iseljenici iz zete u mlecima (xv - xvii stoljeće): prilog...

Историјски записи, година LXXXIII, 1/2010

Lovorka ČORALIć*

ISELJENICI IZ ZETE U MLECIMA (XV - XVII STOLJEćE): PRILOG POZNAVANJU CRNOGORSKO-MLETAČKIH

VEZA U PROŠLOSTI

ABSTRACT: The pa per is ba sed on an analysis of the ori gi nal so ur-ces from the Na ti o nal Ar chi ves in Ve ni ce (te sta ments we re par ti cu larly used), and on the in sight in to the exi sting hi sto ri o graphy know led ge. By fol lo wing the so ur ces, the pa per tho ro ughly analyses fun da men tal com po nents from the past of the Ze ta emi grants in Ve ni ce: ti me fra me for the ir pre sen ce and ac ti vi ti es in Ve ni ce, the way in which they we re re cor ded in the so ur ces, pla ces of re si den ce, oc cu pa ti ons, and eco no mic op por tu ni ti es, and fa mily li a i sons and fri en dships. A par ti cu lar at ten tion is paid to forms of com mu-ni ca tion of Ze ta emi grants wit hin the ir own emi gra tion com mu nity, and to the ir re la ti ons with emi grants from ot her parts of eastern Adri a tic co ast. The fi nal sec tion de als with com pre hen si ve exam ples of the con nec ti ons of Ze ta emi grants with the Ve ni ce cle ri cal in sti tu ti ons, and the ir re la ti ons with the chur ches and mo na ste ri es in the ir ho me land.

KEY WORDS: Ze ta, Mon te ne gro, Ve ne ti ans, Re pu blic of Ve ni ce, mi-gra ti ons, early mo dern ti mes

UvodRaz do blje ka snog sred njeg i ra nog no vog vi je ka za ši re je pod ruč je

ju go i stoč ne Euro pe jed na od naj tur bu lent ni jih i do ga đa nji ma iz nim no pri je-lom nih epo ha. Ti je kom to ga vre me na pod osman sku vlast pa da pre te žit dio do tad slo bod nih ze ma lja, po slje di ce če ga će u ve li koj mje ri bi ti i de mo graf-ske pro mje ne i mi gra cij ska gi ba nja.

U sklo pu pro u ča va nja mi gra cij skih pro ce sa na ši rem pod ruč ju is toč no-ja dran ske oba le i u unu tra šnjo sti va žno su mje sto ima la pre ko ja dran ska ise-* Autor je. Hrvatski institut za povijest Zagreb, Republika Hrvatska

UDC:

74 И с т о р и ј с к и з а п и с и

lja va nja usmje re na u Ve ne to i Mlet ke. Ti je kom pro te klih go di na u vi še sam mo no gra fi ja i po je di nač nih ra do va uka za la na ise lje nič ke pro ce se s pod ruč ja od Sla vo ni je i Is tre do Bo sne, Bo ke i Al ba ni je.1 Ovaj rad, ko ji se na sta vlja na pret hod na is tra ži va nja, po naj pri je na pro u ča va nje pre ko ja dran skih mi gra-ci ja s pod ruč ja cr no gor skog pri mor ja i unu tra šnjo sti,2 u sre di šte za ni ma nja po sta vlja ise lja va nja s pod ruč ja Ze te u Mlet ke te ži vot i dje lo va nje zet skih ise lje ni ka u pri je stol ni ci Se re nis si me u raz do blju ka snog sred njeg i ra nog no-vog vi je ka. Rad je ujed no na do pu na već ob ja vlje nom pri lo gu o cr no gor skim ise lje ni ci ma (u mle tač kim iz vo ri ma za bi lje že nih: de Mon te Ne gro/Mon te-ne gro) u Mle ci ma3 te sto ga ove dvi je te me fak tič no či ne je din stve nu is tra ži-vač ku cje li nu. U ra du su upo ra blje ni spi si po hra nje ni u Dr žav nom ar hi vu u Mle ci ma (Ar chi vio di Sta to di Ve ne zia, da lje: ASV), po naj pri je opo ru ke zet-skih ise lje ni ka na sta le od se dam de se tih go di na XV sto lje ća do po čet ka XVII sto lje ća (fond No ta ri le te sta men ti, da lje: NT). Iz iste su sre di šnje dr žav ne pi smo hra ne ko ri šte ni, ali u mno go ma njoj mje ri, i spi si obrt nič ko-tr go vač kih udru ga (fond Ar ti). Ka da je ri ječ o li te ra tu ri, upo ra blji ve (iako ma lo broj ne) po dat ke za is tra ži va nje pri sut no sti zet skih ise lje ni ka u Mle ci ma bi lje ži mo u mo no gra fi ji fran cu ske po vje sni čar ke Bru ne hil de Im ha us,4 u knji zi o mle-tač kim iz ra đi va či ma ve sa la (re me ri) i u nji ho vom Sta tu tu (Ma ri e go la)5 te u pre gle du nat pi sa (naj če šće ukle sa nih u ka me nu) ko ji je još u XIX sto lje ću za pi sao (i di je lom ob ja vio) is tak nu ti mle tač ki kul tur ni po vje snik Em ma nu e le

1 Usporediti: Lovorka Čoralić, U gradu svetoga Marka: povijest hrvatske zajednice u Mlecima, Zagreb 2001; Ista, Šibenčani u Mlecima, Šibenik, 2003; Ista, Hrvatski prinosi mletačkoj kulturi: odabrane teme, Zagreb 2003; Mletački podanici i osmanlijski prognanici – skadarski iseljenici u Mlecima (XIV-XVIII st.), Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, sv. 25, Zagreb, 2007, str. 59-102. U navedenim djelima vidi i širi popis literature o iseljavanjima sa istočne na zapadnu obalu Jadrana.

2 Usporediti: L. Čoralić, Iseljenici iz grada Kotora u Mlecima (XV-XVIII st.), Povijesni prilozi, god. 17, Zagreb 1998, str. 133-155; Ista, Peraštani u Mlecima (15.-18. stoljeće), u: Stjepanu Antoljaku u čast (zbornik), ur. Josip Kolanović, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 2003, str. 199-210; Ista, Iz prošlosti istočnoga Jadrana – tragom iseljenika iz grada Ulcinja u Mlecima, Povijesni prilozi, god. 23, sv. 27, Zagreb, 2004, str. 37-56; Ista, Iz prošlosti Boke – tragom iseljenika s poluotoka Luštice u Mlecima (XVI-XVIII stoljeće), Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, sv. 22, Zagreb 2004, str. 189-211; Ista, Barani u Mlecima: povijest jedne hrvatske iseljeničke zajednice, Zagreb 2006; Ista, Iz prošlosti Boke: odabrane teme, Samobor, 2007.

3 L. Čoralić, Tragom crnogorskih iseljenika u Mlecima (XV-XVII st.), Istorijski zapisi, god. LXXVII, sv. 1-4, Podgorica, 2004, str. 7-44.

4 Imhaus spominje tek nekoliko zetskih iseljenika u razdoblju od 1485. do 1503. godine (Le minoranze orientali a Venezia 1300-1510, Roma, 1997, str. 558).

5 La Mariegola dei remeri, edizione critica a cura di Giovanni Caniato, elektronsko izdanje u sklopu knjige L’arte dei remeri: i 700 anni dello statuto dei costruttori di remi (a cura di Giovanni Caniato), Venezia 2007, str. 79, 127, 133-134, 137.

75Iseljenici iz Zete u Mlecima (XV - XVII stoljeće) prilog ...

An to nio Ci cog na, a re la tiv no ne dav no za ti sak pri re dio Pi e tro Paz zi.6 Po se-ban osvrt za si gur no bi za vri je đi va li i ži vot ni put i sud bi na Bo ži da ra Vu ko-vi ća Pod go ri ča ni na (oko 1460 – 1539), zet sko ga ti ska ra ko ji je cr no gor sku kul tur nu i cr kve nu ba šti nu za du žio ob ja vlji va njem dje la re li gi o znog sa dr ža ja na na rod nom je zi ku, ali se nji me – po ra di či nje ni ce da ne ras po la že mo do-dat nim sa zna nji ma osim onih već po zna tih u znan stve noj li te ra tu ri – ov dje ne će mo po drob ni je ba vi ti.7

Na osno vu na ve de nih spo zna ja hi sto ri o gra fi je te po naj pri je uvi dom u ar hiv sku gra đu ko ja do sa da ni je bi la ob ja vlji va na, u ovo me će se ra du pri-ka za ti te melj ne sa stav ni ce iz ži vo ta zet skih ise lje ni ka u Mle ci ma.8 Po tan ko ću raz mo tri ti na čin bi lje že nja zet skih ise lje ni ka u mle tač kim iz vo ri ma, vre-men ski okvir use lja va nja i dje lo va nja u gra du na la gu na ma, mje sta sta no va-nja pre ma mle tač kim pred je li ma i žu pa ma (od no sno na oto ci ma mle tač ke La gu ne), za ni ma nja i go spo dar ske mo guć no sti,9 obi telj ske i pri ja telj ske ve ze te od nos s mle tač kim cr kve nim usta no va ma. Po seb na po zor nost bi ti će po-sve će na me đu sob noj po ve za no sti unu tar zet ske ise lje nič ke sku pi ne, kao i nji ho vim ve za ma s ise lje ni ci ma iz dru gih di je lo va is toč no ja dran ske oba le. U ra du će bi ti ri je či i o ve za ma zet skih ise lje ni ka s bra tov šti nom sla ven skih ise lje ni ka Sv. Jur ja i Tri pu na (S. Gi or gio e Tri fo ne) te – na po sljet ku – o nji-ho vim da rov ni ca ma (le ga ti ma) za vi čaj nim cr kva ma i ma na sti ri ma.

6 E. A. Cicogna, Corpus delle iscrizioni di Venezia e delle isole della Laguna Veneta, sv. I, Venezia 2001, 600-601.

7 O Božidaru Vukoviću i njegovim kulturnim zaslugama usporedi: Stojan Novaković, Božidara Vukovića zbornici za putnike, izdanja poznata i nepoznata, Glasnik Srpskog učenog društva, knj. XLV, Beograd, 1877, str. 129-167; Savić Marković Štedimlija, Božidar Vuković i mletački štampari u XVI vijeku, Zagreb 1939; Štamparska i književna djelatnost Božidara Vukovića Podgoričanina: radovi sa naučnog skupa, Titograd, 29. i 30. septembra 1983, urednik Jevto M. Milović, Titograd, 1986; Istorijski leksikon Crne Gore, sv. V. (Per-Ž), Podgorica, 2006, 1196.

8 U radu su uporabljeni oni dokumenti u kojima je izrijekom navedeno da iseljenik potječe iz Zete (de Zeta). Riječ je o širokom prostoru srednjovjekovne crnogorske države koji je u promatranom razdoblju bio znatno sužen osmanskim osvajanjima, a od konca XV stoljeća odnosno od prvih desetljeća XVI stoljeća nalazio se u sastavu Osmanskog carstva. Koliko se matično područje iseljenika koji su izvorima označeni de Zeta i de Monte Negro poklapa (barem u pojedinim etapama), teško je saznati na osnovu raspoložive građe jer pobliže zavičajno podrijetlo iseljenika najčešće nije navedeno. Ipak, na osnovu neizravnih spoznaja, možemo pretpostaviti da su mletački izvori iseljenicima de Zeta smatrali osobe kojima se zavičaj prostirao između Skadarskoga jezera i podlovćenske Crne Gore.

9 Gospodarske mogućnosti moguće je u širem smislu osvijetliti i na osnovu drugih spisa iz mletačkoga Državnog arhiva. Ponajprije se to odnosi na bilježničke instrumente (ugovore), ali i spise različitih državnih magistratura koje su bile zadužene za nadzor nad privrednim poslovanjem u gradu na lagunama. U ovom radu korišteni su poglavito oporučni spisi jer se autorica pretežito njima bavila tijekom proteklih godina istraživanja. Svakako da će nova istraživanja, zasnovana na analizi dokumenata drugog obilježja, privrednoj komponenti djelovanja iseljenika iz Zete u Mlecima pružiti potpuniju dimenziju.


Načinbilježenjazetskihiseljenikaumletačkimvrelimaivremenskiokviruseljavanja

Ise lje ni ci za vi ča jem iz Ze te bi lje že se, po put ve ći ne ono dob nih mle-tač kih gra đa na, naj če šće sa mo s osob nim i oče vim ime nom (od no sno kod že na i sa ime nom su pru ga). Pre zi me na su za stu plje na ri jet ko,10 a kao za vi čaj-no pod ri je tlo bi lje ži se – ka ko je re če no – ti pi zi ra na ozna ka de Ze ta (Zet ta). U ma lom bro ju pri mje ra ozna ci “iz Ze te” se pri do da je i ime gra da (de Ze ta de An ti va ri) ili ši re re gi je ko joj je – pre ma mle tač kom po i ma nju is toč no ja-dran skog pro sto ra (ko je, na rav no, ra di uop će nog shva ća nja ni je uvi jek od raz stvar nih pri li ka) – pri pa dao i pro stor Ze te.11 Ov dje je ipak po treb no na po me-nu ti da se uz pro stor Ze te kat ka da ve zu ju i gra do vi ko ji joj u to me tre nut ku ni su pri pa da li (Bar), ali i ši re pod ruč je ko je mle tač ki iz vo ri če sto uop će no na zi va ju Al ba ni ja ili Dal ma ci ja. Jed na ko ta ko, po treb no je na gla si ti da se ime Ze ta u ovoj vr sti mle tač kih iz vo ra kon ti nu i ra no bi lje ži kroz ci je lo XV i XVI sto lje će te (iako u ma njoj mje ri) i u XVII sto lje ću što zna či da su u ne kim po vi je snim eta pa ma za cr no gor sku dr ža vu za pra vo us po re do funk ci o ni ra la dva ime na – Cr na Go ra i Ze ta.

Raš člam ba za bi lje žbe zet skih use lje ni ka u mle tač kim iz vo ri ma (po-naj pri je u opo ru ka ma) po ka zu je nam da se nji ho vo pri sut stvo u Mle ci ma in ten ziv no od vi ja od se dam de se tih go di na XV sto lje ća do oko dva de se tih go di na XVII sto lje ća (vi dje ti: Pri log 1). Unu tar to ga raz do blja ise lje ni ci iz Ze te su naj in ten ziv ni je za bi lje že ni u pe de se to go di šnjem raz do blju od oko 1475. do 1525. go di ne. Na kon to ga nji hov broj sve vi še opa da, a u XVII sto-lje ću ise lje ni ci de Ze ta bi lje že se sa mo u po ko jem po je di nač nom pri mje ru.

Međut im, godi na bi lježenja zet skih i se ljenika u ovo j vrsti i zvora ne m ora nu žn o znači ti i vrijeme nj ihovog us eljavan ja u Ml etke. Ukoliko u zmemo u obzir da su opor uk e najčešć e pisane u zrelij oj i starijoj ž iv otnoj do bi t e da su n jih ovi protagonisti vj er ojatn o v eć oko 1 5- 20 god ina nazoč-ni u Mle ci ma, t ada se n ajint enz iv nije doba njihove n az očnos ti u gr adu na lagu na ma može smjestiti u razdoblje o d oko 1440. do 14 70 . godine. T akvi su po kazatel ji ugla vno m u skla du s općim zna čajkama is eljav anj a sa š ireg pod ručja istočn e o bale J adrana,12 a u primj er u zetski h ise ljenika mo že mo ih objasnit i i činjenic om da se u pr avo u to m r azdobl ju zb iv aju prij el om ni vojno -p oliti čk i događaji u njihov u zavičaju (os manska osvajan ja i sman je-10 Primjerice, 1551. godine bilježi se zetski iseljenik Dimitrije Mischia pokojnoga Nikole

(ASV, NT, b. 1208, br. 398, 8. X 1551).11 Primjerice: Marco condam Piero de Zeta de Antivari (ASV, NT, b. 70, br. 159, 27. VI

1563.); Rado de Zeta Dalmatinus (NT, b. 1339, br. 363, oko 1485.); Pasqualin condam Alessandro de Zeta de Albania (NT, b. 158, br. 754, 21. I 1584).

12 Usporedi: L. Čoralić, U gradu svetoga Marka, str. 81-83, 441-442; Ista, Tragom crnogorskih iseljenika u Mlecima, str. 10.


nj e zetskog državnog te ritor ija), k oj i će – napo slj etku – d ove sti i do gubit ka neov is no sti Zet e.

Prilog1:UčestalostiseljavanjaizZeteuMletkeprema godininastankaoporuke

MjestastanovanjazetskihiseljenikauMlecimaina ot oc ima Lag une

M jesta o bi tavanja i selje nik a z avičajem iz Z ete pon ajp rije su bil e župe sm ještene u mletač kom istočn om p redjelu ( ses tier e) Cast el lo – viš estolj et no j sredi šnj oj zoni st an ovanja u sel je ni čkih skupin a sa istočnojadr anske obal e, ali i iz Grčke i sa Levant a (vidjeti: Prilog 2 ). Ondje je sm ješte n arsena l – s tol-jećima vodeći vojno -p om orski komp le ks na S redozem lj u i najč eš će m je sto rj ešavanja egziste nci je mnoštva str anih use lj enika. U Caste ll u se nal aze i br-ojni topono ma stički t ragovi koji up uću ju na n eko ć sn ažnu prisutn ost i stočno-jadra nskih us e lj enika ( Ri va degli Schiavo n i, Fondam enta d egli Sch ia voni, C orte P iero di Lesi na , Cor te Solt a, Cort e S abioncella, Calle Schiav on a i d r) ,13 a u srcu p redjel a n ala zi se i njiho va brato v št ina (Scu ol a degli Sch ia voni, os no vana 14 51 . godine po na jviše za la ganjem iseljen ika iz Koto ra i Bara ). Ca ste llo i tamošnje žu pe zastu pljeni su u strukt uri mjes ta st anovanja zetski h iseljenik a s a čak 57 posto, a prednja č e župe S. Tri nità, S. Pi etro di Ca stello, 13 L. Čoralić, Od hrvatske obale do dubrovačke ulice: hrvatski prinosi mletačkoj toponomastici,

Kolo. Časopis Matice hrvatske, god. VIII, br. 4, Zagreb, 1998, str. 57-76.

0

5

10

15

20

25

30

35

1476.-1500. 1501.-1525. 1526.-1550. 1551.-1575. 1576.-1600. 1601.-1625.


S . Seve ro i S. M aria Form os a, dočim s u župe S. M ar tino, S. P r ovo lo, S. An to nin, S. Gi o van ni in Br agor a i S . Giust in a zastu plj ene samo s pok oji m primj er om.

Dr ugi mleta čki p red jeli mnogo se rje đe b ilježe kao mjes ta ob itavanja ze tskih useljen ika. U središ nj em i na ne ki način elitnije m predjelu S . Mar co (u ko jemu su o bj edinje ne sredi šn je usta nov e mlet ačke drža ve i crkvene vl asti te koji je kro z cije lu po vijest pr ednjači o t rg ovačko-no včarsko m a kt ivnoš ću) , zetske is eljenike b ilježimo u ž u pama S. A ngelo, S. Gi uliano, S. Luca, S. Ma urizio, S. Moisè i S. Marco (ukupn o 12 p osto od uku pn og broja zets kih i selj enika). U C astellu su sj ednom Ca nnare gi u u se ljenici iz Zet e zabil jež eni su sa 11 posto, p on a jprije u ž up ama S. Canci ano, S. M arz ilian i S. So fia. Pr-eostala tr i mle tač ka g radska predjel a zastu plje na su s još manji m p ostotn im o mjerom . U za padnim rubov im a gra da, koje s vojim ž up am a pokri va p redjel Dors odu ro , obitav al i su u co nt radama S. Agnesa, S. B as il io, S. Nico lò dei Mendi coli i S. Pantale on (ukup no os am posto z ets kih us el je ni ka). U sjev er-nim dijel ov ima grada iz vo ri ih sp ominju u pr edjelima S. Polo (š est posto, u ž up ama S. Polo i S. A pollinare ) i S. Cr oc e (samo t ri posto, u župama S. Giac omo dell ’O rio i S. Eu stachio). Na posljetk u, ma nji br oj zetski h iselj en-ik a svoje j e mj esto ob it av a nja i oba vlj an ja prof es ionalne dj el atnost i p ronaš-ao na otocim a mletačke L ag un e (tri pos to) – na ned ale ko j Giude cci te n a udaljenijem otoku Chioggia.

Prilog2:Mjestastanovanjazetskihiseljenikau mletačkimpredjelimainaotocimaLagune

Castello57%

Dorsoduro8%

S. Polo6%

Cannaregio11%

S.Marco12%

S.Croce3%

otoci3%


Osim na vo da o pred je lu i žu pi obi ta va nja, kat ka da se u vre li ma spo-mi nju i po bli ža mje sta sta no va nja ise lje ni ka. Naj če šće su ozna če na ime no-va njem vla sni ka ku će u ko joj ise lje nik sta nu je (mle tač ki gra đa ni i ple mi ći te kat ka da du hov ne oso be), a kat ka da je po bli ži na ziv ime no va nje uli ce ili ma-njeg tr ga (cor te) u ko ji ma je smje šten ise lje ni kov dom. Ta ko, pri mje ri ce, Je-le na po koj no ga Đur đa iz Ze te obi ta va u ku ći mle tač ko ga ple mi ća Gi o van ni ja Aloj si ja Bon dul me ra (Bon du mi er) u pred je lu S. Mar co (žu pa S. An ge lo), gdje vje ro jat no oba vlja po slo ve kuć ne po slu ge, a Pa vla Ni ko li na sta nov ni ca je žu pe S. Se ve ro u pred je lu Ca stel lo in do mo mag ni fi ci do mi ni Be ne det ti Ga bri e lis con dam Lu do vi ci.14 Con fin S. Pi e tro di Ca stel lo od no sno ta mo šnji Cor te S. Bar to lo meo mje sto je obi ta va nja Sa re, su pru ge zet skog ise lje ni ka i mor na ra Do na ta; Ni ko la Sti je pov sta nu je u ku ći ko ja je vla sni štvo sa mo sta na S. Ma ria del la Mi se ri cor dia (pred jel Can na re gio, žu pa S. Mar zi li a no), a Pa-skva, udo vi ca zet skog ise lje ni ka Ma ti je, ži vi na oto ku Gi u dec ca u ku ći ko ja je vla sni štvo ple mić ke obi te lji Ven dra min, a smje šte na je pre ko pu ta sa mo-sta na del le con ver ti de.15

Pret hod ni po ka za te lji ne dvoj be no upu ću ju na usmje re nost zet skih ise-lje ni ka na is toč ni grad ski pred jel Ca stel lo, vi še sto ljet nu sre di šnju zo nu na se-lja va nja ne mle tač kih sku pi na. Sto ga se i po toj ka rak te ri sti ci ise lje ni ci iz Ze te mo gu sma tra ti sa stav nim di je lom ne koć broj ne i ugled ne za jed ni ce use lje ni-ka sa ši reg pod ruč ja is toč no ja dran ske oba le.

Zanimanjaigospodarskemogućnostizetskihiseljenika

Ise lje ni ci za vi ča jem sa ši reg pod ruč ja is toč no ja dran ske oba le u pri je-stol ni ci Se re nis si me po naj pri je su bi li za po sle ni u po mor skim i obrt nič kim za ni ma nji ma16 te ta kvu zna čaj ku bi lje ži mo i u pri mje ru zet skih ise lje ni ka. Iako nji ho ve pro fe si je ni su iz ri je kom na ve de ne u svim do ku men ti ma, uzo rak ko ji me ras po la že mo zor no nam ot kri va glav na obi ljež ja nji ho va dje lo va nja u Mle ci ma (vi dje ti: Pri log 3). Naj u če sta li je (33 po sto) se bi lje že kao po mor-ci, po se bi ce kao mor na ri (ma ri na ri us, ma ri na io) na mle tač kim tr go vač kim i rat nim bro do vi ma,17 a u ne ko li ko ih pri mje ra za ti če mo i kao bar ka ri o le ili gon do li je re – vla sni ke ma njih plo vi la ko ji ma se oba vlja tran sport lju di i ro be duž mle tač kih ka na la i La gu ne.18

14 ASV, NT, b. 132, br. 371, 16. VII 1500; NT, b. 742, br. 49, 13. II 1511.15 ASV, NT, b. 70, br. 206, 3. XI 1557; NT, b. 542, br. 599, 3. IV 1565; NT, b. 583, br. 513, 24.

VI 1603.16 L. Čoralić, U gradu svetoga Marka, str. 122-141.17 Primjerice, Damianus de Zeta marinarius (ASV, NT, b. 377, br. 203, 24. IV 1478); Iohannes

de Zeta marinarius (NT, b. 876, br. 445, 16. XI 1487); Marcus condam Georgii de Zeta marinarius (NT, b. 886, br. 262, 28. X 1541).

18 Luca de Zeta condam Nicolao barcarolus (ASV, NT, b. 878, br. 76, 15. XII 1500.). Godine


Zet ski ise lje ni ci su i sa so lid nih 27 po sto uklju če ni u ra zno vr sna obrt-nič ka za ni ma nja. Spo mi nju se, pri mje ri ce, pod stri gač suk na (ci ma dor) Ivan Lu kov iz Ze te, obu ćar ski maj stor (su tor) Ra de, iz ra đi vač okvi ra za pro zo-re (fe ne stra ri us) Pe tar, škri njar (cas se la ri us) Ivan Pe tar (Zan pi er), dr vo dje-lac (ma ran gon) Pa ško (Pa skva lin) Alek san drov i broj ni dru gi.19 U kon tek stu uklju če no sti u mle tač ke obr te, kao i u nji ho va pro fe si o nal na udru že nja (ce-ho vi, bra tov šti ne) po seb no se vri je di osvr nu ti na zet sko ga ise lje ni ka i iz ra đi-va ča ve sla (re mer) Ni ko lu. L’ar te dei re me ri ubra ja la se me đu naj sta ri je i po-seb no ci je nje ne obr te u Mle ci ma, a Sta tut (Ma ri e go la) ve slar skih me šta ra (iz 1307. go di ne) je dan je od naj sta ri jih sa ču va nih pra vil ni ka ne kog mle tač kog obrt nič kog dru štva. U udru zi ve sla ra bi lje že se kroz niz sto lje ća broj ni ise-lje ni ci za vi ča jem sa is toč no ja dran ske oba le,20 a u XVI sto lje ću nji hov je udio naj u pe ča tlji vi ji. Iz to ga vre me na (1517. god) po tje če i za štit ni znak (in seg na) mle tač kih ve sla ra ko ji je iz ra đen – ka ko je na ve de no u nat pi su – u do ba ka da je udru gom pred sje da vao Ni ko la Mar kov iz Mr ko je vi ća (Mar cho vic hio).21 U tom je kon tek stu za zet ske ise lje ni ke po seb no zna čaj no dje lo va nje ser Ni ko le Sti je po vog (Nicolò di Stef fa no de Zet ta), ko ji se kao član upra ve bra tov šti ne ve sla ra bi lje ži 1539. go di ne (je dan je od tri po moć ni ka/com pag ni ta da ak tu-al nog pred stoj ni ka/ga stal da Na da la Mic ha e lo vog).22 Go di ne 1545. Ni ko la je pred stoj nik udru ge te se na toj funk ci ji u vi še man da ta spo mi nje sve do oko 1570. go di ne. U vri je me nje go va upra vlja nja udru gom do ne se ne su broj ne za kon ske na do pu ne u Sta tut bra tov šti ne, a od red bom iz 1555. go di ne (po seb-no is tak nu ta u Sta tu tu) Ni ko la je uveo stro že pro pi se o ob ve znom pla ća nju čla na ri ne svih bra ti ma, uklju či vo i naj vi ših du žno sni ka u udru zi.23 Po seb no je za ni mljiv na vod za pi san u Ma ri e go li ve sla ra 1. VI 1569. Iz tek sta je raz vid no

1511. kao pokojni spominje se zetski iseljenik i barkariol Stijepo (NT, b. 873, br. 113, 12. XI 1511).

19 ASV, NT, b. 1208, br. 398, 8. X 1551; NT, b. 958, br. 187, 13. VI 1500; NT, b. 377, br. 76, 30. X 1485; NT, b. 276, br. 128, 16. I 1583; NT, b. 158, br. 754, 21. I 1584.

20 Primjerice, 1442. godine zabilježeni su Bartol i Zane iz Senja; 1495. kao predstojnik udruge veslara spominje se Luka Kotoranin, a tijekom prvih desetljeća XVII stoljeća čelna je mjesta u Scuola dei remeri obnašao Nikola Lukov iz Perasta. Usporedi: La Mariegola dei remeri, edizione critica a cura di Giovanni Caniato, elektronsko izdanje, str. 46, 59, 82, 177-178, 180-181.

21 L’arte dei remeri: i 700 anni dello statuto dei costruttori di remi (a cura di Giovanni Caniato), Venezia, 2007, str. 72-73.

22 Nikola iz Zete spominje se, zajedno s compagnima Nikolom Andronikom i Dominikom Radovim (za koje također možemo s velikom sigurnošću pretpostaviti da su zavičajem sa istočnoga Jadrana, možda upravo s područja crnogorskog primorja) i gastaldom udruge Nadalom Michaelovim, u svezi utvrđivanja prava bratovštine veslara na grobnicu za njezine članove u crkvi S. Bartolomeo. Usporedi: La Mariegola dei remeri, edizione critica a cura di Giovanni Caniato, elektronsko izdanje, str. 133-134.

23 La Mariegola dei remeri, edizione critica a cura di Giovanni Caniato, elektronsko izdanje, str. 127, 137.


da je upra vo u vri je me Ni ko le iz Ze te ob no vlje na bra tim ska ka pe la ve sla ra u cr kvi S. Bar to lo meo te po sta vlje na no va ol tar na pa la.24

Prilog3:ZanimanjazetskihiseljenikauMlecima

Po mor stvo i obr ti či ni li su oko še zde set po sto za ni ma nja u ko ja su bi li uklju če ni ise lje ni ci iz Ze te. U mno go ma njem po stot nom omje ru bi lje ži mo ih kao tr gov ce (17 po sto). To su, pri mje ri ce, Ni ko la iz Ze te, tr go vac si rom (ven de for mag gio) ko ji svo je pro daj no mje sto ima na Pi az za S. Mar co; Pe tar Ma te jev ko ji u sre di šnjem pred je lu S. Mar co pro da je vi no (ven di tor vi ni), tr go vac-sit ni čar Ra de25 te pro da vač ra blje ne od no sno iz no še ne ro be Fra no po koj nog Iva na Ma ri je iz Ze te, dje la tan na pod ruč ju pred je la Can na re gio.26

U ma njem bro ju pri mje ra (13 po sto) zet ske ise lje ni ke bi lje ži mo i kao no si te lje ni žih dr žav nih slu žbi pri mle tač kim ma gi stra tu ra ma i ure di ma. Ta ko je, pri mje ri ce, Pa vle Lu kov iz Ze te pro ci je ni telj pri ure du za vi no (sti ma dor 24 ... et furono renovado la nostra capella di remeri in ttempo di misier Nicolò di Stefano da

Zetta gastaldo ... cusi con li suoi banchi intagadi di nogera e con li sui soasoni atorno di dentro et il contratravo dentro di fuora et la fu bianchizada dentro e di fuora et oltra in questo la fu depenta con ordene di tuta la fraterna et come li ano dato de li sui denari ... et tanto più fiseme far nova la nostra palla dil laltar a li dorador et al marangon che l’a conzado come si vede. Usporedi: La Mariegola dei remeri, edizione critica a cura di Giovanni Caniato, elektronsko izdanje, str. 79.

25 ASV, NT, b. 786, br. 7, 21. VIII 1521; NT, b. 132, br. 481, 5. XII 1501; NT, b. 960, br. 618, 5. II 1504.

26 Frano se bilježi kao trgovac rabljenom robom (strazzarol) u razdoblju od 1612. do 1629. godine. Tada je član trgovačkih udruženja koja su okupljala upravo trgovce navedene specifikacije (ASV, Arti, b. 708: Arte dei strazzaroli, indice alfabetico, 1616-1629; b. 397: Arte dei marzeri, luminarie, anno 1612).

pomorstvo33%

trgovina17%

obrti27%

državnaslužba13%

kuænaposluga7%

duhovneosobe3%


ad ofi ti um da tii vi ni), Ivan, sin Iva na po slu ži telj je (fa mu lo) u ma gi stra tu ri Gi u sti zia Vec chia, a slu žbe nik (ofi cial) pri is to me je ure du bio i Za ka ri ja.27 U ne ko li ko se pri mje ra ise lje ni ci iz Ze te od no sno nji ho vi po tom ci bi lje že u cr-kve nim slu žba ma (3,3 po sto)28 te – na po sljet ku - ka da je ri ječ o že na ma, kao kuć na po slu ga u mle tač kim obi te lji ma (se dam po sto).29

***Ise lje ni ci za vi ča jem od hr vat sko ga sje ve ra, pre ko Is tre, Dal ma ci je i

Bo sne do cr no gor sko ga pri mor ja i Al ba ni je uglav nom se mo gu ubro ji ti u sloj ni že ili sred nje imuć nih gra đa na. Nji hov imov ni sta tus ka rak te ri zi ra po sje do-va nje skrom nog ka pi ta la, iz o sta nak vla sni štva nad ne kret ni na ma te ogra ni-čen do met po slov nih kon ta ka ta. Ri ječ je, po naj pri je, o pret hod no na ve de nim ob na ša te lji ma za ni ma nja po put obič nih mor na ra, ma nje pro duk tiv nih i tra-že nih obrt ni ka, kuć noj po slu zi ili sla bi je pla će nim dje lat ni ci ma u mle tač-kim ure di ma. Ta kav pri mjer jed ne ni že/sred nje imuć ne ise lje ni ce opa ža mo u slu ča ju Ru že, su pru ge mor na ra Da mja na iz Ze te, ko ja – pri go dom opo ruč-nog ob da ri va nja kće ri Ma ri je – po seb no na bra ja kon kret ne pred me te ko ji ma ras po la že u svo me do mu (kre vet, po kri va či, ja stu ci, ogr ta či, ko šu lje, suk nje, ha lji ne, rub ci, pr ste nje, pri bor za je lo i slič no).30

Ipak, mo žda čak i vi še ne go u pri mje ru ne kih dru gih za vi čaj nih sku-pi na, kod zet skih ise lje ni ka mo že mo iz dvo ji ti vi še po je di na ca ko ji su u no-voj do mo vi ni ras po la ga li znat ni jim nov ča nim ka pi ta lom, vla sti tim ne kret-ni na ma te sa mo stal no re a li zi ra li nov ča ne tran sak ci je sa su na rod nja ci ma i mle tač kim gra đa ni ma. Ka ko bi bo lje upo zna li tu “elit ni ju” sku pi nu zet skih ise lje ni ka, po treb no je ne što se kon kret ni je po za ba vi ti nji ho vim pri mje ri-ma, raz vid nim na osno vu iš či ta va nja opo ruč nih spi sa. Ta ko se kao je dan od vr lo imuć nih zet skih ise lje ni ka s kra ja XV i po čet kom XVI sto lje ća iz-dva ja mor nar An dri ja Sti je pov. Na osno vu po da ta ka iz vi še nje go vih opo-

27 ASV, NT, b. 886, br. 303, 11. V 1550; NT, b. 132, br. 308, 28. VIII 1485; NT, b. 133, br. 552, 23. XII 1493.

28 Takav je primjer svećenik i kanonik Alvise Nigro. Nećak je tada već pokojnoga Stijepa iz Zete, ali - s obzirom da nismo sigurni u podrijetlo Stijepove supruge Bernardine – ne možemo sa punom sigurnošću tvrditi da je Alvise nužno podrijetlom iz Zete (ASV, NT, b. 927, br. 10, 27. VII 1541).

29 Primjerice, Jelena iz Zete služavka je u kući mletačkoga plemića Giovannija Aloisija Bondulmera (ASV, NT, b. 132, br. 371, 16. VII 1500), a Ana Božova poslužuje u domu Laurenzii de Cixini (?) (NT, b. 66, br. 1, 27. V 1504).

30 Rosa uxor Damiani de Zeta: Item dimitto Marine filie mee unum lectum magnum, 3 capizalos, 4 cusinos, unam coltram novam, 4 paria lintiaminum, 11 camisas de donna, tres traversas, 5 mantilas negras, 7 fazoletos, unam vestam de panno negro novam, unam investituram panni paonazzi, unam investituram de rassa verde, 2 pignolatos albos, unum pignolatum argenteum, unam traversam nigram a donna, 2 veras auri, 5 pirones, 5 coltelos, unam cavazaduram et unum fazolem de Flandria (ASV, NT, b. 377, br. 203, 24. IV 1478.).


ruč nih spi sa, na sta lih u ra spo nu od 1497. do 1527. go di ne, sa zna je mo da je po sje do vao imo vi nu bit no ve ću od pro sječ no imuć nih po mo ra ca. Mor nar An dri ja Sti je pov, či ji se opo ruč ni spi si vre men ski po kla pa ju s raz do bljem ka da nje gov za vi čaj pot pa da pod osman lij sku vlast, još uvi jek po sje du je ne kret ni ne (po sje de) u do mo vi ni te ih po kla nja naj bli žim čla no vi ma obi te-lji. U naj fre kvent ni joj tr go vač ko-nov čar skoj zo ni u Mle ci ma, uoko lo mo sta Ri al to, An dri ja po sje du je skla di šte (fon tik) od či je ga naj ma ubi re zna tan nov ča ni pri hod. Na osno vi po da ta ka o da ri va nju čla no va obi te lji, ali i cr-kve nih usta no va u za vi ča ju i na Sve toj Go ri (o če mu će bi ti ne što vi še ri je-či ka sni je), raz vi dan je nje gov zna tan nov ča ni ka pi tal (vi še sto ti na du ka ta iz rav no po di je lje nih po je din ci ma i cr kve nim usta no va ma) te ak tiv no po-slo va nje s broj nim mle tač kim ži te lji ma (me đu ko ji ma su i nje go vi su na rod-nja ci).31 Dru gi ta kav pri mjer od no si se na zet sko ga ise lje ni ka Pa vla Lu ko va, gra đa ni na ko ji ta ko đer ras po la že so lid nim nov ča nim ka pi ta lom. Vla snik je i dvi ju ku ća (ma nje i ve će) u pred je lu Can na re gio (žu pa S. Can ci a no) te ze-mlji šnog po sje da u Ve ne tu (No a le). Imuć ni ise lje nik Pa vle Lu kov imao je u svo joj slu žbi i kuć nu po slu gu od no sno oso be ko je su se za nje ga bri nu le u po sljed njim go di na ma i mje se ci ma ži vo ta te ih iz ri je kom spo mi nje i ob-da ru je ma njim nov ča nim svo ta ma.32 Kao ku će vla snik u Mle ci ma bi lje ži se i Ni ko la Sti je pov, tr go vač ki pod u zet nik či ji su po slo vi do pi ra li do ra znih di je lo va is toč no ja dran sko ga uz mor ja (opo ru ka je i na sta la u tre nut ku nje-go va pu to va nja al vi a zo de Al ba nia). Nje go ve ne kret ni ne smje šte ne su u žu pi S. Pi e tro di Ca stel lo (in Cal le del Sa ra sin), mje stu ko je se mo že dr ža ti naj u če sta li jom užom zo nom (unu tar pred je la Ca stel lo) obi ta va nja ise lje ni ka sa ši reg pod ruč ja is toč no ja dran ske oba le. Ni ko la svo je ku će da je u na jam te od tih pri ho da fi nan ci ra ne ma lu svo tu mi ra za (200 du ka ta) na mi je nje nog kće ri Fra ni ci (Fran ceschi na).33 U imuć ni ji dio zet skih ise lje ni ka za si gur no se ubra ja ju i Sti je po Pa vlov iz Ze te i nje go va su pru ga Je le na. Ras po la žu sa vi še sto ti na du ka ta nov ča nog ka pi ta la, a po naj pri je ga osta vlja ju mle tač kim cr kve nim usta no va ma te u ka ri ta tiv ne svr he.34

Dio zet skih ise lje ni ka u svo jim je opo ru ka ma za bi lje žio kon kret na nov ča na po slo va nja s mle tač kim gra đa ni ma i su na rod nja ci ma. Ta ko, pri mje-ri ce, zet ska ise lje ni ca Ra da, u tre nut ku pi sa nja opo ru ke udo vi ca Pa vla iz Ze-te, iz vr ši te lji ma svo je po sljed nje vo lje od re đu je da se od An dri je iz Ba ra, ne-gda šnjeg po slov nog su dru ga nje zi na po koj no ga su pru ga, po tra žu ju nov ča ni 31 ASV, NT, b. 877, br. 734, 9. IX 1497; NT, b. 967, br. 7, 17. IV 1506. i 20. III 1518; NT, b.

786, br. 7, 21. VIII 1521; NT, b. 143, br. 53, 3. IX 1527.32 Paulus condam Luce de Zeta: Dimitto Marie de Zara che mi serviva in infirmitate ducati

5. Item dimitto Mathie olim famule mee ducati 4. Item dimitto Clare olim massarie mee ducato uno (ASV, NT, b. 143, br. 66, 16. III 1517.

33 ASV, NT, b. 542, br. 599, 3. IV 1565.34 ASV, NT, b. 676, br. 629, 10. XI 1509; NT, b. 742, br. 59, 15. III 1510.


iz no si (toč na ci fra ni je na ve de na) ste če ni nji ho vim za jed nič kim tr go vač kim po slo va njem u Flan dri ji.35 Nov ča na po slo va nja sa su na rod nja ci ma imao je i ise lje nik Đu rađ iz Ze te ko ji od pri ja te lja Ni ko le, za vi ča jem vje ro jat no ta ko-đer iz Ze te ili s pod ruč ja cr no gor skog pri mor ja, po tra žu je pe de set du ka ta,36 do čim Ni ko la Đur đev kao svog du žni ka bi lje ži Ra du iz Pa štro vi ća (iz nos je sto du ka ta) te u opo ruč nom is ka zu ta ko đer spo mi nje svo ja po slo va nja (ula ga-nja i pri ho de) na pod ruč ju Flan dri je.37 Na po sljet ku, u opo ru ci Lu ke po koj nog Ra de iz Ze te do zna je mo da je po slo vao s al ban skim ise lje ni kom Ni ko lom iz Dri va sta (ko ji mu je ostao du žan 34 du ka ta) te s mle tač kim gra đa ni nom Fa u stom kod ko je ga je opo ru či telj za lo žio ne ko li ko sre bre nih po su da i je dan pr sten-pe čat njak u ukup noj vri jed no sti od oko 35 du ka ta.38

Obiteljskeiprijateljskevezezetskihiseljenika

Sva ko dne vlje ise lje ni ka iz Ze te u Mle ci ma, nji hov obi telj ski ži vot, kao i pri ja telj ske ve ze i po znan stva, ni su se bit ni je raz li ko va li od dru gih sta-nov ni ka gra da na la gu na ma. Je dan od po ka za te lja ko ji ipak upu ću je na od re-đe ne po seb no sti jest po ve za nost unu tar isto vr sne sku pi ne, ali i nji ho ve uče-sta le ve ze s dru gim ise lje ni ci ma, po se bi ce sa oni ma ko ji za vi ča jem ta ko đer po tje ču sa is toč ne ja dran ske oba le. Sto ga je raš člam ba tih po da ta ka, osim za upo zna va nje pri vat nog i sva ko dnev nog ži vo ta zet skih use lje ni ka, ujed no i do dat no sa zna nje o dru gim, po naj pri je sla ven skim use lje nič kim sku pi na ma. Rje či to po svje do če nje ko je go vo ri to me u pri log su bra ko vi. Na i me, iz opo-ruč nih spi sa do zna je mo da su ise lje ni ce/ise lje ni ci za vi ča jem iz Ze te broj ne bra ko ve skla pa li s oso ba ma isto ga za vi čaj nog pod ri je tla,39 kao i sa oso ba ma iz kra je va ko ji se na la ze u nji ho voj ne po sred noj bli zi ni (Pa štro vi ći, Ko tor).40 Ta ko đer, u ne ko li ko pri mje ra zet ski se ise lje ni ci bi lje že u bra ko vi ma s ise lje-ni ci ma iz dal ma tin skih i sje ver no ja dran skih gra do va. Ta ko je Ra da Pa vlo va iz Ze te su pru ga senj skog ise lje ni ka i obu ća ra Ma te ja, ba čvar Đu rađ Iva nov 35 Rečena oporučiteljica manju novčanu svotu (šest dukata) potražuje i od mletačkog

građanina Giovannija Pizola (ASV, NT, b. 960, br. 664, 20. XII 1502.).36 ASV, NT, b. 753, br. 72, 26. VIII 1507.37 ASV, NT, b. 968, br. 395, 3. III 1508.38 ASV, NT, b. 968, br. 253, 23. IV 1513.39 Primjerice, iz Zete su supružnici Oliva i mornar Nikola Radov (ASV, NT, b. 877, br. 906,

12. XII 1495), dočim je Rada iz Zete u trenutku pisanja svoje oporuke udovica zetskog iseljenika Petra (NT, b. 960, br. 664, 20. XII. 1502.). Zetsko podrijetlo vjerojatno je i u primjerima Miloša, supruga Klare Ostojine iz Zete (NT, b. 878, br. 76, 15. XII 1500), Rade – supruge zetskog trgovca vinom Petra Matejevog (NT, b. 132, br. 481, 5. XII 1501.), kao i Stane, udovice Petra iz Zete (NT, b. 968, br. 448, 14. IV 1506).

40 Angezina, udovica Petra Radovog iz Zete supruga je Kotoranina Marina, a Matija Andrijina u prvome je braku bila udana za paštrovskog iseljenika Dominika (ASV, NT, b. 786, br. 19, 3. XI 1515.; NT, b. 659, br. 659, 1. X 1544).


iz Ze te ože nio je split sku ise lje ni cu Mar ga re tu, do čim se Pa skva Lu ko va spo-mi nje kao su pru ga za dar sko ga ise lje ni ka Jur ja.41

Opo ruč ni po da ci u ko ji ma se na raz li či te na či ne spo mi nju naj bli ži čla-no vi obi te lji i rod bi ne uglav nom su isto vjet ni sva kom ono dob nom ži te lju gra da na la gu na ma. Čla no vi naj bli že obi te lji sva ko ga po je din ca (su prug/su-pru ga, dje ca, bra ća i se stre, ži vu ći ro di te lji) sma tra ju se oso ba ma naj ve će ga po vje re nja i oda no sti te se go to vo re do vi to tra ži nji ho va na zoč nost i su gla-snost u svoj stvu iz vr ši te lja (com mis sa rii) ili svje do ka pri li kom skla pa nja raz-li či tih ugo vo ra i pi sa nja po sljed njih use lje ni ko vih od red bi (opo ru ke, ko di ci li, in ven ta ri). Osim to ga, pri li kom po dje le use lje ni ko ve imo vi ne, čla no vi naj u že rod bi ne re do vi to su is ti ca ni i ob da ri va ni pri je svih dru gih te se me đu nji ma obič no na la zi i glav ni na sljed nik svih opo ru či te lje vih do ba ra. Su klad no svo-jim imov nim mo guć no sti ma opo ru či te lji za seb nim le ga ti ma ob da ru ju čla no-ve obi te lji i rod bi ne. Naj če šće se da ri va ju nov ča ne svo te te pred me ti iz opo-ru či te lje ve po kret ne imo vi ne (u pri mje ru imuć ni jih ise lje ni ka i ne kret ni ne) te nam ta kvi pri mje ri do dat no po tvr đu ju me đu sob nu po ve za nost unu tar use-lje nič kih obi te lji, ali i oda ju nji ho vo ma te ri jal no sta nje i kul tu ru sta no va nja.42

Pri ja te lji i po zna ni ci slje de ći su, ta ko đer ne za o bi la zan krug sva ko-dnev ne ko mu ni ka ci je zet skih ise lje ni ka u mle tač koj sre di ni. Oni se bi lje že kao iz vr ši te lji po sljed nje vo lje opo ru či te lja, svje do ci pri sa sta vlja nju i pot-pi si va nju opo ru ke te kao ob da re ni ci di je lom opo ru či te lje ve imo vi ne. Naj-če šće je ri ječ o oso ba ma slič no ga dru štve nog sta tu sa, skrom nih ili sred njih imov nih mo guć no sti, ko ji pre bi va ju u istim ili obli žnjim pred je li ma (Ca stel-lo, S. Mar co) i žu pa ma te oba vlja ju slič nu pro fe si o nal nu dje lat nost. Kat kad su nji ho vi naj bli ži pri ja te lji oso be naj ve ćeg opo ru či te lje va po vje re nja te im se - po gla vi to ako opo ru či telj ne ma bli žih čla no va obi te lji i rod bi ne - po vje-ra va iz vr še nje nje go ve po sljed nje vo lje i da ri va dio imo vi ne. U opo ru ka ma ise lje ni ka iz Ze te čest je spo men nji ho vih su na rod nja ka u svoj stvu iz vr ši te lja nji ho ve po sljed nje vo lje. U tom kon tek stu pred nja če ise lje ni ci iz Ze te,43 a ni-41 ASV, NT, b. 66., br. 359, 15. XI. 1481; NT, b. 959, br. 325, 22. I. 1514; NT, b. 641, br. 337,

18. VII 1542.42 Rada relicta condam Georgii de Zeta marinarii: Dimitto Nicolose mee nepti olim filie Luce

de Lago condam fratris mei habitanti in Lago unam investituram de pano paonazzo. Item dimitto Vicentie alie nepti mee filie Catarine commissarie mee aliam meam investituram de panno in rosa fulcito. Item dimitto Menege mee consobrine unam vestituram de sarzia paonazzi. Item Stane mee nepti 3 fazolettas pro anima mea. Residuum dimitto Marco nepoti meo carissimo (ASV, NT, b. 960, br. 665, 27. VII 1496); Andrea condam Stephani de Zeta: Dimitto Rado fratri meo ducati 20 et una mea vesta ex melioribus et 5 camisas. Item sorori mee Stoislave ducati 20 et sibi fiat una vestura. Item Franceschine nepti mee ducati 20 et sorori sue Vicentie alios ducatos 20. Item Stanisse nepti mee de partibus Apulie ducatos 30 (NT, b. 877, br. 734, 9. IX 1497).

43 Izvršitelji oporuke Đurđa Pavlovog su njegov nećak Grgur te prijatelj Andrija Stijepov iz Zete (ASV, NT, b. 742, br. 59, 15. III 1510), izrađivač šešira Luka iz Zete u istoj se


je ri je dak spo men i ise lje ni ka iz Ko to ra, Ba ra, Pa štr o vi ća, Bu dve i Ska dra.44 Ise lje ni ci s pod ruč ja Ze te od no sno Cr ne Go re za bi lje že ni su i kao svje do ci pri li kom sa sta vlja nja i ovje re opo ru ke svo jih ne ka da šnjih za vi čaj ni ka na sta-nje nih u Mle ci ma. Ta ko je, pri mje ri ce, Je le na iz Ze te jed na od svje do ki nja opo ru ke Ma ri je, su pru ge zet sko ga ise lje ni ka Bo ži da ra (dru ge svje do ki nje su Ra da iz Za dra i Mar ga re ta s oto ka Mu ra na), do čim se bar ka riol Lu ka iz Ze te te Da mi a nus de Mon te ne gro con dam Pe tri bi lje že kao svje do ci u opo ruč nom is ka zu Kla re iz Ze te.45

Uče sta li su, na da lje, i po da ci o le ga ti ma ko ji ma zet ski ise lje ni ci da-ri va ju svo je pri ja te lje i znan ce za vi ča jem iz ra znih di je lo va is toč no ja dran-ske oba le. I ov dje su naj če šće za stu plje ni nji ho vi su na rod nja ci isto vjet nog za vi čaj nog pod ri je tla (iz Ze te), ali ta ko đer i Ko to ra ni, ise lje ni ci s pod ruč ja Ska dar sko ga je ze ra,46 kao i iz Pa štro vi ća i Mr ko je vi ća. Kao i u pret hod nim slu ča je vi ma, i ovi su pri mje ri vri jed na i ne po sred na ilu stra ci ja pro ži ma nja i unu tar nje ko mu ni ka ci je me đu za vi čaj nim ise lje nič kim sku pi na ma u no voj sre di ni te ih je po treb no po drob ni je na ve sti. Ta ko, pri mje ri ce, Ivan iz Ze te da ri va je dan svoj pr sluk a No vel lo de Ze ta te iz ri je kom na po mi nje ka ko se od pro da je di je la nje go vih po kret ni na tre ba ju na mi ri ti du go vi ko je opo ru-či telj ima pre ma zet skom ise lje ni ku Ra di.47 Opo ruč ni spis Kla re po koj nog Osto je pra va je ri zni ca po da ta ka o po ve za no sti te ise lje ni ce s oso ba ma isto-ga za vi čaj no ga pod ri je tla. Osim što su zet ski od no sno cr no gor ski ise lje ni ci svje do ci pri li kom sa sta vlja nja nje zi ne opo ru ke, Kla ra glav nim na sljed ni ci ma svo je, vje ro jat no skrom ne imo vi ne, ime nu je Ra du iz Ze te zva nog Gla ti na te nje go vu su pru gu i svo ju ime nja ki nju Kla ru.48 Iz da šan da ri va nji ma je i zet ski ise lje nik Ivan Đur đev ko ji svom ku mu (com pa re) i pri ja te lju Ivi ci (Za net to) iz Ze te da ri va čak 200 du ka ta, do čim upo la ma nju svo tu osta vlja Mar ga re-

funkciji bilježi u oporuci imenjaka i sunarodnjaka Luke Alojzijevog (NT, b. 777, br. 286, 1. X 1521), a podstrigač sukna Ivan Lukov osoba je najvećega povjerenja Dimitrija pokojnog Nikole Mischia iz Zete (NT, b. 1208, br. 398, 8. X 1551).

44 Primjerice, mornar Đurađ iz Kotora izvršitelj je oporučnih legata zetske iseljenice Rade (ASV, NT, b. 960, br. 664, 20. XII 1502), a zapovjednik galije Božo iz Kotora na isti je način zabilježen u oporuci Nikoloze, udovice zetskog trgovca Rade (NT, b. 960, br. 618, 5. II 1504). Alvise iz Paštrovića jedan je od oporučnih povjerenika Pavla Lukovog iz Zete (NT, b. 930, br. 529, 15. V 1528). U oporuci Nikole iz Zete sva su tri izvršitelja oporuke njegovi sunarodnjaci – Ivica iz Kotora, Đurađ Martinov iz Bara te Rade iz Zete (NT, b. 968, br. 395, 3. III 1508). Skadranin Nikola bilježi se kao commissarius u oporuci zetskog mornara Lazara (NT, b. 792, br. 124, 31. I 1509), a ista je uloga namijenjena i Damjanu iz Budve, izvršitelju oporuke Pavla Lukova iz Zete (NT, b. 143, br. 66, 16. III 1517).

45 ASV, NT, b. 651, br. 113, 25. XI 1478; NT, b. 878, br. 76, 15. XII 1500.46 Iseljenici zavičajem s područja Skadarskoga jezera mogu se, u širem smislu, također

smatrati dijelom zetske iseljeničke skupine. Ipak, radi činjenice da su u mletačkim vrelima posebno označeni (de Lago), ovdje ih ipak tretiramo odvojeno.

47 ASV, NT, b. 742, br. 20, 15. VII 1479.48 ASV, NT, b. 878, br. 76, 15. XII 1500.


ti Gu ge ša, ta ko đer vje ro jat no ise lje ni ci za vi ča jem s cr no gor skog pod ruč ja.49 Je dan od naj u če sta li jih da ro va te lja su na rod nja ka za si gur no je bio i već vi še pu ta spo mi nja ni mor nar An dri ja Sti je pov. U opo ru ci pi sa noj 1506. go di ne da ri va dva du ka ta La u ri, kće ri Ra de iz Ze te te al la ma dre del det to Ra de du ca ti doi, a u isto vr snom spi su na sta lom 1521. go di ne sa po de set du ka ta ob da ru je Pe tra iz Pa štro vi ća, obu ća ra Ja ko va Spli ća ni na te Mar ka Nik ši nog zva nog Gran do iz Mr ko je vi ća.50 Ise lje ni ci s pod ruč ja Ska dar sko ga je ze ra ili iz sa mo ga Ska dra za bi lje že ni su u ne ko li ko opo ru ka zet skih ise lje ni ka. Ta-ko Ra da, udo vi ca Đur đa iz Ze te, osta vlja Bo ne ti, kće ri bar ka ri o la Ni ko le de La go dvi je svo je ko šu lje i jed nu pre ga ču; Je le na, su pru ga Lu ke iz Ze te opo-ruč no po kla nja kće ri Ma ri na iz Ska dra (ne na vo di se osob no ime ob da re ni ce) jed nu cr ve nu ha lji nu i jed nu pre ga ču, do čim mor nar La zar da ri va kće ri Lu ke iz Ska dra dva du ka ta.51 U ne ko li ko zet skih opo ru ka bi lje ži mo i ko tor ske ise-lje ni ke. Ta ko je mor nar Đu rađ Ko to ra nin iz vr ši telj opo ru ke te je dan od glav-nih na sljed ni ka imo vi ne Ra de iz Ze te, a Ma ri ja, udo vi ca ko tor skog mor na ra Ni ko le ob da re na je le ga tom Ka ta ri ne, su pru ge zet skog ise lje ni ka i ba čvar-skog maj sto ra Đur đa (da ru je joj se jed na ha lji na).52 Na po sljet ku, u opo ru ci Ma ri je, udo vi ce zet skog ise lje ni ka An dri je, za bi lje žen je po mo rac Mar ko iz Mr ko je vi ća ko je mu se osta vlja pe de set du ka ta, dok se nje go vim kće ri ma po-kla nja dio odjev nih pred me ta, po kuć stva i po ste lji ne.53

Bo gat je i ra zno vr stan i po pis zet skih ise lje ni ka spo me nu tih u opo ruč-nim spi si ma mle tač kih ži te lja za vi ča jem iz dru gih di je lo va is toč no ja dran ske oba le. I ov dje je, s ob zi rom na vri jed nost za bi lje že nog gra di va, za hval no iz-ni je ti kon kret ne pri mje re. Ta ko se, na ve di mo kon kret ne slu ča je ve, niz zet skih ise lje ni ka bi lje ži u svoj stvu iz vr ši te lja opo ru ka ise lje ni ka od Se nja do Ko-to ra.54 U dva se pri mje ra isti ise lje nik iz Ze te bi lje ži kao svje dok pri go dom za pi si va nja opo ru ka is toč no ja dran skih ise lje ni ka. To je ni ži dr žav ni slu žbe nik pri ure du Gi u sti zia Vec chia Ivan iz Ze te ko ji svje do či u opo ru ka ma Sta ne, su-pru ge An dri je iz Pa štro vi ća te u is ka zu po sljed nje vo lje Iva na iz Spli ta.55 Ise-49 ASV, NT, b. 1183, br. 232, 22. II 1526.50 ASV, NT, b. 967, br. 7, 17. IV 1506; NT, b. 786, br. 7, 21. VIII 1521.51 ASV, NT, b. 960, br. 665, 27. VII 1496; NT, b. 71, br. 61, 1. X 1506; NT, b. 792, br. 124, 31.

I 1509.52 ASV, NT, b. 960, br. 664, 20. XII. 1502; NT, b. 958, br. 168, 31. V 1509.53 ASV, NT, b. 930, br. 466, 19. V 1536.54 Trgovac Rade iz Zete jedan je od izvršitelja oporuke senjskog mornara Jurja Antunova

(ASV, NT, b. 876, br. 376, 17. VII 1477.), a Obliša iz Zete na isti se način spominje u oporuci Baranke Katarine (NT, b. 878, br. 74, 20. XI 1492). Kotoranka Katarina jednim od svojih povjerenika za izvršenje legata imenuje obućara Radu iz Zete, a njegovoj kćeri Katarini poklanja dio svoje odjeće i posteljine (NT, b. 958, br. 187, 13. VI 1500). U oporuci Jelene, udovice Bože Kotoranina, izvršitelji su Stijepo Tartaro iz Grbalja, Stano iz Šibenika te Nikola iz Zete (NT, b. 408, br. 116, 5. II 1516).

55 ASV, NT, b. 133, br. 544, 23. XI 1482; NT, b. 132, br. 308, 28 VIII 1485.


lje ni ci iz Ze te kat ka da su za bi lje že ni i kao oso be ko ji ma se da ri va dio imo vi ne opo ru či te lja sa is toč no ja dran ske oba le. Ta ko Ba ra nin Ni ko la Bo nis osta vlja Le ne uxo ri An ge li de Ze ta unum me um pa li um si ve man tel lum, do čim Ka ta-ri na iz Ba ra po kla nja Lu ci ji, su pru zi Đur đa iz Ze te, jed nu ha lji nu ku plje nu u Flan dri ji te je dan kr zne ni ogr tač.56

Ise lje ni ci iz Ze te ni su bi li, spo me nu to je već na vi še mje sta, izo li ra na sku pi na te je – raz vid no je na osno vu uvi da u nji ho ve opo ru ke – bi la raz vi je-na i nji ho va ko mu ni ka ci ja s do mi cil nim sta nov ni štvom Mle ta ka. O to me po-svje do ču ju – u svoj stvu iz vr ši te lja opo ru ke, svje do ka ili ob da re ni ka di je lom imo vi ne zet skih opo ru či te lja – broj ni mle tač ki ži te lji ta li jan sko ga pod ri je tla. Ko va či, kr zna ri, obu ća ri, kro ja či, iz ra đi va či škri nja i oruž ja, te sa ri i ka la fa ti, ali i zla ta ri, dra gu lja ri, ki pa ri, sit no sli ka ri, knji ža ri i ti ska ri te pro da va či naj-ra zli či ti je spe ci fi ka ci je, sa mo su ne ka od za ni ma nja mle tač kih gra đa na ko je bi lje ži mo u opo ru ka ma ise lje ni ka iz Ze te. Ne ki od njih su “iz vor ni” mle tač ki gra đa ni, a če sto je ri ječ o use lje ni ci ma iz dru gih di je lo va Ita li je, ma hom s pod ruč ja ko je je ula zi lo u sa stav Mle tač ke re pu bli ke.

U pret hod nim na vo di ma kon kret no su – u svr hu iz rav ne ilu stra ci je i po svje do če nja – na ve de ni broj ni pri mje ri ko ji go vo re o obi telj skom i dru-štve nom sva ko dne vlju zet skih ise lje ni ka u Mle ci ma. Iz vo ri rje či to ka zu ju ka ko je ri ječ o dru štve no ak tiv noj za jed ni ci ko ja je bi la u do ti ca ju sa svim slo je vi ma mle tač ko ga ži telj stva. Iako po da ci vr ve do ka zi ma o nji ho vim su-na rod njač kim ve za ma (obi telj skim i pri ja telj skim), či nje ni ca jest da je oči ta i nji ho va uče sta la ko mu ni ka ci ja s do ma ćim, mle tač kim ži telj stvom. Slič na obi ljež ja opa ža mo i pri li kom raš člam be dru štve no ga sva ko dne vlja ise lje ni-ka iz dru gih di je lo va is toč no ga Ja dra na u Mle ci ma te se po tim zna čaj ka ma te use lje nič ke sku pi ne mo gu ubro ji ti u dru štve nom ak tiv no šću pri la go dlji ve za jed ni ce ko ji ma pro mje na mje sta bo rav ka ni je zna či la kul tur ni šok, već su u no voj sre di ni – da le ko od rat nih ne da ća i ugro že no sti – na sta vlja li ili za po-či nja li ži vot ko ri stan i plo do no san po ci je lu dru štve nu za jed ni cu.

Cr kva, cr kve ne usta no ve i du hov ne oso be u oporukamazetskihiseljenika

Zet ski ise lje ni ci u Mle ci ma bi li su – raz vid no je iz do ku me na ta - sna-žno po ve za ni s cr kvom, cr kve nim usta no va ma i du hov nim oso ba ma.57 Nji-56 ASV, NT, b. 133, br. 475, 18. I 1490; NT, b. 878, br. 74, 20. XI 1492.57 Pretežito je riječ o katoličkim crkvenim ustanovama, ali i o – što će se pokazati iz analize –

pravoslavnoj crkvi (u Mlecima je to Grčka pravoslavna crkva). U nizu primjera vidljivo je da stroga podjela na katoličke i pravoslavne vjernike tada nije postojala, već je objedinjavajuća pripadnost kršćanskoj vjeri dominirala duhovnim svjetonazorom onovremenih građana Mletaka. Zetski iseljenici, koji su bili tijesno povezani i s katoličkim i pravoslavnim crkvenim ustanovama u iseljeništvu i u zavičaju, zoran su potkrijepa te tvrdnje.


ho ve su opo ru ke, na lik dru gim vjer ni ci ma na sta nje nim u gra du na la gu na ma, pre pu ne kon kret nih po da ta ka o nji ho vu od no su s broj nim ta mo šnjim cr kva-ma, sa mo sta ni ma, bra tov šti na ma, ho spi ta li ma, ali i sa sve će ni ci ma i re dov-ni ci ma. Iš či ta va nje i raš člam ba te sku pi ne opo ruč nih is ka za va žan su iz vor za pro u ča va nje vjer sko ga sva ko dne vlja, re li gi o zno sti i po ve za no sti zet skih ise lje ni ka s mle tač kim cr kve nim usta no va ma, ali i do dat no svje do čan stvo o nji ho vim obi ča ji ma, na vi ka ma, ma te ri jal noj kul tu ri, go spo dar skim mo guć-no sti ma i dru štve nom sta tu su.

Je dan od pr vih po da ta ka o po ve za no sti zet skih ise lje ni ka s mle tač kim vjer skim usta no va ma od no si se na oda bir po sljed njeg po či va li šta. Mje sto sa-hra ne po naj pri je se na la zi u žu pa ma od no sno pred je li ma nji ho va sta no va nja te se kao po sljed nja po či va li šta naj če šće bi lje že grob ni ce u cr kva ma pred je la Ca stel lo (pred nja če grob ni ce u ugled noj fra nje vač koj cr kvi S. Fran ce sco del-la Vig na),58 do čim su one smje šte ne u dru gim di je lo vi ma gra da za stu plje ne znat no ma nje.59

Od re đi va nje mje sta po ko pa u uskoj je ve zi s po ja šnja va njem dru gih sa stav ni ca ko je či ne po greb ne obi ča je. Sto ga u opo ru ka ma zet skih ise lje ni ka bi lje ži mo od red be o slu že nju mi sa za du šni ca u spo men na po koj ni ka i nje-go ve pret ke. Ta kve se mi se naj če šće sla ve u cr kva ma u ko ji ma se na la zi po-sljed nje po či va li šte opo ru či te lja, ali i u cr kva ma s ko ji ma je ise lje nik ti je kom ži vo ta bio in ten ziv ni je po ve zan. Ka ko je to obi čaj, opo ru či te lji per ele mo si na za slu že nje mi sa osta vlja ju dio svo je imo vi ne (su klad no nji ho vim mo guć no-sti ma i že lja ma, naj če šće je ri ječ o iz no su od ne ko li ko du ka ta), a u ni zu se pri mje ra iz ri je kom bi lje ži i ime sve će ni ka ko je mu se po vje ra va vr še nje slu-žbe Bož je.60 U po je di no sti pri ob re du sa hra ne ubra ja ju se i od red be o odje ći 58 Rada relicta Georgii de Zeta: ... sepelire apud S. Francesco Vinea (ASV, NT, b. 960, br.

665. 27. VII 1496.); Lena uxor Stephani de Zeta: ... corpus meum sepelire apud ecclesiam S. Francesci (NT, b. 676, br. 629, 10. XI 1509); Agnesina relicta Piero de Zeta: ... sepelire ad S. Francesco della Vigna (NT, b. 786, br. 19, 3. XI 1515). Kao mjesta pokopa zetskih iseljenika u predjelu Castello u pojedinačnim se primjerima bilježe još i grobnice crkava S. Maria Formosa, S. Trinità, SS. Giovanni e Paolo (dominikanska bazilika), S. Pietro di Castello (mletačka katedrala), S. Domenico, S. Giustina i dr.

59 Tako, primjerice, Rada iz Zete određuje svojim posljednjim počivalištem grobnicu u augustinskoj crkvi S. Stefano u predjelu S. Marco (ASV, NT, b. 960, br. 664, 20. XII 1502). Pokop u vlastitoj grobnici u crkvi S. Rocco (predjel S. Polo) želja je imućnog Pavla iz Zete (NT, b. 202, br. 345, 4. VII 1520.), dočim će zemni ostatci Margarete, udovice Marka iz Zete, prema njezinoj želji počivati u crkvi S. Nicolò dei Mendicoli u zapadnom predjelu Dorsoduro (NT, b. 685, br. 1406, 1. VII 1599).

60 Eustachius Radi de Zeta: Dimitto pro missis S. Marie et S. Gregorii ducati 3 per prete Francesco Carari de S. Juliani (ASV, NT, b. 377, br. 28, 20. II 1476); Catarina condam Radi de Zeta: Item dimitto ducati 3 pro missis S. Marie et S. Gregorii celebrandis per prete di S. Maria Formosa. Item celebrare messe 30 subito post mortem meam et habeat ducatum unum pro anima mea (NT, b. 377, br. 41, 16. VI 1478); Maria uxor Bosidari de Zetta: Dimitto plebano S. Antonii unam vestam meam de panno meliore ut dicat messe per


(ha bi tu) po koj ni ko ve sa hra ne, kao i ime no va nje prat nje ko ja će na zo či ti nje-go vom po sljed njem is pra ća ju. Sli je de opo ruč ne od red be ko je se od no se na upu ći va nje jed ne ili vi še opo ru či te lju bli skih oso ba na ho do ča šće za oprost gri je ha i spas po koj ni ko ve du še (tzv. za mjen ska ho do ča šća), a vri jed no je na-po me nu ti da se osim tra di ci o nal nih sve ti šta u sa mim Mle ci ma (S. Lo ren zo, S. Pi e tro di Ca stel lo, S. Cro ce i S. Trinità), u opo ru ka ma zet skih ise lje ni ka su sre ću i dru ga gla so vi ta ta li jan ska ho do ča snič ka stje ci šta (Asiz, Rim).61

Le ga ti zet skih ise lje ni ka upu će ni mle tač kim cr kva ma i sa mo sta ni ma di je lom su na mi je nje ni kao na dok na da za tro ško ve sa hra ne, slu že nje mi sa za du šni ca ili kao mi lo dar za vr še nje po greb nih ob re da i su dje lo va nje ta mo-šnje ga sve ćen stva u po sljed njem is pra ća ju. Broj ni se le ga ti da ri va ju bez po-ja šnja va nja ob ve za cr kve ne usta no ve pre ma opo ru či te lju. S ob zi rom na vr ste le ga ta, pre te ži to se upu ću ju nov ča ne svo te či ji je iz nos su kla dan so ci jal nom sta tu su i imov nim mo guć no sti ma ise lje ni ka. Ne ko li ko se ise lje ni ka za vi-ča jem iz Ze te iz dva ja iz nim no bo ga tim da rov ni ca ma mle tač kim cr kve nim usta no va ma. Ta ko, pri mje ri ce, Ni ko la iz Ze te, uz niz na vo da ko ji se od no se na mje sto po sljed nje ga po či va li šta i slu že nje mi sa-za du šni ca, iz ri je kom spo-mi nje i sa po po la du ka ta ob da ru je mle tač ke cr kve S. Fan ti no i S. Ma ria dei Mi ra co li te sa mo stan S. Ma ria del le Gra zie.62 Dug je i po pis cr ka va na da re nih opo ruč nom že ljom Je le ne, su pru ge zet sko ga ise lje ni ka Sti je pa. Na bra ja ju se cr kve od no sno sa mo sta ni S. Fan ti no, S. Ma ria Mag gi o re, S. Ma ria del le Gra-zie, S. Cro ce, S. Ma ria dei Mi ra co li, S. Ma ria del la Fa va, S. Mo isè, S. Ma ria del la Ce le stia, S. Fran ce sco del la Vig na, S. Gi o van ni La te ra no, S. Mar ti no i S. Ma ria de gli An ge li (po to nje dvi je smje šte ne su na oto ku Mu ra nu), a po-kla nja ju im se ma nje nov ča ne svo te.63 In ten ziv ne ve ze s mle tač kim cr kva ma raz vid ne su i na osno vu iš či ta va nja opo ruč nih le ga ta Pa vla Lu ko va. Pre te-ži to je ri ječ o žen skim sa mo sta ni ma u Mle ci ma i na Mu ra nu (SS. Co sma e Da mi a no, S. Se pul chro, S. Ma ria dei Mi ra co li, S. Cla ra, S. Cro ce, S. Ma ria Mag gi o re), a nov ča ni iz no si ko ji im taj imuć ni ise lje nik osta vlja naj če šće iz no si pet du ka ta.64

Nov ča ne svo te da ro va ne mle tač kim cr kva ma i sa mo sta ni ma va ri ra ju su klad no imov nim mo guć no sti ma, ali i že lja ma sa mih opo ru či te lja. Kat ka da

l’anima mea (NT, b. 651, br. 113, 25. XI 1478); Nicolaus de Zeta: Dimitto Petri oficianti in ecclesia S. Severi ducatos tres pro missis (NT, b. 651, bez br, 8. II 1491); Bernardina relicta Stephano de Zeta: Item lasso che siano celebrate le messe de S. Gregorio e S. Maria per li frati di S. Domenico a qualli lasso ducati tre (NT, b. 927, br. 10, 27. VII 1541).

61 Lucretia uxor Iohannis de Zeta: ... mittere ad Crucem, S. Trinitatem, S. Laurentii et ad Asisum (ASV, NT, b. 876, br. 445, 16. XI 1487); Agnesina relicta Pietro de Zeta: ... mittere ad Castello, S. Croce, S. Laurentio et S. Maria de Loreto (NT, b. 786, br. 19, 3. XI 1515).

62 ASV, NT, b. 651, bez br, 8. II 1491.63 ASV, NT, b. 676, br. 629, 10. XI 1509.64 ASV, NT, b. 143, br. 66, 16. III 1517.


su da rov ni ce is ka za ne bez po seb nih do dat nih ob ja šnje nja o na mje ni po klo-nje nog nov ca, a kat ka da je iz ri je kom na ve de no da se nov ča ni le gat mo ra utro ši ti za po tre be grad nje ili ure đe nja (per fa bri ca) do tič ne cr kve ne usta no-ve. Ta ko, pri mje ri ce, Ka ta ri na Ra do va iz Ze te osta vlja dva de set du ka ta pro fa bri ce ec cle sie S. Ma ria For mo sa, do čim Ivan čak sto du ka ta na mi je nju je za grad nju sa mo sta na S. Gi u sep pe.65 Do bra (Bo na), udo vi ca zet skog ise lje ni-ka La za ra sta nov ni ca je pred je la Ca stel lo u žu pi S. Trinità. On dje će, pre ma že lji opo ru či te lji ce, bi ti ugro blje ni i nje zi ni zem ni ostat ci, a svo joj žup noj cr kvi Do bra na mi je nju je za tro ško ve odr ža va nja skrom nu svo tu od jed no ga du ka ta.66 Sli čan slu čaj bi lje ži mo i u pri mje ru Je le ne, su pru ge Lu ke iz Ze te, ko ja cr kvi S. Trinità da ri va, ta ko đer per fa bri ca, iz nos od dva du ka ta.67

Mle tač ke bra tov šti ne (Scu o le) za bi lje že ne su u opo ru ka ma zet skih ise-lje ni ka vr lo če sto. Po naj pri je je ri ječ o bra tov šti na ma smje šte nim u pred je lu i žu pi opo ru či te lja va mje sta sta no va nja (tzv. žup ske bra tov šti ne), a pri pad ni ci zet ske za jed ni ce če sto su bi li i nji ho vi ak tiv ni čla no vi. Mle tač kim se bra tov-šti na ma – su klad no stup nju uklju če no sti opo ru či te lja u nji hov rad i ak tiv no sti – da ri va dio ise lje ni ko ve po kret ne imo vi ne ili ma nja nov ča na svo ta.68

U opo ruč nim spi si ma ne gda šnjih ži te lja gra da na la gu na ma da rov ni ce ta mo šnjim ubo ži šti ma (ho spi ta li ma) sma tra ne su uobi ča je nim či nom. Zet ski ise lje ni ci ni su se pri to me ni ma lo raz li ko va li od svo jih su gra đa na te sto ga u nji ho vim opo ruč nim spi si ma uče sta lo bi lje ži mo da ri va nje mle tač kih ho spi-ta la, u pr vo me re du onih naj po zna ti jih (Ma don na del la Pietà, SS. Gi o van ni e Pa o lo, Ospe da le de gli In cu ra bi li, S. An to nio i dr).69

Do la ze ći s pod ruč ja ko je je upra vo u po sljed njim de se tlje ći ma XV sto lje ća te po čet kom XVI sto lje ća pro ži vlja va lo dra ma tič no raz do blje svo je po vi je sti, zet ski su ise lje ni ci – mno go vi še od onih mle tač kih sta nov ni ka ko ji ni su is ku si li rat ne ne da će i sud bi nu prog na ni ka – po ka zi va li so ci jal nu osje-tlji vost pre ma si ro ma šnim od no sno eg zi sten ci jal no ugro že nim su gra đa ni ma. Otu da u nji ho vim opo ru ka ma ne ma li broj le ga ta ko ji ma se za si ro ma šne gra-đa ne ili za mi raz dje voj ka ma iz ne i muć nih obi te lji osta vlja zna ča jan dio ise-lje ni ko ve imo vi ne. Pri mje ri ce, An to ni jo Ni ko lin iz Ze te svu svo ju imo vi nu ne ras po di je lje nu le ga ti ma da ri va su pru zi, a na kon nje zi ne smr ti ime tak će se

65 ASV, NT, b. 377, br. 41, 16. VI 1478; NT, b. 1183, br. 232, 22. II 1526.66 ASV, NT, b. 71, br. 24, 28. II 1490.67 ASV, NT, b. 71, br. 61, 1. X 1506.68 Bona relicta Lazari de Zeta: Item dimitto Scole ecclesie S. Trinitatis de quo ego sum

ducatum unum. Item Scole S. Ursule dimitto ducatum unum (ASV, NT, b. 71, br. 24, 28. II 1490); Nicolaus de Zeta: Item dimitto fratribus Scole S. Fantini ducatum unum (NT, b. 968, br. 395, 3. III 1508); Lucha de Zeta condam Radi: Dimitto Scole Corporis Christi a S. Laurentii libras tres (NT, b. 968, br. 277, 10. IX 1515).

69 ASV, NT, b. 66, br. 359, 15. XI 1481; NT, b. 143, br. 53, 3. IX 1527); NT, b. 927, br. 10, 27. VII 1541.


ras po di je li ti za uda ju si ro ma šnih dje vo ja ka.70 Niz le ga ta upra vlje nih u ka ri-ta tiv ne svr he bi lje ži opo ru ka He le ne, su pru ge Sti je pa iz Ze te. De set du ka-ta po kla nja pro pa u pe res Chri sti, si ro ma šnim čla no vi ma bra tov ši ne Spi ri to San to u cr kvi S. Ma ria For mo sa osta vlja dva du ka ta, a če ti ri du ka ta iz ri či to je na mi je nje no za si ro ma he nje zi ne žu pe S. Se ve ro u pred je lu Ca stel lo.71 Na kra ju, u ovo me je kon tek stu da ri va nja po seb no za ni mljiv le gat če sto spo mi-nja nog mor na ra An dri je Sti je po vog ko ji iz vr ši te lji ma svo je po sljed nje vo lje od re đu je da na dra žbi pro da ju dio nje go va po kuć stva i odje će te od pri ho da sva ke go di ne ob da re si ro ma he na uli ci ko ja vo di pre ma mle tač koj cr kvi S. An to nio i to upra vo na blag dan Sv. An tu na (13. li panj).72

Uklju če nost u vjer sko sva ko dne vlje gra da na la gu na ma ogle da la se i kroz uče sta le ve ze zet skih ise lje ni ka s du hov nim oso ba ma. Sto ga u nji ho vim opo ru ka ma ta mo šnje sve će ni ke, re dov ni ke, kle ri ke, la ič ke re dov ni ce i dru ge ob na ša te lje cr kve nih slu žbi bi lje ži mo u svoj stvu iz vr ši te lja opo ruč nih spi sa, kao svje do ke te ob da re ni ke di je lom opo ru či te lje ve imo vi ne. Iako je po naj-pri je ri ječ o do ma ćim, mle tač kim sve će ni ci ma, opa ža mo i pri mje re u ko ji ma su spo me nu te du hov ne oso be za vi ča jem sa is toč no ja dran ske oba le ili su čla-no vi opo ru či te lje ve obi te lji od no sno rod bi ne.73

***Bra tov šti na Sv. Jur ja i Tri pu na (Scu o la de gli Schi a vo ni), osno va na

1451. go di ne u sr cu pred je la Ca stel lo, sto lje ći ma je bi la sre di šnja usta no va oku plja nja ise lje ni ka za vi ča jem od sje ve ra Hr vat ske do cr no gor skog pri mor-ja i unu tra šnjo sti.74 Uklju če nost u rad te ugled ne mle tač ke udru ge, ko ja se u

70 ASV, NT, b. 296, br. 27, 15 X 1561. Za istu svrhu čak 400 dukata namijenjuje imućni zetski iseljenik Ivan (ASV, NT, b. 1183, br. 232, 22. II 1526.).

71 ASV, NT, b. 676, br. 629, 10. XI 1509.72 ASV, NT, b. 786, br. 7, 21. VIII 1521.73 Svećenik Poneša (čije pobliže podrijetlo nije poznato) izvršitelj je oporuke Menege, supruge

Mihajla iz Zete (ASV, NT, b. 377, br. 60, 26. VIII 1482.). U oporuci Dobre, udovice Lazara iz Zete, spominje se njezin rođak – svećenik Nikola – te mu se dariva jedan dukat (NT, b. 71, br. 24, 28. II 1490). U oporuci pisanoj 1550. godine Pavao Lukov više puta spominje kći Luciju, tada predstojnicu samostana Madonna delle Grazie u Mestrama te joj dariva sav svoj imetak neraspodijeljen drugim legatima (NT, b. 886, br. 303, 11. V 1550.).

74 O povijesti rečene bratovštine postoji opsežna literatura. Vidi primjerice: Niko Luković, Bratovština bokeljskih pomoraca Sv. Đorđa i Tripuna u Mlecima, Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, sv. 4., Kotor, 1957, str. 33-43; Guido Perocco, Carpaccio nella Scuola di S. Giorgio degli Schiavoni, Venezia, 1964; Isti, Guida alla Scuola Dalmata dei Santi Giorgio e Trifone (detta San Giorgio degli Schiavoni), Venezia, 1984; L. Čoralić, Bratovština slavenskih doseljenika sv. Jurja i Tripuna u Veneciji. Izvori, historiografija i mogućnosti istraživanja, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sv. 27, Zagreb, 1994, str. 43-57; Ista, “Scuola della nation di Schiavoni” – hrvatska Bratovština sv. Jurja i Tripuna u Mlecima, Povijesni prilozi, sv. 18, Zagreb, 1999, str. 53-88; Ista, U gradu svetoga Marka, str. 215-262.


do ba naj sna žni jih pre ko ja dran skih ise lja va nja sma tra la jed nom od vo de ćih tzv. “na ci o nal nih” bra tov šti na, va žna je sa stav ni ca iz pro šlo sti za jed ni ce zet-skih ise lje ni ka u glav nom gra du Pri ve dre re pu bli ke. Nji ho va je po ve za nost sa “skja vun skom” bra tov šti nom raz vid na kroz niz opo ruč nih na vo da. Sto ga mno gi oda bi ru grob ni ce bra tov šti ne Sv. Jur ja i Tri pu na, smje šte ne u cr kvi S. Gi o van ni Bat ti sta del Tem pio (do 1551. go di ne ujed no i sje di šte bra tov-šti ne), za mje sto svo jeg po sljed njeg po či va li šta. Ta ko, pri mje ri ce, Ni ko la iz Ze te iz ri je kom na vo di ka ko je nje go va že lja da mu ti je lo po či va in ar chis Scho le S. Ge or gii Scla vo rum te bra tov šti ni za tro ško ve uko pa da ri va tri du-ka ta.75 Grob ni cu “sla ven ske bra tov šti ne pri cr kvi Sv. Iva na Kr sti te lja” oda-bi re za svo je ukop no mje sto i Lu ka Ra dov, a nje gov le gat bra tov šti ni iz no si je dan du kat.76 Op ći na vod o sa hra ni u na ve de noj cr kvi bi lje ži mo u opo ru ci Ka ta ri ne, su pru ge Đur đa iz Ze te, a sli čan na vod na la zi mo i u opo ru ci Sta ne po koj no ga Ni ko le.77

Zet ski ise lje ni ci, in ten ziv no po ve za ni s broj nim mle tač kim cr kve nim usta no va ma, u svo jim opo ru ka ma ra do su se pri sje ća li nji ma po seb no bli ske bra tim ske udru ge te joj – su klad no svo jim mo guć no sti ma – da ri va ju dio svo-je imo vi ne (naj če šće ma nje nov ča ne iz no se).78

Po svje do če nje o uklju če no sti zet skih ise lje ni ka u dje lo va nje bra tov šti-ne Sv. Jur ja i Tri pu na ne koć je bi lo sa ču va no u spo me nu toj cr kvi S. Gi o van-ni Bat ti sta del Tem pio, gdje su se na la zi le bra tim ske grob ni ce, ali i ukop na mje sta is tak nu ti jih čla no va te udru ge. Za hva lju ju ći is tra ži va nju Em ma nu e la An to ni ja Ci cog ne, is tak nu tog pro u ča va te lja mle tač ke spo me nič ke ba šti ne, sa zna je mo po da tak da su bra ća Bo žo i No ve lo iz Ze te o svo jem tro šku on dje da li po di ći grob ni cu na mi je nje nu nji ho vim obi te lji ma, ali i dru gim čla no vi-ma di la Scho la de mi si er S. Zor zi de la na cion de Schi a o ni (1529. god).79

***Pret hod no na ve de ni pri mje ri iz vjer sko ga ži vo ta zet skih ise lje ni ka po-

gla vi to se od no se na ka to lič ke cr kve ne usta no ve u Mle ci ma i nji ho voj ne-po sred noj kop ne noj i otoč noj oko li ci. Osim na ve de nih, u opo ru ka ma ove sku pi ne ise lje ni ka bi lje ži mo i nji ho ve ve ze s ta mo šnjom pra vo slav nom za-75 ASV, NT, b. 968, br. 395, 3. III 1508.76 ASV, NT, b. 968, br. 277, 10. IX 1515.77 ASV, NT, b. 958, br. 168, 31. V 1509; NT, b. 127, br. 795, 13. II 1536.78 Lena uxor Stephani de Zeta: Item dimitto pauperibus Scole S. Georgii ducati doi (ASV,

NT, b. 676, br. 629, 10. XI 1509); Stefanus condam Pauli de Zeta: Dimitto Scole S. Georgii Dalmatinorum ducatos tres (NT, b. 742, br. 59, 15. III 1510); Paulus condam Luce de Zeta: Item dimitto Scole mee S. Georgii ducatos tres (NT, b. 143, br. 66, 16. III 1517); Maria relicta Andree de Zeta: Dimitto Scole S. Zorzi di Schiavoni ducati doi (NT, b. 930, br. 466, 19. V 1536).

79 E. A. Cicogna, Corpus delle iscrizioni di Venezia e delle isole della Laguna Veneta, sv. I., Venezia, 2001. (priredio Pietro Pazzi), str. 600-601.


jed ni com od no sno s cr kvom ko ju su osno va li ise lje ni ci iz Grč ke, po naj pri je s pod ruč ja ko ja su se na la zi la u sa sta vu mle tač ko ga do mi ni ja. Za svo je su bo go služ je grč ki ise lje ni ci is pr va ko ri sti li ka pe lu S. Or so la u do mi ni kan skoj ba zi li ci SS. Gi o van ni e Pa o lo, kao i cr kvu S. Bi a gio (zva nu ta da i S. Bi a-gio dei Gre ci). Od tri de se tih go di na XVI sto lje ća bo ga ti i ci je nje ni grč ki ise lje ni ci (ali i oni iz dru gih di je lo va is toč no ja dran ske oba le) po tak nu li su svo jim sred stvi ma grad nju vla sti to ga vjer skog sje di šta (do vr še nog po čet kom se dam de se tih go di na XVI sto lje ća) – cr kve S. Gi or gio (S. Gi or gio dei Gre-ci), a ko ja je smje šte na u Ca stel lu, naj fre kvent ni joj zo ni nji ho va obi ta va nja i dje lo va nja. Na grad nji sve ti šta pra vo slav nih use lje ni ka su dje lo va li su naj-pri zna ti ji ono dob ni mle tač ki gra di te lji (San te Lom bar do, Gi an nan to nio Chi-o na, Ber nar do On ga rin), a zda nje je ti pi čan pro dukt mle tač ke gra di telj ske umjet no sti re ne san sne epo he. U sklo pu cr kve na la zi la se i nji ho va na ci o nal na udru ga od no sno bra tov šti na (Scu o la de San Zor zi dei Gre ci), ko ja je ima la iz nim no va žnu ulo gu u po ve zi va nju pra vo slav nih ži te lja Mle ta ka.80

Cr kve S. Bi a gio i S. Gi or gio za bi lje že ne su u ne ko li ko opo ru ka zet-skih ise lje ni ka kao mje sta ko ja oda bi rom po sta ju nji ho va po sljed nja po či va-li šta. U pr vo me pri mje ru imuć ni Ivan iz Ze te u opo ru ci pi sa noj 1526. go di ne (ne po sred no pri je ne go je ot po če la grad nja sje di šta grč ke cr kve) iz ri je kom od re đu je da nje go vo ti je lo po či va u cr kvi S. Bi a gio, gdje se na la zi i grob ni ca nje go va po koj no ga oca te za ure đe nje iste cr kve da ri va so lid nih pe de set du-ka ta.81 S pra vo slav nom cr kvom S. Gi or gio dei Gre ci uče sta lo je bio po ve zan i zet ski ise lje nik Di mi tri je Mischia. Nje go va je opo ruč na že lja da bu de sa hra-njen u cr kvi S. Gi or gio dei Gre ci (ko ja je sre di nom XVI sto lje ća već ima la vla sti ta ukop na mje sta). Cr kvi se pri tom da ri va de set du ka ta, a ta mo šnjem sve će ni ku – za “mi lo dar i grob ni cu” – do dat nih dva du ka ta.82 Bra tov šti nu pra vo slav nih use lje ni ka spo mi nje i ov dje če sto ci ti ra ni mor nar An dri ja Sti je-pov te joj da ri va de set du ka ta, a ka pe la nu iste Scu o le (ko je mu je ime Sa vi na) osta vlja do dat nih dva du ka ta.83

80 O crkvi i bratovštini S. Giorgio dei Greci vidi podrobnije u djelima koja se bave grčkom iseljeničkom zajednicom u Mlecima: Giovanni Veludo, Sulla colonia greca orientale stabilita in Venezia, Venezia, 1847; Giuseppe Tassini, Curiosità veneziane, ovvero origini delle denominazioni stradali, Venezia, 1863. (ristampa: Venezia, 1990), str. 244-246, 320-321; Giulio Lorenzetti, Venezia e il suo estuario, Venezia, 1926. (ristampa: Trieste, 1974), str. 316-320; Giorgio Fedalto, Ricerche storiche sulla posizione giuridica ed ecclesiastica dei Greci a Venezia nei secoli XV e XVI, Firenze, 1967; Guido Perocco – Antonio Salvadori, La civiltà di Venezia, sv. II (Il Rinascimento), Venezia, 1976, str. 783-788; Silvia Gramigna – Annalisa Perissa, Scuole di arti mestieri e devozione di Venezia, Venezia, 1981, str. 40-41; Brunehilde Imhaus, Le minoranze orientali a Venezia 1300-1510, Roma 1997; L. Čoralić, U gradu svetoga Marka, str. 103-104.

81 ASV, NT, b. 1183, br. 232, 22. II 1526.82 ASV, NT, b. 1208, br. 398, 8. X 1551.83 ASV, NT, b. 786, br. 7, 21. VIII 1521.


Zavičajnevezezetskihiseljenika

Broj ni zet ski ise lje ni ci na la zi li su u Mle ci ma traj no uto či šte, za sni-va li obi telj i dom, za po šlja va li se u tra že nim i pro duk tiv nim dje lat no sti ma (po mor stvo, obr ti) te vre me nom pre ki da li ve ze s rod nim kra jem. Nji ho vi su po tom ci (po gla vi to oni ro đe ni u mje ša nim bra ko vi ma) po di za ni i od ga ja ni is klju či vo u mle tač koj sre di ni te su se vre me nom asi mi li ra li (ve ne ti zi ra li) i gu bi li svi jest o do mo vin skom pod ri je tlu svo jih pre da ka. Ipak, sraz s no vom sre di nom i lju di ma, dru ga či jim obi ča ji ma i na či nom ži vo ta, ni su nu žno zna-či li pre sta nak do mo vin skih ve za svih ise lje ni ka. Ar hiv ska vre la svje do če da su ne ki ise lje ni ci – bez ob zi ra što su fi zič ki naj če šće traj no na pu sti li svo ju do mo vi nu - za dr ža va li kon kret ne ve ze s čla no vi ma obi te lji, rod bi nom, pri ja-te lji ma i po zna ni ci ma u rod no me kra ju.

U opo ru ka ma zet skih ise lje ni ka naj čvr šći trag o po ve za no sti sa za vi-ča jem is ka zan je pri go dom spo mi nja nja i ob da ri va nja cr kve nih usta no va u do mo vi ni. Naj r je či ti je po svje do če nje za si gur no su opo ruč ni spi si i ko di ci li mor na ra An dri je Sti je po vog, na sta li u tri de se to go di šnjem raz ma ku od 1497. do 1527. go di ne. Iako osnov nim za ni ma njem obi čan po mo rac, An dri ja je uspio u Mle ci ma ste ći broj ne ne kret ni ne, na po se du ća ne i rad nje na tr go vač ki naj pro met ni jim mje sti ma gra da. Vi še stru ke nov ča ne le ga te osta vlja broj nim čla no vi ma svo je uže i ši re obi te lji, a me đu po slov nim su rad ni ci ma spo mi nju se tr gov ci i pod u zet ni ci iz Cr ne Go re, Ska dra, Pa štro vi ća, Bu dve, Ko to ra, Du brov ni ka, Spli ta, te iz raz li či tih ta li jan skih gra do va. Vi dlji vo us pje šan i bo gat pod u zet nik, An dri ja ne ma li dio svo je imo vi ne upu ću je pra vo slav nim sve ti šti ma na pod ruč ju Ska dar skog je ze ra i na Sve toj Go ri, iz ra ža va ju ći pri-tom uobi ča je nu že lju da se u re če nim ma na sti ri ma i cr kva ma odr že mi se za du šni ce za spas nje go ve du še. Ta ko se u ma na sti ru Sv. Đur đa na oto či ću Be ška na Ska dar skom je ze ru mo ra odr ža ti če tr de set mi sa u spo men na nje go-vog po koj nog oca Sti je pa. U spo men i za spas du še po koj ne maj ke Mi ro sla ve An dri ja od re đu je dva de set mi sa u cr kvi Sv. Ni ko le na Vra nji ni te isto to li ko mi sa u cr kvi Go ri ce sve tog star ca Ma ka ri ja ili Star če voj Go ri ci. Bez ob ve za slu že nje mi sa za du šni ca An dri ja osta vlja cr kva ma Sv. Du ha i Sv. Troj stva na Go ri ci po de set od no sno dva de set du ka ta. Spo me nu toj cr kvi Sv. Đur đa na oto ku Be ška i Sv. Ni ko li na Vra nji ni na mje nju je po de set du ka ta. Sli je di spo mi nja nje i ob da ri va nje tri ju ma ri jan skih cr ka va. Ri ječ je o Bo go ro di či noj cr kvi na oto ku Mo rač ni ku, cr kvi Us pe nja Bo go ro di ce na oto ku Kom (za du-žbi na i ma u zo lej Cr no je vi ća) te cr kvi Pre či ste Bo go ro di ce Kra jin ske, a sva-koj na mje nju je po pet du ka ta. Iako sva svo ja do bra osta vlja su pru zi Ma ri ji, te na kon nje zi ne smr ti ne za ko ni toj kće ri He le ni, An dri ja od re đu je da, uko li ko kćer ne bu de ži vje la ča snim ži vo tom, dio po kret nih do ba ra i nov ča na svo ta od 200 du ka ta mo ra ju pri pa sti ma na sti ri ma na Ska dar skom je ze ru. Osta tak


do ba ra ko ji pre o sta ne na kon is pu nja va nja svih le ga ta An dri ja na mje nju je si-ro ma si ma i cr kva ma na pod ruč ju Ze te84. An dri ja, na da lje, u svo jim opo ru ka-ma spo mi nje i pra vo slav na sve ti šta na Sve toj Go ri (Ato su) u Grč koj te ne ke od ta mo šnjih broj nih ma na sti ra na da ru je ma njim nov ča nim pri lo zi ma. Ta ko pr vom na sta lom i po ugle du naj zna čaj ni jem sve to gor skom ma na sti ru La-vra (Ve li ka La vra Sv. Ata na zi ja) osta vlja pet du ka ta, ko li ko i ma na sti ru Sv. Pa vla. Dru gom po va žno sti sve to gor skom ma na sti ru Va to pe di, kao i ma nje zna čaj nom ma na sti ru Ka sta mo ni tu (Kon sta mo nit), osta vlja po de set du ka ta. An dri ja ne za bo ra vlja ni srp ski ma na stir Hi lan dar, za du žbi nu ra ških vla da ra Ne ma nji ća, te mu po kla nja dva de set du ka ta. Na po sli jet ku An dri ja spo mi nje i ma na stir i cr kvu Sv. Ka ta ri ne na Si naj skoj Go ri ko joj osta vlja pri log u iz no su od dva de set du ka ta85.

Ska dar ske ma na sti re bi lje ži mo i u opo ru ci Sti je pa Pa vlo vog, zet sko ga ise lje ni ka ko ji je u no voj do mo vi ni bio po ve zan s ni zom svo jih su na rod nja-ka, ali i s ta mo šnjim cr kve nim usta no va ma (s ra znim ka to lič kim te s pra-vo slav nom cr kvom). Sti je po iz ri je kom od re đu je da se na kon smr ti nje go vi po smrt ni osta ci po hra ne in una cap sa lig nea i po hra ne u cr kvi S. Bi a gio te po sli je – ka da to bu de mo gu će – pre ne su u Ze tu i sa hra ne u jed nom od ma na-sti ra na Ska dar skom je ze ru. Iz vr ši te lji ma svo je po sljed nje vo lje (zet ski ise-lje ni ci Gr gur Đur đev i An dri ja Sti je pov) od re đu je da svu nje go vu po kret nu imo vi nu, pri če mu po gla vi to mi sli na odjev ne pred me te, ta ko đer pre ne su u Ze tu i po klo ne ne koj od ta mo šnjih cr kve nih usta no va.86

84 Andreas condam Stephani de Zeta marinarius de S. Antonini: ... celebrare messe 40 mortuorum pro anima condam patris mei in ecclesia S. Georgii de Lacu de Zeta. Item altre messe 20 in ecclesia S. Nicolai de Vranina pro anima condam matris mee Miroslave et 20 altre messe in ecclesia vocata Goriza Starzeva etiam pro anima dicte matris mee. Item lasso in Lago de Scutari a S. Zorzi de Isola di Beri ducati 10. Item alla giesia chiamata Spirito Sancto nominata Scoglio del Vecchio ducati 20. Item in dicto Lagu alle giesie di S. Nicolò della Vranina ducati 10. Item in la parte de Zeta alla giesia chiamata S. Ternità de Gorizani lasso ducati 20. Item in la isola del Lago de Santi nominata Morachia a una giesia chiamata S. Maria Procasa ducati 5. Item lasso a una giesia chiamata Comi in cavo di detto Lago ducati 5 d’oro. Item alla giesia nominata S. Maria de Crayna lasso ducati 5 d’oro. .... in la mia fia Lena natural le qual voglio et instituisco mia herede... con questa conditione se la non reda honesta laudabile vita overo che la morise senza fioli legitimi voglio che dette parte de fonteghere et ducati 200 vadi in monasterii de Lago de Scutari. Residuum dispensari inter pauperes Christi et inter ecclesias existentibus in partibus meis cioè in Zeta et in eius teritorio (ASV, NT, b. 877., br. 734., 9. IX. 1497; b. 786, br. 7, 21. VIII 1521; b. 143, br. 53, 3. IX 1527; b. 967, br. 7, 17. IV 1506).

85 Item dimitto ducati 5 ecclesie S. Pauli de Monte Sancto. Item dimitto Lavre de Monte sancto ducati 5 pro anima mea. Item a monasterio Vatopedi ducati 10. Item a Captimonie ducati 10. Item a monasterio Hilandar posto in Monte Sancto ducati 20. Item a Monte Sinai ducati 20. (ASV, NT, b. 877, br. 734, 9. IX 1497; b. 786, br. 7, 21. VIII 1521; b. 143, br. 53, 3. IX 1527; b. 967, br. 7, 17. IV 1506).

86 ASV, NT, b. 742, br. 59, 15. III 1510.


U ne ko li ko se opo ru ka zet skih ise lje ni ka spo mi nju i čla no vi nji ho vih obi te lji ko ji još uvi jek ži ve u do mo vi ni ili će se – ovi sno o okol no sti ma – ise-li ti u Mlet ke. Ta ko Ra da, udo vi ca mor na ra Đur đa iz Ze te, iz ri je kom bi lje ži ne ća ki nju Ni ko lo zu, kćer nje zi na po koj no ga bra ta Lu ke, za ko ju na vo di da je ha bi tan te in La go, a opo ruč nim joj le ga tom na mje nju je jed nu svo ju ha lji nu.87 Ro đa ke u za vi ča ju imao je, u tre nut ku pi sa nja svo je opo ru ke, i zet ski ise lje-nik Pa ško Alek san drov. Ime nu ju ći su pru gu Hi po li tu glav nom na sljed ni com sve u kup ne imo vi ne, Pa ško iz ri je kom na po mi nje da je su pru ga ob ve zna nje-go vim ro đa ci ma ko ji ti je kom bu du ćeg vre me na mo žda use le u Mlet ke, udi-je li ti po je dan du kat.88

Zaključak

Pro u ča va nje pre ko ja dran skih ise lja va nja iz Ze te u Mlet ke sa stav ni je dio ši rih mi gra cij skih pro ce sa ko ji su se, u ozrač ju osman skih osva ja nja i pre kra ja nja dr žav no-po li tič kih ze mljo vi da, zbi va li na pod ruč ju europ sko ga ju go i sto ka. Na sta vlja ju ći se na do sa da šnja is tra ži va nja po vi je sti pre ko ja-dran skih mi gra ci ja, po naj pri je onih s pod ruč ja cr no gor skog pri mor ja i unu-tra šnjo sti, u ovom su ra du pred sta vlje ni zet ski ise lje ni ci i nji ho vo dru štve no, obi telj sko i vjer sko sva ko dne vlje u glav no me gra du Se re nis si me.

Na osno vu raš člam be opo ruč nih spi sa (kao pre te ži to upo ra blje ne gra-đe) do zna je mo da je pri su stvo zet skih ise lje ni ka u Mle ci ma naj i zra zi ti je od sre di ne XV. sto lje ća do pr vih de se tlje ća XVI sto lje ća, što se u ve li koj mje ri po du da ra s pri je lom nim voj no-po li tič kim do ga đa nji ma u Cr noj Go ri, ka da taj pro stor pot pa da pod osman sku vlast. Ise lje ni ci iz Ze te bi li su u Mle ci-ma – a o to me vre la ne po bit no svje do če – ti pič na use lje nič ka za jed ni ca, na-lik broj nim dru gim za vi čaj nim sku pi na ma sa is toč no ga Ja dra na. Pre te ži to su na se lja va li is toč ni grad ski pred jel Ca stel lo, sto lje ći ma sre di šnje pod ruč je obi ta va nja ise lje ni ka iz slo ven skih kra je va i hr vat sko ga sje ve ra do Al ba ni je i Grč ke. On dje su če sto pro na la zi li za po sle nje u mle tač ko me ar se na lu (ta da vo de ćem voj no-po mo r skom kom plek su na Sre do ze mlju), a on dje se na la-zi la i nji ho va bra tov šti na Sv. Jur ja i Tri pu na, sre di šnja usta no va oku plja nja ise lje ni ka za vi ča jem sa is toč ne oba le Ja dra na. U Ca stel lu je bi la smje šte na u cr kva pra vo slav nih use lje ni ka (S. Gi or gio dei Gre ci te isto i me na bra tov-šti na), ta ko đer ne u pit no za stu plje na u opo ruč nim do ku men ti ma ise lje ni ka iz zet skih kra je va.

Po mor ci i obrt ni ci po pro fe si ji, zet ski ise lje ni ci su po gla vi to pri pa da li sred njem i ni žem dru štve nom slo ju. Ipak, ot kri va mo i niz uspje šnih i imov-no sna žnih ise lje ni ka ko ji se mo gu dr ža ti elit ni jim di je lom svo je za vi čaj ne 87 ASV, NT. b. 960, br. 665, 27. VII 1496.88 ASV, NT, b. 325, br. 589, 19. I 1585.


sku pi ne. U Mle ci ma je, zna no je u hi sto ri o gra fi ji, dje lo vao i stva rao je dan od ta da šnjih vo de ćih zet skih kul tur nih pre ga la ca – Bo ži dar Vu ko vić Pod go ri ča-nin (umro u Mle ci ma 1539. go di ne) – ti skar i za slu žnik za iz da nja ni za knji ga na na rod no me je zi ku.

Zet ski ise lje ni ci bi li su uče sta lo po ve za ni s pri pad ni ci ma svo je za vi-čaj ne sku pi ne, ali i sa use lje ni ci ma iz dru gih di je lo va is toč no ja dran ske oba le (po naj pri je sa oni ma iz pri mor skih gra do va od Ko to ra do Ba ra). Iako u do-mo vi ni naj če šće vi še ni su ima li vla sti te po sje de i imo vi nu, ne ki se opo ru či-te lji u svo jim bro jim le ga ti ma pri sje ća ju za vi ča ja, da ru ju ći ta mo šnjim cr kve-nim usta no va ma dio svo je imo vi ne. Ta kvi su nam po da ci pre va žan iz vor o traj nom po sto ja nju ko mu ni ka ci ja zet skih ise lje ni ka sa za vi ča jem ko ji mo žda vi še ni ka da ni su ima li pri go de osob no po ho di ti.

Na kra ju mo že mo za klju či ti: mi gra ci je iz Ze te u Mlet ke sa stav ni su dio ši rih pre ko ja dran skih ise lja va nja ko ja su – kroz ka sni sred nji i ra ni no vi vi jek – za hva ća la ši rok po tez ape nin ske či zme. Upo zna va nje pri sut no sti i dje lo va nja za pa že ne zet ske ise lje nič ke sku pi ne u Mle ci ma sto ga je vri je dan pri nos po zna va nju po vi je sti Cr ne Go re, ali i vi še sto ljet nih ko mu ni ka ci ja i pro ži ma nja to ga pro sto ra s Mle ci ma i europ skim Za pa dom.

Lo vor ka ČO RA LIć

THE EMI GRANTS FROM ZE TA IN VE NI CE (FROM THE FIF TE ENTH TO THE SE VEN TE ENTH CEN TURY) –

A CON TRI BU TION TO THE KNOW LED GE OF RE LA TI ONS BET WE EN MON TE NE GRO AND VE NI CE IN THE PAST

Sum mary

The ar tic le is ba sed on the analysis of so ur ce ma te ri als kept in the Sta te ar-chi ve of Ve ni ce (pri ma rily the last wills) and the exi sting re sults of pre vi o us hi sto ri-o graphy. Ba sic com po nents from the past of the emi grants from Ze ta in Ve ni ce ha ve been analysed in de ta ils ba sed on the se so ur ces and li te ra tu re: chro no lo gi cal sco pe of the ir pre sen ce and agency in Ve ni ce, the way they we re re cor ded in so ur ces, pla ces of the ir re si den ce, pro fes si ons and eco no mic po ten tial, ti es of fa mily and fri en dship and the ir re la ti on ships with the Ve ne tian ec cle si a sti cal in sti tu ti ons and mem bers of the clergy. Par ti cu lar at ten tion has been awar ded to the forms of com mu ni ca tion of the im mi grants from Ze ta with the ir com pa tri ots, as well as to the re la ti on ships they for med with the im mi grants co ming from ot her are as of the eastern Adri a tic. The exam ples of con nec ti ons of the im mi grants from Ze ta to the Ve ne tian ec cle si a sti cal in sti tu ti ons (both tho se Cat ho lic and tho se of the Ort ho dox Church in Ve ni ce), which are par ti cu larly in for ma ti ve, ha ve been pre sen ted, as well as the ir ti es to the chur ches


and mo na ste ri es in the old ho me land. The ar tic le con clu des that the im mi grants from Ze ta in the ca pi tal of the Ser re nis si ma for med a very im por tant and so ci ally ac ti ve im mi grant com mu nity and that the ir mi gra ti ons on the Ita lian co ast we re an in te gral part of wi der mi gra tory mo ve ments bet we en the two Adri a tic sho res du ring the pe-riod of the La te Mid dle Ages and early Mo dern Age.

Key words: Zeta, Montenegro, Venice, the Republic of Venice, migrations, Early Modern Age.

iseljenici iz zete u mlecima (xv - xvii stoljeće): prilog...

Documents