Literatura: Mira Marui, Darko Prebeac: ISTRAIVANJE TURISTIKIH TRITA IZVEDBA NASTAVEISPIT Na ispitu se ocjenjuje ukupno znanje studenta kroz jedinstvenu ocjenu koja ukljuuje ocjenu sudjelovanja studenta na predavanjima, ocjenu seminarskoga rada i ocjene prikazanog znanja na pismenom i usmenom ispitu. TO JE SUSTAV? SUSTAV je organizirani skup elemenata (ljudi, strojeva, procesa...) koji djeluju radi ispunjenja postavljenog cilja. SUSTAV je je skup elemenata i odnosa meu njima. SUSTAV predstavlja odreenu prostornu ili funkcijsku izolaciju jednog dijela iz cjeline. Dio cjeline koji nije obuhvaen sistemom nazivamo okolina sistema. TO JE INFORMACIJSKI SUSTAV? INFORMACIJSKI SUSTAV je formalni dio komunikacijskog sustava odreene poslovne cjeline (jedinice), a sastoji se od skupine ljudi i strojeva koji obrauju i/ili koriste informacije i stupaju u meusobne komunikacijske veze radi realizacijeciljeva poslovnog ili uslunog procesa. INFORMACIJSKI SUSTAV je skup informacijskih subjekata koji komuniciraju razmjenom informacija. citat: Pavi, 1994., (imovi, V. Skripta Informacijski sustavi, 2005.) INFORMACIJSKI SUSTAV nekog tehnolokog ili organizacijskog sustava jest onaj dio tog sustava koji permanentno opskrbljuje potrebnim informacijama sve razine upravljanja i odluivanja unutar sustava. Radovan, M. Projektiranje informacijskih sistema, 1991. EMU SLUE INFORMACIJSKI SUSTAVI? Gotovo da nema ljudske djelatnosti u kojoj se ne pojavljuju i ne obrauju informacije. Intenzivan razvoj informacijskih znanosti, raunala i informacijskih sustava poinje uvoenjem raunala i druge informacijske opreme u procese obrade tzv, poslovnih informacija, a koje su do tada obavljali ljudi bez pomoi raunala. Danas moemo tvrditi da se ovjeanstvo nalazi u treoj tehnolokoj revoluciji informacijsko komunikacijskoj revoluciji koja pridonosi sve veoj upotrebi informacijske tehnologije. EMU SLUE INFORMACIJSKI SUSTAVI? Dananji uvjeti poslovanja, kao i brz stil ivota nameu kao uvjet svima koji ele uspjeno poslovati kvalitetan informacijski sustav. Sve vie se javljaju potrebe za novim inf. sustavima jer organizacija, tehnologija i tehnika obrade i proizvodnje informacija u postojeem inf. sustavu vie ne mogu pruiti potrebnu koliinu informacija zadovoljavajue kvalitete. oni nam slue kako bi olakali, ubrzali i unaprijedili neki sustav mogunou automatske obrade podataka.KOJI SU ZADACI INFORMACIJSKOG SUSTAVA ? ZADATAK INFORMACIJSKOG SUSTAVA, kao i informacijskog sustava ustanove, poduzea ili druge organizacije (kao i drugih informacijskih sustava) je pravu informaciju dostaviti na pravo mjesto u pravo vrijeme i u pravom obliku, a uz to manje trokova. ( ekonomski aspekt ) TO JE PODATAK, A TO INFORMACIJA? PODACI su znanja o objektima, vezama (meu tim objektima) i svojstvima (objekata odnosno veza). INFORMACIJA je skup podataka, pojmova ili znakova (signala), a koji primatelju informacije smanjuje ili potpuno uklanja neureenost i neizvjesnost za njegovo daljnje djelovanje, te mu omoguuje racionalan izbor izmeu vjerojatnih dogaaja, kao i poduzimanje odgovarajue djelatne akcije. Vano je razumjeti subjektivni karakter svake informacije, jer postoji znaajna razlika u stupnju informiranosti svakog subjekta (ovjeka) kao primatelja informacija. AKTIVNOSTI VEZANE UZ PODATKE I INFORMACIJE U okviru svakog informacijskog sustava moemo definirati i razlikovati barem 4 osnovne aktivnosti, vezane uz podatke i informacije: 1. PRIKUPLJANJE PODATAKA 2. OBRADA PODATAKA 3. MEMORIRANJE (POHRANJIVANJE) PODATAKA I INFORMACIJA 4. DOSTAVLJANJE PODATAKA I INFORMACIJA KORISNICIMA POJEDNOSTAVLJENI SIMBOLIKI PRIKAZ SUSTAVA Ovisno o odnosima izmeu ulaza (U) i izlaza (I), kod nekog informacijskog sustava moemo razlikovati: 1. UPRAVLJANI SUSTAV kod kojeg je U > I (informacijski ulaz vei je od informacijskog izlaza) 2. NEUTRALNI SUSTAV kod kojega je U = I (informacijski ulaz jednak je informacijskom izlazu) 3. UPRAVLJAKI SUSTAV kod kojega je U < I (informacijski ulaz manji je od informacijskog izlaza) 5 ELEMENATA SVAKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA Za uspjeno obavljanje svih aktivnosti prikupljanja, pohranjivanja, obrade, dostavljanja podataka i informacija korisnicima, suvremeni, znanstveno projektirani i izgraeni informacijski sustav treba biti sinteza 5 neophodnih komponenata: 1. HARDWARE 2. SOFTWARE 3. LIFEWARE 4. ORGWARE 5. NETWARE

5 ELEMENATA SVAKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA 1.HARDWARE materijalna osnovica informacijskog sustava. Tu ubrajamo elektroniko raunalo, ulazno izlazne ureaje, dio ureaja i sredstava a komuniciranje i prenoenje podataka na daljinu, a koji je posredni dio raunala, te ostalu raunalnu opremu za obradu podataka. 2.SOFTWARE obuhvaa nematerijalne elemente informacijskog sustava: programe, uvjebanost i metode vezane uz organizaciju, upravljanje, obraivanje i koritenje rezultata obrade podataka i informacija. 3.NETWARE oznauje mrenu osnovicu informacijskog sustava. Tu ubrajamo razliitu komunikacijsku hardverskosoftversku opremu, mreno ulazno izlazne ureaje, ureaje i sredstva za komuniciranje i prenoenje podataka na daljinu koji nisu dio raunala, te ostalu opremu za olakavanje daljinske obrade podataka. 4.LIFEWARE (kadrovi) su ekipa strunjaka organizatora elektronike obrade podataka, sustavnih analitiara, programera, operatera te korisnika informacijskih sustava, tijekom odreenog ivotnog ciklusa informacijskog sustava, a koji trenutno iznosi daleko manje od 16 do 18 mjeseci do potpune zastare. 5.ORGWARE su organizacijski postupci, metode i naini usklaivanja i povezivanja prethodnih triju komponenata u skladnu, funkcionalnu, ekonominu i djelotvornu cjelinu. INTELIGENTNI INFORMACIJSKI SUSTAVI INTELIGENTNE INFORMACIJSKE SUSTAVE obiljeava injenica da uz postojanje ustaljenih procesa postoji i vei broj raznovrsnih inteligentnih procedura i procesa koje on automatski i relativno samostalno izvodi. KOMUNIKACIJSKE VEZE Komunikacijska struktura utvruje se snimanjem svih veza odreenog informacijskog sustava KOMUNIKACIJSKE VEZE postoje izmeu pojedinih sudionika, organizacijskih jedinica, te izmeu informacijskog sustava i okoline. Sudionici mogu uspostaviti neposredne i posredne veze. Komunikacijske veze stvaraju nekoliko tipinih STRUKTURA. Poznajemo 3 temeljne strukture komunikacijskih veza.

3 TEMELJNE STRUKTURE KOMUNIKACIJSKIH VEZA U INFORMACIJSKOM SUSTAVU 1. PUNA STRUKTURA svi partneri (organizacijske jedinice) imaju neposredne meusobne veze. Ovakva struktura moe se stvoriti ako sve organizacijske jedinice mogu meusobno izmjenjivati informacije najkraim putem kako bi to bolje ispunile ispunile postavljene zadatke. 2. ZVJEZDASTA STRUKTURA omoguava izravnu izmjenu informacija samo izmeu jedne organizacijske jedinice (O1) i svih ostalih organizacijskih jedinica. 3. LANANA STRUKTURA komunikacijski veza nastala je na istim naelima kao i zvjezdasta struktura pri emu se kod lanane strukture Na osnovi lanane strukture razvijaju se hijerarhijska strukturakomunikacijskih odnosa i kruna struktura komunikacijskih veza. KAKO OCIJENITI KADA VAM TREBA NOVI INFORMACIJSKI SUSTAV? Prilikom provoenja revizije rada informacijskog sustava (IS) najei simptomi potrebe za novim projektom IS-a su: Preveliki odnos neizravnih trokova u komparaciji s izravnim trokovima ureda i ire Lo uinak uredske usluge ili proizvodnje esti manjkovi informacija i podataka na svim razinama uredske opskrbe (posljedica loeg rada postojeeg IS-a) Ne postoje odgovarajui niti valjani statistiki podaci na polju pruanja uredskih usluga (zaliha informacija na uredskom skladitu ili poslovnom arhivu ) KAKO OCIJENITI KADA VAM TREBA NOVI INFORMACIJSKI SUSTAV? Prilikom provoenja revizije rada informacijskog sustava (IS) najei simptomi potrebe za novim projektom IS-a su: Dugo trajanje da se dobije odgovor na pitanja o stanju uredskih naloga Nezadovoljavajue koritenje automatizma u radu Suvie velika konfuzija i gomilanje uredskih materijala Suvie veliki i neadekvatan uredski prekovremeni rad (najveim dijelom posljedica loeg rada IS-a)

VRSTE ISTRAIVANJA Definiranje problema i ciljeva istraivanja Istraivanja se trita, promatrajui ih kroz odnos sa istraivanim problemom, mogu podijeliti u tri skupine, i to u: Izviajna (eksplorativna) istraivanja Opisna (deskriptivna) istraivanja Uzrona (kauzalna) istraivanja IZVIAJNA ISTRAIVANJA

U izviajnim istraivanjima posebno su korisna etiri pristupa, i to: Prikupljanje sekundarnih podataka Ispitivanje osoba koje imaju odreena iskustva o predmetu istraivanja Analiza odabranih sluaja Pilot studijePILOT STUDIJE U pilot-studije moemo svrstati: Skupne intervjue Dubinske intervjue Projektivne tehnikeSkupni intervju Nestrukturirani intervju slobodnog tijeka, proveden s manjom skupinom ljudi. 6-10 ljudi Moderator Prednosti (efekt lavine, sigurnost, spontanost) Nedostaci (liderstvo, duina trajanja.)

Dubinski intervju Nestrukturirani, ekstenzivni intervju u kojemu intervjuer postavljajui pitanja nastoji od ispitanika dobiti to opirnije i to dublje odgovore Intervjuer (struna osoba) Prednosti (sloboda u izraavanju, sloenije promatranje predmeta istraivanja, tabu teme.) Nedostaci (veliki utjecaj intervjuera, visoki trokovi.)

Projektivne tehnike Neizravan nain ispitivanja koje ispitaniku omoguuju da projicira svoje osjeaje na treu osobu, na neki drugi objekt ili je stavljen u situaciju rjeavanja zadae. Sve projektivne tehnike zasnivaju se na pretpostavci da se ljudi lake i slobodnije izraavaju neizravno (bilo da su toga svjesni ili ne).Projektivne tehnike su brojne, a neke od njih su: Test asocijacije na rije Test nedovrenih reenica Test dovrenja slikom prikazane situacije Tehnika tree osobe Tehnika igre uloga Balon test Projektivne tehnike Primjer testa dovrenja reeniceMolim Vas, dovrite sljedeu reenicu (priu)Konarevi proizvodi su __________________________ Primjer testa dovrenja priePosjetio sam danas trgovinu bijelom tehnikom. Trgovina se nalazi na izrazito prometnom i posjeenom mjestu. U trgovini su bili izloeni Konarevi mali kuanski aparati. To me navodi da razmiljam:_________________________________________________________________________________________________________________________________ Opisna istraivanja Opisna istraivanja (nastavak) Uzrona istraivanja Odnos vrsta istraivanja Odreivanja izvora podataka Uobiajen nain promatranja i podjele podataka u istraivanju trita je prema njihovim izvorima (dostupnosti) i nainu prikupljanja. SEKUNDARNI PODACI podaci prikupljeni prije u nekom drugom (istraivakom) projektu za razliite potrebe - uz pretpostavku da su iskoristivi za istraivaki projekt koji se provodi. (lanci, publikacije, WWW, statistika.) PRIMARNI PODACI oni koji se najee poradi nepostojanja u sekundarnim izvorima prikupljaju za konkretne potrebe projekta u okviru terenskih istraivanja (field research). (Ispitivanje ljudi i promatranje)

INFORMATIZACIJA SEKUNDARNIH PODATAKA

Nastoji se to je mogue vie podataka uvati u bazama podataka podranim raunalom Primjeri u nas mogu biti baze podataka DZS-u, HGK .. Nova dimenzija informatizacije u posljednje vrijeme oznaava povezivanje svih informatikih resursa u globalnu vezu Komercijalni online servisi, npr. Dialog (www.dialog.com), Dun & Bradstreet (www.dnb.com), Hoovers (www.hoovers.com), itd.

METODE ISPITIVANJA

INSTRUMENT ISTRAIVANJA - ANKETNI UPITNIK

Instrument istraivanja anketni upitnik

Stav i mjerenje stavova

POGREKE ORGANIZATORA To su pogreke osoba koje planiraju i organiziraju istraivaki proces. Tri su glavna tipa pogreaka: 1. pogreke u biranju jedinica uzoraka ( da li odabrani uzorak ima ista obiljeja kao cjelina iz koje je odabran ) 2. pogreke anketara ( pogreka u biljeenju rezultata i pogreke koje nastaju neradom anketara ) 3. pogreke u obradi rezultata( prikupljeni podaci moraju se provjeriti i raunalno obraditi ). Pogreke ispitanika Rezultat su nesposobnosti ili nemogunosti jednoga dijela ispitanika iz odabranog uzorka da prue tonu informaciju.

NEKOLIKO JE IZVORA POGREAKA KOJE MOE IZAZVATI ISPITANIK:

1. odbijanje odgovora ( nonresponse ) ( visokoobrazovani i zaposleni ljudi , te s druge strane nisko obrazovani i nezaposleni odbijaju anketa pa se prelo na telefonsko anketiranje, time je ugroena reprezentativnost uzorka )

2. pristranost u odgovoru ( kada ispitanik odgovori na pitanje na nain kojim namjerno ili nenamjerno otkrije istinu ).

LJESTVICE ZA MJERENJE STAVOVAPreteno se sluimo ordinalnim ljestvicama ( izvrstan, vrlo dobar, dobar, dovoljan, nedovoljan ).

1.Obiljeje ordinalne ljestvice je da njome ne mjerimo veliinu pojedinog stupnja. 2. Izmeu pojedinih stupnjeva ordinalne ljestvice postoje razlike ( vrlo dobar je bolje nego dobar ).

Od ispitanika kad rabimo ljestvice traimo da proizvode: 1. ocjenjuju 2. rangiraju 3. razvrstaju ( sortiraju )

LJESTVICE ZA OCJENJIVANJE STAVOVA

1. Zadaa ljestvice za istraivanje stavova je da otkrije koju poziciju na tom kontinuumu zauzima pojedini ispitanik.1. Razvijaju se kategorijske ljestvice , a dobijemo ih tako da jednostavne ljestvice proirimo u nekoliko odgovora. Osjetljivija je od ljestvice sa dva odgovora.

INDIREKTNE LJESTVICE ( ispitaniku se daje niz izjava , a on treba izraziti svoje slaganje odnosno neslaganje s tim izjavama ) Najpoznatije su: Thurstonova i Likertova ( dobile su ime po znanstvenicima koji su ih konstruirali ).

THURSTONOVA LJESTVICA- Ispitanicima se daju gotovi odgovori , a od njih se oekuju da izaberu najblii odgovor onome to osjeaju.- Ta je ljestvica prvobitno imala 11 stupnjeva, a taj se broj i danas rabi.- Mjerenje se moe obaviti i sa ljestvicom sa 9 ili 7 stupnjeva.- Konstrukcija ljestvice je sloena jer se mora provesti istraivanje da bi se dolo do dobrih 11 izjava koje bi obuhvatile sve postojee stavove.- Prvo se prikuplja to vie jednostavnih tvrdnji o problemu, a onda skupina sudaca ocjenjuje i mjeri dobivena miljenja.

LIKERTOVA LJESTVICAStupnjevi slaganja ispitanika s nekom izjavom su sljedei:1. uope se ne slaem2. ne slaem se3. nemam miljenje4. slaem se5. potpuno se slaem

- Broj stupnjeva moe se razlikovati i biti od 3 do 9.- Problem: popis izjava koje e ispitanik ocjenjivati.

OSTALE LJESTVICE SEMANTIKE RAZLIKE- sedam stupnjeva na ijim su krajnjim polovima pridjevi ili prilozi suprotnih znaenja ( DOBRO-LOE, MODERNO i STAROMODNO,..) NUMERIKE LJESTVICE ( npr. Vrlo zadovoljan 7 6 5 4 3 2 1 nezadovoljan )-zadovoljstvo koritenjem fotografskog aparata. GRAFIKE LJESTVICE- mjerilo stava koje se sastoji od neprekidnosti izraene na grafiki nain, a omoguuje ispitaniku da odabere neku toku.

UZORCI I UZORKOVANJE

SLUAJNI UZORCI

Zasnovani na vjerojatnosti - sluajni uzorci Jednostavan sluajan uzorak (npr. brojevi na lotu) Sustavni uzorak (npr. svaki n+1 student UNIZD) Stratificirani uzorka (podjela populacije u stratume prema nekim osobinama npr. spol, dob, primanja pa se iz svakog stratuma uzima odreeni broj ispitanika) Uzorak povrina rjeava probleme kad nema popisa osnovnoga skupa. Vrsta uzorka u kojemu jedinicu osnovnoga skupa ine zemljopisna podruja npr. mala administrativna jedinica, hotelske jedinice, zgrade i slino. ) Moe se provesti kao jednostupanjski i dvostupanjski. sastavnice ponaanja (bihevioristike) - koja oznaava sklonost da se ponaanjem reagira na podraaj iz okoline.

NAMJERNI UZORCI

Nisu zasnovani na vjerojatnosti namjerni uzorci Prigodan uzorak (npr. studenti na predavanju)- bira se iskljuivo na osnovi pogodnosti, dostupnosti jedinica. Koristan je u sluaju izviajnih istraivanja. Uzorak strunjaka / poznavatelja(npr. lovci, graevinski strunjaci) kada elimo dobiti miljenje ljudi koji najvie znaju o odreenoj temi. Kvotni uzorak (sastoji se od poduzoraka prema nekim osobinama npr. spol, dob, primanja a izbor ispitanika prigodan ali uz uvjet da ispunjavaju zadate kriterije) .Problem je u tome to anketar ima potpunu slobodu u izboru ispitanika.

Veliina uzorka

Veliina osnovnoga skupa (populacije ) ne utjee izravno na veliinu uzorka. Veliina uzorka ovisi o homogenosti osnovnoga skupa s obzirom na istraivani problem, Veliinu uzorka odreuje stupanj pouzdanosti traene informacije.

ANKETAR

1. Mora biti zdrav, otvoren, ugodna izgleda, uredan

2. U razvijenim zemljama anketari imaju odgovarajue uniforme.

3. Izgled anketara mora biti usklaen sa poslom koji radi.Anketari se trebaju pridravati ope prihvaenih drutvenih normi u ponaanju i odijevanju.

4. U dobro organiziranim institutima za istraivanje trita anketar prolazi proces osnovne izobrazbe u trajanju od nekoliko dana. Ukoliko nema formalne izobrazbe onda anketari dobiju kratke upute za rad prije neposrednog odlaska u ispitivanje. Ispitanik treba shvatiti vanost vlastitog sudjelovanja i treba ga animirati da prihvati anketu.

ISTRAIVANJE TRITA

Istraivanje trita je sr sustava donoenja odluka u upravljanju marketingom jer ima zadau pruanja potrebnih informacija. Definicija - istraivanja trita je unaprijed osmiljeni (planirani) proces prikupljanja i analiziranja podataka u svrhu pruanja informacija bitnih za donoenje (marketinkih) odluka.

ISTRAIVANJE TRITA Detaljnija definicija AMA (American Marketing Association): Istraivanje trita je funkcija koja povezuje potroaa, klijenta i javnost s tvrtkom pomou informacija - informacija upotrijebljenih za identificiranje i definiranje trinih prigoda i problema; stvaranje, unaprjeivanje i ocjenjivanje marketinkih aktivnosti; praenje marketinke uspjenosti i unaprjeenje razumijevanja marketinga kao procesa. Istraivanje trita odreuje informacije potrebne za rjeavanje navedenih problema, odreuje metode prikupljanja podataka, upravlja i provodi proces prikupljanja podataka, analizira rezultate i priopava nalaze i njihovo znaenje

POVIJESNI RAZVOJ ISTRAIVANJA TRITA Razvoj istraivanja trita u svjetskim okvirima mogue je promatrati preko sljedeih etapa: Poeci istraivanja do 1900. godine Djetinjstvo, rani rast istraivanja trita od 1900. do 1920. godine Sazrijevanje istraivanja trita od 1920. do 1945. godine Zrelost istraivanja trita od 1945. godine

Proces istraivanja trita PROCES ISTRAIVANJA TRITA SASTOJI SE OD LOGINOGA REDOSLIJEDA POSTUPAKA TO IH TREBA PROVESTI DA BI SE DOLO DO POUZDANIH I VALJANIH INFORMACIJA KOJE POMAU ODLUIVANJU U TRINOME POSLOVANJU.

TO, ZATO, NA KOJI NAIN, KADA, GDJE I TKO?ETAPE PROCESA ISTRAIVANJA: definiranje problema i ciljeva istraivanja odreivanje izvora podataka i vrste istraivanja odreivanje metoda i obrazaca za prikupljanje podataka odreivanje vrste uzorka i prikupljanje primarnih podataka analiza podataka i interpretacija rezultata sastavljanje izvjetaja.

DEFINIRANJE PROBLEMA I CILJEVA ISTRAIVANJA NAVOENJE SPECIFINOG PODRUJA ISTRAIVANJA SAGLEDAVANJE OKOLNOSTI PROVOENJA ISTRAIVANJA CILJEVI ISTRAIVANJA MORAJU BITI JASNO DEFINIRANI. MORA SE U POTPUNOSTI ODGOVORITI NA SLJEDEA PITANJA: to se eli istraiti koji su sve initelji problema jesu li to initelji koji stvarno utjeu na problem jesu li oni mjerljivi moe li se na njih utjecati koliki je utjecaj pojedinanih initelja na problem postoji li meusobni utjecaj initelja jednog na drugi.

VRSTE ISTRAIVANJA TRITA

1. KONTINUIRANA ISTRAIVANJA2. PROBLEMSKI USMJERENA ISTRAIVANJA

KONTINUIRANA ISTRAIVANJA-slue sagledavanju vlastitog poloaja i opih kretanja na tritu kao podlozi za tekue poslovanje u dugoronijem razdoblju.Danas se to prikupljanje obavlja putem marketinkog informacijskog sustava ( MIS ).

PROBLEMSKI ORIJENTIRANO ISTRAIVANJE najee je jednokratno i provodi se zbog rjeavanja neke konkretne situacije.

CILJ je rjeavanje postojeeg problema, razumijevanje trinih zbivanja.

To su istraivanja za potrebe planiranja i provoenja marketinga ( proizvodi, cijene, prodaje i promidba, kontrola poslovanja ). PROBLEMSKA istraivanja nadopunjuju se sa KONTINUIRANIM istraivanjima.

MARKETINKI INFORMACIJSKI SUSTAV

ZBIRNO IME ZA RAZNE SUSTAVE kao to mogu biti sustavi upravljanja prodajom, sustavi praenja i izvjetavanja prodaje, sustavi telemarketinga, sustavi podrke klijentimaili, ako se gleda u odnosu na istraivanje trita, MIS se opisuje kao raunalno zasnovan pristup istraivanju trita i obavjetavanju vezano uz trite ORGANIZIRANI NIZ POSTUPAKA I METODA kojima se kontinuirano i planirano prikupljaju , analiziraju i interpretiraju podaci, ocjenjuju , uvaju i distribuiraju informacije koje slue poslovnom odluivanju.

Dijelovi (podsustavi) i njihove osnovne funkcije su: Evolucija informacijskih sustava TIS (TRANSAKCIJSKI INFORMACIJSKI SUSTAV) praenje svih transakcija koje obavljaju u svakodnevnom poslovanja

MKIS MARKETINKI IZVJETAJNI INFORMACIJSKI SUSTAV opskrbljuje donositelja marketinkih odluka rutinskim, regularnim, ponavljajuim informacijama o tritu informacije se prezentiraju u izvjetajima

MSPO MARKETINKI SUSTAV PODRKE ODLUIVANJU znaajke: komuniciranje managera sa sustavom u svrhu pravodobnih informacija o kretanju pojave te procjenjivanje moguih posljedica poduzetih akcija (donesenih odluka) prua informacije i o moguim rezultatima (posljedicama) razliitih odluka i/ili poduzetih akcija ( to, ako to bi bilo, kad bi bilo)

ES EKSPERTNI SUSTAVI sustavi zasnovani na raunalu podranom umjetnom inteligencijom koji je projektiran za uoavanje i razumijevanje problema i, na kraju donoenja optimalne odluke (i/ili poduzimanje optimalne akcije) u danom trenutku ili tijekom vremena

VRSTE PODATAKA Podaci koje je ve netko prikupio ( iz sekundarnih izvora ) Podaci prikupljeni vlastitim snagama ) iz primarnih izvora )

ODREIVANJA IZVORA PODATAKA Uobiajen nain promatranja i podjele podataka u istraivanju trita je prema njihovim izvorima (dostupnosti) i nainu prikupljanja.

SEKUNDARNI PODACI podaci prikupljeni prije u nekom drugom (istraivakom) projektu za razliite potrebe - uz pretpostavku da su iskoristivi za istraivaki projekt koji se provodi. (lanci, publikacije, WWW, statistika.)

PRIMARNI PODACI oni koji se najee poradi nepostojanja u sekundarnim izvorima prikupljaju za konkretne potrebe projekta u okviru terenskih istraivanja (field research). (Ispitivanje ljudi i promatranje)

UOBIAJEN NAIN PROMATRANJA I PODJELE PODATAKA U ISTRAIVANJU TRITA JE PREMA NJIHOVIM IZVORIMA (DOSTUPNOSTI) I NAINU PRIKUPLJANJA.

SEKUNDARNI PODACI podaci prikupljeni prije u nekom drugom (istraivakom) projektu za razliite potrebe - uz pretpostavku da su iskoristivi za istraivaki projekt koji se provodi. (lanci, publikacije, WWW, statistika.) PRIMARNI PODACI oni koji se najee poradi nepostojanja u sekundarnim izvorima prikupljaju za konkretne potrebe projekta u okviru terenskih istraivanja (field research). (Ispitivanje ljudi i promatranje)PRIMARNI PODACI U turizmu je izraena potreba za prikupljanjem primarnih podataka. Veliki dio problema u istraivanju trita usluga odnosi se na stavove, zadovoljstva, percepcije . Takvi podaci ne postoje u sekundarnim podacima, a ako postoje onda su na razini hotela, trgovakog lanca, regije Svaka tvrtka mora provesti vlastito istraivanje.

PREDNOSTI SEKUNDARNIH PODATAKA

1. Prikupljanje sekundarnih podataka je jeftinije od prikupljanja primarnih podataka. ( ne sastavlja se anketni upitnik , nema rada na terenu , podaci se prikupljaju iz ve objavljenih izvora).

2. Prikupljanje sekundarnih podataka je bre od prikupljanja primarnih podataka.

3. Sekundarni podaci su dostupni za neke pojave za koje poduzee ne moe prikupiti primarne podatke

4. Objektivnost istraiva moe biti subjektivan pri prikupljanju podataka.NEDOSTATCI SEKUNDARNIH PODATAKA

Sekundarni podaci uvijek pripadaju prolosti. Vano je znati tonost sekundarnih podataka tj. vjerodostojnost izvora. Podaci trebaju biti svrstani tako da odgovaraju potrebama konkretnog istraivanja. Problemi pri uporabi podataka sa Interneta na kojemu nema kontrole.

SEKUNDARNI PODACI PREMA MJESTU GDJE SE NALAZE Interni ili unutranji izvori podataka Eksterni ili vanjski izvori podataka. ( podaci objavljeni u publikacijama nacionalnih dravnih zavoda za statistiku, podaci objavljeni u publikacijama turistikih organizacija ).

NAJEE KORITENi IZVORI SEKUNDARNIH PODATAKA Informacije s dravnih granica ( formulari na ulasku/izlasku u/iz zemlje ). Ispitivanje na granici ( odabrani uzorak prilikom ulaska u zemlju ). Metoda voenja dnevnika ( izbor ispitanika koji vode dnevnik pri boravku u destinaciji ) Ispitivanje u prijevoznim sredstvima ( autobus, avion,. ) Ispitivanje na popularnim turistikim lokacijama. Ispitivanje u smjetajnim objektima. Modeli potronje ( kompjutorske simulacije potronje turista u destinaciji ) Izvjetaji o poslovanju smjetajnih objekata. ( podaci o poslovanju smjetajnih kapaciteta) Istraivanje turistike ponude ( prikupljanje podataka o kapacitetima i obiljejima turistike ponude ).

VRSTE STATISTIKIH IZVJEA

Mjesena statistika izvjea, Statistika izvjea. Priopenja. ( kratke i brze statistike informacije koje izlaze prema periodinosti statistikih istraivanja. Studije i analize ( autorski radovi ) Izvanredna izdanja

DRAVNI ZAVOD Za STATISTIKU RH

Turizam ( na razini drave, gradova, upanija ) Turizam- kumulativni podaci kroz niz godina Nekomercijalni turistiki promet u kuama i stanovima za odmor. Putnike agencije Nautiki turizam Iznajmljivanje plovila Posjetitelji vanih turistikih znamenitosti Komercijalni prijevoz

INTERVJUPovijest i metodologijaDEFINICIJA I OBILJEJAPrikupljanje objektivnih podataka koji se neutralno koriste u svrhu znanstvenih istraivanjaKvalitativna disciplinaUpoznavanje i informiranjePOVIJESTKorijeni u Drevnim civilizacijamaPopularizira se kroz medicinsku dijagnostiku i psiholoko testriranje1886 CHARLES BOOTH (ekonomska i socijalna stanja Londonana)Intervju kao alat za kvantitativno istraivanjeVRSTE INTERVJUA1. Strukturiran intervju1. Grupno intervjuiranje1. Nestrukturiran intervju1. Postmoderno intervjuiranje1. Rodno/spolno intervjuiranje1. Formulirano i interpretativno intervjuiranje1. Empatino intervjuiranje

STRUKTURIRAN INTERVJU1. Prethodno utvrena pitanja1. Limitiran set odgovora1. Objektivnost 1. Konciznost1. Osigurati nesmetanost tijeka GRUPNO INTERVJUIRANJE1. Simultano ispitivanje nekolicine pojedinaca (formalno ili neformalno)1. Opisi specifinih dogaaja (slavlja ili katastrofa)1. Direktan ili indirektan pristup1. Vjetine vladanja ispitivaa1. Pozitivni i negativni aspekti1. (fleksibilnost, grupno miljenje)

NESTRUKTURIRAN INTERVJU1. Etnografski intervju1. Otvoren zakljuak1. Rad na terenu1. elja za razumijevanjem nasuprot objanjenja1. Osobno ukljuivanje s ciljem spoznaje

POSTMODERNO INTERVJUIRANJE1. Provoenje intervjua uz eliminaciju utjecaja ispitivaa1. Sinestezija usmenog i pismenog uz pomo medija

RODNO/SPOLNO INTERVJUIRANJE1. Spol, rasa, status, itd. predstavljaju elemente koji oblikuju intervju

FORMULIRANO I INTERPRETATIVNO INTERVJUIRANJE1. Gradiranje do specifinih pitanja1. Ispitivajui upoznajemo sebe

EMPATINO INTERVJUIRANJEZauzimanje stava je neminovno1. Etinost u korist ispitanika1. Cilj je poboljati uvjete ispitanika1. Senzibilnost intervjuiranja

ETIKA RAZMATRANJA1. Pravo na privatnost1. Zatita od emocionalne, psihike, itd., tete na strani ispitanika1. Humanost

NOVI TREND INTERVJUIRANJA1. Postaje implementirano s etnografijom1. Ispitiva je aktivan uesnik1. Glavno pitanje: Kako? (diskurs)1. Refleksivan pristup

BUDUNOST INTERVJUA1. Analitiko podupiranje: analiza u koherentnosti i raznolikosti 1. Reciproni odnos1. Elektroniko intervjuiranje

HIPOTEZE Kardinal Bellarmine dao je slavni primjer starom znaenju rijei u upozorenju upuenom Galileu u 17. stoljeu: da ne mora tretirati kretanje Zemlje kao stvarnost, nego kao samo hipotezu.

Danas se pojam hipoteze odnosi na pretpostavku, ideju iju valjanost treba tek provjeriti. Kako bi bila provjerena, specifinost hipoteze mora biti definirana specifinim terminima. Hipoteza zahtijeva rad istraivaa kako bi je potvrdio ili odbacio. Potvrena hipoteza moe postati dio teorije ili ponekad moe sama postati teorija. Katkada mogu biti oblikovane kao egzistencijalne izjave.

Svaka korisna hipoteza omoguit e predvianje loginim razmiljanjem, ukljuujui deduktivne metode. Moe predvidjeti ishod eksperimenta u laboratorijskom okruenju ili promatranjem pojave u prirodi. Predvianje takoer moe biti statistiko i govoriti samo o vjerojatnosti. Karl Popper (austrijski i britanski filozof, profesor na London School of Economics i jedan od najutjecajnijih filozofa znanosti u dvadesetom stoljeu) smatrao je da se za hipotezu mora pretpostaviti da moe biti pogrena, i da se prijedlog ili teorija ne moe zvati znanstvenom ako ne priznaje mogunost da se pokae pogrenom. To moe puno pojednostavniti proces testiranja kako bi se odredilo ima li hipoteza sluajeve u kojima je pogrena.

Vrlo je vano da je ishod za vrijeme trajanja istraivanja nepoznat ili s razlogom pod stalnim istraivanjem. Samo u ovom sluaju eksperiment, testiranje ili studija potencijalno poveava vjerojatnost da je hipoteza istinita. Ako je ishod ve poznat zove se posljedica i ve je trebala biti razmotrena pri formuliranju hipoteze.

HIPOTEZA1. Primjerena problemu1. Jasna i nedvosmislena1. Treba biti najjednostavniji mogui odgovor na problem1. Provjerljiva1. Razlona i vjerojatna prije same provjere

PRIMJERI PROBLEMA I HIPOTEZA1. Problem: Postoji li povezanost izmeu drutvenog statusa i glasanja za stranku X na izborima?Hipoteza:Za stranku X na izborima ee glasaju osobe nieg drutvenog statusa.

2. Problem: Razlikuju li se mukarci i ene prema prosjenom gledanju TV programa X?Hipoteza: Mukarci znaajno vie od ena provode vremena gledajui TV program X.

NUL HIPOTEZA Osmislio ju je Ronald Fisher i oznaava se H0. Hipoteza postavljena u nijenom obliku. Pretpostavlja nultu razliku izmeu skupina. Pomae u smanjivanju pristranosti istraivaa. U strogom smislu jedino se provjerava statistikim testovima.

ALTERNATIVNA HIPOTEZA1. Suprotna nultoj hipotezi i oznaava se H1.1. Tvrdi se da postoji neki efekt ili razlika.1. Moemo imati vie alternativnih hipoteza

Cilj istraivanja je odbaciti nultu hipotezu i dokazati barem jednu od alternativnih hipoteza. Nulta hipoteza se tretira kao istinita sve dok se ne dokae suprotno.

PISANJE ISTRAIVAKOG IZVJEA1. Dobro poznavanje jezika1. Poznavanje svrhe rada1. Poznavanje ciljane populacije i publike kojoj je rad namijenjen1. Struna kompetentnost1. Poznavanje metodologije

STRUKTURA IZVJEA1. Naslovna stranica1. Saetak1. Uvod ( problem)1. Metoda 1. Rezultati1. Rasprava ( zakljuak)1. Literatura

1. Naslov i naslovna stranica1. Naslov eksperimentalnog istraivanja obino u sebi sadri nezavisnu i zavisnu varijablu. Stavovi prema politikim strankama u funkciji stupnja obrazovanja1. Naslov treba biti informativan i ne dulji od 15 rijei1. Ne navoditi rijei i pojmove koji su sami po sebi razumljivi ( studija, analiza,istraivanje)1. Izbjegavati neodreenosti i dvosmislenosti ( istraivanje stavova )

2. Uvod1. Upoznavanje itatelja s problemom1. Obrazloenje problema u kontekstu drugih istraivanja i terorija1. Iznoenje hipoteza i teorijskih oekivanja1. Stil lijevka: od opeg prema hipotezama1. Nije potrebno navoditi definicije koje se mogu pronai u literaturi iz tog podruja

3. Problem i hipoteze Prethodno imamo primjere problema i hipoteza. Metoda/metodologija Ispitanici Nacrt Pribor Mjerenje ( instrumenti) Postupak Metoda ( ispitanici)

1. Tko je sudjelovao u istraivanju?1. Koliko je ukupno bilo ispitanika?1. Kako su birani ispitanici iz populacije s obzirom na sociodemografske pokazatelje?1. Treba navesti tip uzorkovanja: sluajni, kvotni, stratificirani,...

4. Rezultati i rasprava1. Svrha analize1. Deskriptivna ( opisna ) statistika1. Istaknuti kljune nalaze istraivanja1. Objanjenja i ira obrazlaganja rezultata idu u RASPRAVU1. U raspravi se navode nedostatci i slabosti istraivanjaU okviru zadanih hipoteza i problema na kraju se daju prijedlozi buduih istraivanja

5. ZAKLJUAK1. Zakljuci ne smiju izlaziti izvan okvira rezultatskih nalaza1. Pokazati kako je provedeno istraivanje rijeilo izvorni problem1. Raspraviti i jasno iznijeti teoretske i praktine implikacije provedenog istraivanja.

PRIMJERINeke ene u menopauzi uzimaju estrogene radi prevencije razvoja osteoporoze. Hipoteza: Uzimanje sintetikih estrogena moe sprijeiti razvoj osteoporoze.Razliito postavljena pitanja uz istu hipotezu odreuju strategiju istraivanja?1. Koliko ena uzima estrogene? Koliko ena boluje od osteoporoze? (opis stanja u populaciji, prevalencija bolesti)1. Boluju li od osteoporoze ene koje uzimaju sintetike estrogene? (usporedba ena koje uzimaju i koje ne uzimaju estrogene)1. Mogu li sintetiki estrogeni sprijeiti razvoj osteoporoze? (uzrona povezanost uzimanja estrogena i prevencije osteoporoze)

DEFINIRANJE PROBLEMAA Problem well defined is a problem half solvedOBLIKOVANJE I OBRAZLOENJE HIPOTEZE Znanstvena hipoteza oblikuje se kratko i konkretno, kao kljuno pitanje koje pokree istraivanje. Hipoteza se mora obrazloiti na temelju postojeeg znanja i prethodnih istraivanja. Svrha istraivanja jest provjera (potvrda ili odbacivanje) hipoteze (je li ispitivani postupak uinkovit ili ne). Je li pitanje kvalitativno ili kvantitativno? Kvalitativno Kako ? (mehanizam djelovanja) Zato? (tumaenje povezanosti) Kvantitativno Koliko? (broj, koliina) Kolika je vjerojatnost? (udio)

Savjetovanje sa strunjacima (prije poetka istraivanja).USTROJAVANJE ISTRAIVANJA ODABIR I PLANIRANJE1. Vrsta istraivanja (retrospektivno ili prospektivno, opaajno ili pokusno).1. Odabir uzorka.1. Oblikovanje skupina.1. Planiranje postupaka (mjerenja).1. Prikupljanje podataka.1. Obrada podataka i tumaenje rezultata.

OBLIKOVANJE SKUPINA razvrstavanje lanova uzorka u skupineSkupine se moraju meusobno podudarati u svim znaajkama osim ispitivanog postupka (obiljeja).Nain oblikovanja skupina (razvrstavanja) ovisi o vrsti istraivanja, primjerice: Razvrstavanje na temelju ispitivanog obiljeja. Pronalaenje istovrsnih parova. Randomizacija u pokusima; ispitanici se raspodjeljuju u skupine po sluaju (ne pomijeati s oblikovanjem uzorka!).

DESKRIPTIVNA I INFERENCIJALNA STATISTIKA

Deskriptivna statistika obuhvaa postupke prikupljanja, ureivanja, tablinog i grafikog prikazivanja podataka, te izraunavanje opisnih statistikih pokazatelja ne razmatra prirodu procesa koji generira podatke dobiveni zakljuci o znaajkama pojave koje predouju podaci se ne poopuju odnose se iskljuivo na dani empirijski materijal

Inferencijalna statistika temelji se na zakonima vjerojatnosti i prouava metode i modele kojima se pomou dijela podataka (uzorak) donose vjerojatnosni sudovi o cjelini (populacija) polazi od uzorka iz realne i konane populacije ili su u svezi sa statistikim (stohastikim) procesima, ije se realizacije mogu smatrati uzorkom procesa

Statistiki skupsastoji se od elemenata kojima se mjeri jedna ili vie varijabli koje od elementa do elementa oituju statistiku promjenjivost

Varijabla (statistiko obiljeje )svojstvo koje je zajedniko svim elementima statistikog skupaVarijabla se u pravilu javlja u 2 ili vie oblika (modaliteta)

Populacija (osnovni skup)podaci o danoj varijabli za svaki element statistikog skupaskup podataka koji su predmet promatranja

Parametarbrojana karakteristika populacije

Opseg statistikog skupa broj elemenata statistikog skupa (konani i beskonani skupovi) METODA UZORKA uzorak je reprezentativan manji dio veeg skupa jedinica koji e najvjernije odraziti karakteristike osnovnog skupa

PREDMET STATISTIKE kao znanstvene metode je prouavanje stupnja i oblika varijacije i kovarijacije obiljeja jedinica statistikog skupa-statistika metoda mora donijeti sud brojane prirode o nepoznatim karakteristikama skupa na temelju rezultata izuavanja varijacija

OPA SVOJSTVA SKUPAmoramo definirati statistiki skup, odnosno odrediti opa svojstva koja mora imati svaka jedinica da bi se mogla smatrati lanicom tog skupa.

DEFINIRANJE SKUPA

1. PROSTORNO odrediti prostor kojem sve jedinice skupa pripadaju1. POJMOVNO odrediti pripadnost skupu s obzirom na pojam jedinice1. VREMENSKO odrediti vrijeme kojem jedinica pripada-moe biti trenutano i intervalno

TIPINE I POJEDINANE POJAVE - jednako se oituju, eksperimentalnom metodomATIPINE ILI MASOVNE POJAVE - razliito se oituju-promatramo velik broj pojava da bi se uklonile sluajnosti, a otkrile pravilnosti o zbivanjupromatrane pojave

Pravila pridruivanja numerikih i nenumerikih oznaka jedinicama skupa dana su mjernim skalama.

VRSTE STATISTIKIH OBILJEJA1. Nominalna izraava se opisno ( spol, narodnost )1. Redoslijedna- izraava se neki stupanj intenziteta ili ranga1. Numerika- izraava se brojano1. Vremenska oznaava trenutak ili vremenski interval.

MJERNE SKALE1. NOMINALNA1. ORDINALNA ili RANG SKALA1. INTERVALNA1. OMJERNA

NOMINALNA SKALAdana u obliku nenumerikog skupa, odnosno liste naziva koje mogu biti atributi, kategorije, slovne oznake, a po kojima se jedinice statistikog skupa meusobno razlikujuPOZNAJEMO: 1. atributivna obiljeja (spol, nacionalnost) 2. geografska obiljeja (pokazujepovezanost nominalne varijable s prostorom)Nominalno obiljeje moe se pojaviti samo u ova dva oblika .Nominalna varijabla (pr. vrsta djelatnosti, vrsta robe, ...) se esto pojavljuje u velikom broju oblika tada se koriste nomenklature, tj. ureen popis modaliteta nominalne varijable kojima se pripisuje nomenklaturni broj

NOMENKLATURE su konvencije koje se donose zakonski ili dogovorom dravnih organa ili meunarodnih organizacija (Jedinstvena nomenklatura zanimanja, Standardna meunarodna trgovaka klasifikacija, ...)

Primjerene metode:1. dominantna vrijednost,1. proporcije,1. hi-kvadrat test,1. koeficijent korelacije,1. koeficijent kontigencije,1. neparametrijski testovi.

ORDINALNA SKALA1. pridruujemo brojeve, oznake ili simbole elementima skupa prema intenzitetu nekog svojstva1. nad ovim obiljejima ne radimo raunske operacije, ali se moe usporeivati s manje, vee ilijednako1. dozvoljena je transformacije brojano izraenih modaliteta ordinalno zadane varijable, ali da se transformacijom ne mijenja njihov poredak

Primjerene metode: koeficijent korelacije, koeficijent konkordancije, centralna vrijednost.

INTERVALNA SKALA1. pridruuju se brojevi mjernim svojstvima elemenata pri emu jednake razlike brojeva na skali predstavljaju jednake razlike mjernog svojstva1. kod intervalne skale poloaj 0 i mjernih jedinica dogovorno se utvruju1. dozvoljene sve raunske operacije1. primjer je temperaturna skala

Primjerene metode: sve navedene kod nominalnih i ordinalnih ljestvica, aritmetika sredina, standardna devijacija, z-vrijednost, koeficijent korelacije

OMJERNA SKALA1. sastoji se od brojeva za koje vrijedi da njihove jednake razlike predstavljaju jednake razlike mjernog svojstva1. ako numerika varijabla moe poprimiti bilo koju vrijednost iz nekog intervala govorimo o KONTINUIRANOJ NUMERIKOJ VARIJABLI1. ako varijabla moe poprimiti ili konaan ili najvie prebrojivu vrijednost naziva se DISKRETNOM NUMERIKOM VARIJABLOM1. Sastoji se od brojeva ije jednake razlike predstavljaju jednake razlike u mjerenom svojstvu1. Nula na omjernoj skali upuuje na nepostojanje svojstva1. Obiljeje kojemu vrijednost dodjeljujemo prema omjernoj skali zove se numeriko obiljeje 1. broj zaposlenih, stanje na tekuem raunu, cijena, dobit,

PRIMJERENE METODE:1. sve prethodno navedene (kod nominalne, ordinalne i intervalne razine mjerenja),1. geometrijska sredina,1. koeficijent varijacije.

Technology Readiness Index ( TRI)

Technology Readiness Index ( TRI ) je indeks koji slui za mjerenje spremnosti pojedinca da prihvati i koristi nove tehnologije. Ovaj indeks temelji se na ispitivanju osjeaja koje pojedinac iskazuje prema novim tehnologijama. Komponente, tj. osjeaji obuhvaeni TRI -indeksom su : optimizam, inovativnost, nelagoda i nesigurnost. Navedeni osjeaji mjere se putem Likertove skale u obliku niza tvrdnja na kojoj ispitanici mogu ocijeniti koliko se slau ili ne slau s odreenom tvrdnjom na skali od 1 do 5. Tvrdnje upotrijebljene u istraivanju (Tablica 5) preuzete su iz istraivanja Segmenting hotel customers based on Technology readiness index, Sveuilita Cornell iz Sjedinjenih Amerikih Drava te prilagoene za edukaciju. Tablica 3: Technology Readiness Index tvrdnje za mjerenje spremnosti za prihvaanje novih tehnologijaBrTvrdnjaKomponenta

1Nove tehnoloke proizvode najee mogu shvatiti i bez pomoi drugih.Inovativnost

2Nove tehnologije najee su previe komplicirane da bi bile korisne.Nelagoda

3Svia mi se ideja poslovanja preko raunala jer nisam ogranien odreenim radnim vremenom.Optimizam

4Kad dobijem tehniku podrku od strane pruatelja visokotehnolokih proizvoda i usluga, katkad imam osjeaj da mi je oduzeo prednost netko tko zna vie nego ja.Nelagoda

5Tehnologija daje ljudima veu mogunost kontrole nad njihovim svakodnevnim ivotnim obvezama.Optimizam

6Smatram da nije sigurno davati informacije o mome predznanju putem raunala.Nesigurnost

7Najee sam ja meu prvima od mojih kolega koji nabavi i koristi nove tehnoloke proizvode im se pojave na tritu.Inovativnost

8Nemam povjerenja u tvrtku koja je dostupna samo putem Interneta.Nesigurnost

9Tehnologija mi pomae da uinkovitije obavljam svoj posao.Optimizam

10Kad prua informaciju putem internata ili raunala, nikad ne moe biti siguran/na da e ona stii i na eljeno mjesto.Nesigurnost

Izvor: Sveuilite Cornell SAD

Proces odreivanja TRI-ja pojedine osobe obuhvaa sljedei postupak: zbrajanje dodijeljenih ocjena pozitivnih komponenata iz Likertove skale (1-5), zatim odvojeno zbrajanje ocjena negativnih komponenta te njihovu meusobnu razliku. Ukoliko se u obzir uzme redni broj pitanja iz Tablice 5, formula za izraunavanje TRI-ja rauna se kako slijedi:

(P1 + P3 + P5 + P7 + P9) (P2 + P4 + P6 + P8 +P10)

Ukoliko se primijeni navedena formula, dobiveni rezultat je procjena koliko je odreeni pojedinac, odnosno ispitanik spreman prihvatiti nove tehnologije. Procjena spremnosti obuhvaa ocjenu u rasponu od -20 do +20. Ukoliko se navedena skala procjena podijeli na pet jednakih dijelova mogue je razlikovati sljedee kategorije ispitanika:1. Oklijevala, raspon ocjena od -20 do -13, ispitanike koji nisu spremni prihvatiti nove tehnoloke proizvode, ak i kad nemaju drugog izbora2. Paranoike, raspon ocjena od -12 do -5, tj. ispitanike koji moda vjeruju u dobre strane tehnologije, no pri njenoj uporabi osjeaju nesigurnost i nelagodu3. Skeptike, raspon ocjena od -4 do +4, tj. ispitanike koji spadaju u umjerene ili prosjene korisnike tehnolokih proizvoda4. Pioniri, raspon ocjena od +5 do +12, tj. ispitanike spremne na prihvaanje novih tehnologija, no prije njihova koritenja moraju biti uvjereni da nova tehnologija besprijekorno radi te da nee biti problema pri njenom koritenju5. Istraivae, raspon ocjena od +13 do +20, tj. ispitanike koji su inovativni i znatieljni te najee prvi koji e probati i usvojiti najnoviji tehnoloki proizvod na tritu. Dakle, to je razina TRI-ja via, to je sklonost ispitanika ka prihvaanju i koritenju novih tehnologija vea. Kako bi se procijenila spremnost ispitanika na koritenje pametnih ili inteligentnih tehnologija pri stjecanju novih znanja, u istraivanju je primijenjen TRI- indeks implementiran u Likertovu skalu.