instrumentarij - mentalno zdravlje · instrumentarijem nastojimo izgraditi zajednički jezik za ove...

1

INSTRUMENTARIJ

za evaluaciju programa namijenjenih smanjenju stigme prema duševnim

oboljenjima

Patrick Corrigan Illinois Institute of Technology

Bilješka: Revidirano 4. septembra 2012

Ovaj rad su omogućila sredstva primljena kroz grantove MH62198-01 i MH085981 za National Consortium on Stigma and Empowerment, u dodatku MH66059-01 i AA014842-01 s Patrickom Corriganom, glavnim istraživačem. Svi materijali ovdje ponuđeni predstavljaju isključivo istraživanja i na njima izgrađene stavove glavnog istraživača.

2

Sadržaj

Strana 1. Uvod ............................................................................................................ 3 2. Anti-Stigma – Radni List ................................................................................5 3. Evaluiranje Programa za Redukciju Javne Stigme ........................................8

Upitnici atribuiranja (pripisivanja)

Upitnik za porodicu

4. Evaluiranje Programa za smanjenje samo-stigmatizirajućih stavova...........21 The Self-Stigma of Mental Illness Scale

The Self-Stigma of Mental Illness Scale-Short Form

The Recovery Assessment Scale-Revised

5. Evaluacija programa za socijalnu inkluziju ….……......................................... 37 Empowerment Scale

6. Druge oblasti mjerenja ...............................................................................41 The Level of Familiarity Scale

7. Primjer upotrebe AQ-27 u evaluaciji anti-stigma programa ...................... 44

RADNA VERZIJA

Ovo je prevod dijela radne verzije Instrumentarija sa engleskog jezika (5/11/12).

3

1. Uvod U našem radu razlikujemo tri osnovna oblika stigme:

• Javna stigma: Štetni efekti po ljude s duševnim poremećajima kada

opšta populacija podržava predrasude i razne oblike diskriminacije ljudi s duševnim poremećajima. Primjeri pristupa koji se suprotstavljaju javnoj stigmi su obrazovni programi (suprotstavljanje uvriježenim zabludama iznošenjem činjenica o duševnim oboljenjima) te strategije kontakta (gdje ljudi s mentalnim oboljenjem oznose svoju priču s posebnim naglaskom na oporavak).

• Autostigma (Samo-stigma): Šteta do koje dolazi usljed

internaliziranja stigmatizirajućih stavova kada se snižava samopoštovanje. (“Ništa ne vrijedim!”) i samopoimanje (“Nisam u stanju ništa da odradim”). Strategije smanjenja samo-stigme uključuju

pristupe koji njeguju snaženje korisnika usluga u mentalnom zdravlju,

prije svega rad korisničkih udruženja i uključenje korisnika u pružanje

usluga. Ovdje su i strategije koje ciljaju na to da ljudi s

nedijagnostikovanim poremećajima donesu odluku o pristupanju

službama za zaštitu mentalnog zdravlja ili one koji su već korisnici

usluga tih službi da prestanu to da sakrivaju od okoline.

• Izbjegavanje etiketiranja: Odnosi se na one koji izbjegavaju

stigmatiziranje tako što izbjegavaju traženje usluga od službi za zaštitu mentalnog zdravlja. (“Neću ja kod psihijatra, ljudi će misliti da sam lud!”). Strategije promjene ovog vida stigmatizirajućih stavova se često

adaptiraju iz oblika rada na obrazovanju stanovništva i izlaganja

kontaktu s aktivnim korisnicima.

Kome je namijenjen ovaj priručnik?

Instrumentarij je namijenjen onima koji rade na smanjenju stigme prema duševnim oboljenjima. To se odnosi na ljude s poremećajima, članove njihovih obitelji te druge grupe. Jedan od ciljeva je taj da se proces evaluacije učini pristupačnijim onima koji nisu formalno educirani da vode istraživanja. Instrumentarij služi istraživačima, naročito onima u društvenim naukama. Ovim Instrumentarijem nastojimo izgraditi zajednički jezik za ove grupe ljudi te skup mjera koje mogu biti od pomoći onima koji se bave zagovaranjem i istraživanjima da mogu ujediniti svoje napore ka mjerenju i smanjenju stigme.

4

Ovaj Instrumentarij služi kao dopuna monografiji:

• Corrigan, P.W. (2004). Beat the stigma and discrimination! Four lessons for mental health advocates. Tinley Park, IL: Recovery Press.

Od interesa su i: • Corrigan, P.W., & Lundin, R.K. (2001). Don’t call me nuts! Coping with the stigma of

mental illness. (pp. 456). Tinley Park, IL: Recovery Press.

• Corrigan, P.W. (Ed.) (2005). On the stigma of mental illness: Implications for research and social change. (pp. 343). Washington DC: American Psychological Association Press.

• Corrigan, P.W., Roe, D., & Tsang, H., W. (2011). Challenging the Stigma of Mental Illness: Lessons for Therapists and Advocates. (pp.213). West-Sussex, UK: Wiley-Blackwell.

5

2. Anti-Stigma Radni List

Ovaj radni list smo razvili kako bi se organizovali planovi za anti-stigma intervencije. Prvo se navodi na koji vid stigme se cilja: javnu stigmu, samo-stigmatiziranje, ili izbjegavanje etiketiranja. Potom se opisuje ciljna grupa te odgovarajući stavovi i ponašanja koji će biti u fokusu intervencije namijenjene smanjenju tih stavova. U sljedećoj tabeli navodimo moguće ciljne grupe i stavove i ponašanja na koje ciljaju intervencije.

JAVNA STIGMA • Poslodavci: zapošljavanje i poravnavanje zahtjeva

• Stanodavci: iznajmljivanje smještaja

• Zaposleni u sistemu obrazovanja: prijem u obrazovne programe i kontinuirana podrška

• Zdravstveni radnici: pružanje punog raspona zdravstvenih usluga

• Zakonodavci i drugi organi vlasti: statuti administrativne direktive koje podržavaju aktivnosti na polju mentalnog zdravlja

• Vjerske zajednice: postizanje većeg stepena inkluzije Od značaja za ciljne grupe: različite etničke grupe, vjeroispovijest, spol, dob, nivo obrazovanja.

AUTOSTIGMATIZIRANJE

• Ljudi s psihičkim poremećajima: o Samopoštovanje i osjećanje vlastite efikasnosti o Lično osnaživanje (identifikacija/učešće u ciljevima i pružanju usluga) o Samoodređenje (ispunjavanje ciljeva)

• Članovi porodica

• Osobe uključene u pružanje usluga .

IZBJEGAVANJE ETIKETIRANJA

• Studenti

• Vojnici i veterani

• Klinički subjekti (npr. osobe koje primaju razne zdravstvene usluge u klinici X)

• Radne organizacije uključujući npr. sindikate i kadrovske službe raznih organizacija o Otpočinjanje liječenja o Uzimanje lijekova

I ovdje uključiti paletu etničkih grupa, vjeroispovijesti, spola, dobi i nivoa obrazovanja.

Često pripadnike ciljnih grupa treba uključiti u sam proces evaluacije.

Npr. anti-stigma programi koji ciljaju na potencijalne poslodavce mogu uključiti pojedince iz te grupe kao partnere u istraživačkom procesu. Nekada već

6

postoje formalne grupe koje mogu biti uključene u proces, kao što su udruženja poslodavaca ili udruženja koja se bave zaštitom prava invalidnih lica.

Potom treba definisati i opisati INTERVENCIJU. Unesite ime programa

ako se upotrebljava postojeća strukturirana intervencija. Specificirajte KO će provesti intervenciju (npr. korisnik, član porodice ili neki drugi zagovornik) te ŠTA ĆE KONKRETNO BITI UČINJENO. Tu treba misliti na vrlo određena ponašanja koja će biti provedena od strane zaduženih osoba. GDJE će intervencija biti provedena i koliko POTENCIJALNIH UČESNIKA (npr. poslodavaca, stanodavaca, ili zdravstvenih radnika) će biti informisano o provođenju intervencije? Konačno, KADA će intervencija biti provedena – jednokratno ili nekoliko puta, kao i to da li če biti organizovana follow-up mjerenja.

PLAN EVALUACIJE je sumiran na dnu radnog lista. Primjeri instrumenata za procjenu su ponuđeni na narednim stranicama. U svim slučajevima, te MJERE su utemeljene na empirijskim i objavljenim studijama provedenim na odgovarajućim uzorrcima stanovništva SAD. Štaviše, neki od ovih instrumenata su se ispostavili kao osjetljivi na promjenu stigme. Evaluacija će vjerovatno uključiti jednu ili dvije opcije. Nacrt ponovljenih mjerenja se koristi kada npr. instrument primjenjujemo na početku (kao tzv. baseline) prije intervencije, u post-test mjerenju odmah nakon intervencije te u follow-up mjerenju (npr. jedna sedmica kasnije, mjesec kasnije, tri mjeseca kasnije). VRIJEME PRIMJENE

INSTRUMENATA treba biti unaprijed određeno za ovaj tip nacrta. Kao alternativa, može se rezultat intervencije ispitivati poređenjem grupe koja je izložena intervenciji s nekom KONTROLNOM GRUPOM. U slučaju takve poredbene studije treba specificirati ko sačinjava te grupe i kako će njihovi članovi biti regrutovani. Konačno, treba delegirati zadatke pojedincima koji učestvuju u projektu evaluacije. Relevantni zadaci uključuju pripremu procjene, dijeljenje upitnika i prikupljanje podataka, obradu podataka, analizu podataka te pisanje izvještaja.

7

Anti-Stigma Radni list

Datum _____________ Tip stigme (označi): ___ javna stigma ____autostigmatiziranje ____izbjegavanje etiketiranja

CILJ • •

PONAŠANJE ili STAV • • •

INTERVENCIJA DA LI OVAJ PRISTUP VEĆ POSTOJI Da____ Ne___ Ako da, ime programa ______________________ • KO ĆE PROVESTI STRATEGIJU? • ŠTA ĆE BITI UČINJENO? • GDJE? • KAKO ĆE UČESNICI BITI REGRUTOVANI? • KADA, KOLIKO ČESTO?

EVALUACIJA • MJERA/E • VRIJEME PRIMJENE • KONTROLNA GRUPA (?) • KO ČINI TIM ZA PRIKUPLJANJE I UNOS PODATAKA

PARTNERI Da___ Ne____ • Ko____________________________

8

AQ-27 Ime ili šifra________________________________ Datum ____________ MOLIMO VAS DA PROČITATE SLJEDEĆI ISKAZ O HARIJU: Hari je tridesetogodišnji samac sa shizofrenijom. Nekada čuje glasove i uznemiri se. Živi sam u stanu i radi kao službenik u velikoj firmi. Šest puta je boravio u bolnici zbog svoje bolesti.

SADA ODGOVORITE NA SVAKO OD SLJEDEĆIH PITANJA O HARIJU. ZAOKRUŽITE BROJ NAJBOLJEG ODGOVORA NA SVAKO OD PITANJA.

1. Hari bi mi smetao. 1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo izrazito 2. Osjećao bih se nesigurno u Harijevoj blizini.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

ne, nimalo da, vrlo 3. Hari bi me činio uplašenim.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo izrazito 4. Koliko biste bili ljuti na Harija?

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo vrlo

5. Da se ja brinem o Harijevom liječenju, insistirao bih da uzima svoje lijekove. 1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo izrazito 6. Mislim da Hari predstavlja rizik za svoje komšije ukoliko nije u bolnici.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 nimalo izrazito

7. Da sam poslodavac, primio bih Harija na intervju za radno mjesto.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nije vjerovatno vrlo vjerovatno

9

8. Bio bih spreman da razgovaram s Harijem o njegovim problemima.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo izrazito 9. Osjećao bih sažaljenje prema Hariju.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo izrazito 10. Mislio bih da je Hari sâm kriv za svoje sadašnje stanje.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

ne, nimalo da, u potpunosti je tako 11. Koliko mislite da je moguće kontrolisati uzroke Harijevog trenutnog stanja?

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo pod potpuno pod ličnom kontrolom ličnom kontrolom 12. Koliko bi Vas Hari iritirao?

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo izrazito 13. Šta biste mislili koliko je Hari opasan?


14. U kojoj mjeri se slažete s tim da bi Harija trebalo natjerati na liječnički tretman, čak i

pod uslovom da on to ne želi? 1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo izrazito 15. Mislim da bi bilo najbolje za Harijevu zajednicu da on bude smješten u psihijatrijsku

bolnicu. 1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo izrazito

10

16. Bilo bi mi prihvatljivo da se vozim s Harijem do posla u istom autu svakog dana.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nije vjerovatno vrlo vjerovatno 17. Koliko mislite da bi ludnica, u koju bi Hari mogao biti sklonjen od svojih komšija, bila najbolje mjesto za njega?

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo izrazito

18. Osjećao bih da me Hari ugrožava. 1 2 3 4 5 6 7 8 9

ne, nimalo da, veoma 19. Koliko biste se bojali Harija?

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo vrlo 20. Koliko je vjerovatno da biste pomogli Hariju?

1 2 3 4 5 6 7 8 9 sigurno mu ne sigurno bih pomogao bih mu pomogao 21. Koliko ste uvjereni da biste pomogli Hariju?

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo uvjeren potpuno uvjeren

22. Koliko saosjećanja biste osjećali prema Hariju? 1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo jako puno

23. Šta mislite koliko je Hari odgovoran za to što je u svom sadašnjem stanju? 1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo vrlo odgovoran odgovoran

11

24. Koliko biste se bojali Harija?

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo izrazito

25. Da se ja brinem za Harijevo liječenje, tjerao bih ga da živi u grupnom smještaju.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo izrazito

26. Da sam stanodavac, vjerovatno bih iznajmio stan Hariju.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nije vjerovatno vrlo vjerovatno

27. Koliko biste bili zabrinuti za Harija? 1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo izrazito

12

AQ-27 Ključ za bodovanje

Ime ili šifra________________________________ Datum ____________

AQ-27 se sastoji od 9 stereotipnih faktora; skor za svaki od faktora se određuje sabiranjem

čestica kako je navedeno niže. Napomena: čestice se obrnuto boduju prije sabiranja za skale Pomoć i Izbjegavanje. ________ Okrivljavanje = AQ10+ AQ11 +AQ23 ________ Ljutnja = AQ1 + AQ4 + AQ12 ________ Sažaljenje = AQ9 + AQ22 + AQ27 ________ Pomoć = AQ8 + AQ20 + AQ21 (Inverzno se boduju sva tri pitanja) ________ Opasnost = AQ2 + AQ13 + AQ18 ________ Strah = AQ3 + AQ19 + AQ24 ________ Izbjegavanje = AQ7 + AQ16 + AQ26 (Inverzno se boduju sva tri pitanja) ________ Odvajanje = AQ6 + AQ15 + AQ17 ________ Prisila = AQ5 + AQ14 + AQ25 Što je viši skor, to više ispitanik podupire taj faktor.

13

AQ-9 Ime ili šifra________________________________ Datum ____________ MOLIMO VAS DA PROČITATE SLJEDEĆI ISKAZ O HARIJU: Hari je tridesetogodišnji samac sa shizofrenijom. Nekada čuje glasove i uznemiri se. Živi sam u stanu i radi kao službenik u velikoj firmi. Šest puta je boravio u bolnici zbog svoje bolesti.

SADA ODGOVORITE NA SVAKO OD SLJEDEĆIH PITANJA O HARIJU. ZAOKRUŽITE BROJ NAJBOLJEG ODGOVORA NA SVAKO OD PITANJA.

1. Osjećao bih sažaljenje prema Hariju.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo izrazito 2. Koliko biste osjećali da je Hari opasan?

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo izrazito 3. Koliko biste se bojali Harija?

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo izrazito 4. Mislio bih da je Harijeva vlastita krivica to što je u svom trenutnom stanju.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo izrazito 5. Mislim da bi bilo najbolje za Harijevu zajednicu da on bude smješten u psihijatrijsku bolnicu.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo izrazito 6. Koliko biste se ljutili na Harija?

1 2 3 4 5 6 7 8 9

nimalo izrazito 7. Koliko je vjerovatno da biste pomogli Hariju?

1 2 3 4 5 6 7 8 9

sigurno mu sigurno bih ne bih pomogao mu pomogao

14

8. Nastojao bih da se držim podalje od Harija.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 nimalo izrazito 9. Koliko se slažete s tim da Hari treba biti natjeran na liječnički tretman čak i pod uslovom da on to ne želi?


15

AQ-9 Ključ za bodovanje


AQ-9 se sastoji od 9 stereotipnih skorova koji odgovaraju faktorima AQ-27. Obratite pažnju na to da u AQ-9 nema inverznog bodovanja. ________ Okrivljavanje = AQ4 ________ Ljutnja = AQ6 ________ Sažaljenje = AQ1 ________ Pomoć = AQ7 ________ Opasnost = AQ2 ________ Strah = AQ3 ________ Izbjegavanje = AQ8 ________ Odvajanje = AQ5 ________ Prisila = AQ9 Što je viši skor, to više ispitanik podupire taj faktor.

16

AQ-8-C Ime ili šifra________________________________ Datum ____________ MOLIMO TE DA PROČITAŠ OVO O MAKU. Mak je novi učenik u Tvom razredu. Prije Makovog prvog dana u školi, vaša učiteljica vam je objasnila da je Mak duševno bolestan i da ga prebacuju iz škole gdje se školuju djeca sa sličnim problemima. SADA ZAOKRUŽI BROJ NAJBOLJEG ODGOVORA UZ SVAKO OD PITANJA. 1. Bilo bi mi žao Maka.

1 2 3 4 5 nimalo jako 2. Šta misliš koliko bi Mak mogao biti opasan?

1 2 3 4 5 nimalo jako 3. Koliko bi se plašio Maka?

1 2 3 4 5 nimalo jako 4. Mislim da je Mak sam kriv što je duševno bolestan.

1 2 3 4 5 ne, nimalo da, potpuno 5. Mislim da bi Mak trebao biti u posebnom razredu za djecu s problemima, ne u normalnom

razredu kao što je moj.

1 2 3 4 5 nimalo jako 6. Koliko bi se Ti ljutio na Maka?

1 2 3 4 5 nimalo jako 7. Koliko je vjerovatno da bi Ti pomogao Maku u školi?

1 2 3 4 5 sigurno mu ne sigurno bih pomogao bih mu pomogao 8. Izbjegavao bih Maka nakon škole.

1 2 3 4 5 nimalo jako

17

AQ-8-C Ključ za bodovanje


AQ-8-C se sastoji od 8 stereotipa koji odgovaraju faktorima iz AQ-27. Prisila nije uključena ovdje. Obratite pažnju na to da u AQ-8-C nema inverznog bodovanja. ________ Okrivljavanje = AQ4 ________ Ljutnja = AQ6 ________ Sažaljenje = AQ1 ________ Pomoć = AQ7 ________ Opasnost = AQ2 ________ Strah = AQ3 ________ Izbjegavanje = AQ8 ________ Odvajanje = AQ5 Što je viši skor, to više ispitanik podupire taj faktor.

18

FQ


MOLIMO VAS DA PROČITATE SLJEDEĆI ISKAZ

Damir je Sarin otac, a Sara ima 30 godina i ima shizofreniju. Sara živi s Damirom u stanu i radi kao službenica u velikoj firmi. Sara je već nekoliko puta bila hospitalizirana zbog svoje bolesti. Zaokružite broj najboljeg odgovora uz svako od pitanja o DAMIRU, SARINOM OCU.

1. Bilo bi mi žao Damira.


2. Šta biste mislili koliko je Damir opasan?


3. Koliko biste se bojali Damira?


4. Mislio bih da je Damir kriv za Sarino stanje.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 ne, nimalo da, apsolutno je tako

5. Koliko biste bili ljuti na Damira?


6. Koliko je vjerovatno da biste pomogli Damiru?

1 2 3 4 5 6 7 8 9 sigurno mu sigurno ne bih pomogao bih mu pomogao

7. Nastojao bih da izbjegnem Damira.


19

8. Mislim da je Damir odgovoran da se pobrine za to da Sari bude bolje.


9. Mislim da se Sara razboljela jer je Damir bio nesposoban otac.


10. Damir bi trebao da se stidi zbog Sare i njenog stanja.


11. Pošto je Sara odrasla uz Damira, mislim da je Damir zaražen njenim stanjem.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 nimalo izrazito 12. Saru bi trebalo držati dalje od Damira da bi joj moglo biti bolje.


20

FQ Ključ za bodovanje


FQ procjenjuje stereotipe prisutne u javnosti, a odnose se na ČLANOVE OBITELJI ljudi s duševnim poremećajima. FQ se sastoji od 12 stereotipa. Čestica 6 o pomaganju ocu treba da se boduje obrnuto. ________ Okrivljavanje oca, Damira = FQ4 ________ Ljutnja na oca = FQ5 ________ Sažaljevanje oca = FQ1 ________ Pomaganje ocu = FQ6 (Obrnuto bodovanje) ________ Otac je opasnost = FQ2 ________ Strah od oca = FQ3 ________ Izbjegavanje oca = FQ7 Ovih sedam čestica odražava AQ-27 faktore i treba ih tumačiti na taj način. Što je viši skor, to više ispitanik podržava taj faktor. Preostalih pet faktora na ovoj stranici predstavlja stereotipe specifične za porodice oboljelih.

• Okrivljavanje oca za stvari vezane za Sarin oporavak: Zbog loših roditeljskih

vještina, otac Damir neće biti u mogućnosti da pomogne Sari u liječenju i postizanju

oporavka.Kad Sara loše napreduje, za to je kriv Damir. • Otac je nesposoban: Sarini problemi potiču od očevih loših roditeljskih vještina. • Otac se stidi Sare. Otac misli da Sara ima probleme jer je slaba ili na neki drugi

način “loša” i zato je se stidi. • Otac je zaražen Sarinim stanjem. Otac i sâm ima duševno oboljenje zbog svojih

interakcija sa Sarom. • Otac bi se trebao držati podalje od Sare: Sara predstavlja prijetnju za očevo fizičko ili

duševno zdravlje. • Otac bi se trebao držati podalje od Sare: Sara će se oporaviti jedino onda kad njen

otac ne bude blizu nje. Neka očeva osobina uzrokuje pogoršanja njenog stanja. ________ Okrivljavanje oca za stvari vezane za Sarin oporavak = F8 ________ Otac je nesposoban = F9 ________ Otac se stidi Sare = F10. ________ Otac je zaražen Sarinim stanjem = F11 ________ Otac bi se trebao držati podalje od Sare = F12 Što je viši skor, to više ispitanik podržava taj faktor.

21

4. Evaluiranje programa za smanjenje samo-stigmatizirajućih stavova

Radi se o instrumentima koji su namijenjeni ljudima s duševnim oboljenjima i odražavaju njihov nivo samo-stigmatizirajućih stavova.

SKALA SAMO-STIGMATIZIRAJUĆIH STAVOVA O DUŠEVNIM OBOLJENJIMA (THE SELF-STIGMA OF MENTAL ILLNESS SCALE (SSMIS))

Samo-stigma je definisana uz upotrebu četiri konstrukta (na engleskom

jeziku 3 A + 1).

• Awareness (Svijest): Ljudi poznaju uvriježene stereotipe o drugim

ljudima s duševnim poremećajima. Primijetite da svijest o stereotipima ne znači da se ljudi s njima i slažu.

• Agreement (Slaganje): Neki ljudi ne samo da su svjesni stereotipa, već se

i slažu da oni odražavaju stvarnost i da su tačni.

• Application (Primjena ili Internalizacija): Neki ljudi primjenjuju te

stereotipe na sebe; internaliziraju ih.

• plus Hurts self (Samooštećivanje): Kao rezultat primjene stereotipa na

sebe, neki ljudi pate zbog sniženog samopoštovanja (osjećaju se manje vrijednim) ili samopoimanja (smatraju se manje sposobnim).

SSMIS procjenjuje ova četiri faktora i daje četiri skora. Može ga primijeniti osoba sama, popunjavajući olovkom, ili može biti primijenjen kao protokol za polu-strukturirani intervju u zavisnosti od kognitivnih sposobnosti ispitanika. KRATKA FORMA SKALE SAMO-STIGMATIZIRAJUĆIH STAVOVA O DUŠEVNIM OBOLJENJIMA (THE SELF-STIGMA OF MENTAL ILLNESS SCALE-SHORT FORM (SSMIS-SF)) I SSMIS-SF procjenjuje ova četiri faktora i daje četiri skora kao i SSMIS. SSMIS-SF izostavlja pola čestica originalne skale kako bi se smanjilo vrijeme primjene.

22

SKALA PROCJENE OPORAVKA (THE RECOVERY ASSESSMENT SCALE- Revised (RAS-R)) Ranije smo naveli da se instrumenti u ovom Instrumentariju fokusiraju na loše efekte stigme. Stigma se može procijeniti i fokusiranjem na pozitivne aspekte oporavka, aspekte koji kontriraju samo-stigmi. RAS procjenjuje pet faktora.

• Samopouzdanje i nada: Ljudi su optimistični u pogledu svoje budućnosti i vjeruju da su ciljevi koje sebi zacrtaju dostižni.

• Spremnost na traženje pomoći: Drugi (npr. porodica i prijatelji) igraju centralnu ulogu u obraćanju na probleme i izazove.

• Orijentisanost na cilj ili uspjeh: Radije nego da se fokusira na probleme i teme koje se ne mogu razriješiti, oporavak podrazumijeva da su ciljevi jasno određeni kao dostižni i da je uspjeh stvar zbilje.

• Uzdanje u druge: Osim u pružanju pomoći, drugi igraju ulogu i u postizanju konkretnih ciljeva.

• Neprevladanost simptomima: Mentalno oboljenje nije jedina ili najdominantnija tema u životu. Oporavak takođe podrazumijeva ciljeve i zadovoljstvo u životu.

Napomena: Ovo je kratka verzija instrumenta RAS-R (24 čestica) za koju postoje najbolji empirijski podaci.

REFERENCE

SSMIS • Corrigan, P.W., Watson, A.C., & Barr, L. (2006). The self-stigma of mental illness:

Implications for self-esteem and self-efficacy. Journal of Social and Clinical

Psychology, 25 (8), 875-884.

• Fung, K. M. T., Tsang, H. W. H., Corrigan, P. W., & Lam, C. S. (2007). Measuring self-stigma of mental illness in China and its implications for recovery. International

Journal of Social Psychiatry, 53, 408-418.

• Rusch, N., Holzer, A., Hermann, C., Scrhamm, E., Jacob, M., Bohus, M., Lieb, K., & Corrigan., P.W. (2006). Perceived discrimination and self-stigma in women with borderline personality disorder and women with social phobia. Journal of Nervous

and Mental Disorders, 194, 1-9

• Watson, A.C., Corrigan, P.W., Larson, J.E., & Sells, M. (2007). Self-stigma in people with mental illness. Schizophrenia Bulletin, 33, 1312-1318.

23

SSMIS-SF • Corrigan, P. W., Michaels, P. J., Vega, E., Gause, M., Watson, A. C., & Rüsch, N.

(2011). A short measure of the self-stigma of mental illness. Manuscript submitted for publication.

RAS-R • Corrigan, P.W., Giffort, D., Rashid, F., Leary, M., & Okeke, I. (1999). Recovery as a

psychological construct. Community Mental Health Journal, 35, 231-240.

• Corrigan, P.W., Salzer, M., Ralph, R., Sangster, Y., & Keck, L. (2004). Examining the factor structure of the Recovery Assessment Scale. Schizophrenia Bulletin, 30, 1035-1042

24

SSMIS Ime ili šifra________________________________ Datum ____________ Postoje mnogi stavovi o duševnim oboljenjima. Željeli bismo da znamo šta Vi mislite da glavnina javnosti kao cjeline (odnosno većina ljudi) vjeruje kada su u pitanju ovi stavovi. Molimo Vas da ocijenite sljedeće tvrdnje služeći se brojevima na skali od 9 podioka kako je prikazana. Nikako se Niti se slažem Izrazito se ne slažem niti se ne slažem slažem _________________________________________________ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Odjeljak 1:

Mislim da javnost misli da… 1. _____ većini ljudi s duševnim oboljenjima se ne može vjerovati. 2. _____ većina ljudi s duševnim oboljenjima su odvratni. 3. _____ većina ljudi s duševnim oboljenjima nisu u stanju da nađu ili zadrže normalan

posao. 4. _____ većina ljudi s duševnim oboljenjima su prljavi i neuredni. 5. _____ većina ljudi s duševnim oboljenjima su sami krivi za svoje probleme. 6. _____ većina ljudi s duševnim oboljenjima su ispodprosječne inteligencije. 7. _____ većina ljudi s duševnim oboljenjima su nepredvidljivi. 8. _____ većina osoba s duševnim oboljenjima se neće oporaviti niti će im biti bolje. 9. _____ većina osoba s duševnim oboljenjima su opasni. 10. _____ većina osoba s duševnim oboljenjima nisu u stanju da se brinu za sebe.

25

Odjeljak 2: Sada ocijenite sljedećih deset tvrdnji služeći se skalom slaganja. Nikako se Niti se slažem Izrazito se ne slažem niti se ne slažem slažem _________________________________________________ 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Mislim… 1. _____ da većinu osoba s duševnim oboljenjima treba kriviti za njihove probleme. 2. _____ da je većina ljudi s duševnim oboljenjima nepredvidljiva. 3. _____ da se većina ljudi s duševnim oboljenjima neće oporaviti niti će im biti bolje. 4. _____ da većina ljudi s duševnim oboljenjima nije u stanju da nađe ili zadrži normalan

posao. 5. _____ da je većina ljudi s duševnim oboljenjima prljava i neuredna. 6. _____ da je većina ljudi s duševnim oboljenjima opasna. 7. _____ da se većini ljudi s duševnim oboljenjima ne može vjerovati. 8. _____ da je većina ljudi s duševnim oboljenjima ispodprosječne inteligencije. 9. _____ da većina ljudi s duševnim oboljenjima nije u stanju da se brine o sebi. 10. _____ da je većina ljudi s duševnim oboljenjima odvratna.

26

Odjeljak 3 Sada ocijenite sljedećih deset tvrdnji služeći se skalom slaganja. Nikako se Niti se slažem Izrazito se ne slažem niti se ne slažem slažem _________________________________________________ 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Zato što imam duševno oboljenje… 1. _____ ispodprosječne sam inteligencije. 2. _____ ne može mi se vjerovati. 3. _____ nisam u stanju da dobijem ili zadržim normalan posao. 4. _____ prljav sam i neuredan. 5. _____ nisam u stanju da se brinem za sebe. 6. _____ neću se oporaviti niti će mi biti bolje. 7. _____ sâm sam kriv za svoje probleme. 8. _____ ljudi ne mogu predvidjeti kako ću se ponašati. 9. _____ opasan sam. 10. ____ odvratan sam.

27

Odjeljak 4 Na kraju, ocijenite sljedećih deset tvrdnji služeći se skalom slaganja. Nikako se Niti se slažem Izrazito se ne slažem niti se ne slažem slažem _________________________________________________ 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Trenutno sebe manje cijenim… 1. _____ jer nisam u stanju da se brinem za sebe. 2. _____ jer nisam u stanju da dobijem ili zadržim normalan posao. 3. _____ jer sam opasan. 4. _____ jer mi se ne može vjerovati. 5. _____ jer sam kriv za svoje probleme. 6._____ jer se neću oporaviti niti će mi biti bolje. 7. _____ jer sam odvratan. 8. _____ jer je moje ponašanje nepredvidljivo. 9. _____ jer sam prljav i neuredan. 10. ____ jer sam ispodprosječne inteligencije.

28

SSMIS Ključ za bodovanje


________ Svijest: (Sabrati sve čestice iz Odjeljka 1).

________ Slaganje: (Sabrati sve čestice iz Odjeljka 2).

________ Internalizacija: (Sabrati sve čestice iz Odjeljka 3).

________ Samooštećivanje: (Sabrati sve čestice iz Odjeljka 4).

29

SSMIS-SF Ime ili šifra________________________________ Datum ____________ Javnost je u raznim vremenskim periodima vjerovala mnoštvo različitih stvari o osobama s teškim duševnim bolestima, uključujući i neke stvari koje bi se mogle smatrati uvredljivim. Željeli bismo da znamo šta Vi mislite da glavnima javnosti kao cjeline, ili većina ljudi općenito, vjeruje o ljudima sa teškim psihičkim poremećajima u današnjem vremenu. Molimo Vas da ocijenite sljedeće tvrdnje služeći se brojevima na skali od 9 podioka kako je prikazana. Nikako se Niti se slažem Izrazito se ne slažem niti se ne slažem slažem _________________________________________________ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Odjeljak 1:

Mislim da javnost misli da… 1. _____ većina ljudi s duševnim oboljenjem je kriva za svoje probleme. 2. _____ većina ljudi s duševnim oboljenjem je nepredvidljiva. 3. _____ većina ljudi s duševnim oboljenjem se neće oporaviti niti će im biti bolje. 4. _____ većina ljudi s duševnim oboljenjem je opasna. 5. _____ većina ljudi s duševnim oboljenjem nije u stanju da se brine o sebi.

30

Odjeljak 2: Sada ocijenite sljedećih pet tvrdnji služeći se skalom slaganja. Nikako se Niti se slažem Izrazito se ne slažem niti se ne slažem slažem _________________________________________________ 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Mislim… 1. _____ da je većina ljudi s duševnim oboljenjima kriva za vlastite probleme. 2. _____ da je većina ljudi s duševnim oboljenjima nepredvidljiva. 3. _____ da se većina ljudi s duševnim oboljenjima neće oporaviti niti će im biti bolje. 4. _____ da je većina ljudi s duševnim oboljenjima opasna. 5. _____ da većina ljudi s duševnim oboljenjima nije u stanju da se brine o sebi.

31

Odjeljak 3 Sada ocijenite sljedećih pet tvrdnji služeći se skalom slaganja. Nikako se Niti se slažem Izrazito se ne slažem niti se ne slažem slažem _________________________________________________ 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Zato što imam duševno oboljenje… 1. _____ nisam u stanju da se brinem o sebi. 2. _____ neću se oporaviti niti će mi biti bolje. 3. _____ sâm sam kriv za svoje probleme. 4. _____ ljudi ne mogu predvidjeti kako ću se ponašati. 5. _____ opasan sam.

32

Odjeljak 4 Na kraju, ocijenite sljedećih pet tvrdnji služeći se skalom slaganja. Nikako se Niti se slažem Izrazito se ne slažem niti se ne slažem slažem _________________________________________________ 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Trenutno sebe manje cijenim… 1. _____ jer nisam u stanju da se brinem o sebi. 2. _____ jer sam opasan. 3. _____ jer sam kriv za svoje probleme. 4._____ jer se neću oporaviti niti će mi biti bolje. 5. _____ jer je moje ponašanje nepredvidljivo.

33

SSMIS-SF Ključ za bodovanje


________ Svijest: (Sabrati sve čestice iz Odjeljka 1).

________ Slaganje: (Sabrati sve čestice iz Odjeljka 2).

________ Internalizacija: (Sabrati sve čestice iz Odjeljka 3).

________ Samooštećivanje: (Sabrati sve čestice iz Odjeljka 4).

34

RAS-R Ime ili šifra ____________________________ Datum _____________ MOLIMO VAS DA OCIJENITE OVE TVRDNJE NA SKALI SLAGANJA NA KOJOJ 1 ZNAČI “IZRAZITO SE NE SLAŽEM” A 5 ZNAČI “IZRAZITO SE SLAŽEM.”

Izrazito se ne slažem

Ne slažem se

Nisam siguran

Slažem se

Izrazito se slažem

1. Imam želju da uspijem. 1 2 3 4 5

2. Imam sopstveni plan za to kao ostati dobro ili biti bolje.

1 2 3 4 5

3. Imam ciljeve u životu koje želim da dosegnem.

1 2 3 4 5

4. Vjerujem da mogu ostvariti svoje trenutne lične ciljeve.

1 2 3 4 5

5. Moj život ima svrhu. 1 2 3 4 5

6. Čak i kad ne brinem za sebe, drugi brinu da mi bude dobro.

1 2 3 4 5

7. Strah me ne sprečava da živim kako želim.

1 2 3 4 5

8. Mogu savladati ono što mi se dešava u životu.

1 2 3 4 5

9. Sviđam se sam sebi. 1 2 3 4 5

10. Kada bi me ljudi stvarno poznavali, sviđao bih im se.

1 2 3 4 5

11. Imam predstavu o tome ko želim postati.

1 2 3 4 5

12. Nešto dobro će se na kraju desiti.

1 2 3 4 5

35

Izrazito se ne slažem

Ne slažem se

Nisam siguran

Slažem se

Izrazito se slažem

13. Gajim nade o svojoj budućnosti.

1 2 3 4 5

14. Nastavljam da razvijam nova interesovanja.

1 2 3 4 5

15. Nisam više toliko preokupiran suočavanjem s bolešću.

1 2 3 4 5

16. Moji simptomi sve manje ometaju moj život.

1 2 3 4 5

17. Izgleda da mi moji simptomi zadaju sve manje problema svaki put kad se jave.

1 2 3 4 5

18. Znam kad trebam tražiti pomoć.

1 2 3 4 5

19. Spreman sam da tražim pomoć.

1 2 3 4 5

20. Tražim pomoć kad mi treba. 1 2 3 4 5

21. Mogu podnijeti stres. 1 2 3 4 5

22. Postoje ljudi na koje se mogu osloniti.

1 2 3 4 5

23. Čak i kad sâm ne vjerujem u sebe, drugi vjeruju u mene.

1 2 3 4 5

24. Važno je imati različite prijatelje.

1 2 3 4 5

36

RAS-R Ključ za bodovanje

Ime ili šifra _________________________________ Datum ________________ Skorovi za faktore se dobiju sabiranjem čestica u zagradama za svaki od faktora. ________ Samopouzdanje i nada (Zbir čestica 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, & 21) ________ Spremnost na traženje pomoći (Zbir čestica 18, 19, & 20) ________ Orijentisanost na cilj ili uspjeh (Zbir čestica 1, 2, 3, 4, & 5) ________ Uzdanje u druge (Zbir čestica 6, 22, 23, & 24) ________ Neprevladanost simptomima (Zbir čestica 15, 16, & 17)

37

5. Evaluacija programa za socijalnu inkluziju Ovi instrumenti su namijenjeni procjenjivanju stavova javnosti o osobama s duševnim poremećajima. Ove mjere procjenjuju uvjerenja koja vladaju u stanovništvu, a tiču se mogućnosti oporavka od duševne bolesti, društvene vrijednosti i ličnih sposobnosti osoba s duševnim oboljenjima. U ovom prevodu donosimo samo skalu osnaženosti. Reference su date i za neke druge instrumente iz ove oblasti.

SKALA OSNAŽENOSTI (THE EMPOWERMENT SCALE)

Originalna Skala osnaženosti je imala 28 čestica namijenjenih procjeni uvjerenja o osobama s duševnim oboljenjima u pogledu njihovih sposobnosti da kontrolišu tok svojih života (Rogers et al., 1997, 2010). Skala osnaženost, (eng. The Empowerment Scale (ES)) je modifikovana za procjenu opšte populacije o njihovim stavovima o društvenoj vrijednosti ljudi s duševnim oboljenjima. Tri čestice ovdje predstavljene su čestice s najvišim zasićenjem faktorom iz skale samopoštovanja i samopoimanja i originalnog Rogersovog instrumenta.

REFERENCE

ES Corrigan, P.W., Powell, K.J., Michaels, P.J. (In Review). Measurement of Stigmatizing versus

Affirming Attitudes about Mental Illness: Psychometrics of a Brief Outcome Battery. Manuscript submitted to Journal of Social and Clinical Psychology.

Corrigan, P.W., Powell, K.J., Michaels, P.J. (In Review). The Effects of News Stories on the Stigma of Mental Illness. Manuscript submitted to Journal of Nervous and Mental

Disease. Rogers, E., Chamberlin, J., Ellison, M., & Crean, T. (1997). A consumer-constructed scale to

measure empowerment among users of mental health services. Psychiatric Services, 48, 1042-1047.

Rogers, E., Ralph, R., & Salzer, M. (2010). Validating the Empowerment Scale with a multisite sample of consumers of mental health services. Psychiatric Services 61: 933-936.

RS Corrigan, P.W., Powell, K.J., Michaels, P.J. (In Review). Measurement of Stigmatizing versus



Disease.

38

Corrigan, P., Giffort, D., Rashid, F., Leary, M., & Okeke, I. (1999). Recovery as a psychological construct. Community Mental Health Journal, 35, 231-240.

Corrigan, P., Salzer, M., Ralph, R., Sangster, Y., & Keck, L. (2004). Examining the factor structure of the recovery assessment scale. Schizophrenia Bulletin, 30, 1035-1041.

Michaels, P. J., Corrigan, P. W., Buchholz, B., Brown, J., Arthur, T., Netter, C., & MacDonald-Wilson, K. (2012). Changing stigma through a consumer-based stigma reduction

program. Manuscript submitted to the Community Mental Health Journal.

SDS Corrigan, P.W., Powell, K.J., Michaels, P.J. (In Review). Measurement of Stigmatizing versus



Disease. Michaels, P. J., Corrigan, P. W., Buchholz, B., Brown, J., Arthur, T., Netter, C., & MacDonald-

Wilson, K. (2012). Changing stigma through a consumer-based stigma reduction

program. Manuscript submitted to the Community Mental Health Journal.

39

ES Ime ili Šifra________________________________ Datum ____________ Uputstvo: Niže je navedeno nekoliko tvrdnji koje se odnose na gledanje na život i donošenje odluka. Molimo Vas da zaokružite broj koji se odnosi na to kako se vi osjećate u vezi s tom tvrdnjom. Obično je najbolje držati se prvog utiska. 1. Mislim da su ljudi s duševnim oboljenjima vrijedne osobe, kao i svi ostali.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Potpuno se Nimalo se slažem ne slažem 2. Doživljavam ljude s duševnim poremećajima kao osobe koje imaju određene sposobnosti koje su od značaja u svakodnevnom životu.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Potpuno se Nimalo se slažem ne slažem 3. Ljudi s duševnim poremećajima su u stanju da rade stvari jednako dobro kao i većina drugih ljudi.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Potpuno se Nimalo se slažem ne slažem

40

The Empowerment Scale (ES) – Ključ za bodovanje


ES se sastoji od 3 estice; viši skorovi predstavljaju negativnije stavove prema društvenoj ulozi i vrijednosti ljudi s duševnim poremećajima. ________ Društvena vrijednost = ES1+ ES2+ES3

41

6. Druge oblasti mjerenja Istraživanja su pokazala da ljudi koji su bolje upoznati s pojmom duševnih oboljenja te ljudi koji od njih boluju imaju manje tendencija da podrže stigmatizirajuće stereotipe. SKALA RAZINE UPOZNATOSTI (THE LEVEL OF FAMILIARITY SCALE (LOF)) Učesnici u istraživanju čitaju 11 čestica koje variraju prema tome koliko je osoba upoznata s duševnim oboljenjima. Iz toga se dolazi do jedinstvene procjene upoznatosti te osobe s pojmom duševnog oboljenja.

REFERENCE

Corrigan, P.W., Edwards, A., Green, A., Diwan, S.E., & Penn, D.L. (2001). Prejudice, social distance, and familiarity with mental illness. Schizophrenia Bulletin, 27, 219-226.

Corrigan, P.W., Green, A., Lundin, R., Kubiak, M.A. & Penn, D.L (2001). Familiarity with and social distance from people with serious mental illness. Psychiatric Services, 52, 953-958.

Holmes, E.P., Corrigan, P.W., Williams, P., Canar, J., & Kubiak, M. (1999). Changing public attitudes about schizophrenia. Schizophrenia Bulletin, 25, 447-456.

42

LOF Ime ili šifra________________________________ Datum ____________

MOLIMO VAS DA PAŽLJIVO PROČITATE SLJEDEĆE TVRDNJE. NAKON ŠTO STE IH SVE PROČITALI, OZNAČITE SLOVOM “X” SVAKU TVRDNJU KOJA SE ODNOSI NA VAŠE ISKUSTVO S OSOBAMA KOJE BOLUJU OD TEŠKIH DUŠEVNIH POREMEĆAJA. ____ Gledao sam film ili televizijski program u kojem je neko od likova

prikazan kao duševno oboljela osoba. ____ Moj posao uključuje pružanje usluga ili liječenje osoba s teškim

mentalnim poremećajima. ____ Imao sam površne kontakte ili sam sa strane posmatrao osobu za koju

vjerujem da možda ima teško duševno oboljenje. ____ Imao sam priliku da često posmatram osobe s teškim mentalnim

oboljenjima. ____ Bolujem od teškog duševnog poremećaja. ____ Radio sam s kolegom na zajedničkom radnom mjestu, koji je imao teško

duševno oboljenje. ____ Nikad nisam vidio osobu za koju sam znao da boluje od teške duševne

bolesti. ____ Prijatelj moje porodice je imao teško duševno oboljenje. ____ Imam rođaka koji boluje od teškog duševnog poremećaja. ____ Gledao sam dokumentarni film na televiziji o teškim duševnim

oboljenjima. ____ Živim s osobom koja ima teški duševni poremećaj.

43

The Level of Familiarity (LOF) – Ključ za bodovanje

Ime ili šifra ________________________________ Datum ____________

Svaka od niže navedenih čestica je kodirana za razinu upoznatosti: 11= najintimniji kontakt s osobom s duševnim oboljenjem, 7= osrednja upoznatost, 1= slaba upoznatost. Indeks za ovu mjeru je rang najintinije situacije koju ispitanik označi – ako osoba označi više od jedne tvrdnje, računajte NAJVIŠE RANGIRANU tvrdnju kao mjeru upoznatosti.

3 Gledao sam film ili televizijski program u kojem je neko od likova prikazan kao duševno oboljela osoba.

7 Moj posao uključuje pružanje usluga ili liječenje osoba s teškim mentalnim poremećajima.

2 Imao sam površne kontakte ili sam sa strane posmatrao osobu za koju vjerujem da možda ima teško duševno oboljenje.

5 Imao sam priliku da često posmatram osobe s teškim mentalnim oboljenjima.

11 Bolujem od teškog duševnog poremećaja.

6 Kolega s kojim sam radio na zajedničkom radnom mjestu, je imao teško duševno oboljenje.

1 Nikad nisam vidio osobu za koju sam znao da boluje od teške duševne bolesti.

8 Prijatelj moje porodice je imao teško duševno oboljenje. 9 Imam rođaka koji boluje od teškog duševnog poremećaja.

4 Gledao sam dokumentarni film na televiziji o teškim duševnim oboljenjima.

10 Živim s osobom koja ima teški duševni poremećaj.

44

7. Primjer upotrebe AQ-27 u evaluaciji Anti-Stigma Programa

Evaluacija anti-stigma programa može znatno varirati po razini rigoroznosti i složenosti. Primjer dat ovdje služi za najgrublju ilustraciju plana procjene i namijenjen je onima koji nemaju iskustva s ovim tipom istraživanja. Evaluirajte anti-stigma efekte intervencije po imenu “Personal Story Program” (PSP) (eng. “lična priča”) na grupu odraslih osoba (n=10).

1. Ograničite mjere pripisivanja (AQ) na opasnost i izbjegavanje. 2. Odredite promjenu u AQ skorovima iz pre-test mjerenja to post-test mjerenja i do

follow-up mjerenja jednu sedmicu kasnije. 3. Uporedite promjene do kojih je doveo PSP s kontrolnom grupom (n=10).

Sirovi skorovi na skalama opasnosti i izbjegavanja za pre-, post-, i follow-up procjenu učesnika u PSP i kontrolnoj grupi (CG). Najniži red predstavlja prosječne vrijednosti za svaku od kolona.

Opasnost Izbjegavanje PSP CG PSP CG

I.D. No. Pre Post F-up Pre Post F-up Pre Post F-up Pre Post F-up 1 2 3 4 5 6 7 8 9

10

24 23 26 27 22 25 24 25 26 27

10 12 14 15 13 15 13 13 11 15

11 13 14 11 14 16 10 10 9

11

25 23 25 24 27 22 25 26 24 26

26 24 26 22 25 23 21 22 22 25

25 24 25 26 27 21 25 25 25 26

27 26 27 25 24 25 26 24 25 27

11 9 8

10 7

12 14 17 15 17

11 10 9

11 8

13 7

10 11 12

24 23 25 24 27 25 24 25 26 24

21 25 24 23 24 22 25 26 28 24

25 24 20 27 26 23 25 25 27 23

Prosjek 24.9 13.1 11.9 24.7 23.6 24.9 25.6 12.0 10.2 24.7 24.2 24.5 Grafikon predstavlja prosječne vrijednosti opasnosti i izbjegavanja za termine mjerenja i za grupe.

opasnost izbjegavanje

Zaključak: PSP izaziva značajnu promjenu u vremenu u pogledu stereotipa opasnosti i izbjegavanja, u poređenju s kontrolnom grupom.

instrumentarij - mentalno zdravlje · instrumentarijem nastojimo izgraditi zajednički jezik za ove...

Documents