ivan mandić - antropogeni utjecaji na divljač i stanište

7/25/2019 Ivan Mandi - Antropogeni Utjecaji Na Divlja i Stanite

1/43

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Ivan Mandi, apsolvent

Diplomski sveuilini studij Zootehnika

Smjer Lovstvo i pelarstvo

ANTROPOGENI UTJECAJI NA DIVLJA I STANITE

Diplomski rad

Osijek, 2014.


2/43

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Ivan Mandi, apsolvent

Diplomski sveuilini studij Zootehnika

Smjer Lovstvo i pelarstvo

ANTROPOGENI UTJECAJI NA DIVLJA I STANITE

Diplomski rad

Povjerenstvo za ocjenu i obranu diplomskog rada:

1. prof. dr. sc. Tihomir Florijani, predsjednik

2. doc. dr. sc. Sinia Ozimec, mentor

3. doc. dr. sc. Ivica Bokovi, lan

Osijek, 2014.


3/43

SADRAJ

1. UVOD .............................................................................................................................

2. DIVLJA I STANITE ................................................................................................

3. ANTROPOGENI UTJECAJI NA DIVLJA I STANITE.....................................3.1. Utjecaj prometa .......................................................................................................

3.2. Fragmentacija stanita .............................................................................................

3.3. Poljoprivreda ...........................................................................................................

3.3.1. Mehanizacija ...................................................................................................

3.3.2. Upotreba pesticida ..........................................................................................

3.4. Krivolov ..................................................................................................................

3.5. Ratno djelovanje ......................................................................................................

3.6. Poari ...

3.7. Rekreacija i slobodno vrijeme .

3.8. Otpad

4. MJERE SPRJEAVANJA I UBLAAVANJA NEGATIVNIH UTJECAJA .......

4.1. Zatita prirode .........................................................................................................

4.2. Zatita divljai .........................................................................................................

4.2.1. Mjere u sektoru prometa .................................................................................

4.2.2. Mjere u sektoru poljoprivrede ........................................................................

4.2.3. Mjere za sprjeavanje krivolova .....................................................................

5. ZAKLJUAK ...............................................................................................................

6. POPIS LITERATURE ................................................................................................

7. SAETAK..

8. SUMMARY

9. POPIS TABLICA ...........................................................................................................

10. POPIS SLIKA ..

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

BASIC DOCUMENTATION CARD

1

2

45

9

10

12

12

14

15

16

17

19

20

20

22

22

27

30

31

32

35

36

37

38

39

40


4/43

1

1. UVOD

Svojim neprekidnim djelovanjem ovjek korjenito mijenja prirodu u svom

okruenju, nastojei je prilagoditi svojim specifinim potrebama. Poveanjem brojastanovnika rastu potrebe za hranom i prostorom, zbog ega dolazi do iskoritavanja

prirodnih dobara, promjena i unitavanja prirodnih stanita te oneienja okolia.

Posljedicepromjena koje ovjek izaziva u prirodi odraavaju se i na stanita divljih

ivotinjskih vrsta.

U ovome radu prikazano je kako ovjek svojim aktivnostima (poljoprivreda,

izgradnja prometnica, krivolov, oneienje okolia itd.) utjee na divlja i stanite te koje

su posljedice takvih aktivnosti. Obraene su mjere i aktivnosti koje je potrebno primijeniti

u svrhu zatite divljai i samoga stanita.


5/43

2

2. DIVLJA I STANITE

Prema odredbama Zakona o lovstvu (Narodne novine, 140/2005., 75/2009.,

153/2009., 14/2014.), divljaje u Republici Hrvatskoj definirana kao: zakonom odreeneivotinjske vrste koje slobodno ive u prirodi, na povrinama namijenjenim za uzgoj ili

intenzivni uzgoj i razmnoavanje u svrhu lova i koritenja.

Divlja je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zatitu.

Ukupno 44 ivotinjske vrste pripadaju u divlja koja obitava i kojom se gospodari u

Republici Hrvatskoj, a razvrstane su u sljedee kategorije:

A) Krupna divlja, obuhvaa ivotinjske vrste: 1) jelen obini;2) jelen lopatar; 3) jelen

aksis; 4) srna obina; 5)divokoza; 6) muflon; 7) svinja divlja i 8) smei medvjed;

B) Sitna divlja, obuhvaa ivotinjske vrste svrstane u dvije potkategorije:

B.1) Dlakava divlja: 1) jazavac; 2) maka divlja; 3) kuna bjelica; 4) kuna zlatica; 5)

lasica mala; 6) dabar; 7) zec obini; 8) kuni divlji; 9)puh veliki; 10) lisica; 11) agalj;12)

tvor; 13) mungos;

B.2) Pernata divlja: 1) fazan-gnjetlovi; jarebice kamenjarke: 2) grivna, 3) ukar; 4) trka

skvrulja;prepelice: 5)pupura, 6) virdinijskaprepelica; ljuke: 7) ljukabena, 8) ljuka

kokoica; golub divlji: 9) grivnja, 10)peinar; guske divlje: 11) glogovnjaa, 12) lisasta;

patke divlje: 13) gluhara, 14) glavata, 15) krunasta, 16)pupanica,17) krulja; 18) liska

crna; 19) vrana siva; 20) vrana gaac; 21) avka zlogodnjaa; 22) svraka i 23) ojka

kretalica.

Staniteje u ekolokom smislu podrujegdje ivi neki organizam (mikroorganizam,

biljka, gljiva, ivotinja), populacija ili ivotna zajednica (biocenoza). Raznolikost stanita

nekog podruja usko je povezana s geografskim poloajem, razvedenosti reljefa, klimom,

hidrografijom te utjecajima ovjeka. Prema odredbama Zakona o zatiti prirode(Narodne

novine, 80/2013.) stanite je definirano kao:jedinstvena funkcionalna jedinica kopnenog

ili vodenog ekosustava, odreena geografskim, biotikim i abiotikim svojstvima,

neovisno o tome je li prirodno ili doprirodno. Sva istovrsna stanita ine jedan stanini tip.


6/43

3

Republika Hrvatska izradila je svoju Nacionalnu klasifikaciju stanita (NKS) koja

odreuje 11 glavnih klasa, oznaenih kodnom oznakom, abecednim slovima od A do K

(Tablica 1). Svaka klasa je dalje podijeljena u etiri podrazine staninih tipova. Popis

staninih tipova propisan je Pravilnikom o vrstama staninih tipova, karti stanita,

ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za odravanje staninih tipova

(Narodne novine 7/2006., 119/2009.).

Tablica 1: Glavne klase stanita prema Nacionalnoj klasifikaciji stanita (NKS) RepublikeHrvatske

NKS

kod

Glavna klasa NKS

A Povrinske kopnene vode i movarna stanitastajaice; tekuice, hidrofitska stanita slatkih voda; obrasle obale povrinskihkopnenih voda i movarna stanita

B Neobrasle i slabo obrasle kopnene povrineneobrasle i slabo obrasle stijene; toila; poarita; erodirane povrine

C Travnjaci, cretovi i visoke zeleni

cretovi; higrofilni i mezofilni travnjaci; suhi travnjaci; rudine; visoke zeleni

D ikarekontinentalne ikare; pretplaninske ikare; mediteranske ikare; ikare alohtonoggrmlja

E umepriobalne poplavne ume vrba i topola; poplavne ume hrasta lunjaka, crne johe ipoljskog jasena; ume listopadnihhrastova izvan dohvata poplava; brdske bukoveume; bukovo-jelove ume; pretplaninske bukove ume; kontinentalne crnogorineume; primorske vazdazelene ume i makije; antropogene umske sastojine

F Morska obala

muljevita morska obala; pjeskovita morska obala; ljunkovita morska obala,stjenovita morska obala; antropogena stanita morske obale

G Morepelagijal; mediolitoral; infralitoral; cirkalitoral; batijal

H Podzemlje

Krake pilje i jame; nekrake pilje i jame, intersticijska podzemna stanita;antropogena podzemna stanitaI Kultivirane neumske povrine i stanita s korovnom i ruderalnom

vegetacijom

povrine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom; mozaine kultiviranepovrine; intenzivno obraivane oranice na komasiranim povrinama; viegodinjezeljaste kulture; vonjaci, vinogradi i maslinici; proizvodni vrtovi i rasadnici; meei ograde kultiviranih povrina; neproizvodne kultivirane zelene povrine

J Izgraena i industrijska stanitasela; gradovi; ostale izgraene negospodarske povrine; gospodarske povrine;umjetna vodena stanita bez poluprirodnih zajednica biljaka i ivotinja

K

Kompleksi stanita


7/43

4

3. ANTROPOGENI UTJECAJI NA DIVLJA I STANITE

Od zavretka 18. stoljea (primjenom dostignua Prve industrijske revolucije), a

posebno u tijeku 20. stoljea, antropogenim djelovanjem nastale su brojne promjene u svimdijelovima ekosfere. One se oituju u oneienjima zraka, vode i tla, klimatskim

promjenama, smanjenju ledenog pokrivaa, deforestaciji, degradaciji stanita i smanjenju

bioraznolikosti. Najvaniji uzronici takvog globalnog pritiska na okoli su: urbanizacija i

porast stanovnitva, potronja fosilnih goriva, poveana koliina i vrsta otpada, razvoj niza

gospodarskih djelatnosti, osobito poljoprivrede, prometa, industrije, turizma, itd.

Broj stanovnika neprestano raste, a prema procjenama smatra se da e do 2050.

godine na Zemlji ivjeti najmanje 9 milijardi ljudi. S obzirom da su zalihe prirodnog

bogatstva u velikoj mjeri iscrpljene ili na granici iscrpljivosti (voda za pie, plodno tlo,

ume), a da je za prehranu stanovnitva nuno poveati gospodarsku aktivnost, postavlja se

pitanje odrivosti prirodnoga sustava u navedenim uvjetima. Koncentracija velikog broja

stanovnika u gradovima, utjee na okoli poveanom potronjom vode, oneienjem

zraka, poveanjem buke, poveanjem komunalnog i industrijskog otpada. Intenziviranjem

procesa proizvodnje i potronje, osobito u razvijenim zemljama, poveava se pritisak na

okoli, kako zbog koliine, tako i zbog sastava otpada(Afri, 2002.).

Negativni utjecaj ovjeka na okoli i prirodu sve je vie izraeniji i na divljim

ivotinjama i njihovim prirodnim stanitima.Nitko ne prepoznaje da lov nije glavni uzrok

nestanka ili prorijeenosti divljai i drugih ivotinjskih vrsta, ve su to promijenjeni uvjeti

njihova opstanka izazvani djelovanjem ovjeka koji neprekidno mijenja njihov ivotni

prostor (Nikolandi, 2007. b).

Povrine pod lovitima se smanjuju, brojnost divljai (naroito sitne) opada, kvaliteta

stanita je naruena. Urbanizacija, industrijalizacija i izgradnja prometnica negativno

utjeuna divlja i njihova stanita. Danas je nain ivota takav da su ljudi mobilniji i sve je

vie aktivnosti koje se dogaaju u prirodnim stanitima, ime se naruava mir u lovitu,

divlja se uznemiruje, a otpad neodgovorno odbacuje u stanita.


8/43

5

3.1. Utjecaj prometa

Sve vrste prometne infrastrukture: ceste, eljeznice, plovni kanali, na brojne naine

utjeu na divlja i njihova stanita. Osim izravnih gubitaka stanitaili naruavanja njihove

kvalitete, promet izravno utjee na brojnost populacija divljai u lovitima.

Najvea stradavanja divljai su u cestovnom prometu, manje u eljeznikom, dok u

zranom prometu za sada nisu zabiljeena,ali su mogua, primjerice uletom ptice u motor

zrakoplova ili naletom jata ptica na zrakoplov pri polijetanju ili slijetanju.

Tablica 2. Primjeri fizikog utjecaja prometnica na krajolik i bioloku raznolikost(Izvor: Huber i sur., 2002.)

U posljednje vrijeme izraena je poveana uestalost naleta motornih vozila koji

prometuju cestom na divlja(Slika 1). Osim stradavanja divljai mogu uzrokovati ozljede i

smrt ljudi, te su danas znaajni problem sigurnosti cestovnog prometa. Na cestama u

Njemakoj je u 2009. godini zabiljeeno oko 250.000 prometnih nezgoda s divljai, 27

poginulih i 3.000 ozlijeenih osoba (Stanko, 2010.)

Mikroklima Nasipi mogu zaprijeiti ili kanalizirati strujanje zrakaPoveana toplina od povrine cesteZrane turbulencije uzrokovane prometom

Hidrologija

Kanaliziranje oblinjih vodotokova i njihovo produbljivanje zbogbolje drenaePromjene u reimu podzemnih vodaPoveano poplavljivanje nakupljanjem povrinskih vodaIsuivanje i sprjeavanje prirodnih drenanih tokovaMogunosti unapreenja stanita

Introdukcija

egzotinih vrstaPut kojim se preko kotaa vozila prenose sjemenkeRazvoj halofilnih vrsta du rubova prometnice

Efekt

barijere

Nasipi i pomone strukture ometaju pogledOgrade, irina prometnice i intenzitet prometa spreavaju prelaenjeFragmentacija stanita utjee na preivljavanje populacija i poveavarubni efektivotinje odstupaju od ustaljenih puteva traei put kojim e zaobiiprepreku

Stradavanje ivotinja Rizik stradavanja ivotinja u pokuaju da prijeu prometnicu ali izato to ih privlae nasipi i rubna podruja

Oneienje vode Voda koja otjee sa povrine prometnice sadri ostatke guma,suspendirane estice i otopljenu sol (za odmrzavanje)

Svjetlost

Privlai kukce i imieTrajno osvjetljenje tijekom noi

Stalno osvjetljenje prometnice od strane vozilaGeneralno remeti aktivnosti ivotinjaBuka Smeta odreenim ivotinjskim vrstama


9/43

6

Slika 1. Primjeri divljai stradale u cestovnom prometu: srna - gore lijevo;jazavac - gore desno; vidra - dolje lijevo i lisica - dolje desno. (Foto: S. Ozimec)

Ukupna duljina cestovne infrastrukture u Republici Hrvatskoj iznosila je 26.690 km

u 2012. godini; od ega 1.254 km autocesta, 6.581 km dravnih, 9.809 upanijskih i

9.046 km lokalnih cesta (DZS, 2013.).

Broj ukupno registriranih cestovnih motornih vozila u 2013. iznosio je 1,902.630, od

ega 1,448.299 (76 %) otpada na osobna vozila (DZS, 2014.). Broj vozila na tisuu

stanovnika iznosio je 164 u 1995.; 301 u 2004., te 336 u 2011. godini.

prem i sur. (2013.) proveli su istraivanje naletacestovnih motornih vozila na divlje

ivotinje u Hrvatskoju razdoblju 2007.-2009. Zabiljeeno je ukupno 7.495 naleta vozila sa

smrtnim ili teim ozljedama divljai (Tablica 3). Najvie naleta (34,7 %) utvreno je u

Istarskoj (1.168), Karlovakoj (862) i Meimurskoj upaniji (573). upanije u kojima je

broj naleta najmanji smjetene su u jadranskom podruju Hrvatske. Utvreno je da

prosjeni godinji broj stradavanja divljai iznosi 0,09po km ceste.

Uestalost naleta vozila na divlja je u direktnoj vezi sa vrstom i duinom ceste,

obiljejima stanita, veliinom populacije divljai te intenzitetom prometa. Najvie

stradavanja zabiljeeno je na dravnim i autocestama, a manje na upanijskim i lokalnim

cestama. Glavni uzrok stradavanja divljai je neprilagoena brzina kretanja vozila.


10/43

7

Tablica 3. Stradavanje divljai u naletu cestovnih vozilau Hrvatskoj (2007.-2009.)(Izvor: prem i sur., 2013.)

Analizom godinje dinamike stradavanja divljai (prem i sur, 2013.) utvreno je da

su naleti cestovnih vozila na divlja najuestaliji u travnju, zatim u svibnju, listopadu,

studenome i prosincu. Srnea divlja, najbrojnija u strukturi stradale divljai, nakon

zimskog razdoblja je u proljee poveano aktivna u traenju hrane i novih stanita, a

takoer nastupa i reprodukcijski ciklus. Stradavanja u ljetnim mjesecima su vjerojatno

povezana s parenjem, dok su stradavanja u jesen povezana s pojaanim kretanjem zbog

naputanja teritorijalnog naina ivota, formiranja krda i traenja zimskog stanita, kao i

poljoprivrednih aktivnosti (etva kukuruza, sjetva ita).

Najkritinija razdoblja tijekom dana suizmeu 5 i 8 sati ujutro te u veernjim satima

izmeu 18 i 22 sata (Pintur i sur., 2012.). Manji broj stradavanja tijekom dana i kasnih

nonih sati moe se pripisati boljoj vidljivosti vozila, smanjenoj dnevnoj aktivnosti divljai

kao i manjem intenzitetu prometa tijekom noi.

Raspodjela stradale divljai prema vrstama i upanijama (Tablica 4), pokazuje da u

naletu vozila najvie stradava srnea divlja sa 73 %, slijede: divlja svinja (9 %), zec

(5 %), fazan i lisica sa po 4 % i jelen obini s udjelom od 2 %(prem i sur., 2013.).

upanija Godina Ukupno Udjel(%)2007. 2008. 2009.

IstarskaKarlovakaMeimurskaZagrebakaPrimorsko-goranskaBjelovarsko-bilogorska

Osjeko-baranjskaVaradinskaKrapinsko-zagorskaKoprivniko-krievakaBrodsko-posavskaVukovarsko-srijemska

Sisako-moslavakaLiko-senjskaPoeko-slavonskaVirovitiko-podravskaZadarskaibensko-kninskaSplitsko-dalmatinskaDubrovako-neretvanska

408198201191160147

1411311001025777

865945472423145

358309177173174157

1321561361119171

657270624022187

402355195160173200

200171169146127119

1079492783725235

1.168862573524507504

473458405359275267

258225207187101705517

15,5811,507,656,996,766,72

6,316,115,404,793,673,56

3,443,002,762,491,350,930,730,23

Ukupno 2.216 2.401 2.878 7.495 100,00


11/43

8

Tablica 4. Raspodjela broja divljai stradale u cestovnom prometu u Hrvatskoj (2007.-2009.), prema vrstama i upanijama(Izvor: prem i sur., 2013.)

upanija

Srna

Divljasvinja

Jelenobini

Jelenlopatar

Lisica

Zec

Jazavac

Fazan

Prepelica

agalj

Divljamaka

Trka

Divljapatka

Vuk

Medvjed

Muflon

Kuna

Ukupno

Istarska 877 123 2 - 29 63 32 37 - - 1 - 2 - 1 - 1 1.168

Karlovaka 746 65 1 - 17 20 2 4 - - 5 - 1 1 - - - 862Meimurska 460 2 9 - 8 47 4 42 - - - 1 - - - - - 573Zagrebaka 409 39 5 - 30 15 7 19 - - - - - - - - - 524Primorsko-goranska 409 30 32 - 8 9 2 - - - 1 - - - 16 - - 507

Bjelovarsko-bilogorska 437 32 10 1 9 3 2 10 - - - - - - - - - 504

Osjeko-baranjska 303 45 43 - 23 22 7 27 1 - 2 - - - - - - 473Varadinska 297 13 1 - 15 42 - 88 - - - 1 1 - - - - 458Krapinsko-zagorska 354 3 1 - 8 18 - 20 - - - - 1 - - - - 405

Koprivniko-krievaka 282 23 8 - 11 22 5 6 - - - - 2 - - - - 359Brodsko-posavska 139 17 3 - 34 28 9 39 - 2 4 - - - - - - 275

Vukovarsko-srijemska 175 42 1 - 16 11 8 11 - 1 2 - - - - - - 267

Sisako-moslavaka 177 52 1 - 13 5 1 6 - - 3 - - - - - - 258Liko-senjska 126 24 6 9 15 11 6 - - - 6 - - 1 17 3 1 225Poeko-slavonska 165 20 4 - 6 7 1 4 - - - - - - - - - 207

Virovitiko-podravska 116 17 32 - 7 3 2 10 - - - - - - - - - 187Zadarska 13 51 - - 4 16 - 2 - 7 2 - - 3 2 1 - 101

ibensko-kninska 1 43 - - 6 10 - - - 3 1 - - 4 2 - - 70Splitsko-dalmatinska - 42 - - 5 7 - - - - - - - 1 - - - 55

Dubrovako-neretvanska - 13 - - - 1 1 - - 2 - - - - - - - 17Ukupno 5.486 696 159 10 264 360 89 325 1 15 27 2 7 10 38 4 2 7.495


12/43

9

3.2. Fragmentacija stanita

Fragmentacija stanita je skup procesa kojima ovjek velike prirodne cjeline ,

sastavljene od jednog ili vie ekolokih sustava, podijeli na manje dijelove - fragmente.

Najee to ini zahvatima, primjerice: izgradnjom prometnica, energetske infrastrukture

(dalekovodi, plinovodi, naftovodi), kanala, krenjem uma. Broj vrsta i stabilnost nekog

ekolokog sustava opada smanjenjem povrina nakojima su prirodno rasprostranjeni, to

ini veliku prijetnju biolokoj raznolikosti. To se osobito odnosi na vrste koje su jako

osjetljive na fragmentaciju kao to su endemske vrste, vrste male gustoe, vrste irokog

areala kretanja, slabo pokretne vrste.

Uinak fragmentacijestanita prikazan je na slici 2. Jedno stanite, povrine 64 ha

okrueno je zonom od 100 m (pufer zona), u kojoj biotiki (raspored, brojnost, gustoa

organizama) i abiotiki imbenici (vlanost, temperatura, svjetlost) jako odudaraju od

originalnog stanita u kojem je postojala ravnotea u kruenju tvari i energije. Kada takvo

podruje presijeemo s dvije ceste, stanje se pogorava jer svaki odetiri nastala fragmenta

dobije svoju pufer zonu, a izvorno stanite od poetnih 64 ha, svedeno je na etiri

fragmenta od 8,7 ha. to je povrina nekog stanita manja, manja je i vjerojatnost da e

ono moi odravati svoju prirodnu stabilnost. Zbog toga je izuzetno vano izbjegavanje

presijecanja netaknutih dijelova prirode s razliitim barijerama (Kajtezovi, 2011.)

Slika 2. Primjer fragmentacije stanita(https://reader009.{domain}/reader009/html5/0325/5ab6a3d1b63fa/5ab6a3d91d2f8.jpg)


13/43

10

3.3. Poljoprivreda

Poljoprivreda je ljudska djelatnost kojoj je svrha proizvodnja hrane. Ekstenzivna

poljoprivreda podrazumijeva mala ulaganja, slabije koritenje tehnikih dostignua, a

prinosi su manji. Povrina oranica, livada, panjaka je manja, a raznolikost poljoprivrednih

kultura je vea. Najzastupljenije su itarice, a povrinenakon etve ostaju nepreorane.

Livade se kose dva do tri puta na godinu, pogodni su zaklon za gnij eenjepernate i

ivot sitne dlakave divljai. ikare i umarcisu mozaino rasporeeni. Ekstenzivni oblik

poljoprivrede idealan je za odravanjebioloke raznolikosti, divlja ima dostupnu hranu,

zaklon i mir jer je stradavanje od mehanizacije minimalno. U proteklih 50 godina takav

oblik poljoprivrede suoiose sa velikim promjenama.

Intenzivna poljoprivreda podrazumijeva vea ulaganja, znaajnije koritenje

tehnikih dostignua i postizanje veih prinosa. Oranine povrine su vee, a raznolikost

poljoprivrednih kultura manja (monokulture); vei je razvoj tetnika na kulturama pa je

poveana primjena kemijskih preparata. Ovakav oblik poljoprivrede uzrokovao je

drastino smanjenje bioloke raznolikosti. Sitna divlja je najvie pogoena ovakvim

oblikom proizvodnje, stoga ne udi to je brojnost trki, fazana, zeeva drastino

smanjena. Takav nain poljoprivrede prvi su poeli naputati oni koji su ga i uveli,

okreui se ekolokoj poljoprivredi.

Proizvodnja zelene biomase koristi mineralna gnojiva za pospjeivanje rasta visokih

trava. Poetak prve konje je krajem travnja i poetkom svibnja. Upravo je to razdoblje

kada divlja (zec, kouta, srna) ima mladunad te kada se poljske ptice gnijezde ili vode

mlade (trka, kosac, prepelica, fazan). Takve oranice se kose 3-4 puta godinje i slabi su

izvor hrane. Nakon skidanja kultura ove povrine ne pruaju ni hranu niti zaklon divljai.

Hrvatska se poljoprivreda nije razvijala usporedno sa svjetskim trendovima pa se u

pojedinim dijelovima jo moe nai velika usitnjenost posjeda. Oko 50 % poljoprivrednikaima posjede veliine do 1 ha. Poljoprivredom se bavi oko pola milijuna ljudi, koji obrauju

oko 80% poljoprivrednog zemljita (Pintur, 2010.). Od oko 1,200.000 ha obradivih

povrina, 265.000 ha ine livade i panjaci, a intenzivno se obrauje 860 000 ha oranica.

Znaajan je podatak da se vie od 70 % povrina (livade, vonjaci, vinogradi,povrine pod

itaricama) intenzivno obrauje poljoprivrednim strojevima, to svakako doprinosi

stradavanju divljai od mehanizacije(Lovri, 2002.).


14/43

11

U pojedinim lovitima se jo uvijek mogu pronai i problemi ekstenzivnog

stoarstva. Naravno, problema nema ukoliko se to inina vlastitom zemljitu, ivotinjesu

obiljeene markicama, zdravstveno stanje je uredno, a uginule ivotinje se propisno

zbrinjavaju. Neki pojedinci jo uvijek ostavljaju ivotinje bez kontrole na tuim

povrinama, paesto zalaze na tua polja, panjake, ume. Stada krava, konja, koza, ovaca

neprestano pasu, gaze i zagauju lovne povrine. Iza sebe ostavljaju utabanu zemlju,

nerijetko i razne bolesti, a ponekad se mogu vidjeti u blizini hranilita i solita.

U mladim umama stoka brsti posaena stabla, sprjeavajui rast kvalitetne ume,

dok pastirski psi uznemiruju i unitavaju divlja. Lovci pokuavaju rjeavati stoarsko-

lovake probleme u svom lovitu upozoravajui vlasnika da odstrani stoku iz lovita, a ako

vlasnici ne ele suraivati, lovcima preostajeprijava inspekciji i traenje zatite pravnim

putem (Hren, 2007.).

Treba spomenuti i problem unitavanja stanita uz vodene povrine i kanale. To su

vana mjesta koja pruaju zaklon, hranu, mjesto za razmnoavanje razliitim ivotinjski

vrstama. Ta podruja su od izuzetne vanosti posebno u ravniarskom djelu s razvijenom

intenzivnom poljoprivredom. Nakon skidanja poljoprivrednih kultura s oranica, divlja i

ostale ivotinjske vrste ostaju bez zaklona i izvora hrane (Nikolandi, 2007.a).

U pojedinim dijelovima lovita, upravo povrine uz vodotoke i kanale pruaju

potreban zaklon za divlja. Danas uz mnoge kanale ne postoje potrebni pojasevi prirodne

vegetacije (Slika 3), jer su te povrine preorane ili unitene tijekom radova odravanja

kanala (konja, ienje korita, izmuljivanje).

Slika 3. Radovi na ureenju korita Karaice, u travnju 2014. (Foto: Ivan Mandi)


15/43

12

3.3.1. Mehanizacija

U suvremenoj poljoprivredi odlazak napoljoprivredne povrine je intenzivan, vie od

deset puta godinje. Zbog radova kao to su: proljetno oranje, drljanje, sijanje, gnoj enje,

konja, prskanje, etva, branje, duboko oranje, ovjek ulazi na poljoprivredne povrine i

tako uznemiruje divlja, a esto ju i ugroava. Temeljne aktivnosti u obradi oranica

(oranje, gnojenje, drljanje i sjetva) razlozi su stradavanja divljai do 30 %. Jo vei

negativni utjecaj imaju radovi konje livada i krmnoga bilja (Pintur, 2007.).

Kosilice uzrokuju preko 70 % stradavanja divljaiod poljoprivredne mehanizacije, a

najvee tete su krajem proljea i poetkom ljeta, u vrijeme kada je divlja u

najintenzivnijoj reprodukciji (Lovri, 2002.). O gubicima divljai pod utjecajem

suvremenog naina konje govore istraivanja provedena u nekim europskim zemljama.

Za populacije zeeva najvei gubici zabiljeeni su u krmnoj travi i lucerni (45 %),

umjereni na travnatim livadama i djetelini (18 %), a niski u itaricama (5 %). Istraivanja

provedena u Danskoj (Olesen, 2006.), potvrdila su mortalitet oko 15 % prirasta uzrokovan

poljoprivrednom mehanizacijom. Istraivanja u vedskoj o stradavanju lanadi uzrokovana

mehanizacijom za konju, procjenjuju gubitke na 25 do 44 % godinjeg prirasta mladih u

populaciji (Jarnemo, 2004.). U dananje vrijeme gubici su jo i vei zbog primjene novih

tehnologija. Mehanizacija namijenjena konji livada i tarupiranju trava u vonjacima i

vinogradima, takoer je sve bra i uinkovitija, pa su stradavanja gnijezda i podmlatka sve

vea i na tim povrinama.

Konja predstavlja velik poremeaj, kako fonda divljai (zbog stradavanja), tako i

poremeaj samog stanita (nema zaklona, hrane) i zato je neophodna pojaana briga lovaca

za zatitu divljai. Odredbe lanka 56., Zakona o lovstvu, propisuju: Poljoprivredni

strojevi pri obavljanju radova na povrinama na kojima se uzgaja i titi divlja, moraju

imati u funkciji ureaj za plaenje divljai.

3.3.2. Upotreba pesticida

Uzgoj monokultura na velikim povrinama, koritenje teke i brze mehanizacije ,

primjena umjetnih gnojiva i sredstava za zatitu bilja dovele su divlja i ostale ivotinje u

prirodi na rub opstanka.

Pesticidi (lat. pestis=kuga; occidere=ubiti) su sintetike, iznimno prirodne, toksine

tvari proizvedene radi kontrole tetoina, korova i bolesti posebno u proizvodnji hrane. Oni

mogu biti selektivni i neselektivni.


16/43

13

Selektivni pesticidi djeluju na tono odreenu skupinu tetnika i prema nekim

strunjacima nisu tetni za drugi biljni i ivotinjski svijet. Mnogo opasniji su neselektivni

pesticidi, koji osim na skupine tetnika djeluju i na ostali biljni i ivotinjski svijet, ali i na

ljudsko zdravlje. Pesticidi obuhvaaju otrove za suzbijanje: insekata (insekticidi),

glodavaca (rodenticidi), korova (herbicidi), gljivica (fungicidi), grinja i pauka (akaricidi),

mekuaca (limacidi ili moluskicidi) itd. Pesticidi se koriste irom svijeta ve 60 godina,a

poznato je da bi bez njihove upotrebe izgubili treinu svjetskih usjeva godinje.

Pesticidi se nalaze u hranidbenom lancu mnogih divljih i domaih ivotinja, kao i

ovjeka. Stoga se i najvea koncentracija pesticida moe nai upravo u organizmima na

vrhu, gdje se nalazi ovjek.

Odredba lanka 56., Zakona o lovstvu, propisuje da se sredstva za zatitu bilja

(bioloka, kemijska i tehnika) smiju upotrebljavati samo na nain koji nije tetan za

zdravlje divljai te na nain s kojim se ne ugroava i ne oneiuje okoli.

tete na divljai od pesticida mogu nastati direktno pri uzimanju kontaminirane

hrane ili vode, udisanjem ili preko koe (Vratari, 2008.).Poznato je da divlja ne uzima

takvu hranu u fazi njene akutne toksinosti (zbog mirisa). No kako je s vremenom

toksinost manja (ne izaziva trenutna ugibanja) divlja poinje konzumirati i takvu hranu

ili vodu, a to moe imati utjecaj na fizioloke procese u organizmu. Posljedice dugotrajnog

uzimanja zagaene hrane i vode su: genotoksinost (promjene nasljednog materijala),

teratogenost (promjene na plodu), kancerogenost, mutagenost, oteenja koe itd. Uinak

pesticida ovisi o imbenicima toksinosti i koliinama pesticida. Ako se mlade ptice hrane

insektima koji su tretirani pesticidima imaju velik rizik od ugibanja. (Pintur, 2010.)

Utjecaj pesticida rezultira smanjenjem izvora hrane, to pak utjee na preivljavanje

mnogih vrsta. Znamo da pilii fazana i trki tijekomprva tri tjedna ivota uzimaju

animalnu hranu (muice, liinke,pauci, mravlja jaja, gusjenice), ime u organizam unose

potrebne koliine esencijalnih aminokiselina bitnih za intenzivan rast i operjavanje.

Kasnije u obroku poinje prevladavati biljna hrana (sjemenje, zeleni dijelovi biljaka,

korjenii, itarice, voe). Istraivanjem prehrane mladih fazana utvreno je da se hrane s

51 vrstom za poljoprivredu tetnih kukaca, te 45 vrsta sjemenki razliitih korova.

Kada govorimo o pesticidima vano je spomenuti i problem deratizacije. Na

oranicama i livadama poljski glodavci esto ine velike tete na kulturama i smanjuju

prinose. Njihovo suzbijanje trovanjem vana je mjera, no mora se provoditi struno.

Poznati su brojni sluajevi kada su poljoprivrednici ostavljali brojne meke s otrovom protivglodavaca uz sve otvore, to je uzrokovalo trovanja i uginuadivljai(Florijani, 2008.).


17/43

14

3.4. Krivolov

Krivolov moemo opisati kao protuzakonit lov i moemo slobodno rei da otkada

postoji organizirano lovstvo, postoji i krivolov. Osobe koje poine protuzakonite mjere

nazivaju se krivolovci, ponegdje i lovokradice ili zvjerokradice. Sam in poinjenog djela

definiran je pravosudnom praksom kao protupravno otuenje divljai ili njezinih dijelova i

moe se opisati kao kraa.Posebnog profila krivolovaca nema, jer su u krivolovu uhvaeni

bivi djelatnici vojske i policije, poljoprivrednici, odvjetnici, dravni dunosnici itd., tako

da imovinsko stanje, drutveni poloaj i obrazovanje nisu presudni za profil krivolovca.

Krivolov zamkama je najstarija metoda hvatanja divljai. Zamkama se moe hvatati

sva divlja (krupna i sitna). Krivolovci su dobro upoznati sa kretanjem divljai, te zamke

postavljaju na prolazima. Koliko je razvijena ljudska mata dokazuje nain kojim su se

hvatale patke i fazani. Fazani su obino hvatani sa zrnima kukuruza natopljenim u alkohol,

kojima su opijani. Patke su lovljene po sistemu: zrno kukuruza-udica-uteg. Takav sistem bi

se ostavio u pliim dijelovima vodotoka, patke bi uhvatile kukuruz i zbog utega ne bi

mogle podii glavupa bi se utopile.

Krivolov klopkama je po nainu hvatanja i mjestu postavljanja slian zamkama, ali

postoji razlika. Klopke se izrauju kao razliiti sanduci, kutije, mree, jame. Zatvaraju se

automatski im divlja ue. Ovaj oblik se ee koristi u lovitima slabije organizacije i

slabije aktivnosti lovouvarske slube, a hvataju se sitna divlja i grabeljivci.

Krivolov iz zasjede je najstariji i najei nain krivolova. Primjenjuju ga krivolovci

koji dobro poznaju stanite, kretanje i navike divljai. Obavlja se u ranu zoru, sumrak ili

nou po mjeseini. esta mjesta zasjede su hranilita koja krivolovcima daju dovoljno

vremena za odabir eljenog grla, a koristi se malokalibarsko orujekoje se slabo uje, uz

priguiva i nonu optiku.

Krivolov iz automobila je znatno proiren jer mu pogoduje dobra prometna

povezanost. Cilj krivolovca je uglavnom krupna divlja. Primjerice, u nonim satima se

divlja koja izlazi na livade i druge povrine u cilju pronalaska hrane zaslijepi svjetlima

automobila to ostavlja dovoljno vremena za reagiranje krivolovca(Bajovi i sur., 1987.).

Mjere za smanjenje krivolova donosim u daljnjem radu.

Krivolov uzrokuje i velike ekonomske gubitke ovlateniku prava u lovitu zbog

nestrunog i neselektivnog odstrjela grla, zbog ega itava populacija nazaduje. Naruena

brojnost matinog fonda, spolna i dobna struktura predstavljaju dugoroan problem kojizahtjeva vie vremena da se stanje stabilizira(Tomljanovi, 2013.).


18/43

15

Krivolov je teko iskorijeniti, to prikazuju i statistiki podaci (Tablica 5) o broju

sluajevaprotuzakonitog lova u Hrvatskoj razdoblju od 2007. do 2012. godine.

Tablica 5. Broj sluajeva krivolova u Hrvatskojpo upanijama (2007.-2012.)

(Izvor: Hubert, 2013.)

3.5. Ratno djelovanje

Velik negativni utjecaj na lovita, lovno gospodarenje, divlja i njihova stanita u

Hrvatskoj imao je Domovinski rat (1991.-1995.). Izostanak lovnog gospodarenja, poveani

broj predatora, poveani broj krivolova i izravna stradavanja divljai desetkovali su

populacije divljai na irem podruju. Osim brojnosti divljai, poremeena je dobna i

spolna struktura, a zbog izostanka lovnog gospodarenja i mjere uzgojno-selekcijskog rada

trofejna vrijednost je poela opadati. Uniteni su i brojni lovnogospodarski i lovnotehniki

objekti, lovake kue i pratee graevine. Po zavretku rata, glavni cilj u lovitima bio je

poduzimanje radikalnih uzgojnih mjera kako bi se uspostavila propisana brojnost

populacije, dobna i spolna struktura, kao i odreena trofejna vrijednost.

upanija Brojsluajeva

Istarska

KarlovakaMeimurskaZagrebakaPrimorsko-goranska

Bjelovarsko-bilogorska

Osjeko-baranjska

VaradinskaKrapinsko-zagorska

Koprivniko-krievakaBrodsko-posavska

Vukovarsko-srijemska

Sisako-moslavakaLiko-senjskaPoeko-slavonskaVirovitiko-podravskaZadarska

ibensko-kninskaSplitsko-dalmatinska

Dubrovako-neretvanska

128

38

53

42

40

124

66

7634

91

39

55

110

29

22

75

38

25

38

44

Ukupno 1.167


19/43

16

Opasnost od zaostalih mina i danas podsjea lovce na protekli rat. U razdoblju od

1991. do 2013. godine u 1.353 minska incidenta i nesrea stradalo je 1.967 osoba, od ega

510 smrtno. Prema vaeem Planu humanitarnog razminiranja za 2014. godinu, ukupna

veliina minski sumnjivog podruja na dan 1. sijenja 2014. iznosi 613,6 km 2, prostire se

unutar 91 grada i opinei 12 upanija. Prema strukturi zemljita, najvie su zagaene ume

(67 %), zatim poljoprivredne povrine (19 %) te makija i kr sa 14 %. Unutar

poljoprivrednih povrina 55 % ine oranice, a 45 % livade i panjaci.

Vie od polovine (57 %) svih zagaenih podruja minskoeksplozivnim i

neeksplodiranim ubojnim sredstvima nalazi se u tri najzagaenije upanije: Liko-senjskoj

(148 km2) Sisako-moslavakoj (108 km2) i Osjeko-baranjskoj (102 km2).

Najvei utjecaj zagaenost eksplozivnim sredstvima ima u Osjeko-baranjskoj

upaniji u kojoj osim velike zagaenosti vrijednog umskog dobra uz lijevu obalu rijeke

Drave, oranica u pet jedinica lokalne samouprave i Parka prirode Kopaki rit, ivi i preko

15 % stanovnitva od ukupnog stanovnitva u dvanaest minski zagaenih upanija.

Broj stradale divljai je nemogue procijeniti jer je lovno i umsko gospodarenje u

minski sumnjivim podrujima znatno oteano, ponegdje i iskljueno. Prema nekim

procjenama, Hrvatska bi trebala biti sigurna od mina do 2019. godine.

3.6. Poari

Poar je nekontrolirano, stihijsko kretanje vatre po nekoj povrini. Za nastanak

poara potrebni suodreena temperatura, kisik i gorivi materijal; uklanjanjem jednog od

tih elemenatapoar prestaje. Poari mogu nastati prirodnim uzrocima tijekom dugih sunih

razdoblja i visoke temperature, udarom munje, vulkanskom erupcijom itd. Najei uzrok

poara je ljudska djelatnost koja se moe podijeliti u nekoliko grupa: nesretni sluajevi

(eksplozije, promet); nepanja i nemar (poljoprivredni radovi, prolaznici); namjerna

paljenja (piromani, osvete) i poari s neutvrenim uzrokom (Jurjevi i sur., 2009).

Ugroenost pojedinih krajeva u Hrvatskoj je razliita; oko 70% poara dogaa se u

jadranskom, a preostalih 30 % u kontinentalnom podruju.

Prema sezonskoj dinamici, najvea opasnost od poaraje tijekom ljetnog razdoblja

(7. i 8. mjesec), zbog visokih temperatura, sunog razdoblja, veeg broja ljudi na

otvorenom itd. U ostalim razdobljima intenzitet poara kao i veliina zahvaene povrine

je znatno manja.


20/43

17

Nesavjesnim radnjama (paljenje strnjaka, bacanje opuaka) pojedinca, uslijed poara

u vrlo kratkom vremenu mogu biti unititi brojne biljne i ivotinjske zajednice. Poznati su

brojni sluajevi u kojima su velike povrine zemljita zaputene zbog nepovoljnih

gospodarskih uvjeta i depopulacije sela. Na takvim povrinama je divlja nala svoj zaklon

i mir, no odlukom vlasnika kako e nakon dugo vremena ponovno koristiti povrine, kao

esta agrotehnika mjera pojavilo se paljenje korova i ostatka vegetacije. Ne treba ni

govoriti da su pojedinci poeli spaljenjem u proljee, kada je stradavala mladunad i

gnijezda ptica, a neki poari su izmakli kontroli i proirili se (Pintur, 2010.).

Paljenje ostataka iz biljne proizvodnje na poljoprivrednim povrinama je esta

pojava, no mora se izvoditi kada su vremenske prilike pogodne i kada su poduzete sve

mjere u cilju sprjeavanja irenja poara i zatite divljai.Osim divljai i samoga stanita,

u poarima mogu biti uniteni i lovnogospodarski i lovnotehniki objekti, a mogu biti

ugroeni stambeni objekti kao i ljudski ivoti.

Posljedice poara su veliki ekonomski gubici, gubici matinog fonda, poremeena

dobna i spolna struktura, a u teko pogoenim lovitima je upitna i lovna sezona. Preivjela

divlja prisiljenaje potraiti novi ivotni prostorzbog ega dolazi do koncentracije veeg

broja divljai na nestradalim povrinama koja je laki plijen grabeljivcima i krivolovcima.

Vrijeme potrebno za oporavak stanita i broja divljai ovisi o veliini poara i vrsti

zahvaenih povrina, tako da oporavak moe trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko

godina. Svi poari imaju negativan utjecaj na lovno gospodarenje i zbog toga bi svatko

trebao dati svoj doprinos preventivnim mjerama zatite od poara. Neke od mjera zatite

od poara su: izgradnja protupoarnih prosjeka u umama, provoenje uzgojnih mjera

(uklanjanje suhog raslinja, sadnja hrasta crnike umjesto lako goruih borova), konstantno

motrenje i dojava, edukacija, uzgoj koza i ovaca (koristi se u nekim mediteranskim

zemljama i SAD-u-odstranjivanje lako zapaljivog niskog raslinja). (Jurjevi i sur., 2009.).

3.7. Rekreacija i slobodno vrijeme

Rekreacijske aktivnosti najvie utjeu na mir u lovitu. Svakim danom sve je vie

ljudi koji se kreu, borave i provode razliite aktivnosti u prirodnim stanitima. Neke od

aktivnosti su: planinarenje, biciklizam, tranje, jahanje, skijanje, etnja pasa, a u novije

vrijeme sve je vie i motorista i igraa paintballa.


21/43

18

Ako se divlja neprekidno uznemiruje ona naputa narueno stanite i trai bolje

ivotne uvjete. Tako su jelen obini i divlja svinja napustili pojedina lovita, dok su u

drugima postali ivotinje sumraka jer su ih okolnosti natjerale da se tite mrakom

(Mustapii sur., 2004.).

Tijekom rekreacijskih aktivnosti dogaaju se i bliski susreti sa divljai, gdje je esta

reakcija pokuaj da se odreena divlja dodirne. To se osobito odnosi na mladunad,

najee srnee divljai, kada ljudi misle da je takvo lane naputeno i da mu mogu nekako

pomoi. No, stvarnost je potpuno suprotna, srna je brina majka i ne naputa mladunad, a

ljudi svojim dodirom prenose miris koji e odbijati majku od laneta i ono e vjerojatno

uginuti od gladi ili grabeljivaca.

Vlasnici pasa esto ih odlaze istravati napovrinama na kojima je ustanovljeno

lovite. Na tim povrinama pas je obino puten spovodca jer nema opasnosti da e

nastradati od prometa ili da e ugroziti neiju sigurnost. Pri istravanju psi osjete njima

strane mirise, ugledaju nepoznate ivotinje koje odluuju istraiti zbog svoje znatielje.

U takvim situacijama je vlasnik nemoan, ne moe nikako zaustaviti psa (ne poznaje

naredbe), a takve situacije esto zavravaju kobno za divlja. Jo su gori sluajevi kada

vlasnici napuste pse, koji su tadapreputeni sami sebi. U njima se budi prirodni nagon za

preivljavanjem i esto hranu trae po lovitima. Svima je poznata reakcija javnosti kada

lovci uklanjaju takve pse iz lovita u cilju zatite divljai, ali malo njih priznaje da je pravi

negativac vlasnik psa koji ga je napustio. ipiranje je vrlo dobra mjera da se broj

naputenih pasa smanji ili da se vlasnici kazne ukoliko njihovi psi naprave neku tetu.

Od ostalih aktivnosti koje naruavaju mir u lovitu treba spomenuti skupljanje

razliitih plodova, kao to su: borovnica, divlje jagode, kupine, ipak, kesten, ir, gljive,

puevi itd. Malo ljudi uope razmilja o tome da se svim tim plodovima hrani i divlja i da

stalnim prikupljanjem uzimamo hranu divljih ivotinja. Ista stvar dogaa se i na

poljoprivrednim povrinama, kada se nakon skidanja poljoprivrednih kultura pristupaskupljanju preostalih dijelova koji su ostali na zemlji (paljetkovanje). Danas postoje

ogranienja i dozvole za prikupljanje plodova, no kontrola takvih aktivnosti je upitna.

Prilikom obavljanja rekreacijskih i ostalih aktivnosti treba voditi rauna da se to

manje naruava mir u lovitu, da se ne zagauje okoli, da se mladunad divljai ne dira i

da uvijek ostavimo odreenu koliinu plodova koji e posluiti kao hrana za divlja.


22/43

19

3.8. Otpad

ovjek je jedino ivo bie koje proizvodi otpad zbog kojeg je sam sebi napravio

mnogo problema. U gotovo svim gradovima i mjestima je omogueno prikupljanje

komunalnog i ostalog krupnog otpada, no sve vea koliina otpada ipak zavrava u

dijelovima lovita. Naravno da se takav otpad ne baca na jedno mjesto, nego se baca na

irem podruju kao da svatko eli imati svoju hrpu.

Razliiti graevinski, krupni komunalni i poljoprivredni otpad mogu rezultirati

ozljedama i trovanjem divljai. Divlja koja se ozlijedi stvara izvor infekcije na svojem

tijelu, a krvavi trag otvara mogunosti prirodnim neprijateljima u lovitu da ih lako

pronau. Nisu rijetki ni primjerci uginulih ivotinja koji mogu biti izvor razliitih bolesti

za divlje ivotinje, a takve leineprivlae i sve vei broj tetoina(Tucak i sur., 2006.).

Vrane, svrake, ojke kretalice i ostale tetne vrste biljee svoj rast zbog neprestanog

izvora hrane na odlagalitima, ali i zbog sve manje zainteresiranosti lovaca za odstrjel

takvih vrsta. Sve to moe rezultirati smanjenjem broja prvenstveno sitne divljai, jer su jaja

i mladi ptii omiljena hrana tetoinama(Slika 4).

Slika 4. ivotinje koje najee unitavaju jaja pernate divljai. (Izradio: Ivan Mandi)

Takoer, moemo spomenuti i razliite glodavce koji se hrane leinama. Takvi

glodavci mogu postati izvor zaraze za zdravu divlja, prvenstveno mesojede i svejede, koji

ih inae konzumiraju. Rjeenje za ovaj problem je teko pronai, a mogua rjeenja su:

stroe kazne, uinkovitiji nadzor, edukacija (od kolskih klupa), ulaganje u znanje i objekteza uinkovito prikupljanje i recikliranje otpada.


23/43

20

4. MJERE SPRJEAVANJA I UBLAAVANJA NEGATIVNIHUTJECAJA

4.1. Zatita prirode

Prva posebna zatita nekog podruja proglaena je 1853., kada je zatiena uma

Fontainebleau u Francuskoj, dok je prvi nacionalni park u svijetu, Yellowstone u SAD-u.,

proglaen 1872. godine(Mustapii sur., 2004.).

U Republici Hrvatskoj ukupno je zatieno 419 podruja prirode u razliitim

kategorijama (Slika 5). Zatiena podruja obuhvaaju 8,19 % ukupne povrine Hrvatske;

11,61 % kopnenog teritorija i 1,97 % teritorijalnog mora (Dravni zavod za zatitu

prirode). Zatiena podruja u Hrvatskoj su kategorizirana u sljedee kategorije:

Strogi rezervat (2): Bijele i Samarske stijene, Hajduki i Roanski kukovi;

Nacionalni park (8): Risnjak, Plitvika jezera, Sjeverni Velebit, Paklenica, Brijuni,

Kornati, Krka, Mljet;

Posebni rezervat (78);

Park prirode (11): Kopaki rit, Papuk, Lonjsko polje, Medvednica, Samoborsko i

umberako gorje, Uka, Velebit, Telaica, Vransko jezero, Biokovo, Lastovsko

otoje

Regionalni park (2): Mura-Drava, Moslavaka gora

Spomenik prirode (85)

Znaajni krajobraz(84)

Park uma (28)

Spomenik parkovne arhitekture (121)

Meunarodno zatiena podruja prirode u Republici Hrvatskoj su sljedea:

UNESCO lista svjetske batine: Plitvika jezera

UNESCO Man and Biosphere, rezervat biosfere:Planina Velebit, Mura-Drava-Dunav

Meunarodno znaajna vlana i movarna podruja prema Ramsarskoj konvenciji:

Crna Mlaka, Kopaki rit, Lonsko polje i Mokro polje (ukljuujui i Krapje ol),

Delta Neretve , Vransko jezero

Europska mrea geoparkova: Papuk


24/43

21

Slika 5. Zemljovid zatienih podruja prirode u Hrvatskoj(http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/

zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-kategorije-1137.html)

Osim toga, ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je ukljuena u ekoloku mreu

Natura 2000, koju ine najznaajnija podruja za ouvanje vrsta i staninih tipova .

Ekoloka mrea proglaena je temeljem Uredbe o ekolokoj mrei (Narodne novine

124/2013.). Cilj je ouvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje vie od tisuu ugroenih

i rijetkih vrsta, te oko 230 prirodnih ipoluprirodnih staninih tipova.

Vanost zatite prirode, danas je izraena vie nego ikad. Pod zatitom prirode ne

podrazumijeva se trajna zatitu nekog podruja, nego i razliite mjere koje se lako mogu

primijeniti u cilju sprjeavanja i ublaavanja negativnih utjecaja. Tu pripadaju: odrivo

koritenje prirodnih dobara, recikliranje i kvalitetno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda,

razliite mjere prilikom izgradnje objakata infrastrukture (izrada studija o utjecaju na

okoli),pri obavljanju poljoprivrednih i drugih radova u prirodi, osnivanje remiza, itd.


25/43

22

4.2. Zatita divljai

Vanost zatite divljaii ostale flore i fauneje sve vea zbog naruavanja prirodnog

stanita. Danas nisu ugroene samo rijetke vrste poput velikih zvijeri, nego i mnoge vrste

koje su jo uvijek brojne, ali im pogodna stanita ubrzano nestaju. Koliko je stanje ozbiljno

pokazuje i podatak da je vie od 700 vrsta, veinom sisavaca i ptica, upisano u Crveni

popis vrsta kojima prijeti izumiranje u Europi.

Lovci imaju veliku ulogu u zatiti divljai i esto mogu pridonijeti odstranjivanju ili

smanjivanju raznih negativnih utjecaja u stanitima. Lovci moraju znati uoiti promjene u

stanitu, moraju znati prepoznati utjecaje koji negativno djeluju na bogatstvo i raznolikost

prirode, te kako e se protiv njih boriti. Za to je potreban aktivni obilazak lovita, suradnja

sa brojnim ljudima, strunjacima i organizacijama, a vano je i znanje.

4.2.1. Mjere u sektoru prometa

Prije same izgradnje prometne infrastrukture vrlo je vano provesti kvalitetno

istraivanje radi procjene utjecaja zahvata na okoli na predvienom podruju gradnje,

kako propisuje Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (Narodne novine 61/2014.).

To je glavni preduvjet za izbjegavanje moguih nepovratnih teta u okoliu i velikih

naknadnih trokova. Na izgraenim prometnicama treba omoguiti sustavno prikupljanje

podataka o stradavanju divljai kako bi se prepoznale kritine dionice i poduzele

odgovarajue mjere zatite. Preventivne mjere koje je potrebno poduzimati kako bi se

ublaio problem stradavanja divljai u prometu moemo podijeliti u tri skupine: usmjerene

prema vozaima, usmjerene prema stanitu i usmjerene prema divljai(Pintur, 2009.).

Mjere usmjerene prema vozaima

Glavni cilj takvih aktivnosti je upozoriti vozae na moguu opasnost na cesti, avozai bi na upozorenje trebali reagirati tako da prilagode brzinu i poveaju pozornost

prilikom vonje. Najbolji nain za informiranje vozaa je pomou razliitih teajeva,

lanaka i emisija u javnim medijima. Javnost i vozai bi trebali biti informirani o samoj

veliini problema (broj ozlijeenih ljudi i divljai, ekonomske tete) kao i o postupku

nakon naleta vozila na divlja.


26/43

23

Na samoj cesti, mogue je informiranje vozaa pomou prometnih znakova,

upozoravajuih tabli i silueta(Slika 6), pomou ureaja uz cestu(sustav detektira divlja i

pojavljuje se svjetlosni signal), a u nekim se zemljama koristi i informiranje preko radio

prijemnika u vozilu.Najea mjera za smanjenje broja naleta vozila na divlja je slubeni

prometni znak divlja na cesti, koji se postavlja na rizina mjesta uz prometnice. Uz ovaj

znak trebalo bi postaviti i znak ogranienja brzine koji bi oznaavao doputenu brzinu

kretanja vozila, jer je brzina vozila jedan od najvanijih imbenika prilikom stradavanja

divljai. Zbog malih trokova izrade znakovi i siluete su najee mjere za smanjenje broja

naleta, no njihova dugorona svrha je upitna.

Slika 6. Primjeri upozoravanja vozaa.(Izvor: Pintur, 2009.)

Mjere usmjerene prema stanitu

Glavni cilj ovakvih mjera je smanjiti moguu prisutnost divljai na cestama (ili

eljeznikoj pruzi), te poveati preglednost prometnice i njenih rubnih dijelova. To se

postie pravilnim odravanjem zelenih pojaseva uz rub prometnice i tzv. biljnim

menadmentom.

Biljni menadment obuhvaa oblikovanje stanita tako da se uz povrine koje elimo

zatititi sade biljne vrste koje su odbojne za divlja (osobito krupnu) i koje im ne pruaju

hranu i zaklon, a istovremeno se na drugim prostorima divljai osiguravaju suprotni uvjeti

osnivanjem remiza koje pruaju mir, zaklon, hranu. Druga mjera je ipak jednostavnija i

uinkovitija. Pravilno odravanje zelenih pojaseva uz rub prometnice podrazumijeva

uklanjanje vegetacije uz rub i redovitu konju trave ime se smanjuje privlanost rubnih

pojaseva prometnice za divlja, a isto tako se vozaima poveava preglednostprometnice.

Mjere usmjerene prema divljai

Glavni cilj ovakvih mjera je onemoguiti ili smanjiti broj prelaska divljai preko

prometnice ili prostorno usmjeravanje divljai. Najprikladniji i najekonominiji nain jeregulacija populacije divljai.


27/43

24

Zatitne ograde su obavezne na autocestama (vei promet i brzina) i vrlo lako

onemoguuju izlazak divljai na prometnicu (Slika 7). To su najskuplje zatitne mjere i

nisu najbolje rjeenje za ostale vrste cesta. Zatitne ograde onemoguuju dnevne i sezonske

migracije divljai, a samim time mogu utjecati na izolaciju populacije, ali istovremeno

smanjuju smrtnost ivotinja od prometa kao i broj stradalih sudionika. Postoje razliiti

oblici kao to su: elektrine, iane, plastine, a razliit je i nain postavljanja kao i visina

ograde, ovisno o vrstama ivotinja koje ive u tom podruju. Tako je na pojedinim

ogradama potrebno osigurati dvije do tri ice dodatnog elektrinog pastira (zaustavljanje

medvjeda, vuka, risa), pojedine se ograde ukopavaju u zemlju, a kod pojedinih je mrea uz

tlo vrlo gusta pri emu je na tlu metalni krovi koji sprjeava prolaz manjih ivotinja.

Slika 7. Zatitna ograda uz autocestu A5izmeu vora Sredanci i akova,PUO Ivandvor i primjer presijecanja umskogpredjela Makovac (Foto: S: Ozimec)

Na autocestama se koriste i prijelazi za divlja. Osim tzv. zelenih mostova,

prijelazima za divlje ivotinje smatraju se objekti i tereni ispod ili iznad objekta, kao to

su: propusti za vodu (prolaz gmazova, vodozemaca, sitnih sisavaca), prolazi (ispod

autoceste koje su u nasipu), prijelazi (iznad autoceste), vijadukti i mostovi (uglavnom na

stupovima), tuneli (najmanje naruavaju prirodni kontinuitet).

Izgradnja prijelaza za divlja obveza je investitora, kako to propisuje Pravilnik o

prijelazima za divlje ivotinje (Narodne novine 5/2007.). Krupna divlja koristi samo

prijelaze, prolaze i zelene mostove.


28/43

25

Zeleni mostovi su strukture koje omoguuju svakodnevno, nesmetano prelaenje

divljai i ostalih ivotinja. Zeleni most (Slika 8) je umjetno nadsvoeni dio ceste gdje je

betonska struktura zasipana zemljom na kojoj se sadi autohtona vegetacija tako da se

potpuno uklopi u krajolik. Uz rubove se uz visoku ogradu napravi i zemljani nasip visine

1.5 m, radi sadnje gustog sklopa grmlja koje e sluiti kao vizualna i zvuna ograda.

Prvi zeleni most u Hrvatskoj podignut je na dananjoj autocesti Rijeka Zagreb, na

brdu Dedin izmeu Ravne Gore i Delnica(Huber i sur., 2002.).

Slika 8. Prijelaz za ivotinje Rasnicana autocesti A1 ZagrebSplit(Foto: Iva Kuini Radoevi)

Reflektirajui svjetlosni znakovi (ureaji)upozorenja za divlja ne sprjeavaju trajno

prelazak divljai preko ceste, ve ga odgaaju u trenutku prolaska vozila. Ureaji su

izgraeni od prizmatinih ogledalaca (reflektirajuih kristala), a princip rada je takav da se

svjetlost nadolazeeg vozila reflektira u okolinu, pri emu nastaje vizualna barijera kojastrai divlja i odgaa njezin prijelaz preko ceste (Slika 9). Broj naleta vozila na divlja

mogue je smanjiti za 50%.


29/43

26

Slika 9. Optiki reflektori na smjerokaznim stupiima postavljeni uz dravnu cestuD2 izmeu Kalinovca i Budanevice u Podravini (Izvor: Jani, 2010.).

Zvuni ureaji su vrlo slini svjetlosnim samo to oni, prilikom nailaska vozila,

odgaaju prelazak divljai pomou zvuka razliite frekvencije kako bi se smanjilo

privikavanje divljai na zvuk (ultra i infrazvuk). Punjenje takvih ureaja je preko solarnih

elija (sastavni dio ureaja), a svjetlost se pohranjuje u baterije i ureaj neometano djeluje i

tijekom noi. Prednosti ovog ureaja su: ukljuuje se samo prilikom nailaska vozila,

prenosiv je i iskoristiv na razliitim mjestima, moe se programirati kada e seukljuiti

(70-300 m), broj naleta se moe smanjiti za 60-70 %. Postoje takoer i kombinacije

zvunih sa svjetlosnim ureajima, a rezultati primjene su jo bolji.

Repelenti su kemijska sredstva koja slue za odbijanje divljai, mogu biti kontaktni i

prostorni. Kontaktni se izravno nanose na drvo (biljku) koje elimo zatititi i svojim

okusom odbijaju divlja. Prostorni repelenti se upotrebljavaju u blizini mjesta koje elimo

zatititi, a svojim neugodnim mirisom takoer odbijaju divlja. Za sprjeavanje naleta

vozila na divlja, repelenti se nanose po raslinju ili na stupie uz cestu. Takve mirisne

ograde treba redovito odravati, a najbolje ih je primjenjivati na manjim povrinama

(Kriaji Tomljanovi, 2011.). Miris takoer treba mijenjati jer se divlja s vremenom na

njega navikne. Upotrebom repelenata mogue je smanjiti broj naletaza 30-60 %, a glavna

prednost je jednostavna upotreba i niska cijena.


30/43

27

4.2.2. Mjere u sektoru poljoprivrede

Suvremena (intenzivna) poljoprivreda koju obiljeavaju monokulture, teka i brza

mehanizacija, esti odlasci na zemljita, primjena pesticida, dovela je na rub opstanka

pojedine ivotinjske vrste. Gubici stanita i divljai (kao i ostale flore i faune) mogu biti

znatno manji primjenom nekih od mjera koje su opisane u nastavku.

Mjere usmjerene prema divljai

Glavni cilj je smanjiti broj stradale divljai primjenom plailica, istjerivanjem

divljai, pravilnom konjom, odgodom konje, pravilnom primjenom pesticida.

Primjena plailica je zakonska obaveza, no mnogi ljudi ne znaju zato se one uope

koriste. Mladunad divljai provodi prve tjedne ivota skrivena u travi, a razdoblje dolaska

mladunadi na svijet je ujedno i doba konje. Kada im se priblii kosilica mladunad ne

bjei, nego ostaje bespomono leati na tlu. Strategija preivljavanja koju mladunad

primjenjuje (nepomino leanje, nerazvijenost mirisnih lijezda, uklanjanje posteljice),

uinkovita je prema predatorima, ali nijeprema kosilicama i mehanizaciji (Pintur, 2010.).

Plailice su lanci na eljeznoj cijevi koje se obino nalaze ispred radnog stroja, a prilikom

dodira lanca mladunad se uplai i krene u bijeg (Hren, 2013.). U nekim se zemljama

koriste infracrveni detektori divljai koji reagiraju na toplinu ivotinje i automatski

zaustavljaju rad kosilice, a koriste se i mikrovalni senzori koji odailju mikrovalne zrake

prema tlu, te se one reflektiraju od objekta s visokim sadrajem vode (ivotinjski

organizam sadri 80-90 % vode). Vrlo jednostavna metoda kako sprijeiti stradavanje

divljai od mehanizacije je istjerivanje divljai. Postoje razliite metode, a neke od njih su:

ostavljanje radioureaja na livadi, no prije konje ili razliitih treptajuih svjetla,

postavljanje razliitih akustinih plaila (limenke, zvonii), egrtaljke na vjetar,

postavljanje plailica od vrea (plave, crne) i razna vizualna plaila poput lutaka ili

objekata koji reflektiraju svjetlost (postavljanje dva dana pred konju, jer ukoliko

stoje due divlja se na njih navikne pa gube svoju funkciju),

postavljanje umjetnih mirisa (repelenti) koji mogu uznemiriti i otjerati divlja,

istjerivanje divljai pomou kolovanih pasa, itd.


31/43

28

Nain konje livade je takoer vrlo bitan. Pravilan nain konje je onaj koji divljai

omoguuje bijeg, a u velikom broju sluajeva toje konja od unutra prema van(Slika 10).

Velike parcele se podjele na vie manjih i kose se od sredita prema van.

Kod dugakih parcela treba kositi s jedne strane prema drugoj jer se tako divlja

moe skloniti na susjednu parcelu. Isto vrijedi za parcele uz cestu, gdje se s konjom kree

od ceste s jedne strane prema drugoj pri emu divlja bjei od prometnice na susjednu

parcelu. Nainom konje od unutra prema van omoguujemo divljai da bjei u

nepokoene rubne dijelove, a daljnjim napredovanjem kosilice, u okolne parcele i raslinje

gdje je zatiena. Podizanjem noa kosilice za nekoliko centimetara kao i odgodom konje

na prvu polovicu srpnja (lanad pokretljivija, a mladunad pernate divljai opernatila i

ojaala) moe spasiti ivot brojne divljai(Pintur, 2010.).

Slika 10. Nepravilan i pravilan nain konje livade(Izvor: Pintur, 2010.)

Mjera koja moe pozitivno utjecati na divlja je smanjena i pravilna upotreba

sredstava za zatitu bilja i umjetnih gnojiva. Za divlja (osobito sitnu) i ostale ivotinjske

vrste je vrlo korisno da se 5-10 m vanjskog ruba parcele ne tretira pesticidima. Time se

sitnoj divljai omoguuje bijeg od tetnih kemikalija, a na tim povrinama pronalazi i

dovoljno zdrave hrane. Prema nekim istraivanjima takvi netretirani rubovi imaju 2 puta

vie hrane za sitnu divlja za razliku od ostatka tretiranog zemljita(kalfa, 2009.). Sve toje vrlo vano jer se potranja sitne divljai za hranom smanjuje, a samim time je i

izloenost predatorima znatno smanjena, a u konanosti takva divlja se bolje razvija,

zdravstveno je ispravna i otpornija na bolesti.

Mjere usmjerene prema stanitu

Glavni cilj je ouvanje i unapreenje stanita divljai podizanjem remiza, ouvanjem

ivica (mea) uz kanale i obale rijeka,ostavljanjem strnita, koritenjem agroumarstva.


32/43

29

Remize su posebno ureene povrine u lovitu koje omoguuju optimalne uvjete za

ivot i reprodukciju divljai. One divljai pruaju hranu, mir i zaklon od predatora,ljudi i

vremenskih neprilika.

U ekstenzivnoj poljoprivredi divlja je trebala remize za zatitu od predatora i

vremenskih uvjeta uglavnom tijekom zimskih mjeseci. U intenzivnoj poljoprivredi divlja

treba remize i u razdoblju vegetacije jer je velika opasnost od stradavanja i zato to na

poljoprivrednim povrinama (monokulture) nakon skidanja kultura ostaju vrlo nepovoljni

uvijeti za divlja i ostale ivotinjske vrste. Remize moemo podijeliti ovisno o nainu

nastanka na prirodne i umjetne, a ovisno o vijeku trajanja na jednogodinje (od

poljoprivrednih kultura), viegodinje (umske vrste) i kombinirane. Prirodne remize su

zaputene poljoprivredne povrine, obrasli kanali i obale rijeka, ive mee, grmovi,

vjetrozatitni pojasevi. Takvim se povrinama ne smije dozvoliti da prerastu, a

najpogodnije vrijeme za ureivanje je druga polovina kolovoza i rujan.

Jednogodinje remize (krmne njive) su sline poljoprivrednim kulturama, a razlikuju

se po tome to cilj nije proizvodnja poljoprivrednih proizvoda nego je glavna funkcija

divljai pruiti zaklon i hranu tijekom cijele godine. Za divlja je bolje da ima vie manjih

remiza u lovitu (mozainog rasporeda), jer remize na velikim povrinama utjeu na

dinamiku izlaska i boravka u njima, a pogoduju samo jedinkama koje se nalaze na tom

teritoriju. Poeljno je da veliina jednogodinjih remiza ne bude manja od 0.25 ha, ne vea

od 1ha i ne ua od 15 m, a udaljenost izmeu remizane bi trebala prelaziti 500 m.

Viegodinje remize imaju istu funkciju, a razlikuju se po vrstama biljaka koje se

koriste (viegodinje) i po upotrebi grmolikih i drvenastih vrsta. Drvee i grmlje treba

saditi u skladu sa staninim prilikama, a ono e tada svojim sjemenkama, plodovima,

granicama hraniti divlja i ptice, a samim time e i tete na stablima i poljoprivrednim

kulturama biti znatno manje. Vrijedi spomenuti da remize (viegodinje-umsko-grmolike)

pogoduju i poljoprivrednoj djelatnosti jer preuzimaju funkciju vjetrozatitnog pojasa,spreavaju stvaranje mrazita, polijeganje kultura i irenje korova (Pintur, 2010.).

Ostavljanjem ivih mea izmeu njiva, na kanalima i poljskim putevima daje se

zaklon divljai u zimskim mjesecima, kada ga na poljima uglavnom nema. Na kanalima i

obalama rijeka mogu se saditi ive mee (bazga, kupina, glog), ime se takoer stvaraju

trajne remize. Ostave li se strnita nakon etve (penica, jeam), na njima izrastu korovi,

koji zimi daju zaklon i hranu divljai, a mogu posluiti i za zelenu gnojidbu u proljee s

ime se poboljava kakvoa tla (poboljavaju bioloku aktivnost, obogauju tlo organskomtvari, manja erozija).


33/43

30

Provoenjem mjera zatite gubici divljai i stanita bili bi znatno manji, a samim

time bi ulaganja u uzgoj divljai bila manja ili nepotrebna (fazanerije i drugi oblici). S tim

novcima lovci bi mogli zakupiti pojedina zemljita i koristiti ih u cilju unapreenja stanita

ili kao izvor hrane za zimsko prihranjivanje.

U mnogim se europskim zemljama u velikoj mjeri koristi i agroumarstvo. To je

poseban oblik gospodarenja zemljitem gdje se kombinira poljoprivreda i umarstvo, a

prednosti ovakvog naina gospodarenja su u ekolokom, ekonomskom i drutvenom

pogledu. Ekoloke prednostisu: zatita od vjetra (od mehanikih oteenja, eolske erozije,

posolice, nanosa snijega), poboljava se kvaliteta tla, poveava se bioloka raznolikost,

smanjeno je otjecanje vode, bolja iskoristivost hranjivih tvari, a mogue je i ublaavanje

efekta klimatskih promjena. Ekonomske prednosti su: manje koritenje pesticida i umjetnih

gnojiva, te novi izvori zarade. Drutveneprednosti su: porast zaposlenosti, bolja percepcija

javnosti o poljoprivrednoj i umarskoj djelatnosti, razvoj ruralnog turizma.

4.2.3. Mjere za sprjeavanje krivolova

Osoba na koju se stavlja veliki teret u suzbijanju krivolova je lovouvar, koji bi u

lovitu trebao biti prisutan u svako doba dana i noi. On bi trebao biti vien, a vrlo esto i

prikriven kako bi promatrao osobe koje se kreu lovitem.Treba rei i da je lovouvarsko

zanimanje vrlo malo cijenjeno (za razliku od prije) i vrlo slabo plaeno.

Mjere koje mogu pomoi da se broj takvih ilegalnih radnji smanji su: vea ovlast

lovouvara, vee kazne, bolja suradnja s policijom i javnosti, provjera podrijetla mesa

divljai, itd. (Greguri, 2002.). Slabe ovlasti lovouvara pogoduju krivolovcima koji se

mogu bez opravdavanja udaljiti s mjesta krivolova (lovouvar ne smije primijeniti silu ni

oruje). Lovouvarska znaka slabo je sredstvo u borbi protiv krivolova, a to bi se moglo

promijeniti tako da se povea ovlast lovouvara i da mu se da status slubene osobe.


34/43

31

5. ZAKLJUAK

Lovstvo, osim gospodarenja lovitem i divljai, ima vane zadae u zatiti i ouvanju

bioloke i ekoloke ravnotee prirodnih stanita, divljai i divlje faune i flore. Posljediceljudskog djelovanja na prirodu, prekomjerno iskoritavanje prirodnih resursa te oneienje

okolia odraavaju se na ivot i opstanak divljih ivotinjskih vrsta i njihovih stanita.

Glavni uzronici globalnih pritisaka na okoli su: porast ljudske populacije, urbanizacija,

potronja fosilnih goriva, klimatske promjene, rastua proizvodnja otpada, oneienja

zraka, mora, kopnenih voda i tla. Negativni utjecaj na divlja i njihova stanita u Hrvatskoj

imaju gospodarske aktivnosti u sektoru prometa i poljoprivrede; stradavanja divljai

zabiljeena su u cestovnom prometu, te zbog koritenja mehanizacije i upotrebe pesticida uintenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Fragmentacija stanita zbog infrastrukturnih

zahvata naruava cjelovitost stanita, dovodi do gubitka ivotnog prostora i prisiljava

divlja na migracije. Postoje i drugi negativni utjecaji na divlja i stanita: krivolov;

opasnost od zaostalih mina i zagaenost minskoeksplozivnim sredstvima; poari;

naruavanje mira u lovitu zbog sve uestalijih rekreacijskih i ostalih aktivnosti koje ljudi

provode u prirodi; nesavjesno odlaganje otpada u prirodu. Vei dio negativnih utjecaja

mogue je izbjei ili ublaiti provedbom zakonom odreenih mjera. Lovci imaju vanu

ulogu ubrizi za zatitu i ouvanje prirode.


35/43

32

6. POPIS LITERATURE

1. Bajovi V. V. i sur. (1987.): Velika ilustrovana enciklopedija lovstva, knjiga 1.

Graevinska knjiga, Beograd

2.

DZS (2013.): Statistika izvjea 1493, Transport i komunikacije u 2012. Dravnizavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb

3. DZS (2014.): Registrirana cestovna vozila i cestovne prometne nesree u 2013.

Priopenje broj 5.1.8. Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb.

4. Florijani, T. (2008.): Oprezno s radnjama opasnim za divlja i ljude. Lovaki

vjesnik 117(6): 44-45

5. Greguri, I. (2002.): Izbavimo se napokon iz ome krivolova. Lovaki vjesnik 111(3):

20-21

6. Hren, S. (2007.): Ni lov ni ispaa u tuem lovitu. Lovaki vjesnik 116(6): 33

7. Hren, S. (2013.): Mehanizacija je smrt za divlja. Lovaki vjesnik 122(5): 18-20

8. Huber . i sur. (2002.): Propusnost cesta za ivotinje (Prijedlog smjernica za

projektiranje). Institut graevinarstva Hrvatske d.d., Zagreb

9. Hubert, L. (2013.): Blage kazne pogoduju krivolovcima. Lovaki vjesnik

122(12): 22-25

10. Jani, V. (2010.): tite divlja prema europskim standardima. Lovaki vjesnik

119(12): 30

11.

Jarnemo, A. (2004.): Neonatal mortality in roe deer. Doctoral thesis, Swedish

University of Agricultural Sciences, Uppsala

12. Jurjevi, P., Vuleti, D., Graan, J., Seletkovi, G. (2009.): umski poari u Republici

Hrvatskoj (1992.-2007.). umarski list 133(1-2): 63-72

13. Kriaj, D., Tomljanovi, M. (2011.): Tehnika u slubi divljai. Lovaki vjesnik

120(3): 17-19

14.

Lovri, M. (2002.): Kosilice i dalje kose divlja. Lovaki vjesnik 111(9): 20-21

15. Mustapi Z. i sur. (2004.): Lovstvo. Hrvatski lovaki savez, Zagreb

16. Nikolandi, . (2007a.): Zatita stanita divljai na vodenim povrinama. Lovaki

vjesnik 116 (12): 32-33

17. Nikolandi, . (2007b.): Briga o stanitima, a ne manji lov, spasit e divlja. Lovaki

vjesnik 116(6): 36-39


36/43

33

18. Olesen, C. R., Asferg, T. (2006.): Assessing potential causes for the population decline

of European brown hare in the agricultural landscape of Europe a review of the

current knowledge. Technical report No. 600. National Environmental Research

Institute, Denmark

19. Pintur, K. (2007.): Stradavanje divljai od poljoprivredne mehanizacije. Lovaki vjesnik

116(5): 40-43

20. Pintur, K. (2009.): Stradavanje divljai u prometupreventivne aktivnosti. Lovaki

vjesnik 118(7-8): 22-24

21. Pintur, K. (2010.): Uzgoj sitne divljai. Veleuilite u Karlovcu, Karlovac

22. Pintur, K., Slijepevi, V., Popovi, N., Andrijaevi, D. (2012.): Dynamics of

wildlife-vehicle collision on roads of Karlovac County, Croatia. Journal of Central

European Agriculture 13(2): 340-349

23. Stanko, I. (2010): Divlje ivotinje i autocesta. Lovaki vjesnik 119(9): 10-11

24. kalfa, I. (2009.): Otrovni uzgoj divljai. Lovaki vjesnik 111 (9): 18-19

25. prem, N., Dudukovi, D., Keros, T., Konjevi, D. (2013.): Wildlife-Vehicle Collision

in CroatiaA Hazard for Humans and Animals. Collegium Antropologicum 37(2):

531535

26. Tomljanovi, K. (2013.): Krivolov ugroava brojnost divljai te njezinu spolnu i

dobnu strukturu. Lovaki vjesnik 122(12): 18-21

27. Tucak, Z., Topi, J., Vratari, P., Franeski, N. (2006.): Zatita divljai. Poljoprivredni

fakultet u Osijeku, Osijek

28. Vratari, P. (2008.): Nepravilna upotreba pesticida opasna za ljude i divlja. Lovaki vjesnik

117(3): 40-41

Pravni propisi

1.

Zakon o lovstvu. Narodne novine broj 140/2005., 75/2009., 153/2009., 14/2014.

2. Zakon o zatiti prirode. Narodne novine broj 80/2013.

3.

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli. Narodne novine broj 61/2014.

4. Uredba o ekolokoj mrei. Narodne novine broj 124/2013.

5. Pravilnik o prijelazima za divlje ivotinje. Narodne novine broj 5/2007.

6.

Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim

tipovima te o mjerama za odravanje staninih tipova. Narodne novine broj 7/2006.,

19/2009.


37/43

34

Internetski izvori

1. Afri, K. (2002.): Ekoloka svijest-pretpostavka rjeavanja ekolokih problema

http://hrcak.srce.hr/file/44505

2.

Agroforestry in Quebec

http://www.agrireseau.qc.ca/Agroforesterie/documents/Agroforesterie_au_Quebec_final_eng.pdf

3. Dravni zavod za zatitu prirode

http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000-129.html

4. Kajtezovi, N. (2011.): Utjecaj izgradnje autocesta na fragmentaciju stanita.

http://www.geografija.hr/clanci/1519/utjecaj-izgradnje-autocesta-na-fragmentaciju-stanista

5. Plan humanitarnog razminiranja za 2014. godinu.

http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2014/147_sjednica_

vlade_republike_hrvatske

6. tetnost pesticida

http://www.poslovniforum.hr/poljoprivreda/zastita_44.asp

7. Zatita-prirode.hr

http://www.zastita-prirode.hr/Zasticena-priroda/Zasticena-podrucja


38/43

35

7. SAETAK

Glavni uzrok opadanja brojnosti i nestanka divljih ivotinjskih vrsta su promijenjeni

uvjeti koji im omoguuju ivot u njihovom stanitu. Danas su izraene negativneposljedice ljudskog djelovanja uzrokovane prekomjernim iskoritavanjem prirodnih

resursa i oneienjem okolia. Prepoznati su i opisani vaniji imbenici koji negativno

utjeu na divlja i njihova stanita u Hrvatskoj: cestovni promet; koritenje mehanizacije

pri poljoprivrednim radovima, upotreba pesticida u poljoprivredi; fragmentacija i nestanak

prirodnih stanita; krivolov; poari; naruavanje mira u lovitu zbog uestalijeg kretanja

ljudi; minski sumnjiva podruja i opasnost od zaostalih eksplozivnih sredstava. Lovci

moraju pratiti i pravodobno prepoznati mogue negativne utjecaje na divlja i stanita u

lovitu, te poduzimati i primjenjivati mjere zatite ili ublaavanja negativnih utjecaja.


39/43

36

8. SUMMARY

Main cause of decline in population size and extinction of wild animal species are

altered conditions for living in their habitat. Negative effects of nowadays human activitiesare caused by over-exploitation of natural resources and pollution of the environment.

Following main factors that negatively influence on wild game and their habitats in Croatia

has been determined and described: road traffic; usage of mechanization agricultural

machinery to mechanize the work in agriculture; use and misuse of the pesticides in

agriculture; fragmentation and destruction of natural habitats; illegal hunting; fires;

disturbances in the hunting ground due to more frequent movements of people; presence of

mine suspected areas. The hunters need to monitor and detect in proper time incidence that

negatively influence game animals and habitats in the hunting ground. Also, they need to

take and implement measures for the protection and mitigation of the negative effects.


40/43

37

9. POPIS TABLICA

Tablica 1. Glavne klase stanita prema Nacionalnoj klasifikaciji stanita (NKS) Republike

Hrvatske

Tablica 2. Primjeri fizikog utjecaja prometnica nakrajolik i bioloku raznolikost (Izvor:

Huber i sur., 2002.)

Tablica 3. Stradavanje divljai u naletu cestovnih vozila u Hrvatskoj (2007.-2009.) (Izvor:

prem i sur., 2013.)

Tablica 4. Raspodjela broja divljai stradale u cestovnom prometu u Hrvatskoj (2007.-

2009.), prema vrstama i upanijama(Izvor: prem i sur., 2013.)

Tablica 5. Broj sluajeva krivolova u Hrvatskoj, po upanijama (2007.-2012.) (Izvor:

Hubert, 2013.)


41/43

38

10. POPIS SLIKA

Slika 1. Primjeri divljai stradale u cestovnom prometu: srna - gore lijevo;

jazavac - gore desno; vidra - dolje lijevo i lisica - dolje desno. (Foto: S. Ozimec)

Slika 2. Primjer fragmentacije stanita

(http://www.geografija.hr/storage/geografija/upload/clanci/images/1519/t-563240474.jpg)

Slika 3. Radovi na ureenju korita Karaice, u travnju 2014. (Foto: Ivan Mandi)

Slika 4. ivotinje koje najee unitavaju jaja pernate divljai(Izradio: Ivan Mandi)

Slika 5. Zemljovid zatienih podruja prirode u Hrvatskoj (http://www.dzzp.hr/zasticena-

podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-

kategorije-1137.html)

Slika 6. Primjeri upozoravanja vozaa (Izvor: Pintur, 2009.)

Slika 7. Zatitna ograda uz autocestu A5 izmeu vora Sredanci i akova, PUO

Ivandvor i primjer presijecanja umskogpredjela Makovac (Foto: S: Ozimec)

Slika 8. Prijelaz za ivotinje Rasnica na autocesti A1 Zagreb Split (Foto: Iva Kuini

Radoevi)

Slika 9. Optiki reflektori na smjerokaznim stupiima postavljeni uz dravnu cestu D2

izmeu Kalinovca i Budanevice u Podravini (Izvor: Jani, 2010.).

Slika 10.Nepravilan i pravilan nain konje livade (Izvor: Pintur, 2010.)


42/43

39

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Diplomski radPoljoprivredni fakultet u Osijeku

Diplomski sveuilini studij Zootehnika, smjer Lovstvo i pelarstvo

Antropogeni utjecaji na divlja i stanite

Ivan Mandi

Saetak:Glavni uzrok opadanja brojnosti i nestanka divljih ivotinjskih vrsta su promijenjeni uvjeti kojiim omoguuju ivot u njihovom stanitu. Danas su izraene negativne posljedice ljudskog djelovanjauzrokovane prekomjernim iskoritavanjem prirodnih resursa i oneienjem okolia. Prepoznati su iopisani vaniji imbenici koji negativno utjeu na divlja i njihova stanita u Hrvatskoj: cestovni promet;koritenje mehanizacije pri poljoprivrednim radovima, upotreba pesticida u poljoprivredi; fragmentacija inestanak prirodnih stanita; krivolov; poari; naruavanje mira u lovitu zbog uestalijeg kretanja ljudi;

minski sumnjiva podruja i opasnost od zaostalih eksplozivnih sredstava. Lovci moraju pratiti ipravodobno prepoznati mogue negativne utjecaje na divlja i stanita u lovitu, te poduzimati iprimjenjivati mjere zatite ili ublaavanja negativnih utjecaja.

Rad je izraen pri: Poljoprivredni fakultet u Osijeku; Zavod za lovstvo, ribarstvo i pelarstvoMentor:Doc. dr. sc. Sinia Ozimec

Broj stranica:38

Broj grafikona i slika:10

Broj tablica:5

Broj literaturnih navoda:41

Broj priloga:-

Jezik izvornika: hrvatski

Kljune rijei: divlja, stanite, lovci, antropogeni utjecaji

Datum obrane:

Struno povjerenstvo za obranu:1. prof. dr. sc. Tihomir Florijani, predsjednik2. doc. dr. sc. Sinia Ozimec, mentor3. doc. dr. sc. Ivica Bokovi, lan

Rad je pohranjen u: knjinica Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Kralja Petra Svaia 1d, Osijek


43/43

BASIC DOCUMENTATION CARD

University Josip Juraj Strossmayer in Osijek Graduate thesis

Faculty of Agriculture in Osijek

Graduate University Studies Zootechnique; Course Hunting and Beekeeping

Anthropogenic impact on wild game and habitat

Ivan Mandi

Abstract: Main cause of decline in population size and extinction of wild animal species are alteredconditions for living in their habitat. Negative effects of nowadays human activities are caused by over-

exploitation of natural resources and pollution of the environment. Following main factors that negatively

influence on wild game and their habitats in Croatia has been determined and described: road traffic;

usage of mechanization agricultural machinery to mechanize the work in agriculture; use and misuse of

the pesticides in agriculture; fragmentation and destruction of natural habitats; illegal hunting; fires;

disturbances in the hunting ground due to more frequent movements of people; presence of minesuspected areas. The hunters need to monitor and detect in proper time incidence that negatively influence

game animals and habitats in the hunting ground. Also, they need to take and implement measures for the

protection and mitigation of the negative effects.

Thesis performed at: Faculty of Agriculture in Osijek; Department of Wildlife, Fishery and Beekeeping

Mentor: Sinia Ozimec, Ph.D., Assistant Professor

Number of pages:38

Number of figures:10

Number of tables:5

Number of references:41

Number of appendices:-

Original in: Croatian

Keywords: wildlife, habitat, hunters, anthropogenic impacts

Thesis defend on:

Reviewers:

1. Tihomir Florijani, Ph.D., Full Professor, president2. Sinia Ozimec, Ph.D., Associate Professor, mentor3. Ivica Bokovi, Ph.D., Associate Professor, member

Thesis deposited at: Library, Faculty of Agriculture in Osijek, Kralja Petra Svaia 1d, Osijek, Croatia

ivan mandić - antropogeni utjecaji na divljač i stanište

Documents