intervju - deloitte united states · smo sa sabinom softić. povod razgovora je bio i nedavno...

31POSLOVNE NOVINEoktobar/listopad 2015.

Kako po uspješnosti u po-slovanju možete okarak-terisati Deloitte u BiH uodnosu na druge u regiji?

Kakva je razlika između tržišta uBiH i Hrvatskoj i Srbiji?

- Naše povezane firme, Deloitte uHrvatskoj i Srbiji imaju mnogo više upo-slenika, jer je i tržište mnogo veće, pasamim tim i potrebe za konsultantskimuslugama su veće. izazovi sa kojima sesreću naše kompanije su slične, alisamo tržište u susjednim zemljama jemnogo zrelije i ekonomski jače. Klijentiu ovim zemljama su mnogo višespremni da angažuju konsultante i pro-fesionalne firme za pomoć na različitimprojektima i u prevazilaženju određenihizazova. Nadalje, tržište u Srbiji i Hrvat-skoj je uređenije, odnosno uspostavljenje nadzor nad revizorskim društvima. UFBiH nadzor revizorskih društava jošnije profunkcionisao, a samo djelimi-čno funkcioniše u republici Srpskoj,gdje se nadzor provodi od strane Mini-starstva finansija rS. U BiH i pet go-dina nakon donošenja novog Zakona oračunovodstvu i reviziji i uspostavljanjarevizorske komore Federacije BiH na-dzor još nije profunkcionisao. To je

veoma veliki problem sa kojim se či-tava revizorska praksa susreće i kojiima negativan uticaj na cjelokupnu pri-vredu i korisnike finansijskih izvještaja.Trenutno unutar revizorske profesije sepokušava uvesti red uvođenjem tariferevizorskih usluga, što je po meni po-grešan put. Najbolje prakse i iskustva izrazvijenih zemalja su pokazala da bezkvalitetnog nadzora, poslovanje revizor-skih društava i kvalitet pružanja revizor-skih i drugih povezanih usluga nije naonom nivou na kojm bi trebao biti. Zbogtoga mnogi klijenti ne dobijaju adekva-tnu uslugu za novac koji plaćaju, pačesto ne vide pravu korist od revizije.Međutim, revizija ima veoma važnuulogu, jer neovisni revizor provjerava ipotvrđuje istinitost i objektivnost fina-nsijskih izvještaja i time povećava vjero-dostojnost, ozbiljnost i pouzdanostinformacija koje se dostavljaju državniminstitucijama, bankama, poslovnimpartnerima, što u krajnjem omogućavakonkurentno i profitabilno poslovanje,te olakšava donošenje poslovnihodluka. i u drugim segmentima našegposlovanja nedostaje adekvatan si-stem. Naprimjer, u Hrvatskoj postoji in-stitut ovlaštenog poreskog savjetnika,

te je samim tim došlo do boljeg profili-ranja kadrova, i njihove kvalitetnije edu-kacije u poreskom i pravnomkonsaltingu. Kod nas poreskim savjeto-vanjem može da se bavi svako lice kojesmatra da ima adekvatno znanje i isku-stvo, što opet negativno utiče na kvali-tet usluga za koje klijenti plaćaju.

Koji su to izazovi bh. tržišta?- Deloitte je u BiH u potpunosti ra-

vnopravan ured sa svim ostalim ure-dima u centralnoj Europi i u svijetu.Unutar našeg ureda smo izgradili kom-pletnu hijerarhiju od partnera i revizoraodgovornih za profesionalne usluge, doosoba odgovornih za kontrolu kvaliteta.To je i najveća prednost naše firme uodnosu na neke firme koje se bave slič-nim poslovima. Deloitte je prepoznaovrlo rano potencijal lokalnog tržišta inaših kadrova. Zapošljavamo najkvali-tetnije kadrove koje dalje razvijamoomogućavajući im da pohađaju najboljelokalne i međunarodne obuke i teninge.iz tog razloga mi možemo da djelujemolokalno, ali u isto vrijeme da pružimomeđunarodnu ekspertizu i znanje. Našlokalni tim je dovoljno jak, obučen, kon-

30 POSLOVNE NOVINE • www.privrednastampa.biz

Intervju

Sabina Softić, partner u Deloitte d.o.o.

Zemlje centralne i istočne Europe su stabilno i interesantno

područje za ulaganjePo veličini prihoda i po broju uposlenih, Deloitte d.o.o. je najveća revizorsko-konsul-tantska firma u BiH. Trenutno u uredima u Sarajevu i Banjoj Luci je uposleno više od65 zaposlenika. Skoro 17 godina Deloitte posluje na području BiH, a o tome kolikose to poslovanje u Bosni i Hercegovini razlikuje od drugih u regionu, i kakve su raz-like između tržišta, te koji su izazovi u poslovanju na ovim prostorima, razgovarali

smo sa Sabinom Softić. Povod razgovora je bio i nedavno objavljivanje liste TOP 500kompanija na području centralne Europe, na kojoj su se našle i četiri bh. kompanije

Razgovarala: Alena Ahmetspahić - Fočo

kurentan i kompatibilan sa našim stru-čnjacima iz bilo kojeg ureda u svijetu.Upravo ta činjenica nam omogućavada usprkos lošoj ekonomskoj situaciji iteškim izazovima sa kojima se našaprivreda suočava, budemo uspješni iveć 17 godina lideri u našoj profesiji.

Deloitte tradicionalno rangiranajveće kompanija u Centralnoj Eu-ropi i Adria regionu. Da li je ove go-dine bilo značajnih promjena privrhu ljestvice 500 najvećih kompa-nija Srednje Europe?

- Cilj same publikacije ToP 500jeste pomoći zemljama u okruženju darazumiju koja su to kretanja koja sedogađaju na našem tržištu. To istraži-

vanje se provodi već deveti put i dobarje indikator stanja u kojem se nalazeregionalne privrede. Kroz devet godinapratimo kako određene industrije, ali ipojedinačne kompanije, banke i osigu-ravajuća društva posluju, te analizi-ramo kako se mijenjaju njihovistrateški prioriteti i samim tim i rezul-tati. ono što je karakteristično za našetržište jeste da su zemlje centralne iistočne Europe postale relativno sta-bilno i interesantno područje za ulaga-nje, za razliku od zemalja Bliskogistoka i sjeverne Afrike, gdje smo svje-doci velikih političkih problema. Nada-lje, troškovi transporta i političkanestabilnost čine poslovanje sa Kinomi indijom manje atraktivnim, što pogo-duje našem regionu. Zemlje centralne

Europe postaju sve više interesantneza investitore iz razvijenih industrijskihzemalja, prvenstveno iz zapadne Eu-rope. To je vidljivo i u našim analizama.vidimo da su firme koje su posljednjihgodina ostvarile veliki rast ustvari ve-zane za operacije zapadnoeuropskihzemalja koje se postepeno prenose iizmještaju u zemlje centralne i istočneEurope. Za razliku od istraživanja kojeDeloitte provodi u Kini ili SjedinjenimAmeričkim Državama, gdje se unutarpet godina pojave sasvim nove kompa-nije koje veoma brzo rastu i strateškimspajanjima postaju globalni igrači, CEToP 500 lista je relativno statična, inema velikih promjena u strukturi do-minantnih kompanija.


CE TOP 500

Početkom septembra u Zagrebuje održan okrugli sto – „500 najve-ćih tvrtki srednje Europe“. Kakve suporuke i zaključci poslani sa ovogokruglog stola?

- Zaključak je da tržištu centralneEurope slijedi blag oporavak, te da sezemlje centralne Europe ostvarile rast urelativnom iznosu od 3%. vidan je rastu određenim industrijama, te unatočproblema sa migrantima i izbjegličkomkrizom, centralna Europa je na putuoporavka, što mogo zavisi od ekonom-ske situacije u Njemačkoj, Francuskoj,Švedskoj, Danskoj i razvijenim zem-ljama zapadne Europe. oporavak za-padnoeuropskih zemalja znači ioporavak centralne Europe.

Koliko se kompanija iz BiH ovegodine našlo na listi Deloitte CETOP 500 i koje su to?

- Podaci koji su vezaniza BiH su skromni. Na listisu se našle četiri kompa-nije, ali rezultati nisu takološi ako znamo da Make-donija ima samo jednukompaniju koja se plasiralana rang-listu 500 najvećih.ipak, imajući u vidu veličinunaše države i političko-eko-nomsku situaciju u kojoj senalazimo, te elementarnenepogode koje su se desile, rangiranječetiri bh. firme možemo nazvati relativ-nim uspjehom. Lani smo imali tri rangi-rane kompanije iz naše zemlje: optimaGrupa, Holdina i jP Elektroprivreda BiH.ove godine im se priključila ASA Pre-vent Group, i veoma je bitno da se nalisti našla i jedna proizvodna kompanijaiz privatnog sektora.

Možete li reći nešto više o važ-nost objave konsolidovanih izvje-štaja za tržište BiH?

- Konsolidovani finansijski izvještajipredstavljaju zbir pojedinačnih izvještajapreduzeća koja posluju u okviru jednegrupe. oni su veoma bitni jer samo po-moću tih konsolidovanih izvješaja mo-žete vidjeti stvarno stanje poslovanjagrupacije. Nažalost, osim zakonskeobaveze ovjere ovakvih finansijskih iz-vještaja i njihove predaje AFiP-u i APiF-u, dostupnost i upotrebakonsolidovanih finansijskih izvještaja u

BiH je ograničena. Unatoč veoma ja-snim pravilima korporativnog upravljanjai zakonskim obavezama, regulatori idrugi korisnici finansijskih izvještaja neinsistiraju na objavi revidiranih finansij-skih izvještaja, uključujući i konsolido-vane finansijske izvještaje. Privatnegrupacije i holding firme koje su u pri-vatnom vlasništvu i nisu na berzi, nisuni zakonski obavezne da objave konsoli-dovane finansijske izvještaje i u takvimslučajevima objava zavisi od njihovogodnosa sa investitorima i poslovnimpartnerima. Međutim, ima mnogo dru-štava koja su subjekti od javnog značajapoput banaka, osiguravajućih drušatva,dioničkih društava koja kotiraju na berzi,te javnih preduzeća čiji pojedinačni ikonsolidovani finansijski izvještaji tre-baju da budu javno dostupni, ali u pra-ksi se to često zanemari.

Kakva je situacija u zemljama uokruženju kada je ovo u pitanju?

- Ne možemo reći da je sve savr-šeno ni u zemljama regiona. Njihovavelika prednost je mnogo veća efikas-nost i flaksibilnost u donošenju i pošti-vanju propisa, jer imaju jednostavnijustrukturu zakonodavne i izvršne vlasti.Nadalje, te su zemlje veću EU ili veomablizu priključenju EU, te svaka promjenapropisa u tim zemljama predstavljasamo usaglašavanje sa propisima EUkoji su već doneseni i zaživjeli su u pra-ksi. Lakše je preuzeti propise, nego pra-viti ispočetka svu regulativu u složenojdržavi kao što je naša. Prije 5-6 godinarazlika između BiH i Hrvatske bila jemnogo manja nego što je sada u do-menu transparentnosti poslovanja pri-vrednih subjekata, u poštivanjuračunovodstvenih i propisa revizorskestruke, u domenu objave podataka kojisu u skladu sa zakonima i poslovnimuzansama. Takav trend je zabrinjavajući

jer razlika postaje vremenom veća ibojim se da ne postanemo zatočeniciadministrativnog aparata i kompliko-vane strukture države te ne mognemodovoljno brzo da donosimo propise iusaglašavamo se sa najboljim pra-ksama.

Od čega će, po vašem mišljenju,najviše zavisiti budući ekonomskirazvoj zemlje? U kojim granama mo-žemo biti konkurentni?

- Ekonomski razvoj naše zemlje za-visi najviše od nas, odnosno od samihprivrednika. Politički faktor je jako bitan,ali ne možemo uvijek prebacivati odgo-vornost na političare. Unatoč mnogimproblemima, u BiH imamo izuzetno pa-metne, vrijedne i talentovane ljude.Nama samo treba efikasan sistem i pri-like da dokažemo svoju sposobnost.Ponosna sam da kažem da kada

imamo regionalne treninge iprojekte, naši uposlenici iz BiHdobijaju najbolje ocjene i upravomislim da tu leži naša snaga. Netreba da čekamo i tražimo raz-loge zašto ne možemo da serazvijamo nego da tražimo na-čine da prebrodimo prepreke.imamo mnogo uspješnih predu-zeća, regionalnih, porodičnih, dr-žavnih, imamo i mnogouspješnih privatizacija, ali takve

pozitivne priče nisu na naslovnim strani-cama novina i na udarnim terminima vi-jesti. Moramo kreirati mentalitetdruštva koje je spremno da prihvati ipodrži uspjeh pojedinca i društva.

Koje su najveće prepreke za pri-vrednu saradnju među zemljamabivše Jugoslavije?

- Prepreke su većinom administra-tivne, a ponekad i političke prirode.Naši zapadni susjedi su u EU, a minismo, to je dodvoljno velika preprekaza nas. Prepreke često postoje zahva-ljujući našoj neefikasnosti i složenomadministrativnom aparatu. Kada tomedodate naš mentalitet, odnosno navikuda izbjegavamo igrati po pravilima, sa-radnja je često otežana. Međutim, ipored svega saradnja između privred-nika je dobra kada posmatramo nivodobavljač – kupac ili ugovarač – podu-govarač, ali to nije dovoljno i moramose potruditi da saradnja bude bolja nasvim nivoima.


Intervju

Energetika i resursi vodeći po veličini prihoda

Četiri bh. kompanije u Deloitteovoj ligi najvećih

CE TOP 500 predstavlja projekat Deloitte Central Europe koji se provodi po 9. putna području Centralne Evrope. Cilj projekta je rangirati 500 najvećih kompanija,50 najvećih banaka i 50 najvećih osiguravajućih društava, te analizirati najznačaj-nije privredne trendove te kretanja u bankarskom i sektoru osiguranja. Ove godineBosna i Hercegovina ima četiri kompanije na listi CE TOP 500, što je u odnosu nagodinu prije više za jednog. O ovogodišnjem rangiranju i kretanjima na tržištu za

Poslovne novine prilog su pripremili Deloitteovi eksperti

Za razliku od istraživanja koje Deloitte provodiu Kini ili Sjedinjenim Američkim Državama,gdje se unutar pet godina pojave sasvim novekompanije koje veoma brzo rastu i strateškimspajanjima postaju globalni igrači, CE ToP 500lista je relativno statična, i nema velikih pro-mjena u strukturi dominantnih kompanija

CE ToP 500 listu obilježava pad prihoda od 4,2% u od-nosu na prošlu godinu što iznosi približno 30 milijardieura. S obzirom na to da na listi imamo 89 novih dru-štava, odnosno činjenicu da se sadržaj rang-liste promije-nio, društva na ovogodišnjoj listi su ostvarila prosječnustopu rasta od 3%, što je na razini prošlogodišnjeg pro-sjeka i tek nešto više od inflacije.

Najveće tri kompanije zadržale su svoja mjesta na ta-blici, a u okviru ToP 10 imamo samo dva nova društva -Audi Mađarska i Lotos Grupa iz Poljske.

Najveća kompanija Srednje Evrope je i dalje poljskanaftna kompanija PKN orlen, sa 25,5 milijardi eura pri-hoda od prodaje. Na drugom mjestu je mađarski MoL, sa

15,7 milijardi eura prihoda, dok je treća češka Škoda, sa10,9 milijardi eura. U odnosu na 2013. godinu prve dvijekompanije su ostvarili manje prihode i to: PKN orlean za1,5 milijardi eura (5%), mađarski MoL za 2,3 milijardueura (12%), a dok je češka Škoda ostvarila rast za 0,6 mi-lijardi eura (9,7%). Smanjenje nivoa prihoda naftnih kom-panija odražava posljedice globalnog pada cijena naftnihderivata, gdje PKN orlen, MoL, ali ni bh. društva Holdina ioptima grupa nisu ostala imuna te su zabilježila pad pri-hoda od 3,6%, odnosno 6%.

Ukupan broj zaposlenih u kompanijama koje su se us-pjele rangirati među 500 najvećih prelazi 3,3 miliona, štopokazuje da se radi o vrlo značajnim pokretačima privred-nih kretanja u Centralnoj Evropi.


CE TOP 500

Rangiranje je obuhvatilo 18 zemalja i to baltičke re-gije, Ukrajinu, Poljsku, Slovačku, Češku, rumuniju,Moldaviju, zemlje bivše jugoslavije i Albaniju.

rangiranje se vrši na osnovu prihoda od prodaje ostva-renih u toku 2014. godine. Za ulazak na ljestvicu su bilipotrebni prihodi u iznosu od 459 miliona eura (2013, 477miliona eura). Za prikupljanje podataka korišteni su upit-nici i javno dostupni izvori. Ukoliko su bili dostupni, kori-šteni su konsolidovani podaci, a prihod podružnica velikihgrupacija prikazan je posebno za one podružnice koje po-sluju u različitim industrijama, podindustrijama ili zem-ljama u odnosu na matičnodruštvo, te su bile dovoljno ve-like da se samostalno plasirajuna listu.

Ključni nalazi istraživanja

Uprkos padu cijena nafte inaftnih derivata, energetika iresursi su još uvijek vodeća in-dustrija po veličini prihoda. Me-đutim, potrošački sektor sa174 društva je vodeća indu-strija po broju kompanija uukupnom poretku.

Poljska je i dalje vodećazemlja po broju kompanija kojesu se plasirale na rang listu

(170), ali i vodeća zemlja po ukupnom prihodu koje su tekompanije ostvarile. Na listu se nadalje plasiralo 79 kom-panija iz Češke, 66 iz Mađarske i 46 iz rumunije i ovekompanije iz navedenih zemalja čine gotovo tri četvrtineliste.

Najveća promjena u poretku se odnosi na činjenicu daUkrajina ima 21 kompaniju manje nego prethodne godine,što je rezultat geopolitičke situaciju u Ukrajini koja je di-rektno uticala na smanjenje BDP za 7% u 2014. godini, te15 % u prvoj polovici 2015. godine, a sve kao posljedicasmanjenja potrošnje, investicija i izvoza.


CE TOP 500

CE TOP 500 - industrijska segmentacija prema broju kompanija i prihodima ostvarenim u 2014. godini


CE TOP 500

od zemalja bivše jugoslavije, ukupno 43 kompanije su seplasirale na ovu rang-listu što predstavlja povećanje za sedamnovih kompanija i to: Tarkett Bačka Palanka, Adris Grupa, ASAPrevent Group, impol, Elektro Energija, Kolektor i ACH.

Posmatrajući regionalne predstavnike, najviše ih je iz sek-tora energetike (19 kompanija), zatim slijedi potrošački sek-tor i transporti sa 16 predstavnika. Kompanije iz sektoratelekomunikacija i tehnologije su zastupljene sa tri predsta-vnika, prerađivački sektor sa dva. Dvije regionalne farmaceut-ske kompanije su se plasirale na ovu listu: Krka i Lek, obje izSlovenije. jedini regionalni predstavnik javnog sektora na listii ove godine je Zagrebački holding.

Slovenija ima najviše predstavnika na ovoj listi, njih dva-deset, dok je Hrvatska zastupljena sa dvanaest, Srbija sašest, a Bosna i Hercegovina sa četiri predstavnika na listi.

Agrokor je najveća regionalna kompanija, a druga najvećakompanija u zemljama bivše jugoslavije i 28. u Srednjoj Ev-ropi je slovenski Petrol. Slijedi iNA, koja je 2014. završila natrećoj poziciji u regiji i 39. na ukupnoj listi.

Zanimljivo je istaći da, iako najveći, Agrokor je 2014. go-dine iskazao gubitak od 37,7 miliona eura, čemu je pridoni-jelo i preuzimanje Mercatora. Mercator je u 2014. godiniiskazao gubitak od 92,6 miliona eura. Konsolidacija Merca-tora i integracija poslovanja u sistem Agrokora predstavlja

značajan izazov za menadžment. Pravi efekti sinergije i vidljivapoboljšanja u ostvarenim prihodima i profitnim maržama seočekuju tek u 2015. godini. Treba napomenuti da ovogodiš-nja rang-lista prikazuje ilustrativnu konsolidaciju Mercatora uAgrokor od posljednjeg kvartala 2014. godine, odnosno oddatuma sticanja kontrole.

Na petom i šestom mjestu na rang-listi su se zadržali sr-bijanski predstavnici NiS i Elektroprivreda Srbije, a hrvatskiHEP, sa 1,6 milijardi eura prihoda i 330 miliona eura dobiti,nalazi se na sedmom mjestu.

Posmatrajući regionalne kompanije s aspekta ostvarenesveobuhvatne dobiti, rang-lista se značajno mijenja. ovaj putHrvatska elektroprivreda je sa 330 miliona eura ostvarila naj-veću dobit, što je 92% bolji rezultat u odnosu na prethodnugodinu. ovakvo značajno povećanje neto dobiti rezultat je iz-razito povoljnih hidroloških uslova, rekordne proizvodnje u hi-droelektranama, te uštedama u troškovima proizvodnje inabave.

Unatoč padu dobiti u 2014. godini u iznosu od 81% uodnosu na 2013. godinu, srbijanski NiS sa 236 miliona euradobiti je drugi na listi. Treća najprofitabilnija kompanija u regijije Telekom Srbija sa 151 milionom eura neto dobiti. Četvrto ipeto mjesto dijele Hrvatski Telekom i HEP – Proizvodnja. objekompanije su u 2014. godini ostvarile po 150 miliona euraneto dobiti.


CE TOP 500

Rast prihoda po industrijama prikazan je kroz prosječnu stopu rasta 2013-2014. godine

iz Hrvatske (Croatia osiguranje – 19., Allianz Zagreb – 47.)i jedna iz Srbije (Dunav osiguranje – 49.).

jednako kao i u slučaju banaka, niti jedna osigurava-juća kuća iz Bosne i Hercegovine nije se uspjela uvrstiti nalistu 50 najvećih.

Centralna Evropa - mirna luka u turbulentnom svijetu Analizirajući rang-liste kroz posljednjih 9 godina, mo-

žemo zaključiti da za razliku od sličnih lista u razvijenimzemljama poput SAD ili rastućih ekonomija poput Kine, nalisti najvećih u Centralnoj Evropi prevladavaju ista imena.relativno je malo novih kompanija koje su uspjele ućimeđu najveće kompanije u regiji i u našoj regiji i dalje do-miniraju tradicionalni sektorski giganti. inovacije i novetehnologije su nedovoljno zastupljene u Centralnoj Evropi,što može biti i posljedica smanjenih direktnih stranih inve-sticija u zemlje Centralne Evrope u periodu nakon početkafinansijske krize 2008. godine.

regija se već duže od pet godina nalazi u razdoblju re-cesije ili stagnacije, što naročito pokazuje slab građevinskisektor. Sektori roba široke potrošnje i transporta, te far-macije, sa druge strane, uvijek su stabilni pa čak i u rece-siji ostvaruju dobre rezultate.

ipak, u 2014. godini 52% kompanija s ove liste je po-kazalo rast prihoda u odnosu na 49,3% u 2013. godini.

Poslovanje u globalnim okvirima ne postaje lakše imogli bi reći da se globalna ekonomija nikada nije u pot-punosti oporavila od posljednje ekonomske krize. Ponekad

se čini da je stanje ekonomske krize i hronične malaksa-lost privrede postala nova „stvarnost“. jedno je sigurno:poslovanje u svim domenima je postalo teže i zahtjevnije uodnosu na period prije 2008. godine.

Bez namjere da budemo pesimistični, primjetno je dasu ekonomsko-politički i socijalni pokazatelji relativno loširadi događaja u Ukrajini, grčke dužničke krize, prijetnji fi-nansijskog terorizma, te nemoći Evropske unije, arapskih irazvijenih zemalja svijeta da nađu rješenje za najveću iz-bjegličku krizu u posljednjih 60 godina.

Uprkos navedenom, regija Centralne Evrope je rela-tivno stabilna i treba imati u vidu sljedeće:

l Centralna Europa je ostvarila najjači rast i mnogo jedinamičnija od zemalja Eurozone (iako su neke odnjenih zemalja poput Slovenije i Slovačke članice Eu-rozone);

l Nivo rasta izgleda samoodrživ i stabilan u srednjoroč-nom periodu;

l Događaji u Ukrajini nemaju veliki uticaj na zemljeCentralne Evrope;

l Multinacionalne kompanije sve više premještajusvoje „outsourcing“ operacije na prostor CentralneEvrope, kao odgovor na rast cijena rada u Aziji;

l U odnosu na druge rastuća tržišta poput južne Afrike,indije, Turske, Nigerije, Brazila, Meksika, politički riziku Centralnoj Evropi je niži;

l Drugim riječima, Centralna Evropa je relativno mirnaluka u današnjem turbulentnom svijetu.


CE TOP 500

Bankarski i sektor osiguranja

rangiranje banaka je provedeno na osnovu veličine ak-tive. rezultati su pokazali da je zabilježen skroman rastukupne aktive u iznosu od 2,3%, što je skromniji rast uodnosu na 2013. godinu. Ukupna dobit se također nasta-vila topiti, prije svega radi gubitka mađarskih i rumunskihbanaka.

Kao i prošle godine, vodeću poziciju je zauzela poljskaPKo BP banka, s imovinom koja je u 2014. iznosila 58milijardi eura. Niti jedna banka iz Bosne i Hercegovine nijese uspjela plasirati na listu 50 najvećih, dok je od banakaiz zemalja bivše jugoslavije najbolji plasman ostvarila Za-grebačka banka, koja se kao i prošle godine pozicioniralana 12. mjestu. Nadalje, slovenački NLB se pozicionirao na18. mjesto (2013. – 17. mjesto), a hrvatska Privredna

banka Zagreb i Erste Croatia su se zadržale na 25. i 27.mjestu.

već četvrtu godinu zaredom nije bilo značajnih pro-mjena u strukturi 50 najvećih osiguravajućih društavaCentralne Evrope te i dalje prednjači poljski PZU, s ostva-renih četiri milijarde eura ukupne bruto zaračunate pre-mije. osim pozitivnog rasta premije tokom 2013. godine uHrvatskoj i Srbiji, negativan trend premije se nastavlja jošod 2009. godine, te je ukupan pad premije u zadnjih šestgodina dostigao 9%. Ukupna premija igrača na ToP 50 za-bilježila je pad od 0,2% u odnosu na 2013. godinu. Nijebilo ni velikih promjena u strukturi vodećih igrača na tržištuu regiji - društva iz Slovenije su i dalje vodeća na listi. od-nosno na listi ToP 50 pet osiguravajućih kuća je iz Slove-nije (Triglav group – 6., Sava re – 13., Adriatic Slovenica– 28., vzajemna – 31., Zavarovalnica Maribor 32.), dvije


CE TOP 500

Niti jedna banka iz Bosne i Hercegovinenije se uspjela plasirati na listu 50 najvećih

Za razliku od prethodnih godina kada sukompanije iz Bosne i Hercegovine koje suse plasirale na listu 500 najvećih dolazileiz sektora energetike i resursa (optimagrupa, Holdina i jP Elektroprivreda BiH),ove godine na listu se plasirala i ASA Pre-vent Group, vodeća kompanija iz oblastiproizvodnje, široke potrošnje i usluga

Za razliku od prethodnih godina kada su kompanije izBosne i Hercegovine koje su se plasirale na listu 500 naj-većih dolazile iz sektora energetike i resursa (optimagrupa, Holdina i jP Elektroprivreda BiH), ove godine nalistu se plasirala i ASA Prevent Group, vodeća kompanija izoblasti proizvodnje, široke potrošnje i usluga. PovratakASA Prevent Grupacije na ovu rang-listu rezultat je strate-škog usmjerenja Grupacije prema diverzifikaciji, te osimautoindustrije, ASA Prevent grupacija posljednjih par go-dina djeluje i u segmentima namještaja, konfekcije, me-

tala, proizvodnje kože i tekstila te plastičnih komponenti.optima Grupa i Holdina su zabilježile pad prihoda u iz-

nosu od 6% i 3,6%, kao posljedica pada cijena nafte. ipakovaj pad prihoda je umjeren imajući u vidu pad prihodadrugih regionalnih kompanija, prvenstveno hrvatske iNA-e(14%) i mađarskog MoL-a (12%). Također, jP Elektropri-vreda je unatoč veoma povoljnim hidrološkim uslovima za-bilježila pad prihoda u iznosu od 3%, međutim što jemnogo manje u odnosu na pad prihoda hrvatskog HEP-a uiznosu od 6,9%.

intervju - deloitte united states · smo sa sabinom softić. povod razgovora je bio i nedavno...

Documents