12 Sonda je bila postavljena na sjeveroistočnom dijelu grada gdje su 1942. godine otkriveni ostaci mozaičkih kompo-zicija s motivima iz arene. O istraživanjima 1988. godine usp. Batović 1989, str. 30. O mozaicima otkrivenim tije-kom Drugog svjetskog rata, usp. Suić 1969, str. 98, bilj. 142, sl. 11.


36

U ranom srednjem vijeku i istočni dio domusa, kao što je slučaj i u zapadnom dijelu, naseljava starohrvatska zajednica te suhozidnim pregradnjama adaptira ostat-ke rimskog objekta u stambeni prostor prilagođen vla-stitim potrebama. Arheološkim istraživanjima u ovoj kampanji, u krajnjem istočnom dijelu istražene povr-šine otkriven je zapadni zid novog ranosrednjovjekov-nog objekta. Zid sačuvan u dužini od 5,30 m građen je u suhozidnoj tehnici, sačuvan je u visini jednog a u manjoj mjeri i dva reda pravilno složenog kamena, te je orijentiran u pravcu sjever–jug. Unutrašnjost objek-ta zbog neposredne blizine zapadnog pro$la nije bilo moguće istražiti, tj. istražena je u minimalnoj mjeri, koliko je to dopuštala situacija na terenu. I ovdje kao i kod objekta istraženog na zapadnom dijelu terena utvrđeno je postojanje manjeg ranosrednjovjekovnog groblja čiji nastanak i upotrebu vezujemo uz stanovni-ke navedenog objekta.13

Tako je zapadno od navedenog suhozida otkriveno i istraženo šest grobova od čega jedan grob pripada ka-snosrednjovjekovnom razdoblju (Sl. 6) i vezuje se uz obližnji dominikanski samostan sv. Ivana Krstitelja, dok ostalih pet pripada poganskom horizontu poka-panja (Sl. 7) te ih vezujemo uz najraniji život objekta. Svih pet grobova poštuju liniju pružanja suhozida te su okomito postavljeni prema njemu, tj. orijentirani su u pravcu zapad–istok. U svim grobovima, osim u grobu 15, gdje nije utvrđen ukop pokojnika, ukopana je po jedna osoba, položena na leđa s rukama ispru-ženim uz tijelo. Prilozi su registrirani u sva četiri ra-nosrednjovjekovna groba i to; željezna sjekira,14 dva željezna noža, željezno šilo, željezno kresivo s kreme-nom, brončani praporac, keramička posuda (Sl. 7) te dvije ogrlice izrađene od zrnaca staklene paste. Na osnovi navedenih nalaza groblje datiramo u 8. – prvu polovicu 9. st.

13 Radović 2010, str. 161 – 178.

Sl. 6. Kasnosrednjovjekovni grob. Grob 12 (foto R. Maršić) Sl. 7. Ranosrednjovjekovni grob. Grob 16 (foto R. Maršić)

14 Skoro u potpunosti identična željezna sjekira pronađena je u grobu 20, na groblju Kašić – Maklinovo brdo. Beloše-vić 1980, str. 102 – 103, T. XXXI,16.


37

Osim povezanosti s objektom stanovanja, prema svom arheološkom karakteru, načinu pokapanja, po-grebnim običajima i nalazima, ovo groblje predstavlja tipično starohrvatsko groblje poganskog horizonta 8. i prve polovice 9. st. Materijalni nalazi u potpunosti su identični nalazima s već otkrivenog groblja na Ba-novcu, te s groblja Nin – Ždrijac ili s nešto udaljenijeg Kašić – Maklinovo brdo, što nam ukazuje da groblja s poganskim načinom pokapanja, nastala unutar nin-skih gradskih zidina, nastaju nakon gašenja groblja na Materizi, egzistiraju istovremeno s grobljem na Ždri-jacu, a gase se nakon primanja kršćanstva i formiranja jedinstvenog groblja uokolo crkve sv. Anselma. Sazna-nja o formiranju grobalja s poganskim načinom poka-panja unutar samih gradskih zidina otvaraju nova pi-tanja u arheološkoj topogra$ji ranosrednjovjekovnog Nina kao i uže ninske okolice.

Marija Kolega, Mate Radović

THE RESULTS OF THE COMPLETED ARCHAEOLOGICAL EXCAVATIONS AT THE SITE OF BANOVAC IN NIN

(Summary)

A Roman house (domus) was discovered during the long-lasting excavations at the location of Banovac in Nin. Its size and interior decoration (#oor mosaics, wall paintings, and stucco) make it one of the most complex residential buildings in the area of Nin. &e explored surface of the house is approximately 850 m2 and the rest belongs to two Roman streets enclos-ing the building to the north and east. Located in the immediate vicinity of the Roman forum, enclosed by the street on its longer sides, the house occupied the micro zone of the city, already known for its richly decorated mosaic #oors (scenes showing battles in the arena, and rich geometric and vegetative motifs). Dur-ing the Early Middle Ages, the area was inhabited by an early Croatian community who adapted the living area by building dry stone partition walls according to their needs and way of life.

&e $nal excavation season, which took place during 2010 at the same location, revealed the east wing of the house which contained rooms paved with mosaics and rich in cultural material: fresco fragments, frag-ments of roof tiles, ceramics, glass, bone, and metal items of everyday use. &e longitudinal room paved with a mosaic made of black and white tesserae, as well as the section of the explored water tank, belong to the atrium with an impluvium. &e purpose of the other Roman rooms was di'cult to determine since the cultural layers were contaminated by early medi-eval burials that took place later. &e remains of an object dated to the Early Middle Ages were recovered, which was used and adapted for the Roman rooms, as well as $ve graves containing the following items: an iron axe, a knife, an awl, #int and steel, bronze bell coating, a ceramic vessel, and two necklaces made of glass. &e grave can be physically linked to the nearby Dominican monastery and it belongs to the late me-dieval period.

&e remains of the Roman house walls and the mosaic #oors are currently on display at the Banovac site. &is was made possible thanks to the funds provided by the Ministry of culture and the local authorities who made a considerable e*ort to buy o* private land, thus bringing this long-standing archaeological and conservation project to an end.

Keywords: Roman house (domus), mosaic, atrium, impluvium, artifacts, early medieval cemetery, Nin, Banovac


38

LITERATURA

Balmelle et al. 1985C. Balmelle, M. Blanchard-Lemée, J. Christophe, J.-P. Dar-mon, A-M. Guimier-Sorbets, H. Lavagne, R. Prudhomme, H. Stern, Le décor géométrique de la mosaïque romaine I. Répertoire graphique et descriptif des compositions lineaires et isotropes, Paris 1985.

Batović 1989Š. Batović, Istraživanje prapovijesti sjeverne Dalmacije od 1984. do 1988., Diadora 11, Zadar 1989, 5-57.

Belošević 1980J. Belošević, Materijalna kultura Hrvata, Zagreb 1980.

Blake 1930M. E. Blake, #e Pavements of the Roman Buildings of the Re-public and Early Empire, Memoirs of the American Academy in Rome VIII, 1930, 9-150.

Blanchard et al. 1973 M. Blanchard, J. Christophe, J.P. Darmon, H. Lava-gne, R. Prudhomme, H. Stern, Répertoire graphique du décor géométrique dans la mosaïque antique, Bulletin de l´Association Internationale pour l´etude de la mosaïque an-tique fasc. 4, Paris 1973.

Garčević 2005M. Garčević, A Second-Century Roman Mosaic from Aenona (Nin) in Dalmatia, Croatia, IX Colloque International pour l’Etude de la Mosaїque Antique 1 (Roma, 5-10 novembre 2001), 2005, 379-381.

Garčević 2006M. Garčević, Mozaik: povijesni pregled, stilske oznake i tehni-ke izrade, Zagreb 2006.

Kolega 2005M. Kolega, Nin – nastavak sustavnih iskopavanja na loka-litetu Banovac, Obavijesti hrvatskog arheološkog društva XXXVII, br. 1, Zagreb 2005, 90 – 97.

Kolega 2005aM. Kolega, Nin – Banovac, Hrvatski arheološki godišnjak 1, (2004), Zagreb 2005, 195 -196.

Kolega 2006M. Kolega, Nin – Banovac, Hrvatski arheološki godišnjak 2, (2005), Zagreb 2006, 309 -310.

Kolega, Radović 2007M. Kolega, M. Radović, Nin – Banovac, Hrvatski arheološ-ki godišnjak, 3, (2006), Zagreb 2007, 333-334.

Nin 1968Nin problemi arheoloških istraživanja, Zadar 1968.

Nedved 2001B. Nedved, Arheološka istraživanja u vrtu Kera u Ninu, Obavijesti hrvatskog arheološkog društva XXXIII, br. 2, Zagreb 2001, 21-22.

Radović 2011M. Radović, Starohrvatski grobovi otkriveni na položaju Ba-novac u Ninu, Diadora 24, (2010), Zadar 2011, 161-178.

Suić 1969M. Suić, Antički Nin (Aenona) i njegovi spomenici, u: Povi-jest grada Nina, Zadar 1969, 61-104.

Vitruvije 1999Vitruvije, Deset knjiga o arhitekturi, Zagreb 1999.


izdanja hrvatskog arheološkog društva

Documents