ii._teorijsko-pojmovne_osnove_politickih_sistema_2_(1).doc

7/24/2019 II._Teorijsko-pojmovne_osnove_politickih_sistema_2_(1).doc

1/7

II. Teorijsko-pojmovne osnove politikih sistema (2)

03. Struktura i elementi politikog sistema

Svaki je politiki sistem sastavljen iz brojnih elemenata. Svi oni, u svojoj ukupnosti i pojedinano, inestrukturu politikog sistema. Meusobno su povezani, tako da ine manje cjeline ili pod sisteme koji imajuodreenu relevantnu samostalnost. Ti pod sistemi u okviru politikoga sistema takoer su meusobnopo vezani , a nj ihova je djelatnost funkcionalno i hi jerarhijski usklaena. To omoguuje skladno funkcioniran jesistema kao organizirane cjeline. suprotnom, sistem ne funkcionira i dolazi u krizu.

Struktura politikog sistema znaajna je za njegovu funkcionalnost, demokratinost, uinkovitost i drugenjegove relevantne karakteristike. !li struktura politikog sistema va"na je i za globalno dru#tvo, jer jepo li tik i sistem nezamjenjivi dio ukupne st rukture svakoga suvremenog dru# tva. Strukturu odreuju snage udru#tvu koje imaju vlast, ili pak na nju vr#e presudan utjecaj. To je ovisno od politikih ciljeva koje prekosistema i njegova funkcioniranja "ele postii nosioci polit ike vlasti i odluivanja. $ato strukturnekarakteristike ovise i o snagama na vlasti.

Bitni elementi koji ine strukturu politikog sistema mogli bi se grupirati u nekoliko %elina, od kojih svaka

ima vei ili manji broj sastavnih elemenata. To su&

a' samostalni predstavnici i nosioci politike vlasti koji imaju odgovarajue funkcije i ovlasti utvreneustavom i zakonima jedne zemlje(

b) politike institucije i organiacije koje imaju utjecaja na politiku vlast, bilo u cilju njenapreuzimanja, part icipiran ja , il i os tvar ivan ja kontrole nad njen im vr#enjem(

c) politike djelatnosti! procesi i odnosi koji ine dinamiku stranu politikog sistema i bitnopr idonose njegovom funkcioniran ju (

d) politika kultura svih subjekata i sudionika politikog "ivota koji sudjeluju u politikimproces ima, odnosima i djelatnost ima.

)ada pobli"e razmotrimo i analiziramo pojedine od ovih grupacija, vidjet emo kako gotovo svaka od njih

sadr"i vei ili manji broj bitnih elemenata politikoga sistema.

". Samostalni predstavnici i nosioci politike vlasti jesu oni na jvi# i dr"avni organi i ti je la koji svoj mandattemelje na neposrednim izborima, odnosno ustavnim i zakonskim ovlastima koje po tim aktima imaju. To su&parl ament, #e f dr"ave, vlada, vrhovni izvr#ni sudbeni organi , kao i regionalni i lokalni organi vlas ti , koji imajuodgovarajuu samostalnost politikog odluivanja. *ni koji tu samostalnost nemaju, oni i ne spadaju upo li tik i sistem u u"em smislu .

#arlament! sabor ili skup#tina je u gotovo svim sistemima najvi#e dr"avno i politiko, predstavniko izakonodavno tijelo.

takozvanim parlamentarnim sistemima parlament je i ujedno najva"nija institucija politike vlasti iodluivanja. +i#e ili manje, njemu su podreeni svi drugi organi i tijela politikog odluivanja. roizvod jemodernog dru#tva i znaajan rezultat njegove demokratske kulture i tradicije. )arakteristian je za sve dr"ave

republikanskog dru#tvenog ureenja u kojima je narod nositelj dr"avnoga suvereniteta. ojednostavljenoreeno, na neposrednim izborima narod bira svoje predstavnike u parlament, a ovaj u njegovo ime upravljadr"avom, za razliku od monarhistikih sistema u kojima pojedinac -car, kralj ili drugi slian vrhovni vladar'upravlja dr"avom na temelju nasljedstva krune.

*vlasti parlamenta, njegova uloga i funkcije u politikom sistemu po'edinih zemalja nisu istovjetne.Teorijski promatrano, on je nositelj i izraz narodnoga suvereniteta o politikom odluivanju i upravljanjudr"avom. njemu je koncentrirana najva"nija zakonodavna vlast. arlament mo"e biti jednodomni, dvodomniili trodomni, #to je, takoer, razliito rije#eno u pojedinim zemljama, o visno o slo"enosti globalnog dru#tva, tepo li tike kulture i trad icij e u po jedinim dr"avama. o#to je , u pravilu, sastavljen od veeg broja lanova-zastupnika, poslanika, delegata ili drugih predstavnika naroda', parlament je, u naelu, glomazno tijelo. $atoon naje#e bira razna pomona ti jela kao #to su odbori, komisije i s lino. *ni mu poma"u u radu ipr ipremanju od luka. r ijed loge zakonskih akata, ko je donosi parlament, u na jveem broju zemalja pr ipremavlada. svim demokratskim politikim sistemima parlament je nezamjenjivi element strukture politikoga

sistema. )ao takav, on je, s jedne strane, najvi#e zakonodavno, a s druge, najvi#e zastupniko tijelo politikogsistema.


2/7

$e% dr&ave takoer je samostalan i vrlo va"an organ politikog odluivanja, odnosno va"an elementpo li tikog sistema. Tu funkci ju u monarhij i, u pravilu, obavlj a car il i kral j, a u republ ikama predsjednikrepublike il i vlade. je#enja su i ovdje razliita od jednog do drugog politikog sistema. *visno odspecifinosti, u nekima je on jednovremeno i #ef izvr#ne vlasti. pravilu, on predstavlja dr"avu u inozemstvui vrhovni je dr"avni poglavar. njegovim su kompetencijama naje#e pitanja objavljivanja rata izakljuivanja mira( izdavanje i ukidanje punomoja za zakljuivanje dr"avnih ugovora( postavljanje irazrje#avanje diplomatskih predstavnika u drugim, te primanje inozemnih u vlastitoj dr"avi. Meutim,

funkcije i ovlasti #efa dr"ave utvruju se ustavom, a rje#enja su vrlo razliita od jednoga do drugog politikogsistema. /unkciju #efa dr"ave ne mora uvijek obavljati pojedinac -inokosni organ', ve to mo"e biti iodgovarajue kolektivno tijelo, odnosno kolektivni #ef dr"ave. $a primjer mo"emo uzeti redsjedni#tvo 0i1.

'lada je takoer samostalno kolekt ivno ti je lo po li tikog odlui vanja, sastav ljeno od ministara ko jirukovode pojedinim resorima. *na, u pravilu, nema zakonodavnu funkciju, ve naje#e ima, u iznimnimsluajevima, ovlasti donositi uredbe i druge podzakonske pravne akte. Meutim, pripremanje, predlaganje iizvr#avanje zakonskih propisa, kao i odgovornost, za to, u mnogim je zemljama u domeni vlade. *naorganizira i usmjerava rad cjelokupne dr"avne uprave, od najvi#ih ministarstava do najni"ih lokalnih upravnihorgana. nekim politikim sistemima, posebice u predsjednikim, vlada je podreena #efu dr"ave. *n jenositelj izvr#ne vlasti, a vlada je njegov pomaga. 2tovi#e, u nekim politikim sistemima ona zapravo i nepostoj i kao ko legi ja lno3 izvr#ni i upravni organ. )akvo je gdje rje#en je, ne ov is i samo od poli tikoga sistemave i od toga je li ustav utemeljen na naelu jedinstva ili podjele vlasti. 4nae, u svim politikim sistemimaodluujui utjecaj na formiranje i sastav vlade ima stranka na vlasti, koja ima veinu u parlamentu, ili vi#e

njih koje ine koaliciju i sporazumno formiraju koalicijsku vladu.'rhovni ivrni i sudski organi znaajan su dio politikoga sistema. demokratskim dru#tvima oni imaju

po tpuni stupanj samostalnost i od luivanja. Tamo gdje to nemaju , il i je ri je o nedemokrat skom sistemu, il idolazi do blokade njegova funkcioniranja. Tada dr"ava gubi obilje"ja pravne dr"ave, ugro"ena su prava islobode graana, pa zato i globalno dru#tvo gubi atribute demokratskog dru#tva. Samostalnost ovih organapodrazumijeva nj ihovo nepr ikosnoveno pravo odluivanja o stvarima koje se ti u funkci je sudo vanja. $atoimaju potpunu neovisnost od utjecaja drugih dr"avnih i politikih organa, organizacija i tijela.

egionalni i lokalni organi vlasti! ukoliko imaju ustavom i za konima ustanovljene kompetencije samostalnogdono#enja politikih odluka, takoer su segment politikoga sistema. Meutim, ne spadaju u politiki sistemoni lokalni organi koji nemaju nikakvo pravo samostalnog dono#enja politikih odluka. Takvi politiko3izvr#nii upravni organi jesu izvan formalne strukture dr"avnog i dru#tvenog aparata politike vlasti, pa zato nespadaju u javnu vlast.

5eophodno je na koncu is taknut i da karakter is tiku po jedinih po li tikih sistema ne ine samo st ruktura iovlasti navedenih organa ve i njihov meusobni odnos. )akav je odnos parlamenta i vlade, u kojoj je mjeriona odgovorna parlamentu, te kakav je polo"aj #efa dr"ave u odnosu na vladu i parlament, a posebno kako seostvaruje njihova meusobna kontrola, bitna su pitanja od kojih ovise priroda specifinosti i meusobnerazlike pojedinih politikih sistema.

2. #olitike stranke! politike institucije i organiacije znaajan su dio politikoga sistema.#olitike institucije oznauju organiziranje i uspostavu raznih oblika, naela i odnosa u izvr#avanju funkcija

vlasti. olitiki se odnosi, u pravilu, institucionaliziraju kroz odgovarajue organizirane cjeline. Takvapo li tika instituc iona lizaci ja jedna je od formi ispo ljavanja po li tike civi lizaci je . Te inst itucije sujednovremeno i demokrat ske us tavne instituc ije, je r na jznaa jn ije od nj ih, u pravilu, dobivaju svoje mjes to uustavu zemlje. Samo one manje znaajne i one u nestabilnim dr"avama mogu biti izvanustavne kategorije.olitike su institucije stoga sredstvo organizacije vlasti . )ao #to je ve istaknuto, one predstavljajudemokratske tekovine neophodne svakom demokratskom dru#tvu, jer se u okviru politikog sistema svakogastabilnog demokratskog dru#tva razrje#avaju svi bitni politiki procesi i politiki sukobi.

o#to je dr"ava najva"nija politika organizacija dru#tva, koja se esto javlja u ulozi nepristranog suca usukobima politikih stranaka i drugih politikih subjekata, to su dr"avne institucije ujedno i najva"nijeinstitucije politikoga sistema.

#olitike stranke! koje se bore za osvajanje vlasti , participaciju u vlasti i l i vr#enje kontrole nadfinkcioniranjem i ostvarivanjem vlasti, nezamjenjiv su dio suvremenoga pluralistikog i demokratskogdru#tva, odnosno njegova politikog sistema. o#to je osvajanje politike vlasti sudjelovanje u njezinojpodjel i, il i ut jeca j na vr#enje vlas ti krajnj i ci lj postojan ja i po li tikog djelovanja svih poli tikih st ranaka, onese naje#e javljaju kao pokretai i inicijatori politikih aktivnosti. Stranke su u demokratskom pluralnomdru#tvu njegova unutarnja motorna snaga koja inicira, organizira i usmjerava brojne politike procese. *ne su ,takorei, najaktivniji dio politikoga sistema. svom politikom djelovanju vode rauna da politiku borbu sdrugim strankama oko osvajanja i podjele vlasti vode u okvirima politikog sistema i usvojenih izbornih

prav ila. proces ima nj ihova djelovanja kr is tali zi ra ju se, racional iz iraju i ar tikuli raju razl i it i po li tik i,socijalni i kulturni interesi odreenih dru#tvenih grupa. Meutim, politike su stranke aktivni initelji uodnosu na sam politiki sistem iji su dio, jer one nastoje uoiti sve nedostatke sistema, sve njegove konice izapreke koje ine da sistem ne funkcionira ili da nije uinkovit. olitiki sistem i politike stranke, u stvari, se


3/7

nalaze u meusobnom nerazdvojnom pro"imanju, pri emu sistem utjee na stanje demokracije u politikimstrankama, a politike stranke na stanje demokratskih odnosa i procesa u dr"avi i u globalnom dru#tvu. * tomee biti posebno raspravljeno.

3. #olitike djelatnosti! procesi i odnosi dinamini su dio politikoga sistema. To su sva ona slu"bena ineslu"bena pona#anja i aktivnosti koje poduzimaju politike stranke, dru#tvene grupe i pojedinci s ciljem dapo kretan jem poli tik ih procesa dovedu do real izac ije vlas ti tih po li ti k ih ci lj eva. tim proces ima nu"nonastaju i odgovarajui politiki odnosi.

#olitiki procesje u to likoj mjer i znaajan da se vr lo esto iz jednauje s po li tik im sistemom. stvari , radise o tome da se 6najpoznatija koncepcija o istom po li ti kom sistemu zasniva na idej i o tzv. poli tikomprocesu. oli tiki je proces shvaen kao nain dono#enja od luka kojima se rje#avaju sukobi in teresa udru#tvenim institucijama i grupama, posebno kao nain dono#enja odluka od znaaja za ravnote"u,funkcioniranje i razvitak dru#tva. olitiki sistem se odreuje kao skup ovakvih politikih procesa.7articipiranje graana u politikim procesima bitno je ovisno od njihove demokratinosti, koja u svojojukupnosti daje osnovne karakteristike samome sistemu. Tu va"i pravilo& #to su politiki sistemi i politikiproces i demokrat ini ji , utol iko pru"aju veu #ansu graanima da ut jeu na po li tiku i na poli tika zbivanja, paje nj ihov in te res vei , a part ic ipac ij a sves tr anij a i masovnija. 4 obrnuto, nedemokrat ski poli tiki sistemi iproces i odbojn i su za graane, te smanju ju nj ihov inte res za po li tiku i part ic ipir an je u poli tikom "ivotudru#tva. 8raani na vi#e naina i s razliitim intenzitetom sudjeluju u politikim djelatnostima i procesima.Mo"e to biti tako #to&

9. samo prate politika zbivanja radi vlastite informiranosti,:. u njima samo povremeno sudjeluju tijekom izbora,;. aktivno se ukljuuju u politiki "ivot kao lanovi politikih stranaka,esto se dogaa da politike borbe izau izvan okvira politikogasistema, pa je krajnji njihov rezultat odbacivanje jednog i uspostava drugog, potpuno novog politikogsistema.

#olitika kultura kao dio ope kulture jednoga dru#tva, naroda ili pojedinca takoer je vrlo znaajan

segment politikoga sistema. toliko je znaajnija #to je rije o demokratskom i razvijenijem, i utoliko manjecijenjena, kada je rije o totalitarnom i demokratski nerazvijenijem politikom sistemu. 4pak, za svakupoli tiku za jednicu ljud i po li tika kultura ima izuzetno znaenje. 6ol it ika ku ltura je osnovni et iko3pol it ikisupstrat politike zajednice( ona je politikoj zajednici ono #to je savjest pojedincu.7 $ato je 6konceptpo li tike kulture #iro ko pr ihvaen u is tra" ivanju po li tike, posebice u poredbenim stud ijama poli tik ihsistema.75ajhitni ji sups tr at poli tike kulture jest ta*lica politikih vrijednosti. njoj se utvruje hijerarhija dru#tvenihvrijednosti, od koje izravno ovisi koji e politiki ciljevi biti postavljeni u sredi#te politike djelatnosti i kojae politika dobra biti predmetom za#tite u politikom sistemu od strane za to ovla#tenih politikih institucija.Suvremeni politiki sistemi izgrauju se na dostignuima zapadne civilizacije. Tako, primjerice, mnogizapadni sistemi na sam vrh skale dru#tvenih vrijednosti stavljaju demokraciju i slobodu. * tom sistemuvrijednosti bit e, takoer, posebno raspravljeno.

)ao nezamjenjivi dio politikoga sistema politika kultura na dvojak nain povratno utjee na politikisistem. Svojim relativno postojanim dijelom, koji se naziva politika tradicija! ona ga stabilizira i konzerviranjegujui u njemu sva pozitivna dostignua iz njegova povijesnog razvitka. pretjerano konzervativnomobliku ona, meutim, mo"e biti elementom koji onemoguuje modernizaciju sistema. Meutim, svojom


4/7

dinaminom stranom, koju nazivamo politiko stvaralatvo! po li tika kultura po tie , pospje#uje i usmjeravamodernizaciju i usavr#avanje politikoga sistema.

+dnos politikog sistema i drugih sistema

ored politikog sistema u svakom suvremenom dru#tvu postoje i brojni drugi sistemi, kao i drugi pojavnioblici odluivanja. $a politiku znanost vrlo su va"ni njihovi meusobni odnosi i interakcije. 4zuzetno jeva"no svako znanstveno istra"ivanje ovoga podruja politikih znanosti usmjeriti tako da se znanstvenoverificiraju smjer i intenzitet meusobnoga utjecaja jednih sistema na druge, a osobito svih njih na politikisistem, i obrnuto. ritom smatramo najva"nijim utvrditi korelacije izmeu politikog, stranakog, izbornog,informativnog i pravnog sistema. 5jihova meusobna povezanost i isprepletenost za znanstvenike nije upitna.!li, koji je stupanj njihove meuovisnosti, #to je emu uzrok a #to posljedica, i slina pitanja, predstavljajupodruje zanimljivo za sve po li ti ke znanosti , a osobito za znanos t o poli tik im sistemima.

,.+dnos i*ornog i politikog sistema

Meusobnim odnosom i utjecajem izbornog na politiki sistem, i obrnuto, bavili su se mnogi znanstvenici. svojim istra"ivanjima oni jo# nisu do#li do onoga stupnja spoznaje koji bi ih uvjerio da tu postoje i djelujustalni dru#tveni zakoni. !li, da se testiranjem odreenih polaznih hipoteza mogu utvrditi ni"i stupnjevispoznaje, kao #to je postojanje korelacijske veze i uzronoposljedinog odnosa, to je mogue utvrditi i nadana#njem stupnju razvitka politikih znanosti.

4zbori i izborni sistem, izravno ili posredno, sna"no utjeu na politiki sistem i ukupan politiki "ivotjednoga suvremenog dru# tva, daleko vi #e nego #to se to nama na prvi pogled ini . 6 svijetu modernih dr"avagotovo ne postoji pojava koja je toliko pro#irena kao izbori. 4stodobno pak gotovo ne postoji neka drugapo li tika po java, koje stvarno znaenje mo"e bi ti to liko razl i ito7 .I*orni sistemjedan je od vr lo va"nih segmenata suvremenog dru# tva. 5j ime se reguli raju poli tika prava,naela, jamstva i tehniki poslovi sprovedbe izbora. 4zborima se rje#ava pitanje mandata na vr#enja politikevlasti za odreeno vrijeme i njeno povjeravanje onoj politikoj grupaciji koja pobijedi u izbornoj utrci. izborima dolazi do neposrednog izra"aja politika volja naroda da izravno bira svoje zastupnike u parlament idruge organe vlasti. Tu svi graani jedne dr"ave zajedno, i svaki pojedinac s pravom glasa ponaosob,neposredno i tajno sudjeluju u politikom "ivotu zemlje. Mnogi smatraju da je to vrlo esto i jedini oblikpo li tike jednakopravnosti , gd je je jednak glas svakoga po jedinca, neovisno od njegova dru# tvenog polo"a ja.4zbori su zato jedan od najva"nijih politikih procesa suvremenoga demokratskog dru#tva, pod uvjetom da onnije izmanipuliran i da se radi o istinski demokratskim izborima. $ato je pitanje izbora i izbornoga sistemajedno od temeljnih pi tanja demokrac ij e. 0ez demokratskog, unapri jed dogovorenog i strogo po#tivanogizbornoga sistema nema, niti mo"e biti demokratskih izbora, a bez njih legitimne vlasti, ni demokratskogdru#tva. 4 obrnuto, nedemokratski izborni sistem dovodi do degradiranja izbornih prava i politikih slobodagraana, zlouporabe vlasti i uspostave reakcionarnoga politikog sistema.

4zborni je sistem kima parlamentarizma i parlamentarne demokracije. Svi organi i sva tijela zakonodavne,izvr#ne i sudbene vlasti vuku svoju legitimnost iz demokratski provedenih izbora, iji je okvir odgovarajuiizborni sistem. *n bitno utjee na kvalitetu, demokratinost i pravinost izbora samo ukoliko osiguravapo tpuno i samostalno iskazivanje osobne volj e svakoga graanina u izborima. 6Meut im, veliki je broj

izbornih sistema dirigiran od vladajuega establi#menta, pa graani, iako izlaze na izbore i subjektivno misleda odluuju, de factobi tno ne ut jeu na tokove upravl janja dr"avom.7romjene i demokratizacija izbornoga sistema imaju velikog utjecaja na promjene i demokratizacijupo li tikoga sistema. 4 obrnuto. $ato i*orni sistem mo&emo de%inirati kao slo&eni sklop prava! jamstava! pravila itehnikih postupaka koji su temelj sudjelovanja graana u i*orima i njihove participacije u politikom &ivotu. *n jeprava pretpostavka i bi tan uvjet demokrat inost i i va ljanosti poli tikog sistema svakoga demokratskogdru#tva.

/ieter 0ohlen!jedan od vrsnih poznavatel ja izbornih sistema i nj ihova znaenja za poli tiki "ivot, isti e danjihovu ulogu ne treba precjenjivati , ali ni podcjenjivati . * tome nema potpune suglasnosti meuznanstvenicima. 5eki su znanstvenici izbornom sistemu pripisali svemono znaenje. 2tovi#e, sudbinudemokracije vezali su uz pitanje koji izborni sistem postoji... 6Ta je teza, kao i ukazivanje na znaenjeizbornog sistema #to se pritom oitovalo, zacijelo pretjerana. 5ije shvaeno da je politiki razvitak u praviluposl jedica brojnih ini telj a razl iitog podr ij et la . *bja#njenja #to se temelje na jednom uzronom initelju vode

stoga posve u zabludu7, smatra 5ohlen. )ao #to i 6suprotna pozicija na koju se esto nailazi, a koja izbornimsistemima priznaje na posljetku tek neznatno znaenje, ipak se te#ko mo"e zastupati.7 roizlazi da su objekrajnosti neprihvatljive, da izborni sistemi imaju priznato znaenje, ali pri ocjenjivanju njihove vrijednostitreba iznai optimalnu mjeru vrjednovanja.


5/7

1aurice /uverger ima ne#to drukije shvaanje. 6Temeljna ?uvergerova postavka glasi da izborni sistemodluno utjee na politiki "ivot neke zemlje posredstvom politikih stranaka. ?rugim rijeima, izborni sistemodluno oblikuje stranaki sistemna on presudno odreuje politiki sistem. trolanom nizu -izborni sistem@ stranaki sistem @ poli ti ki sistem' sred i#nj i se lan po javlju je kao posl jedica prvoga i uzrok posl jednjeglana. ije je o svojevrsnom kauzalnom determinizmu u tumaenju politikih pojava, koje e takoer postatipredmetom krit ikih razmat ranja.7I*orni modeli! koji mogu biti meusobno dosta razliiti, od osobitog su znaenja za pravilnu ocjenu

vrijednosti izbornih sistema i njihova utjecaja na politiki "ivot. politikoj teoriji zasad dominiraju podjelena dvije vrste izbornih modela, na razmjerni i veinski. 6+einski izbori i razmjerni izbori tradicionalno sedefiniraju na sljedei nain& 4zbori su veinski kad je izabran kandidat koji postigne -apsolutnu ili relativnu'veinu. 4zbori su razmjerni kad politiko predstavni#tvo #to 'e mogue egzaktnije odra"ava raspodjelu glasovana stranke.7 olazei od takve podjele, smatra se da veinski i*ori imaju za posljedicu d vostranaki sistem,jednostranaku veinu u parlamentu, za tim jednostranaku vladu i njenu prev last nad parlamento m, teveinsku demokraciju. Suprotno od toga, ramjerni i*ori za posljedicu imaju vi#estranaki sistem vlasti,pravedni je po li tiko predstavni #tvo, koal ic ijsku vladu, te uspostavu pr ib li"ne ravnote"e izmeu vlade iparl amenta , a omoguuju konsenzualnu demokrac iju. 4z ovoga se dade zakljui ti da razl iit i izborni modeliimaju razliit utjecaj na odreene elemente politikoga sistema, na preovlaujui model demokracije i uopena politiki "ivot odreenoga dru#tva.

rema jednoj drugoj klasifikaciji , utemeljenoj na drugim kriterij ima, izbori se mogu podijeliti nakompetitivne, nekompetitivne i semikompetitivne. Svaki od njih osiguravaju razliite %unkcije i*ora.

ompetitivni i*ori su demokratski izbori. *ni legitimiraju politiki sistem i vladu. +i#efunkcionalnog su

karaktera jer omoguuju prijenos povjerenja na osobe i stranke, predstavljanje mi#ljenja i interesa biraa,mobiliziranje biraa za ostvarivanje va"nih dru#tvenih vrijednosti, podizanje politike svijesti puanstva,kanaliziranje mirnog rje#avanja politikih procesa otklanjanje konflikata, izazivanje konkurencijske borbe zapo li tiku vlas t, uspostavu kont rolno sposobne opozic ije i po"e ljnu promjenu vlas ti .

0ekompetitivni i*ori u pravilu su jednostranaki i nedemokratski, te ne osiguravaju legitimaciju politikomsistemu i vladi. )arakterizira ih neznatno znaenje u politikom procesu i nemogunosti stvarnog izboraizmeu vi#e alternativa razliitih stranaka i njihovih programa. glavnom se prakticiraju u totalitarnimsistemima, gdje slu"e mobiliziranju narodnih masa, obja#njavanju mjerila komunistike politike i privr"enostibi raa part ij i na vlas ti .

Semikompetitivni i*ori predstav ljaju na neki nain pomirbu izmeu prethodna dva tipa . *ni poku#avajulegitimirati postojei politiki sistem vlasti i stabilizirati autoritarni politiki re"im. 5astoje utjecati naunutarnje polit iko smirivanje i stjecanje ugleda prema vani. tjeu na objelodanjivanje opozicije istabiliziranje politikog sistema.

,4. +dnos stranakog i politikog sistema

#olitike stranke imaju dugu tradiciju ali njihov stvarni karakter i povijesni razvitak zapoinje s procesomrazvitka otvorenoga graanskog dru#tva. Suvremeno demokratsko graansko dru#tvo ne mo"e se ni zamislitibez plural izma poli tikih st ranaka. $a to suvremena poli tika znanost poklan ja veliku pozornost poli tikimstrankama i utjecaju stranakog sistema na politiki sistem .olitike stranke su oblici politikog organiziranja ljudi iste politike ideologije, utvrene njihovimprogramima, u ci lju osvajanja i vr #enja dr"avne vlas ti . To j e osnovna karakter is tika svih poli tikih stranaka.Meutim, postoje brojne politike stranke koje su male i iji programi nemaju veliki broj prista#a. *ne susvjesne injenice da nemaju #ansu za osvajanje vlasti, pa se na izborima bore da dobiju mjesto u parlamentu

kako bi eventualnom koalicijom s drugim i veim dobile #ansu da sudjeluju u podjeli vlasti. Meutim, to bibio nj ihov kratkoroni neposredni in teres. ?ugoroni i krajnj i inte res svake st ranke u bi ti je te"n ja zaosvajanjem politike vlasti.

5akon #to iden ti fici ra ju bi tne poli tike inte rese svoga lanstva i drugih grupac ij a ljud i koje im grav it irajuoko odreivanja brojnih pitanja datog dru#tva, stranke ih onda prenose u institucije politikog sistema kako bise i praktino realizirali. 5a taj nain ispunjavaju obveze preuzete pred biraima u predizbornim i izbornimkampanjama. Aer preko politikih stranaka se upuuju zahtjevi graana i odreenih politikih grupacija dr"avii njenim institucijama u cilju voenja one politike koja im odgovara.

4mamo li u vidu mno#tvo politikih interesa brojnih politikih grupacija, za pazit emo da se glederealiziranja tih interesa i redoslijeda prioriteta njihova praktinog ostvarivanja vode politike *or*e. ?ok se oneodvijaju u okvirima institucija politikog sistema, dotle on normalno funkcionira i zadovoljava potrebeglobalnog dru#tva. )ada, meutim, nastupi takvo stanje kada razrje#avanje i ostvarivanje razliitih interesaizae izvan okvira institucija politikog sistema, onda to u veoj ili manjoj mjeri uzrokuje njegovu krizu, koja

mo"e prerasti i u krizu globalnog dru#tva. To onda uvjetuje promjene politikoga sistema koji se pokazaonesposobnim razrje#avati politike interese i procese po unaprijed utvrenim pravilima pona#anja. $ato semo"e postaviti i uspje#no braniti teza koja bi glasila da, #to je jedno dru#tvo demokratinije i stabilnije, to je


6/7

postojanij i i njegov poli ti ki sistem. 4 obrnuto, #to je ono nerazv ijen ij e, nestab ilni je i manje demokrat ino ,utoliko je nestabilniji i promjenjiviji njegov politiki sistem .

svakom suvremenom dru#tvu temeljna politika organizacija jest dr"ava. *na je najva"nija politikainstitucija, koja se glede politikog autoriteta javlja organizacijom iznad svih drugih. Aedinu protute"uneprikosnovenu autoritetu dr"ave u suvremenom dru#tvu ine politike stranke. !li, njihov kritiki odnosspram dr"ave i njenih institucija uveliko je ovisan od njihovih polo"aja u odnosu na dr"avnu vlast. +ladajuastranka ili stranke koje udru"ene u koaliciju jesu na vlasti imaju blagonaklon odnos spram javne vlasti, dok su

oporbene stranke prema njoj daleko vi#e kritiki raspolo"ene.Snaga politike stranke ovisna je prije svega od broja njenih prista#a i osvojenih glasova na izborima. To,meutim, nije jedino mjerilo. tjecaj i snaga neke politike stranke ovisni su i od drugih politikih initelja,kao #to su raspolo"enje javnog mnijenja, te odnos drugih dru#tvenih organizacija i udru"enja. Meutim,utjecaj politikih stranaka na dono#enje politikih odluka u institucijama politikog sistema bitno je ovisan odbroja pr is ta#a i osvojenih glasova na izborima.

Struktura najva"nijih institucija politikog sistema, kao #to su, primjerice, parlament i vlada, bitno jeovisna od rezultata demokratskih izbora. )oliko e koja politika stranka imati mjesta u parlamentu i vladi,ovisno je od postotka glasova osvojenih na izborima. 5a taj nain politike stranke preko svojin zastupnikaizravno ulaze u sastav parlamenta i vlade. Tako se one izravno inkorporiraju u strukturu institucija politikogsistema, te preko njih postaju vladajua snaga dru#tva, ili to postaju u koaliciji s drugim politikim strankama.4zvan parlamenta ostaju samo one politike stranke koje na izborima ne osvoje niti propisani minimumglasova kojima bi stekle pravo na jedno mjesto u parlamentu. To su izvanparlamentarne stranke.

4z reenog proizlazi daje ud io razl iit ih poli tikih stranaka u od lui vanju kroz inst ituc ije po li ti kog sistemarazmjeran postotku osvojenih glasova na izborima. 5a taj nain parlamentarne su stranke inkorporirane upo li tik i sistem. nekim, poli tik im sistemima vladajua st ranka time dobiva monopolsku pozici ju upr ipremi, predlaganju i dono#enju politikih odluka. Sto je taj postotak vei, to su izgledi vladajue, odnosnovladajuih stranaka, na monopol odluivanja tim vei. roblem se zao#trava onda kada vladajua strankaosvoji apsolutnu veinu u parlamentu, koja joj onda omoguuje apsolutni monopol na dono#enje odluka uinstitucijama politikog sistema. Tada se javlja problem demokracije, koja postaje ugro"enom im jednastranka zadobije takvu monopolsku poziciju. To je, razumije se, sluaj u svim jednostranakim sistemima.gro"enost demokracije utoliko je vea #to su oporbene stranke slabije i meusobno vi#e razjedinjene, pa nisuu stanju kontrolirati vladajue stranke ili koalicije, niti bitnije utjecati na proces dono#enja odluka. 5jednostranakim poli ti kim sistemima uvij ek postoj i opasnost sras tanja vladajue st ranke s dr"avom i njenogpretvaranja u dr"avnu part iju, a dr"ave u part ijsku dr"avu. osl jedice su& bi rokrat izac ija ,etatizacija itotalitarizam, koji s demokracijom nemaju niega zajednikog. *dsutnost demokracije u jednopartijskompoli tikom sistemu nastaje zato #to on 6onemoguuje postojan je i ak tivnost organiziranih poli tik ih snaga ko jee ukazivati na gre#ke i propuste stranke na vlasti i koje e je demokratskim sredstvima siliti na korekcijunjenih stavova.7

4ako vi#e partijski sistem nije jedino mjerilo demokracije, a uoavanje propusta i ispravljanje gre#aka priodluivanju mogue je i u jednopartijskom sistemu, ipak se ne bi moglo prihvatiti nekritiko i apologetskostajali#te prema njemu, po kojem se demokracija 6mo"e ostvarivati u bilo kojem stranakom sistemu, kao #tose svaki stranaki sistem mo"e naru#avati i negirati.7 adi se o tome da u vi#estranakom sistemu opozicijakontrolira pona#anje vladajue stranke ili koalicije, te javno reagira na svako naru#avanje i negiranje

demokracije, dok to u jednopartijskom sistemu nema tko initi. 4skustva s mnogim jednopartijskim sistemima i

njihov raspad potkraj dvadesetog stoljea to su nedvojbeno potvrdili.*dnos politikih stranaka prema politikom sistemu ovisan je, dakle, od njihove pozicije u vlasti. )ao

organizirani politiki subjekti, stranke su samostalni politiki entiteti. *ne prema njemu mogu imati, i uprav ilu imaju, kr it ian odnos. Meutim, kada postanu vladajue, kr it inost se poinje smanjivati u mjer i

koliko su odgovorne za odreene polit ike odluke i r je#enja. Tada prema njemu, u pravilu, zauzimajunekritian stav. )ritinost oporbenih, a pogotovo izvanparla3mentarmh stranaka, prema postojeem politikomsistemu, daleko je ea nego onih koje su na vlasti, izuzev one situacije kada je struktura politikog sistematakva da on koi ili onemoguuje normalno funkcioniranje institucija vlasti. Aer, jedan od temeljnih problemademokracije i jest u tome #to oni koji su na vlasti ne primjeuju niti osjeaju nedostatak demokracije, kao #toto primjeuju i osjeaju oni koji se nalaze izvan struktura vlasti. ostoji ak mi#ljenje da je vladajua strankazadu"ena da vlada, a oporba je u funkciji za#tite demokracije.

)ada iz sfere dru#tvenog, kao odnosa politikih stranaka prema politikom sistemu, prijeemo u sferups iholo#kog, vidjet emo da se jl it ike st ranke izmeu sebe razl ikuju ne samo po odnosu prema od govarajuempoli tikom sistemu ve i po onome #to se obino naziva politika svijest. 6To nas prisiljava da uoimo vezu kojapostoj i izmeu st ranakih il i grupnih uvjerenja, vr ij ednost i i doktrina i on ih koje tvore sadr"a j jednogobuhvatnijeg politikog sistema.7 5ajvei broj sociologa, socijalnih psihologa i politikologa smatra da svaka

dru#tvena grupa s vremenom formira vlastitu kolektivnu svijest. 4zmeu ostalog, ona se i po tome razlikuje oddrugih dru#tvenih grupa. )ao specifine dru#tvene grupe, politike su stranke prepoznatljive i po posjedovanjuvlastite politike svijesti. *na nije isto #to i ukupni zbir idividualnih svijesti svih lanova te stranke, vepredstavlj a jednu novu kval itat ivnu tvorev inu, nastalu meusobnim poti ranjem svijes ti tih pojedinaca .


7/7

Meutim, jednom nastala, ta grupna politika svijest znaajno povratno utjee na individualne svijestipr ipadnika st ranke i tjen ih simpat izera, po gotovo onda kada ta svijes t popr imi odreena doktrina lna ob il je"ja ikada ona postane teorijski skup ideja i ciljeva kojima se lanstvo neke politike stranke rukovodi u svimpoli tik im di ja lozi ma i po li ti kim borbama. tom kontekstu 6ind ividualna veza , suradnja i poslu#nost u ci ljuskladne djelatnosti ovise o aktivnosti i iga"iranju individualnih osjeaja, energije i lojalnosti prema #irem,abuhvatnijem politikom udru"enju. 4nstrumenti toga cilja ukljuuju stvaranje jedinstvenih simbola, zakletvi iritualnih ina lojalnosti i politike privr"enosti( rezolucije ili izjave koje izra"avaju sklonost grupe prema

ciljevima i metodama javne politike( i razvitak kompleksnih sistema meusobno povezanih ideja -doktrina,ideologija, naela' koje bi imale svrhu da razlazu razliite grupne koncepcije politike stvarnosti -vrijednosti'koje se tiu "eljenoga oblika socijalnog i politikog poretka.7 0udui se kroz politiki sistem oituje odnosjavne -pol it ike' vlas ti i dru# tva, to je uspostava i izgradnja ovog si stema po mjer i kolekt ivne svijes ti po li ti kestranke jedna od njenih najprioritetnijih zadaa. reko grupne politike svijesti vr#i se dakle, na jednoj strani,unificiranje individualnih svijesti lanstva, na drugoj njegovo discipliniranje, a na treoj utjecaj stranke injena lanstva na prilagoctavanje politikoga sistema izgraenom sistemu vrijednosti i ciljeva, objavljenima upo li tikom programu st ranke.

ostojanje bitnih razlika izmeu politike svijesti pripadnika, primjerice, ruske ili kineske komunistikepart ije u odnosu na svij es t neke vodee graanske part ij e u S!?, kao i nj ihovih kolekt ivnih svijes ti u cjel in i, apo gotovo nj ihovo opredjel jenje za po tpuno suprotne sisteme vr ijednost i, doktrinarne stavove i, napokon, zakomunistiki jednopartijski, odnosno graanski predsjedniki politiki sistem, upravo potvruje utemeljenostprethodne rasprave . t jeca j te ko lekt ivne po li tike svijes ti neke stranke na po jedinca mo"e bi ti manj i il i vei ,

a u sklopu odreenih povijesnih okolnosti mo"e ii do poni#tavanja svake individualnosti lanova i njihovepo tpune iden ti fikaci je sa st rankama i njen im ci ljevima, kakav je sluaj bio, pr imjerice , sa lanstvom ufa#istikim politikim strankama. Tu se individualna svijest i pona#anje lanstva potpuno podreujukolektivnoj svijesti vladajue politike stranke.

Stranke koje su inkorporirane u politiki sistem i koje imaju veu politiku tradiciju obino karakterizira iodreena politika kultura. 2tovi#e, neke od njih nastoje stvarati i stranaku mlade" kako bi imale utjecaja nakultivaciju i socijalizaciju mladih nara#taja u duhu stranake politike kulture. 6Stranke su radi toga jedinomogue unutar zajednica koje su socijalizirane, to znai, koje imaju neki dru#tveni poredak i kadar ljudi naraspolaganju koji su pripravni da ga pravilno provedu. Aer, stranke upravo imaju za cilj da utjeu na ovaj kadar

i, ako je to mogue, da ga regrutiraju izmeu prista#a stranke.7 Stvoriti i imati stranku ije lanstvo ima visoki

stupanj ope i osobito politike kulture, jest zadaa #to ju sebi postavljaju sve politike stranke koje vlastituperspektivu dugorono plan iraju. ?ru# tveni ugled i po li tika kultura vodeih stranakih poli tiara esto su

presudni ini telj i za krei ranje i post izan je izbornih pobjeda.1euso*ni odnos stranakog i politikog sistema mo"emo promatrati kao izravan uzrono3posljedini odnos.

6 okviru tematike koja se odnosi na politike stranke znaajno mjesto zauzima stranaki sistem. Stranakisistem oznauje generalnu fizionomiju politikog stranakog "ivota u nekoj zemlji, odgovara na pitanjepostoj i li u nekoj dr"avi jedna, dvije il i vi#e poli tikih st ranaka. vezi s tim govori se o jednopar ti jskom,dvopartijskom ili vi#epartijskom sistemu.7 rema tome, kao #to je stranaki sistem odreen izbornim, tako je ipo li tik i sistem odreen st ranakim. Aer, 6i zborni sistem ut jee na st ranaki sistem tako #to odreuje broj ,strukturu i meusobnu ovisnost polit ikih stranaka.7 Tako formiran stranaki sistem odreuje oblikpo li tikoga sistema i cjelokupnoga po li tikog "ivota jednog dru# tva. Aer, st ranaki sistem poveavakompleksnost jednog dru#tva, a samo ako je neko dru#tvo ve samo po sebi dovoljno kompleksno, mo"e injegov politiki sistem postii potrebnu razinu vlastite kompleksnosti, koja je karakteristina za razvijenadru#tva. 6)ompleksnost ne samo prava nego i politikog sistema raste time na nain koji zahtijeva nove oblike

stabilizacije, ili se nee odr"ati. !lternative postaju vidljive i o njima se mo"e odluiti u mjeri koja bi bilanezamisliva i nepodno#ljiva u starijim dru#tvima. !li to u isto vrijeme znai da se politika podr#ka vi#e nemo"e pretpostaviti, ve mora biti dana.7 *sobita je podr#ka koju su politike stranke zadobile na izborima, aona je ovisna od demokratizacije, usavr#avanja i prilagodbe cjelokupnoga politikog sistema i njegovihinstitucija nastalih dru#tvenim promjenama.

8otovo presudni utjecaj stranakog "ivota i stranakog sistema na politiki "ivot jednoga dru#tva zapo li tiku je znanost nedvojben. Meutim, prethodno stajal i# te ne zna i da jednom nastao poli tik i sistem, kaoposl jedica izbornog i stranakog, nema na nj ih povratnog ut jeca ja. ?apae , po li tiki sistem sa svim svoj imelementima i institucijama stvara odgovarajue uvjete politikog djelovanja i politikog odluivanja. olitiki"ivot jednoga dru#tva vrlo je slo"en i isprepleten brojnim nitima, pa se meusobni utjecaj politikih initeljajednih na druge uvijek mora promatra ti u oba smjera, a poli tika dogaanja ob ja#njavati kao posl jedicadjelovanja veeg broja uzroka.

ii._teorijsko-pojmovne_osnove_politickih_sistema_2_(1).doc

Documents