PROJEKTNA NASTAVA

prof. dr. sc. Anita Klapan

NASTAVA

učenik nastavnik

sadržaj nastave

PROJEKTNA NASTAVA poseban oblik nastave vezana za odabranu temu tematska se područja istražuju i obrađuju u

mnogim smjerovima uspješno objedinjuje interdisciplinarnost i

korelaciju sadržaja prikupljaju se materijali i informacije, izvode

pokusi, izrađuju grafički prikazi, prate procesi i sl.

najčešće traje duže vrijeme (npr. mjesečni zadatak-projekt, projekt tijekom polugodišta…)

pridonosi rasterećenju učenika

CILJEVI PROJEKTNE NASTAVE

osamostaliti učenike u učenju/radu stvaralački ih probuditi samoobrazovati osposobiti ih za samostalno

procjenjivanje postignutog uz samokritičnost

TEHNIKE RADA planiranje

vremenski plan za neku aktivnost, tko će što raditi, kada, gdje i kako?

prikazivanje i dokumentiranje izvještaj, igra po ulogama, foto zidovi, plakati,

izrada informativnih listova, razrednih novina dobivanje informacija

izrada upitnika, intervju, pribavljanje informacija putem pisane ili telefonske ankete, fotografiranje, korištenje leksikona, priručnika, enciklopedija, rječnika odnosno stručne literature i sl.

ETAPE PROJEKTNE NASTAVE1. razgovor o temi, zajednički izbor teme i izrada

cilja i rada,2. izbor problema proučavanja, izrada cilja rada

vezanog uz problem proučavanja3. određivanje zadaća rada, podjela uloga4. izrada plana rada (akcijsko planiranje),

određivanje vremena rada, mjesto rada, potrebnog materijala i pribora, određivanje sudionika rada

5. ostvarivanje plana i programa rada projektne nastave

6. prikaz rezultata rada7. vrednovanje rezultata rada

PREDNOSTI PROJEKTNE NASTAVE U ODNOSU NA TRADICIONALNU Svi su uključeni u ostvarivanje zajedničkog cilja tako da

svaki učenik prema svojim sposobnostima pomaže u ostvarivanju cilja učenja

Veća je aktivnost učenika, veća sloboda komuniciranja među članovima skupine: učenici se međusobno nadopunjuju, podsjećaju na prijašnje gradivo i zajedno dolaze do rezultata

Uspostavlja se kvalitetnija veza: učenik-učenik, učenik-nastavnik

Primjenom projektne nastave učenici uče socijalizacijske vještine, razvijaju komunikaciju, toleranciju i smanjuju različite predrasude

Najveća je prednost u zajedničkom timskom radu u kojemu se jača samopoštovanje i samopouzdanje učenika

Veća je motivacija (ukidanje klasične provjere znanja) učenika za rad i učenje

Znanja i metode koje usvajaju su dugotrajne, a vještine i navike koje steknu primjenjive su u svakodnevnom životu.

UČENICI UPROJEKTNOJ NASTAVI

rad učenika zasniva se na interesima i sposobnostima učenika oni daju inicijativu za rad, predlažu tijek rada, mijenjaju pojedine etape rada samostalno planiraju, stvaraju ideje,dogovaraju se , rješavaju probleme tijekom ove nastave učenici ne slijede nastavnikov plan ili upute, slobodno govore tijekom nastave, nastavnik ima samo pomaže ova se nastava uvelike odvija izvan učionice učenici sami odlučuju o tijeku rada osim u planiranju, programiranju i ostvarivanju rada učenici sudjeluju i u vrednovanju rada

NASTAVNICI UPROJEKTNOJ NASTAVI

potiču učenike na stvaralačko izražavanje pomažu učenicima u izradi projekta, ne daju upute, već vode proces planiranja postavljaju realne ciljeve, zadatke i svrhu potreba učenika i njihovih mogućnosti, predlažu suvremene i aktualne sadržaje zajedno s učenicima sudjeluju u radu potiču socijalnu kooperativnost, savjetuju učenike i usmjeravaju ih motiviraju učenike, uče ih samoprocjeni i jačaju njihovo samopuzdanje zajedno s učenicima vrednuju rezultate i predlažu unapređivanje rada.

TIJEK RADA NA PROJEKTU Uvod

Postavljanje osnovnih smjernica rada - sažetak

Razrada teme – rad na projektu (izrada projekta) Rad u grupi (češći i praktičniji), paru ili

individualno

Evaluacija Iznošenje projektnih zaključaka

grupi/nastavniku, drugoj grupi, roditeljima ili javnosti

PRIJE PRVIH KORAKA…

predložite učenicima okvirne teme…ali dozvolite im i razvoj osobne kreativnosti - neka sami biraju…

postavite pravila kojih se valja pridržavati (vrijeme, zadaci…)

rasporedite ih u grupe (5 do 6 članova)

osigurajte im potreban materijal

HIJERARHIJA RADA NA PROJEKTU

opći cilj

specifični cilj

rezultat

aktivnosti

vrijeme

promjena

indikatori

RAZRADA PROBLEMA U PROJEKTNOJ NASTAVI:

1.UVOD

iznijeti ključne informacije o projektu/problemu kojem se pristupa

kratko odgovoriti na slijedeća pitanja: opis problema - zašto? ciljevi - što? ciljane grupe - za koga? aktivnosti

TIJEK RADA U PROJEKTNOJ NASTAVI:

2.RAZRADA TEME - RAD NA PROJEKTU

centralna etapa projektne nastave: ostvaruju se postavljeni ciljevi

usmjerena na učenje argumentacija/razrada teme i pod-tema

dobro je da se iza svake obrađene pod-teme stvori kratki zaključak o ostvarenom

određivanje stava/poruke pod-tema, ti stavovi (zadaci ili pokusi (matematika, fizika,

kemija…)) zajedno daju konačan zaključak rada na projektu upotreba audio vizualnih pomagala

KONTINUIRANO POKUŠAVAJTE OSTVARITIKONTAKT S GRUPOM/AMA KOJA/E RADI/E NA

PROJEKTU!

TIJEK RADA U PROJEKTNOJ NASTAVI:

3. EVALUACIJA - ZAKLJUČAK

zaslužuje posebnu pozornost učenici prezentiraju rezultate svojih

projekata izuzetno je važno da dobiju povratnu

informaciju ako neke dijelove treba poboljšati ili promijeniti

učenike obavezno nagraditi za dobro obavljen projekt

PRIMJERI PROJEKTNE NASTAVEPREDMET: FIZIKA (ASTRONOMIJA)PROJEKT: Mjerenje udaljenosti supernove

1987A

KORACI1. UVOD

Supernova predstavlja eksploziju određenih vrsta zvijezda - postoje dva osnovna tipa supernova. SN 1987A (SN - tip objekta: supernova; 1987 - godina prvog opažanja; A - prva supernova tekuće godine) bila je supernova tipa II - eksplozija masivne zvijezde. Za vrijeme eksplozije veliki dio zvjezdine tvari silovito se odbacuje u svemir, čija "ljuska ostataka" ostaje vidljiva tisućama godina. Ostatak zvijezde je sažet u neutronsku zvijezdu.

IZNESENE SVE BITNE TOČKE “UVODA”

2. RAZRADA TEME- RAD NA PROJEKTU

Jedan od temeljnih problema astronomije predstavlja određivanje udaljenosti u svemiru. Za određivanje udaljenosti iskoristiti ćemo posebnosti supernove 1987A. Naime, fotografije SN 1987A oko supernove predstavljaju tri kružne maglice - jedan unutarnji, manji i dva vanjska, veća prstena. Prsteni oko supernove su postojali prije supernove - vjerojatno su stvoreni u posljednjih tisuću godina, a počeli su svijetliti kada je ultraljubičasta svjetlost sa SN 1987A došla do prstena. Za daljnja razmatranja baviti ćemo se samo unutarnjim prstenom, te pretpostaviti da je taj prsten savršenog kružna oblika. Također, prsten je nagnut prema doglednici sa Zemlje, pa ga vidimo kao elipsu. Iz te "nagnutosti" prstena, nama na Zemlji će bliži rub prstena bljesnuti ranije (zbog konačne brzine svjetlosti), a najdalja točka prstena posljednja (vidi sliku). No, ustvari cijeli prsten je osvijetljen u istom trenutku.

Zadatak 1.

Prvi je cilj izračunavanje kutnog promjera prstena, tj. prividnog promjera

prstena u lučnim sekundama, vidljivog sa Zemlje. Taj kut je kut a (vidi sliku).

U podatkovnoj tablici (iduća stranica) relativni položaji zvijezda 1, 2 i 3 izraženi su kutnom mjerom (u lučnim sekundama). Povežite te vrijednosti s izravnim mjerenjima na fotografiji (iduća stranica) te tako odredite mjerilo slike (u lučnim sekundama/mm) na stranici.

Zadatak 2.Pretpostavljamo da je prsten oko SN 1987A stvarno kružan. Činjenica da izgleda eliptično posljedica je njegovog nagiba (prema ravnini neba - ravnini koja je okomita na doglednicu prema supernovi).

Kutni promjer prstena na fotografiji možete izmjeriti bez poznavanja njegova nagiba. Neki će reći da je to očito, dok će drugi prije negoli to ustanove morati razmisliti. Objasnite zašto je tako. Ako je potrebno, pogledajte sliku dolje. Izmjerite promjer prstena na slici dolje i pretvorite rezultat u radijane prema faktoru pretvorbe iz Zadaće 1.

S obzirom da mijenjamo veličinu i, vertikalna poluos elipse se mijenja, dok horizontalna poluos elipse ostaje ista. Ustvari, horizontalna poluos elipse predstavlja polumjer prstena.

Zadatak 3.

Kut nagiba ili inklinacija je i. Ako je i = 0° ili i = 180 ° vidimo krug, a ako je i = 90 ° crtu. Za sve ostale vrijednosti i između 0 ° i 180 ° vidjet ćemo elipsu.

Kako možete izračunati inklinaciju iz mjerenja velike i male osi elipse? Iz upravo pronađene relacije izmjerite veliku i malu os elipse i izračunajte kut nagiba i.

nastavak, zadatak 3.

Mjerenjem osi elipse na fotografiji dobiva se A-B = 60 mm i A'-B' = 45 mm.

Zadatak 4.Sad znamo kutni promjer prstena i njegov nagib. Kako bismo izračunali udaljenost supernove preostalo nam je određivanje pravog promjera prstena na ravnini neba. Ključni podatak u pronalaženju pravog promjera prstena je brzina svjetlosti. U nekom trenutku, t sekundi poslije eksplozije, bljesak osvjetljava prsten.

Premda svi dijelovi prstena supernovin bljesak vide istodobno, to radi njegova nagiba tako ne vidi udaljeni promatrač. Dio prstena nagnut prema nama zasvijetlit će prvi jer svjetlost s te točke najkraće putuje do Zemlje. Tek kad se gledano sa Zemlje rasvijetli cijeli prsten, svjetlosna krivulja doseći će maksimum.

Razlika u udaljenosti izmedu najbliže i najdalje točke prstena može se potom izračunati po vremenu proteklom izmedu tih zbivanja na svjetlosnoj krivulji. Prema tome, vrijeme proteklo izmedu trenutka prvog paljenja prstena do dostizanja maksimuma na svjetlosnoj krivulji u uskoj je vezi s razlikom u udaljenosti najbliže i najdalje točke prstena.

Sa svjetlosne krivulje prstena SN 1987A izmjerite to vrijeme t. Da je nagib prstena 90o, to bi vrijeme bilo vrlo lako dovesti u vezu s

promjerom prstena - zašto?

nastavak, zadatak 4.

t(početno) = 100. dant(maksimalni intenzitet) = 465. dan

Tražena vremenska razlika

nastavak, zadatak 4.

U slučaju da je i = 90º, dužine Promtrač-točka A (P-A) i Promatrač-točka B (P-B) su na istom pravcu (c - brzina svjetlosti).duljina(P-A) = c·t(P-A)duljina(P-B) = c·t(P-B)Razlika ovih duljina predstavlja pravi promjer prstena.

Zadatak 5.U sljedećem proračunu moramo uporabiti još jednu aproksimaciju (vidi slike dolje).

Pretpostavit ćemo da su crte koje spajaju Zemlju s točkama A i B, najdaljoj i najbližoj točki prstena, usporedne. To je dobra pretpostavka jer je kutni promjer prstena, a, vrlo malen u usporedbi s udaljenosti D. Zbog toga su kutovi i i j

jednaki.

nastavak, zadatak 5.Prethodne slike uporabite za nalaženje sljedećih podataka: 1. Razliku udaljenosti koju svjetlost prevaljuje od najbliže točke, A, na prstenu i najdalje točke, B. Tu udaljenost nazvat ćemo dp. 2. Kutni promjer prstena, a (već izračunat u zadaći 2). 3. Kut nagiba, i (već izračunat u zadaći 3).

Potom pronađite vezu između razlike udaljenosti, dp, brzine svjetlosti, c, i vremena, t. Zatim pronađite izraz za pravi promjer prstena, d. U taj izraz unesite prije izračunate ili izmjerene vrijednosti i pronađite pravi promjer prstena, d.

Uz već poznate podatke, dobivamo:

Zadatak 6.

Vrijednost za d i kut a uporabite za izračunavanje udaljenosti supernove, D (uporabite aproksimaciju za male kutove). Odgovor izrazite u kiloparsecima.

nastavak, zadatak 6.

Udaljenost supernove iz izvorne inačice ovih podataka izračunali su 1991. Panagia et al. Njihov je rezultat, D = 51,2±3,1 kpc, a kut nagiba prstena izmjerili su kao i = 42,8±2,6 stupnjeva.

Moji rezultat za udaljenost D se dosta razlikuje od "standardne" udaljenosti, čiji uzrok vidim u mojim mjerenjima u 1. i 2. zadatku (ovo je i dokaz da svoje rezultate nisam namještavao!). S druge strane, kut nagiba prstena je unutar dozvoljene greške. Dakako da dobiveni rezultati pretpostavljaju savršenost kružnog oblika prstena.

3. ZAKLJUČAK

Poznavajući vremensku razliku dolaska signala od promatrača do najbliže točke prstena (Promatrač - točka A) i od promatrača do najdalje točke prstena (Promatrač - točka B) na Zemlju moguće je izračunati udaljenost Zemlje do SN 1987A.

- A ŠTO NEDOSTAJE…? -

EVALUACIJA…naravno!!!

nakon ovakvog uratka učeniku/cima obavezno dati

povratnu informaciju…

JOŠ NEKI PRIMJERI MOGUĆE PROJEKTNE NASTAVE…

POLITIKA I GOSPODARSTVO«Hrvatska je dio Europe»

HRVATSKI JEZIK:«Dani kruha»

POVIJEST:«Stari gradovi - utvrde na našim rijekama»

BIOLOGIJA:«Proučavamo Sredozemnu medvedicu»

KEMIJA:«Olovo»

. . .i t d. . .

ZADATAK ZA VAS…

1. Podijelite se u manje grupe (po mogućnosti nastavnici društvene grupe predmeta i nastavnici prirodne grupe predmeta)

2. Svaka grupa neka zajednički osmisli po jedan projekt za učenike (naslov i kratke smjernice za rad), koji će implementirati sve vaše predmete

3. Ukratko iznesite vaše zamisli ostalima…

VAŠI DOJMOVI, UTISCI, ISKUSTVA…

HVALA VAM NA PAŽNJI!!!