0

I Z V J E Š Ć E O P R O V E D E N O M EU PROJEKTU

„Padua and Zagreb Counties-collaboration in VET development“

Izvješće sastavila: Ivanka Jurkin-Rinkovec,

koordinator projekta

REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAĈKA ŢUPANIJA

Upravni odjel za prosvjetu,

kulturu, sport i tehničku kulturu

1

1./ OPĆENITO O PROJEKTU

Program Cjeloţivotno uĉenje, potprogram Leonardo da Vinci

Naziv projekta: „Padua and Zagreb Counties-collaboration in VET development“

Partneri: Provincia di Padova,

Srednja strukovna škola Samobor,

Srednja škola Ivan Švear i

Srednja škola Vrbovec

Aktivnost: Mobilnost, Padova 03.-09. studenoga 2013.

Agencija za mobilnost i programe Europske unije u sklopu Leonardo da Vinci Mobility,

Lifelong Learning Programe, odobrila je Zagrebaĉkoj ţupaniji, Upravnom odjelu za prosvjetu,

kulturu, sport i tehniĉku kulturu, sredstva u ukupnom iznosu od 30.620 EUR-a u svrhu provedbe

projekta mobilnosti „Padua and Zagreb Counties-collaboration in VET development“.

Partneri Zagrebaĉke ţupanije u provedbi navedenog projekta su Srednja strukovna škola

Samobor, Srednja škola Ivan Švear Ivanić Grad, Srednja škola Vrbovec i u Italiji Provincia di

Padova (Padovanska ţupanija).

Navedenim projektom omogućen je odlazak 20 sudionika (16 zaposlenika srednjih škola s

podruĉja Zagrebaĉke ţupanije i 4 djelatnika Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i

tehniĉku kulturu u Padovu radi stjecanja znanja i iskustava, uvoĊenja inovacija u strukovno

obrazovanje s osnovnim ciljem razvoja cjelokupnog srednjoškolskog obrazovanja, a time i same

Ţupanije.

Partner projekta u Italiji, Provincia di Padova osigurala je suradnju s Istitutom Marconi, te

drugim strukovnim školama u regiji kako bi nastavnici, ravnatelji i nastavnici praktiĉne nastave

usporedili metode i pristupe u strukovnom obrazovanju. Podruĉje interesa je bio nastavni plan i

program za strojarsku i elektrotehniĉku/elektroniĉku grupu zanimanja s fokusom na plan i

program obrazovanja za mehatroniĉara, te engleski strukovni jezik koji se u Istitutu Marconi

provodi kao pilot projekt.

Sukladno propozicijama projekta svih 20 sudionika (16 zaposlenika srednjih škola s podruĉja

Zagrebaĉke ţupanije, 3 djelatnika Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehniĉku i

zamjenik Ţupana Zagrebaĉke ţupanija) odslušalo je predavanja iz talijanskog jezika i kulturne

pripreme, primilo certifikat o završetku istih, te time ostvarili uvjeti za odlazak na mobilnost u

Italiju.

2

2. PROVEDBA MOBILNOSTI

Sudionici u Projektu na put su krenuli u nedjelju 3. studenoga .2013. godine, a vratili se u

subotu 9. studenoga 2013. godine.

PredviĊen je bio slijedeći program rada:

Nedjelja, 3. studenog 2013.

18.00 dolazak sudionika iz Zagreba i smještaj u hotel http://www.hotelm14.it/ Hotel M14, Via Acquette, 9 - 35122 Padova Tel: +39 049 8762011 Fax 049 8786791 E-Mail: info@hotelm14.it

20.00 Večera – Restoran Al Santo http://www.alsanto.it/ristorante.htm Dobrodošlica, upoznavanje i upoznavanje s radnim programom i potrebnim informacijama, podjela radnog materijala

Ponedjeljak, 4. studenog 2013.

8.45 Okupljanje na recepciji - polazak

09.30 Provincia di Padova (Padovanska županija) Prezentacije/upoznavanje dviju Provincija i njihovih Sektora za obrazovanje Stanje u srednjoškolsko i strukovno obrazovanju u Italiji

12.30/13.00 Ručak

14.00 Posjeta školi CFP ENAIP (Centro formazione professionale) privato Via Ansuino da Forlì, 64/a, 35134 Padova, http://www.enaip.veneto.it padova@enaip.veneto.it 049/8640426 049/8641555 049/8640725

17.15 Obilazak „Palazzo Bò“ - http://www.unipd.it/universita/patrimonio-artistico-e-culturale/palazzo-bo-e-teatro-anatomico

20.00 Večera Al Santo

Utorak, 5. studenog 2013.

09.15 Okupljanje na recepciji – polazak u Este (PD)

10.00

Posjeta školi IIS Euganeo (Istituto istruzione superiore) - ITIS Euganeo Istituto tecnico del settore tecnologico, Via Borgofuro, 6 - 35042 Este (PD) - 0429.2116 www.iiseuganeo.it

13.00 Ručak – škola Manfredini

15.00 Posjeta CFP(Centro formazione professionale) Manfredini, Via Manfredini 12 – ESTE http://www.cfpmanfredini.it/

20.00 Večera

Srijeda, 6. studenog 2013.

08.30 Okupljanje na recepciji

09.30 Provincia di Padova – radni susreti djelatnika Padovanske i Zagrebačke Županije

09.30

Posjeta školi Istituto Professionale Statale per l'Industria e l'Artigianato "E. BERNARDI" Via A. Manzoni 76 - 35126 Padova - Tel. 049755233 Fax 049755562 mail: bernardi@ipsia-bernardi.it http://www.ipsia-bernardi.it/

10.30/11.00 Istituto tecnico Marconi – Istituto tecnologico, Via Manzoni, 80 - 35126 Padova tel. 049 8040211 - fax 049 8040277 email: marconi@provincia.padova.it http://www.itismarconipadova.it/

13.00 Ručak – Ristorante Zairo

15.00 Posjeta školi Istituto Tecnico Settore Tecnologico di Padova Francesco SEVERI i višoj školi Istituto Tecnico Settore Tecnologico di Padova

3

Via Pettinati, 46 - 35129 Padova - Tel.0498658111-Fax 0498658120 Email: pdtf04000q@istruzione.it http://www.istitutoseveri.it/

20.00 Večera Al Santo

Četvrtak, 7. studenog 2013.

9.00 Okupljanje na recepciji i polazak

9.30 Posjeta sajmu Expo scuola – PadovaFiere http://www.exposcuola.it/home/

10.30 Okrugli stol: Metode uvođenja inovacija u strukovno obrazovanje

13.00/13.30 Rucak

15.00 Kulturno-povijesne posjete: Cappella degli Scrovegni

20.00 Večera Al Santo

Petak, 8. studenog 2013.

9.00 Okupljanje na recepciji

9.30 Venecija posjeta gradu Venezia– Palazzo Ducale – Duždeva palača

15.30 Povratak u Padovu

20.30 Večera – Restoran „Da Giovanni“ Podjela certifikata sudionicima

Subota, 9. studenog 2013.

10.00 Povratak u Zagreb

4

2.1./ PRVI DAN MOBILNOSTI

Sudionici su krenuli na put u nedjelju 03.11.2013., stigli u Padovu oko 17,00 sati.

Nakon smještaja u hotelu, prisustvovali su veĉeri dobrodošlice, tijekom koje su detaljnije

upoznati s radnim programom, te im je podijeljen radni materijala, pruţene sve ostale

potrebne informacije, te svima za ţeljen ugodan i koristan boravak na mobilnosti.

2.2./ DRUGI DAN MOBILNOSTI

Ponedjeljak, 4. studenog 2013.

8.45 Okupljanje na recepciji - polazak

09.30 Provincia di Padova (Padovanska županija) Prezentacije/upoznavanje dviju Provincija i njihovih Sektora za obrazovanje Stanje u srednjoškolsko i strukovno obrazovanju u Italiji

14.00 Posjeta školi CFP ENAIP (Centro formazione professionale) privato Via Ansuino da Forlì, 64/a, 35134 Padova, http://www.enaip.veneto.it padova@enaip.veneto.it 049/8640426 049/8641555 049/8640725

17.15 Obilazak „Palazzo Bò“ - http://www.unipd.it/universita/patrimonio-artistico-e-culturale/palazzo-bo-e-teatro-anatomico

5

2.2.1./ SUSRET SUDIONIKA I PARTNERA U PROJEKTU U PADOVANSKOJ

ŢUPANIJI

Sukladno programu rada prvi sastanak s partnerom Provinciom di Padova odrţan je u

ponedjeljak 04.11.2013. godine s poĉetkom u 9.30 sati. U Padovanskoj ţupaniji sudionike su

sveĉano primili: Mirko Patron, proĉelnik Odjela za obrazovanje, dott. Stefano Bernardoni,

voditelj odsjeka za obrazovanje i Cristina Capobianco, savjetnica u Odjelu.

Nakon govora dobrodošlice, zahvale za partnerstvo i razmjene poklona, u uvodnom izlaganju

proĉelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehniĉku kulturu Zagrebaĉke ţupanije

prezentirao je naĉin organizacije rada i zadaće Zagrebaĉke ţupanije vezane uz srednjoškolsko

obrazovanje, te obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj (prezentacija navedenog nalazi se u

prilogu).

Proĉelnik Sektora za obrazovanje Padovanske ţupanije Mirko Patron i dott. Stefano

Bernardoni, voditelj odsjeka za obrazovanje, izloţili su stanje u obrazovnom sustavu u

njihovoj ţupaniji kako slijedi.

OPĆI PODACI O OBRAZOVANJU NA PODRUČJU PADOVANSKE ŢUPANIJE

Na podruĉju Padovanske ţupanije srednju školu pohaĊa oko 360.000 uĉenika, od ĉega oko:

49 % pohaĊa gimnazijske obrazovne programe,

31,5% tehniĉke institute (Istituto tecnico del settore tecnologico) i

19,5% struĉne institute (Centro formazione professionale).

Na podruĉju Padovanske ţupanije djeluje ukupno 51 srednja škola i sve su u nadleţnosti

Ţupanije: od toga je 19 gimnazija, 20 tehniĉkih instituta i 12 struĉnih instituta. Do okonĉanja

aktualne reforme u školstvu pod ingerencijom Ţupanije je i Glazbeni konzervatorij.

Posljednje dvije godine zabiljeţen je velik porast upisa u sektore enogastronomije, odnosno

struĉne škole hotelijerstva, iz ĉega se moţe zakljuĉiti da uĉenici i njihovi roditelji prilikom

odluĉivanja o upisu u srednju školu sve više obraćaju paţnju na potencijal ulaska u trţište

rada koje im daje kvalifikacija. Trenutno je ugostiteljski sektor jedan od rijetkih gdje mladi

danas mogu naći posao u njihovoj Ţupaniji.

6

SUSTAV SREDNJOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA U ITALIJI

Aktualni talijanski obrazovni sistem predviĊa obavezno desetogodišnje obrazovanje sa ciljem

dobivanja diplome o završenoj srednjoj višoj školi ili struĉnog trogodišnjeg obrazovanja do

napunjenih 18 godina.

Obrazovanje poĉinje u dobi od šest godina osnovnom školom koja traje pet godina, nakon

koje se prelazi u trogodišnju sekundarnu školu prvog stupnja, na kraju ĉega je previĊen

drţavni ispit (mala matura).

Poslije drţavnog ispita, obavezno obrazovanje se moţe nastaviti na tri razliĉita naĉina:

- nastavkom obrazovanja u sekundarnoj školi drugog stupnja (kod nas: srednjoškolsko

obrazovanje), petogodišnje, na kraju kojega je predviĊena diploma (matura);

- upisom u Centar za struĉno obrazovanje (npr. Centro di Formazione Professionale –

CFP), trogodišnje, koje daje struĉnu kvalifikaciju;

- naukovanjem, tj. zapošljavanjem u trajanju od najmanje 2 godine.

Prema posljednjoj reformi u školstvu (od 1. rujna 2010. godine) srednjoškolsko obrazovanje

je organizirano na naĉin da ponudi kompletnu i racionalniju ponudu mladima.

Kao što je ranije navedeno, srednjoškolsko obrazovanje u Italiji podijeljeno je na tri vrste

obrazovnih sustava: gimnazije, tehniĉki instituti i struĉni instituti, koji su navedenom

reformom radikalno reorganizirani (prije reforme postojalo je 200 obrazovnih programa –

smjerova). U Italiji postoji 6 vrsta gimnazijskih programa, tehniĉki instituti su podijeljeni u

dva sektora sa 11 smjerova, a struĉni instituti u 2 sektora sa 6 smjerova.

GIMNAZIJSKO OBRAZOVANJE

Navedeno obrazovanje ne priprema uĉenike za odreĊeno zanimanje, kao što je to sluĉaj

tehniĉkih i struĉnih obrazovanja, iako su obrazovni programi usmjereni prema odreĊenim

interesnim sektorima (likovna ili matematiĉka i sl.), no daju uĉenicima kulturne i metodske

instrumente korisne za nastavak obrazovanja na bilo kojem sveuĉilištu, kao i opće

obrazovanje za zapošljavanje.

Svi gimnazijski programi traju pet godina, a podijeljeni su na dva dvogodišnja dijela i završnu

godinu kojom se kompletira program. Na kraju školovanja prema gimnazijskom programu

predviĊen je završni drţavni ispit (matura).

Poĉetni dvogodišnji program ima cilj dati opće obrazovanje neophodno za dostignuće

zakonom obaveznog obrazovanja. Drugi dvogodišnji program sluţi produbljivanju saznanja,

razvojem projekata škola-praksa moţe biti usklaĊen i s praksom, te periodom prakse u

poduzećima. Petom godinom obrazovanja u gimnaziji ostvaruju se konaĉni ciljevi

gimnazijskog obrazovanja.

Smjerovi/vrste gimnazijsko obrazovanja:

- Likovna gimnazija (sa 6 razliĉitih smjerova od 3. godine nadalje)

- Klasiĉna gimnazija

- Jeziĉna gimnazija

- Muziĉka gimnazija

- Prirodoslovna gimnazija – sa opcijom odabira ţeljenog smjera

- Gimnazija humanistiĉkih nauka – sa ekonomsko-socijalnim smjerom

Bitne promjene uvedene reformom u gimnazijske programe bile su: obavezni strani jezik svih

5 godina trajanja gimnazijskog obrazovanja, drugi strani jezik u ekonomsko-socijalnim

smjerovima, te 3 strana jezika u jeziĉnim gimnazijama.

7

TEHNIĈKO OBRAZOVANJE (Istituto tecnico del settore tecnologico)

Temelj tehniĉkog obrazovanja u Italiji ĉini dobra kulturološka osnova nauĉnog i tehnološkog

karaktera, koja se postiţe putem obrazovanja, temeljnim uĉenjem i apliciranjem izraţavanja i

metoda generalnog i specifiĉnog karaktera, s ciljem rapidnog ukljuĉivanja mladih na trţište

rada, istovremeno garantirajući dobru osnovu za upis studija na sveuĉilištima/višim školama.

Obrazovni program kod tehniĉkog obrazovanja sastoji se od općeg obrazovanja koje je

zajedniĉkog svim smjerovima i od dijelova specifiĉnih za odreĊeni smjer, s ciljem da uĉenici

postignu kompetencije neophodne za integraciju nauĉnih i tehnoloških saznanja, te dovoljni

nivo jeziĉnih, povijesnih i socioloških saznanja.

Tehniĉki instituti traju 5 godina i podijeljene su u 2 dvogodišnja dijela plus peta godina koja

završava drţavnim ispitom (maturom).

Tehniĉko obrazovanje je podijeljeno u dva široka sektora: Ekonomski i Tehnološki, i ukupno

imaju 11 smjerova:

Tehniĉko-ekonomski institut

1. Administracija, financije i marketing (opći smjer) s dva odijeljena smijera:

MeĊunarodni odnosi u marketingu

Informativni sistemi za poduzeća

2. Turizam

Tehniĉko-tehnološki institut ima 9 smjerova:

1. Mehanika i mehatronika, energija

2. Transporti i logistika

3. Elektronika i elektrotehnika

4. Informatika i telekomunikacije

5. Grafika i komunikacije

6. Kemija, Materijali i Biotehnologije

Kemija i materijali

Biotehnologije okoliša

7. Medicinske biotehnologije

8. Moda

Tkanine, odjeća i moda

Obuća i moda

9. Poljoprivreda, poljoprivredni prehrambeni proizvodi i poljoprivredna industrija

Proizvodnja i prerada

Upravljanje okolišem i teritorijem

Vinogradarstvo i enologija

10. Izgradnja, okoliš i teritorij (opći smjer)

Geotehnika

STRUĈNI INSTITUTI (Centro formazione professionale)

U Republici Hrvatskoj ekvivalent Struĉnom institutu bila bi srednja struĉna škola u kojoj

obrazovanje traje tri godine. Struĉni instituti u Italiji karakteristiĉni su po saznanjima u

praktiĉnom radu (cultura del fare – kultura rada, uĉenje kroz rad), jer nastaju kao umjetniĉke i

8

majstorske škole, iako je prema zadnjoj školskoj reformi u Italiji praktiĉnom obuĉavanju

dodana i dobra osnova teoretskog obrazovanja.

Obrazovni program saĉinjava dio općeg obrazovanja koji je zajedniĉki svim smjerovima, te

dijela struĉnog obrazovanja koje je prisutno od prve godine. Traju 5 godina (prije reforme je

bilo 3+2 godine) podijeljeni u dva dvogodišnja dijela plus peta godina nakon koje se polaţe

drţavni ispit i dobiva se diploma struĉnog obrazovanja.

Cilj struĉnih instituta je brzo ukljuĉivanje u trţište rada, no takoĊer je moguć upis na bilo koji

fakultet sveuĉilišta.

Struĉno obrazovanje je podijeljeno u dva široka sektora: Usluţni sektor, te Industrija i

Obrtništvo, koja obuhvaćaju 6 specifiĉnih smjerova. Obrazovni program je saĉinjen od dijela

općeg obrazovanja koji je zajedniĉki svim smjerovima, te struĉnim obrazovanim programom.

Cilj općeg obrazovanja je pruţanje uĉenicima osnovnog obrazovanja, dok je struĉno

obrazovanje prisutno od prve godine, s ciljem da uĉenici dostignu kompetencije koje im

dozvoljavaju ukljuĉivanje u razne ţivotne i radne kontekste.

Usluţni sektor (4 smjera):

1. Usluge za poljoprivredu i ruralni razvoj

2. Socijalno-zdravstvene usluge (opći smjer)

Odontotehniĉar – optiĉar

3. Usluge u enogastronomiji i hotelskom ugostiteljstvu (opći smjer)

Enogastronomija – usluge u sali i prodaja – turistiĉki prijem

4. Komercijalne usluge

Industrijski i obrtniĉki sektor:

1. Industrijska i obrtniĉka proizvodnja

2. Tehniĉko odrţavanje i servisiranje

Struĉno obrazovanje spada pod pokrajinsku (ţupanijsku) kompetenciju, a njegov cilj je što

ranije ukljuĉivanje mladih u trţište rada. Teĉajevi struĉnog obrazovanja nadopunjuju školsko

osnovno obrazovanje tehniĉko-praktiĉnim saznanjima, kako bi se obuĉili profesionalni profili

radi lakšeg ukljuĉenja u trţište rada. Radi se o trogodišnji teĉajevima, uglavnom besplatnim,

koje organiziraju Centri di Formazione Professionale – Centri za struĉno obrazovanje koji su

javne ili privatne ustanove akreditirane od strane Pokrajine a obraćaju se mladima koji imaju

malu maturu i moraju dovršiti zakonom propisano obrazovanje.

Da bi se mogli upisati, uĉenici moraju napuniti 15 godina. Po završetku takvih teĉajeva

polaznici imaju završni ispit i time zakljuĉuju zakonom obavezno obrazovanje.

Socijalni Europski fond zajedno sa pokrajinama i ţupanijama sufinancira obrazovne teĉajeve

koje organiziraju drţavni Centri za struĉno obrazovanje, privatne ustanove kao i one koje

organiziraju poduzeća. Posljednjom reformom u srednjem školstvu omogućeno je putem

takozvanih “premosnica” prijeći iz struĉnog obrazovanja – teĉajeva u tzv. redovno drţavno

srednjoškolsko obrazovanje (tj. iz jednog CFP u drţavnu srednju školu). Osim ranije

navedenog, struĉno obrazovanje jedna je od mogućnost za poboljšanje osobne profesionalne

pozicije. U Centre za struĉno osposobljavanje Padovanske ţupanije upisano je oko 12%

uĉenika.

Naukovanje/specijalizacija i pripravništvo koje provode navedeni Centri predstavljaju

dodatnu ponudu tijekom druge godine teĉaja, da bi se olakšalo ukljuĉenje u trţište rada.

9

NAUKOVANJE

U talijanskom obrazovnom sustavu posebna paţnja posvećuje se naukovanju koje je jedan od

naĉina završavanja obaveznog školovanja. Svi koji putem naukovanja odluĉe izvršiti svoju

zakonsku obavezu školovanja mogu se obratiti Centru za zapošljavanje gdje im se pruţa

mogućnost uvida u potraţnju poduzeća, te samostalno mogu kontaktirati poduzeća u kojima

bi ţeljeli raditi. Uĉenici s poslodavcem sklapaju radni ugovor koji predviĊa istovremeno rad i

obrazovanje, i namijenjen je mladima od navršene 15-24 godine ţivota.

Minimalno trajanje ugovora o naukovanju je 18 mjeseci, a maksimalno 4 godine (5 godina u

obrtništvu). Svi mladi koji trebaju završiti obvezno obrazovanje obavezni su odslušati 240 sati

obrazovanja, kako bi dostigli tehniĉko-struĉna i organizativna znanja, kao i ona o upravljanju,

meĊuljudskim odnosima, te sigurnosti na radu.

Na kraju praktiĉne obuke i dodatnog teorijskog teĉaja, nauĉnik ima ispit sposobnosti

(majstorski ispit) zanimanja za koje je naukovao. Ukoliko poloţi ispit dobiva potvrdu o svojoj

struĉnoj sposobnosti.

Registri i Struĉni redovi

Zanimljivo je da je u Italiji, za razliku od ostalih europskih zemalja, da bi se moglo raditi u

nekom od zanimanja, osim diplome/potvrde o kvalifikaciji, ponekad potreban i upis u

odreĊeni struĉni registar. Radi se o onima koji ţele raditi za vlastiti raĉun (free lance ili

osnivanje vlastitih poduzeća) kao npr. geometri, inţenjeri, odvjetnici, novinari, lijeĉnici itd.

U Italiji postoji 28 redova i struĉnih kolegija, koji broje ukupno preko 2.300.000 upisanih.

Uvjeti za upis u neki od struĉnih registara takoĊer je obavljen pripravniĉki staţ ili praksa po

pravilima odreĊenim od strane svakog struĉnog reda, nakon ĉega je predviĊen i drţavni

struĉni ispit, odnosno univerzitetska diploma (lijeĉnici, odvjetnici)...

Uloga struĉnih redova je kontrola naĉina ulaska u trţište rada, kvaliteta obrazovanja te struĉno

usavršavanje upisanih, kao i poštivanje etiĉkog kodeksa vezanog za odreĊeno zanimanje.

Mjerodavnosti drţave i ustanova

Ovlasti, te obaveze drţavnih i lokalnih ustanova (ţupanija, gradova i općina) vezane uz

organizaciju sustava obrazovanja, utvrĊene su zakonom.

Nadleţnosti drţave u obrazovnoj talijanskoj politici, tj. Ministarstva obrazovanja, sveuĉilišta i

istraţivanja su sve funkcije koji se odnose na odreĊivanje obrazovnih planova i njihovih

diploma, tako da je osigurana homogenost na cijelom nacionalnom teritoriju, jednako kao

kompetencije docenata i ostalog odgojno-obrazovnog osoblja.

Ostale funkcije su podijeljene na ustanove izmeĊu općina, gradova i ţupanija.

Općine/gradovi nadleţni su za škole niţeg stupnja tj. vrtiće, osnovne i srednje škole prvog

stupnja (do osme godine školovanja), dok su ţupanije nadleţne za srednje škole kao i za

institute drugog stupnja.

Općine/gradovi i ţupanije (svaka za svoj dio nadleţnosti) brinu se o realizaciji, potrepštinama

i o redovnom odrţavanju škola (zgrada), o raznim troškovima za opremanje škola (namještaj),

reţijama (struja, grijanje, telefon, voda..), te o tome da instalacijski sustav školskih zgrada

bude u skladu s propisanim normama. U pravilu teritorijalno nadleţne ustanove mogu

prepustiti pojedinim školskim institucijama brigu o redovnom odrţavanju zgrada

namijenjenih tako da im za te potrebe osiguraju financijska sredstva. Sukladno navedenom,

Padovanska ţupanija, dodjeljuje svakoj školi fond za troškove redovnog odrţavanja.

Ţupanije brinu o organizaciji školskih institucija i o njihovom nastavnom programu, tj. o

koncesijama za nove smjerove obrazovanja, slijedeći pokrajinski plan kojim su definirani i

naĉini provoĊenja istih. Svake godine srednjoškolske institucije mogu podnijeti ţupanijama

zahtijeva za upis novih teĉajeva/nastavnih programa. Zahtjev razmatraju imenovane komisije

10

nazvane Comissioni di Distretto Formativo (Komisije obrazovnog distrikta), ĉiji su ĉlanovi;

proĉelnik za obrazovanje, predstavnik pokrajinskog ureda za obrazovanje te gradonaĉelnici

teritorija kojima je upućena zahtijev za novi obrazovni program.

Talijanskim je propisima utvrĊeno da svaka škola mora imati 500 upisanih uĉenika da bi

odrţala svoju autonomiju, pa je, meĊu ostalim, nadleţnost Ţupanije da dimenzionira, tj.

integrira Institute ukoliko je broj uĉenika premalen.

Vrlo vaţna nadleţnost ţupanja odnosi se na obavezno školovanje, tj. kontinuirano praćenje

pohaĊaju li mladi u dobi izmeĊu 16 i 18 godina škole (nastavu). Sukladno ranije navedenom

Ured za obrazovanje Padovanske ţupanije prati upise i prisutnost uĉenika na nastavi. U

sluĉaju da škola Uredu signalizira da neki uĉenik ne pohaĊa školu, odnosno ne ispunjava

svoju zakonsku obvezu, obitelj će uĉenika biti o tome pismenim putem obaviještena. Sazivaju

se odgovarajući sastanci specijaliziranog osoblja, uĉenika i njihove obitelji, prilikom kojih se

uĉenike i njihove obitelji informira o posljedicama napuštanja školovanja, o mogućim

naĉinima izvršavanja njihove zakonske obveze završetka srednjoškolskog obrazovanja, i

provodi se eventualna preorijentacija uĉenika u neku drugu školu radi budućeg, što

jednostavnijeg ukljuĉivanja na trţište rada.

U Padovanskoj ţupaniji prije dostignuća mature ili struĉne diplome-kvalifikacije školu

napusti oko 3% uĉenika, što je vrlo nizak postotak u odnosu na nacionalni prosjek koji je oko

20%.

2.2.2./ POSJETA ŠKOLI CENTRO FORMAZIONE PROFESSIONALE ENAIP

PRIVATO (CFP ENAIP)

Kontakt: Via Ansuino da Forlì, 64/a 35134 Padova

049/8640426 049/8641555 049/8640725

http://www.enaip.veneto.it

padova@enaip.veneto.it

Ravnatelj škole Giorgio Sbrissa pozdravio je sve prisutne, a voditeljica marketinga škole

odrţala prezentaciju na engleskom jeziku, vezano uz sustav školovanja u ovoj privatnoj školi.

11

Na samom poĉetku prezentacije naglašeno je da zbog što kvalitetnijeg obrazovanja provode

suradnju s lokalnim obrtima i poduzećima koji u konaĉnici i zapošljavaju njihove uĉenike.

CFP ENAIP ima obrazovne centre u cijeloj Veneto regiji, ukupno njih 20, a jedan od njih je i

Centar u Padovi.

U Centru se provodi obrazovanje za sljedeće obrazovne skupine: obrazovanje odraslih

(struĉno usavršavanje - teĉajevi), više školovanje i redovno srednjoškolsko obrazovanje.

Centar pruţa mogućnost obrazovanja za sljedeće obrazovne programe: elektroniĉar-

mehaniĉar, inţenjer za automobile, catering i turizam, wellnes usluge, tradicionalna kuhinja,

informatiĉko tehnološki programi, agrokultura i okoliš, trgovaĉko osoblje, osiguranje

kvalitete, logistika i jeziĉno obrazovanje.

Financiraju se iz svih raspoloţivih izvora u Italiji i EU, odnosno iz sredstava lokalne zajednice

(Padovanska ţupanija), socijalnih fondova, Veneto regije, Ministarstva rada i ostalih

profesionalnih fondova.

U Centru je trenutno zaposleno, odnosno suraĊuju s više od 900 zaposlenika/povremenih

zaposlenika (trenera, projektnih menaĊera, koordinatora aktivnosti, mentora, uĉitelja i

administrativnog osoblja).

Njihov centar 2012. godine polazilo je 14.443 polaznika od toga 4.801 uĉenik koji su pohaĊali

redovno srednjoškolsko obrazovanje.

U Veneto regiji trenutno se provodi projekt „Provedba prepoznatljivog certificiranja/

valorizacije kompetencija“, što predstavlja novi pristup u Italiji, a ova škola jedna je od prvih

kojima je dana suglasnost za provedbu ranije navedenih programa putem provedbe

standardizacije i odreĊivanjem postignute razine obrazovanja.

Obrazovni srednjoškolski sustav u cijeloj Italiji, pa tako i u ovom Centru pruţa mogućnost

srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od 5 godina, meĊutim postoje saznanja da će se

provoditi ponovna reforma u srednjoškolskom obrazovanju, te da bi i ovdje srednja škola

mogla trajati 4 godine (trenutno se provode probni obrazovni programi koji traju 4 godine).

Svrha pete godine obrazovnog programa u Centru je priprema mladih za studij (polaganje

mature), odnosno za rad.

Tijek upisa u njihovu školu i sve ostale škole na podruĉju Pokrajine Veneto organizirani su

na naĉin da do 31. listopada svake godine sve obrazovne ustanove nadleţnim drţavnim

tijelima prijavljuju koje obrazovne programe ţele imati u narednoj godini (broj istih ne moţe

biti veći od broja obrazovnih programa u prethodnoj godini). Odgovor o tome jesu li njihovi

programi prihvaćeni dobivaju do 31. prosinca. Upisi se provode preko stranica Ministarstva

obrazovanja do 31. sijeĉnja. Ukoliko škola ţeli uvesti dodatni obrazovni program, potrebna

im je suglasnost od ţupanijskog vijeća za obrazovanje.

UtvrĊeno je da se u Italiji djeca u srednje škole u pravilu upisuju stihijski, odnosno nisu

adekvatno informirani o vrstama programa. Stoga oni svoju školu prezentiraju kroz

profesionalnu orijentaciju koja se provodi u osnovnim školama i na danima otvorenih vrata

njihove škole kada roditelji zajedno s djecom mogu doći i dobiti potrebne informacije vezane

uz školovanje (ukljuĉeni su i vikendi).

Zbog stanja na trţištu rada više ne provode obrazovanje za obrazovne programe za zanimanja

vezana uz tekstilnu industriju, graditeljstvo npr. vodoinstalatere (navedeni program je u

Hrvatskoj deficitaran). U Centru je primijećeno da potreba za obrazovanjem u obrtništvu

postojo još samo od strane stranaca koji borave u Italiji. Traţeno zanimanje na trţištu rada u

Italiji a u njihovoj školi se pruţa mogućnost obrazovanja su primjerice automehaniĉari.

Ocjenjivanje uĉenika sastoji se od dijela koji se odnosi na njegovu struĉnost i opću kulturu.

Nastavniĉko vijeće ocjenjuje razinu obrazovanja uĉenika, a isto ukljuĉuje uĉenikovo

12

uĉestvovanje, zalaganje i suradnju. Protiv nepohaĊanja škole od strane uĉenika bore se i

putem van školskih aktivnosti koje vode profesori škole.

Od strane djelatnika Centra sudionici u projektu informirani su i o općenitom stanju u

srednjoškolskom obrazovnom sustavu u Pokrajini Veneto, u kojoj se navedenim

obrazovanjem bave 62 ustanove, a imaju 96 akreditiranih sjedišta.

U Pokrajini Veneto za 2013. bilo je predviĊeno 84 mil. eura za financiranje strukovnog

obrazovanja, od ĉega Pokrajina osigurava 55,7 mil. eura, a ostatak dolazi iz fondova EU.

Kabineti/laboratoriji za odraĊivanje praktiĉnog dijela nastave u CFP ENAIP diljem Veneto

regije (ukupno 100 laboratorija) opremljeni su za sve obrazovne sektore za koje isti provodi

obrazovanje. Centar u Padovi ima kabinete za provedbu obrazovnih programa za

elektromehaniĉare, inţenjere za automobile, catering, turizam, wellnes, informatiĉke znanosti

i tehnologije, agrokulturu i okoliš, osiguranje kvalitete, logistiĉka zanimanja i jezike.

Materijali i strojevi u kabinetima najĉešće su donacije raznih poduzeća s kojima Centar

suraĊuje.

Sukladno nastavnim programima jedan dio praktiĉne nastave odvija se u poduzeću s kojim

škola sklapa ugovor. Prilikom odabira poduzeća u kojima će uĉenici odraĊivati praktiĉnu

nastavu, Centar posebnu paţnja posvećuje tome imaju li poduzeća razvijenu humanitarnu

komponentu. Navedeno se nastoji utvrditi na naĉin da od poduzeća traţe popunjavanje

odgovarajućih upitnika kroz koje je moguće dobiti saznanje o tome hoće li poduzeće uloţiti

odgovarajući trud za edukaciju uĉenika (npr. jedno od pitanja je hoće li uĉenik imati

odgovarajućeg mentora).

Prilikom provedbe praktiĉne nastave osnovni cilj je da uĉenik stekne odgovarajuće vještine i

znanja, te izradi konkretan projekt u radnom ambijentu koji se nalazi u samom Centru, a

odgovara stvarnoj situaciji u kojoj će se uĉenik naći nakon završenog školovanja. Prilikom

provedbe praktiĉne nastave u sve tri godine školovanja svaki uĉenik ima svoj panel za rad,

profesori objašnjavaju svaku komponentu i kako se s njom radi. Budući Centar ima više

panela na raspolaganju moguće je ukomponirati istodobni rad ĉak i više razreda prilikom

provedbe praktiĉne nastave.

Sudionici projekta posjetili su samo kabinete bitne za osiguranje praktiĉne nastave za

zanimanje mehatroniĉar. Jedan od njih je bio i kabinet za popravak automobila koji sluţe

uĉenicima već od druge godine školovanja, budući se uĉenici putem montaţe i kontrole

dijelova motora (prijenos, mjenjaĉ...) automobila upoznaju s osnovama bitnim za nastavak

školovanja. Na trećoj godine prioritet je na uĉenju elektronike, koja obuhvaća

dijagnosticiranje, komunikaciju u automobilu putem elektrike, te je posjećen i kabinet za

elektroniku.

Škola je u periodu od 2007-2013 sudjelovala u više EU projekata neki od njih su:

„New skills for new job“, „Project be twin“, „Project Moto“, „Project tune in“, te „Project

Tkey hill“.

13

2.3./ TREĆI DAN MOBILNOSTI

10.00

Posjeta školi ITIS Euganeo (Istituto istruzione superiore) - ITIS Euganeo - Istituto tecnico del settore tecnologico Via Borgofuro, 6 - 35042 Este (PD) - 0429.2116 www.iiseuganeo.it

15.00 Posjeta Centro formazione profesionale Manfredini Via Manfredini 12 – ESTE http://www.cfpmanfredini.it/

14

2.3.1./ POSJETA ŠKOLI „ISTITUTO ISTRUZIONE SUPERIORE EUGANEO“

(ITIS EUGANEO) - ISTITUTO TECNICO DEL SETTORE TECNOLOGICO

Kontakt: Via Borgofuro, 6 - 35042 Este (PD) - 0429.2116

www.iiseuganeo.it

Sve sudionike primio je ravnatelj škole, te zajedno s kolegama odrţao prezentaciju o

organizaciji obrazovanja u njihovoj školi.

Programi za koje provode obrazovanje su obrazovni programi u sektoru automatizacije,

informatike, biotehnologije/biotehnologije okoliša, logistike (programi za odrţavanje i

servisiranje), mehanike/strojarstva, elektronike/elektrotehnike i obrazovne programe za djecu

sa posebnim potrebama kojima isti stjeĉu pomoćno zvanje. U sastavu škole nalazi se

knjiţnica, meĊutim literatura nije dostatna, te su uĉenici orijentirani i na javne knjiţnice.

Institut provodi trogodišnji i petogodišnji smjer za struĉno osposobljavanje. Po završetku

petogodišnjeg obrazovanja uĉenici, koji završe njihovu školu, mogu se upisati na fakultet.

Prve dvije godine obrazovanja u ovoj školi, kao u svim talijanskim školama, jednake su za sve

uĉenike.

Opći obrazovni program tjedno obuhvaća 4 h talijanskog, 2 h povijesti, 3 h stranog jezika, 4 h

matematike, 2 h tjelesnog, 1 h vjeronauka ili fakultativne nastave, 2 h biologije, 2 h prava i

ekonomije. Struĉni dio obrazovnog programa, ovisno o upisanom programu, tjedno moţe

predviĊati primjerice 3 h fizike, 3 h kemije, 3 h tehnologije tehnike grafiĉkih predstavljanja, 3

h informatiĉke tehnologije i 3 h znanost i aplicirane tehnologije.

Institut mora garantirati u 30 tjedana školske godine 32 sata tjedno nastave. Nastavnik u

pravilu predaje 18 sati tjedno, a godišnje ima 40 sati nastavniĉkih vijeća i 40 sati razredništva.

Školski sat u Italiji traje 60 minuta, a nastavniĉko vijeće moţe ga svojom odlukom skratiti,

meĊutim na godišnjoj razini mora biti provedeno ukupno 1090 sati nastave. U Republici

Hrvatskoj nastavnik je duţan odraditi 21/22 sata, ali sat traje 45 minuta, pa se moţe zakljuĉiti

da nastavnici i u Italiji i Hrvatskoj odrade okvirno jednak broj sati.

Uĉenici u njihovoj školi u pravilu provedu svaki dan 5 sati u trajanju od 60 minuta, osim

utorka i petka kada je 6 sati koji imaju trajanje po 55 minuta, dok im je subota radna.

Na kraju prve dvije godine obaveznog srednjoškolskog obrazovanja uĉenici dobivaju ocjenu

iz cjelokupnih kompetencija.

Posljednjom reformom školstva uvedeno je da uĉenici padaju godinu školovanja ukoliko

imaju jednu negativnu ocjenu, iako su ranije uĉenici mogli upisati višu godinu školovanja i s

pet negativnih ocjena. Prema aktualnim odredbama vrednovanje uĉenika ne mora biti

15

završeno u 6. mjesecu, a uĉenik ne mora ponavljati razred ukoliko nastavniĉko vijeće zakljuĉi

da, bez obzira na negativnu ocjenu, on ima dovoljno ukupnih znanja, zrelosti i ţelje za

nastavak iduće godine.

Uĉenici kreću na praktiĉnu nastavu od treće godine školovanja, a ista se obavlja u školi i u

poduzećima. Kompetencije uĉenika se ocjenjuje tako da se zbrajaju ocjene s praktiĉne nastave

i iz škole, što je dobro za uĉenike tehniĉkih škola i centara za struĉno osposobljavanje, jer nije

rijetko da uĉenici navedenih škola ostvaruju odliĉne rezultate na praktiĉnoj nastavi, a rezultati

na nastavi u školi vrlo ĉesto nisu baš zadovoljavajući.

Minimalan broj uĉenika u razredu prema posljednjoj reformi je 27, maksimalno 30 ali nije

rijetko da on bude ĉak 33 uĉenika. Zbog tako velikog broja uĉenika praksa se odraĊuje u dva

dijela.

Uĉenicima koji kontinuirano nemaju odgovarajuće ponašanje na nastavi (praćenje temeljem

bilješki u imeniku) izriĉu se propisane mjere, meĊutim prethodno ravnatelj provodi

edukativne razgovore s istima. Primijećeno je da je takvo ponašanje uĉenika u pravilu na

nastavi iz predmeta koji nisu strukovni (npr. engleski, talijanski …) budući se radi o

uĉenicima koji su ţeljeli upisati u strukovnu školu i slušati struĉne predmete.

U sklopu redovnog obrazovnog programa na nastavi sudjeluju i uĉenici s posebnim

potrebama (sustav razlikuju tri kategorije). Ukoliko se radi o uĉenicima invalidima tada taj

uĉenik ima pravo na dodatnog profesora u nastavi - nekoliko sati tjedno na nastavi i nekoliko

sati tjedno van nastave (individualan rad). Ukoliko se pak radi o uĉenicima koji imaju

posebne potrebe kao što je npr. hiperaktivnost, stranac koji nije savladao talijanski jezik i sl.

za tu kategoriju uĉenika uvijek se provodi individualni nastavni program.

Budući je ITIS Euganeo drţavna škola, za nju se izravno ne plaća upisnine, meĊutim svaki

uĉenik srednje škole plaća drţavi na poĉetku svake školske godine 25 eur upisnine. Osim

toga, svaka škola ima pravo definirati troškove uredske opreme. Troškovi uredske opreme za

ovu školsku godinu iznosili su 120 eura. Najviši trošak za uĉenike predstavlja zapravo kupnja

udţbenika. Udţbenike za pojedine obrazovne programe odabiru profesori Instituta, a razredno

vijeće (svi profesori iz jednog predmeta, uĉenici i roditelji) daje suglasnost na iste, te ih u

konaĉnici odobrava nastavniĉko vijeće. Primjerice za matematiku svi obrazovni programi

koriste isti udţbenik.

Od strane drţave je definirano da svi udţbenici moraju biti primjenjivi najmanje šest godina

(kao i u RH). Od naredne školske godine svi udţbenici će morati biti u elektronskom obliku

(obaveza tih udţbenika neće biti šest godina), ali neće biti besplatni.

Na podruĉju Padove postoji tzv. „mreţa srednjih škola“ koja proizvodi jeftinije udţbenike za

svoje uĉenike. ITIS Euganeo provodi svoj projekt tzv. Wikipedia za obrazovni program

logistike (više o istom moţe se vidjeti u poglavlju Okrugli stol).

Poĉetak i kraj školske godine definira regija, no bitno je da škola traje 205 dana.

Administrativno osoblje jedinstveno je za više ustanova, a ako je potrebna briga socijalne

sluţbe za uĉenike (pedagoga, psihologa…), tada je to jedinstvena sluţba koja je organizirana

od strane lokalne zajednice – u pravilu jednom tjednom struĉnjak dolazi u školu radi davanja

odgovarajuće skrbi uĉenicima. Dosadašnje iskustvo govori da takva organizacija, kakva je

uvedena posljednjom reformom u školstvu, pruţa bolju brigu o mladima, jer su sve sluţbe

(škole, zdravstvene ustanove, socijalne ustanove, lokalne zajednice, policije…) koje su

potrebne za rješavanje problema mladih bolje umreţene, odnosno povezane.

Školska godina najĉešće završava oko 10. lipnja, meĊutim nastavnici imaju obaveze vezane

uz maturu do 20. srpnja, kada u pravilu poĉinju godišnji odmori koji traju izmeĊu 20 -30

dana. Posljednji tjedan u kolovozu traju teĉajevi, popravni ispiti. Za nastavnike nova školska

godina poĉinje 1. rujna, a za uĉenike oko 10. rujna.

16

Prosjeĉne plaće profesora kreću se od 1.200 eura, što je pribliţno dvostruko više nego u

Hrvatskoj (500 - 700 eura). MeĊutim sa staţom plaće rastu: primjerice profesor/ravnatelj s 35

godina staţa ima plaću oko 1.800 eura).

Nastava se uvijek odvija paralelno – teorijski i praktiĉni dio (prilikom provedbe praktiĉne

nastave u školi su prisutni su profesori iz teorijske i praktiĉne nastave). Sve što se predaje na

teorijskom dijelu nastave obavezno se prikazuje u školskom praktikumu, putem simulacija

primjenom raznih programa (posebno putem programa - micro procesorom – arduino).

Jedan od vaţnijih smjerova za njihovu školu je biotehnološki/kemiski smjer koji je usmjeren

prema sektoru prehrane. Svi predmeti opći i struĉni materijom su prilagoĊeni obrazovnom

programu za koji se uĉenik školuje.

Jedan od smjerova u školi je obrazovni program za zanimanje mehatroničar

Školovanje za mehatroniku traje 5 godina, 32 sata tjedno (trajanje sata: 60 minuta).

Kao što je prethodno opisano, prve dvije godine školovanja jednake su za sve uĉenike, pa

specijalizacija za zanimanje mehatroniĉar kreće od treće godine. Tijekom treće, ĉetvrte i pete

godine školovanja, obrazovanje obuhvaća sljedeće skupine predmeta: sustavi i automatizacija,

mehaniĉka tehnologija za obradu i proizvodnju, projektiranje, inţenjering i industrijska

organizacija, te predmeti kojima se obraĊuju strojevi i energije.

Po završetku obrazovnog programa za zanimanje mehatroniĉar uĉenici savladavaju sljedeće:

- definiranje, klasificiranje, rasporeĊivanje integriranog sustava automatizacije i robotike, te

primjena istog na proizvodne procese,

- dokumentiranje, planiranje i organiziranje industrijske proizvodnje,

- savladavanje naĉina projektiranja sustava i struktura primjenom matematiĉkih modela,

- provoĊenje odgovarajuće analize mehaniĉkih, toplinskih, elektriĉnih i drugih ĉimbenika,

- stjecanje znanja za odabir odgovarajućih materijala za odreĊeni procesa proizvodnje,

- stjecanje vještine u projektiranju, izgradnji i testiranju ureĊaja i proizvoda,

- stjecanje vještine, znanja za siguran samostalan rad,

- optimiziranje potrošnje energije u procesima proizvodnje tako da se postigne odgovarajuća

zaštita okoliša i

- stjecanje odgovarajuće vještine za timski rad.

Praktiĉna nastava za navedeni predmet provodi se u laboratorijima za tehnologiju i dizajn,

elektroniku, automatizaciju i jeziĉnim laboratorijima.

17

Jedno od bitnih obiljeţja ovog programa je da se obrazovanje i praktiĉni rad provodi u

skupinama primjenom odgovarajućih komunikacijskih alata.

Po završetku obrazovanja za zanimanje mehatroniĉar u Italiji se moţe raditi na sljedećim

poslovima: kao nadzornik i organizator proizvodnji i organizaciji iste, dizajner, upravljati i

odrţavati objekte, u trgovinama strojeva kao tehniĉar, odnosno upisati sveuĉilišni/viši studij.

Osnovni podaci o obrazovanju za zanimanje mehatroniĉar u ITIS EUGANEO mogu se vidjeti

na http://www.itiseuganeo.it/indirizzi/meccanica.pdf

Promotivne i druge aktivnosti u ITIS Euganeo

Kao što je ranije navedeno prve dvije godine školovanja su iste za sve, meĊutim u njihovoj

školi u te prve dvije godine struĉno osoblje prati sklonosti uĉenika, odnosno posebna paţnja

posvećuje se tome da škola odnosno nastavni kadar nizom aktivnosti motivira uĉenike da na

18

kraju pete godine i nakon poloţenog struĉnog ispita polaznici stjeĉu diplomu tehniĉkog

obrazovanja (ranije diploma "procjenitelja").

Veliki problem njihove škole i većine tehniĉkih škola u Italiji predstavlja to što uĉenici, koji

upisuju njihove obrazovne programe, nisu osobe koje vole uĉiti, te ĉesto padaju godinu. Kako

bi izbjegli takve situacije, uĉenike se prilikom upisa anketira o raznim pitanjima (npr. traţi ih

se da ocjene svoju inteligenciju, navedu što oĉekuju od njihove škole), a sliĉna pitanja

postavljaju se i roditeljima uĉenika. O navedenim aktivnostima u tijeku je tiskanje brošure

koja će biti dostupna svima zainteresiranima na stranicama njihove škole.

Ravnatelj navodi da kao i u većini tehniĉkih škola i kod njih su većinom upisana muška djeca,

a u ţelji da se u njihovu školu upisuju i djevojke, takoĊer provode promotivne aktivnosti

kojima ih pozivaju da se upišu u npr. informatiĉke programe (slogan „ako si djevojka, ţeliš li

i ti postati cyberela“uz koji je slika ruţe).

ITIS Euganeo provodi intenzivnu i vrlo dobru suradnju s ostalim institutima i centrima za

struĉno osposobljavanje. Primjer navedenog je i suradnja s Centrom Manfredini, s kojim su

sklopili sporazum da uĉenici po završetku trogodišnjeg obrazovanja u istom mogu upisati

nastavak školovanja bez dodatnih plaćanja, polaganja dodatnih ispita u njihovom Institutu.

U školu su uvedeni e-imenici, budući su još uvijek u fazi uvoĊenja gubi se puno vremena iz

razloga što nisu unijeti svi potrebni podaci, a ĉesto se dogaĊa da Internet ne radi. Zbog ranije

navedenih razloga neki profesori još uvijek koriste i svoje osobne imenike kao podsjetnike.

2.3.2./ CENTRO FORMAZIONE PROFESIONALE MANFREDINI (CFP Manfredini)

Kontakt: Via Manfredini 12, ESTE

http://www.cfpmanfredini.it

Sudionike je primio ravnatelj ustanove koji školu naziva salezijanskom kućom budući je ista

osnovana od strane salezijanskog svećeniĉkog reda (u Italiji djeluje 130 redova salezijanaca).

Škola je smještena u vili koja je sagraĊena od strane venecijanskog duţda 1730. godine, a

1870. godine ista postaje vlasništvo salezijanskog svećeniĉkog reda i od tada se u njoj nalazi

škola. U poĉetku je to bila klasiĉna gimnazija, nakon toga prirodoslovna gimnazija i zadnjih

25 godina je centar za osposobljavanje.

19

Osnivaĉ „Salezijanske škole“ je don Bosco (roĊen u Torinu 1815.), salezijanski svećenik,

mentor i pronalazaĉ metode za prevenciju i oporavak. Svoju svećeniĉku misiju zapoĉeo je

radom u zatvorima grada Torina. Zakljuĉio je da pomoć zatvorenicima uvije stiţe prekasno,

kada su oni već duboko ogrezli u kriminal, pa im je treba pruţiti ranije - još u školi. Teorija,

prema kojoj salezijanska škola djeluje i danas, glasi: „Najbolji naĉin da se suzbije kriminalitet

i odlazak mladih u zatvor, pruţanje je mogućnost obrazovanja, a po završetku školovanja

omogućavanje rada, jer je to jedini naĉin da jedna mlada osoba spozna sebe i shvati da je u

stanju nešto napraviti i koristiti vještine, da poboljša samoga sebe i time unaprijedi svijet u

kojem ţivi“. Don Bosco je bio utemeljitelj ideje i temeljnog modela strukovnog obrazovanja u

Italiji i prva osoba u Italiji koja je napisala radni ugovor, kojim je definirano da mladi u

poduzećima ne mogu raditi više od 10 sati dnevno (tada je bilo uglavnom 16 satno radno

vrijeme).

Salezijanci su prisutni u gotovo svim zemljama svijeta (127 zemalja) i to uglavnom u sektoru

struĉnog osposobljavanja mladih. U Hrvatskoj je salezijanski red takoĊer prisutan: u Zagrebu,

Rijeci i Puli su osnivaĉi vrlo vaţnih gimnazija. Za salezijanski red je karakteristiĉno da

posebnu brigu vode o djevojkama i ta briga poĉinje već u osnovnoj školi, a traje sve do

fakulteta.

U CFP Manfredini ĉetiri su sektora struĉnog osposobljavanja:

1. obnovljive energije,

2. metalne konstrukcije i graditeljstvo,

3. grafika, web, dizajn i stvaranja pakovanja i

4. ugostiteljstvo (gdje uĉe o prihvatu gostiju, ponašanju u sali, zatim kuhinja, pekarstvo i

sladoredarstvo, a u pripremi je i pivarstvo).

U Centru se provodi trogodišnje obrazovanje, a po završetku navedenog uĉenici dobivaju

kvalifikaciju djelatnika za zanimanje koje su odabrali. Prema pravilniku škole predviĊena je i

ĉetvrta godina školovanja, meĊutim trenutno nije aktivna budući ne postoji mogućnost

financiranja od strane pokrajine Veneto.

Ravnatelj škole konstatirao je da su od strane talijanske drţave centri za osposobljavanje dugi

niz godina tretirani kao najniţi oblik osposobljavanja i u njih su se upisivala djeca koja nisu

imala volju za uĉenje, meĊutim od strane osoblja njihove škole primijećeno je da ta djeca

zapravo imaju drugaĉiju inteligenciju, odnosno imaju volju za drugaĉijim pristupom uĉenju.

Njihov Centar većim dijelom pohaĊa mladeţ, koja se u njega upisala nakon uzastopnih

padova u ostalim školama, te su takvi uĉenici, sukladno steĉenom lošem obrazovnom

iskustvu, u samome startu izrazito demotivirani i imaju nisko mišljenje o sebi. U Centru

smatraju da je za tu djecu vrlo vaţno da kod njih naĊu ambijent koji ih prihvaća i nudi

razliĉite mogućnosti. Zahvaljujući njihovom i sliĉnim centrima u pokrajini Venetto drastiĉno

je smanjen broj mladih koji napuštaju školovanje (u protivnom mladeţ uopće ne bi nastavila

školovanje niti bi postali aktivni zaposleni ĉlanovi talijanskog društva).

U svakom razrednom odjeljenju su prosjeĉno 22 uĉenika.

Na drugoj i trećoj godini uĉenici pohaĊaju praktiĉnu nastavu izvan škole, a da bi se to moglo

provesti Centar je osigurao preko 1000 kontakata s poduzetnicima na njihovom teritoriju.

Nakon što su definirali poduzeća gdje će slati uĉenike na praksu, zaposlenici Centra

nastavljaju suradnju s poduzećima, na naĉin da mentore u navedenima informiraju i obrazuju

kako da provode praktiĉnu nastavu. U drugom razredu uĉenici pohaĊaju 4 tjedana praktiĉne

nastave, a na trećoj 7 tjedana.

20

Po novom programu svi uĉenici Centra uĉe elektriku i elektroniku (neovisno koji smjer

pohaĊaju).

Od ove školske godine u školi pruţaju mogu obrazovati za program web dizajna. Praktikum

za to je suvremeno opremljen Appleovim raĉunalima (svaki uĉenik radi na svojem raĉunalu).

Prilikom posjeta sudionika projekta uĉenici su uĉili kako izraditi web stranicu - postaviti tekst

i fotografije.

Kod svih salezijanskih škola obavezno je dvorište, što govori o tome da je sport jedan od

osnova njihovog rada. Jedan od slogana njihove škole je i „uĉitelji na katedri i prijatelji u

dvorištu“ (zbornica škole uvijek je prazna jer profesori moraju biti sa uĉenicima). Takav stav

prema uĉenicima izuzetno olakšava odnos uĉenik-profesor, pridonosi ljudskom odnosu meĊu

njima, budući veliki broj njihovih uĉenika dolazi iz problematiĉnih obitelji (oko 50% uĉenika

su uĉenici iz disfunkcionalnih obitelji, kojima je samim time teško imati otvorene vidike

(primjerice proţivljavaju bol rastave roditelja u kući).

Svi uĉenici koji imaju problema s uĉenjem, na nastavi imaju osiguranu pratnju struĉne osobe,

a ako imaju veće poteškoće za njih se organizira dodatna nastava. Za uĉenike koji nisu

savladali program za samostalno obavljanje zanimanja postoji mogućnost polaganja za status

pomoćnog radnika.

Vrednovanje uĉenika provodi se ocjenjivanjem njihovih vještina, a ne kao u drţavnim

školama - saznanja. Za njihov sustav obrazovanja bitno je da uĉenici pravovremeno znaju

upotrijebiti znanje kako bi riješili problem.

Osim standardnog prenošenja znanja primjenjuju tzv. kooperativno uĉenje. U razredima

uĉenici nikada ne sjede frontalno prema profesoru, nego se grupiraju radni otoci i uvijek se

grupno/zajedniĉki rješavaju problemi koje su dobili za rad. Takav naĉin rada teţi je za

profesora, budući on, osim što mora paziti na disciplinu u razredu, mora znati što svaka grupa

radi i biti spreman za pitanja, meĊutim u konaĉnici je primijećeno da su rezultati uĉenja

kvalitetniji.

Za prvu godinu školovanja Centar uĉenicima slabijeg imovinskog statusa daje/posuĊuje

udţbenike besplatno. Zadnje dvije godine (2. i 3. razrez) školovanja uĉenici nemaju

udţbenike, već svi koriste IPOD na koje se stavljaju predavanja profesora za teoretsku i

praktiĉnu nastavu.

Mada je njihov Centar osnovan od strane katoliĉke crkve1, katoliĉka vjera nije preduvjet za

upis. Trenutno imaju 40 uĉenika muslimanske vjeroispovijesti, nekolicinu budista i veću

grupu pravoslavaca. Puno mladih dolazi s istoka, jer su se njihove obitelji doselile u Italiju.

Uĉenici CFP Manfredini pohaĊaju školu od ponedjeljka do petka, a tri puta tjedno pohaĊaju

poslijepodnevnu nastavu. Programom je predviĊeno ukupno 30 sati nastave tjedno, od ĉega je

15 sati praktiĉne u laboratorijima. Obrazovanje u njihovoj školi ima naglasak na struĉnom

osposobljavanju, odnosno najviše paţnje posvećuje se „vještini ruku“. Teoretski dio nastave

saĉinjavaju općeobrazovni predmeti talijanski, matematika, strani jezik, itd. i teoretski dio

obrazovnim sadrţajem vezan je za upisani obrazovni program - zanimanje.

Svako jutro u školi je obavezno 10 minutno zajedniĉko okupljanje profesora i uĉenika, koje se

zove „Dobar dan“. Tom prilikom uĉenicima se pruţaju bitne informacije za školu, odnosno

razmatra se o odgovarajuća aktualna tema.

1 Iako su katoliĉka škola ne obavezuju uĉenike da postanu katolici ali daju mogućnosti; crkva je uvijek otvorena i

svećenici su uvijek na raspolaganju, van školske nastave postoje volonteri s kojima se moţe raspravljati o

duhovnosti. Prije Boţića i Uskrsa uĉenicima se ponudi dan meditacije ukoliko to ţele.

21

Direktor škole, osim što upravlja, ima disciplinsku ulogu za uĉenike, te svaka tri mjeseca ima

kolokvij s uĉenicima i njihovim roditeljima. Direktor ima svoje suradnike koji su koordinatori

sektora, a oni imaju svoje suradnike smjera.

U Centru su u posljednjih nekoliko godina provedene odgovarajuće reforme, budući je isti

unazad sedam godina pohaĊalo svega 190 uĉenika. Nakon provedenih odgovarajućih

istraţivanja, ustanovljeno je da je razlog tome što u školi nisu bila postavljena adekvatna

pravila, odnosno bilo ih je premalo. Kada su definirana opseţnija pravila, i kada je škola

poĉela traţiti više od uĉenika, povećan je broj uĉenika, tako da sada školu pohaĊa preko 400

uĉenika.

U Centru su ocijenili da u talijanskom društvu nedostaje komponenta odgoja, te da obitelji za

svoju djecu traţe takvo okruţenje, pa je i to jedan od razloga što je povećan broj upisanih

uĉenika. Prilikom upisu uĉenika u Centar svaka obitelj potpisuje odgojni ugovor sa školom

gdje su navedena sva pravila ponašanja, što je ujedno i jedan od instrumenata odrţavanja

kvalitetnog ponašanja i obrazovanja u njihovoj školi. Prema pravilima Centra, ne postoji

mjera suspendiranje uĉenika, već je navedena mjera zamijenjena društveno-korisnim radom

(ĉišćenje prostora škole, rad u umirovljeniĉkim domovima ili pomoć u javnim kuhinjama za

siromašne).

Svi profesori u školi su laici, meĊutim biraju ih ravnatelj i direktor škole, koji su svećenici.

Većina profesori u školi su bivši uĉenici, koji su nakon završene njihove škole otišli na

sveuĉilište i vratili se kao profesori. Ugovor profesora traje tri godine, što daje centru

mogućnost da utvrdi jesu li profesori adekvatni za provedbu obrazovanja u skladu s misijom i

vizijom škole. Po proteku navedenog roka postoji mogućnost zapošljavanja profesora na

neodreĊeno vrijeme. Centar od svojih profesora traţi puno više od drugih škola - traţi se

osobnost profesora, jer se takvim pristupom uĉenicima vraća sigurnost u sebe i potiĉe volja za

radom (navedeno je jedan od temelja obrazovne politike njihove škole i u konaĉnici temelj

potpunog uspjeha kod mladih). Najbolji pokazatelj takve obrazovne politike je to što svega

7% uĉenika ne završi školovanje, a ĉak 70% njihovih bivših uĉenika u roku nekoliko mjeseci

naĊe posao, dok ih oko 40% upiše fakultet.

Drţavna matura koju uĉenici polaţu po završetku škole, ne moţe zamijeniti prijemni ispit na

fakultetu, budući je prijemni ispit povezan sa sveuĉilištem i polaţu ga svi kandidati neovisno

o rezultatima mature. U pravilu je klasifikacijski ispit za prijem na fakultet puno teţi od

drţavne mature, koja se sastoji od tri pismena ispita: prvo se polaţe talijanski jezik i taj je

ispit svugdje jednak (piše se esej koji odreĊuje ministar), drugi je ispit razliĉit od škole do

škole, dok se treći sastoji od više ispita vezanih za kulturu.

Posjeta praktikumu

22

Svi kabineti za praktikum u odnosu na hrvatske opremljeni su adekvatnom opremom, a svi

nastavnici su pohaĊali i dodatne teĉajeve da bi mogli predavati. Uĉenici Centra sudjeluju na

raznim natjecanjima, te su tako protekle ĉetiri godine bili dobitnici prvih nagrada na

natjecanju inţenjera. Nagrada za školu pobjednika na natjecanju bila je 2000, a za uĉenike

koji su sudjelovali 500 eura.

Sve softvere potrebne za provedbu nastave u Centru pokušavaju dobiti besplatno zato koriste

linux sistem koji dopušta besplatnu instalaciju softvera. Windowse i sliĉne programe koje je

potrebno plaćati osiguravaju kupnjom iz sredstava koje im donira nadleţno ministarstvo. Sva

ostala sredstva potrebna za rad škole pokušavaju osigurati iz raznih donacija; npr. bojleri za

grijanje vode su donacije, panele su kupili putem natjeĉaja banke, a većina strojeva donacije

su poduzeća kojima isti više nisu bili potrebni.

Školska zgrada ima i kazališnu dvorana sa 400 mjesta, koja se trenutno ne koristiti jer imaju

krov od azbesta, meĊutim temeljem donacije privatnog poduzeća osigurana su sredstva za

novi krov. Donacije uspiju osigurati jer se istima donacija vraća u smislu posla, oni će imati

struĉno osposobljene uĉenike. Donatori doniraju mašine koje bi oni bacili. U pravilu je

ravnatelj taj koji se bori za donacije, trenutno suraĊuju sa firmom koja radi velike sisteme za

motore za brodove.

Škola sudjeluje u raznim meĊunarodnim projektima, te će sljedeće godine njihovih osam

uĉenika ići će Montreal na razmjenu iskustava u tehniĉkoj školi, nakon ĉega će uĉenici iz

Montreala biti njihovi gosti.

23

2.4./ ČETVRTI DAN MOBILNOSTI

Srijeda, 6. studenog 2013.

09.30 Provincia di Padova – radni susreti djelatnika Padovanske i Zagrebačke Županije

09.30

Posjeta školi Istituto Professionale Statale per l'Industria e l'Artigianato "E. BERNARDI" Via A. Manzoni 76 - 35126 Padova - Tel. 049755233 Fax 049755562 mail: bernardi@ipsia-bernardi.it http://www.ipsia-bernardi.it/

10.30/11.00 Istituto tecnico Marconi – Istituto tecnologico, Via Manzoni, 80 - 35126 Padova tel. 049 8040211 - fax 049 8040277 email: marconi@provincia.padova.it http://www.itismarconipadova.it/

15.00 Posjeta školi Istituto Tecnico Settore Tecnologico di Padova Francesco SEVERI i višoj školi Istituto Tecnico Settore Tecnologico di Padova Via Pettinati, 46 - 35129 Padova - Tel.0498658111-Fax 0498658120 Email: pdtf04000q@istruzione.it http://www.istitutoseveri.it/

Prema programu ĉetvrti dan mobilnosti provodio se na naĉin da su djelatnici Padovanske i

Zagrebaĉke Ţupanije imali radni susreti u Padovanskoj ţupaniji, a sudionici Projekta koji su

zaposleni u školama posjetili su škole; Istituto Professionale Statale per l'Industria e

l'Artigianato "E. Bernardi" i Istituto tecnico „Marconi“.

2.4.1./ ISTITUTO PROFESSIONALE STATALE PER L'INDUSTRIA E

L'ARTIGIANATO "E. BERNARDI"

Via A. Manzoni 76 - 35126 Padova - Tel. 049755233 Fax 049755562

mail: bernardi@ipsia-bernardi.it, http://www.ipsia-bernardi.it/

IPSIA " E. BERNARDI " je struĉni Institut za industriju i obrt.

Školu pohaĊa 681 uĉenik u 31 razrednom odjelu.

Prve dvije godine školovanja kao i u drugim institutima su istovjetne za sve, a uĉenici mogu

završiti ukupno tri odnosno pet godina srednjoškolskog obrazovanja.

Programi koji se provode u obuhvaćaju dva obrazovna podruĉja

1. Odrţavanje i servis oprema ili sustava i tehniĉke i industrijske usluge (termotehnika,

elektronika, odrţavanje i transport, odrţavanje automobila i mehanika)

2. Industrijska i obrtniĉka proizvodnja.

24

Zgrada njihovog Instituta od poĉetka je bila predviĊena za školu.

U toj školi, kao u svim školama u Italiji, matura je obavezna za sve koji doĊu do petog

razreda. Uĉenici, koji imaju problema u radu na nastavi, imaju osobu koja ih prati, a u sluĉaju

većih poteškoća imaju dodatnu nastavu sukladno eu projektu „Cross school“2.

Ukoliko uĉenici ne zadovolje sve propisane kriterije za upisani redovni program, po završetku

školovanja ipak dobivaju status pomoćnog radnika.

Uspješni uĉenici, koji poloţe drţavnu maturu, mogu pristupiti prijamnom ispitu na

sveuĉilištu, odnosno mogu nastaviti školovanje.

Škola ima niz laboratorija, no sudionici projekta su posjetili samo one koji su vezani za

provedbu obrazovnog programa za zanimanje mehatroniĉara.

Posjećena je radionica mehatronike sa raznim modelima motora (iako su isti starijih modela,

uĉenicima sluţe za lakše svladavanje praktiĉnog rada) i instrumentima za otkrivanje razliĉitih

problema vozila, ukljuĉujući i raĉunala.

U tzv. termo-laboratoriju uĉenici mogu izmjeriti koliko je primjerice energije potrebno za

proizvodnju elektriĉne energije i tople vode. OdreĊene dijelove laboratorija izradili su uĉenici

pod struĉnim rukovodstvom mentora. Praktiĉna nastava u školi poĉinje već u prvom razredu i

kreće se od malih stvari, da bi u trećem razredu uĉili sloţene poslove u mehatroniĉkoj

radionici. U sklopu obrazovnog programa za zanimanje mehatroniĉara, predviĊeno je uĉenje

zavarivanja, te rad uĉenika s komorom, za koju su potrebna sva prethodno steĉena znanja.

Prilikom rada u informatiĉkim laboratorijima uĉenici koriste besplatni program linux, koji

podrţava instaliranje office-a za sve potrebne softwere, dok windowsi i sliĉni proglami ulaze

u cijenu onoga što donira ministarstvo.

Materijali u školi, aparati i strojevi, u pravilu su donacije poduzeća i obrta.

Svi nastavnici u ovoj školi pohaĊaju dodatne teĉajeve kako bi bili informirani o svim

novostima i inovacijama u podruĉju njihova rada.

Jedan od nastavnih predmeta za mehatroniĉare je odrţavanje kućanskih aparata i sustava, na

kojem uĉenici izraĊuju prototip: portofona, alarma, sustava grijanja, protupoţarnih sustava

itd.

Ravnatelj je osoba koja osigurava donacije za školu, a u odrţavanju škole sudjeluju i uĉenici

uz nadzor profesora. Primjer navedenog je trenutna sanacija propalog krova laboratorija za

autocad, a osim sanacije za uĉenike se takvim naĉinom stvara profesionalni ugoĊaj, odnosno

simulira se budući stvarni poso.

Postrojenje u školi

2 Projektom su obuhvadene sve škole s područja Italije a cilj je istog integraciju stranih studenata, osiguranje

prijem i predispozicije za uspjeh, sigurnost za obrazovanje i zdravlje, zakonska regulativa obrazovanja, podrška za uključivanje u tržište rada, integracija učenika s teškodama u razvoju

25

Plaće profesora u Institutu kreću se od 1.400,00 do 2.000,00 prema nivoima i to za 18 sati

tjedno rada, tj. neposredne nastave.

2.4.2./ ISTITUTO TECNICO MARCONI – ISTITUTO TECNOLOGICO

Via Manzoni, 80 - 35126 Padova

tel. 049 8040211 - fax 049 8040277

email: marconi@provincia.padova.it, http://www.itismarconipadova.it/

Tehniĉki institut Marconi je srednjoškolska obrazovna ustanova sa 4 smjera:

- elektronika i elektrotehnika

- mehanika, mehanotronika i energija

- transport i logistika

- kemija, materijali i biotehnologije.

Ovaj je javni Institut nastao spajanjem dviju škola – objedinjavanjem i moderniziranjem

njihovih obrazovnih programa, kako bi mogli konkurirati novootvorenim privatnim školama.

Sada je to škola u kategoriji tehniĉkih instituta i u posljednjoj godini je porastao broj upisanih

uĉenika za 2%. Od 1300 upisanih uĉenika 50 njih su djevojke i one najĉešće odabiru kemijski

smjer.

Obrazovanje traje 5 godina, tijekom kojih se uĉenicima daje osnovna polivalentna kultura, te

dobra tehniĉko-nauĉna priprema, koja je odmah primjenjiva na trţištu rada, a ista dozvoljava

nastavak obrazovanja na sveuĉilišnom nivou. Fleksibilna naobrazba neophodna je kako bi se

moglo odmah otpoĉeti radom u privatnom poduzeću, kao i u javnim ustanovama društva u

neprestanom razvoju.

Princip obrazovanja je sljedeći: 2 godine obveznog školovanja jednakog u cijeloj zemlji,

zatim 2 godine specijaliziranog školovanja, i završna godina, tijekom koje se uĉenici dodatno

obrazuju za nastavak školovanja ili za vodeća mjesta unutar programa rada. TakoĊer u 5.

godini obrazovanja jedan od vaţnih struĉnih predmeta provodi se na engleskom jeziku, u

provedbi ĉega sudjeluju profesor struĉnog predmeta i profesor engleskog jezika.

Po završetku škole u trajanju od 5 godina i dobivanju maturalne svjedodţbe moguće je

zapošljavanje na mjestu savjetnika ili projektanta u javnim ustanovama i tehniĉkim uredima,

zapoĉinjanje profesionalne karijere u industrijskim, obrtniĉkim ili komercijalnim tvrtkama,

rad u sektoru industrijskog projektiranja komponenata i sustava, strojeva i automatiziranih

sistema, kao i nastavak obrazovanja na sveuĉilištu ili pohaĊanje viših škola, odnosno

specijaliziranih teĉajeva.

Nastava je organizirana na naĉin da traje 32 sata tjedno, a školski sat je 60 minuta. Za razliku

od drugih talijanskih škola, u ovoj se subotom ne radi.

Praktiĉni dio nastave provodi se u školskim laboratorijima, koji su vrlo dobro opremljeni

zahvaljujući suradnji škole s tvrtkama u kojima uĉenici provode dio praktiĉne nastave

26

(prilikom nabave novih strojeva, tvrtke rabljene strojeve doniraju školi). Praksa uĉenika je

obavezna uz poštivanje svih normi zaštite na radu.

Radi promocije upisa u Marconi, Institut organizira susrete uĉenika i roditelja završnih

razreda osnovne škole s profesorima, na kojima promovira svoje obrazovne programe,

osigurava razgledavanje škole i laboratorija, i osobne razgovore s potencijalnim kandidatima.

U 3. razred njihove škole mogu se upisati i uĉenici sa završenim dvogodišnjim obrazovanjem

u nekoj drugoj školi.

Za provedbu obrazovnog programa mehatroniĉar predviĊeni su slijedeći nastavni predmeti;

- izgradnja i montaţa mehaniĉkih komponenti,

- planiranje, razvoj, proizvodnja, te kontrola komponenti,

- instalacija i rad industrijskih postrojenja,

- automatizirano rukovanje i proizvodnih sustava,

- programi za alatne strojeve i CNC sustave,

- sigurnosti na radu i zaštita okoliša,

- poznavanje svojstva materijala u vezi s uporabom i proizvodnim procesima

- mjerenje, postupak i provjera koliĉine i specifikacije materijala,

- organiziranje procesa proizvodnje, definiranje sredstava za provedbu, praćenje i ispitivanje

proizvoda,

- praćenje procesa industrijalizacije,

- projektiranje konstrukcije ureĊaja i sustava, te analiza karakteristika u odnosu na mehaniĉka,

toplinska i elektroniĉka svojstva,

- dizajn, sastavljanje, testiranje i priprema odrţavanja dijelova, strojeva i mehaniĉkih sustava,

- definiranje, klasificiranje i planiranje integriranih sustava automatizacije i robotike

primijenjene na proizvodne procese,

- upravljanje projektima u skladu s postupcima sukladno pravilima sustava kvalitete i

sigurnosti.

Neki od osnovnih predmeta za obrazovni smjer mehanika/mehatronika, koji se obraĊuju u 3.,

4. i 5. godini školovanja, su pneumatiku, oleodinamiku, robotiku i procese kontrole, a teorijski

i praktiĉni dio za navedene predmete provode se u laboratorij za industrijsku automatizaciju.

(jedan dio laboratorija predviĊen je za teoretsku nastavu, a drugi za praktiĉna ispitivanja).

Uĉenicima je najprije omogućeno teoretsko sagledavanje problema, a nakon toga

projektiranje i praktiĉan rad.

Svi laboratoriji prilagoĊeni su za provedbu odreĊenih programa. Primjerice, laboratorij za

zanimanje zrakoplovnih tehniĉara opremljen je simulatorom za upravljanje zrakoplovom.

27

2.4.3./ ISTITUTO TECNICO SETTORE TECNOLOGICO DI PADOVA

„FRANCESCO SEVERI“

Via Pettinati, 46 - 35129 Padova - Tel.0498658111-Fax 0498658120

mail: pdtf04000q@istruzione.it, http://www.istitutoseveri.it/

U ovom Institutu postoji mogućnost obrazovanja za sljedeće obrazovne programe:

- mehanika – mehatronika

- energija, elektronika – elektrotehnika i

- informatika – telekomunikacija.

Italija je meĊu osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta, što se moţe zahvaliti

provoĊenju politike povezanosti sustava gospodarstva i školstva. Institut Severi djeluje prema

odredbama takve politike odnosno pruţa mogućnost obrazovanja za obrazovne programe koje

traţi trţište. U prilog navedenom govori statistika prema kojoj uĉenici koji završe njihov

Institut pronalaze zaposlenje u roku dvije godine po završetku školovanja. prema nedavnim

istraţivanjima, uĉenici tehniĉkih instituta u Venettu ukljuĉujući i njihov u matematici imaju

iste rezultate kao njihove kolege u prirodoslovnim. U svim laboratorijima Instituta Severi

raĉunalo je osnovno sredstvo za rad, pa je zbog automatizacije ruĉni rad limitiran, budući se

većina radnji definira putem softwera.

Sudionici projekta prisustvovali su simulaciji izrade elektronskih ploĉa, 3D prikaza rezultata i

stvarnoj izradi ploĉa na glodalici (CMC - kompjuterski sustav upravljanja glodalicom).

Obrazovni program za mehaniku, mehatroniku i energiju obuhvaćaju programe koji imaju za

cilj integraciju na didaktiĉkom nivou, obuhvaćaju apliciranje, projektiranje, proizvodnju,

tehnologiju, multimediju, mehaniku i kontrolu podataka primjenom elektronike, projektiranje

i izgradnju razliĉitih aparata i sustava svih elektronskih proizvoda tj. ureĊaja.

28

Osim navedenog, takoĊer uĉe o sustavima obnovljive energije, obrade materijala, ispitivanja

tekućina, fuzijama, tj. oblikovanju i sastavima materijala, transmisiji, dobivaju saznanja o

opremi za izradu karoserija, preša/kalupa, upotrebi radnih strojeva, provedbi simulacije,

upotreba raznih procedura kontrole softwera i drugih programa koji su tome namijenjeni,

organizaciji rada u poduzeću, raĉunovodstvu, osnovi marketinga, normativima sigurnosti na

radu, sigurnosti okoliša, o aktualnim normama u podruĉju industrije o brendova, dizajna,

licenciranja, certificiranja. Po završetku školovanja u njihovom Institutu za zanimanje mehatroniĉara omogućeno je

zapošljavanje u svojstvu struĉnog djelatnika mehaniĉara, industrijskog crtaĉa, programera

CMC strojeva, a oni su odgovorni za sigurnost na radnom mjestu, okoliš, programiranje

proizvodnje i kontroliranje kvalitete. Uĉenici imaju olakšan upis na tehniĉke fakultete za mehaniĉko, energetsko ili aeronautiĉko

inţenjerstvo.

Jedna od posebnosti njihovog Instituta je što posjeduju trodimenzionalni štampaĉ koji

predstavlja inovaciju koja se koristi u modernoj industriji za izradu prototipa, odnosno za

izradu malih serija raznih predmeta u obućarskoj industriji i dizajnu. Štampaĉ radi na principu

glodalice koja prema nacrtu obraĊuju materijal, odnosno na principu materijala.

Institut pohaĊa 1150 uĉenika.

Sredstva za rad Instituta osigurava drţava, zatim ţupanija koja izdvaja 20.000,00 eura

godišnje za odrţavanje zgrade (primjerice odrţavanje okoliša i travnjaka godišnje iznosi 6000

eura), a ostalo su sredstava koja uplaćuju polaznici na dobrovoljnoj osnovi.

Talijanske škole prema aktualnim zakonima mogu imati sponzore, meĊutim navedeno ima

nedostatak. Primjerice; za sponzora škole za informatiĉke programe odabran je Microsoft, što

se pokazalo negativno, jer je uvjetovao da se koriste samo njihovi programski sustavi, pa

druge programe uĉenici nisu mogla upoznati.

Jedan dio fondova dolazi iz pokrajine Venetto i vrlo teško ih je dobiti jer su vezani za EU

fondove. Dosadašnje iskustvo je pokazalo da korištenje EU fondova za škole predstavlja

problem u trenutku kada moraju izvještavati o tome kako su sredstva iskorištena (ured jedne

škole u pravilu nije dovoljno pripremljen da bi mogao obavljati tu vrstu poslova). Sredstva iz

EU fondova najlakše je realizirati temeljem suradnje s institutima koji su specijalizirani za

takve poslove, meĊutim takve usluge škole u pravilu plaćaju te im je angaţiranje takvih

instituta neisplativo jer od ukupnih dobivenih sredstava iz EU fondova za školu ostane vrlo

malo.

Profesori primaju plaću od drţave, i one su definirane nacionalnim programom za podruĉje

cijele drţave. Odnos plaća se ne mijenja tijekom godina jer ne postoji mogućnosti

napredovanja u karijeri.

Školski laboratorij mehatronike i industrijske automatizacije ima opremu za pneumatiku i

elektropneumatiku (deset radnih stolova gdje njihovi uĉenici mogu postaviti panele). Kontrola

sustava pomaka moţe biti elektriĉna ili kontrolirana putem PRC-a, a uĉenici programiraju

PRC putem kompjuterskog jezika koji se zove Coop.

Laboratorij za provedbu mehatronike ima vrijednost oko 150.000,00 eura bez troškova

izgradnje zgrade (zdanje je vlasništvo ţupanije). U navedenom laboratoriju putem simulatora

uĉenicima je omogućen uvid u cjelokupni proces proizvodnje. Dobavljaĉi simulatora bili su

Festo i Simens, ĉiji su proizvodi poznate kvalitete, a sadrţe komponente i program za

fluodinamiku (hidraulika) koji se nalaze u stvarnim sklopovima.

29

2.4.4./ VIŠA ŠKOLA ISTITUTO TECNICO SETTORE TECNOLOGICO DI

PADOVA

U sklopu Instituta Severi Padovanska ţupanija osnovala je Visoku školu za znanost i

tehnologiju „Istituto Tecnico Settore Tecnologico di Padova“ u kojoj se uĉenici po završetku

petogodišnjeg obrazovanja mogu dodatno educirati u podruĉju elektronike, telekomunikacije i

informatike. Predavaĉi na školi su profesori i osobe iz realnog sektora.

Na Visoku školu moţe se upisati svega deset uĉenika po godini, a po završetku iste svima je

garantirano zaposlenje.

Škola je izvrsno opremljena, tako primjerice posjeduje instrumente koji mjeri digitalne

signale ĉija cijena je 85 000 dolara.

Osim što obrazuje odliĉan budući kadar škola provodi i odgovarajuća istraţivanja za potrebe

trţišta.

30

2.4.5./ SUSRET DJELATNIKA ZAPOSLENIH U PADOVANSKOJ/ZAGREBAČKOJ

ŢUPANIJI

Susret djelatnika zaposlenih u Padovanskoj/Zagrebaĉkoj ţupaniji imao je za cilj razmjenu

iskustva vezanih uz poslove srednjoškolskog obrazovanja i sustav funkcioniranja

lokalne/regionalne samouprave.

Sektor obrazovanja u Padovanskoj ţupaniji organiziran je na naĉin da isti ima oformljena dva

odjela koji se bave pitanjima vezanim uz školstvo.

Jedan odjel je onaj koji se bavi pitanjima vezanim uz samo školovanje i rješavanje tekućih

problema u školstvu (Pubblica istruzione, offerta scolastica e obbligo formativo) i drugi odjel

(Edilizia scolastica) koji je nadleţan za gradnju škola, prenamjenu i odrţavanje postojećih

zgrada.

31

Ţupanijski djelatnici raspravili su iskustva vezana uz upisnu politiku, financiranje školstva,

prijevoza uĉenika, smještaja uĉenika, utjecaj politike na navedeno, kako slijedi.

Odjel za obrazovanje u Padovanskoj ţupaniji kao i Odjel u Zagrebaĉkoj ţupaniji brine se o

provedbi odgovarajuće upisne politike u srednje škole, no ovlasti Odjela na podruĉju

Padovanske ţupanije znatno su veće, što se moţe zakljuĉiti iz slijedećeg.

Padovanska ţupanija brine o organizaciji srednjoškolskih institucija i o njihovom nastavnom

programu tj o koncesijama za nove smjerove obrazovanja slijedeći pokrajinski plan kojim su

definirani naĉini provoĊenja i organizacije. Svake godine srednjoškolske institucije mogu

ţupanijama podnijeti zahtjeve za upis novih teĉajeva/nastavnih programa. Podnijete zahtjeve

razmatraju imenovane komisije nazvane Comissioni di Distretto Formativo (Komisije

obrazovnog distrikta), ĉiji su ĉlanovi: proĉelnik za obrazovanje, predstavnik pokrajinskog

ureda za obrazovanje te gradonaĉelnici lokalnih jedinica kojima je upućen zahtjev za novi

obrazovni program.

Proĉelnik UO za prosvjetu, kulturu, sport i tehniĉku kulturu i djelatnici Zagrebaĉke ţupanije

prisustvovali su sastanku Komisije obrazovnog distrikta, koja je trebala donijeti odluku o

novom nastavnom programu u jednoj ustanovi. Program je detaljno obrazloţila ravnateljica

ustanove, naglasivši potrebu koju su za takvim programom iskazali roditelji i polaznici, te

prednosti koje bi uvoĊenjem tog programa bile ostvarene za širu zajednicu. Predstavnici

lokalnih jedinica samouprave i proĉelnik za obrazovanje podrţali su prijedlog, potpuno

razumjevši potrebu za njim i koristi koje bi uvoĊenjem programa bile postignute. Ţupanijski

proĉelnik za financije uvaţio je društvenu potrebu i korisnost programa, no nije podrţao

njegovo uvoĊenje s obrazloţenjem da bi to bitno utjecalo na promjene u proraĉunu, isto tako

povećalo bi troškove lokalnim jedinicama zbog ĉega u tom trenutku nije bilo moguće odobriti

uvoĊenje novog programa. Bez obzira na potrebe i opravdanost novog programa, njegovo

uvoĊenje nije podrţano, jer se nije moglo osigurati njegovo financiranje.

Vezano uz upisnu politiku Odjel za obrazovanje Padovanske ţupanije brine i o tzv. „ponudi

škola“, odnosno koji će se obrazovni programi nuditi u kojoj školi, vodeći brigu o tome da sve

škole ne nude mogućnost upisa u istovjetne obrazovne programe te da ukupan broj upisnih

mjesta bude dovoljan za uĉenike koji se upisuju na podruĉju ţupanije.

Padovanska ţupanija radi poboljšanja i pojednostavljenja upisa u srednje škole financira i

tiska brošuru u kojoj su navedene sve srednjoškolske ustanove u njihovoj Ţupaniji te uvjeti

upisa u iste. U brošuri se objašnjava i osnovna razlika izmeĊu osnovnih vrsta obrazovanja u

Italiji te opći uvjeti upisa, a tiska se iz razloga što je je dosadašnja praksa pokazala da uĉenici

i njihovi roditelji ţelje opipljivi medij koji će im pruţiti informacije o srednjoškolskom

obrazovanju na podruĉju Ţupanije.

Prilikom kreiranja upisne politike Odjel za školstvo posebnu paţnju posvećuje tzv.

„zanimanjima budućnosti“ nastojeći predvidjeti koja će zanimanja u budućnosti biti traţena

na njihovom podruĉju. PredviĊanja se izraĊuju za najmanje tri godine unaprijed, temeljem

praćenja potreba i statistika u gospodarstvu, inovacije u Europi i svijetu, a osnovni cilj istih je

da se izbjegne povećanja nezaposlenosti, odnosno stvaranje kadra koji se školovao za

suficitarnih zanimanja. Trenutna situacija u Padovanskoj ţupaniji je takva da većina uĉenika

ţeli upisati obrazovne programe za zanimanje kuhar, konobar, turistiĉki djelatnici.

Padovanska ţupanija, Odjel za obrazovanje ne organizira prijevoz uĉenika osnovnih i srednjih

škola, kao što je to sluĉaj u Zagrebaĉkoj ţupaniji. MeĊutim gradovi na podruĉju Padovanske

ţupanije organiziraju prijevoz uĉenika osnovnih škola na naĉin da pokrivaju veći dio troškova

prijevoza, a roditelji sufinanciraju simboliĉan dio navedenog.

32

Osnovni problemi koji se javljaju prilikom organizacije prijevoza su nedostatak financijskih

sredstava, osiguranje adekvatne sigurnosti uĉenika prilikom prijevoza budući je na njihovom

podruĉju nedostatak autobusa koji udovoljavaju zakonom propisanim uvijetima.

Za sve uĉenike s posebnim potrebama srednjih i osnovnih škola troškove prijevoza na nastavu

(kada njihove obitelji nemaju potrebna sredstva) snosi odjel za socijalnu skrb.

Jedan od poslova Odjela za obrazovanje Padovanske ţupanije je i planiranje organizacije

nastave za tjelesnu kulturu, jer sve srednje škole nemaju vlastite dvorane u kojima bi uĉenici

mogli pohaĊati navedeni obavezni nastavni predmet (okvirno 8 škola). Organizacija nastave

tjelesnog odgoja planira se godinu dana unaprijed za narednu školsku godinu, na naĉin da

Ţupanija osigurava i plaća autobuse za prijevoz uĉenika i pronalazi odgovarajuće dvorane i

termine za provedbu nastave.

Svim srednjim školama koje nemaju dovoljno uĉionica za provedbu nastavnog programa

Padovanska ţupanija osigurava sredstva za plaćanje najma prostora (u Italiji obiĉno crkve

imaju višak prostora koje daju u najam školama).

Od strane djelatnika Padovanske ţupanije konstatirano je da školovanje u tehniĉkim

institutima ĉesto zna biti zahtjevnije nego u gimnazijama i da se veliki broj uĉenika po

završetku istih upisuje na fakultet, dok većina uĉenika koji završe srednjoškolsko obrazovanje

u centrima za profesionalnu orijentaciju rijetko upisuju sveuĉilišta i u pravilu poĉinju raditi.

Uĉenici osnovnu školu u Italiji poĉinju pohaĊati s 6 godina, odnosno godinu dana ranije nego

u Hrvatskoj.

Odjel za školstvo Padovanske ţupanije osigurava i sredstva za rad psihologa, pedagoga,

defektologa i sliĉnih struka kada se u školama ukaţe potreba za njihovim angaţiranjem.

Razlog tome je što u talijanskim školama osoblje navedenog profila nije trajno zaposleno kao

što je to sluĉaj u hrvatskim školama. Praksa je pokazala da usluge navedenih struka najĉešće

koriste tzv. centri formazione professionale, jer imaju znatno veći broj uĉenika s

poremećajima u ponašanju u odnosu na gimnazije i tehniĉke institute.

Dodatno je pojašnjen izborni sustav za podruĉje lokalne/regionalne samouprave (ţupanije).

Jedna od razlika je ta što se primjerice neposredni izbori u Italiji osim za predsjednike/ţupane

ţupanija provode i za proĉelnike odjela, a u Hrvatskoj se proĉelnici odjela zapošljavaju na

temelju provedenog javnog natjeĉaja.

Djelatnici Zagrebaĉke ţupanije informirani su i o aktualnom EU projektu „Rad – plus“ u

kojem je sudjelovao velik broj zemalja (Norveška, Irska, Njemaĉka, Italija…) kojim se

pokušalo naći rješenje za djecu s posebnim potrebama, a koji oni nastoje provesti u svim

školama njihove Ţupanije.

U Provincia di Padova zaposleno je oko 400 zaposlenika

33

2.5/ PETI DAN MOBILNOSTI

Četvrtak, 7. studenog 2013.

9.30 Posjeta sajmu Expo scuola – PadovaFiere http://www.exposcuola.it/home/

10.30 Okrugli stol: Metode uvođenja inovacija u strukovno obrazovanje

15.00 Kulturno-povijesne posjete: Cappella degli Scrovegni

2.5.1./ SAJAM „EXPO SCUOLA“

Svi sudionici posjetili su sajam škola („Expo scuola“) na kojem su izloţbene štandove imale

sve škole s podruĉja Padovanske ţupanije. Prilikom provedbe sajma svaka škola u pravilu

dijeli promotivne materijale o svojoj školi, prezentira svoje radove i sliĉno, kako bi se

potencijalni budući uĉenici što lakše odluĉili za školovanje u njihovoj školi.

Padovanska ţupanija za tu priliku tiska posebnu brošuru u kojoj su navedene sve škole i

osnovne informacije o njima, te opći uvjeti za upise u srednje škole. Osim navedenog

Padovanska ţupanija organizira prigodne kazališne priredbe, okrugle stolove, sastanke

odgovarajućih subjekata koji su bitni za provedbu upisa u srednje škole.

34

2.5.2/ OKRUGLI STOL

Nakon posjete sajma svi sudionici prisustvovali su okruglom stolu teme s nazivom „Metode

uvoĊenja inovacija u strukovno obrazovanje“.

Bilješka sa okruglog stola

Stefano Bernardoni, voditelj Odsjeka za obrazovanje Padovanske ţupanije upoznao je sve

prisutne s projektom PAZACO, te prisutnim sudionicima projekta, djelatnicima i ravnateljima

srednjih škola s podruĉja Padovanske ţupanije predstavio predstavnike Zagrebaĉke i

Padovanske ţupanije: zamjenika ţupana Zagrebaĉke ţupanije Rudolfa Vujevića, proĉelnika

Padovanske ţupanije Mirka Patrona, Vjerana Štublina - proĉelnika Upravnog odjela za

prosvjetu Zagrebaĉke ţupanije, te gospodina Safarela - direktora u Padovanskoj ţupaniji koji

je zaduţen i za trţište rada i za prosvjetu.

Kao primjer inovacije u strukovnom obrazovanju profesor Ivica Pavlović prezentirao je

sudjelovanje uĉenika Srednje strukovne škole Velika Gorica u EU projektu, kojem je bio cilj

izrada automobila s pogonom na solarnu energiju, (prezentacija se nalazi u prilogu). „Solarni

automobil“ izraĊivali su uĉenici, (prof. Pavlović imao je iskljuĉivo ulogu mentora), dijelovi

automobila bili su razliĉiti - uglavnom improvizacija, ukljuĉujući i vilice od bicikla na

kotaĉima. Kada je automobil bio dovršen jedna od karakteristika automobila bila je da se

kreće neĉujno, mogao je postići brzinu i do 100 km/h, meĊutim zbog sigurnosti vozaĉa ista je

ograniĉena na 40 km/h.

Projekt je padovanskim profesorima i ravnateljima bio izrazito zanimljiv, te su izrazili ţelju

da sudjeluju u izradi sliĉnog projekta uz podršku uĉenika i profesora iz Zagrebaĉke ţupanije.

35

Od strane ravnatelja Istituto tecnico del settore tecnologico, Este, prezentiran je projekt „Wiki

book“ (skraćenica za wikipediu). Navedenim projektom nastoji se osigurati razmjena,

odnosno podjela zajedniĉkog znanja putem stranica Wikipedie.

Jedan od povoda za izradu „wiki booka“ je bilo i to što na talijanskom trţištu postoji samo

jedan udţbenik za obrazovni program logistike ali je presloţen. Za navedeni projekt izrazito

je bitna kontrola kvalitete sadrţaja koji će se dijeliti. Projekt je poĉeo s izradom udţbenika za

niţe razrede obrazovnog programa logistike, meĊutim njime je automatizmom osigurana

velika dobit i za uĉenike viših razreda koji su ih izraĊivali, jer sastavljanje istih stvaraocima

daje pravi uvid i saznanja koliko je njihovo znanje. Projekt je ideja njihovog bivšeg uĉenika,

sada studenta na Tehniĉkom sveuĉilištu u Trentu, koji je zajedno sa profesorima njihove škole

(engleskog, talijanskog, matematike, prava…) i profesorom informatike Tehniĉkog sveuĉilišta

u Trentu nadzirao rad uĉenika viših razreda. Projekt je svakako imao i odreĊeni socijalni

utjecaj na odnos izmeĊu profesora, uĉenika i njihovih obitelji. Radi što bolje provedbe

projekta organizirana je grupa struĉnjaka koja će odrţati odgovarajuća predavanja o tome

kako staviti sadrţaj na stranice Wikipedie (odgovorna osoba u Italiji za stranice Wikipedie), o

licenciranju društvenih dobara predavanje će odrţati odgovorna osoba za Google u Italije, a

profesor Barbieri sa Sveuĉilišta Ca Foscari u Veneciji objasnit će sve što se tiĉe sadrţaja

bitnih za obrazovni smjer logistike (odrţavanje i informatiĉke podatke bitne za taj smjer).

IzmeĊu ostalih, cilj projekta je stavljanje materijala koji će imati status javnog dobra kao Wiki

book na stranice Wikipedie.

Prilikom izrade projekta uĉenici će koristiti dva informatiĉka sistema, jedan je word press u

kojem se koriste open source programi (besplatni programi). Najveći problem s kojim su se

susreli bilo je prepisivanje dijelova sadrţaja iz razliĉiti udţbenika, razliĉitih autora koji je

riješen stavljanjem navoda o autoru, djelu i ostalih potrebnih podataka. Projektom je

osigurano zasada 11 poglavlja ranije navedene materije.

Temeljem izraĊenih materijala uĉenici su stekli adekvatna znanja za izradu konkretnih

projekata te su sukladno navedenom krenuli u izradu konkretnog projekta „Skladištenje u

graĊevinskim poduzećima“. Navedenim projektom je definiran izgled graĊevina za

skladištenje, najadekvatnija pozicija u gradu Este za nju, koja je uloga logistike za prijevoz

roba bitnih za graĊevinska poduzeća i sliĉno (iz projekta „Wiki book“ nastali su novi projekti).

Prezentaciju je zakljuĉio ravnatelj navodeći da je bitno da škole budu jedan od motora

inovacija, za što je dokaz nagli razvitak njihovog podruĉja koje je do prije 10 godina bilo

slabo razvijen poljoprivredni kraj, kojem je upravo otvaranjem škola omogućen njegov

razvoj.

Moderator okruglog stola, voditelj obrazovnog sektora u Padovanskoj ţupaniji sloţio se sa

završnim zakljuĉkom ravnatelja, te naveo da je jedan od koraka i to da prilikom formiranja i

odabira novog zanimanja konzultiraju se svi ĉimbenicima bitnim za gospodarstvo (udrugama

poduzeća, obrtnika) radi dobivanja povratne informacije o tome je li odreĊen program

potreban i u kojoj mjeri.

36

Direktor Sektora za rad u Padovanskoj ţupaniji iznio je podatke bitne za trţište rada na

podruĉju Padovanske ţupanije i EU trţištu rada.

Na podruĉju Padovanske ţupanije radi trenutno 450 Hrvata. Broj zaposlenih na podruĉju

Padovanske ţupanije je padu, mada je navedeno podruĉje svojevrsni informatiĉki centar.

Krajem 2011. godine nezaposlenost je bila 6,4 %, a sada je 8,3 %, a najveći problem

predstavlja nezaposlenost mladih od 18 do 25 godina koja je ĉak 25 %, a na nacionalnom

nivou je bio 33%. Sva poduzeća Sektoru za razvoj dostavljaju izvješća koja im omogućavaju

uvid i u stanje zanimanja koja se traţe. Profili koji se traţe na podruĉju ţupanije su: tehniĉki

sluţbenici, elektriĉari i mehaniĉari, mehaniĉari za motore, raĉunovoĊe koje prate plaće i

završne raĉune, marketing, prodavaĉi, stolari, elektriĉari, mehaniĉki inţenjeri, elektroniĉki

inţenjeri, inţenjeri upravljanja u proizvodnji, tehniĉari za zaštitu od poţara i krojaĉice.

Praćenjem portala EU za zapošljavanje (trenutno je slobodno 600.000 radnih mjesta),

definiraju se profili zanimanja koji se traţe u EU te se sukladno ustanovljenom nastoji uvoditi

obrazovne programe u padovanske škole, a to su konobar i barmeni, mehaniĉki inţenjeri i

tehniĉari, trgovci, razni kompjutorski specijalisti, informatiĉki inţenjeri, prodajni i

marketinški menadţeri, mehaniĉki i elektriĉni inţenjeri i tehniĉari.

Zaključak okruglog stola

Ravnateljica Instituta Marconi koji je bio jedan od inicijatora ovog projekta izrazila je

zadovoljstvo što su profesori Zagrebaĉke ţupanije izmijenili iskustva i naĉelno dogovorili

daljnje projekte.

Ravnatelj škole Bernardi izrazio je zadovoljstvo prezentacijom profesora Pavlovića, jer je to

projekt kojim je uĉenicima prezentirano što to znaĉi pretvoriti ideju u konkretan predmet,

navodeći da njihova škola takoĊer ĉesto sudjeluje u takvim projektima. Projekti su bitni jer

osiguravaju dodatnu vrijednost i boljim i slabijim uĉenicima, slabijima iz razloga što oni

dobivaju samopouzdanje kada vide što konkretno mogu uĉiniti, a boljim uĉenicima su poticaj

za nastavak dobrog rada.

Zamjenik ţupana Rudolf Vujević i proĉelnik Vjeran Štublin iz Zagrebaĉke ţupanije uputili su

zahvalu na dobrodošlici i izrazitom trudu svim ravnateljima i profesorima škola koje su

sudionici posjetili prilikom provedbe ovog projekta i prilikom pruţanja informacija o stanju u

njihovim školama i školstvu.

Posebna zahvala od strane proĉelnika Vjerana Štublina upućena je kolegama iz Ţupanije,

budući je prezentacijom stanja u Padovanskoj ţupaniji primijećeno da i u njihovoj Ţupaniji

postoje sliĉni problemi, mada se radi o dvije razliĉite drţave. Proĉelnik se takoĊer nada da će

putem EU projekta na podruĉju Zagrebaĉke ţupanije biti moguće osigurati provedbu projekt

praćenja uĉenika, kontrole završetka srednjoškolskog obrazovanja, jer je postignuti postotak

od samo 3% uĉenika koji napuste školu na podruĉju Padovanske ţupanije više nego

impresivan.

Proĉelnik Odjela za prosvjetu, Mirko Patron zahvalio je u ime Padovanske ţupanije na

sudjelovanju u projektu, te naveo da zasluga za nizak postotak uĉenika koji ne završe srednju

školu nije samo ţupanijska već i zasluga svih sudionika koji su bitni za sustav školovanja u

Padovi, prije svega škola.

37

2.6./ ŠESTI DAN MOBILNOSTI

Petak, 8. studenog 2013.

9.30 Venecija posjeta gradu Venezia– Palazzo Ducale – Duždeva palača

20.30 Večera – Restoran „Da Giovanni“ Podjela certifikata sudionicima

2.6.1/ PODJELA CERTIFIKATA SUDIONICIMA O SUDJELOVANJU U PROJEKTU

Sudionicima u projektu Leonardo da Vinci aktivnost Mobilnost – Struĉnjaci u strukovnom

obrazovanju i osposobljavanju (VETPRO) u okviru Programa za cjeloţivotno uĉenje –

„Padua and Zagreb Counties-collaboration in VET development“, 8. studenoga 2013.,

sveĉano su uruĉeni certifikati od strane partnera u projektu - Provincie di Padova.

Vijećnik u Provinci di Padova i proĉelnik Upravnog odjela za obrazovanje Provincie di

Padova, Mirko Patron uruĉio je certifikate svim sudionicima u projektu i naglasio

zadovoljstvo ostvarenom suradnjom izmeĊu dviju ţupanija, temeljem koje su razmijenjena

dragocjena iskustva i stvoreni uvjeti za pokretanje novih projekata.

Zamjenik ţupana Zagrebaĉke ţupanije, Rudolf Vujević, zahvalio je predstavnicima

Padovanske ţupanije na odliĉnoj organizaciji i provedbi Projekta u Italiji, te ih pozvao da što

prije posjete Zagrebaĉku ţupaniju.

38

3./ POSJETI SUDIONIKA KULTURNO-POVIJESNIM ZNAMENITOSTIMA

Za sve sudionike bile su organizirani posjeti kulturnim/povijesnim znamenitostima u Padovi i

Veneciji.

U Padovi su sudionici organizirano posjetili Crkvu Svetog Leopolda Mandića3, Baziliku

Svetog Antuna (Il Santo)4, te posjetili „Palazzo Bò“ u kojoj je od polovice16. stoljeća

smiješteno poznato Medicinsko sveuĉilište s najstarijim tzv. „anatomskim kazalištem“ koje je

dizajnirano za provedbu nastave iz anatomije.

Crkva Sv. Leopolda Mandića

Palazzo Bo teatro anatomico izvor: http://smc2011.smcnetwork.org/img/aulamagna

5

3 Crkva je posvedena jednom od najomiljenijih hrvatskih svetaca - svetom Leopoldu Bogdanu Mandidu - umro je

na današnji dan ratne 1942. godine u talijanskom gradu Padovi. Bio je visok samo 135 centimetara, ali je imao ogromnu snagu duha. Poznat je po tome što je od jutra do mraka ispovijedao, dajudi blage pokore vjernicima koji su mu dolazili. Ostatak pokora navodno je sam odrađivao molitvama. Ovako je opisan njegov radni dan: "odsluživši rano ujutro žrtvu svete mise, sjedao bi u sobicu za ispovijedanje i tamo bi ostajao cijeli dan na raspolaganju pokornicima. Zadržao je taj način života kroz četrdesetak godina, a da se nije ni najmanje tužio". Prije smrti sv. Leopold je prorekao da de kapucinski samostan u Padovi biti razoren od bombi. To se doista i dogodilo, ali je usred razaranja ostala sačuvana njegova delija i ispovjedaonica, izvor: http://dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/63431-umro-sv-leopold-mandic-omiljeni-hrvatski-svetac-1942.html 4 U Bazilici se nalaze relikvije Sv. Antuna i njegov grob. Od relikvija je u cijelosti sačuvan samo jezik, no može se

vidjeti i njegova čeljust, itd. Sačuvan je i njegov plašt, ali ne u potpunosti. Bazilika (1230.-14. st.) je trobrodna (navodno arhitekt Nicola Pisano) sa sedam kupola od kojih su dvije piramidalne, i predivnim deambulatorijem (Sansovino i Falconetto). Unatoč opdem mišljenju sv. Ante Padovanski nije zaštitnik Padove nego Portugala gdje je i rođen. U Padovu je došao pred kraj života gdje je umro i gdje mu je sagrađena bazilika. Ispred bazilike se nalazi fantastična konjanička skulptura mletačkog generala Gattamelatte koju je izveo Donatello 1453. god., prva brončana konjanička skulptura nakon antike., izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Padova 5 Prethodne fotografije skinute su s navedenih stranica jer u prostorijama Palazzo Bo nije

bilo dozvoljeno slikanje

39

Sudionici su posijetili i Cappella degli Scrovegni6 u Padovi koja je poznata po freskama koje

je izradio Giotta7, koje se ondje ĉuvaju primjenom posebnih tehnika za zaštitu od vlage.

U Veneciji sudionici su organizirano razgledali Duţdevu palaĉu8 i Crkvu Svetog Marka

9.

6 Bogati bankar Enrico Scrovegni je dao da se na njihovom velikom imanju, ispred njihove obiteljske vile (koje

danas nema) izgradi privatna kapela. Pretpostavlja se kako je to uradio kako bi okajao očeve lihvarske grijehe,[1], no najnovija istraživanja su dokazala i njegovo lihvarsko djelovanje.*2+. Enricova grobnica se nalazi u apsidi kapele, a njegov portret se nalazi na Posljednjem sudu kako Djevici Mariji daruje model crkve. Iako je kapela zgrađena kao privatni oratorij, kapela je svake godine za svečanost Navještenja služila za javnost.*3+ Kapela je poznata kao Kapela Arena jer je Enrico Scrovegni kupio zemljište za kapelu na kojemu je nekada stajala rimska arena. Na tom otvorenom prostoru se i godinama prije izgradnje kapele odvijala procesija posvedena Navještenju Djevici Mariji. Marchetto da Padova je navjerojatnije skladao motet za njeno posvedenje 25. svibnja, 1305. Godine.*4+ Kapela je, dakle, posvedena na Navještenje 1305. godine kao crkva sv. Marije Blagostive Santa Maria della Carità, i Giottove freske u prikazu života Isusa Krista ističu ulogu Djevice Marije u ljudskom spasenju[5], izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Kapela_Arena 7 Giotto di Bondone, znan samo i kao Giotto, (Colle di Vespignano, 1267. – Firenca, 8. siječnja 1337.) bio je

slavni talijanski slikar, arhitekt i kipar. Najvažniji i najutjecajniji slikar Gotike. Smatra se jednim od glavnih prethodnika talijanske Renesanse, izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Giotto_di_Bondone 8 Duždeva palača je uglavnom građena od 1309. do 1424. godine, najvjerojatnije po projektu Filippa

Calendarija. Nova je palača izgrađena na mjestu starijeg utvrđenog objekta o kojem se pouzdano malo zna. Kipari Giovanni Bon i njegov sin Bartolomeo Bon isklesali su 1442. godine monumentalni kasnogotički ulaz u palaču - Porta della Carta - iz Piazzette. Ova vrata vode do centralnog dvorišta palače. Palača je bila teško oštedena u požaru 1574. godine, a prilikom obnove se strogo pridržavalo njezina izvornog gotičkog izgleda, premda je bilo ideja da se podigne u potpuno novom neoklasicističkom duhu po projektu Palladija. *1+Palača ipak nije sva potpuno gotička: novi dio iz 16. stoljeda, kojim je palača povezana sa zatvorom (Piombi) preko Mosta uzdaha (Ponte dei sospiri), je renesansni. Duždeva palača je bila službena rezidencija mletačkog dužda, no u njoj su bile smještene i brojne političke institucije Mletačke Republike sve do Napoleonove okupacije grada i propasti Republike. Mletcima je upravljala aristokratska elita, ali su obični građani ipak imali mogudnost podnošenja pismenih prigovora i žalbi koje su mogli anonimno ubaciti u lavlja usta (Bocca di leone), nešto poput sandučida za pritužbe. Žalbe i dojave građana ipak su se vrlo pažljivo provjeravale, u jednoj od soba palače Sala della Bussola, a ako bi se pokazale istinitima, bilo je i teških posljedica.“, izvor: www.wikipedia 9 Bazilika svetog Marka (tal. Basilica di San Marco a Venezia), venecijanska katedrala, najslavnija je gradska

crkva i jedan od najboljih primjera bizantske arhitekture. Nalazi se na Trgu sv. Marka (u San Marco sestieru ili četvrti) u blizini Duždeve palače s kojom je povezana. Izvorno je bila "kapelica" mletačkih vladara, a ne gradska katedrala. Od 1807. Sjedište je Mletačkog patrijarha (Patrijarha Venecije), nadbiskupa rimokatoličke arhidijeceze Venecije. Zbog raskošnog dizajna, pozladenih bizantskih mozaika, i svoga statusa kao simbola mletačkog bogatstva i modi, od 11. stoljeda nadalje građevina se naziva Chiesa d'Oro (Crkva od zlata)., izvor: www.wikipedia

40

Venecija

Subota 12.11.2013. godine bila je rezervirana za razgled starog dijela Padove i povratak u

Zagreb.

4./ USPOREDBA OBRAZOVNOG PROGRAMA ZA ZANIMANJE

MEHATRONIČAR

4.1./ OPĆENITO O ZANIMANJU MEHATRONIČAR

Mehatronika je interdisciplinarno podruĉje koje povezuje znanja iz elektronike, strojarstva i

raĉunalstva. Obrazovni program za mehatroniĉara je program kojim se uĉenicima omogućuje

stjecanje znanja za visoko kvalitetan i sloţen proizvod koji se izraĊuje pomoću visoko

automatizirani strojeva, podrţani s jakim informatiĉkim sustavom upravljanja i voĊenja

procesa. Završetkom obrazovanja stjeĉu se kompetencije za suvremenog obrazovnog

struĉnjaka je u svim ranije navedenim procesima, od voĊenja sloţenog sustava strojeva do

odrţavanja istih, te projektiranju sloţenih proizvoda.

41

Gradnja modernih strojeva zahtjeva široka znanja iz ranije navedenih podruĉja

Taj trend visoko automatiziranih, sofisticiranih strojeva i ureĊaja, nije prisutan samo u

modernoj industriji ili općenito gospodarstvu, on nas okruţuje od kućanskih aparata, vozila,

muziĉkih i video ureĊaja, kamera do uredskih strojeva. Sav taj veliki priliv modernih strojeva

visokog stupnja kompleksnosti zahtjeva i drugaĉiji pristup od projektiranja do odrţavanja.

Pokazalo se do danas da rad više razliĉitih profila struĉnjaka ne donosi onakve ni tehniĉke ni

ekonomske rezultate, kao što donosi svestrano obrazovan struĉnjak. Razlozi leţe i u

razliĉitom naĉinu razmišljanja razliĉitih profila struĉnjaka. Strojari razmišljaju i pristupaju

problemu prije svega realistiĉno, konkretno, moţe se reći “opipljivo”. Elektroniĉari

razmišljaju apstraktno, imaginarno, a informatiĉari logikom raĉunala.10

Podruĉje rada tehniĉara za mehatroniku je veliko i zadire u sve djelatnosti, a moţe se grupirati

u sljedeće skupine:

a) oprema za gospodarstvo u najširem smislu (od strojeva, alata, naprava, do robota i

fleksibilnih proizvodnih i montaţnih linija),

b) uredska tehnika, ureĊaji za zabavu, strojevi za kućanstvo,

c) vozila, motori,

d) instrumenti, medicinska oprema, senzori,

e) vojna industrija

visoka preciznost mehanike (finomehaniĉki sustavi), sloţeno upravljanje voĊeno raĉunalom i

raznovrsna precizna osjetila (senzori). To je upravo podruĉje interesa i djelovanja

mehatroniĉara.11

4.2./ USPOREDBA OBRAZOVNOG PROGRAMA ZA ZANIMANJE

MEHATRONIČARA ( ITALIJA - REPUBLIKA HRVATSKA)

Školovanje za obrazovni program mehatroniĉar u Republici Hrvatskoj traje ĉetiri

godine, a u Italiji pet godina.

Ukupni broj obrazovnih sati za tehniĉara za mehtroniku u Hrvatskoj iznosi 4.484 sati,

a u Italiji 5.280 sati (prilikom obrazovanja za navedeni program polaznici u Italiji odslušaju

796 sati više nego polaznici u Hrvatskoj). Bitno je napomenuti da jedan školski sat u Italiji

traje 60 minuta, a u Hrvatskoj 45 minuta što dodatno povećava broj obrazovnih sati za

obrazovni program mehatroniĉar u Italiji.

U prve dvije godine školovanja izmeĊu talijanskog i hrvatskog obrazovnog programa

za zanimanje mehatroniĉar postoje manje razlike u obrazovanju.

U Italiji i Hrvatskoj na prvoj i drugoj godini slušaju se opći predmeti fizika, kemija,

informatika i „nauka o primjenjivim tehnologijama“ (uĉenici općenito uĉe o tehnologijama

koje su bitne za struku mehatroniĉar), jedina je razlika što se predmeti kao što je primjerice

raĉunalstvo i fizika u Italiji tretiraju kao strukovni predmeti, a u Hrvatskoj kao opći obrazovni

predmeti. Razlika je i u tome što je odnos struĉnih i općih obrazovnih predmeta u Italiji u

omjeru 50:50%, odnosno uĉenici slušaju 528 sati struĉnih predmeta i 528 opće obrazovnih

predmeta, dok je u Hrvatskoj je veći broj sati za opće obrazovne predmete (1295 sati) u

odnosu na struĉne predmete (805 sati). Daj provjeri ovaj podatak! Mislim da ti je 1295

ukupan broj sati u nastavnoj godini (opći i strukovni).

10 www.mzos.hr , Nastavni plan i okvirni nastavni program za zanimanje tehničar za

mehatroniku

11

http://www.gradimo.hr/clanak/mehatronicar-ndash-zanimanje-buducnosti/25894

42

U talijanskom obrazovnom sustavu za zanimanje mehatroniĉar u prvoj i drugoj godini

školovanja znatno je veći broj informatike, odnosno predmeta koji u svom sastavu imaju

korištenje informatike (osnove informatike, primjenjiva informatika i pripadajućih

informatiĉkih tehnologije npr. crtanje u auto cadu). Primjerice za obrazovanje iz predmeta

„opća informatika“ u Italiji je predviĊeno 165 sati samo na prvoj školovanja, a u Hrvatskoj za

1. i 2. godinu školovanja predviĊeno je svega 140 obrazovnih sati.

Bitno je napomenuti da u Hrvatskoj ni u okviru struĉnih ni općih obrazovnih predmeta nema

kemije, dok se navedeni predmet u Italiji vodi kao struĉan i dakle bitan predmet koji se sluša

ĉak 99 sati na 1 i 2 godini školovanja.

U talijanskom obrazovnom sustavu omjer struĉnih obrazovnih predmeta (ukljuĉujući i

praktiĉnu nastavu) u 3. i 4. razredu iznosi 79,64 % satnice (841 sat), a svega 20,36 %,

odnosno 215 sati uĉenici provedu na predavanjima koja se odnose na opće obrazovne

predmete, dok je u Hrvatskoj omjer 60:40 %.

Uĉenici u Italiji ne moraju slušati veliki broj specificiranih struĉnih predmeta kao u Hrvatskoj.

Naime, njihovim nacionalnim kurikulumom definirana su ĉetiri struĉna predmeta (mehanika,

automatizacija, tehnologije u proizvodnom procesu i dizajn/projektiranje) koje uĉenici slušaju

tijekom 3.,4. i 5. godine školovanja u dva obrazovna polja (mehanika/mehatronika i

energija). Iz toga proizlazi da zapravo slušaju 8 struĉnih predmeta. Prema obrazovnom

programu za zanimanje mehatroniĉar uĉenici u Hrvatskoj trebaju odslušati ĉak 26 struĉnih

obrazovnih predmeta, od ĉeka je njih 18 obaveznih.

Neki od profesora sudionika ovog projekta primijetili su da je talijanski obrazovni

program za mehatroniĉara osmišljen na naĉin da su predmeti koji se slušaju bolje povezani,

odnosno nastavnom materijom upotpunjuju jedan drugi.

U Italiji 5 godina školovanja obuhvaća 891 sat struĉni predmeti i 165 opći obraz

kojom se pripremaju za fakultet odnosno rukovodeća mjesta

Kabineti praktiĉne nastave u Italiji znatno su bolje opremljeni u odnosu na iste u Hrvatskoj.

Zahvaljujući tomu, uĉenici imaju bolji uvid u meritum zanimanja mehatroniĉar, uĉenje se ne

temelji na imaginaciji, sve je moguće demonstrirati u praksi, što olakšava savladavanje

programa odnosno uĉenje.

Prilikom provedbe nastave bilo struĉnog ili općeg dijela u pravilu su prisutna dva profesora

jedan koji iznosi predavanje u teorijskom dijelu i drugi koji ranije prezentirano gradivo

objašnjava na praktiĉnim primjerima.

Primjeri praktikuma za provedbu nastavnog programa za obrazovni program mehatroniĉar u

Hrvatskoj12

12

Srednja strukovna škola Samobor

43

5./ SAŢETAK

U projektu je sudjelovalo 20 osoba od kojih je njih 16 direktno povezano sa strukovnim

obrazovanjem (ravnatelji škola, nastavnici koji predaju predmete strojarske, elektro-struke i

voditelji praktiĉne nastave iz navedenih predmeta zaposleni u srednjim školama kojima je

osnivaĉ Zagrebaĉka ţupanija), te 4 osobe predstavnici Zagrebaĉke ţupanije koji sudjeluju u

kreiranju ili provoĊenju politike strukovnog obrazovanja. Sudionici su se upoznali s

obrazovnim sustavom u Italiji, s naglaskom na strukovno obrazovanje i obrazovni program za

zanimanje mehatroniĉar, te mjerama kojima Provincia Padova potiĉe upise.

Osnovna škola u Italiji kao i u Hrvatskoj traje 8 godina, naredne 2 godine srednjoškolskog

obrazovanja u Italiji obavezne su i obrazovni program za te dvije godine školovanja jednak je

za sve uĉenike. Po završetku navedene dvije godine uĉenici mogu upisati još jednu godinu

školovanja (u pravilu obrazovanje za obrtniĉka zanimanja) ili tri godine (gimnazije i tehniĉke

škole), te se iz navedenog moţe zakljuĉiti da srednjoškolsko obrazovanje u Italiji zapravo

traje 5 godina (RH 4 godine).

Prilikom posjeta školama, uvidjelo se da je disciplina uĉenika na zavidnoj razini kao i pristup

prema nastavnoj cjelini. Ukupni broj nastavnih sati po školskoj godini u Italiji je znatno veći

jer sat traje 60 minuta te uĉenici pohaĊaju nastavu i subotom.

Padova ostvaruje odliĉne rezultate u aktivnostima vezanim uz smanjenje prekida školovanja,

mada se škole u Italiji bave iskljuĉivo provedbom obrazovnih aktivnosti i ne zapošljavaju

struĉnjake kao što su pedagog, defektolog, psiholog, koji u Hrvatskoj brinu o uĉenicima

kojima je potrebna dodatna pomoć.

Ukoliko se u padovanskim školama jave problemi vezani uz uĉenikovo ponašanje, uĉenje,

odnosno ne pohaĊanje nastave, angaţiraju se vanjski struĉnjaci ĉiji rad financira ţupanija.

Osim navedenog u aktivnosti praćenja uĉenika ukljuĉene su sve raspoloţive institucije: uredi

za obrazovanje, uredi za trţište rada, ukljuĉujući i lokalnu policiju koja se angaţira ukoliko

druge mjere nisu osigurale povratak uĉenika u školu.

Nizom programa koje provode škole u suradnji s Padovanskom ţupanijom i drugim

nadleţnim institucijama smanjen je broj“ drop outa“ na svega 3%, dok je „drop out“ za

podruĉje Italije ĉak 16%.

Primjer dobre prakse ranije navedenog primijećen je u školi CFP Manfredini koja je pod

nadleţnošću salezijanskog svećeniĉkog reda, a u koju se u pravilu upisuju riziĉne skupine

uĉenika. Njima se u potpunosti bave zaposlenici škole na naĉin da im pruţaju psihološku,

44

pedagošku, obrazovnu i sve ostale vrste pomoći, a uĉenici se zbog lošeg ponašanja ne

iskljuĉuju iz škole već im se odreĊuje obveza rada za opće dobro.

Prilikom boravka sudionika u Padovi organiziran je sajam „Expo scuola“ na kojem su škole s

podruĉja Ţupanije prezentirale programe obrazovanja koje provode. Upisna politika koja se

primjenjuje u Padovi obuhvaća niz mjera a jedna je i tiskanje brošure koja sadrţi specificirane

podatke o svakoj školi a koja se dijeli uĉenicima i roditeljima prilikom provedbe sajma Expo

Scuola. Zagrebaĉka ţupanija ima sliĉnu brošuru, ali samo za obrtniĉka zanimanja i podaci u

njoj nisu detaljizirani te bi bilo dobro tiskati brošuru o upisima u srednje škole sliĉnu ovoj u

Padovi. Zakljuĉeno da oba partnera provode sliĉne aktivnosti na promociji upisa u srednje

škole, a osim navedenog Zagrebaĉka ţupanija potiĉe upise davanjem stipendija za deficitarna

zanimanja, dok u Padovanskoj ţupaniji to nije praksa.

Prilikom provedbe sajma odrţan je i okrugli stol s temom „Metode uvoĊenja inovacija u

strukovno obrazovanje“, na kojem su usporeĊene mjere, metode i rezultati obrazovnog

procesa vezanog uz uvoĊenje inovacija i mogućnost zapošljavanja odnosno školovanja nakon

srednjoškolskog obrazovanja. Tom prilikom Istituto Technico prezentirao je projekt kojim će

se udţbenici za obrazovni program logistika nalaziti na web stranici Wikipedia te biti

dostupni svim zainteresiranima, a profesor Srednje strukovne škole iz Velike Gorice

prezentirao je projekt proizvodnje „solarnih automobila“. Nastavnici i ravnatelji razmijenili su

iskustva s kolegama na konkretnim pitanjima, posebno u svezi s financiranjem obrazovanja u

vremenima krize, jer su sredstva nedostatna. UtvrĊena su i deficitarna zanimanja na podruĉju

Padovanske ţupanije (tehniĉki sluţbenici, elektriĉari i mehaniĉari, mehaniĉari za motore,

raĉunovoĊe koje prate plaće i završne raĉune, marketing, prodavaĉi, stolari, elektriĉari,

mehaniĉki inţenjeri, elektroniĉki inţenjeri, inţenjeri upravljanja u proizvodnji, tehniĉari za

zaštitu od poţara i krojaĉice), temeljem kojih bi se mogli izraditi projekti vezanih uz radnu

snagu koja u RH nema mogućnosti pronaći posao.

Primjer inovacije u talijanskom obrazovnom sustavu je voĊenje evidencija o ocjenjivanju i

prisustvovanje uĉenika na nastavi putem e-imenika koje je na podruĉju Zagrebaĉke ţupanije

tek u povojima.

Drugi odliĉan primjer inovacije je što će od naredne školske godine svi udţbenici u Italiji

morati biti u elektronskom obliku, tzv. e-udţbenici. UvoĊenje takovih udţbenika donijeti će

znatno financijsko olakšanje za roditelje uĉenika koji pohaĊaju srednju školu u Italiji, a osim

toga uĉenici će promptno biti informirani o novostima, budući obaveza primijene istih

udţbenika više neće biti šest godina.

Sudionici su prisustvovali sjednici povjerenstva koje je raspravljalo o uvoĊenju novog

programa u školu, te se upoznali s procedurama.

Tijekom mobilnosti sudionici Projekta posjetili su 7 škola (javnih i privatnih) prilikom ĉega ih

se nastojalo upoznati s organizacijom, provedbom nastavnog plana i programa te općim

stanjem u njima. Budući je fokus projekta bio na obrazovnom programu za zanimanje

mehatroniĉar, posebno je usporeĊen nastavni plan i program za navedeno zanimanje.

Zakljuĉeno je da su programi u Italiji i Hrvatskoj uglavnom podudarni, osim što se u

talijanskim školama provodi više praktiĉnog rada i to u školskim praktikumima koji su vrlo

dobro opremljeni. Uĉenici u Italiji po završetku obrazovnog programa za mehatroniĉara u

pravilu se zapošljavaju u roku od 6 mjeseci, dok je u Hrvatskoj taj period znatno duţi.

Primjer dobre prakse ĉiju primjenu bi trebalo razmotriti u Hrvatskoj je provedba nastave iz

struĉnih predmeta prilikom koje sudjeluju; profesor iz struĉnog teorijskog dijela koji iznosi

predavanje i drugi koji ranije prezentirano gradivo objašnjava na praktiĉnim primjerima u

odliĉno opremljenim kabinetima, što olakšava savladavanje programa.

45

Sudionike je posebno zainteresirala odliĉna razina opremljenost školskih praktikuma

(strojevima, alatima i materijalima) u Italiji koja se postigla primanjem donacija od raznih

poduzeća. Poduzeća doniraju sredstva za nabavu ili svoju korištenu opremu iz reazloga što im

davanje istih donosi znatne porezne olakšice, a osim navedenog kroz takav oblik suradnje

imaju mogućnost utjecati i na stjecanje kompetencija i znanja budućih zaposlenika.

Za vrijeme boravka sudionici su se sluţili talijanskim jezikom za koji su dobili osnove

tijekom pripremnog teĉaja, a u nedostatku s engleskim jezikom. Upoznali su se s kulturom i

poviješću, znamenitostima Padove i Venecije ĉime su razvili svoje opće kulturne

kompetencije, te se upoznali s ţivotnim i radnim navikama u Italiji, naĉinom rada u timu, uz

znaĉaj svakog pojedinog nastavnika u svojem polju rada.

Sa detaljima provedbe mobilnosti sudionici Projekta upoznat će sve zaposlenike škola i

Zagrebaĉke ţupanije, radi daljnjeg razvoja cjelokupnog srednjoškolskog obrazovanja u

Ţupaniji i uspostavljanja bliskije suradnje u obrazovnom, ali i drugim podruĉjima izmeĊu

Padovanske i Zagrebaĉke ţupanije.

Nastavnici i ravnatelji škola koje su posjećene prilikom provedbe mobilnosti, izrazili su ţelju

za razvoj suradnje na novim projektima kako uĉenika, tako nastavnika i ravnatelja u oba

smjera.

Zagrebaĉka ţupanija potvrdila je Istitutu technico Marconi spremnost da organizira program

mobilnosti za njihove uĉenike i nastavnike, te su naĉelno dogovorene slijedeće škole partneri;

Srednja strukovna škola Samobor, Srednja škola Ivan Švear iz Ivanić Grada, te Zrakoplovna

škola Rudolfa Perešina.

Budući kroz korištenje EU fondova postoje potencijali za financiranje obrazovnih projekata

vezanih uz radnu snagu koja u RH nema mogućnosti pronaći posao, a na podruĉju

Padovanske ţupanije postoji potreba za takvim zanimanjima, suradnjom partnerskih ţupanija

nastojat će se provesti i takva vrsta projekata.

S realizacijom naĉelno dogovorenih projektata izmeĊu Provincije di Padova, Zagrebaĉke

ţupanije i s školama s podruĉja obiju ţupanija krenuti će se nakon što budu otvoreni

adekvatni natjeĉaji od strane Europske unije.

46

6./ SADRŢAJ

1./ OPĆENITO O PROJEKTU ……………………….……………………………………………...1

2. PROVEDBA MOBILNOSTI ……….………………………………………………………….…..2

2.1./ PRVI DAN MOBILNOSTI ……………………………………………………………………..4

2.2./ DRUGI DAN MOBILNOSTI…………………………………………………………………..4

2.2.1./ SUSRET SUDIONIKA I PARTNERA U PROJEKTU U PADOVANSKOJ

ŢUPANIJI ………………………………………………………………………………………..5

2.2.2./ POSJETA ŠKOLI CENTRO FORMAZIONE PROFESSIONALE ENAIP

PRIVATO (CFP ENAIP) ……………………………………………………………………..10

2.3./ TREĆI DAN MOBILNOSTI ………………………………………………………………..13

2.3.1./ POSJETA ŠKOLI „ISTITUTO ISTRUZIONE SUPERIORE EUGANEO“ (ITIS EUGANEO)

- ISTITUTO TECNICO DEL SETTORE TECNOLOGICO …………..……………………………..14

2.3.2./ CENTRO FORMAZIONE PROFESIONALE MANFREDINI (CFP Manfredini) ..……….....18

2.4./ ČETVRTI DAN MOBILNOSTI……………………………………………………………..23

2.4.1./ ISTITUTO PROFESSIONALE STATALE PER L'INDUSTRIA EL'ARTIGIANATO "E.

BERNARDI"…………………………………………………………………………………………..23

2.4.2./ ISTITUTO TECNICO MARCONI – ISTITUTO TECNOLOGICO..………………….….....25

2.4.3./ ISTITUTO TECNICO SETTORE TECNOLOGICO DI PADOVA

„FRANCESCO SEVERI“ ..……………………………………………………………….….....27

2.4.4./ VIŠA ŠKOLA ISTITUTO TECNICO SETTORE TECNOLOGICO DI PADOVA ….….....29

2.4.5./ SUSRET DJELATNIKA ZAPOSLENIH U PADOVANSKOJ/ZAGREBAĈKOJ ŢUPANIJI.

…………………………………………………………………………………………………………30

2.5/ PETI DAN MOBILNOSTI ……….……..……………………………………………………..33

2.5.1./ SAJAM „EXPO SCUOLA“ ..……….………………..………………………………………..33

2.5.2/ OKRUGLI STOL ..……….………………………………………………………...…………..34

2.6./ ŠESTI DAN MOBILNOSTI……….……..………………………………………………….....37

2.6.1/ PODJELA CERTIFIKATA SUDIONICIMA O SUDJELOVANJU U PROJEKTU ..…….....18

3./ POSJETI SUDIONIKA KULTURNO-POVIJESNIM ZNAMENITOSTIMA ……………..38

4./ USPOREDBA OBRAZOVNOG PROGRAMA ZA ZANIMANJE MEHATRONIČAR…40

4.1./ OPĆENITO O ZANIMANJU MEHATRONIĈAR………………………………………...….40

4.2./ USPOREDBA OBRAZOVNOG PROGRAMA ZA ZANIMANJE MEHATRONIĈARA

(ITALIJA - REPUBLIKA HRVATSKA) ……….……..………………………………………….....41

5./ SAŢETAK……………………….………………………………………………………………..43

6./ SADRŢAJ……………………….………………………………………………………………..46