vertikalno zoniranje (različita n.v. –različiti•кологија.pdf · 2 antropogeni...
TRANSCRIPT
1
EKOLOGIJA
OIKOS – kućaLOGOS - nauka
Ekologija
Biol.disciplina koja se bavi proučavanjem ODNOSA izmedju živih bića.
HEKEL (1. upotrebio termin ekologija)
DARVIN (utemeljivač)
EKOLOŠKI FAKTORI(uslovi života)
Skup faktora spoljašnje sredine koji ispoljavaju +/- dejstvo na organizme
Karakteristike:1. Brojnost2. Zajedničko delovanje (interakcija)3. Promenljivost
EKOLOŠKI FAKTORI
ABIOTIČKI
ANTROPOGENI(-)
BIOTIČKI
Biotički ekološki faktori
Medjusobni uticaj živih bića
Medjusobni uticaj životinja, biljaka
Uticaj životinja na biljke, uticaj biljaka na životinje...
Biotički ekološki faktori
KOMENSALIZAM (+ : 0)
Jednostrani odnos, pozitivan za jednog, a neutralan za drugog.
Npr. – crvenotrba kornjača i aligator (kornjača polaže jaja u gnezdo krokodila)
Biotički ekološki faktori
MUTUALIZAM ili SIMBIOZA (+ : +)
Odnos u kojem obe jedinke imaju koristi
Npr. – papagaj i leptir (Australija –papagaj se gnezdi u isto vreme kada i leptir; gusenice čiste gnezdo)
Biotički ekološki faktori
PARAZITIZAM (+ : -) AMENSALIZAM (- : 0) PREDATORSTVO KOMPETICIJA (- : -) – borba za opstanak ...
Abiotički ekološki faktori
FIZIČKI - KLIMATSKI (sunce, vetar, vlažnost, pritisak, temperatura, vlažnost vazduha...)
HEMIJSKI (hemijski sastav zemljišta, vode, vazduha)
EDAFSKI (reljef, nadmorska visina, nagib terena...)
2
Antropogeni ekološki faktori
Uticaj čoveka na životnu sredinu
Negativan faktor
Zaštita životne sredine
Životna zajednica - BIOCENOZA
Najviši nivo ekološke integracije
Zajednica živih organizama (biljaka, životinja, mikroorganizama...)
Struktura biocenoze
1. Kvalitativni sastav (diverzitet)2. Brojnost (zastupljenost pojedinih vrsta,
gustina populacije, prostorni i vremenski raspored)
3. Disperzija (prostorni raspored jedinki u datom trenutku)
4. Stratifikacija (vertikalana-spratovnost i horizontalna-zonalnost)
Trofički odnosi(lanac ishrane)
1. Proizvođači – AT (biljke)2. Konzumenti – HT (životinje, gljive)3. Reducenti – moo Kategorije u odnosu na hranu koju jedu1. Biljojedi2. Mesojedi3. Svaštojedi4. Saprofiti (hrane se uginulim organizmima;
razlagači)
Lanac ishrane
Kreće od biljojeda Linearni niz organizama u kome je
svaka “karika” povezana sa “karikom”ispred i iza sebe
Npr. LIŠĆE – GUSENICA – PLAVA SENICA - KOBAC
ODLIKE lanca ishrane
Veličinski odnosi – početni članovi l.i. su najmanji, dok su krajnji članovi l.i. najveći) tj. “manjeg jede veći”
Brojni odnosi – producenti najbrojniji, a završni članovi l.i. najmanje brojni)
Orao mišar
zmija
žaba
pauk
pčela
Podbelj (biljka)
3
EKOSISTEM
STANIŠTE + BIOCENOZA = EKOSISTEM
Jedinstvo žive i nežive prirode!
Dinamičan sistem; promenljiv Kruženje materije i proticanje energije
Kategorije odnosa u ekosistemu:
AKCIJE – faktori sredine deluju na biocenozu
Npr. Klimatski faktori “diktiraju”strukturu biocenoze;
Horizontalno zoniranje (od severa ka jugu: tundre, tajge, listopadne šume, stepe, polupustinje, mediteranska zimz.vegetacija)
Vertikalno zoniranje (različita n.v. – različiti životni uslovi - različiti organizmi)
Kategorije odnosa u ekosistemu:
REAKCIJE – uticaj biocenoze na stanište
Npr. – vrste koje čine biocenozu, menjaju stanište – troše min.materije (biljke) iz zemlje, a u isto vreme bogate zemljište organskom materijom (razlaganje)
Kategorije odnosa u ekosistemu:
KOAKCIJE – medjusobni uticaj članova biocenoze
1. Odnosi ishrane2. Mogućnost razmnožavanja3. Pronalazak zaklona