Ako doe do naruπavanja ja-vnog reda i mira u veÊem opse-gu, policija moæe koristiti razli-Ëita sredstva kojima Êe pono-

vno uspostaviti poæeljno sta-nje sigurnosti.

Uporaba mjera ovisi o razli-Ëitim Ëimbenicima, ali se one

uvijek nastoje primjenjivati stu-pnjevito - od blaæih prema teæima.

Blaæe oblici su: zvuËni alarmi, fi ziË-ka nazoËnost policije i primjena fi -

ziËke sile. Teæi oblici su primjena pa-lice, sluæbenih pasa, vodenog topa, kemijskih sredstava, dok su najteæi oblici primjene sredstava prisile - uporaba vatrenog oruæja.

Interventna policija, borbeno vozilo

SREDSTVA PRISILE

Viπenamjenska palica podrijetlom je iz Japana, s podruËja otoka Okinawa. RijeË t o n f a po-tjeËe od japanske rijeËi πto znaËi oruæje za obra-nu. Nastala je iz obiËnih dijelova alata za obav-ljanje svakodnevnih poslova, a koristila se i za obranu i zaπtitu od samuraja. U razdoblju od XII. do XVIII. stoljeÊa razvijala se pa je krajem XX. stoljeÊa dobila danaπnji oblik. Godine 1972. ame-riËki policajac Lon Anderson predstavio ju je svi-jetu i tada je uvedena u uporabu ameriËke po-licije. Tijekom 1980. godine koriste je specijalne jedinice policije u SR NjemaËkoj, a 1997. godine ulazi u uporabu interventne policije.

TONFA - viπenamjenska palica

Od 2004. godine koristi se u interventnoj policiji MUP-a RH kao poseban dio opreme za interven-cije. Viπenamjenska palica, osim πto sluæi kao sredstvo prisile, koristi se i kod uhiÊenja, privo-enja osoba, odguravanja mase, svladavanje pa-sivnog i aktivnog otpora, savladavanje prepre-ka te pruæanja prve pomoÊi.

Palica je izraena od polikarbonata koji je velike tvrdoÊe, nesalomljiv je, nema savijanja i ne stva-ra krhotine, πto daje maksimalni prijenos snage na mjesto udarca. Neosjetljiva je na prljavπtinu, ulja, vruÊinu i kod primjene nema trajnijeg me-haniËkog oπteÊenja.

Vjeæba uporabe palice tonfa

Povijesno gledano, primjena onespo-sobljavajuÊih otrova vuËe svoje korije-ne iz davnih vremena. VeÊ 428. godine prije Krista Spartanci su palili drvo na-topljeno smolom i sumporom kako bi stvorili otrovne pare. U to vrijeme Ki-nezi koriste vreÊe napunjene prahom od paprike i drugim zaËinima, koje bacaju na ne-prijatelja. Godine 1721. Char-les XII. se koristi dimnom za-vjesom kako bi preπao preko rijeke, a u I. svjetskom ratu ke-mijski agensi koriπteni su u ve-likoj mjeri radi ubijanja i one-sposobljavanja protivnika.

Nijemci godine 1864. prvi otkrivaju i koriste CN suzavac, agens koji nije smrtonosan, ali u kratkom razdoblju moæe onesposobiti neprijateljske voj-nike bez trajnih posljedica. Policijske snage za oËuvanje reda i mira poËinju koristiti suzavac kao sredstvo kontro-le nereda nakon II. svjetskog rata, a u primjeni je i danas.

Suzavaca ima razliËitih vrsta koji spadaju u skupinu nesmrtono-snih otrova-nadraæljivaca za krat-kotrajno onesposobljavanje i iscr-pljivanje ljudi. Prvi su ga 1928. go-dine sintetizirali ameriËki kemiËa-

OTROVI ZA KRATKOTRAJNO ONESPOSOBLJAVANJE

ri B.B. Corson i R.W. Stoughton pre-ma kojima je dobio naziv CS. Kao onesposobljavajuÊi otrov prvi put je uporabljen 1958. godine na Cipru za smirivanje prosvjednika. AmeriËka vojska ga je rabila u Vijetnamskom

ratu.

U osoba izloæenih djelova-nju ovog nadraæljivca izazi-va kihanje, kaπalj, pojaËano luËenje iz nosa i usta, bol i stezanje u prsima, oteæano disanje, zadræavanje disanja i poveÊano iskaπljavanje. Na vlaænoj koæi otrov uzrokuje

bol, peËenje, crvenilo koæe.

Simptomi obiËno nestaju 30 do 60 minuta nakon prestanka izloæenosti otrovu.

Danas ga rabe sve policije svijeta za sprjeËavanje nereda, u borbi protiv kriminalaca, diverzanata, zabarikadiranih osoba i pojedi-naca. Prema konvenciji o zabra-ni i uniπtenju kemijskog oruæja njegova je primjena u ratne svr-he zabranjena, a u policijske je dopuπtena.

RazliËite ruËne bombe punjene suzavcem

Dugodlak ili kratkodlak, rasni ili mjeπanac, oπtar ili umiljat - pas je veÊ tisuÊljeÊima na prvom mjestu kao najbolji Ëovjekov prijatelj i pomagaË. Kao po-magaË, posebice je izraæeno svojstvo u sluæbama gdje ih se koristi kao pse tragaËe, Ëuvare ili spa-sioce i bez kojih u tim sluæbama gotovo da se ne moæe - policije ili vatrogasnim sluæbama…

Zbog izvanrednog pseÊeg njuha, koji je milijun puta razvijeniji od ljudskog, pas pomaæe Ëovjeku u potrazi za skrivenom drogom u prtljazi na zraË-nim lukama, na graniËnim prijelazima, u automo-bilima i drugim prijevoznim sredstvima, pomaæe u traæenju podmetnutih bombi i oruæja.

Ta Ëetveronoæna „banka podataka“ Ëovjeku nedo-stiænim rasponom osjetila, ravnopravan je „djela-tnik i kolega“, zaπtitnik i Ëuvar, nadglednik…Nepro-cjenjive su vrijednosti kad je rijeË o odræavanju ja-vnog reda i mira.

ZA©TITNO-NAPADA»KI PSI

Od pasmina najËeπÊe su to: njemaËki ovËar (nenadmaπiv kao pas Ëuvar i kao pas za obra-nu; munjevito napada), rotvajler (snaæan pas s veoma izraæenim nagonom za Ëuvanje), bo-kser (tjelesno vrlo Ëvrst pas, stabilne naravi, Ëesto vrlo tvrdoglav, zahtjeva strpljivo i doslje-dno πkolovanje), belgijski ili nizozemski ovËa-ri… Sluæbene pasmine pripadaju skupini do-minantnih pasmina pasa. Dobro uzgojeni psi sluæbenih pasmina vrlo su samosvjesni, s izra-æenim plijenskim nagonom te relativno izra-æenim obrambenim nagonom.

Kod tih je pasa neophodna radna socijalizaci-ja te rani odgoj i πkolovanje pa je poæeljna dob za odgoj sluæbenog psa jedna do dvije godine starosti.

VodiË sa psom

Interventna policija sa psima

Interventni policijac sa psom

Vodeni top prije svega sluæi da svojom pojavom zastraπi i rastjera agresivne skupine koje naru-πavaju opÊu sigurnost graana. Svako daljnje djelovanje ukljuËuje stupnjevitost primjene do-punske opreme, a jedna od prvih mjera je zvuË-no zastraπivanje sirenama.

Doe li do sukoba s agresivnim skupinama, tada se vodom, suzavcem i bojom nastoji razdvojiti suprotstavljene strane silom koja ne dovodi u opasnost ljudske æivote.

Vodeni topovi ispaljuju vodu pod pritiskom do 15 bara. Doseg takvog mlaza je viπe od 50 me-tara. Na udaljenosti od trideset metara vodeni mlaz moæe odraslu osobu, veÊe tjelesne mase, sruπiti s nogu.

Bojom, koja se dodaje vodi, oznaËavaju se osobe koje su sudjelovale u naruπavanju javnog reda i mira.

VODENI TOP

Zaprijete li demonstracije veÊom eskalacijom, jedinica ulazi u napad s punom zaπtitom. Ce-stovne prepreke ne mogu izdræati snagu poja-Ëanog prednjeg dijela vozila i ono ih jednosta-vno razbija.

U starijim tipovima „vodenog topa“ opsluæiva-nje je bilo mehaniËko. U najnovijoj inaËici vozila cjelokupno opsluæivanje je elektronsko, video-kamerama se snima stanje oko vozila, a biljeæe se i svi postupci posade.

Postupanje posade moguÊe je iskljuËivo po za-povjedi.

Vodeni top s podignutim prednjim πtitnikom

Vodeni top i pripadnici interventne policije

Vodeni top s otvorenom desnom boËnom stranom