Ljubo Kuntaric

ISTARSKO-PRIMORSKI MELOS

I CAKAVSKA RIjECU ZABAVNOj MUZICI

KAO WOD

Velike autohtone narodne umotvorine trajne su i vjecne u vrijednostisvakog naroda. Stara bastina, all i nepresusno vrelo novih nadahnuca.pa i stalne obnove starog, cine kontinuitet stvaranja.

Da je tako pokazuje nam sadaSnja panorama evropske i svjetskesuvremene glazbe - na markantnom uzorku mtnula dva stoljeea. Navestcemo primjere romantike (ruske, talijanske, njemacke. madarske, tesuvremenije danske i fmske, I americkog jazza, a na zabavnom podrucju:francuske sansone, napolitanske kancone, grckog buzukija ltd.

Sve ovo moze se primijeniti i na naSu muziku. Navodimo samoprimjerke: od Dobronjiea. Gotovca. Slavenskog, Hristiea. preko Bara-noviea i Tijardovica... Svi ovi navedeni kompozitori. a i drugt, u svojimdjelima inspirirali su se narodnim melosom i narodnim umotvorinama(pjesma, fabule, tekstovi, pIes, dogadaji...).

Kompozitor, pripadnik naroda ili kraja u kojem zlvi i nesvjesno upijatekovine narodnog stvaralaStva, jer su one bliske njegovu zivotu i dio

137

su njega samoga. Prema snazi svog izraza, znanju i afinitetima premapojedinim vrstama glazbe gradi svoje djelo.

Najveca djela ozbiljnih, tezih Hi laksih sadrZaja i stilova ostala suvrijedna i rado slusana, ako su gradena prvenstveno na cvrstim temeljimai jasnim inspiracijama. Najcvrsci temelji su oni koji su nikli inspiriranizivotom kraja u kojem se zivi!

To su po mome misljenju osnovne istine i aksiomi mnogih kompozitora!

Svako vremensko razdoblje ima svoj nacin zivota i zivotnih potreba,sto snazno utjece na pristupe komponiranju i na same kompozicije.Nacin zivota, tempo, drustvena zbivanja, tehnicke mogucnosti izvedbe,pa i moda, imaju takoder veliki utjecaj na stil kompozicije i radkompozitora.

Jedno jeostati iz\."31Utjecaji rane mOZem

Kad to uzmuziku prbiti svejedJzivota i sbnama i napitanjem.

Zbog cegaelemente IJ

ZABAVNA MUZIKA

Svako doiJmuziku pomelodije lrazdobljirn;zabave. te(minueti. Iimaju elen:polka, tiro

S pojmom zabavne muzike namecu nam se mnogi problemi i pitanja:

Sto je zabavna muzika?

Cija je i za koga je pisana? (Kome namijenjena?)

Koji su joj mediji?

Jlijen utjecaj na omladinu i na zivot sadaSnjice?

Potreba zabavne muzike?

Kao jak eucrnacka pjplesa. (>.'3:pod nazmxi pjevanjekompOZiCiji akcentiosebujnostJistike nare

Publika joj je u prvom redu mladost, jer omladina prirodno smatrazabavnu muziku izraiajem svog vremena i svojih prohtjeva. Preko njeizraiava svoju snagu i energiju misljenja (cesto i vrlo negativno).

Zbog korjenito izmijenjenih prirodnih i drustvenih odnosa izmedu starijihi mladih generacija, veliko je razmimoHazenje u shvacanju i pristupuzabavnoj muzici.

Zabavna muzika vezana je uz ritam vremena, uz plesnu muziku i plesnepodije, plesne forme i pomodarstvo plesa i zabave. Mogucnosti izvedbe,popularnosti i izraiaja su sve bogatije i raznovrsnije: masovni koncerti,radio, televizija, elektronski uredaji i instrumenti...

Sve to pridonosi brZem i masovnijem sirenju zabavne muzike.

U naglom tehnickom razvoju stvaraju se nove izraiajne mogucnosti, teje u tom razvoju vrlo tesko objektivno ocijeniti: koji smjer muzike,nacin i izraiaj je pozitivan i da li ima. ili ce imati pozitivan Hi negativanutjecaj na muziku, omladinu Hi kulturni razvoj?

U ove pIe:izvorni me:muzike pIA"zabavna

pristupaew

Uz pjevno-sto imaju"zabavnedobiva S\"epjevnog ikvaliteta n:

138

prema Jedno je sigurno: i mi u ovim svjetskim stremljenjima ne mozemoostati izvan tih dogadaja i ponaSati se kao da se to nas uopce ne tice.Utjecaji radija, televizije, filma i drugih medija toliko su veliki da ihne mozemo iskljuciti iz muzickog stvaralastva.

Kad to uzmemo u obzir ne moze nam biti svejedno kakvu zabavnumuziku prezentiramo javnosti preko spomenutih medija. Ne moze nambiti svejedno da li je ta zabavna muzika samo pomodarstvo Hi izrazzivota i shvaeanja drugih naroda cesto puta s puno elemenata koji sunama i nacionalno i drustveno strani. Ovaj naceti problem bih prosiriopitanjem:

Zbog cega je potrebno i kojom svrhom valja unaSati u zabavnu muzikuelemente melosa naroda Hi kraja u kojem muzika nastaje!?

pilanja:

Svako doba i razdoblje imalo je svoje plesove, plesane uz pjesmu imuziku podrucja i regionalnih i nacionalnih izraza. Ti plesovi i plesnemelodije u pocetku su folklorni izraz naroda - puka. U kasnijimrazdobljima srednjeg vijeka vIas tela na dvorovima prireduje plesnezabave, te se pored puckih plesova uvode komponirane plesne forme(minueti, kadvilje, polke, valceri...). I ovi plesovi ("plesne melodije")imaju elemente narodnog melosa koji su i danas prepoznatljivi (ceskapolka, tirolski jodleri...i dr.).

Kao jak elemenat osebujnosti ritmike i melodike, u pocetku 19. stoljecacrnacka pjesma stvara nove plesne forme i nove nazive muziciranja iplesa. Ovaj u Americi novoroden stil muzike brzo poprima i Evropapod nazivom 'Jazz" (dZez). U Evropi se naglo pocima imitirati muziciranjei pjevanje u stilu jazza, te nastaju razni oblici plesnih i pjevnihkompozicija koje u sebi imaju jOs vrlo malo od cistog jazza. Ziva rijeci akcenti pojedinih evropskih jezika iskrivljuju akcente i ritmickeosebujnosti jazza. Preko rijeci i akcenata poprimaju sve vise karakter-istike narodnih osebujnosti.

i plesnelizvedbe,oocerti,

U ove plesno-pjevne melodije (pjesme) povremeno se unaSa i narodniizvorni melos Hi karakteristike tog melosa. Tako nastaje jedan novi tipmuzike plesno-pjevne koji dobiva novi naziv "zabavna muzika". Ta"zabavna muzika" postaje artikl ~Hroke potrosnje, postaje vrlopristupacna i popularna u svim slojevima.

Uz pjevno-plesne forme ova se muzika prosiruje i na koncertne formesto imaju karakteristike melodike i ritmike poprimljene iz jazza i"zabavne muzike". Taj tip muzike (nazovimo ga "zabavna muzika")dobiva sve vise vrlo kvalitetnih kompozicija i vrlo inventivnih melodijapjevnog i plesnog karaktera. Ove kompozicije dosizu do vrhunskihkvaliteta muzickog stvaralaStva!

139

c....

U mnoge kompozicije unaSaju se elementi Hi citati narodnog melosa.Te kompozicije odvajaju se kao zaseban kvalitet u mnostvu hitova ipopularnih slagera koji su vrlo cesto plagijati i komponirani na efektei trikove pomodarstva.

Kompozicije sa elementima narodnog melosa i ritmike jednog kraja Hinaroda, u svijetu konzumenata zabavne muzike se uOCavaju kao novitet,a cesto djeluju za drugi narod egzoticno. Svaki poznavalac zabavnemuzike (i njene produkcije), a to je veliki postotak omladine, lako ibrzo uoeava elemente novoga. a kvalitetniji noviteti lako se prihvaeajujer odskacu. od standardnih kompozicija.

Ove navode potvrduje slucaj kompozitora Theodorakisa i Djece Pirejai ostalih njegovih kompozicija zabavne muzike, koje zbog elemenatagrckog melosa i inventivne obrade kompozitora postaju pjevne ipopularne u cijelom svijetu. Upoznavaju cijeli svijet s grckim narodnimmelosom, a u isti cas su i velika turisticka propaganda!

Pomodarstvo, popularnost, velika konzumacija i lagana zarada (cesto iza slabiji kvalitet) vrlo je negativno utjecalo na razvoj i stvaranja u"zabavnoj muzici", pa nastaju i kompozicije vrlo slabih kvaliteta, plagijatii imitiranja hitova, a s vrlo malim znanjem i invencijarna kompozitorai tekst-autora.

Stvaranje novih formi, plesnih oblika i melodija sve se vise oslanja napomodarstvo i uspjehe potrosnje i profita. Nastaje razdoblje "rock-a","beata", ''punck rocka" i ostale ''pop muzike". U tom razdoblju (nasemrazdoblju) kad muzika i muzicari nisu sarno izraz muzickih stvaranja,vet i svih trikova mode, nacina zivota, oblacenja... pa sve do uzivanjadroga; muzika tzv. "zabavna" poprima i yeti drustveni znacaj!

Zabavnu muziku (pop muziku) omladina prihvaea kao infekciju vremena,kao izraz svoga doba i mladosti, kao nesto sto daje revolt na naCinezivota i ponaSanja starijih generacija. Razvoj elektronike. gramofonskihprodukcija, radija i televizije omogutuje im brie razvoje i promjene. tese s vrlo malo znanja i invencije postiZu veliki efekti, veliki utjecaji napubliku i sticu veliki profiti.

GledajuCi sve to, javlja se nesklad u zabavnoj muzici, koja sve visepodlijeze zakonima mode i trzista, a sve manje ostaje dio umjetnosti!

Ovaj kratki opis nastanka, stvaranja i razvoja zabavne muzike sigurnonije potpun u cinjenicarna i idejarna. Nama je ovdje zelja prikazatisarno stanje, a da bismo mogli konstatirati nekoliko cinjenica:

1. Ne moze se zanemariti utjecaj zabavne muzike nazivot, naCin zivota, rad i kulturni razvoj omladine.

140

2. Radi velikog uUecaja diletanata u hiperprodukcijizabavne muzike. ona cesto gubi na kvaliteti. pa jestarije generacije i "ozbiUniji" muzicari cesto ogenjujukao manje vrijednu.

3. Preko zabavne muzike upoznaju se najlakSe i najbrzei drugi narodi s naSim melosom.

4. Ne vaUa zanemariti ni "nacionalnu dobit" koju su nekinarodi postigle "zabavnom muzikom" (Engleska - "TheBeatles". "Rolling stones").

5. Kad je zabavna muzika potreba kao izraz tempa vre-mena. kao voUa i odliSevUenje mladih i buduCih gener-acija. onda bi trebalo biti vrlo vazno i znacajno:Kakva im se zabavna muzika prezentira (nudi)!?

Omladina zanesena melodijama stranih naroda, koje su pjevane stranimjezicima. pada pod utjecaj muzike i teksta. koji nam cesto puta zanaSa shvacanja nije blizak i Ijudski pozitivan. U mnogim se slueajevimamogu uvuci preko pjesme u zivot i rad omladine i negativne poj,avete i utjecaji stranih nam nacina zivota i kulture.

Zasto bi mi prihvacali u zabavnoj muzici sve strano. ne unaSajuci unju naSe kulturno umjetnicke tekovine. nasa obiljezja i nasu stvarnost?

NASA OBILJEZJA I NAS MELOS U ZABAVNOJMUZICI - POKUSAJI

,. tena

Kad se uoce i proanaliziraju do sada dane postavke trebalo bi prihvatitii poddati sve napore naSih kompozitora. muzieara i muzickih sastavakoji su unijeli i unaSaju u zabavnu muziku elemente naSeg melosa.naSe obicaje, naSu rijec. akcente i realnosti naseg zivota.

Mnogi nasi festivali osnovani su da podrze i stimuliraju rad stvaranjanaSe zabavne muzike. Bilo je mnogo pokuSaja unasanja ritmije. melosai rijeci pojedinih nasih regija. Ulozena su velika drustvena sredstva kojana zalost nisu dala adekvatne rezultate. Nije ovdje mjesto da toanaliziram, ali uzroci nepotpunog uspjeha su pojave klanova, privatizi-ranja polozaja u radio stanicama. diskografskim kucama, te pojavakomercijalizacije.

Lokalni manji festivali (Split. Krapina. Slavonija. MIK...) bolje ispunjavajusvoj zadatak. Naialost. cijela jugoslavenska radio-televizijska mreia neprenosi kompozicije sa svih lib festivala. pa se dogada da dobre

141

kompozicije ostaju izvedene sarno nekoliko puta poslije festivalskihizvedbi i to sarno na lokalnim radio-stanicarna.

Izuzetak od ovog je donekle Splitski festival sto je ulozio tokom godinavelika sredstva da poboljsa kvalitetu izvedbi i prosiri plasman svojihfestivalskih kompozicija i van nasih granica. (Angaiiranje za festivalskeizvedbe i snimanja plota i poznate strane pjevace - zvijezde). Izgledada je radi pomanjkanja financijskih sredstava napustio ovu praksu.

U zadnjih nekoliko godina vokalno-instrumentalni sastavi (pop grupe)pokuSavaju plasirati kompozicije sa narodnim melosom i karakteristi-kama narodne pjesme i teksta. Navesti cemo neke: Bijelo dugme iKamen na kamenu - bosanski melos, Jug grupa - makedonski melos,Delfi.ni - dalmatinski melos, Atomsko skloniSte - Pula, istarski melos.i ostali.

U kompozicijarna jazz muzike zapaieniji je pokusaj Boska Petrovica dauz pratnju manjeg jazz sastava upotrebi i narodni instrument - sopile.Plesni orkestri naSih radio stanica izveli su nekoliko zabavno-koncertnihfantazija komponiranih po motivima narodnog melosa, a obradeno ujazz ritmovima.

Potrebno je spomenuti i mnostvo gradskih popijevki i pjesmica, kojesu imitacija narodne melodike Hi su komponirani u duhu te melodike.Naialost vrlo cesto su slabog i banalnog teksta, malih i losih forma,te su mnoge okarakterizirane kao sund.

ISTARSKO-PRIMORSKI MELOS U ZABAVNOJ MUZICIDO "MIK-a"

NaSa regionalna podrucja vrlo se razlikuju u karakteristikarna "narodnogmelosa". Lako su uocljive razlike izmedu melosa: medimursko-po-dravskog, zagorskog, slavonskog, istarskog, dalmatinskog. Cak suuocljive i razlike izmedu melosa pojedinih manjih regija koje ovdjenismo nabrojili.

Podrucje Istre i Hrvatskog primorja ima osebujni narodni melos kojise po svojoj (originalnosti) osebujnosti odmah uocava. Intervali melodijau arhaickom melosu pjevani ili izvodeni sa sopilarna vrlo se razlikujuod ostalih melodija naSih regionalnih podrucja.

U iskonskom narodnom melosu Istre i Hrvatskog primorja. te njegovihotoka, intervali melodijskih pomaka su izvan ljestvice sa temperiranomugodbom. Ovakve originalne melodije i kompozicije ne bi se mogle

142

izvesti na uobicajenim instrumentima, a notno ih ne bi mogli registriratisa klasicnim notnim pismom.

Da bi djela pjevna, zborska ili instrumentalna bila pristupacna i izvanistarsko-primorske regije bilo je potrebno pronaci nacin notnog pisanjatih kompozicija. Taj veliki i teiak pionirski rad obavio je kompozitorIvan Matetic Ronjgov.

Matetic je kao ucitelj zivio u mnogim istarskim mjestima, te je sistematskiprikupljao glazbeni folklor. Odmah je uoeio da intervale koje cuje uistarskim melodijama ne nalazi u klasicnim ljestvicama s temperiranomugodbom. Svojim velikim poznavanjem istarskog melosa, velikimznanjem i kulturom, te mukotrpnim i dugotrajnim radom uspio jepronaci istarsku ljestvicu, te pribliZiti istarski melos notnom pismu,harmonizacijama i ostalim mogucnostima muzickih izvedbi, teupoznavanja i sirenja kompozicija pisanih u duhu i melodici Istre iHrvatskog primorja.

c uKompozitor Antun Dobronic u djelu Prinos Istre hrvatskoj glazbi izknjige Zemlja i narod Istre, Zagreb 1944. g., pise za Matetiea: "Ovim

je zapravo poluCio najviSi stupanj u mogucnosti da se kaoprofesionalni glazbenik poistovjeti 'glazbeniku seljaku' rodnog mukraja. "

Matetic je uocio neke tipicnosti vodenja melodike, a to su intervali maleterce. u obrtaju velike sekste. te kadence sa zavrsnim unisonom. Tonskiniz je poredao: mala sekunda - velika sekunda, mala sekunda - velikasekunda itd. i taj niz nazvao istarska ljestvica. Taj veliki korak omogucioje kompozitorima da u svoje kompozicije unose elemente istarsko-pri-morskog melosa, da elemente tog melosa prilagode svojim melodijskimkonstrukcijama, svom nacinu komponiranja, a da sve bude pristupacnoevropskom i svjetskom muziciranju.

Radi osebujnosti i arhaicnosti, te novih mogucnosti i nacina komponi-ranja, mnogi naSi kompozitori ozbiljnih formi u svoja djela unasaju spuno uspjeha istarski melos. U daljnjem tekstu se necemo pozabavitii registrirati sto je sve nastalo u podrucju tzv. "ozbiljne muzike". veccemo pokuSati registrirati i prikazati sto je na tom polju ucinjeno uzabavnoj muzici.

Zabavna muzika se je i prvo vrijeme sirila po gradovima, pa tek ondapo manjim mjestima i selima. (Danas je medij televizije i radija sve toujednacio.) Nastaju gradske, varoske pjesme koje pojednostavljujuistarski melos"i unaSaju sve vise elemenata mediteranskog melosa. Nataj nacin te pjesme odstupaju od istarske ljestvice, ali su mnogojednostavnije za pjevanje i postaju lakSe, popularne i prihvatljivije.

143

Cakavska rijec i akcenti cakavskog govora ucinili su svoje. te ove pjesmedobivaju svoje specificnosti i karakteristike. pa su prepoznatljive podnazivom "primorske pjesme". Ove melodije. premda imaju neke slicnostisa dalmatinskim melosom (koji takoder ima mediteranske elemente),lako ili prepoznatljivo se razlikuju od dalmatinskih pjesama.

Tako je u pocetku zabavna muzika krenula laksim putem. te prvezabavne kompozicije nisu imale elemente istarskog melosa i Ijestvicevet primorskog.

Vet na prvim jugoslavenskim festivalima zabavne muzike bilo je pokusajaprodora s kompozicijama pisanim u primorskom melosu i upotrebomcakavske rijeci. Festivali Zagreb: Ribe. ribe. Tri magarCica.

Festivali "Opatija": 0 mojoj ljubavi. Kad bin te ljubit smil), Ko bisersjajni, U tijeni palme, U nedilju Ane. ("Kad si kupin mali motorin.aj ca cu...").

Festivali Beograd: Na jedrilici. Valovi. Pave. ja i mandolina.

Neke od ovih kompozicija (melodija) kao na primjer U nedilju Anebile su vrlo popularne. a cakavska rijec. tj. tekst nije smetao tojpopularnosti.

Moram naialost konstatirati da ni jedan jugoslavenski festival nijeprihvatio ni jednu kompoziciju pisanu u istarskom melosu.

Znam neke koje su bile poslane: Nello Milotti je slao na Opatiju iZagreb godinama po nekoliko kompozicija, a na Split medu ostalimkompozicijama poslao je i Samanj, pa ni jedna od tih kvalitetnihkompozicija nije nasla mjesto pored velikog broja i slabije kvalitetnihkompozicija.

Lj. Kuntarit poslao je u Zagreb za sansone Galiotovu pesan i Kmetse je stal. no nisu primljene.

Jedini uspjeh postigao je Nello Milloti kompozicijama sto su mu izvedenena Festivalu rodoljubnih pjesama Rozenice Titu i NaSe bratstvo.Kompozitori, muzicari i pjesnici (tekstopisci) nase regije uvidjeli su date kompozicije sa istarsko-primorskim melosom vrlo tesko dobitigradansko pravo ulaska u jugoslavenske festivale i zabavnu muziku.te je Udrutenje muzicara Rijeke osnovalo 1964. .g. festival. koji ninema sluzbeni naziv festivala, vet natjecaj Melodije Kvarnera '64. Tek1969. godine mijenja se naziv u Melodije Istre I Kvarnera. 1970-tedobiva naziv VII. Festival Melodije Istre i Kvarnera 70. - MIK.

MIK omogutuje brZi razvoj u stvaranju kompozicija zabavne muzikeIstarsko-primorske regije. Daje podstrek za stvaranje kompozitorima ipjesnicima. te omogutuje izvedbe i plasman kompozicija.

144

niTek

-~ei

"MIK"

IIJ

j!

OSniVanjem MIK-a koji ima u poeetnim godinama motto (citat izprospekta koncerata) Svrha mu je populartzacija osebujnog melosaHrvatskog prtmorja. kojt u sebt sadrit jedtnstvenu t neobtcnu tstarskuljestvtcu. Kompozttortma nelSe regije otvara se po prvt puta mogucnostplasmana kompoztcija. Pisanje i ostavljanje kompozicija u ladieama jevrlo bolno, pa vee moguenost plasmana i moguenost da ee se kompozieijacuti i biti izvedena u veeim sastavima. daje veIiki podstrek za poveeanjerada i broja kompozieija. a i kvalitet. Kompozicije i stvaranja su izvrgnutakritiei. a pubIika je u moguenosti reei svoj sud i prema svojim afinitetimaprihvaea kompozieije. Kompozieije i zvukovno i kvalitetno po izvedbipostaju pristupne kritiei i stampi. Kompozieije se pocinju stavljati naploce (u pocetku sarno nekoIiko kompozieija. a kasnije eijeIi MIK). pase i gradanstvu omogueuje da slusa kompozieije MIK-a u svojimdomovima. Analizom tih. a i mnogih drugih elemenata dobivao se daljnjismjer kojim putem treba MIK poei.

Tu je MIK izvrsio svoju funkeiju!

U doba festivalomanije i sam naziv festival i objavljivanje natjecajaprivuklo je i mnoge eminentne kompozitore, te su poceIi komponiratiza MIK i upotrebljavati istarsko-primorski melos u svojim kompoziei-jama. Vrijedno ih je spomenuti: MiIivoj Koerbler, Bojan Adamie, MarioNardeli, Marija Radie, Roman Butina. Ferdo Pomykalo, Mario Boljuni.Pero Gotovae. Nikiea Kalodera. Dragisa Dukie. Ivo Koerbler. ArsenDedic, Zvonimir Golob, Bogoljub Srebrie, Mario Kinel, Milan Lentie,Iviea Krajac, Zdenko Runjie. Stjepan Mihaljinee, Ivo Robie, Ieo Kelemen,Rudolf Mahalup itd. To su eminentna imena jugoslavenske zabavnemuzike. Pored ovih kompozitora zabavne muzike, vrijedno je spomenutipokusaje kompozitora: Emil Cosetto. Tihomil Vidosie, Boris Papan-dopulo, Miljenko Prohaska.

Mnogi od ovih kompozitora smatraju da je to muzicko podrucje zakoje je vrijedno naciniti kompozieije, pa makar i za festival laganijegzanra. Oni kao kompletne muzicke Iicnosti prilaze na svoj nacinkomponiranju i unaSanju elemenata istarsko-primorskog melosa u svojekompozieije, a sto je dalo narocitu kvalitetu MIK-u.

Naialost, kvaIiteta i ozbiljnost kompozieije i teksta ne idu usporednos uspjehom i popularitetom kompozieije i stvaranjem hita, best-selleraill slagera. Nadalje, organizaeija MIK-a nije uspjela da kompozieije poslijefestivala budu dostojno i brojno izvadane na rijeckoj radio-staniei, akamo Ii u Beogradu, Zagrebu i ostalim radio-stanicama. MIK je raditlnaneijskih sredstava imao uglavnom drugu garnituru manje popularnihpjevaea. Pored ovih problema plasman i popularnost oteZava i sarna

145

--

Cakavska rijec i akcenti Cakavskog govora ucinili su svoje. te ove pjesmedobivaju svoje specificnosti i karakteristike. pa su prepoznatljive podnazivom "primorske pjesme". Ove melodije. premda imaju neke slicnostisa dalmatinsk1m melosom (koji takoder ima mediteranske elemente),lako ili prepoznatljivo se razlikuju od dalmatinsk1h pjesama.

Tako je u pocetku zabavna muzika krenula laksim putem. te prvezabavne kompozicije nisu imale elemente istarskog melosa i ljestvicevec primorskog.

Vec na prvim jugoslavenskim festivalima zabavne muzike bilo je pokusajaprodora s kompozicijama pisanim u primorskom melosu i upotrebomcakavske rijeci. Festivali Zagreb: Ribe. ribe. Tri magarcica.

Festivali "Opatija": 0 mojoj ljubavi. Kad bin te ljubit smil). Ko bisersjajni, U sjeni palme, U nedilju Ane, ("Kad si kupin malt motorin.aj ca cu...").

Festivali Beograd: Na jedrilici. Valovi, Pave, ja i mandolina.

Neke od ovih kompozicija (melodija) kao na primjer U nedilju Anebile su vrlo popularne. a eakavska rijec. tj. tekst nije smetao tojpopularnosti.

Moram naialost konstatirati da ni jedan jugoslavenski festival nijeprihvatio ni jednu kompoziciju pisanu u istarskom melosu.

Znam neke koje su bile poslane: Nello Milotti je slao na Opatiju iZagreb godinama po nekoliko kompozicija, a na Split medu ostalimkompozicijama poslao je i Samary. pa ni jedna od tih kvalitetnihkompozicija nije nasla mjesto pored velikog broja i slabije kvalitetnihkompozicija.

Lj. Kuntaric poslao je u Zagreb za sansone Galiotovu pesan i Kmetse je stal, no nisu primljene.

Jedini uspjeh postigao je Nello Milloti kompozicijama sto su mu izvedenena Festivalu rodoljubnih pjesama Rozenice Titu i NaSe bratstvo.Kompozitori. muzicari i pjesnici (tekstopisci) nase regije uvidjeli su dace kompozicije sa istarsko-primorskim melosom vrio tesko dobitigradansko pravo ulaska u jugoslavenske festivale i zabavnu muziku.te je Udruienje muzieara Rijeke osnovalo 1964. .g. festival, koji ninema sluzbeni naziv festivala. vec natjeeaj Melodije Kvarnera '64. Tek1969. godine mijenja se naziv u Melodije Istre I Kvarnera, 1970-tedobiva naziv VII. Festival Melodije Istre i Kvarnera 70. - MIK.

MIK omogucuje brzi razvoj u stvaranju kompozicija zabavne muzikeIstarsko-primorske regije. Daje podstrek za stvaranje kompozitorima ipjesnicima. te omogucuje izvedbe i plasman kompozicija.

144

"MIK"

OSnivanjem MIK-a koji ima u poeetnim godinama motto (eitat izprospekta koneerata) Svrha mu je popularizacija osebujnog melosaHrvatskog primorja, koji u sebi sadrii jedinstvenu i neobicnu istarskuljestvicu. Kompozitorima naSe regije otvara se po prvi puta mogucnostplasmana kompozicija. Pisanje i ostavljanje kompozieija u ladieama jevrlo bolno, pa vee moguenost plasmana i moguenost da ee se kompozieijacuti i biti izvedena u veeim sastavima, daje veliki podstrek za poveeanjerada i broja kompozieija, a i kvalitet. Kompozieije i stvaranja su izvrgnutakritiei, a publika je u moguenosti reei svoj sud i prema svojim afinitetimaprihvaea kompozieije. Kompozieije i zvukovno i kvalitetno po izvedbipostaju pristupne kritiei i stampi. Kompozieije se pocinju stavljati naploce (u pocetku sarno nekoliko kompozieija, a kasnije eijeli MIK), pase i gradanstvu omogueuje da slusa kompozieije MIK-a u svojimdomovima. Analizom tih, a i mnogih drugih elemenata dobivao se daljnjismjer kojim putem treba MIK poet.

Tu je MIK izvrsio svoju funkeiju!

U doba festivalomanije i sam naziv festival i objavljivanje natjecajaprivuklo je i mnoge eminentne kompozitore, te su poceli komponiratiza MIK i upotrebljavati istarsko-primorski melos u svojim kompoziei-jama. Vrijedno ih je spomenuti: Milivoj Koerbler, Bojan Adamie, MarioNardeli, Marija Radie, Roman Butina, Ferdo Pomykalo, Mario Boljuni,Pero Gotovae, Nikiea Kalodera, Dragtsa Dukie, Ivo Koerbler, ArsenDedie, Zvonimir Golob, Bogoljub Srebrie, Mario Kinel, Milan Lentie,Iviea Krajac, Zdenko Runjie, Stjepan Mihaljinee, Ivo Robie, leo Kelemen,Rudolf Mahalup itd. To su eminentna imena jugoslavenske zabavnemuzike. Pored ovih kompozitora zabavne muzike, vrijedno je spomenutipokuSaje kompozitora: Emil Cosetto, Tihomil Vidosie, Boris Papan-dopulo, Miljenko Prohaska.

Mnogi od ovih kompozitora smatraju da je to muzicko podrucje zakoje je vrijedno naciniti kompozieije, pa makar i za festival laganijegzanra. Oni kao kompletne muzicke licnosti prilaze na svoj nacinkomponiranju i unaSanju elemenata istarsko-primorskog melosa u svojekompozieije, a sto je dalo naroeitu kvalitetu MIK-u.

Naialost, kvaliteta i ozbiljnost kompozieije i teksta ne idu usporednos uspjehom i popularitetom kompozieije i stvaranjem hita, best-selleraili slagera. Nadalje, organizaeija MIK-a nije uspjela da kompozieije poslijefestivala budu dostojno i brojno izvadane na rijeckoj radio-staniei, akamo li u Beogradu, Zagrebu i ostalim radio-stanieama. MIK je radifinaneijskih sredstava imao uglavnom drugu garnituru manje popularnihpjevaea. Pored ovih problema plasman i popularnost oteiava i sarna

145

ozbiljnost cakavskog teksta i istarske ljestvice. te je vrlo malo dobrihi muzicki uspjelih kompozicija prihvaceno kod publike. Financijskielement prode kompozicija MIK-a prema drugim festivalima uopce sene moze usporediti.

Rezultat je da mnoga imena kompozitora zabavne muzike vise nesudjeluju na MIK-u. Ostaje medutim i dalje entuzijasta (vecinom iz sameregije ili po necemu vezani za regiju) koji kontinuirano pisu i sudjelujuna MIK-u. Pored vec spomenutih kompozitora treba i njih spomenuti:Nello Milotti. Ljubo Kuntaric. Andrej BaSa, Lada Kos. Heda Pilis. AcaPetrovic. Josip Forenbacher, Adela Dobric. Beti Jurkovic, Aldo Galeazzi.te pokojni Celeste Zrelc itd.. Neka mi oproste kolege kompozitori akosam kojeg u ova tri popisa izostavio.

Tezak je problem popularizacija kompozicija MIK-a.

Primorska melodika. tj. melos primorsko-gradskih pjesama s elementimamediteranske melodike je prihvatljivija za publiku od kompozicija pisanihu istarskom melosu i istarskoj ljestvici. Na zadnjim festivalima se tojasno uocava, jer sarno laganije i manje muzicki vrijedne pjesme dobivajupriznanja i nagrade publike.

Vrlo je vrijedna koncepcija MIK-a, izvodenje koncerata po mjestimaIstre i Hrvatskog primorja. tj. seljenje svaki dan u drugo mjesto. MIKpostaje "putujuci festival". U prospektu koncerta 1973.g. pise: "Za-hvaijujuCi svojoj jedinstvenoj programskoj koncepciji ovaj festivalpredstavija ne samo smotru dostignuca na poiju stvaranja skladbiinspiriranih melosom ovoga kraja. vec u prvom redu potica} zanajiiviju amatersku kultumo-umjetnicku cyelatnost u svim mjestimakroz koja prolazt raspjevana festtvalska karavana."

MIK daje mogucnost i manjim mjestima da kulturno-umjetnicka drustva,sekcije, zborovi, folklorne grupe ili pojedinci mogu nastupiti i pokazatisvoj kulturno-umjetnicki rad, pripremati se za slijedeci MIK i pokaZatisvoj napredak. To je jedini festival u Jugoslaviji koji ima ovu funkcijupa bi ga trebalo bolje stimulirati i dati mu jOs vece mogucnosti,prvenstveno fmancijske.

KOMPOZICIJE MIK-A U KOJIMA JE UPOTREBLJENAISTARSKA LJESTVICA

PreopSirno bi bilo da registriramo sve kompozicije svih 16 godinaMIK-a, ali kompozicije pisane pod utjecajem istarske ljestvice kaonarocito vrijedne pokusaje treba spomenuti. Analizirat cemo ukratkosve festivale MIK-a.

146

MELODIJE KVARNERA 1964.

U prospektu (programu) koncerta plse "... sa tematikom 0 ljudima.gradovima i ljepotama na.se obale. Svrha je nagecaja da se podstaknuautori iz na.seg kraja na polju kompozicye. pisanja tekstova.aranzmana i produkcye." Izvedeno je 12 kompozlcija sve sarno autoranaSe regije. Trl nagrade publike (pokal1). nagrada strucnog zlrlja (pokal).za najvedriju melodlju nagrada revije Ritam Novi Sad (skulptura klparaJovana Soldatovica). Natjecaj nema novcanlh nagrada, sto ce ostatikarakterlstika ovog festivala.

U kompozicijama nema tragova lstarske ljestvice, vec su skoro sveprlmorske melodije s dalmatlnsklm prizvukom i tematikom 0 moru.

MELODIJE KVARNERA 1965.

Izvode se ove godine u Cast 20-godiSnjlce oslobodenja Rijeke. Pokroviteljje Kulturno-prosvjetna zajednica Rijeka.

Izvedeno je dvadeset kompozlclja koje su po stilu. melodiji i tekstuslicne proslogodisnjima.

Vec se javlja festivalska zainteresiranost te sudjeluju u vecini kompozitorilz Zagreba. Splita i Beograda, a samo sest kompozitora iz naSe regije.Novost je uvodenje novih ritmova Festa na palubi - tvist.

Prvi tragovi istarskog melosa javljaju se u kompozlclji Suvenir,kompozitora Nella Milottija.

MELODIJE KVARNERA 1966.

Izvedeno 22. kompoziclje. Sve vise kompozicija nema nl "dalmatinskogmelosa", a kamo 11 "lstarsko-prlmorskog". Na festival ulaze sarno potematici teksta 0 moru. Mnogi tekstovi nlsu cakavskl. Koncerti se lzvodeu Rijecl 1 Pull. Sudjeluje u izvedbl samo sedam kompozitora naSe regije.Natjecaj nije dosljedan svom prvom proglasu.

Vrljedna je painje kompozlcija s lstarsklm melosom, u kadenci:Bokaleta, kompozitora Nella Milottija.

147

MELODIJE KVARNERA 1964.

U prospektu (prograrnu) koncerta pise "... sa temattkom 0 ljudtma,gradovtma t ljepotama naSe obale. Svrha je natjecqja da se podstaknuautort tz naSeg kraja na polju kompoztcye, ptsanja tekstova,aranimana t produkcye." Izvedeno je 12 kompozicija sve sarno autoranaSe regije. Tri nagrade publike (pokali), nagrada strucnog zirija (pokal),za najvedriju melodiju nagrada revije Rttam Novi Sad (skulptura kiparaJovana Soldatovica). Natjecaj nema novCanih nagrada, sto ce ostatikarakteristika ovog festivala.

U kompozicijarna nema tragova istarske ljestvice, vec su skoro sveprimorske melodije s dalmatinskim prizvukom i tematikom 0 moru.

MELODIJE KVARNERA 1965.

Izvode se ove godine u Cast 20-godisnjice oslobodenja Rijeke. Pokroviteljje Kulturno-prosvjetna zajednica Rijeka.

Izvedeno je dvadeset kompozicija koje su po stilu, melodiji i tekstuslicne proslogodisnjima.

Vec se javlja festivalska zainteresiranost te sudjeluju u vecini kompozitoriiz Zagreba, Splita i Beograda, a sarno sest kompozitora iz nase regije.Novost je uvodenje novih ritmova Festa na palubt - tvist.

Prvi tragovi istarskog melosa javljaju se u kompoziciji Suventr,kompozitora Nella Milottija.

MELODIJE KVARNERA 1966.

Izvedeno 22. kompozicije. Sve vise kompozicija nema ni "dalmatinskogmelosa", a karno li "istarsko-primorskog". Na festival ulaze sarno potematici teksta 0 moru. Mnogi tekstovi nisu cakavskl. Koncerti se izvodeu Rijeci i Pull. Sudjeluje u izvedbi sarno sedarn kompozitora naSe regije.Natjecaj nije dosljedan svom prvom proglasu.

Vrijedna je painje kompozicija s istarskim melosom, u kadenci:Bokaleta, kompozitora Nella Milottija.

147