iskustva u izgradnji i eksploataciji ve mesihovina · studijska i projektna dokumentacija, dozvole...

Miroslav Nikolić, dipl.ing.

Dalibor Marinčić, dipl.ing., Dalibor Čuljak, dipl.ing.

Ervin Leko, dipl.ing.

ISKUSTVA U IZGRADNJI I EKSPLOATACIJI

VE MESIHOVINA

Mostar, 5. srpnja 2018. godine

Okrugli stol „Smanjenje rizika izgradnje vjetroelektrana“

LOKACIJE PLANIRANIH VJETROELEKTRANA JP EPHZHB

VE MESIHOVINAVE Poklečani

VE Borova glava

VE Velika Vlajna/Jastrebinka

OSNOVNE INFORMACIJE O VE MESIHOVINA

NAZIV PROJEKTA: VJETROELEKTRANA „MESIHOVINA“

INVESTITOR: Javno poduzeće ELEKTROPRIVREDA HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG

BOSNE dioničko društvo Mostar

VRIJEDNOST INVESTICIJE: oko 82 mil. €

KREDITOR KfW BANKA: 71 mil. €

GRANT KfW BANKA: 1 mil. €

INVESTITOR: oko 10 mil . €

INSTALIRANA SNAGA (MW): 50,6 MW

GODIŠNJA PROIZVODNJA (GWh): 165,170

VJETROAGREGATI I MODELI: 22 × Siemens SWT-2.3-108 (2.3 MW)

PUŠTANJE U POGON: Ožujak 2018. godine

MJESTO IZGRADNJE: Općina Tomislavgrad

Pregledna karta

U svim relevantnim dokumentima,

koji uređuju i određuju korištenje

resursa i prostora za energetsku

infrastrukturu na svim razinama

vlasti u Federaciji BiH i, koji

određuju energetsku strategiju

Federacije BiH, VE Mesihovina je uvršten i tretiran kao prioritetni

proizvodni objekt od javnog

interesa.

Studijska i projektna dokumentacija, dozvole i suglasnosti:

Izrađena studijska i projektna dokumentacija (izrađeno je preko 150

knjiga do razine projekata izvedenog stanja).

Izradi projektne dokumentacije prethodilo je ispitivanje

vjetropotencijala, provedba istražnih radova, pribavljanje

odgovarajućih dozvola i suglasnosti vezane za prostorno planiranje,

zaštitu okoliša, procedura izvlaštenja zemljišta, mišljenja i preporuke

vezano za priključak na mrežu i ostale propisane dozvole i

saglasnosti koji prethode izgradnji vjetroelektrane.

U razdoblju od 2006. do 2017. godine, do ishođenja odobrenja za

uporabu kod Federalnog ministarstva prostornog uređenja, ishođeno

je preko 330 dozvola i suglasnosti.

Ishođena su odobrenja za izgradnju a u završnoj fazi je ishođenje

uporabne dozvole.

REALIZACIJA VE MESIHOVINA

VE Mesihovina realizirana u tri (3) lota:

Lot 1a

• Inženjering, nabava, isporuka i izgradnja 22 vjetroagregata 2,3 MW s

temeljima uključujući sustav upravljanja, građevinske i elektro radove.

(Ugovor potpisan 14.04.2016. godine; Konzorcij: Siemens Wind Power A/S

Danska i Siemens Gamesa Renewable Energy d.o.o. Hrvatska. Vrijednost

Ugovora za Lot 1a uključujući održavanje tijekom prve 2 godine garantnog roka

iznosi 72,2 mil. Eura). – Faza IV

Lot 1b

• Inženjering, nabava, isporuka i izgradnja TS 20/110 kV Gornji Brišnik s

priključkom na EES, SN električne radove uključujući sustav upravljanja i

građevinske radove. (Ugovor potpisan 14.04.2016. godine; Konzorcij: ABB

d.o.o., Hrvatska i Elektrocentar Petek d.o.o. Hrvatska; Vrijednost Ugovora za Lot

1b iznosi 4,5 mil, Eura). - Faza II i Faza III

Lot 2

• Izgradnja pristupne ceste, internih prometnica vjetroelektrane Mesihovina i

plaformi za kranove. (Ugovor potpisan 06.06.2016. godine; Izvođač: Strabag

d.o.o. Sarajevo. Vrijednost Ugovora iznosi 4,3 mil. KM). - Faza I

• Dužina pristupnog puta 23.264,35 m

• 22 platoa površine 85.000,00 m²

• Količine realiziranih radova:

– Iskop 414.737,91 m³

– Nasip 216.137,09 m³

– Tampon 175.660,90 m³

– Asfalt 2.500,00 tona

Lot 2: Izgradnja pristupne ceste, internih prometnica

vjetroelektrane Mesihovina i plaformi za kranove – Faza I

Lot 2: Izgradnja pristupne ceste, internih prometnica vjetroelektrane Mesihovina

i plaformi za kranove – Faza I

Priključak na M-6.1

Priključak na M-6.1 – Početno stanje

Priključak na M-6.1 – Izvedeno stanje

Lot 2: Izgradnja pristupne ceste, internih prometnica vjetroelektrane Mesihovina

i plaformi za kranove – Faza I

Plato VA 22 – izvedeno stanje

Trasa izvedeno stanje

Lot 1b: TS 20/110kV s priključkom na EES – Faza II

Radovi na TS 20/110kV

Radovi na dalekovodnom priključku

Trafostanica 20/110 kV Gornji Brišnik

Lot 1b: TS 20/110kV s priključkom na EES – Faza II

Kabelski rov s položenim kabelima

Lot 1b: Interna kabelska mreža – Faza III

Karakteristike vjetroagregata

Tip: SWT2,3MW-108

Visina glavčine: 78,3

Broj vjetroagregata: 22

Metoda instalacije: Montaža rotora

Glavna dizalica:Liebherr LTM 11200-

9.1, teleskop, 1200t

Predmontaža: DA

Pomoćni kran: 200t

Tehnički podaci komponenti

Komponenta DužinaŠirina promjera (veliki

promjer)

Visina promjera

(mali promjer)Težina (kg)

Gondola 11,39 3,50 3,73 80,890

Glavčina 5,26 4,40 3,87 35.266

B53 lopatice (po lopatici) 52,98 2,66 3,69 10,500

Bazni dio stupa 16,50 4,60 3,96 54,361

Srednji dio stupa 24,10 3,96 3,96 47,192

Vršni dio stupa 36,00 3,96 2,40 48,585

Lot 1a: Vjetroagregati s temeljima – Faza IV

Temelj vjetroagregata

• Dimenzije temelja

• Promjer 17.40 m – 5.60 m

• Visina 1.20 – 2.94 m

• Volumen 451,60 m³

• Težina armaturnog čelika 43.600,00 kg

• Težina prstena + ankeri 10.465,00 kg


Probno vozilo i provjera provoznosti



Transport na M-6.1

Dolazak na Privalu – Silaz na prilaznu cestu


Transport lopatica u zoni VA2-VA3

Transport lopatica


Panorama VA 1- VA14

Kraj montaže početkom studenog 2017. godine

Screen shot aktivne snage VE Mesihovina od 12.04.2018. u 20:22 u iznosu od

50,6 MW – WEBWPS pristup (Wind Power Supervision)

PREPREKE ZA REALIZIRANJE PROJEKATA VJETROELEKTRANA

• Spore i komplicirane procedure ishođenja potrebnih dozvola,

• Ograničenja pravnog okvira:

– Nepostojanje slobodnih dinamičkih kvota za poticanje proizvodnje električne energije iz VE za 2017. i 2018. i vrlo mali iznosi u 2019. (1,9 MW) i u 2020. (4,8 MW),

– Ograničenja prijenosnih kapaciteta (odobreni iznos instalirane snage VE ograničen na 350 MW za BiH od čega je odobreno 230 MW u FBiH a 120 MW u RS),

– Ne postoji definiran dio obnovljive energije u ukupnoj energiji u BiH,

• Nepostojanje dokumenata prostornog planiranja (prostorni planovi),

• Nedorečenost i neusklađenost postojećih zakonskih i podzakonskih akata iz OIE, gdje nisu jasno definirane nadležnosti i obveze subjekata u EES BiH

• Preklapanje i sukob ovlasti različitih razina vlasti – općine, županija, federacija, država

• Nejasno definiranje nadležnosti i obveza u smislu balansne odgovornosti

• Nije definirana regulacijska rezerva za integraciju VE u prijenosni sustav BiH

• Nije definiran vremenski okvir planiranja proizvodnje VE a isti može značajno utjecati na iznose regulacijske rezerve i energiju balansiranja, a time i na ukupne troškove balansiranja

Prijedlog mjera za povećanje stupnja realizacije projekata VE:

• Izraditi i usvojiti dokumente prostornog planiranja (prostorni planovi) uvažavajući ovlasti različitih razina vlasti – općina, županija, federacija, država.

• Usuglasiti prostorne planove i planove energetskog razvoja - Izgradnja novih energetskih kapaciteta i optimizacija okolišnih i energetskih zahtjeva.

• Pojednostaviti i ubrzati procedure ishođenja potrebnih dozvola. Produžiti period važenja dozvola i razviti mehanizme odgovornosti i žalbene postupke radi minimiziranja rizika u realizaciji.

• Urediti pravni okvir i harmonizirati zakonsku regulativu, jasno definiratinadležnosti i obveze odgovarajućim zakonima i podzakonskim aktima, ukloniti nejasnoće i mogućnosti zlouporabe, osobito vezano uz poticanje proizvodnje električne energije iz OIE i troškove balansiranja. Značajnije uključiti stručnu javnost u proces izrade zakonskih propisa.

• Proširiti dinamičke kvote za poticanje proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana za razdoblje 2018. - 2020.

• Poboljšati učinkovitosti rada institucija (Skratiti rokove izdavanja suglasnosti; definirati sve troškove i naknade (nepredviđeni iznosi taksa ili dr. obveza), uvažavati načela dobre prakse investiranja (međunarodni standardi i kompetencije).

Iskustva vezana uz rad

VE Mesihovina

1) Osnovni podaci

2) Ostvarena proizvodnja VE Mesihovina

3) Promjenjivost proizvodnje

4) Prognoza proizvodnje VE Mesihovina

1. Osnovni podaci

• Lokacija Hercegbosanska županija, općina Tomislavgrad

• 22 vjetroagregata snage 2,3 MW

• Ukupna instalirana snaga 50,6 MW

• Priključak TS Gornji Brišnik

• Napon priključenja 110 kV

• U probnom radu od 14.03.2018. godine

• Planirana proizvodnja u 2018 g. 128 GWh

Krivulja snage u ovisnosti o brzini vjetra VA 1

i ostvarenje

2. Ostvarena proizvodnja VE Mesihovina

• Mjesečna bilanca proizvodnje

• Graf promjena snage

• Graf injektirane električne energije u mrežu

• Graf raspodjele satne proizvodnje

Bilanca proizvodnje VE Mesihovina za

2018.godinu

Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Ukupno

bilancirano 7,00 9,00 10,00 10,00 10,00 12,00 12,00 14,00 13,00 14,00 17,00 128,00

ostvareno 0,00 5,12 11,38 5,85 6,36 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 28,70

ostvarenje % 0,00 56,89 113,81 58,47 63,55 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 22,42

VE

Mesihovina

Napomena:

- Ožujak: od 14.-31.

- Lipanj: od 01.-19.

Pretpostavljeni prihoda od prodaje ee po referentnoj cijeni:

proizvedena ee (MWh) 28.700,00

ref cijena (KM/MWh) 105,86

prihod 3.038.124,60

VE Mesihovina graf promjene snage

01.-10.04.2018. god.

VE Mesihovina graf promjena snage

11.-20.04.2018. god.


21.-30.04.2018. god.


11.-21.05.2018. god.

VE Mesihovina - injektirana električna

energija u prijenosnu mrežu

3. Promjenjivost proizvodnje VE Mesihovina

• Za vođenje EES-a jedan od najznačajnijih podataka je

brzina promjene proizvodnje vjetroelektrana.

• Razlika srednje satne proizvodnje dva uzastopna

rasporedna sata:

– Pozitivna satna promjena

– Negativna satna promjena

Promjenjivost proizvodnje VE Mesihovina

• Maksimalna pozitivna satna promjena iznosi 30,62 MWh

• Maksimalna negativna satna promjena iznosi -22,28 MWh

• Satne promjene u rasponu od -5 do 5 MWh 82,61%



0,04% 0,26% 0,39% 1,66% 4,19% 24,43%31,54%

24,61% 6,76% 2,18% 0,52% 0,09% 0,04%

-30 MW -25 MW -20 MW -15 MW -10 MW -5 MW 0 MW 5 MW 10 MW 15 MW 20 MW 25 MW 30 MW

VE MESIHOVINA model satne promjene proizvodnje i ostvarenje u % za period od 14.03.2018-16.06.2018

4. Planiranje (prognoza) proizvodnje VE Mesihovina

• Planiranje (prognoza) proizvodnje iz vjetroelektrana je veliki

izazov za integraciju vjetroelektrana u elektroenergetski

sustav.

• Veća pogreška planiranja zahtjeva veću regulacijsku snagu i

energiju uravnoteženja.

• Troškovi za vrijeme testnog perioda u privremenom pogonu

koji su vezani uz planiranje rada VE Mesihovina i energiju

uravnoteženja pripali su investitoru.

Planiranje (prognoza) proizvodnje

D-3 (tri dana unaprijed)

D-2 (dva dana unaprijed)

D-1 (jedan dan unaprijed)

Intraday (unutar dana)

Za planiranje proizvodnje koristi se D-1

Prognoza/ostvarenje proizvodnje VE Mesihovina

• Graf dnevnih vrijednosti svih prognoza i ostvarenja

•

• Graf odstupanja prognoze (D-1) od ostvarenja

• Graf potrebne energije uravnoteženja

• Mjera točnosti pogreške prognoze

Plan i ostvarenje za 17.04.2018.god.

Odstupanje proizvodnje od plana za dan

17.04.2018.god.


18.04.2018.god.


19.04.2018.god.


20.04.2018.god.


21.04.2018.god.

Potrebna energija uravnoteženja

od 18. do 31.ožuljka 2018


travanj 2018


svibanj 2018

Energija uravnoteženja

• Pozitivna

• Negativna

• Energija uravnoteženja testnog perioda

* grubi izračun uz NOS-ove prosječne mjesečne cijene odstupanja

ožujak travanj svibanj

pozitivna 1051 2763 2459

negativna 573 1863 2017

višak 13,22 -1,28 35,91

manjak 81,91 80,31 111,44

+ 13894,22 -3536,64 88302,69

- 46934,43 149617,5 224774,5

ukupno: 60828,65 146080,9 313077,2

sveukupno: 519986,7

energija uravnoteženja

(MWh)

cijena debalansa (KM)

trošak debalansa (KM)

udjel: 17,12%

Pogreška prognoze VE Mesihovina

od 18.03. do 31.03.2018. godine

(kao mjera točnosti pogreške prognoze proizvodnje koristi se korijen srednje

kvadratne pogreške – RMSE)


travanj 2018. godine


svibanj 2018. godine

Problemi integracije vjetroelektrana

Integracija VE će utjecati na poslovanje elektroprivrede kroz sljedeće

elemente:

▪ Investicijski trošak izgradnje VE;

▪ Povećanje izdataka vezanih oko izgradnje priključka VE na

prijenosnu mrežu te sudjelovanja u financiranju eventualno

potrebnih pojačanja/proširenja mreže;

▪ Moguće povećanje izdataka vezanih oko pomoćnih usluga sustava

proizašlih iz integracije VE u EES;

▪ Moguće povećanje izdataka radi energije uravnoteženja;

▪ Moguće povećanje izdataka ili ostvarivanja prihoda radi sudjelovanja

VE u proizvodnom portfelju elektroprivrede (moguće smanjenje

nabavke ili povećanje prodaje električne energije na tržištu, utjecaj

na režim rada postojećih HE, …);

▪ Povećanje prihoda temeljem prodaje proizvedene energije, feed in

tarifa?????????????


JP EP HZHB se pojavljuje u višestrukoj ulozi, kao BOS, pružatelj

usluge sekundarne i tercijarne regulacije te kao investitor u VE (i kao

opskrbljivač)

JP EP HZHB kao BOS je odgovorna za minimiziranje odstupanja od

dan unaprijed planiranog rasporeda bilance proizvodnje i potrošnje na

području koje pokriva, te veća integracija VE mogla bi uzrokovati

značajan porast troškova za energiju uravnoteženja

Izgradnjom vjetroelektrana može doci i do slijedećih nepovoljnih

mogućnosti:

• promjena u režimu rada postojećih HE, pa i do prolijevanja vode u

protočnim hidroelektranama,

• nemogućnosti preuzimanja energije na temelju ugovornih obaveza,

• nedogovorena predaja viškova u susjedne sustave,

• povremenih ograničavanja proizvodnje vjetroelektrana,

• prodaje viškova energije po niskim cijenama, besplatno ili po

negativnoj cijeni.


Izgradnja i ulazak u pogon VE unosi dodatan izvor nesigurnosti u

planiranje rasporeda za dan unaprijed te će ista rezultirati povećanjem

troškova za regulacijsku rezervu i energiju uravnoteženja.

Potrebna energija uravnoteženja radi integracije VE povećava u

rasponu između 10 GWh/godišnje i 551 GWh/godišnje ovisno o

izgrađenosti VE i pogrešci u predviđanju proizvodnje VE (Izvor: Studija

EI HP)

Odnos kvalitete prognoze vjetra i potrebne rezerve u sustavu (Izvor:

Studija EI HP)


• Nizak stupanj integracije VE u BiH će rezultirati velikim varijacijama

satne proizvodnje zbog čega je otežana prognoza proizvodnje (veći

debalans)

• U zemljama sa većom integracijom vjetra tolerancija prognoze

RMSE je do 10% (Njemačka 5,8% do 7%)

• Tolerancija prognoze RMSE za jednu VE iznosi 16% (Za Mesihovinu

dosadašnja pogreška prognoze iznosi 11,56%)

• Analiza mogućnosti prihvata VE u EES temelji se i na analizi

istodobnosti proizvodnje VE u promatranom sustavu


Problem preuzimanja OIE na mjesečnoj razini:

• EPHZHB proizvodnju VE Mesihovina akumulira i onda je isporučuje

u profilu baseload prema obaveznom udjelu - značajan financijski

gubitak

• Nemogućnost zatvaranja trgovine na tjednim pozicijama

• Daljnjom integracijom VE sadašnji sustav raspodjele proizvodnje je

neodrživ

• Energija proizvedena iz poticaja OIE na 110 kV mora ići na dnevnu

razinu preuzimanja

Procjena troška debalanse VE Mesihovina za travanj i svibanj je 370

445 KM

(trošak bi bio dosta veći jer je EPHZHB radio balansiranje sa drugim elektranama, te

odstupanjima VE Mesihovina od plana nisu izazvane aktivacije dodatnih rezervi)

• Značajno utječe na isplativost same investicije

• Zbog niske razine integracije vjetra potrebna je potpora u smislu

udjela operatora za OIE u postotku balansne odgovornosti (koliko?)


Nema unutardnevnog tržišta na kojem bi se moglo vršiti balansiranje

proizvodnje

BiH ima veliki energetski energetski potencijal potencijal u OIE, ali

dosadašnja praksa pokazuje veliki podbačaj planirane dinamike

realizacije projekata OIE

S tehničkog aspekta EES BiH trenutno nije u stanju prihvatiti sve

iskazane interese u OIE, posebice VE – regija???

Povećanjem udjela obnovljivih izvora elektroprivrede će se suočiti sa

problemom balansiranja vjetra

• Nužno je uvođenje dnevnih preuzimanja udjela OIE (prijelazno

rješenje)

• Uspostavljanje organiziranog tržišta električne energije u BiH kojim

bi se omogućilo operatoru da plasira razne profile i vodi računa o

balansiranju OIE sa naglaskom na vjetar (trajno riješenje)


• Povećanjem udjela OIE iz vjetra javljaju se i veće promjene u

predviđanju proizvodnje

• Uvođenjem dnevnog i unutar dnevnog tržišta električne energije u

BIH (Burza) smanjila bi se potreba operatora za povećanjem

kapaciteta rezervi zbog grešaka nastalih u predviđanju proizvodnje,

dok bi BOS mogla na dnevnom tržištu smanjiti odstupanja po

cijenama nižim od balansne energije, čime bi i kupac i operator i

sami sudionik tržišta ostvarili značajne uštede – CILJ

• U pogledu sustava smanjuju se cijene i količine energije potrebne

za uravnoteženje sustava

• Poboljšana implementacija VE, te smanjenje njihovog negativnog

utjecaja na stabilnost sustava


Mjere za povećanje mogućnosti prihvata VE:

• dalja izgradnja i revitalizacija prijenosne mreže uz poboljšanje

interkonekcija

• osiguranje regulacije i energije uravnoteženja

• uspostava regionalnog tržišta pomoćnih usluga

• razvoj tehnike predviđanja proizvodnje VE u što kraćoj vremenskoj

domeni

• uvođenje organiziranog dnevnog i unutar-dnevnog tržišta ee (burze)

Pravilnik o metodologiji za raspodjelu troškova balansiranja za

privilegirane i kvalificirane proizvođače

• Što prije donijeti pravilnik – VE Mesihovina operativna, druge VE

uskoro

• Napraviti procjenu troška uravnoteženja i ostalih subvencija

• Nacrt Pravilnik nije operativno primjenjiv, puno toga mora precizno

definirati, ne samo zadovoljiti formu (upute o dostavljanju dnevnih planova

proizvodnje, nacrt standardiziranog ugovora o balansnoj odgovornosti, nacrt i uvjete

ugovora o prijenosu balansne odgovornosti, način fakturiranja i plaćanja debalansa

• Operator za OIEK mora postati istinski operator, preuzeti

odgovornost, registrirati se kao BOS i/ili uspostaviti balansno

odgovornu grupu OIE

• Riješiti troškove uravnoteženja, posebno za proizvođače do 150kW

• Izbjeći potencijalni sukob interesa koji bi EP mogle imati zbog

višestruke uloge

• Što prije prijeći na sustav dnevnog preuzimanja proizvodnje

• Produžiti rok sudjelovanja u troškovima uravnoteženja

HVALA NA POZORNOSTI

iskustva u izgradnji i eksploataciji ve mesihovina · studijska i projektna dokumentacija, dozvole...

Documents