list Sveučilišta u Splitu

Lanac prijenosa znanja

z inauguralnoga govora rektora imuna n elinovi a

U trenutku preuzimanja funkcije rektora i tereta lanca

znanja koje iz godine u godinu moramo prenositi novim

generacijama, postavljam brojna pitanja. Koja je sudbi-

na splitskog Sveučilišta Što smo do sada učinili Kojim

putem krenuti Kakva je moja uloga i mojih suradnika

Hoćemo li uspjeti Prošlo stoljeće i današnje vrijeme je

vrijeme afirmacije mnogih struka i znanstvenih disci-

plina, stoljeće specijalizacije u kojem su se kilometrima

odvojile pojedine znanosti. Razvile su vlastite jezike, ter-

mine i samozadovoljno uživaju u svojim carstvima. ože se

govoriti o tolikoj duhovnoj udaljenosti da se radi o pravim

duhovnim feudima koji se brane propisima, komorama,

certifikatima i na kraju brendovima.

Na mjestu dodira vode se bitke za prevlast, a interdis-

ciplinarnost teško zaživljava u praksi. Društvo je duboko

podijeljeno, s jedne strane je kultura, s druge znanost, s

treće strane gospodarstvo, a iznad svih je politika. Dijalog

znanosti i društva je prekinut.

Politika nedovoljno primjenjuje znanstvena dostignuća

i sporo ih koristi za razvoj društva. Stari rci, duhovni pre-

ci zapadne civilizacije, nisu težili praksu prilagoditi teo-

riji, nego naprotiv, teoriju shvatiti kao najviše ostvarenje

prave prakse.

Osloboditi kreativnu energiju studenataTaj početak znanosti je put u budućnost i nalog da ponov-

no dosegnemo harmoniju znanosti i duhovnog bića našeg

društva. Duhovni svijet jednog naroda nije puki zbroj kul-

turnih dobara, znanja i znanstvenih radova, već je to koli-

jevka u kojoj se odgajaju najbolje vrline, najbolji ljudi. Ta-

kav duhovni svijet daje snagu, daje polet društvu da se bez

straha suoči s izazovima vremena u kojem živimo. U ovom

svjetlu treba shvatiti borbu Sveučilišta za autonomijom, au-

tonomijom koja ne smije značiti bijeg od obaveza, već borbu

za znanost, za jednostavnost, za skromnost, za bližnjega i

za budućnost.

Za vodstvo Sveučilišta i za sve dekane to je obaveza da

istupe hrabro i snažno, da povedu svoje suradnike i studen-

te na put bez kompromisa, na put odricanja i rada. Vodstvo

sveučilišta treba osloboditi kreativnu energiju svojih stude-

nata i iznalaziti načine za odabir najboljih. Studenti i profe-

sori svojim primjerom trebaju marširati na čelu znajući da

su neporaženi samo oni koji se nikad nisu borili.

Sveučilište mora kao pastir brinuti o razvoju znanosti, ali

i o sudbini svog naroda koji treba pomagati i snažiti. Znanost

kroz sveučilište treba postati oblikujuća snaga društva, a ne

zatvorena u laboratorijima i kampusima. Pri tome se treba

osloboditi iluzije da će se ovo dogoditi lako ili igrom slučaja.

edjeljivost nastavne, znan stvene i u jetni ke kreaci jeesto se pitamo koliko volimo ovaj grad, županiju,

Sveučilište u Splitu, našu domovinu. Odgovor je dao Pas-

cal “Kad ne volite previše, ne volite dovoljno”. Upravo

ta iskrena ljubav pokreće mene i moje suradnike da uz

vašu podršku i pomoć izvršimo temeljite promjene. Prom-

jene koje će Sveučilištu dati ulogu lidera u inovacijama u

društvenom i znanstvenom svijetu.

Promjene koje će najnovije spoznaje dovesti u praksu

i tako otvoriti prostor mladima, njihovu zapošljavanju u

kreativnim tehnologijama.

oj pogled u budućnost Sveučilišta počiva na isku stvu

nedjeljivosti nastavne, znan stvene i umjetničke kreaci-

je uobličene u ideal homo u niverzalisa koji je iznjedrio

najvažnije civilizacijske do sege čovječanstva na koji ma

se temelji cijelo suvre meno društvo. Stoga je Sveučilište,

u čijem se krilu znanost, umjetnost i prenošenje zna nja

stvaralački prožima ju, takoreći oplemenitelj druš tva ko-

ji svoju snagu crpi iz kompetentnosti svojih djelat nika i

nadolazeće snage studenata.

oj osnovni pokretački motiv, kao intelektualca,

domoljuba, građanina, profesora i rektora jest da se

Sveučilište u Splitu duboko integrira s lokal nom zajed-

nicom i postane perjanicom razvoja južne Hrvatske, pre-

poznatljivom u europskim okvirima.

Gvozden Flego o Strategiji obrazovanja

10 godina studija i Odsjeka za povijest

STR.10-11

Janoš Terzić o otkriću gena za rak jetre

STR. 22 STR. 14-15

god VI.broj 59.3. studenogaA.D. 2014.www.unist.hr

Nastavak na str. 4.

I naug urac ij e spl itskog i zagrebačkog rektora

H N K u Spl itu 2 3 . 1 0 . 2 0 1 4 .

H N K u Z ag reb u 1 4 . 1 0 . 2 0 1 4 .

universitas | listopad 2014.2

impressum ♦ universitas ♦ list Sveučilišta u Splitu ♦ urednički kolegij ♦ Franka Babić ♦ Petar Bačić ♦ Aleksandra Banić ♦ Tomislav Čizmić-Marović ♦ Irena Drmić-Hofman ♦ Suzana Kačić - Bartulović ♦ Snježana Knezić ♦ Jelena Matešić ♦ Sandro Nižetić ♦ Ivan Perkov (Zagreb) ♦ Marija Plazonić Šolić ♦ Leida Rizvan Sikimić ♦ Petra Šimundić ♦ Sagita Mirjam Sunara ♦ Ivana Vuka ♦ fotogra�je ♦ cropix ♦ art direktor ♦ Žarko Tičinović ♦ glavni urednik Duško Čizmić Marović ♦ izdavač ♦ Sveučilište u Splitu ♦ za izdavača ♦ prof. dr. sc. Ivan Pavić, rektor ♦ adresa redakcije ♦ Livanjska 5/IV. ♦ tel. 021/558 262 ♦ universitas@unist.hr ♦ www.unist.hr/universitas

Dr. sc. Branka Ramljak izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice u trajnom zvanju

r e r t e iznanosti, znanstveno polje ekonomija, znanstvena grana r t

r i i ić i rje u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice (prvi izbor – naslovno zvanje)

t e r erir i ti e

fizika, grana biofizika i medicinska fizika.

r i r ić i rje u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju za znanstveno

r e i e i i izdravstvo, polje temeljne medicinske znanosti, grana anatomija.

r re r ićizabrana je u znanstveno-nastavno zvanje redovite r e ri e r e

biomedicine i zdravstva, polje temeljne medicinske znanosti, grana genetika, genomika i r te i e

r te i ić i rje za dekana Prirodoslovno-

te ti tetza mandatno razdoblje od dvije akademske godine i to 2014./2015. i 2015./2016.

Dr ri rt ići r e r e i e

e i i ere i e ti

mandatno razdoblje od 10. 2014. do 3. 2015.

sveučilišni život

U sklopu jubilar-

nog, 10. sajma stipendi-

ja 14. listopada održan

je okrugli stol na temu:

„Povećanje dostupno-

sti visokog obrazovanja

kroz studentske potpore

- ostvarivanje cilja iz no-

ve Strategije obrazova-

nja, znanosti i tehnolo-

gije“. Sudjelovali su mr.

sc. inoslav ukanec, izvršni direk-

tor IRO-a, uka uroš, načelnik Sekto-

ra za poslovanje visokih učilišta i stu-

dentski standard MZOŠ-a, te eniza

rusan , voditeljica Centra za savje-

tovanje i podršku studentima Sveuči-

lišta u Zagrebu.

Nepravedne studentske potporeInstitut za razvoj obrazovanja od

svog se osnutka zalaže za poboljšanje

studentskog standarda u Hrvatskoj, a

to pokušava postići izradom relevan-

tnih istraživanja i zagovaračkim ak-

tivnostima u javnosti i politici. Direk-

tor IRO-a Ninoslav Šćukanec na sku-

pu je predstavio rezultate istraživanja

Eurostudent i ACCESS o socijalnoj di-

menziji visokog obrazovanja. Podaci

pokazuju da su u hrvatskom visokom

obrazovanju još uvijek podzastupljeni

studenti slabijeg socioekonomskog sta-

tusa. Uz to, neke specifične grupe stu-

denata imaju veće financijsko optere-

ćenje od ostalih - izvanredni studenti,

studenti stručnih studija, studenti-ro-

ditelji i studenti s invaliditetom.

Ukupni godišnji troškovi studira-

nja u Hrvatskoj iznose oko 31.500 ku-

na, uključujući školarine i životne

troškove. Velika se većina studenata

u istraživanju Eurostudent izjasnila

da su u pokrivanju troškova studija

ovisni o svojim obiteljima, a studenti

nižeg socioekonomskog statusa mno-

go češće moraju raditi uz studij, što ne-

gativno utječe na njihove akademske

rezultate..

Glavna karakteristika student-

skih potpora u Hrvatskoj je da su one

uglavnom neizravnog tipa – odnose se

na subvencije smještaja, prehrane i pri-

jevoza te povoljni porezni tretman za

studentske poslove. Stipendije u Hr-

vatskoj prima nešto više od 20% stude-

nata, od čega su 6 državne, a ostatak

većinom one iz jedinica lokalne samo-

uprave. Zasad ne postoji sustav držav-

no subvencioniranih stu-

dentskih kredita. Od uku-

pnih sredstava za znanost

i visoko obrazovanje tek

10% se izdvaja za stipendi-

je dok je europski prosjek

između 16 i 20 . Uočen je

zaokret u kriterijima do-

djele stipendija – sve više

stipendija dodjeljuje se si-

romašnijim studentima

dok je do sada primarni kriterij bila iz-

vrsnost u školovanju.

Protiv univerzalnih subvencijaU Hrvatskoj je svim studenima

omogućena subvencionirana prehra-

na preko studentske iskaznice, ‘iksice’.

U IRO-u smatraju da je ovakav sustav

nepravedan jer subvencioniranu pre-

hranu na taj način dobivaju i oni koji

je po svom socioekonomskom statusu

ne trebaju. Upravo u tome postoji prili-

ka za uštedu i pravednije preusmjera-

vanje toga novca studentima kojima

je potrebniji.

Jedna od preporuka je i da student-

ske potpore trebaju biti dostupne svim

studentima, pa tako i onima s izvan-

rednih studija, što do sada nije bio slu-

čaj. Primijećeno je da je većina izvan-

rednih studenata te studije upisala jer

nisu uspjeli upisati redovne, a čime su

izgubili i mogućnost za potpore pa su

zakinuti dvostruko. Zbog svega toga

IRO preporučuje da studentske pot-

pore u bitno većem postotku preko sti-

pendija trebaju postati izravne. Te bi

stipendije trebale pokrivati stvarne

troškove studentskog života, a ne samo

njihov manji dio kao dosad. Zalažu se

i za stvaranje nacionalnog sustava po-

voljnog studentskog kreditiranja. Su-

stav financijskih potpora trebao bi se

temeljiti na kriterijima socioekonom-

skog statusa i načelima pravednosti.

Napravljena je i okvirna procjena im-

plikacija njihovih preporuka. Svjesni

su da je u ovom trenutku nemoguće os-

tvarenje svih njihovih preporuka, ali

ističu da bi se uz minimalan rast jav-

nih izdvajanja i pravedniju raspodjelu

moglo napraviti puno.

„Zadovoljni smo najviše činjenicom

da je većina preporuka koje smo ovdje

iznijeli ukjučena u novu strategiju zna-

nosti, obrazovanja i tehnologije koja bi

trebala uskoro biti usvojena“, poenti-

rao je Šćukanec. IVAN PERKOV

I R O - a pob ol j š anj e studentskog standarda

Ožalošćena obitelji, kolegice i kolege, dragi prijatelji

Dopustite mi par riječi spomena na ovom tužnom

oproštaju od prof. dr. sc. Neli Tomić Plazibat u ime kole-

ga i studenata Ekonomskog fakulteta u Splitu.

Sve nas je duboko potresla iznenadna smrt prof. dr.

sc. Neli Tomić Plazibat, naše drage Neli. Ni slutili nismo

da je kraj jednog iznimnog života tako blizu, u što nas

je uvjeravao i njezin optimizam, radna energija i požr-

tvovnost prema Fakultetu i obitelji. Ipak, umorno srce

nije izdržalo. I ona sama nije vjerovala da dugotrajna

bolest može imati tragične posljedice. Zadnje riječi koje

sam čuo od nje bile su „Proći će ovo samo od sebe čim

dođem doma.“ Nisam vjerovao. U tom uvjerenju nije

obraćala pozornost na jasne upute liječnika ni ranije

znakove da mora promijeniti način života. Početi pošto-

vati znakove svoga tijela. Nažalost, do zadnjeg trenutka

to nije željela prihvatiti. Posljednjeg dana morao sam joj

“narediti” da je odvedu u bolnicu, ali ona je neizmjer-

no željela svome domu. Nije željela ostati u bolnici una-

toč savjetima liječnika. Ostaje nam da dvojimo da li je

bježala od sudbine i uvjeravala sebe i druge da će to sve

proći samo od sebe ili je slutila što dolazi želeći zadnje

trenutke provesti s najmilijima. ila je odlučna žena

koja je uvijek znala što hoće, osim kada je u pitanju bi-

lo njezino vlastito zdravlje. I obitelj, i Fakultet, i Škola

i mnogo drugog u čemu se neprestano dokazivala bilo

joj je ispred osobnog zdravlja.

Prof. dr. sc. Neli Tomić Plazibat, redovitu profeso-

ricu u trajnom zvanju, znanstvenu savjetnicu, pamtit

ćemo kao iznimnu intelektualku, profesoricu koja je u

znanstvenom i nastavnom području postigla sve što

sveučilišni profesor može postići. Izučavala je i preda-

vala matematiku mnogim generacijama studenata,

posebno povezujući matematiku i ekonomiju. Njezin

matematski izoštreni um brzo je uočavao i nije dopu-

štao nesuvisla naklapanja. Uvijek je jasno zastupala

čista rješenja različitih problema unoseći svoj tempe-

rament ako argumenti nisu bili dovoljni.

Uza sve obveze na akultetu, ona je tražila nova po-

dručja dokazivanja. Njezin nemirni duh neprestano je

tražio prostor da promisli i ponudi nešto dobro sve do

dana kad ju je iznenadna smrt prekinula u njenim na-

stojanjima. Iza nje ostaju nezavršeni poslovi, ali joj po-

ručujem da to nije važno, nije ni trebalo biti važno. Iza

nje ostaje shrvana obitelj koja bi sve zanemarila samo

da je još s njima. Trag njege iznimne osobnosti ostat će

duboko utisnut u sjećanje njenih kolega s akulteta,

generacija studenata kojima je bila profesor i mentor te

nas koji smo bili više od kolega, nas, njenih bliskih prija-

telja. Draga Neli, osobno ti dugujem i moju sveučilišnu

karijeru jer me je jedan naš slučajni susret usmjerio na

Ekonomski fakultet. No moram ti nešto poručiti i kao

Garo, a ne kao dekan. Znamo se dulje nego bilo tko drugi

na Fakultetu. Davnih gimnazijskih dana povezala nas

je sklonost matematici i fizici. Kasnije nas je povezao je-

dan divan čovjek, tvoj budući suprug i moj profesor fi-

zike. On je bio mnogo više od gimnazijskog profesora,

postao mi je prijatelj i to prijateljstvo, obogaćeno uzaja-

mnim poštovanjem, i danas traje. Poručujem ti da na

mene može uvijek računati. Dragi Ivo, ajo i Ivane, po-

štovani članovi obitelji, molim vas da u moje ime i ime

svih zaposlenika i studenata Ekonomskog fakulteta u

Splitu primite iskaze duboke sućuti u boli koja vas je za-

desila odlaskom drage i voljene Neli, supruge i majke.

Duboka sućut i maloj Ani kojoj nitko neće moći nado-

knaditi nedoživljenu ljubav bake.

Draga Neli, u dubokoj tuzi se opraštamo od tebe i

ispraćamo te na put koji nitko ne može izbjeći. Neka ti

je vječna hvala i slava

G L G

Sustav u koj em svi studenti dob ivaj u j ednako nij e pravedan, j er tako dob ivaj u i oni koj im a potpora ne treb a

eli omić P l az ib at1 9 5 4 . - 2 0 1 4 .

I N MEMOR I AM

SVEUČILIŠTE U SPLITU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET RASPISUJENATJEČAJ

- za izbor jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta ili više, za znanstveno područje prirodnih znanosti, polje fizika, grana biofizika i medicinska biofizika, za 45% od punog radnog vremena. Pristupnici moraju ispunjavati opće uvjete propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07-Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13), i uvi-jete iz Odluke Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti. Pristupnici uz prijavu prilažu: životopis, dokaz o dr-žavljanstvu, a strani državljani dužni su priložit i dokaz o poznavanju hrvatskog jezika (napredna razina), dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta, bibliografiju te podatke o znanstvenoj, nastavnoj i stručnoj djelatnosti (životopis te bibliografiju s podatcima o znanstvenoj, nastavnoj i stručnoj djelatnosti, potrebno je dostaviti i na CD-u). Prijave se dostavljaju u roku od 30 dana od dana objave natječaja u Narodnim novinama, na adresu: Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Teslina 12, 21 000 Split. Na natječaj se mogu prijaviti osobe oba spola. Nepravovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati. O rezultatima natječaja pristupnici će biti obaviješteni u zakonskom roku.

universitas | listopad 2014. 3

SVEUČILIŠTE U SPLITU Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije raspisuje

NATJEČAJI. za upis studenata na poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij rađevinarstvo.Uvjeti za upisPravo upisa imaju osobe:- koje su završile diplomski ili dodiplomski studij u području tehničkih ili prirodnih znanosti;- koje su stekle magisterij znanosti iz odgovarajućih znanstvenih polja;- koje su odslušale poslijediplomski studij za stjecanje znanstvenog stupnja magistra - znanosti iz odgovarajućih znanstvenih polja, položile sve ispite, a nisu obranile magistarski rad.Upisna kvota za ovaj natječaj je 20 studenata.Pristupnik/ca u pismu namjere iskazuje svoj interes za područje istraživanja. Ukoliko je interes za određeno područje istraživanja veći od mentorskog kapaciteta studija ili se prijavi veći broj studenata od upisne kvote odabir pristupnika/ca će se vršiti temeljem uspješnosti na prethodnim studijima ili razredbenim ispitom.Za pristupnike/ce koji nemaju odgovarajuća znanja, vještine i kompetencije za nastavak obrazovanja na Poslijediplomskom sveučilišnom studiju građevinarstva utvrdit će se razina, obujam (E TS bodovi) i profil znanja, vještina i kompetencija koje nužno moraju steći.Pristupnici sa završenim magisterijem znanosti iz točke 2. se upisuju bez razredbenog postupka i izvan upisnih kvota, sukladno članku 9. Pravilnika za poslijediplomski sveučilišni doktorski studij.Za pristupnike/ce iz točke 2. i 3. provest će se postupak priznavanja razine, obujma (E TS bodovi) i profila znanja, vještina i kompetencija stečenih na poslijediplomskom znanstvenom studiju.Trajanje studija: - studij u punome radnom vremenu u pravilu traje od tri do četiri godine, a iz opravdanih razloga o kojima odlučuje Fakultetsko vijeće, može se, uz obrazloženje, produžiti do šest godina. Studij s pola radnog vremena traje šest godina, a iz opravdanih razloga, o kojima odlučuje Fakultetsko vijeće, može se, uz obrazloženje, produžiti do osam godina. Pristupnik/ca mora priložiti obavijest o odabiru oblika studiranja.Završetkom poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija rađevinarstvo student stječe najmanje 240 E TS bodova. Završetkom studija stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.) u području tehničkih znanosti, polje građevinarstvo i druge temeljne tehničke znanosti.

ijena studija:Ukupna cijena studiranja u puno radnom vremenu iznosi 48.000,00 kuna.Ukupna cijena studiranja s pola radnog vremena iznosi 60.000,00 kuna.Za studente kojima je priznat dio ishoda učenja, odnosno studijskih obveza, cijena studija utvrđuje se proporcionalno preostalim obvezama. Uz prijavu za natječaj za upis treba priložiti: - pismo namjere,- isprave o završenim prethodnim studijima,- prijepis ocjena na završenom diplomskom ili dodiplomskom studiju ,- tri preporuke znanstvenika koji poznaju dosadašnji rad pristupnika/ce,- pristupnici/ce iz točke 2 i 3 prijepis ocjena i studijski program sa sadržajem položenih predmeta na poslijediplomskom znanstvenom studiju,- pismenu izjavu pristupnika/ce da će snositi troškove studija.Natječaj je otvoren do 1. prosinca 2014. godineNa natječaj se mogu javiti osobe oba spola.Prijave za natječaj se predaju u Službi protokola Fakulteta ili preporučeno poštom uz naznaku Prijava za upis na poslijediplomski sveučilišni doktorski studij». Informacije i detalji o studijskom programu se mogu naći na https:// .gradst.hr/ teu studentskoj referadi: Ivana Blagaićtel. 385 21 303 375; e-mail: ivana.blagaic gradst.hri kod voditelja studija: Izv. prof.dr.sc. Hrvoje otovactel. 385 21 303 354; e-mail: hgotovac gradst.hrII. - za izbor jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje docent i odgovarajuće radno mjesto za znanstveno područje Tehničke znanosti, znanstveno polje rhitektura i urbanizam- za izbor jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje docent i odgovarajuće radno mjesto za znanstveno područje Tehničke znanosti, znanstveno polje rađevinarstvoNa natječaj se mogu javiti osobe oba spola.Prijave pod II. se podnose tajništvu Fakulteta osobno ili poštom u roku od 30 dana od dana objave natječaja, na adresu: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, Ulica Matice hrvatske 15, s naznakom - za natječaj-.Pristupnici pod II. su dužni ispunjavati uvjete utvrđene Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 63/11 i 94/13), a uz prijavu na natječaj treba u 2 primjerka priložiti:- životopis- presliku diplome- presliku domovnice- opis nastavne i stručne djelatnosti- popis znanstvenih i stručnih radova Osobe koje podnesu nepotpune i nepravodobne prijave ne smatraju se kandidatima prijavljenim na natječaj.

SVEUČILIŠTE U SPLITUMEDICINSKI FAKULTET

raspisujeNATJEČAJ ZA IZBOR

1. jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju naslovnog docenta za područje biomedicine i zdravstva, polje kliničke medicinske znanosti, grana neurologija u atedri za neurologiju2. jednog suradnika u suradničkom zvanju naslovnog poslijedoktoranda za područje biomedicine i zdravstva, polje kliničke medicinske znanosti, grana infektologija u atedri za infektologiju. Pristupnici trebaju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13) te Pravilnikom o uvjetima i postupku izbora u zvanja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu (veljača 2014.).Potrebna dokumentacija i dokazi koje je potrebno priložiti za izbor u određeno zvanje objavljeni su na mrežnoj adresi Povjerenstva za kadrove (http:// .mefst.hr/kadrovi).Na oglašena radna mjesta mogu se javiti osobe oba spola.Rok natječaja je 30 dana od dana objave u “Narodnim novinama”.Prijave se podnose poštom na adresu:

SVEUČILIŠTE U SPLITU, MEDICINSKI FAKULTEToltanska 2, 21000 Split

P enn State U niversity i Sveučilište u Splitu unapređuju suradnju

Prof. dr. Michael Adewumi, pro-

rektor za međunarodnu surad-

nju Sveučilišta Penn State, jed-

nog od najvećih i najutjecajni-

jih u Americi, s prof. dr. Draganom

Primorcem posjetio je 2 . listopada

Sveučilište u Splitu. Primili su ih

rektor prof. dr. sc. Šimun Anđelino-

vić i prorektor prof. dr. sc. Alen Soldo.

– elimo da Sveučilište u Splitu bu-

de naš strateški partner. To će omo-

gućiti veću studentsku razmjenu, pr-

vostupnici u Splitu mogli bi upisati

magisterij na Pen Stateu, a želimo

pokrenuti i zajednički doktorski stu-

dij – rekao je za Universitas prorektor

Michael Adewumi.

eđu dvanaest njihovih strateš-

kih centara iz užne Koreje, Kine,

užnoafričke Republike i drugih, na-

ći će se i Splitsko sveučilište, koje već

surađuje sa sveučilištem Penn State.

Prije tri godine s tim je sveučilištem

splitska orenzika potpisala ugovor o

suradnji na temelju kojeg su već odr-

žana dva skupa.

– Osim toga, tri američka studen-

ta boravila su u Hrvatskoj radeći na

iskapanjima kostiju iz Drugog svjet-

skog rata i na istraživanjima podrije-

tla skeletnih ostataka iz ranog sred-

njeg vijeka. Zanimljivo je da su ti

studenti poslije dobili posao u I-u

i Institutu američke vojske – otkriva

prof. dr. Dragan Primorac.

Ideja je, naglašava prorektor

ichael Ade umi, da Hrvatska uđe

u obitelj strateških partnera Sveuči-

lišta Penn State, a cilj je međusobno

jačanje suradnje, naročito na područ-

ju tehničkih znanosti. Stoga je pro-

rektor Ade umi razgovarao i s de-

kanima A -a, ES -a i Pravnog

fakulteta.

Suradnja na i tra ivački rojekti a Prorektor Alen Soldo najavio je

što žurnije osnivanje posebne radne

grupe koja će raditi na konkretnim

projektima, a jedan od oblika surad-

nje ostvarit će se na području e-lear-

ninga, odnosno akreditiranim kole-

gijima na daljinu. Naime, Sveučili-

šte Penn State lider je i u e-learningu.

Osim pokretanja zajedničkog doktor-

skog studija, na temelju razmjene na-

stavnika razvila bi se i suradnja na

istraživačkim projektima.

– Dio suradnje odnosit će se i na po-

dručje inovacija. edna od ključnih

stvari je kako znanje pretočiti u ino-

vacije, spin-off i start-up kompanije.

edini način za uspjeh je da znanje

postane proizvod. Upravo Sveučili-

šte Penn State ima jedan od najbo-

ljih modela za razvoj na znanju ute-

meljenih tvrtki – naglašava prof. dr.

Primorac.

Nije nevažno napomenuti kako

na Sveučilištu Penn State studira

više od 100 tisuća studenata, pa je

važno iskoristiti činjenicu da jedno

od najmoćnijih sveučilišta u svijetu

pokazuje interes za strateškim par-

tnerstvom sa Sveučilištem u Splitu,

čije je vodstvo shvatilo da se znanje

jednostavno mora komercijalizira-

ti. Tako će na najbolji mogući način

pomoći gospodarstvu Splita, Split-

sko-dalmatinske županije i cijele

Hrvatske.

redsjednik osipović na SveučilištuPredsjednik Republike

Hrvatske prof. dr. sc. Ivo o-

sipović na splitskom je Sve-

učilištu 6. listopada posje-

tio novoizabranog rektora

Šimuna Anđelinovića te ra-

zgledao zgradu studentskog

doma i studentskog centra

na Kampusu, a potom odr-

žao sastanak s vodstvom

Sveučilišta i studentima.

Tri tjedna kasnije, Pred-

sjednik je na Umjetničkoj

akademiji u Splitu preda-

vanje pod nazivom „ lazba

i politika“. Dekan Umjetnič-

ke akademije red. prof. a-

teo Perasović je u pozdrav-

noj riječi istaknuo kako Ivo

osipović iskustveno pove-

zuje područja glazbe i poli-

tike, jer je uz svoju funkciju

predsjednika on nagrađiva-

ni skladatelj i vrstan znan-

stvenik u području prava.

U svom izlaganju predsjed-

nik osipović je kazao ka-

ko je važna uloga glazbe u

našem društvu, kao i njen

odnos prema politici. - laz-

ba je ogledalo društva. Ona

može biti simbol nacional-

nog identiteta, u tom smi-

slu himne država imaju po-

sebno mjesto – rekao je pred-

sjednik osipović, osvrnuvši

se pri tom i na brojne politi-

čare koji su bili i glazbenici i

ili ljubitelji glazbe, od kralja

Davida preko ridrika II. Ve-

likog do ana Padre skog,

do primjera u novijoj povije-

sti – ahatme andhija, illa

lintona i Vladimira Putina.

Dotaknuo se i uloge glazbe od

ratova prvih ljudi do onih su-

vremenih te je naveo i zajed-

ničke vrline ova dva naizgled

nespojiva područja – slušanje

kao preduvjet uspjeha, oboje

nude kreativnost i viziju, tra-

že komunikaciju s publikom

i razumijevanje složenih si-

tuacija, iziskuju organizacij-

ske sposobnosti te ravnotežu

između slobode i discipline.

U dupkom ispunjenoj velikoj

dvorani Umjetničke akademi-

je na tvrđavi ripe uz brojne

građne te studente, profeso-

re i dekane Splitskog sveuči-

lišta, predavanju su nazočili i

prorektori Sveučilišta u Spli-

tu prof. dr. sc. ranko atu-

lić, prof. dr. sc. Rosanda ulić

i prof. dr. sc. Alen Soldo. F.B.

deja je pokretanje zajedničkog doktorskog studija, razmjena studenata i nastavnika, e-learning, suradnja na istraživačkim projektima, naročito na području tehničkih znanosti

PIŠE: MAJA PEJKOVIĆ-KAĆANSKI r Pri r i e e i i e i ić i e

sveučilišni život

universitas | listopad 2014.4

Nastavak sa stranice 1

Druga strana istoga proce-

sa je funkcionalna integracija

Sveučilišta kao što se sveučili-

šte mora otvoriti prema vlasti-

toj sredini, tako se i pojedine sa-

stavnice, objedinjujući resur-

se i koordinirajući nastavne i

znanstve ne procese - bez gu-

bitka vlastite samostalnosti -

otvaraju i međusobno, i prema

Sveučilištu.

Korijeni u baštini ez baštine bismo još bili

barbari. aština je ta koja nam

s ramena divova omogućuje

današnje vidike. Ne radi se, ja-

sno, samo o divovima zahval-

nost dugujemo svima koji su u

prošlosti pridonijeli životu i sna-

zi nas današnjih. Sveučilište se

mora ukorijeniti u zajedničku

baštinu – duhovnu, materijal-

z riječi ranka atulića, prorektora za kulturu i umjetnost

ivi temelji našeg Sveučilišta

Na čemu počivaju temelji

našeg Sveučilišta esmo li

premladi da bismo imali hra-

brosti jedriti ovim nemirnim

morem današnjice Uvjereni

smo, baš naprotiv. Stoljetna

snaga i baština naših pre-

daka daju nam ohrabrenje i

podstrek. Stoga, osvrnimo se

prema njima i zapitajmo se

Što bi o današnjem danu

zapisao Toma Arhiđakon

e li ovo značajan događaj

za splitsku komunu Zar

bi izrazio negodovanje što

imamo studij povijesti i što

kritički promišljamo sadaš-

njost

Ne vjerujemo da bi se dič-

ni arko arulić ustruča-

vao danas biti ovdje. Zar ne

baštinimo njegov vrhunski,

radom i znanjem stečni in-

telektualni i duhovni ugled

u Europi Zar nismo dužni

čuvati i unaprjeđivati to na-

sljeđe i li egović, otić,

Ujević, Petrasov arović,

Ivanišević , danas bili dje-

latnici Filozofskog fakulteta

u Splitu

Kako zanemariti brojne

pregaoce kroz stoljeća, po-

put biskupa Marka Kalogje-

re utemeljitelja suvremenog

bogoštovlja, don rane uli-

ća i don ovre Katića koji su

dali obol razvoju arheološke

znanosti i stvorili preduvjete

za osnivanje humanističkih

studija Zar konzervatorstvo

Vicka Andrića u Dioklecija-

novoj palači nije uzor njego-

vim suvremenim sljedbeni-

cima na ovom Sveučilištu

Kako naše studente uvje-

riti da “Ribanje i ribarsko

prigovaranje” Petra Hekto-

rovića nema baš nikakvu po-

veznicu s našim studijima

mora Zar Pomorski fakul-

tet nije sljednik Statuta Bra-

ahvale, čestitke, poticaji

Inauguracija rektora Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Šimuna Anđelinovića održana je na svečanoj sjednici Senata u Hrvatskome narodnom kazali-

štu u Splitu, 23. listopada 2014.Pozdravnim govorima skupu su se obratili prof. dr. sc. Roko Andričević, zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, prof. dr. sc. Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. dr. sc. don Nediljko Ante Ančić, pastoralni vikar i izaslanik nadbiskupa Marina Barišića, Zlatko Ževrnja, splitsko-dalmatinski župan te Ivo Baldasar, gradonačelnik Splita.Prije predaje insignija Sveučilišta u Splitu novom rektoru prof. dr. sc. Šimunu Anđelinoviću, rektor emeritus prof. dr. sc. Ivan Pavić u svom govoru zahvalio je svojim suradnici-ma te čestitao i zaželio sreću svom nasljedniku:„… U prvom redu želim zahvaliti svima koji su mi poma-gali u dvanaestgodišnjem obavljanju vrlo odgovorne i za-htjevne službe.Nažalost, ovdje poimenice mogu istaknuti samo najbliže suradnike, prorektore, počevši od prerano preminulog profesora Igora Zanchia, preko Željka Dujića, Bernardina Peroša, Željka Domazeta i Šimuna Anđelinovi-ća, do profesora Roka Andričevića, Dragana Bolanče, To-mislava Kilića i profesorice Branke Ramljak, s kojima sam završio svoj rektorski mandat. Nezaobilazna je bila uloga čelnika sastavnica i članova Senata. Uživali smo podršku i pomoć lokalne zajednice, na čelu sa županima i gradona-čelnicima. Naš su rad pratili i na razne su nam načine po-magale vojne i crkvene vlasti. Bio bih nepravedan kada ne bih u ovoj prigodi spomenuo Vladu RH i naše resorno Mi-nistarstvo. Pamtim zalaganje i podršku koju su nam pružili mnogi ministri, a osobitu zahvalnost za sve što su učinili za naše Sveučilište dugujemo ministrima Hrvoju Kraljevi-ću, Gvozdenu Flegi, Draganu Primorcu, Radovanu Fuchsu, Željku Jovanoviću i aktualnom ministru Vedranu Mornaru. Svi oni, ali i mnogi drugi, pomogli su nam da u jednom relativno kratkom vremenu ne samo razvijemo Sveučilište do gornjih granica njegova programskog i prostornog rasta, nego i da ga zauvijek izvučemo iz provincijalne zabi-ti… Ne pada mi na pamet kazati da se nije moglo više, da se nije moglo drugačije. No upravo bih stoga želio poruči-ti, rektoru Anđelinoviću, kojem ću za koji trenutak predati rektorski lanac, i njegovu prorektorskom timu, da moraju ustrajati na vlastitim idejama i ambicijama, nadajući se da će tako učiniti najviše u odnosu na to koliko će im vrijeme i okolnosti dopustiti.”U cilju jačanja suradnje s lokalnom zajednicom, na juče-rašnjoj inauguraciji rektor Anđelinović je potpisao ugovor o suradnji sa splitsko-dalmatinskim županom Zlatkom Ževrnjom. U umjetničkom dijelu programa sudjelovali su orkestar Umjetničke akademije u Splitu pod ravnanjem izv. prof. Harija Zlodre te Mješoviti zbor Umjetničke akade-mije u Splitu i Gradski zbor „Brodosplit“ kojima je ravnao red. prof. Vlado Sunko. (univ)

L a n a c p r i j e n o s a z n a n j a z inauguralnoga govora

rektora Šimuna Anđelinovića

p r i j e n o s a z n a n j a p r i j e n o s a z n a n j a p r i j e n o s a z inauguralnoga govora z n a n j a z inauguralnoga govora z n a n j a rektora Šimuna Anđelinovićaz inauguralnoga govora

rektora Šimuna Anđelinovićaz inauguralnoga govora

nu i kulturnu. A grad Split kao

vrelo hrvatske povijesti i prema

svojim građanima studentima i

prema svojoj domovini ima od-

govornost postati sveučilišna

sredina prepoznatljiva među

europ skim sveučilišnim divovi-

ma. Svjesni i snaga i slabo sti,

opredijeljeni smo usvojiti ključ-

ne europske razvojne odrednice

i kriterije bez straha od gubitka

vlastitog identiteta, s osloncem

na najvrjedniji dar baštine, vla-

stiti, hrvatski jezik kojemu će

povećanjem studijskih progra-

ma što se izvode i na engleskom,

značenje sve više rasti. Kao i

značenje ne samo znanstvene,

kulturne i duhovne, već i gospo-

darske uloge društveno-huma-

nističkog područja.

Sidro u sutrašnjiciSvaka ljudska inicijativa

propast će bez znanja. Svako

ahvaleZahvalio bih svima vama koji ste došli podržati mene i moje suradnike, a time i Sveučilište u Splitu, u trenutku stupanja na ovu časnu dužnost. Bit ćemo slobodni tražiti vašu pomoć i suradnju. Zahvalio bih prof. Draganu Ljutiću na akademski dostojanstvenoj kampanji. Zahvalio bih Senatu Sveučilišta u Splitu koji nas je izabrao i podržao naš program rada. Zahvalio bih svim studentima, profesorima i uposlenicima Sveučilišta u Splitu. Zahvalio bih KBC-u Split, sanacijskom upravitelju Kolji Poljaku i njegovim najbližim suradnicima na podršci i razumijevanju kako u stručnom smislu, tako i onom ljudskom. Zahvalio bih Zavodu za patologiju sudsku medicinu i citologiju i svim zaposlenicima gdje sam stručno i znanstveno stasao.

Ponosan sam na sve što smo zajedno napravili da bi ova insti-tucija svijetlila najljepšim stručnim, znanstvenim i nastavnim svjetlom. Ove institucije rasle su upravo na simbiozi Medi-cinskog fakulteta i KBC-a što spaja stručni i znanstveni rad. Zahvalio bih svojim kolegama s Forenzike, jedinog studiju ove vrste u Hrvatskoj. Zahvalio bih svim nastavnim bazama splitskog Sveučilišta te brojnim prisutnim uzvanicima i čel-nicima naših budućih nastavnih baza s kojima ćemo plodno surađivati u nastavi i znanosti. Zahvaljujem županu, gospodi-nu Zlatku Ževrnji i svim gradonačelnicima, a posebno grado-načelniku Splita, gospodinu Ivi Baldasaru. Dopustite mi da na kraju, ali ne i na posljednjemu mjestu, zahvalim i cijeloj mojoj obitelji.

universitas | listopad 2014. 5

tovštine pomoraca sv. Nikole

u Splitu iz 14. stoljeća koji je

temelj pomorske legislative

i pomoračkog zvanja

Splitski lazret iz 16. stolje-

ća, uz gradske medike split-

skog srednjevjekovlja značili

su napredak u razvoju medi-

cine na hrvatskim prostori-

ma. enediktinski redovnik

rgur, sinovac hrvatskog

velikaša Petra rnog, opat

u mjestu Selu kraj Splita iz

11. stoljeća, prvi je po ime-

nu poznati Hrvat koji se ba-

vio liječenjem. Ima li boljeg

korijena za naše zdravstve-

ne studije i studije medicine,

farmacije i stomatologije

Tko će čuvati odjeke pro-

stornih oblikovanja Jurja

Dalmatinca, Nikole iren-

tinca, Andrije Alešija, o-

kanića, eštrovića, ako ne-

će naš akultet građevinar-

stva, arhitekture i geodezije

Hoćemo li na Umjetničkoj

akademiji zanemariti aja-

montija, Suppea, Hatzea,

ombardellija, Papandopu-

la, Tijardovića, otovca Ili

pak laža urja Trogirani-

na, Dujma Vuškovića, en-

kovića, Vidovića, oba, Tar-

tagliu, Kljakovića, Kašte -

lančića, Ivu Dulčića Nisu li

se dva Ivana, hrvatski sino-

vi Rendić i eštrović šetali

istim plokatama i kalama ko-

jima mi šetamo danas, i pod

sjenom zvonika katedrale

svetoga Duje sanjali o Sveu-

čilištu i sami naslanjajući se

na tradiciju uvine, Dalma-

tinca i Duknovića

Zar smo presmioni, ako

bismo kazali da je današnja

mantra primjene inovativ-

nih tehnologija u gospodar-

stvu već davno antcipirana

kroz aria Puratića ožda

bi on danas bio dekan ES -

a, P -a, stručnih studija ili

studija mora

Nitko od naših studenata

kineziologije ne bi se bunio

kad bi danas imao uvjete ka-

kvu je atletima pružao salo-

nitanski amfiteatar. Nisu li

tamo korijeni najsportskije-

ga grada na svitu

Tko može ustvrditi da

vjekovima usavršvan su-

stav održivog razvoja naše

Zagore i otoka, dakle na ko-

pnu i moru, danas nema ni-

kakvih odjeka za naše studi-

je prehrambene tehnologije,

farmacije i oporabe materi-

jala Zar tradicija fiziokra-

tizma u Dalmaciji i dobro

ustrojene inženjerske struke

19. stoljeća nisu davni temelj

gospodarskim programima

Sveučilišta Danas se zelene

industrije, ekosustavi proi-

zvodnje te recikliranja proi-

zvoda i energije promoviraju

kao europski brend mudrog

gospodarenja resursima i

kontroliranih financijskih

tokova kao pametan, održiv

i inkluzivan rast, a kad smo

mi to ovdje kroz stoljeća ra-

zvili do neslućenih razina,

onda su nas nazvali škrtima

Sustavi gospodarenja jav-

nim dobrom i rada u službi

zajednice aje ulata, Ive

Tartaglie, ihovila Pavlino-

vića, Ante Trumbića, zar ne

bismo mogli biti primjer za

studijske programe na Eko-

nomiji i Pravu

Ako Sveti Duje biskup

ne bi želio biti veliki kance-

lar našega Katoličkog bogo-

slovnog fakulteta, tko bi to

mogao biti Zar bi odbili bi-

ti dekani i prodekani Domi-

nis, osmi, ukačić, učić,

Katić, don rane ulić

I mogli bismo tako nabra-

jati povijesne stupove split-

skog Sveučilišta do unedo-

gled, a vrijeme nam je hitati

naprijed, u budućnost no-

go toga može čekati, ali dje-

ca, naši studenti, ne mogu.

Stoga završavamo stihom

Tonča Petrasova arovića

” vite a od tebe još lipše

miriše Dite ”

znanje je uzaludno osim uz rad

sa žarom i ljubavi za druge. Efi-

kasnost traži cjelovit pristup,

i glavna odrednica našeg pro-

grama je upravo stvaranje cje-

lovitog procesa. Student kroz

znanost i struku treba doći do

vještina i praktično upotreblji-

vog znanja, a kroz program sa-

mozapošljavanja do kvalitet-

nih radnih mjesta utemeljenih

na znanju.

Preduvjet svemu tome je no-

va razvojna strategija na ovim

osnovama

Nastava kao temelj i svrha,

početak i završetak svih

procesa na razini sveuči-

lišta. Razvojem studijskih

programa svih razina tre-

ba podići kvalitetu studi-

ranja.

Suradnja s lokalnom zajed-

nicom uz jače uključivanje

znanosti i struke kroz pro-

gram Demos u rješavanju

infrastrukture i razvojnih

projekata.

Postakademsko zapošlja-

vanje studenata kroz jača-

nje upravljačkih sposobno-

sti i vještina u suradnji sa

upanijom splitsko-dal-

matinskom i Sveučilištem

u Zagrebu.

Razvoj koncepta nastav-

nih baza kao ustrojbenih

jedinica Sveučilišta u Spli-

tu na kojima se provode

kvalitetna stručna prak-

sa i znanstveni rad.

Sveučilišni sport i sveuči-

lišna natjecanja kao split-

ski model i brend.

Razvoj studentskog stan-

darda i povećanje kapaci-

teta smještajnih jedinica.

Razvijanje projekata u kul-

turi kao potpora bržem

gospodarskom oporavku

društva kroz kulturnu in-

dustriju i turizam.

Internacionalizacija Sveu-

čilišta kroz razvoj studija

na engleskom i kroz razvoj

međunarodne suradnje

pozvao bih sve nazočne

veleposlanike da nam se

pridruže na ovim projek-

tima i na razvoju kultur-

nih i gospodarstvenih ve-

za naših zemalja.

Izgradnja i opremanje za-

jedničkog istraživačkog

entra radi sinergije znan-

stvenika i objedinjavanje

znanstvenih kapaciteta i

centara znanstvene izvr-

snosti.

Razvoj tehnoloških inku-

batora i parkova u krilu

Sveučilišta i u suradnji sa

upanijom splitsko- -dal-

matinskom.

Razvoj lista Universitas u

prepoznatljive hrvatske

sveučilišne novine.

Viša razina suradnje s dru-

gim našim sveučilištima.

Studenti u najva nijiU centru nastavnog procesa

i znanstvenog rada su studen-

ti i njihov svestran razvoj. Po-

služio bih se riječima Alberta

Einstaina „Nije dovoljno podu-

čavati čovjeka za usku specija-

lizaciju. itno je učeniku usa-

diti razumijevanje i živi osjećaj

za vrijednosti kojima je dostoj-

no težiti. On mora usvojiti smi-

sao za lijepo i za moralno dobro.

Samo sa specijaliziranim zna-

njem više je nalik dobro treni-

ranu psu negoli skladno razvi-

jenu biću. On mora naučiti ka-

ko da razumije motive ljudskih

bića, njihove iluzije i njihove

patnje te da tako izgradi pravi-

lan odnos prema ljudima koje

susreće i prema cijeloj ljudskoj

zajednici. Ove se vrijedne te-

žnje mladim naraštajima pre-

nose osobnim i neposrednim

odnosom učitelja i učenika, a

ne – ili barem ne u prvom redu

- udžbenicima.“

Kompetentni i zainteresiraniSmisao današnje sveča-

nosti ne iscrpljuje se u proto-

kolarnom simbolizmu koji bi

trebao posvjedočiti bogatstvo

i značenje akademske tradici-

je i odlučujuću ulogu znanja u

suvremenosti. Danas nam je bi-

lo stalo objasniti naše planove i

aktivnosti kako bi najšira jav-

nost saznala što ćemo mi podu-

zimati u interesu Sveučilišta,

rada i šire zajednice. Narav-

no, ne da bismo zadovoljavali

javnu radoznalost, nego da bi-

smo izrazili nadu kako će se u

naša razmišljanja i praktične

projekte uključiti mnogi kom-

petentni građani i institucije,

zainteresirani za svoju, našu i

opću korist.

A one kojima se čini da smo

zapasali preširoko, upućujem

na riječ pjesnika

a i i u kru i a k i se ire,

i n i a s e i e

u atit udi

a da i ne u u iti

adn i, k na ni kru ,

n a se trudi

D osadaš nj i rektoriU ovoj prilici moramo se sjetiti svih dosadašnjih rektora našega Sveučilišta. Među ži-vima više nisu petorica njih: prvi naš rektor Dinko Foretić, profesor zadarske Filozo�je, rektorsku je dužnost obnašao od 1974. do 1978., fesbovac Anton Afrić koji je rektorom bio od 1980. do 1982., profesor na Pravu Ivo Borković, rektor od 1982. do 1984., drugi rektor s FESB-a, Milojko Čišić, koji je na rektorskoj dužnosti bio od 1984. do 1986., Ivo Lipanović s Kemijsko-tehnološkog fakulteta u mandatnom razdoblju od 1987. do 1989. i Josip Lovrić, rektor Sveučilišta u Splitu od 1988. do 1992. Slava im!Među nama su ekonomist Pave Domančić, rektor od 1978. do 1980., Petar Slapničar, koji je Sveučilište vodio od 1994. do 1998., povjesničar umjetnosti Ivo Babić koji nas je između 1998. i 2002. uveo u novi milenij te moj prethodnik Ivan Pavić koji je na čelu našega Sveučilišta bio nenadmašnih 12 godina, od 2002. do ove, 2014. Njih, molim vas, pozdravimo pljeskom!Zahvaljujući na dobrim željama rektora emeritusa Ivana Pavića, želim istaknuti da ću i u pogledu kontinuiteta i inovacija, kao i u svemu, težiti ravnoteži kako bi Sveučilište u Spli tu, drugo po veličini u Hrvat skoj, sa svojih 12 fakulteta, četiri odjela i suradničkih ustanova te s više od 20 ti suće studenata postalo jednom od ključnih institucija u regiji.

N ovi prorektoriU našemu mandatu Sveučilište će se boriti sa sve jačom konkurencijom i sve manjim sredstvi ma. Stoga moramo jača ti znanstvenu infrastrukturu, i vlastitu i strukturu svoje lokal ne, izvansveučilišne okoline, projektno je vezujući uz naš sva kodnevni rad. Sveu-čilište ćemo znanstveno jačati, međuna rodno kvalitetnije pozicionirati i čvrsto vezati uz gospodarstvo kroz zajedničke projekte, studij ske programe, cjeloživotnu edu kaciju uključujući gospodarstvenike u edukacijski proces. U području kulture i umjetno sti Sveučilište treba zauzeti li dersku ulogu jer kul turno-umjetnički projekti bitno ubrza-vaju gos podarski razvoj. Polazeći od takve procjene prioriteta, opredijelio sam se za prorektore: prof. dr. Rosandu Mulić, od koje ću tražiti da ustroji sve studije i dio službe rektorata; prof. dr. Branka Matulića da svoje talente upregne u kvalitetu i kulturu sve-učilišta. Kao pravi Bračanin zadužen je i za novac pa vam je bolje ne pitati ni kune; za prof. dr. Marka Rosića da brine o logistici i informatici te optimalizaciji svih procesa na Sveučilištu; prof. dr. Alena Soldu koji će razvijati znanost i međunarodnu suradnju i prof. dr. Borisa Maleša koji treba brinuti o ništa manje nego 20.000 studenata, njihovu stan-dardu i studentskom sportu.

universitas | listopad 2014.6

rojekt Sveučilišta kao integrirane zajednice

Primanjem rektorskih insignija – rektorskoga lanca i žezla – Damir Boras uveden je u čast i službu rektora Sveučilišta u Zagrebu kao 82.

rektor toga najvećega hrvatskoga sveučilišta i najstarije-ga u kontinuitetu nastave. Rektorske insignije Borasu je, uz zvuke Chopinove Poloneze u A-duru u izvedbi pijani-sta i prorektora za umjetničko područje i međunarodni položaj Mladena Janjanina, predao dosadašnji rektor Aleksa Bjeliš koji je u rektorskoj službi bio u dva manda-ta, u razdoblju od 2006. do 2014. godine.Bjeliš je sažeo svoje rektorske mandate u riječima da ih je obilježio nesklad između osobnih očekivanja i vanj-skih čimbenika koje mu je, rekao je, ponekad bilo teško dokučiti. Poimence je zahvalio svojim najbližim surad-nicima na njihovu kvalitetnu i predanu radu za dobrobit Sveučilišta i akademske zajednice te društva u cjelini. U riječima zahvale članovima Senata istaknuo je kako su, bez podilaženja, zajedno i na načelima rezonancije radili na projektu Sveučilišta kao integrirane zajednice. Ocije-nio je da Sveučilište nije uspjelo razriješiti vlastite pro-bleme, te je posvjedočio kako mu je sada teško razlučiti jesu li promjene trebale biti brže da bi se dio akademske zajednice pokrenuo iz letargije. Uz primjedbu da su na pozornici HNK “moguća čuda”, spomenuo je i njemačko-ga cara Otona III., kojega su kratko nakon njegove smrti u 22. godini počeli zvati “čudom svijeta” (mirabilis mun-di) zbog njegova stajališta da kršćanski vladar mora “biti ne samo milosrdan poput Krista, nego i sam treba voditi pobožan, kontemplativan i asketski način života u duhu redovničkih ideala”, te je i sam Oton ispod vladarske odjeće nosio pokorničku odjeću. Bjeliš je tako i novom sveučilišnom vodstvu i članovima Senata poručio da “uz vladarsku, ne zaborave i pokorničku odjeću”.Na važnost obrazovanja, znanosti i kulture za hrvatski narod i građane ukazali su u svojim pozdravnim riječima i predsjednik Republike Ivo Josipović te predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) aka-demik Zvonko Kusić.Predsjednik Josipović osvrnuo se i na financiranje Sveu-čilišta, rekavši kako realitet ne dopušta da se Sveučilištu može obećati više novca, te je istaknuo kako to financira-nje ne može ovisiti samo o državi, nego da se Sveučilište kroz reformske procese treba više uključiti u šire druš-tvene procese. (HINA)

Poimenično pozdraviv-

ši sve uglednike, rek-

tor Damir oras svoj

je govor započeo slje-

dećim riječima

– Kolege rektori, dekani,

profesori i studenti, pošto-

vani uzvanici, dragi kolege

i prijatelji, hvala vam što ste

svojom nazočnošću i sudjelo-

vanjem uveličali ovu sveča-

nost te time potvrdili poseb-

nu važnost i značenje Sveu-

čilišta u Zagrebu. Hrvatska

je razmjerno nedavno razvi-

la visoke ustanove znanosti i

naobrazbe, Akademiju i Sve-

učilište, koje su onda i omo-

gućile uvjete za stvaranje

neovisne hrvatske države i

za njezin ulazak u Europsku

uniju. ez njih ove Hrvatske

ne bi bilo. Upravo takve usta-

nove, kao što je Sveučilište u

Zagrebu, nužan su preduvjet

za postizanje svih onih među-

narodnih standarda u znano-

sti i naobrazbi koji se danas od

nas očekuju i traže, i o kojima

ću nešto reći. Stoga mi je oso-

bita čast i odgovornost preu-

zeti funkciju rektora Sveučili-

šta u Zagrebu, najveće hrvat-

ske znanstvene i obrazovne

institucije.

346 godina veu ilišta u agrebu

Sveučilište u Zagrebu na

svim godinama studija obra-

zuje više od 0.000 studenata,

što je približno 50 posto svih

koji pohađaju javna sveuči-

Sukladno ideji kako je znanje jedna od tri sile koje vladaju i trebaju vladati svijetom, rektoru se udjeljuju oznake po uzoru na papinske i carske

lišta u Republici Hrvatskoj,

odnosno više od 40 posto svih

studenata koji pohađaju hr-

vatske stručne i sveučilišne

studije. Oko posto stude-

nata koji su završili poslijedi-

plomske specijalističke studi-

je u 2013. godini bilo je sa Sve-

učilišta u Zagrebu, a također

i više od 60 posto doktoranada

upisanih na doktorskim stu-

dijima u Hrvatskoj. Poseban

je uspjeh, s obzirom na smjer-

nice Europske unije da treba

povećati broj visoko obrazo-

vanih članova u društvu, to

što je od rujna 2013. godine

Sveučilište u Zagrebu promo-

viralo 995 novih doktora zna-

nosti i umjetnosti, a od rujna

200 . godine ukupno 4 00 dok-

tora znanosti i umjetnosti.

Na Sveučilištu u Zagrebu

prošle je godine bilo 2 zapo-

slenih znanstvenika u ekviva-

lentu punoga radnoga vreme-

na ( TE), što je 60 posto svih

istraživača na sveučilištima

u Hrvatskoj, odnosno 50 po-

sto svih znanstvenika kada

se uzmu u obzir i djelatnici 25

istraživačkih instituta u Hr-

vatskoj. Sve je to Sveučilište u

Zagrebu bilo za vrijeme moje-

ga prethodnika, rectoris eme-

riti prof. dr. sc. Alekse jeliša.

Zahvaljujem mu iskreno na

svem što je učinio i ostvario,

i na tome što od njega preuzi-

mam Sveučilište koje ne samo

da je najveće i najvažnije u Hr-

vatskoj i potpora drugim sve-

učilištima, nego ima i jasnu

strategiju svojega razvoja sa

željom da bude i važno sveu-

čilište u okružju Hrvatske i u

Europi kao cjelini. Nastojat ću

zadržati sve dobro što je posti-

gnuto.

Sveučilište u Zagrebu da-

nas čine 29 fakulteta, tri aka-

demije, sveučilišni centar

“Hrvatski studiji”, dva stu-

dentska centra, Sveučilišni

računski centar “Srce”, kao

i tvrtke “Hrvatska sveučiliš-

na naklada” te “Sveučilišna

tiskara”. Sveučilište u Zagre-

bu s više od 000 zaposlenika,

jedan je od najvećih posloda-

vaca, na 5. ili 6. mjestu, u Re-

publici Hrvatskoj te je zbog

toga posebno važno kvalitet-

no upravljanje Sveučilištem i

njegovim sastavnicama.

U sklopu ovoga “statistič-

kog” uvoda želim naglasiti

da je Sveučilište u Zagrebu

jedna od najdugovječnijih i

najpostojanijih hrvatskih in-

stitucija, koja ovih dana pro-

slavlja 346. godišnjicu svojega

osnutka te čijem su razvoju i

napretku, od obnove 1 4. go-

dine do danas, pridonijela 2

rektora

dalje e u najbolji aTko su najvažniji dionici

Sveučilišta, njegovih zapo-

slenika i studenata Dionici

Sveučilišta su i javne ustano-

ve, lokalna samouprava i dr-

žavna tijela te ministarstva

koja zapošljavaju diplomirane

studente našeg i drugih sveu-

čilišta. Dionici Sveučilišta su

privatna i javna poduzeća te

poduzetnici. Njima je potreb-

no znanje, stručnost, podu-

zetnost, kreativnost i prila-

godljivost naših diplomiranih

studenata. Znatan dio naših

alumna, diplomiranih stude-

nata, danas su rukovodeće

osobe i vrhunski stručnjaci

u mnogim gospodarskim po-

dručjima te se iskreno nadam

skorom intenziviranju konta-

kata s njima.

Vrijeme mi dopušta da kao

dionike Sveučilišta poseb-

no spomenem još samo me-

dije koji prate rad Rektorata

i sastavnica Sveučilišta. e-

lio bih da ostvarimo što bolju

suradnju s medijima, da nas

Sveučilište u Zagrebu se pri inaugu-raciji novog rektora Damira Borasa odlučilo vratiti nekim tradicijama i istaknuti insignia sveučilišne auto-nomije – i to je naišlo na nerazumije-vanje dijela naše javnosti u kojoj se Borasove najdobrodušnije nakane dočekuju na nož skepse ili otvorena neprijateljstva.Za prethodnog rektora Alekse Bjeli-ša uvriježena je praksa da se promo-cije doktorâ održavaju u Hrvatsko-me narodnom kazalištu, jer zgrada Rektorata naprosto ne raspolaže dvoranom odgovarajuće veličine (a velika dvorana obližnje Glazbene akademije još nije dovršena). Pri svakoj od tih prigoda prekidao se promet tim dijelom Trga maršala Tita na nekoliko minuta – i to nikada nije bio problem, dok se nije pojavio Boras. Svaki taj događaj zapadao je oko 40.000 kuna, što nije bio

problem, dok se nije pojavio Boras, iako je utrošeno pola manje, ali je ži-gosano kao rastrošnost – a ostenzija sveučilišnih insignia kao anakrona, gotovo pa priglupa pompoznost “u ova krizna doba”.Možda je korisno izvijestiti o rezo-nima da se insignia istaknu u ova doba kao podsjećanje na obaveze i dužnosti koje ona nose. Evo po-dataka koje smo uspjeli prikupiti – ne osobnim istraživanjem, nego i prinosom kolega i sa Zagrebač-koga i sa Splitskog sveučilišta (na kojima potpisani autor ima čast biti profesorom) – kojima izražavam za-hvalnost, kao i onima koji će to bilo dopuniti, bilo eventualno ispraviti.

ezlo kao insigniu veu ilišta u agrebu

Žezlo je pri sveučilišnim javnim sve-čanostima – izvještava 1937. Vladi-mir Bazala – nosio pedel kad je pra-

tio rektora. Do 1945. na to se žezlo prisizalo za svečanosti promocije na čast doktora. Žezlo je dalmatinsko-hrvatski kralj (i austrijski car) Frane Josip I. darovao 1877. Sveučilištu u Zagrebu. Nabavljeno je u Beču (kao proizvođač navedena je: Silberwaa-ren-Fabrik von Theodor Brandeis).Sveučilišno žezlo je teški masivni, šesterobridni štap od srebra, dug 130 cm, u sredini ima dva manja, a na kraju dva veća zlatna balkona. Nad većim gornjim balkonom na-

Akademski signali volje protiv samovolje

PIŠE:INOSLAV BEŠKER

universitas | listopad 2014. 7

M inistar V edran M ornar: e obećavam novac, ali nudim partnerstvo

Poštovani gospodine Predsjedniče, poštovani ministri, rektori, dekani,Htio bih na početku zahvaliti prethodnom rektoru, prof. Bjelišu, koji je osam godina vodio ovo Sveu-čilište u nimalo zavidnim okolnostima, u uvjetima rezanja proračuna, u uvjetima širokog tranzitivnog shvaćanja autonomije sveučilišta. Sveučilište je bilo među 500, pa nije bilo među 500. Ja mislim da je to veliki uspjeh za Sveučilište. Bio sam prije 10 dana na Stanfordu. Pet milijardi dolara proračuna godišnje!?! Moje ministarstvo ima dvije. Dvadeset i pet puta je veći proračun Stanforda nego Za-grebačkog sveučilišta, a računajući broj studenata, po studentu je 110 puta veći... Novom rektoru želim puno uspjeha. Ne obećavam mu novac, naravno. Jer ga nema. Ali nudim odnos partnerstva, međusobnog razumijevanja i uvažavanja i nudim mu potporu kroz akademsko poduzetništvo, kroz uspostavljanje drukčijeg sustava vrijednosti, ekosustava malih star-up kompanija koje će onda inte-lektualnim vlasništvom hraniti i Sveučilište i proračun Republike Hrvatske. Hvala Vam lijepa!

D a m i r B o r a s 82. rektor najvećeg hrvatskog sveučilišta

prate te da prema nama budu

kritični, ali dobrohotni i kon-

struktivni, jer su obrazovanje

i znanost, ali i položaj obrazo-

vanja u društvu najvažniji za

budućnost Hrvatske.

Ulaskom Republike Hrvat-

ske u Europsku uniju bitno su

povećane prilike za međuna-

rodnu suradnju Sveučilišta.

eđunarodnu razmjenu Sve-

učilišta u Zagrebu, velikim

dijelom zasnovanu na pro-

gramima Erasmus, namjera-

vamo posebno potaknuti do-

datnim studijima i nastavnim

predmetima koji se izvode na

engleskom i drugim svjet-

skim jezicima eđunarod-

na suradnja trebala bi bitno

pomoći položaju Sveučilišta u

Zagrebu u europskom okruže-

nju i šire. Nažalost, u 2014. go-

dini Sveučilište u Zagrebu se,

prema Šangajskoj listi, spusti-

lo nešto ispod 500 najuspješ-

nijih sveučilišta u svijetu ko-

jima je pripadalo. Prema tzv.

indikatorima ebometrics,

trenutno smo na 52 . mjestu,

dok su neka sveučilišta u na-

šem okružju nešto bolje ran-

girana. Dijelom su ti odnosi

posljedica svojevremenoga

administrativnoga isključe-

nja znanstvenih instituta iz

Sveučilišta. Ti podatci, me-

đutim, ukazuju na potrebu

povećanja obujma i kvalitete

znanstvenoistraživačkog ra-

da na Sveučilištu u Zagrebu,

ali i odgovarajućeg javnog fi-

nanciranja znanosti u Hrvat-

skoj te djelotvornog trošenja

proračunskih sredstava koja

su izdvojena za tu namjenu.

Uza sav taj pad, koji je najve-

ćim dijelom posljedica osjet-

noga pada financiranja u po-

sljednjih šest godina, Sveuči-

lište u Zagrebu je prema svim

tim pokazateljima i dalje me-

đu četiri ili pet posto najbo-

ljih sveučilišta u svijetu U

rektorskom programu nagla-

sio sam da ćemo unaprjeđiva-

ti znanstvenoistraživački rad

na Sveučilištu te smanjivati

administrativno opterećenje

istraživača, a raditi naročito

na poboljšanjima olonjskog

sustava studiranja. Nadam se

i očekujem dobru suradnju sa

svim upravama sastavnica

Sveučilišta, inistarstvom

znanosti, obrazovanja i spor-

ta, radom Zagrebom i ra-

dom Varaždinom, i drugim

sveučilištima u Hrvatskoj te

njihovim upravama.

Iskoristiti potencijale sveu ilišnog okruženja

Nadam se da današnja fi-

nancijska i društvena kriza

neće bitnije narušiti ostvare-

nje ciljeva i perspektive Sveu-

čilišta u Zagrebu, drugih hr-

vatskih sveučilišta, visokih

škola i istraživačkih institu-

ta, nego da ćemo je prebroditi.

Svojim kolegama znanstveni-

cima, nastavnicima i studen-

tima, koji su možda i obeshra-

breni društvenim i ekonom-

skim teškoćama, za kraj bih

poručio, parafrazirajući na-

šega velikoga pjesnika An-

tuna ranka Šimića Iskre-

no želim da naši znanstveni-

ci i nastavnici, kao i studenti,

“ne idu maleni ispod zvijez-

da”, tj. da iskoriste potenci-

jale koje im sveučilišno okru-

ženje pruža kako bi u svojem

akademskom životu postigli

što više, i bili što kreativniji

i uspješniji u traženju i ostva-

rivanju inspiracija i inovacija.

udimo svjesni da uza sve teš-

koće radimo plemenit i drago-

cjen posao za cijelu domovinu

Hrvatsku i širu međunarod-

nu zajednicu, da imamo veli-

ke, ali stoga i izazovne zadat-

ke pred sobom, i da su znanost

i naobrazba, iako imaju i nuž-

nih materijalnih pretpostava-

ka, uvijek bili nošeni snagom

uma, duha i oduševljenja naj-

boljih članova zajednice Uči-

nimo svi zajedno sve što može-

mo da ne iznevjerimo te velike

zadatke ni velika očekivanja

od nas i našega Sveučilišta

Pozivam sve prisutne da

mojim suradnicima i meni u

našem radu pomognu. Zahva-

ljujem svima prisutnima, svi-

ma vama koji ste se odazvali

našem pozivu, svim dragim

gostima te sadašnjim i budu-

ćim suradnicima Sveučilišta

u Zagrebu sa svim njegovim

sastavnicama.

Hvala

lazi se barokni zlatni ornament, nad kojim je zlatna šesterobridna terasa, a povrh ove tri srebrna grba: dalma-tinski, hrvatski i slavonski, savijena u kuglu.Izvorni vrh sastojao se od stilizira-ne minijaturne srednjovjekovne ugarske krune Sv. Stjepana (u os-novi nadograđenoga bizantskoga carskog dijadema) s pendilijima (privjescima). Godine 1920. ta je kruna odstranjena i na njezino je mjesto postavljena omanja replika krune dinastije Karađorđević. Ona je uklonjena 1941. Današnji vrh tvori anonimna pozlaćena polukugla.

Dva rektorska lanca

I prvi rektorski lanac izrađen je u Beču 1877. godine (opet: Sil-berwaaren-Fabrik von Theodor Brandeis), a darovao ga je kralj Fra-ne Josip I. Medaljar Ivo Kerdić oba-

vio je 1920. po narudžbi preinaku: umjesto grba Trojedne Kraljevine stavljen je grb Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (vidovdanskim Ustavom preimenovanoga u Kraljevinu). Bazala ga opisuje kao lanac od plemenita metala s ugra-đenom novom medaljom s likom J.J. Strossmayera. Sastoji se od 50 zlatnih karika. Na lancu je orden s jednom manjom donjom i jed-nom većom gornjom medaljom. Na gornjoj su označene godine 1861. (Zakonska osnova osnivanju Sveučilišta), 1874. (godina osnutka Sveučilišta), 1918. (godina svrga-vanja Habsburga i intronizacije Ka-rađorđevića). Donja veća medalja koja visi na manjoj i glavni je dio lanca – sastoji se iz osmokrake, cr-veno-purpurne zvijezde. U sredini zvijezde je plaketa s likom biskupa Strossmayera. Na aversu piše:

“DR. JOSEPHUS GEORGIUS STRO-SSMAYER”, a na reversu: “UNIVER-SITATIS ZAGREBENSIS FUNDATOR”. Izvorni čvor (nodus) između lanca i privjeska bila je vrlo precizno izra-đena minijaturna plosnata kruna Sv. Stjepana u reljefu, s ušicom s gornje strane i s četiri privjeska od lančića (pendilia) s donje. U zvijezdi je prvotno bila srebrna pozlaćena medalja promjera 33 mm, s lovorom ovjenčanim popr-sjem Frane Josipa I. Habsburško-Lotarinškoga, okrenutim udesno, a natpis je glasio: “FRANC. JOS. I. IMPERATOR ET REX”. Taj je lanac još jednom preinačen 1941., kada je karađorđevićevski jugoslavenski grb također otučen, a umjesto njega je aplicirana šahovnica i nad njom “U” u pleteru. Taj je lanac sobom iz Hrvatske u bijegu 1945. ponio rektor Stjepan Horvat. Dugo

se nije znalo gdje je, dok ga 1990. nije tadašnji rektor Papinskoga hr-vatskog zavoda svetog Jeronima u Rimu, mons. dr. Ratko Perić, pre-dao tadašnjem rektoru Zvonimiru Paulu Šeparoviću, pa je postalo jasno da su onuda prošli ili onamo završili i neki predmeti nestali u bijegu.Drugi rektorski lanac, djelo Koste Angelija Radovanija, darovao je predsjednik Josip “Tito” Broz i uru-čio tadašnjem rektoru Sveučilišta u Zagrebu Ivanu Supeku 1969., pošto je ono te godine slavilo 300-godišnjicu osnutka prvoga svog člana. Na licu glavnog meda-ljona prikazani su Marko Marulić, Dživo Gundulić i Ivan Mažuranić, a na naličju je biskup Josip Juraj Strossmayer. Sami članci lanca, go-tovo kvadratni, nose likove 14 hr-vatskih književnika i znanstvenika.

užnost rektora

Eda Vujević je nedavno izvijestila da Sveučilište u Beču ovako objašnja-va porijeklo i značenje rektorskih i dekanskih insignija: “Sukladno ideji kako je znanje jedna od tri sile koje vladaju i trebaju vladati svijetom, rektoru se udjeljuju oznake po uzoru na papinske i carske.” U tom kontek-stu rektorska i sveučilišna insignia znače dužnost rektora da Sveučili-šte održi jednakopravnim ostalim dvjema društvenim silama – tumači Vujević. Bilo je doba kada je jedan dragi Splićanin, u ta doba prodekan Medicinskog fakulteta, poslavši po dekanski lanac, zamolio da mu se donese “bižuterija” – ali to je bio pri-vatni otklon od pompe. U doba kada je autonomija sveučilištâ ugrožena, i ekonomski i kojekako još, i insignia i njihova svečana ostenzija signal su volje protiv samovolje.

universitas | listopad 2014.8

E SRI nag radio suradnj u sa Sveučilištem vrijednim softverom

adi se o programskoj podršci za geografski informacijski sustav S koji omogućuje analizu i vizualizaciju prostornih podataka

PIŠE VJEKO PERIŠIĆ

Na otvaranju Europske

korisničke konferencije s

više od 500 sudionika u or-

ganizaciji Environmental

S stems Research Institutea

(Esri) iz SAD-a koja je održa-

na od 13. do 16. listopada Sve-

učilištu u Splitu je omogu-

ćeno trogodišnje besplatno

korištenje Arc IS softvera

kroz program „Educational

Site icense“ procijenjene

vrijednosti od oko 9 miliju-

na kuna.

Radi se o programskoj

podršci za geografski infor-

macijski sustav ( IS) koji

omogućuje analizu različi-

tih prostornih podataka - o

objektima, parcelama, po-

dručjima gradova, komunal-

noj infrastrukturi, područ-

jima zaštite prirode i kul-

turne baštine... Svakom od

prostornih elemenata prida-

ju se podaci - vlasništvo, sta-

nje održavanja, demograf-

ski podaci itd., nakon čega

je moguće ostvariti njihovu

vizualizaciju, što predstavlja

vrlo koristan alat za sva pod-

ručja istraživanja.

Predstavljeni program

može zadovoljiti potrebe ci-

jelog Sveučilišta jer se nji-

me osiguravaju licencije za

korištenje vrhunskog sof-

tvera na oko 5000 računala.

Vlasnik i predsjednik Upra-

ve tvrtke gosp. ack Danger-

mond je rektoru Sveučilišta

u Splitu prof. dr. sc. Šimunu

Anđelinoviću tada simbolič-

no uručio Esri ap ook kao

znak podizanja zajedničkog

djelovanja na razvoju IS

tehnologija i njezinih apli-

kacija na novu razinu, razi-

nu Sveučilišta.

“Zahvaljujemo gosp. ac-

ku Dangermondu za ovu do-

naciju našem Sveučilištu.

Poticat ćemo naše studente

i znanstvenike da se koriste

ovim softverom. Nadam se

da će, slijedom toga, na idu-

ćoj konferenciji biti još više

sudionika sa Splitskog sveu-

čilišta”, kazao je rektor An-

đelinović prilikom uručenja

donacije.

Temelj ovom događaju i

okretanju nove stranice za-

jedničkog djelovanja dugo-

godišnja je suradnja akul-

teta građevinarstva, arhi-

tekture i geodezije u Splitu

( A ) i Environmental

S stems Research Institu-

te, odnosno prof. dr. sc. Ne-

nada ladinea sa A -a

i zastupnika Esria u Hrvat-

skoj, tvrtke DI – ISdata

Zagreb na čijem je čelu di-

rektor gosp. Andrej onča-

rić. Prof. dr. sc. Nenad ladi-

neo sa suradnicima s A -

a najzaslužniji je za širenje

primjene suvremene IS

tehnologije u znanstvenim

istraživanjima i razvoju nje-

zinih aplikacija u novim po-

dručjima, te uvođenju u na-

stavni proces.

Bolje povezivanje i suradnja i tra ivača

“Zadovoljstvo mi je što

je Esri, prepoznavši kvali-

tetu znanstvenih istraživa-

nja koja se već godinama uz

njihovu podršku provode na

A u Splitu, osjetio potre-

bu proširiti je omogućujući

besplatno korištenje njiho-

va softvera gotovo cijelom

našem Sveučilištu. Ove go-

dine samo nas nekoliko sa

Sveučilišta sudjelujemo na

ovoj međunarodnoj konfe-

renciji, a valja očekivati da

će nas na svakoj budućoj bi-

ti sve više sad kad je ova pro-

gramska podrška za prostor-

no analiziranje i planiranje

lako dostupna većem broju

djelatnika i studenata Sveu-

čilišta”, naglasio je profesor

ladineo.

Svečanom otvaranju i

konferenciji prisustvovali su

i prorektor Sveučilišta prof.

dr. sc. arko Rosić, mr. sc.

arko ladineo sa ES -a

te prof. dr.sc. Snježana Kne-

zić i doc. dr. sc. Nikša ajac s

A -a.

“Prije svega želim zahva-

liti profesoru ladineu što

je svojim nesebičnim djelo-

vanjem omogućio Sveučili-

štu stvaranje vrhunske osno-

ve za daljnji razvoj suradnje

tvrtki Esri i DI- ISdata iz

realnog sektora sa Sveučili-

štem. Posebno bi istaknuo

vrijednost Esri „Educatio-

nal Site icense“ programa

za razvoj znanstvenih istra-

živanja u interdisciplinar-

nom znanstvenom područ-

ju jer će uz njegovu pomoć

od sada biti omogućeno lak-

še povezivanje i još veća su-

radnja istraživačkih grupa

iz različitih područja zna-

nosti na Sveučilištu. Ova

istraživanja nedvojbeno će

dati rezultate korisne gos-

podarstvu, ali i javnoj up-

ravi, primjerice u području

upravljanja komunalnom in-

frastrukturom”, istaknuo je

Nikša ajac.

Na konferenciji je prezen-

tirana i eb-aplikacija “In-

ternetska podrška odluči-

vanju kod incidentnih situ-

acija na adranskom moru

(IPO-IS ) na kojoj su po-

sljednjih godina intenzivno

surađivali A i Obalna

straža RH. Uz podršku de-

kana prof. dr. sc. orisa Tro-

grlića na A -u se vrši i

kontinuirana obuku časni-

ka OStRH u korištenju IS

alata.

Sveučilište u Splitu prvi put će koordinirati projekt

nanciran iz Obzora Nova akademska godina

za Sveučilište u Splitu poče-

la je s još jednom važnom pre-

kretnicom - Sveučilište je prvi

put koordinator projekta koji

će financirati Europska uni-

ja iz programa Horizon 2020.

Projekt će pružiti potporu

poduzećima koja ulažu u ri-

zične i inovativne ideje s veli-

kim tržišnim potencijalom,

a posebno onima koji su osi-

gurali financiranja iz Obzo-

ra 2020 i njegove komponente

Instrumenta za mala i srednja

poduzeća ( SP). Ovime Ured

za transfer tehnologije Sveu-

čilišta u Splitu (UTT) uz naci-

onalnu koordinatorsku ulogu

preuzima i značajnu ulogu u

aktivnoj provedbi jednog od

programa Europske komisije.

Instrument za SP klju-

čan je element financiranja

novih ideja za poduzeća s vi-

sokim inovacijskim potencija-

lom u ukupnoj vrijednosti od

oko 3 milijarde eura. Poduzeća

s idejama koje su spremne za

ulaganje sada kroz UTT mogu

dobiti i savjetovanje o poslov-

nom razvoju te ostale usluge

podrške. Ovim projektom po-

duzeća sada na raspolaganju

imaju voditelja ključnih klije-

nata, a na Sveučilištu u Splitu

to je Nikola alić koji je ujedno

i nacionalni koordinator. N.V.

Gosp. Jack Dangermond, rektor prof. dr. sc. Šimun e i ić r re t r r r r ić r r

e i e re rić

r i re t r r r i e i ići t e ri i e tr e

r rić r r e i e r re t r rr r ić

epovratna sredstva za inovacijske projekte

ali ili srednji poduzetnici

koji razvijaju inovativne ideje

s visokim tržišnim potencija-

lom, imaju mogućnost konku-

rirati u Instrumentu za ma-

la i srednja poduzeća ( SP) i

ostvariti sufinanciranje proje-

kata u iznosu od minimalno 50

tisuća eura. Ovaj Instrument

namijenjen je i istraživačima

koji su zainteresirani ponudi-

ti svoje ekspertize i sudjelova-

ti u aktivnostima projekata. S

ciljem informiranja o detalji-

ma programa, načinu prijave

i evaluaciji projekata, u sklopu

Europske poduzetničke mre-

že Ured za transfer tehnologi-

je je 24. listopada u Sveučilišnoj

knjižnici u Splitu u suradnji s

partnerima organizirao doga-

đanje za sve zainteresirane.

lanica Programskog odbora

Obzor 2020., Antonija ršić iz

inistarstva poduzetništva i

obrta te nacionalna kontakt

osoba za mala i srednja poduze-

ća Obzor 2020 te Renato Vrebac

iz Hrvatske agencije za malo

gospodarstvo, inovacije i inve-

sticije, sudionicima su prezen-

tirali ovaj program sufinanci-

ranja poduzetničkih inovaci-

ja. Stručni suradnik iz UTT-a

oško jubenkov, prezentirao

je usluge Europske poduzet-

ničke mreže koja svima zainte-

resiranima stoji na raspolaga-

nju prilikom prijave i provedbe

projekata. Direktor Znanstve-

no-tehnologijskog parka Sveu-

čilišta u Rijeci, oris olob, po-

dijelio je svoja iskustva koja je

stekao kao evaluator projeka-

ta koji se prijavljuju na Instru-

ment za SP. N.V.

okrenite vlastiti startup icrosoft uz brojne par-

tnere među kojima je i Sve-

učilište u Splitu i ove godine

organizira višemjesečnu Sof-

tver Startup Akademiju na-

mijenjenu svim studentima.

Sudjelovanjem na stručnim

predavanjima iz raznih pod-

ručja te praktičnim radioni-

cama, zainteresirani će imati

priliku usavršiti svoje ideje te

ih uz pomoć mentora iz stru-

ke primijeniti na stvarne pro-

bleme i zadatke. Nakon zavr-

šetka akademije, odabrat će

se pet najboljih timova, tj. pro-

jekata koji će se prezentirati

na icrosoftovoj inda s

konferenciji i konkurirati za

glavnu nagradu u iznosu od

40 tisuća kuna. Ako želite do-

znati više informacija o samoj

Akademiji, pozivamo Vas da

nam se pridružite u četvrtak

6. studenoga 2014. godine u 15

sati u multimedijalnoj dvora-

ni sjevernog tornja Sveučiliš-

ne knjižnice u Splitu. N.V.

Suradnja pčele i čovjekaSastanak o temi „Suradnja pčele i čovjeka - mogućnosti

za suradnju znanosti i gospodarstva“ održan je 30. listopada

na Veleučilištu „ arko arulić“ u Kninu. Projekt „ adran-

ska mreža za transfer tehnologija - TTAdria“ ovoga puta je

okupila znanstvenike i proizvođače u području pčelarstva i

medarstva te im predstavila mogućnosti za njihovu buduću

suradnju kao i raspoložive načine financiranja. Svrha sastan-

ka bila je upoznati male i srednje poduzetnike s novim znan-

stvenim i stručnim dostignućima u području zaštite pčela,

proizvodnji kvalitetnog meda, mogućnostima za razvoj no-

vih inovativnih proizvoda, njihovo financiranje razvoja te

općenito o mogućnostima koje pruža ekopčelarstvo. N.V.

Suradnja uropskoga patentnog ureda i Sveučilišta u Splitu

Na inicijativu Europskog

IPR Helpdeska i Europskoga

patentnog ureda te uz pomoć

Ureda za transfer tehnologije

i Europske poduzetničke mre-

že, u Splitu je početkom listo-

pada održana radionica „Open

IP training“ koja je okupila ne-

kolicinu istraživača, znanstve-

nika i poduzetnika iz regije, a i

šire. Predstavnik Europskoga

patentnog ureda Hans agge

af erga, sudionicima je pre-

zentirao problematiku uprav-

ljanja intelektualnim vlasniš-

tvom koje je neophodno za po-

većanje inovacija i rast tvrtke.

Njime se osigurava ostvariva-

nje komercijalne vrijednosti

intelektualnog vlasništva iz-

borom odgovarajućeg obli-

ka zaštite i modela za razvoj.

Osim strategije upravljanja,

bolje poslovanje tvrtke i razvoj

tehnologije se ostvaruje otvo-

renim pristupom inovacijama.

Takav pristup podrazumije-

va korištenje ideja razvijenih

izvan tvrtke (institucije), tj.

razvoj ideja i proizvoda surad-

njom, gdje bi važnu ulogu tre-

balo odigrati Sveučilište. Time

bi se ubrzao cjelokupni ciklus

razvoja proizvoda. Sudionici

su također imali priliku upo-

znati se s ulogom i zadacima

Europskoga patentnog ureda

kao i s postupkom ispitivanja

patentnih prijava.

O

universitas | listopad 2014. 9

edukacija

P il ot- radionic e z a doktorande na Sveučilištu u prosincu

P rojektom moder n i-

zacije doktorske izobraz-

be ( ODO ) žele se stvori-

ti preduvjeti za unaprjeđe-

nje profesionalnih i osobnih

kompetencija doktoranada

u skladu s novim zahtjevima

tržišta rada i standardima

Hrvatskoga kvalifikacijskog

okvira (HKO). Naime, činjeni-

ca je da sve veći broj mladih

doktora znanosti posao pro-

nalazi izvan akademske za-

jednice. Kako bi što uspješni-

je odgovorili na nove izazove

u razvoju karijere, potrebno

ih je pripremiti na očekiva-

nja koja od njih imaju poten-

cijalni poslodavci. Rezultate

Istraživanja trenutne razi-

ne profesionalnih i osobnih

kompetencija doktoranada i

rojekt odernizacija doktorske izobrazbe kroz implementaciju rvatskoga kvali kacijskog okvira O O , o kojemu smo već pisali u niversitasu, došao je u fazu održavanja prvih pilot-radionica na svim javnim sveučilištima u rvatskoj

Istraživanja očekivanja poslo-

davaca od zaposlenika s dok-

toratom znanosti koristimo u

izradi kurikuluma za razvoj

dodatnih vještina doktorana-

da koji će se moći implementi-

rati u sklopu programa doktor-

skih studija u RH. Prvi korak

implementacije kurikuluma

na hrvatska sveučilišta je tre-

ning trenera, odnosno usavrša-

vanje akademskog osoblja i pri-

prema za održavanje pilot-radi-

onica na matičnom sveučilištu.

ještine vo enja

redavač rof. dr. sc.

osanda Muli , prorekto-

rica za nastavu Sveučili-

šta u Splitu

Sudjelovanje u projektu

„Modernizacija doktorske

izobrazbe kroz implemen-

taciju HKO-a – ODO “

bilo je jedno zanimljivo i

korisno iskustvo i zbog sa-

me činjenice da sam ne -

davno stupila na dužnost

prorektorice za nastavu

Sveučilišta u Splitu. Na-

ime, ovim projektom se

žele stvoriti preduvjeti za

unaprjeđenje profesional-

nih i osobnih kompeten-

cija doktoranada, što je

svakako i jedan od mojih

ciljeva. ladi doktori zna-

nosti trebaju težiti što ve-

ćoj znanstvenoj izvrsnosti

ali i cjeloživotnom usavr-

šavanju, ulaganju u sebe

stjecanjem dodatnih vje-

ština. Vještine vođenja su

dodatne kompetencije koje

doktorand treba steći i to

razvojem dodatnih vješti-

na komunikacije, timskog

rada i upravljanja ljudima.

Učinkovita komunika-

cija uključuje jasno pisanje

i izražavanje, argumenti-

ranje, prenošenje ideja i

znanja različitom audito-

riju, u formalnim i nefor-

malnim situacijama, kao i

naravno doprinos popula-

rizaciji same znanosti.

Timski rad podrazumi-

jeva produktivnu surad-

nju s mentorima i kolega-

ma unutar institucije u ko-

joj djeluju kao i unutar šire

znanstvene zajednice, razu-

mijevanje drugih, stvaranje

novih i održavanje postoje-

ćih kontakata te samim tim

doprinos uspjehu cijelog ti-

ma. esto je istraživanje

doktoranda samostalna ak-

tivnost, međutim ne smije-

mo zanemariti razvijanje

vještina timskog rada.

Vještine vođenja uklju-

čuju i vještine upravljanja

ljudima. esto su se i naši

doktorandi našli u konflik-

tnim situacijama ali i situa-

ciji nerealnih očekivanja ko-

ja su pred njih stavljena. Na-

učiti se nositi s kritikama i

upoznati se s tehnikama rje-

šavanja sukoba nikako neće

biti naodmet.

O svemu navedenom go-

voriti ćemo na radionica-

ma za naše doktorande koje

ovom prilikom pozivam da

nam se svakako pridruže.

ro e ionalna učinkovito t

redavač Doc. dr. sc. o-

sip orincz, akultet elek-

trote nike, strojarstva i

rodogradnje S

Organizirat ću radioni-

cu na temu unapređenja

profesionalne učinkovito -

sti doktoranda. Radionica

je namijenjena svim stu-

dentima doktorskih studi-

ja koji žele unaprijediti vla-

stite profesionalne i osob -

ne kompetencije u svrhu

njihove bolje prilagodbe

potrebama istraživačkog

i gospodarskog sektora,

te tržišta rada. Planirano

je da se u okviru radioni-

ce obrade teme iz područja

inovacija, poduzetništva i

intelektualnog vlasništva.

Radionica će također omo-

gućiti stjecanje znanja ve-

zanih uz metode istraživa-

nja, te poticanja kreativno-

sti, inovativnog rješavanja

problema i kritičkog razmi-

šljanja u cilju učinkovitog

savladavanja istraživač -

kih izazova. ilj radionice

je poboljšanje istraživačkih

vještina i tehnika doktora-

nada neovisno o području

istraživanja kojim se ba-

ve. Radionica je besplat -

na, a prijaviti se mogu svi

studenti poslijediplomskih

studija Sveučilišta u Splitu.

laniranje karijere

redavač zv. prof. dr.

sc. Merica Sliškovi , omor-

ski fakultet S

Na trećoj radionici pod

nazivom Planiranje karije-

re obrađivat će se teme ve-

zane uz razvoj karijere stu-

denata nakon završenog

doktorskog studija. Nai -

me, kako bi mogli uspješno

upravljati svojim profesio-

nalnim razvojem i odabira-

ti područje daljnje karijere,

moraju razviti određene vje-

štine. One uključuju sljede-

će kompetencije aktivno

upravljanje profesional-

nim razvojem, uočavanje

mogućnosti razvoja kari-

jere u određenom područ-

ju, povezivanje s ljudima u

istom području, te dobru

prezentaciju znanja, vje-

ština i iskustva u životopi-

su. Kao prvi korak u smje-

ru navedenog pozivam sve

doktorande da se prijave

na pilot radionice u sklo-

pu ODO projekta.

ije e ko unikacije

redavač zv. prof. dr.

sc. onči avčevi , ine-

ziološki fakultet S

U sklopu pilot-radionice

na temu „Umijeće komuni-

kacije“ obradit će se teme

iz područja interpersonal-

ne komunikacije i osobnog

razvoja, tipologizacije ko-

munikacije, upravljanja

odnosima i sadržajima te

psihodinamike komunika-

cije. Posebna pažnja posve-

tit će se stjecanju komu-

nikacijskih vještina kao

čimbenika osobnog una-

prjeđenja, usvajanju teh-

nika vođenja i upravljanja

te rješavanju konfliktnih

situacija. Navedene teme

namijenjene su poboljša-

nju vlastite efikasnosti,

razumijevanju međuljud-

skih odnosa te podizanju

učinkovitosti u timskom

radu.

Najljubaznije zahvaljuje-

mo sastavnicama koje su se

odazvale pozivu za imenova-

nje akademskog kadra koji

će provoditi radionice te na-

ravno prorektorici Rosan-

di ulić, prodekanici erici

Slišković, profesoru Tončiju

avčeviću i docentu osipu

orinczu na angažmanu i

doprinosu ovom projektu. Ra-

dionice iz područja transfer-

nih vještina za kontinuirani

razvoj profesionalnih i osob-

nih kompetencija doktorana-

da tijekom doktorskog studi-

ja održat će se kroz prosinac

na Sveučilištu u Splitu, njih

4 od ukupno 15 u Hrvatskoj.

edan trener održava radio-

nicu iz jedne teme, a riječ je

o temama Vještine vođenja,

Profesionalna učinkovitost,

Planiranje karijere i Umijeće

komunikacije.

SVEUČILIŠTE U SPLITU, FAKULTET ELEK-TROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODO-

GRADNJE, objavljuje

NATJEČAJZa izbor:

1. jednog nastavnika naslovno nastavno zvanje predavača za znanstveno područje tehničkih znanosti, polje strojarstvo, grana brodostrojarstvo;2. jednog poslijedoktoranda za rad na projektu “Mjerenja svojstava Higgsovog bozona i potraga za novom fizikom detektorom CMS”, na određeno vrijeme; 3. jednog doktoranda na radno mjesto stručnog suradnika na pro-jektu “Mjerenja svojstava Higgsovog bozona i potraga za novom fizikom detektorom CMS”, na određeno vrijeme; Pristupnici pod točkom 1. do 3. moraju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (N.N. 123./03., 105./04., 174./04., 46./07., 45./09., 63./11. i 94./13.).Natječaj traje 30 dana od dana objave.4. projekt menadžer s 50% radnog vremena za rad na projektu “Si-gurnija i učinkovitija kogeneracijska/trigeneracijska postrojenja” - 1 izvršitelj na određeno vrijeme.Uvjeti:- VSS;- radno iskustvo: 1 godina;- iskustvo rada na poslovima upravljanja projektima financiranih od strane EU.Uz prijavu na natječaj kandidati su DUŽNI PRILOŽITI:- životopis;- dokaz o radnom iskustvu;- dokaz o iskustvu i znanjima koja se traže u uvjetima natječaja;- preslik domovnice;- preslik rodnog lista;- dokaz o stečenoj stručnoj spremi.- uvjerenje kojim se dokazuje da se protiv kandidata ne vodi kazne-ni postupak (ne stariji od 6 mjeseci).Natječaj traje 8 dana od dana objave. Na natječaj se mogu javiti osobe oba spola sukladno čl. 13. st. 2. Za-kona o ravnopravnosti spolova N.N. 116/03.Sve informacije mogu se dobiti u Službi za upravno-pravne poslove Fakulteta.Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta natječaja dostavljaju se na adresu: Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Ruđera Boškovića 32., 21000 Split.Nepravovremene prijave i prijave bez dokaza o ispunjavanju uvjeta neće se razmatrati.O rezultatima natječaja pristupnici će biti obaviješteni u zakonskom roku.

UMJETNIČKA AKADEMIJA U SPLITUobjavljuje

                                                            N A T J E Č A J (m/ž)

za izbor u naslovna zvanja                                                                                                                                                                                                                             

Predavača u području umjetnosti, polje likovne umjetnosti, grana animirani film i novi mediji (naslovno zvanje). Asistent u području umjetnosti,polje likovne umjetnosti, grana animirani film i novimediji (naslovno zvanje).Pristupnici na natječaj moraju ispunjavati uvjete Zakona o znan-stvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Prijava na natječaj mora sadržavati životopis, preslik dokaza održavljanstvu, diplomu o stečenoj stručnoj spremi i izvješće o umjetničkoj i nastavnoj aktivnosti.Prijave se dostavljaju u roku od 30 dana od objave natječaja na adresu:Umjetnička akademija u Splitu, Zagrebačka 3, 21000 Split.

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDI-JE SVEUČILIŠTA U SPLITU

objavljuje

PONIŠTENJE DIJELA NATJEČAJA

Poništava se i mijenja dio natječaja (točka 8.) objavljenog u „Univer-sitasu“, dana 29. rujna 2014. godine, u dijelu koji se odnosi na izbore u zvanja (i na odgovarajuća radna mjesta), pod točkom 8:8.. jednog nastavnika u nastavno zvanje profesor visoke škole i na odgovarajuće radno mjesto, u znanstvenom području društvenih znanosti, za polje ekonomija, za granu računovodstvomijenja se i glasi:8.. jednog nastavnika u nastavno zvanje profesor visoke škole u traj-nom zvanju profesora visoke škole i na odgovarajuće radno mjesto, u znanstvenom području društvenih znanosti, za polje ekonomija, za granu računovodstvo.Ostali dio natječaja ostaje nepromjenjen.

PRIREDILA:PETRA ŠIMUNDIĆ

universitas | listopad 2014.10

strategija obrazovanja

P u t o k a z z a p r o m j e n e i n a p r e d a k h rvatskog ob raz ovanj a i z nanstvenog rada

U povodu usvajanja Stra-

tegije obrazovanja, znanosti

i tehnologije obratili smo se

vozdenu Srećku legi, dugo-

godišnjem profesoru filozofije

Zagrebačkog sveučilišta, ne-

kadašnjem ministru znanosti

i tehnologije u Vladi RH i pred-

sjedniku Komiteta za kulturu,

znanost, obrazovanje i medije

pri Vijeću EU-a, aktualnom sa-

borskom zastupniku vladajuće

većine koji se nije libio javno ar-

gumentirati protiv Vladine poli-

tike kad god se ona kosila s nje-

govim uvidima i uvjerenjima.

Profesora legu zamolili smo

da za Universitas ocijeni znače-

nje ove Strategije u hrvatskom

i europskom kontekstu, te da

procijeni njenu moguću učin-

kovitost. Universitas je o bit-

nim dimenzijama Strategije

opširno pisao još pred godinu

dana, u broju 4 . od studenog

2013., a ove akademske godine

ova tema neće silaziti s naših

stupaca nikako.

ako iste ocijenili značenje

ovog dokumenta, i s tim u ve-

zi, jeste li zadovoljni načinom

na koji je Strategija stvarana i

usvojena?

Prije svega čestitam Univer-

sitasu i svim njegovim djelat-

nicima na kontinuiranom

izlaženju i tematiziranju vi-

sokoobrazovnih tema. Prije

dva tjedna u Saboru izglasa-

nu Strategiju obrazovanja,

znanosti i tehnologije sma-

tram značajnim dokumen-

tom. Tehnički gledano, i

sam dijelom nisam suglasan

kako s koncepcijskim okvi-

rom tako i s nekim sadržaji-

ma Strategije. io sam sklon

suvremenom a ne tradicio-

nalnom pisanju strategije.

Ne želim vjerovati da bi se

ljudi prihvatili visokoodgo-

vornih dužnosti, kao što su

ministarske, bez takvog po-

znavanja resorne materije

da ne bi mogli sjesti i u miru,

za dva-tri dana napisati stra-

tegijska načela funckionira-

nja i daljnjeg razvitka svoga

resora. Nakon toga bi svoje

zapisane zamisli pretresli

sa stručnjacima u tri-četiri

koncentrična kruga raspra-

va, potom ih ponudili na jav-

nu raspravu i u konačnici su-

mirali strategijski tekst.

Nije li izrada ove Strategije te-

kla obrnutim smjerom?

Da, velike radne skupine i

podskupine kompetentnih,

počesto i naših najboljih

stručnjaka uglađivale su

sekvencije prijedloga do ko-

načnoga sjaja. Usprkos tim

uglavnom tehničkim nesla-

ganjima, glasao sam za Stra-

tegiju i zato što nastojim ne

zaboraviti da je riječ o doku-

mentu od kratkoročno i sred-

njoročno velikog značenja, o

kojemu su mnogi iskazivali

različite prijedloge, pa sma-

G voz den F l eg o: Z ar nij e doš l o vrij em e da skupim o g l ave i da dog ovorim o koj im sm j erom m ij enj ati naš e um nog om e z aostal e i osirom aš ene sustave obrazovanja ao mi je da su neke političke opc ij e b il e protiv donoš enj a ove strateg ij e j er j e ob raz ovanj e presudb onosno da b i o njemu mogao odlučivati dio društva ili političkog korpusa

tram da je tekst Strategije

najbolje što je u ovome tre-

nutku Hrvatska mogla iz-

njedriti. Uz to, Strategija je

putokaz u kojem smjeru hr-

vatski obrazovni i znanstve-

noistraživački sustav treba

napredovati i na koje se pro-

mjene koncentrirati. Stoga,

smatram, treba potisnuti

razlike te zalaganjem za za-

jedničkosti prionuti ostva-

renju Strategijom zacrtanih

promjena. A u tome imamo

mnogo posla.

ini li am se da se u rvat-

skoj, napose u akademskoj za-

jednici, ‘strategijama’ pridaje

čudotvorno značenje ako s

tim stoji u Europi?

Najrazvijeniji su, koliko mi

je poznato, svjesni tzv. stra-

tegijskog paradoksa u brzo

promjenljivome svijetu, po-

sebice u izrazito dinamič-

nim djelatnostima kao što

je znanstvenoistraživačka.

Paradoks se, naime, sastoji

u tome da u samom trenutku

dovršetka strategijskog do-

kumenta on postaje zastario.

To više što je razvitak zna-

nosti nepredvidljiv, rezul-

tati istraživanja sve kraćeg

vijeka, a sustav obrazova-

nja građen na znanstvenim

spoznajama. Stoga u pojedi-

nim područjima razvijeni,

koliko mi je poznato, ne pišu

opsežne strategije već izra-

đuju srednjoročne ili kratko-

ročne projekte, izvedbene ili

predizborne programe, pla-

nove rada vlada ili Europ-

ske unije. Strategijski do-

kumenti, opsega desetak do

dvadesetak stranica teksta,

sastoje se uglavnom od nače-

la, bez detalja i bez preciznih

dugoročnih projekcija. Upr-

kos tome, sklon sam da se u

Hrvatskoj pišu strategijski

dokumenti jer oni iskazuju

željeni smjer razvitka poje-

dinih djelatnosti. Kao papi-

ri strategije su ograničenog

dometa jer smatram da su

od papira mnogo značajni-

je osobe koje će ih provoditi.

Dobromisleći i dobrohoteći,

zajedničkom interesu po-

svećeni, znat će kreativno

nadopunjavati tekstualne

praznine i svojim inventiv-

nim djelovanjem dopisiva-

ti, ili korigirati, formulacije

strategijskih tekstova. Sto-

ga u realnom životu mnogo

više pažnje treba poklanjati

dobrim i kompetentnim lju-

dima no dobro sročenim pa-

pirima.

pak, mo e li se ova Strategija

smatrati te išnim razvojnim

dokumentom rvatskoga druš-

tva i naše mlade dr ave

Nazirem najmanje tri razlo-

ga zbog kojih naša Strategi-

ja prerasta u razvojni doku-

ment hrvatskoga društva.

Na prvom je mjestu činje-

nica da je Hrvatska tek pri-

je nekoliko dana dobila in-

dustrijsku strategiju, kojom

jedva da naziremo privred-

norazvojne prioritete, pa u

RAZGOVARAO:DUŠKO ČIZMIĆ-MAROVIĆ

takvim okolnostima znan-

stvena i obrazovna djelat-

nost dobivaju znatno važni-

ju ulogu no u etabliranim

društvima – na znanosti je

da predloži u kojem se smje-

ru trebamo razvijati, u kojim

područjima imamo najbolje

šanse za uspjeh, koje su na-

še komparativne razvojne i

ekonomske prednosti a od

sustava obrazovanja oče-

kujemo da nas obavijesti za

koje proizvodne djelatnosti

imamo najbolje stručnja-

ke. Tako gledano, znanstve-

no-istraživačka djelatnost i

sustav obrazovanja trebaju

usmjeravati ekonomski ra-

zvoj Hrvatske.

e e li as zalju ljenici u tr iš-

nu samoregulaciju optu iti za

neovlašteno konstruiranje u-

du nosti

Svjestan sam da će ta teza

nakostriješiti barem dvije

grupe srodnih oponenata.

edni će tvrditi da ništa osim

tržišta nije u stanju regulira-

ti razvoj gospodarstva. Ta-

kvi su samo dijelom u pravu

jer je, s jedne strane, “nevid-

ljiva ruka” tržišta već od 30-

ih godina prošloga stoljeća

znatno manje djelatna no što

se to želi priznati. Prisjetimo

se da su nedavne državne in-

tervencije gotovo posvuda, a

napose u Sjedinjenim Ame-

ričkim Državama i u Ujedi-

njenom Kraljevstvu, u dvije

države najliberalnijih eko-

nomija, sanirale financij-

sku industriju i otklanjale

katastrofalne posljedice lo-

šeg tržišnog poslovanja ba-

naka. S druge pak strane i

to je tržište regulirano što

nacionalnim zakonima a što

međunarodnim sporazumi-

ma. Drugi će pak tvrditi da

sustav obrazovanja i znan-

stvena istraživanja treba-

ju služiti povećanju konku-

rentnosti odnosno izobrazbi

kadrova i iznalaženju novih

tehnologija koje treba tržište

rada. No i ovi drugi su, sma-

tram, samo dijelom u pravu.

Suprotno takvima ja sam

uvjeren da su znanja i umije-

ća dobro po sebi pa vjerujem

da ona ne smiju biti instru-

mentalna nikakvim izvanj-

skim ciljevima. Slažem se

da obrazovanost treba mje-

riti i uspjesima na tržištu ra-

da kao i zapošljivošću pojedi-

naca ali treba i osvijestiti da

primarni cilj obrazovanja ni-

je pospješiti konkurentnost

već unapređivati dobrobit

ljudi – omogućiti im da bu-

du zaposlivi i zaposleni, da

od svoga rada mogu dobro ži-

vjeti, da se snalaze u svijetu

te da svoje egzistencije orga-

niziraju tako da njima budu

zadovoljni. Uz to, nitko una-

prijed ne zna koje sve poslje-

dice i primjene mogu slijediti

iz neke znanstvene spoznaje,

koja u početku može izgleda-

ti posve nepraktičkom ili ne-

komercijalnom.

Naveli ste da vidite tri razloga

razvojnog značenja Strategije

Drugi je razlog da je Hrvat-

ska malena, u ovome tre-

nutku i osiromašena zemlja

te da je znanje najprospek-

tivnija prilika za dobrobit

ljudi i uspješnost privrede.

I Hrvatskom bi trebalo ši-

riti promjenu paradigme u

poimanju uvjeta za bogat-

stvo, ili uspješnost neke te-

ritorijalne jedinice. Nekada

su bogati bili oni koji su ras-

polagali prirodnim resursi-

ma, od 19. stoljeća to je pr-

venstveno bila razvijenost

industrije, od druge polo-

vice 20. stoljeća znanje i do-

bro obrazovanje smatramo

temeljnim potencijalom do-

brobiti ljudi. I konkurentno-

sti privrede, dakako. A treći

razlog da Strategija obrazo-

vanja i znanosti bude shva-

ćena kao temeljni razvoj-

ni dokument Hrvatske jest

njezino zalaganje za inova-

tivnost. Društvena novina

može biti otpočeta i uspješ-

na jedino ako počiva na do-

bro obučenim ljudima i nji-

hovim sposobnostima. Sto-

ga je svaka inovacija usko

povezana s inovativnim sa-

držajima i fleksibilnim na-

činima obrazovanja. I obrat-

no, dobro obrazovane osobe,

opskrbljene novim znanjima

i umijećima, nastojat će oz-

biljiti svoje zamisli i lokomo-

tivno uvoditi novine u svoje

sredine.

Kako biste ocijenili socijalnu

inkluzivnost Strategije?

Strategija uistinu jest soci-

jalno inkluzivna. Tekst Stra-

tegije traži da svakome tko

Od nastavnika očekujemo da od škole sagrade oazu radosnoga mladalačkog rada i veselih bi a. gotovo ništa od toga ne mogu posti i vlastitim polo ajem nezadovoljni i društveno zapostavljeni nastavni i.

Gvozden Flego

universitas | listopad 2014. 11

P u t o k a z z a p r o m j e n e i n a p r e d a k h rvatskog ob raz ovanj a i z nanstvenog rada

želi i tko obavlja svoje uče-

ničke odnosno studentske

obveze bude omogućeno ško-

lovanje u javnim obrazov-

nim institucijama. arem

do prve kvalifikacije, jer je

radna kvalifikacija pretpo-

stavka da kvalificirana oso-

ba može živjeti od svoga ra-

da. Tekst također predviđa

da se socijalno potrebitima

financijski pomaže u školo-

vanju te da se učenicima “s

posebnim potrebama” orga-

nizira asistencija u njihovom

obavljanju školskih obveza.

No inkluzivnost u obrazov-

nom sustavu nije tek puka

primjena načela jer ta pri-

mjena sobom nosi dugoroč-

ne individualno-psihičke i

društvene posljedice. Prak-

ticiranje inkluzivnosti u ško-

li i učionici u učenicima po-

tiče su-djelatne i su-radničke

oblike ponašanja i na taj na-

čin priprema ljude za druga-

čije društvene odnose u ko-

jima suradnja dobiva pred-

nost nad konkurencijom,

ljudska zajedničkost nad

egoizmom, inkluzivnost nad

ekskluzivnošću i ekstraktiv-

nošću, međusobno uvažava-

nje nad nasiljem. udući da

o školskim iskustvima uve-

like ovise kasniji životi uče-

nika, neprocjenjiva je uloga

nastavnika u organiziranju

i pružanju tih školskih isku-

stava.

Što je osnovni uvjet da bi ova-

kav razvojni dokument pro-

funkcionirao?

Nabrojene promjene tek su

neke od predviđenih. One

se neće događati nikakvim

automatizmom temeljenim

na ministarskim dekretima

već suradnjom s onima koji

ih trebaju provoditi. Druga-

čije obrazovanje nastavni-

ka, akreditirani oblici nji-

hovog cjeloživotnog učenja,

razmjena njihovih iskusta-

va i predstavljanje najboljih

praksi, zalaganje ministara

i njihovih suradnika te zala-

ganje svih sudionika u susta-

vu mogli bi dovesti do blizi-

ne Strategijom planiranih

promjena. No da bi promje-

ne profunkcionirale, nužno

je mijenjati socijalni položaj

ključnih sudionika u njemu.

Nastavnicima povjeravamo

našu djecu i njihovu buduć-

nost, želimo da u učenicima i

studentima pobude ljubopiti-

vost, radost stjecanja znanja

i potrebu kritičkog promi-

šljanja. Od nastavnika oče-

kujemo da od škole sagrade

oazu radosnoga mladalač-

kog rada i veselih bića. A go-

tovo ništa od toga ne mogu

postići vlastitim položajem

nezadovoljni i društveno za-

postavljeni nastavnici.

to Strategija predvi a na oso-

ito osjetljivom mjestu struč-

nog veleučilišnog o razo-

vanja?

U izrazito složenom područ-

ju visokog obrazovanja

Strategija predviđa dubin-

sku umjesto površinske re-

strukturacije, na temeljima

načela bolonjskog procesa.

Zadržan je binarni sustav

no vjerojatno će u izvedbe-

nim mjerama biti jasnije

iskazana potreba i razgrani-

čenja ali i povezivanja veleu-

čilišnog i sveučilišnog kako

istraživačkog tako i obrazov-

nog pogona. A vidim i potre-

bu reafirmacije veleučilišta

jer su kvalifikacije tih škola

kod nas s nepravom tretira-

ne kao drugorazredne. I ko-

načno, prohodnost sustava

obrazovanja u Hrvatskoj tre-

ba biti znatno popravljena.

Stjecanje novih kvalifikacija

u strukovnom obrazovanju

trebalo bi biti omogućeno ap-

solviranjem diferencijalnih

modula, uskoro moramo

početi priznavati rezultate

neformalnog i informalnog

učenja, prijelaz iz jedne vrste

školovanja u drugu, npr. iz

strukovnog u općeobrazov-

ni, iz veleučilišnog u sveuči-

lišni mora vrlo skoro postati

mnogo fleksibilniji no što je

sada slučaj.

a sveučilišnu su razinu oso i-

to va na znanstvena istra iva-

nja. Kako ocjenjujete njihovo

mjesto u Strategiji?

U poglavlju o znanstvenim

istraživanjima preskro-

mnim mi se čine prikazi ne-

kolicine prioriteta. Prvi je

objedinjavanje većine jav-

nih znanstvenih instituta i

sveučilišta, čime bi istraživa-

či, u većoj cjelini, dobili novi

smisao a sveučilišta nastav-

nike, opremu i prostore. Po-

tom smatram da poticanje

znanstveno-istraživačke iz-

vrsnosti zavređuje mnogo

više pozornosti. I konačno,

ne mogu se pomiriti s uki-

danjem obveze napredova-

nja u znanstvenim zvanji-

ma, što je uređeno zadnjim

strategija obrazovanja

O b razo vanj e i zn anost h rvatski razv oj ni prioriteti

onačni prijedlog teksta Strategije rvatskom

je saboru predstavio zamjenik ministra Roko

ndričevi . onosimo redakcijski opremljeni

tekst njegova izlaganja

Vlada Republike Hrvat-

ske, slijedeći inicijativu Hr-

vatske akademije znanosti i

umjetnosti koja je, zajedno s

inistarstvom znanosti, ob-

razovanja i sporta izradila

Smjernice za izradu strategi-

je odgoja, obrazovanja, zna-

nosti i tehnologije, pokrenu-

la je u listopadu 2012. rad na

Strategiji obrazovanja, zna-

nosti i tehnologije.

Na izradi Strategije vo-

lonterski su radila 122 struč-

njaka, a pod koordinacijom

Nacionalnog operativnog ti-

jela i supervizijom Nacional-

nog koordinacijskog tijela za

izradu Strategije. Tijekom

rada na Strategiji obavljene

su brojne konzultacije s ra-

zličitim dionicima sustava

obrazovanja i znanosti, a na-

kon što je radna verzija doku-

menta predstavljena javno-

sti, otvorena je i dvomjesečna

javna rasprava tijekom koje

su dodatno obavljeni razgo-

vori s udrugama školskih

ravnatelja, senatima najve-

ćih sveučilišta, Rektorskim

zborom, HAZU, sindikatima

zaposlenih u obrazovanju,

HUP-om, Hrvatskom gos-

podarskom i obrtničkom ko-

morom, javnim institutima,

studentskim predstavnicima

i drugim dionicima sustava,

kao i klubovima saborskih

zastupnika. noge sugesti-

je i primjedbe su prihvaćene,

te je u saborsku proceduru

upućen tako dorađeni tekst.

Jasni ciljevi Strategija se zasniva na

premisi da Hrvatska obrazo-

vanje i znanost prepoznaje

kao razvojne prioritete. Pola-

zeći od takvog stava, koji ne

smije biti upitan, Strategija

se usmjerava prema ostva-

renju dva glavna cilja

1. Osigurati kvalitetno

obrazovanje dostupno svi-

ma pod jednakim uvjetima,

u skladu sa sposobnostima

svakog korisnika sustava.

2. Istraživanjima i inova-

cijama unapređivati ukupni

svjetski fond znanja te pri-

donositi boljitku hrvatskog

društva, a napose gospodar-

stva.

U svrhu ostvarenja tih ci-

ljeva Strategija uvodi kon-

cept cjeloživotnog učenja

koje se odnosi na sve aktiv-

nosti stjecanja znanja, vje-

ština, stavova i vrijednosti

tijekom života u okviru osob-

nog, društvenog ili profesio-

nalnog razvoja i djelovanja

pojedinca. jeloživotno se

učenje sastoji od formalnog,

inicijalnog obrazovanja i ob-

razovanja kroz razne oblike

neformalnog i informalnog

učenja.

Da bi se to moglo ostvari-

ti, potrebno je razviti sustav

koji će identificirati i poticati

razvoj svakog pojedinca te ga

djelotvorno profesionalno i

osobno usmjeravati. Osim to-

ga, potrebno je unaprijediti, a

u nekim dijelovima sustava

i izgraditi sustav osigurava-

nja kvalitete, kako bismo bili

sigurni da se predviđene mje-

re ostvaruju kako je planira-

no. Nužno je potrebno razviti

procese i sustav priznavanja

neformalno i informalno ste-

čenih znanja i vještina, kako

bismo što prije omogućili po-

jedincima pravo na prizna-

vanje njihovih kvalifikacija,

bez obzira na način na koji su

stečene. Potrebno je, također,

izgraditi sustav trajnog pro-

fesionalnog razvoja i usavrša-

vanja svih odgojno-obrazovnih

djelatnika. Napokon, nužno je

proširiti i unaprijediti primje-

nu informacijske i komunika-

cijske tehnologije u učenju i

obrazovanju na svim razina-

ma.

Strategija je sveobuhvatni

dokument, koji se bavi svim

razinama odgoja i obrazova-

nja, od ranog i predškolskog,

do visokoškolskog obrazova-

nja i obrazovanja odraslih, a

uz to obuhvaća i znanost. Kao

takva, ona je mogla biti uobli-

čena i kao nekoliko zasebnih

strategija za svaki pojedini

segment, ali upravo holistički

pristup obrazovanju i znano-

sti jamči sustavnu i kvalitetnu

provedbu predviđenih mjera za

cjelinu sustava.

Cjelovit sustav Istaknimo samo neke od

bitnih elemenata Strategije. U

segmentu osnovnoškolskog i

srednjoškolskog odgoja i o -

razovanja predviđa se cjelo-

vita kurikularna reforma ko-

ja znači ne samo izradu kuri-

kuluma za pojedine predmete

nego i promjenu struktrure

osnovnoškolskog obrazova-

nja, drugačiji pristup u nasta-

vi i edukaciju učitelja, podiza-

nje njihova društvenog ugleda,

kvalitetnije upravljanje odgoj-

no-obrazovnim ustanovama,

razvijanje sustava podrške

učenicima, unaprjeđivanje

uvjeta rada ustanova. Na ra-

zini srednjoškolskog obrazo-

vanja posebna se skrb posve-

ćuje strukovnom obrazovanju

koje treba postati, znatno više

no što je sada, temelj gospodar-

skog rasta. ilj je, osim toga,

staviti dijete učenika u fokus

odgojno-obrazovnog procesa,

što do sada nije bio slučaj, razvi-

jajući njegove temeljne kompe-

tencije.

U visokom obrazovanju

predviđa se revizija studijskih

programa kako bi se provela

njihova racionalizacija i ka-

ko bi se jasno definirali isho-

di učenja podizanje kvalitete

nastave i upravljanja visokoš-

kolskim ustanovama poboljša-

no financiranje zasnovano na

programskim ugovorima koji

bi visokim učilištima jamčili

autonomiju uz primjerenu od-

govornost. Potrebno je una-

prijediti potporu student-

skom standardu na način da

se s neizravnog financiranja

prijeđe na izravno, što bi re-

zultiralo racionalnijim kori-

štenjem sredstava uz bolju

skrb o socijalnoj dimenziji

studiranja.

Strategija posebnu pažnju

poklanja obrazovanju odra-

slih, području u kojem Hrvat-

ska znatnije zaostaje za dru-

gim europskim zemljama, te

predviđa mjere kojima bi se

povećalo sudjelovanje odra-

slih u svim vidovima obrazo-

vanja uz podizanje kvalitete

obrazovnih programa.

U poglavlju o znanosti na-

glašava se, među ostalim, po-

treba snažnijeg povezivanja

znanosti, visokog obrazova-

nja i inovativnoga gospodar-

stva. jerama se predviđa

podizanje kvalitete istraži-

vanja, ali i racionalizacija

korištenja financijskih sred-

stava.

Procesna provedbaStrategija završava po-

glavljem o smjernicama za

njezinu provedbu, kojim su

predviđeni i mehanizmi po-

dizanja društvene svijesti o

važnosti obrazovanja i zna-

nosti, što je važan uvjet za

uspješno provođenje pred-

viđenih mjera. Hrvatsko se

društvo mora mobilizirati u

iskrenom nastojanju da se

odgojno-obrazovni sustav

unaprijedi, jer je to važno za

budućnost svih, a pogotovo

djece i mladih.

Ova Strategija nije usko

vremenski ograničena, jer

su za ostvarenje nekih cilje-

va potrebni vrlo dugi roko-

vi, dok se neki ciljevi mogu

ostvariti vrlo brzo. Obrazo-

vanje i znanost su sustavi

koji su osjetljivi i nagle, nedo-

voljno pripremljene promje-

ne mogu im nanijeti ozbilj-

nu štetu. Zbog toga Strategi-

ja predviđa izradu akcijskih

planova projektnim planira-

njem kojim će za svaki poje-

dini segment biti točno usta-

novljeno koji su ljudski, ma-

terijalni i financijski resursi

potrebni za njegovo ostvari-

vanje i u kojem vremenskom

roku. Opredjeljivanjem za

ovu Strategiju Hrvatska za-

počinje dugoročnu sustavnu

brigu o obrazovanju i znano-

sti kao svojim nacionalnim i

razvojnim prioritetima koji

će njezinim građanima omo-

gućiti kvalitetniji i ispunjeni-

ji život. Dugoročna će zadaća

Hrvatskog sabora biti da pe-

riodično razmotri ostvariva-

nje strateških ciljeva i ocijeni

treba li Strategiju nadopuniti

ili korigirati. edino tako će

se, zajedničkim djelovanjem

svih dionika sustava, postići

ostvarivanje dva glavna cilja

Strategije.

Najrazvijeniji su svjesni tzv. strategijskog paradoksa u brzo promjenljivome svijetu, posebice u izrazito dinamičnim djelatnostima kao što je znanstvenoistra-ivačka. aradoks

se sastoji u tome da u samom trenutku dovršetka strategijskog dokumenta on postaje zastario.

zakonskim promjenama.

Zamisao da bi netko mogao

taboriti npr. 20 godina u zva-

nju docenta čini mi se posve

mediokritetnom.

Veliki su publicitet dobile EU

primjedbe da je Strategija za-

nemarila strukovno obrazo-

vanje?

Predtercijarno obrazovanje

spada u ingerencije država-

članica, osim strukovnog,

zbog kompatibilnosti rad-

nih kvalifikacija u EU od-

nosno nesmetanog kretanja

radne snage. islim da ne-

će biti teško odgovoriti pri-

mjedbama tijela EU da u na-

šoj Strategiji strukovno ob-

razovanje zahtijeva dodatne

kvalifikative. EU se znatno

više bavi tercijarnim i bo-

lonjskim procesom. ormal-

no smo usuglašeni s europ-

skim preporukama u viso-

kom obrazovanju. Ponešto

zaostajemo u znanstvenim

istraživanjima no mnogo

više zbog manjka novca no

nevoljkosti naših istraživa-

ča. Uprkos velikim financij-

skim nedaćama u Hrvatskoj

djeluje više desetaka svjet-

ski priznatih znanstvenika

koji zavređuju mnogo bolje

uvjete rada i mnogo više do-

maćeg uvažavanja no što je

to sada slučaj.

to ka ete na rugalicu da je ri-

ječ o popisu lijepi elja

Svaka je strategija popis li-

jepih želja ili pravila kako

ih ozbiljiti. Vaclav Havel je

tokom svog prvog nastupa

u Parlamentarnoj skupšti-

ni Vijeća Europe kazao da

neće biti bolje Europe ako

prestanemo sanjati bolju

Europu. Vjerojatno je tako

i sa startegijama. U ovoj za-

sigurno postoji zajednički

nazivnik za većinu u nas

djelujućih političkih opci-

ja. Umjesto da se poveže-

mo zajedničkostima, zar

ćemo se opet osporavati

hipostaziranim razlika-

ma Zar nije došlo vrijeme

da skupimo glave i da do-

govorimo kojim smjerom

mijenjati naše u mnogome

zaostale i osiromašene su-

stave obrazovanja ao mi

je da su neke političke op-

cije bile protiv donošenja

ove Strategije jer je obra-

zovanje presudbonosno da

bi o njemu mogao odlučiva-

ti dio društva ili političkog

korpusa.

a kraju, što smatrate ključ-

nim za du novousvojene

Strategije obrazovanja?

Autori Strategije bili su od-

lučni u iskazivanju privre-

menosti njihovog uratka.

Njihova nakana nije bila

definirati jednu temeljitu

promjenu već ukazati na

potrebu neprestanog na-

dograđivanja postignutog.

Na proces. U tome je viso-

ki doseg i veliki potencijal

ove Strategije.

universitas | listopad 2014.12

D U MP U d r u g a m l a d i h p r o g r a m e r a

Š to j e D U M P

D U M P danas

D U M P c il j eviD U M P uspj esi

Izgradnja zajedniceMisija DUMP-a jest izgra-

diti zajednicu koja će okuplja-

ti mlade programere, dizajne-

re, menadžere, ekonomiste,

ali i druge komplementarne

profesije koje nadopunjuju tu

zajednicu, voditi ih i pomaga-

ti im, stimulirati ih i poticati

na putu do izvrsnosti.

uradnja stru njakaeđu prvim ciljevima je

stvaranje zajednice u kojoj su-

rađuju mladi stručnjaci oku-

pljeni oko zajedničkih tema i

izazova. Ta suradnja obojena

je nesebičnom spremnošću da

jedni drugima pomognu, ali i

da se zabave i opuste na putu

do zajedničkog uspjeha.

Razvijanje sposobnostiSvaki član ima priliku ot-

kriti gdje leže njegove ili njezi-

ne sklonosti i polja posebnog

interesa. Uz pomoć drugih,

iskusnijih članova, može radi-

ti na razvijanju tih sklonosti,

savladavanju potrebnih alata

i snalaženju u novoj proble-

matici. Svoja, netom razvije-

na znanja, polako primjenju-

je na projektima udruge, usa-

vršavajući ih do razine kada

i sami mogu početi pomagati

novim, neiskusnijim članovi-

ma zajednice.

Po o budu i lanovi a

i širenje entuzijazmalanovi zajednice, koji su

na neki način otkrili svoj put

i iskoristili svoje sposobno-

sti na konkretnim projekti-

ma te izišli iz đačkih klupa,

ne napuštaju redove DU P-

a. Dapače, sada postaju vri-

jedni predavači, organiza-

tori i mentori novim gene-

racijama članova DU P

zajednice.

Danas je DU P prepoz-

natljiv ne samo po načinu na

koji organizira popularne ci-

kluse predavanja već i po na-

činu na koji organizira druge

manifestacije. Sada već pre-

poznatljivi vizualni identitet

prati brojne projekte i aktiv-

nosti kako DU P-a, tako i or-

ganizacija tijesno povezanih

s udrugom poput ES -a ili

grada Splita.

Prekrasan prostor koji je

ES ustupio udruzi postao

je njihov novi dom, ali entu-

zijazam je ostao stari, pa i da-

lje pune dvorane na svojim be-

splatnim predavanjima i pra-

tećim radionicama. Kvaliteta

rada s mladima sve je viša o

čemu svjedoče brojna prizna-

nja i nagrade kao i ugled kojeg

DU P uživa u rastućoj pro-

gramerskoj zajednici.

Početkom 200 . počelo je

druženje nekolicine učenika

3. gimnazije u Splitu i nekih

studenata ES -a. Našli su

se na polju programiranja,

novih računalnih tehnolo-

gija i informatičkih natjeca-

nja. Uskoro su se istaknuli

neki nadareni pojedinci s rje-

šenjima za određene progra-

merske izazove, kao i iskustvo

primjene tog znanja na natje-

canjima. Svoja sve bogatija

iskustva željeli su podijeliti s

drugima.

Njihova druženja podrža-

le su škole i fakulteti koje su

pohađali, pa su u prostorima

ES -a počela okupljanja

koja su se pretvorila u lijepu i

korisnu naviku. Ta druženja

su prerasla u prvi ciklus pre-

davanja pod nazivom „Škola

osnova programiranja“ na

kojem su polaznici mogli na-

dopuniti znanje iz školskih

klupa. Odaziv je bio iznena-

đenje svima stotinjak redov-

nih polaznika i njihova želja

za novim ciklusima potvrdila

je opravdanost truda tih vri-

jednih entuzijasta. Predava-

či su bili oni sami, a polaznici

svega koju godinu mlađi.

Osim predavanja, dumpov-

ci su počeli sudjelovati na na-

tjecanjima, kako domaćim ta-

ko i inozemnim, na kojima su

mogli pokazati što su naučili

družeći se u DU P-u.

Uspješnost takvog druže-

nja dovela je i do formalnog

rađanja udruge koja je veli-

ku podršku našla u ES -u

iz čijih prostora i danas dje-

luje.

ormiranje udruge proiste-

klo je, između ostalog, i iz pr-

vih natjecanja i rezultata ko-

je su postigli neki od osnivača

udruge. iljevi se nikada ni-

su mijenjali, ali je formiranje

udruge iz strukturalnih ra-

zloga bilo potrebno te danas,

nakon početnih nesigurnosti

trud uložen u okupljanje entu-

zijasta čini se potpuno oprav-

danim.

Natjecanjaodinu za godinom nizali

su se izazovi u vidu natjecatelj-

skih projekata za koje nije bi-

lo dovoljno dobro isprogrami-

rati komad softvera već je tre-

balo naučiti sve što prethodi

programiranju, kako prezen-

tirati projekt i kako pokazati

opravdanost uloženog truda.

Već od 200 . godine mladi pro-

grameri, koji tada nisu ni slu-

tili da će naći među osniva-

čima DU P-a, osvajaju prva

mjesta na nacionalnim natje-

canjima stvarajući temelje no-

vim natjecateljskim timovima

iz redova članstva, kao i novim

prvim mjestima i izvan naci-

onalnih granica. Iza brojnih

natjecateljskih timova ostala

su imena značajnijih projeka-

ta koji su ih proslavili poput

eS.Net, The all of alance,

e us, ost In Time, Think

reen, AuThink i Assemblio.

S tim projektima nastupalo

se na zanimljivim natjecanji-

ma poput icrosoft Imagine

up, eb Start ontest, Info-

kup, icrosoft Soft are Star-

tUp Academ , Shift onferen-

ce i njenog Hackathona.

Širenje entuzijazmaOvolika iskustva, znanja,

entuzijazam i uspješnost logič-

no su doveli do prvih ciklusa

predavanja na kojima su upra-

vo sudionici u tim projektima

bili kreatori, pokretači, orga-

nizatori i predavači za rastu-

ći broj polaznika od djece iz

osnovne škole do ozbiljnih po-

jedinaca koji su konačno odlu-

čili naučiti nešto o čemu su tko

zna od kada sanjali.

Podrška aUspješnost predavanja

ne bi bila moguća bez uvijek

prisutne i dragocjene podrš-

ke koju je pružao ES . Naj-

značajniju ulogu odigrao je

izv. prof. dr. sc. Srdjan Po-

drug, danas dekan, a odne-

davno konačno i počasni član

udruge DU P. Tako danas

na ES -u udruga ima svoj

prostor za rad kao i predava-

onice i laboratorije za svoje

cikluse predavanja i prateće

radionice.

PriznanjaTa suradnja nije jednostra-

na, pa je DU P aktivno uklju-

čen u kreiranje novih infor-

ovodu ova natječaja a ve besplatnu Školu osnova programiranja, pre-entira o cjelinu aktivno ti a koji or alno o novan djeluje još od

Škola osnova programiranja samo je jedan od četrnae t ciklu a e latni edukacij ki

redavanja što i je u rotekli še t odina or ani irao

universitas | listopad 2014. 13

D U MP U d r u g a m l a d i h p r o g r a m e r a

Aktivnost po kojoj je

M mo da najpoznatiji

svakako su ciklusi esplat-

ni predavanja koja se sva-

ke godine, ve šestu zare-

dom, ponavljaju. animlji-

vo je da, usprkos tome što

se organiziraju vikendom

u poslijepodnevnim sati-

ma, posje enost stalno ra-

ste i trenutno se pri li ava

rojci od polaznika.

no što te cikluse čini po-

se nim jesu pogo ene teme

i pogo en način o ra iva-

nja ti tema, pri čemu se i

predavači i polaznici do ro

za avljaju. redavači su

prete no članovi M a

i nisu profesionalni preda-

vači, ve iskusni sudionici

rojni projekata i progra-

merski izazova. natoč

tome, predavanja su na naj-

višoj profesionalnoj razini,

pomno osmišljena, do ro

izvedena i za avno o ra e-

na. u lici nikada nije do-

sadno, a za svoje aktivno

učeš e do ivaju nagradu

najčeš e nešto slatko. ri-

mjere iz svijeta programira-

nja predavači često poprate

spravljanjem koktela, pizza,

pa uljica ili pak mazanjem

palačinki kao ilustracijama

navedeni primjera. a taj

način i potpunim početni-

cima tema postane jasnija i

liska. Sve to predavači ra-

de na visokoj profesionalnoj

razini, a pose no impresio-

niraju prezentacijski mate-

rijali koji su i sami prepu-

ni zanimljivi primjera i

ivopisni dodataka. re-

davanja često prati glaz a

i vizualni efekti koji čita-

vu atmosferu pretvaraju u

sve samo ne su oparno pre-

davanje. ednako zanimlji-

ve su i radionice koje prate

predavanja, sutradan u ne-

djelju, na kojima polaznici

imaju priliku raditi na ra-

čunalima te uz pomo dum-

povaca produ iti teoretska

znanja stečena dan ranije.

Sve to zajedno nadilazi oče-

kivanja i najza tjevniji po-

laznika pa ne čudi stalni po-

rast novi polaznika iz go-

dine u godinu.

C ikl usi predavanj a

D U M P sutraUgodna atmosfera za rad i druženje

DU P sutra će biti mjesto

na kojem će pojedinci koji že-

le više - to moći i ostvariti.

Ne samo u području progra-

miranja već i u svim prate-

ćim područjima potrebnim

da bi se zaokružio određe-

ni projekt. U DU P-u će ih

dočekati izvrsno opremljen

prostor, prijateljska i ugodna

atmosfera, kako za rad tako i

za druženje. To će biti mjesto

na kojem će uvijek moći do-

biti podršku, pitati za savjet

i pronaći rješenja.

Prijatelji, kolege, poslodavci

DU P neće biti samo mje-

sto na kojem će stručno na-

predovati već i mjesto na

kojem će razvijati sposob-

nosti prenošenja svog zna-

nja i iskustva drugima. Isto-

vremeno, DU P će okuplja-

ti svoje članove i u slobodno

vrijeme na zajedničkim za-

bavama i izletima. Time će

širiti krug svojih prijatelja,

kolega i istomišljenika, ali

i poznanstva izvan same

udruge bilo u društvenim,

akademskim ili poslovnim

krugovima.

Osobni razvoj i širenje horizonta

U DU P-u će se njegova-

ti holistički pristup. lano-

vi će, osim u svom glavnom

području interesa, sudjelo-

vati i učiti o drugim područ-

jima koja su vezana, kako bi

se razvili u kompletne struč-

njake. lanove DU P-a ne-

će činiti isključivo progra-

meri, već i pojedinci kojima

je glavno područje interesa

nešto drugo dizajn, marke-

ting, menadžment, multime-

dija U timskom radu svaki

član naučit će kako pristupi-

ti postavljenom zadatku, ka-

ko ga analizirati, kako osmi-

sliti njegovu realizaciju, ka-

ko tu svoju ideju prezentirati

i kako sve to prenijeti na dru-

ge.

matičkih usluga ES -a kao

i neke projekte kojima se pro-

miče fakultet.

O uspješnosti te suradnje

najbolje govori ES -ova po-

hvala DU P-u za sustavno

promicanje fakulteta, kao i

Nagrada rektora za posebna

postignuća u izvannastavnim

aktivnostima.

S lijeva (na nogama): Antonio P i ić r e e ri

ić ić r err ri ić ir

e P i ić titić e er

i ei e e e r ti e ić

i ić r P i e ićre r ić e er

P ć i ri er tr te i i

r r ir ti

universitas | listopad 2014.14

Otkriće prvoga gena

povezanog s karcinomom

jetre i ubrzanim stare -

njem, objavljeno u rujnu

u jednom od najprestižni-

jih svjetskih znanstvenih

časopisa Nature enetics,

za nas je još vrjednije kad

znamo da su u njemu, unu-

tar međunarodne znan-

stvene skupine, važnu ulo-

gu imala četiri hrvatska

istraživača nastanjena u

različitim europskim gra-

dovima. To su Ivan ikić

u rankfurtu, anoš Ter-

zić u Splitu, Kristijan Ra-

madan u O fordu (tada u

Z richu), i Davor essel u

Ulmu (sada u Hamburgu),

koji su ispisali zanimljivu

priču o suradnji i načinu

funkcioniranja današnje

znanosti. Važnost objav-

ljenog istraživanja je mno-

gostruka - u prvom redu,

već je spašen život jednog

mladog pacijenta, kojem

su na temelju istraživanja

naši znanstvenici isprav-

no predvidjeli rak jetre i

otkrili ga u ranoj fazi ta-

ko da mu je transplatacija

jetre mogla spasiti život.

Nadalje, iako su do sada

otkriveni geni povezani

s rakom debelog crijeva,

RAZGOVARAO: TOMISLAV ČIZMIĆ MAROVIĆ

van ikić, anoš erzić, ristijan amadan i avor essel, hrvatski znanstvenici s različitim europskim adresama, osim što su ostvarili znanstveno postignuće najviše svjetske razine, ispisali su i zanimljivu priču o suradnji, važnosti timskog rada i načinu funkcioniranja moderne znanosti

ako su hrvatski znanstvenici otkrili gen odgovoran za rak jetre i ubrzano starenje

znanost

i ić er ić ri ti r e e

aše istra ivanje svodi starenje i rak jetre na isti nazivnik, na mehanizme koji čuvaju naš genom i kontroliraju stanične diobe radi se o, fundamentalno, istom biološkom pro esu.

Već dugo surađujete s profesorom Đikićem?Iako ga poznajem od 1992. godine, s Ivanom Đikićem sura-đujem od njegova povratka u Europu. Moju prvu zamolbu za pomoć u razvoju vrhunske biomedicinske znanosti u Splitu Ivan je vrlo rado prihvatio, a ovo je otkriće možda kruna tih naših nastojanja. Svi su ljudi iz našeg splitskog laba bili kod njega na edukaciji i radu, a pokuse koje ne možemo napraviti ovdje, radimo kod njega u Frankfurtu. Tu je i nastava koju kao gostujući profesor na našem Fakultetu godinama besplatno izvodi (obično sam snosi i troškove putovanja). S Ivanom smo u Splitu organizirali brojne EMBO i FEBS konferencije. Do sada je Ivan u splitsku znanost, tj. u istraživanja koja smo radili u Splitu uložio više od 100 tisuća eura.

dojke, prostate i drugih,

ovo je istraživanje otkrilo

prvi gen koji je odgovoran

za nastanak raka jetre. Ta-

kođer, preko zajedničkoga

gena prvi put su povezani

rak jetre i ubrzano stare-

nje, sindrom kod kojeg se

s petnaestak godina posi-

jedi, razvije artroza zglo-

bova, očna mrena i dobije

pogrbljeno, staračko drža-

nje. Rak jetre je na 5. mje-

stu po učestalosti među

svim zloćudnim tumori-

ma i od njega svake godi-

ne u svijetu oboli oko pola

milijuna novih osoba, pa

je razumljiv interes za de-

kodiranjem ove bolesti, a

s krajnjim ciljem iznala-

ženja novih terapija i ra-

nih dijagnostičkih meto-

da. I naravno, tu je priča o

uspješnoj znanstvenoj su-

radnji, koju je za Universi-

tas prepričao splitski član

tima, prof. anoš Terzić

s edicinskog fakulteta

Sveučilišta u Splitu.

ako je počela cijela pri-

ča

Istraživanja smo počeli

Ivan ikić i ja prije 6- go-

dina. U početku je na nji-

ma radila dipl. ing. arina

Degoricija, a kada su obu-

jam i složenost posla na-

rasli, uključila se je i prof.

dr. Ivana arinović Ter-

zić. Kratko su radili i dipl.

ing Duje urić i doc. dr.

Ivana Novak Nakir. Tada

nitko na svijetu nije pro-

učavao taj gen koji još ni-

je imao službeno ime, već

oznaku 1orf124, a danas

se zove Spartan (SPRTN).

Ivan i ja smo od početka bi-

li sigurni da se radi o izni-

mno važnom genu, tj. ima-

li smo dvije naznake da je

tome tako. Prvo, taj je gen

po strukturi sličan nekim

drugim genima koji sudje-

luju u popravljanju DNA

oštećenja drugo, grupa

Ivana ikića pokazala je

da taj protein stupa u in-

tereakciju s ubikvitinom.

Ubrzo nakon toga, poka-

zali smo da njegovo ukla-

njanje čini stanice osjetlji-

vima na oštećenja naših

gena (molekule DNA), te

nam je tada bilo potpuno

jasno da u rukama imamo

zanimljivo i važno otkriće.

ako su se u istra ivanje

uključili ristijan amadan

i avor essel

Nakon otprilike tri go-

dine istraživanja koja

smo provodili u Splitu, a

unutar kojih smo dobili

zanimljive rezultate, po-

čeli smo surađivati s hr-

vatskim znanstvenikom

Kristijanom Ramadanom

(koji je tada bio u Švicar-

skoj), jer je on ekspert u po-

dručju popravljanja DNA

oštećenja. Nadalje, iz na-

ših rezultata smo znali da

protein Spartan (proteini

su funkcionalni proizvo-

di istoimenih gena) stupa

u interakciju s bjelančevi-

nom koja se zove V P, a na

kojem je već radio Kristi-

jan Ramadan te nam je od-

govarao i po toj osnovi. Ta-

da smo razmijenili materi-

jale i rezultate te smo bili

u stalnom kontaktu i dogo-

varali pokuse i analizirali

rezultate. Splet okolnosti

u priču je uveo još jednog

“našeg čovjeka”, Zagrep-

čana iz Njemačke, Davora

essela, čija je istraživač-

ka grupa imala pacijenta

sa simptomima ubrzanog

starenja. Taj je pacijent s

15 godina dobio rak jetre i

ubrzano starenje i, naža-

lost, umro s 1 godina. Da-

vorova je grupa sekvenci-

rala kompletan genom pa-

cijenta, te su pronašli da

je jedini abnormalni gen

baš onaj na kojemu smo

mi u Splitu radili, budući

Spartan. Davor je nazvao

Ivana ikića jer je pretpo-

stavio da njegova grupa

radi na tom proteinu ko-

ji bi se mogao vezivati za

ubikvitin ( ikić je svjet-

ski lider u ubikvitnskom

području), a što je uistinu

i bio slučaj. To je za nas bi-

la važna vijest jer se upra-

vo oštećenje gena koji smo

istraživali nekoliko godina

odjednom pojavilo u paci-

jenta s vrlo specifičnim bo-

lestima. Nakon provede-

nih dodatnih istraživanja

i razmjene podataka svih

istraživačkih grupa, na-

pisali smo članak koji smo

slali na objavljivanje u ne-

koliko vrhunskih časopi-

sa, među ostalim, i u Natu-

re. aš u to vrijeme, jedna

je grupa s Harvarda obja-

vila dio podataka na tom

proteinu (to je bio prvi rad

o proteinu Spartan), a ko-

je smo i mi imali, što nam

je bio “hladan tuš”, ali smo

nastavili raditi znajući da

imamo dosta dodatnih za-

nimljivih rezultata.

o, aš rad nije pri va en

iz prve

Točno. Rekli su nam

da je otkriće zanimljivo,

ali da imamo samo jed-

nog pacijenta, što njima

nije bilo dovoljno, te da tre-

bamo provesti pokuse na

pacijentovim stanicama.

Naime, jedan od važnijih

dokaza u ovakvim istra-

živanjima jest test koji se

provodi na stanicama bo-

lesnika kojim ih pokuša-

vate ozdraviti s normal-

nim genom koji se ubaci

u bolesnu stanicu. Ako je

konkretna bolest ili simp-

tom posljedica oštećenja

baš na genu, onda ubaci-

vanje zdravog gena mora

popraviti dio staničnih po-

remećaja koje imaju bole-

snikove stanice – npr. spri-

ječiti pucanje kromosoma.

Taj pokus nismo mogli na-

praviti budući da je paci-

jent već bio mrtav. Naše

rezultate, o funkciji gena i

jednom pacijentu, predsta-

vio je Kristijan Ramadan

na kongresu u Americi.

Nakon predavanja, prišao

mu je kolega iz Australije

koji je imao dva pacijen-

ta s gotovo istom klinič-

kom slikom i mutacijom u

istom tom genu. To je bila

sretna slučajnost, nakon

koje smo imali dovoljno

elemenata za potkrepljiva-

nje našeg istraživanja. Pet

autora dijeli prvo autorsko

mjesto, a nas pet dijeli do-

pisno autorstvo na radu.

Takva je praksa kada su

sve grupe imale vrlo važ-

nu ulogu u otkriću te bez

bilo koje od njih, pa tako

i splitske, otkrića i objave

rada ne bi bilo.

a taj je način jedan od

pacijenata i spašen...

Da. Kada smo za nje-

ga saznali, dječak je imao

13 godina, a njegov stari-

ji brat je, nažalost, već bio

umro od raka jetre. ajci

smo savjetovali da i kod

drugog djeteta provjeri

gen Spartan i vidi je li ab-

normalan, jer ako i taj dje-

čak ima mutiran gen, vje-

rojatno će ga zadesiti slič-

na sudbina. Nažalost, gen

je bio abnormalan, pa smo

ju upozorili da je velika

vjerojatnost da dijete ra-

zvije rak jetre. Prema na-

šoj uputi, redovito su išli

na ultrazvuk i uhvatili su

rak jetre u vrlo ranoj fazi

te je djetetu napravljena

transplantacija jetre i još

je živo.

o e li transplatacija je-

tre spriječiti i u rzano sta-

renje?

Pretpostavljam da ne-

će. Taj je gen jednako ab-

normalan u svim organi-

ma, a u jetri, iz još uvijek

nepoznatog razloga dovo-

di do razvoja zloćudne bo-

lesti. S transplantiranom

jetrom može živjeti i dva-

desetak godina, te mislim

i ić ier ić

universitas | listopad 2014. 15

i e ie i e i e i r t r e e tr r re ri r ić i r e e i r r i i P

P revedim o naj b ol j e dokaz e u m edic ini na h rvatski j ez ik!

Hrvatski Cochrane ogra-

nak neprofitna je organiza-

cija utemeljena 2008. godine

pri Medicinskom fakultetu

u Splitu, s ciljem promica-

nja medicine utemeljene na

dokazima. Prvih par godi-

na aktivnosti ogranka bile

su orijentirane isključivo

prema zdravstvenim radni-

cima, većinom liječnicima.

Promovirali smo dokaze u

medicini i provodili eduka-

cije o sustavnim pregledi-

ma kao najboljim dokazima

u medicini, jer takva istra-

živanja sažimaju najkvali-

tetnije medicinsko znanje

za pojedina medicinska pi-

tanja. Poticali smo liječni-

ke da takva istraživanja ko-

riste u svakodnevnoj praksi.

revo enje ne a tjevan ali o e an o ao

Pritom je naglasak na

Cochrane sustavnim pregle-

dima izrađenim prema stro-

gim metodama neprofitne

Cochrane kolaboracije, a koji

se smatraju zlatnim standar-

dom dokaza u medicini. No,

paralelno s time, još od počet-

ka svojeg postojanja Cochra-

ne kolaboracija je htjela naj-

bolje dokaze u medicini pri-

bližiti i pacijentima pa svaki

ochrane sustavni sažetak

ima uz stručni, komplicirani

sažetak pun medicinske ter-

minologije, i još jedan saže-

tak koji se naziva laički saže-

tak. Taj je laički sažetak obič-

no dug 100-300 riječi i napisan

je jednostavnim jezikom tako

da bi ga svatko trebao moći

razumjeti.

Hrvatski Cochrane ogra-

nak nakon pet godina edu-

kacija posvećenih zdrav-

stvenim radnicima odlučio

se više posvetiti aktivnosti-

ma orijentiranima prema

pacijentima, stoga smo 2012.

godine počeli prevoditi laič-

ke sažetke na hrvatski jezik.

Za tu smo aktivnost dobili i

dva projekta populariza-

cije znanosti od Ministar-

stva znanosti, obrazovanja

i sporta, a u odabir sažetaka

koji se prevode uključili smo

i više udruga pacijenata.

ochrane sažetci preve-

deni na hrvatski jezik objav-

ljuju se na mrežnim strani-

cama same ochrane knjiž-

nice, a isto tako i na zasebnoj

stranici koja se zove Cochra-

ne sažetci. Ideja o posebnoj

stranici koja sadrži same

sažetke temelji se na pret-

postavci da ochrane knjiž-

nica možda odbija laike kad

tamo vide i stručni sažetak

pun složenog medicinskog

nazivlja.

U ožujku 2013. otvorili

smo i Facebook stranicu ko-

ja se zove Hrvatski Cochra-

ne ogranak i na njoj se

objavljuju također prevede-

ni ochrane sažetci, a u tre-

nutku pisanja ovog članka

stranica broji 1621 pratitelja.

Kako je laički sažetak krat-

ki prikaz cilja i zaključaka

pojedinog istraživanja pisan

jednostavnim jezikom, bez

složenih medicinskih izra-

za, za prevođenje takvog tek-

sta ne treba veliko poznava-

nje medicinskog engleskog,

već samo nešto dobre volje.

Zato prevođenje laičkih

sažetaka ochrane sustav-

nih pregleda na hrvatski je-

zik nije naročito zahtjevan,

ali je opsežan posao, a ured-

nici stranice to rade već mje-

secima. Aktivnost prevođe-

nja odvijala se sporadično,

ovisno o raspoloživom vre-

menu volontera s Medicin-

skog fakulteta u Splitu, a

onda smo u srpnju 2014. od-

lučili pozvati sve koji nam

žele pomoći u volonterskom

prevođenju da se jave i u to-

me nam pomognu – studen-

ti, zdravstveni radnici, pa i

volonteri koji nemaju medi-

cinsko obrazovanje.

re a odelu iki edijeSve se skupa ‘zakuhalo’

dolaskom Juliane Ried iz

Cochrane kolaboracije koja

je zadužena za korisničku

podršku svima koji u svije-

tu prevode laičke sažetke

Cochrane sustavnih pregle-

da, bez obzira na jezik. Nje-

zin je prijedlog bio jednosta-

van – u prevođenje se mogu

pozvati sve zainteresirane

osobe, baš kao što se izra-

đuje i ikipedija. Samo je

važno da volonteri ochra-

ne ogranka pročitaju svaki

tako prevedeni sažetak i pro-

vjere odgovara li izvorniku

na engleskom jeziku.

Ranije je na prevođenju

radilo (više ili manje) sedam

osoba, a nakon javnog pozi-

va prijavilo se još 30 volonte-

ra, među kojima i studenata

splitske Medicine i Farmaci-

je. Od 30 novih volontera ko-

ji su se javili da žele sudjelo-

vati u prevođenju ochra-

ne sažetaka, 12 ih je prevelo

barem jedan sažetak. Tako

da se broj volontera koji pre-

vode ochrane sažetke po-

većao s ranijih na 19, zbog

čega smo danas u moguć-

nosti da svaki dan možemo

objaviti jedan novi prevede-

ni ochrane sažetak.

Uvidom u teme koje su

već prevedene volonteri mo-

gu sami izabrati koju novu

temu žele prevesti, dok je ne-

kima potpuno svejedno što

prevode i oni će prevesti ko-

ju god temu im pošaljemo.

U prvih 18 mjeseci projekta

prevedeno je 249 ochrane

sažetaka, dok ih je samo u

mjesecu kolovozu 2014. pre-

vedeno 5 novih.

Sada se radi na poseb-

nom internetskom sustavu

koji bi trebao olakšati cijeli

projekt prevođenja, ponudi-

ti već prevedene riječi pre-

voditeljima, kao i omogućiti

izravno slanje sažetaka pri-

jevoda na mrežnu stranicu

ochrane knjižnice, ali još

je uvijek riječ o beta-verziji.

Svi koji žele mogu se i da-

lje javiti Hrvatskom Cochra-

ne ogranku i pomoći u pre-

vođenju ochrane laičkih

sažetaka. Ako dobro govo-

rite engleski jezik i želite

nam pomoći u prevođenju

najboljih dokaza u medici-

ni s engleskog na hrvatski

jezik, javite nam se - mnogo

ćete pomoći čak i ako preve-

dete jedan godišnje. Dosad

je objavljeno više od 6000

Cochrane sustavnih pre-

gleda, dakle ima još posla za

brojne entuzijaste koji podr-

žavaju medicinu utemeljenu

na dokazima. ekamo vas

Prof. dr. sc. Livia Puljak,

Medicinski fakultet u Splitu,

Marin Viđak, student,

Medicinski fakultet u Splitu

U srpnj u 2 0 1 4 . H rvatski C oc h rane og ranak poz vao j e svu z ainteresiranu javnost da se uključi u prevođenje laičkih sažetaka, kratkih prikaza cilja i zaključaka pojedinog istraživanja pisanih j ednostavnim j ez ikom

ri i terre ite r e

et i i e ie

K ako su h rvatski z nanstvenic i otkril i g en odg ovoran z a rak j etre i ub rz ano starenj e

Kako nastaje bolest?Koja je veza između mutacija u genima i na-stanka bolesti? Drugim riječima, iskazuje li se bo-lest uvijek kada postoji oštećenje na genu?Za sve naše osobine imamo dva gena: jedan koji smo dobili od majke, a drugi od oca. Pacijenti iz istraživanja naslijedili su mutacije na oba gena od svojih roditelja, a roditelji nisu imali simptome jer su imali jedan zdravi gen (a drugi, koji su prenijeli na svoju djecu, bio je bole-stan). Dakle, majka i otac su imali jedan zdravi gen koji je očito kompenzirao to što ovaj drugi nije radio. Gen Spartan popravlja DNA oštećenja i održava kromo-some ‘zdravima’ i kontrolira podjelu stanica, tj. onemo-gućava stanicama da se podijele dok se u potpuno-sti ne poprave DNA ošte-ćenja koja su eventualno postojala. Kako kod naših pacijenata protein nije radio kako treba, oštećenja ‘prođu’ u nove stanice, i tako vjerojatno uzrokuju maligne bolesti, te možda istim mehanizmom prido-nose i starenju.

vo otkri e znači ve u prepoznatljivost Splita na svjetskoj znanstvenoj karti, jer bez nas u Splitu, kao i drugih grupa uključenih u istra ivanje, rada ne bi bilo.

da se karcinom jetre kod

dječaka neće ponoviti, ali

pretpostavljam da će, na-

žalost, ostala tkiva nasta-

viti s ubrzanim starenjem.

to nam govori činjenica

da jedan gen kontrolira vr-

lo različite iološke procese,

starenje i razvoj zlo udne o-

lesti

To da su u podlozi zlo-

ćudnih bolesti i procesa

starenja vrlo vjerojatno

isti, osnovni biološki pro-

cesi. Nameće se pitanje -

zašto zloćudna bolest ni-

je pogodila mozak, mišić

ili slezenu, nego baš jetru.

Odgovor za sada nemamo,

ali na rješavanju tog pita-

nja planiramo raditi. U

tom cilju proizvodimo mi-

ša s ljudskim abnormalno-

stima u genu SPRTN.

a kakva daljnja istra i-

vanja upu uje vaše otkri e

Naše istraživanje svo-

di starenje i rak jetre na

isti nazivnik - čuvanje

našega genoma i kontro-

lu staničnog umnožava-

nja. Sada kada znamo za

gen koji uzrokuje nasta-

nak raka jetre, istraživači

širom svijeta moći će pa-

žljivije proučavati meha-

nizme nastanka tog raka,

promatrajući što se doga-

đa s genom Spartan tije-

kom procesa tumorigene-

ze. Jedna od stvari na kojoj

se već radi jest istraživa-

nje je li abnormalni Spar-

tan u podlozi tumora jetre

koji nastaju na drugoj os-

novi - preko hepatitisa B i

C, te alkoholizma, koji su

najčešći uzročnici raka je-

tre. Vjerojatno će ono što

nađemo na tom genu bi-

ti primjenjivo za tretman

svih vrsta raka jetre (čak

i drugih tumora), a mož-

da i za tretman ubrzanog

starenja ili starenja uop-

će. Ovo su pretpostavke i

nagađanja, no nije nemo-

guće da tako i bude. en je

iznimno zanimljiv i otvara

čitav niz istraživačkih op-

cija, te će, siguran sam, na

njemu početi raditi veliki

broj znanstvenika u svije-

tu, što će rezultirati broj-

nim novim spoznajama.

to ovo otkri e znači za

Splitsko sveučilište?

it će prepoznatljivi-

je na svjetskoj znanstve-

noj karti, a ono što je me-

ni posebno drago i na srcu

jest da je moja istraživač-

ka grupa, uz pomoć Iva-

na ikića, uspješno preš-

la put od nepostojanja bilo

kakvih uvjeta za rad (1993.

kada sam se vratio iz USA)

pa do rezultata zbog kojih

se i na Harvardu otvara

šampanjac. Nadam se da

će ovo biti dodatni poticaj

za unapređenje sveučiliš-

ne znanosti.

akve su, za sada, reakci-

je znanstvene zajednice

Rad je objavljen krajem

rujna, no za pravi odjek ne-

kog istraživanja treba pro-

teći barem koja godina. Za

sada, o njemu najviše go-

vori vrijednost časopisa u

kojem je objavljen - Nature

Genetics je najbolji časopis

u genetici, s prosječnim pe-

togodišnjim impakt fakto-

rom od 32. Nadalje, u istom

broju u kojemu je objavlje-

no naše otkriće, Nature

Genetics je imao i poseban

osvrt o njegovoj važnosti,

što je rezervirano samo za

najvažnija otkrića. To već

sada puno govori o znače-

nju našega rada.

universitas | listopad 2014.16

simpozij

Reg ional ni studentski sim pozi j

J e l i prim j ena pravil a l og ike nužna za kritičko mišljenje

Danas se u brojnim doku-

mentima koja se tiču politike

obrazovanja razvoj kritičkog

mišljenja navodi kao jedan od

glavnih ciljeva nastave. Stječe

se dojam da je najbolji način da

neku temu obradimo upravo da

je,,kritički promislimo“. Ali ka-

ko da kritički promislimo sam

pojam kritičkog promišljanja

ilo koja rasprava o kritičkom

mišljenju je cirkularna jer kroz

svoj pristup problemu kritičkog

mišljenja mi ujedno iznosimo i

stav o tome što kritičko mišlje-

nje jest. U nastavku teksta ana-

lizirat ću različita shvaćanja

kritičkog mišljenja i pokušat

ću doći do odgovora na pitanje

je li uopće moguće kritičko mi-

šljenje koje ne bi bilo zasnovano

na pravilima logike i formalne

argumentacije.

Autorice koje su se bavile

problemom kritičkog mišlje-

nja, određenja kritičkog mi-

šljenja podijelile su na ona koja

potječu iz filozofije, psihologije

i pedagogije, odnosno na logič-

ki i epistemološki pristup kritič-

kom mišljenju. U filozofskom,

odnosno logičkom pristupu

kritičko mišljenje definirano

je kao ono mišljenje koje ispu-

njava uvjete adekvatnosti i toč-

nosti i poštuje formalna pravila

logike. Kao bitni aspekti nagla-

šeni su uočavanje agrumenata

u nečijem izlaganju i procjena

njihove valjanosti, poznavanje

osnovnih pravila zaključivanja

i sposobnost da se uoče logičke

greške, kako kod sebe tako i kod

drugih.

to je kritičko išljenjeKognitivni psiholozi i psi-

holozi uopće zamjeraju filozof-

skom pristupu što opisuje ide-

alni tip mišljenja, ali ne i na-

čine na koji ljudi zaista misle

i donose odluke. Umjesto filo-

zofskih, predlažu se određe-

nja kritičkog mišljenja kao što

je R. . Sternbergovo ,,Kritičko

mišljenje označava one men-

talne procese, strategije i pred-

stave koje ljudi koriste da bi ri-

ješili probleme, donijeli odlu-

ke ili naučili nove pojmove“,

određenje Karen Huffman i

suradnika ,,Kritičko mišljenje

je kognitivna strategija nepre-

stanog provjeravanja i testira-

nja mogućih rješenja“ i ames

Dreverovo određenje ,,Kritičko

mišljenje je mišljenje o mišlje-

nju i evaluacija našeg mišlje-

nja, osjećanja i ponašanja koja

nam omogućuje da ih pojasni-

mo i unaprijedimo“.

Pod Sternbergovo određe-

nje moglo bi se podvesti ne sa-

mo kritičko mišljenje, već bilo

koje mišljenje, bilo koja strate-

gija koju koristimo pri donoše-

nju odluka, rješavanja proble-

ma i učenja novih pojmova pa

tako i razni oblici praznovjer-

ja i iracionalnih načina zaklju-

čivanja. Nedostatke definicije

koju daju Huffman i suradni-

ci lako je pokazati na primje-

PIŠE: ALEKSANDRA NINKOVIĆ ru djeteta koje rješava zadatak

iz matematike. Pokušavajući

odrediti nepoznate brojeve ko-

ji ispunjavaju tražene uvjete,

ono može,,neprestano provje-

ravati i testirati moguća rješe-

nja“, odnosno nasumično tra-

žiti brojeve koji zadovoljava-

ju uvjete u zadatku. ismo li

prije takav način razmišljanja

nazvali,,kritičkim“ ili onaj u ko-

jemu dijete uvidi odnos između

brojeva, postavi jednadžbu i na

osnovi nje riješi zadatak Dre-

ver kritičko mišljenje predstav-

lja kao neku vrstu metakognici-

je kojom procjenjujemo vlastita

mišljenja, osjećanja i ponašanja

i pomoću koje ih sebi pojašnja-

vamo i unapređujemo. Ako pro-

cjenjujemo vlastita mišljenja,

osjećanja i ponašanja, u odno-

su na koji kriterij ih procjenju-

jemo Što uopće znači pojasni-

ti sebi neko mišljenje, odnosno

osjećanje ili ponašanje Ako

tvrdimo da je moguće unapri-

jediti svoje mišljenje, zar ne

pretpostavljamo da su određe-

ni oblici mišljenja bolji od dru-

gih Kako onda određujemo do-

bro mišljenje

Ako prihvatimo definicije

kritičkog mišljenja koje nude

psiholozi mi kritičko mišlje-

nje možemo uočiti kao pose-

ban oblik mišljenja, ali ne i kao

na bilo koji način ispravniji ili

bolji oblik mišljenja od bilo ko-

jega drugoga oblika. Ako kri-

tičko mišljenje nije ni koji na-

čin ispravnije ili bolje od dru-

gih oblika mišljenja, nije jasno

zašto bi postojale pedagoške

smjernice koje se tiču poticanja

kritičkog mišljenja. Ako, pak,

želimo odrediti kritičko mišlje-

nje kao na neki način,,bolje“ ili

„ispravnije“ od bilo kojeg dru-

gog načina mišljenja, potrebno

je ukazati na kriterije u odnosu

na koje neko mišljenje određu-

jemo kao dobro, odnosno loše.

o eno ecifično t i enerali a ilno t kritičko išljenja U prethodnom odjeljku uo-

čila sam probleme s kojima se

susreću pojedine definicije kri-

tičkog mišljenja koje dolaze iz

psihologije. U nastavku teksta

pokušat ću doći do preciznijeg

određenja kritičkog mišljenja.

edna od autorica koja si-

stematično prikazuje različi-

ta shvaćanja kritičkog mišlje-

nja, elena Pešić, zasnovanost

uvjerenja na dobrim i valjanim

razlozima navodi kao karakte-

ristiku i onih shvaćanja koja

označava kao logički, i onih

koja označava kao epistemo-

loški pristup kritičkom mišlje-

nju. Kod druge autorice, Emil

ai, također pronalazimo da

su analiziranje argumenata i

tvrdnji od kojih se ti argumen-

ti sastoje, kao i traženje dokaza

kojima bismo tvrdnje potkrije-

pili, elementi kritičkog mišlje-

nja oko kojega se teoretičari iz

različitih područja slažu. Da-

kle, mogli bismo reći da se ve-

ćina autora slaže oko sljedeće

premise „Zasnivanje uvjerenja

U prostorijama Filozofskog fakulteta u Splitu, na Poljani kraljice Jelene, 2. i 3. listo-pada održan je 1. regionalni studentski simpozij: “Kritičko mišljenje”, organiziran od strane Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Splitu, Filozofskog fakulteta Sveu-čilišta u Splitu i Hrvatskog �lozofskog društva.

Nakon realizacije prvog je-dinstvenog časopisa studenata Filozofskog fakulteta u Splitu “Humanist”, dio studenata okupljenih oko tog projekta odlučio se na korak dalje potaknut istim moti-vima. Humanistom smo dali prostor našim kolegama i kolegicama da se izražavaju o problematikama koje se tiču njihovih znanosti i njihovog studija, a cilj je bio pota-knuti bolju suradnju i komunikaciju među studentima i profesorima Filozofskog fakulteta u Splitu. Studentski simpozij “Kritičko mišljenje” osmišljen je na sličan način, s istim motivima i ciljevima s tim da je on regionalnog karaktera. Osnovni motiv i svrha ovog, a i svakog budu-ćeg studentskog simpozija na Filozofskom fakultetu u Splitu je otvaranje institucionalnog prostora za suradnju i razmjenu mišljenja među studentima i studenticama humanističkih i društvenih znanosti u regiji. Kao tematski okvir za prvi regionalni studentski sim-pozij u Splitu odabran je kritički način razmišljanja koji je jedna od osnovnih kompetencija i doprinosa humanističkih i društvenih znanosti u društvu. Na simpoziju je svoje radove izložilo 26 studenata i 6 pozvanih predavača iz Splita, Rijeke, Zagreba, Osi-jeka, Beograda, Novog Sada, Niša i Skopja. Izlaganja su prikazala različite perspektive znanstvenih po-dručja sociologije, filozofije, pedagogije, povijesti, umjetničkih kritika, prava, religijskih studija te teori-je i povijesti književnosti o kritičkom mišljenju. Pri odabiru sažetaka imali smo dva kriterija. Budući da je simpozij osmišljen kao regionalni htjeli smo imati izlagače iz što više država bivše Jugoslavije. Osim toga, radili smo recenzije na temelju toga koli-ko su sažetci metodološki dobro strukturirani i koli-ko odgovaraju temi pa smo na temelju subjektivnih procjena izabrali teme koje bi se mogle realizirati kao zanimljiva i interesantna, a inovativna i atraktiv-na izlaganja. Međutim, prije svega nam je bilo bitno da primimo one sažetke koji će najviše doprinijeti motivima i ciljevima simpozija. Uz to smo htjeli ima-ti sigurnost u to što su autori u svom sažetku naveli te da iz programa simpozija dobijemo više različitih pogleda na samu temu. Što se tiče samih izlaganja i uspješnosti, simpozij “Kritičko mišljenje” organizacijski i programski spa-da u najviši rang znanstvenih skupova iz društvenih i humanističkih znanosti koji se odvijaju u Hrvatskoj, što je za studentski simpozij veliko postignuće. Naposlijetku je potrebno naglasiti i to da je simpozij organiziran materijalnim sredstvima dobivenima na drugom Natječaju za studentske projekte Stu-dentskog zbora Sveučilišta u Splitu i materijalnom potporom Filozofskog fakulteta u Splitu.

PIŠE:VALENTINA PERIŠIĆ

universitas | listopad 2014. 17

simpozij

J e l i prim j ena pravil a l og ike nužna za kritičko mišljenje

na dobrim i valjanim razlozima

predstavlja neizostavan dio kri-

tičkog mišljenja“.

Na ovu se premisu direktno

nadovezuje sljedeća ,,Da bismo

mogli procijeniti razloge kao

dobre i valjane potrebno je da

posjedujemo kriterije na osno-

vu kojih određujemo da je nešto

dobar odnosno valjan razlog“.

I autori koji zastupaju do-

menospecifičnost kritičkog

mišljenja i autori koji zastupa-

ju njegovu generalizibilnost na-

glašavaju da samo mišljenje ru-

kovođeno kriterijima može biti

kritičko.

Ono oko čega postoji nesla-

ganje je priroda tih kriterija.

Zastupnici domenospecifično-

sti smatraju da je kritičko mi-

šljenje nemoguće bez predmet-

nog znanja, a da se epistemo-

loški kriteriji razlikuju između

područja. Zastupnici generali-

zibilnosti također uviđaju zna-

čenje predmetnog znanja i pre-

poznaju da postoje kriteriji koju

su specifični za pojedina pod-

ručja. Ipak, oni smatraju da po-

stoje kriteriji u odnosu na koje

procjenjujemo je li neko mišlje-

nje kritičko koji ne zavise od te-

matike kojom se mišljenje bavi.

Zasebne epistemologije a e ni odručja nanja

Najradikalniji zastupnik

teorije o domenospecifično-

sti kritičkog mišljenja je ohn

cPeck. Da bi pokazao neo-

drživost pretpostavke o gene-

ralizibilnosti, cPeck uzima

identificiranje implicitnih pre-

postavki kao primjer kritičkog

mišljenja koji bi trebao imati op-

ću primjenu. Kako osoba koja

veoma dobro vlada logikom ni-

je sposobna identificirati impli-

citne pretpostavke u različitim

domenama ljudskog znanja,

cPeck zaključuje da je logi-

ka sasvim ili uglavnom irele-

vantna za kritičko mišljenje i

potpuni primat daje predmet-

nom znanju. Pod predmetnim

znanjem cPeck ne podrazu-

mijeva samo usvajanje poda-

taka u okviru nekog područja

već i,,prirodu mišljenja“ koja je

karakteristična za to područje

i epistemološke kriterije koji u

njoj važe. Tvrdi da su kriteriji

na osnovi kojih procjenjujemo

znanje uvijek predmetno speci-

fični te da treba govoriti o zaseb-

noj epistemologiji svakog pod-

ručja ljudskog znanja.

cPeck izriče veoma snaž-

nu tvrdnju da postoji onoliko

epistemologija koliko i pred-

metnih područja te da ne mo-

žemo govoriti o epistemološkim

kriterijima koji su zajednički za

različita predmetna područja.

Danas postoji izražena surad-

nja između istraživača iz razli-

čitih predmetnih područja na

osnovu koje nastaju interdis-

ciplinarni znanstveni radovi.

Ako prihvatimo da unutar jed-

nog znanstvenog rada moraju

postojati određeni epistemo-

loški kriteriji na osnovu kojih

je rad formuliran i prihvatimo

cPeckovu tvrdnju kao točnu,

dolazimo do proturječnosti. Ni-

je jasno kako bi uopće mogao

postojati dijalog između različi-

tih predmetnih područja, a po-

najmanje suradnja i zajednička

istraživanja, ako bi se kriteriji

na osnovu kojih određujemo da

je nešto dobar i valjan razlog u

različitim predmetnim područ-

jima razlikovali u onoj mjeri u

kojoj cPeck tvrdi da se razli-

kuju.

eodr ivo t ute eljenja kritičko išljenja a o u predmetnom znanju

Prigovoru na cPeckovo

stajalište koji sam iznijela mo-

glo bi se zamjerati da se odnosi

samo na znanstvena područja

te da ako znanost uočimo kao

zasebno predmetno područje u

kojemu vrijede posebni episte-

mološki kriteriji, cPeckovo

stajalište ostaje održivo.

Vrativši se cPeckovom

određenju kritičkog mišljenja,

možemo uočiti da on tvrdi da

je kritičko mišljenje u potpu-

nosti zasnovano u predmet-

nom znanju. Ako kritičko mi-

šljenje zaista u toj mjeri ovisi

od predmetnog znanja, na koji

način bismo mogli procjenjiva-

ti istinitost tvrdnji iz područ-

ja o kojima posedujemo malo

ili ne posedujemo nimalo zna-

nja Ako prihvatimo cPec-

kovo određenje da je kritičko

mišljenje jedino moguće uz

adekvatno predmetno znanje,

epistemički najpoštenije bilo

bi suzdržavati se od bilo ka-

kvog suda o tvrdnjama koje

dolaze iz područja o kojima ne

posjedujemo detaljno znanje.

Ipak, možemo li sebi dopustiti

da nemamo stav ni o kakvom

pitanju iz područja o kojima

ne posedujemo detaljno zna-

nje Tehnološki napredak sve

više utječe na svakodnevni ži-

vot ljudi. Postoje pitanja u od-

nosu na koja je potrebno da se

odredimo, a koja dolaze iz pod-

ručja o kojima ne možemo uvi-

jek imati detaljno znanje.

U prethodnom odjeljku po-

kazala sam s kojim se proble-

mima može susresti stajalište

o domenospecifičnosti kritič-

kog mišljenja. Stav da se epi-

stemološki kriteriji u različi-

tim područjima u potpunosti

razlikuju neodrživ je s obzi-

rom na interdisciplinarnost

koja postoji među znanosti-

ma. cPeckovo shvaćanje da

je kritičko mišljenje u potpu-

nosti utemeljeno u predmet-

nom znanju stavlja ljude u ne-

zavidan položaj kada se pred

njih iznesu tvrdnje iz područ-

ja o kojima imaju malo ili ni-

malo znanja. Svjesni smo da

je moguće donekle procijeniti i

istinitost tvrdnji iz područja u

kojima nismo stručni. Sve ovo

govori u prilog odbacivanju ja-

če teze o domenospecifičnosti

kritičkog mišljenja koju iznosi

cPeck, a kojom se tvrdi da je

kritičko mišljenje u potpuno-

sti zasnovano u predmetnom

znanju, a da primjena pravila

logike nije relevantna.

Autorica u članku obrađuje problem de niranja kritičkog mišljenja i njegove domenospeci čnosti odnosno generalizibilnosti

lek andra inkovi

Na otvorenju simpozija izlagače su pozdravili predsjednici Organizacijskog i Programskog odbora Valentina Perišić i Luka Matić, dekan Filo-zofskog fakulteta u Splitu prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, predsjednica Studentskog zbora Filozof-skog fakulteta u Splitu Sonja Carić te prorektori Sveučilišta u Splitu prof. dr. Branko Matulić i prof. dr. Boris Maleš.

PROGRAM IZLAGANJADušan Milenković (Niš): Kritičko promišljanje klasič-ne muzike u Adornovoj »Filozofiji nove muzike«Anđelko Mihanović (Split): O specifičnostima likov-ne kritike – egzegeza jedne disciplineNebojša Antešević (Beograd): Kritička interpretacija moderne arhitekture: metodološke karakteristike tumačenja i vrednovanja arhitekture turističkih obje-kata JugoslavijeDenis Jurković (Osijek): Estetsko obrazovanje kao element cjelovitog obrazovanjaGoran Stanić (Zagreb): Uloga filozofije kao kritičkog mišljenja u objavljenim religijamaValentina Perišić (Split): Gajo Petrović i uloga kritič-ke refleksije u razotuđenju čovjekaLuka Matić (Osijek): Društveno-politički angažman filozofā na tragu Gramscijeva stava »Vivo, sono parti-giano« i praxisovske nepoštedne kritike svega posto-jećegMilica Rašić (Niš): Žil Delez: filozofija kao stvaranje pojmovaNikša Babić (Split): Problemi usustavljivanja dekon-strukcije Jacquesa DerrideIvo Alebić (Zagreb): Rješenje hermenutičkog kruga u indijskoj filozofijiMarija Jakovljević (Beograd): Sociologija nije kritič-ki predmet – kritičko čitanje dokumenata koji defini-šu srednjoškolsku nastavu sociologije u SrbijiHristijan Cvetkovski (Skopje): Evropski kredit tran-sfer sistem (ECTS) i Institut za povijestAleksandra Ninković (Beograd): Da li je primena pravila logike nužna za kritičko mišljenje? Problem definisanja kritičkog mišljenja i njegove domenospe-cifičnosti odnosno generalizibilnosti.Hrvoje Potlimbrzović (Osijek): Dva pristupa proble-mu kritičkog mišljenjaMarina Meić (Split): Mogućnosti razvijanja kritičkog mišljenja u nastaviIda Kovač (Zagreb): Kritika kompetencijskog pristu-pa obrazovanju – tko je u krivu, a tko u pravu?Tea Barač (Split): Polemika o pravu na pobačaj u Re-publici HrvatskojJelena Stanković (Novi Sad): Politika menstruacijeDražen Rastovac (Rijeka): Treba li dopustiti privati-zaciju voda?Anita Lunić (Split): Filozofsko promišljanje problema rata kao specifičnog elementa u simboličkoj izgradnji kolektivnogAndrea Berber (Beograd): Evolutivna osnova mo-ralaJosip Guć (Split): Voltaireov kritički duhIvan Rak (Split): Kritičko mišljenje i njegovi neprija-teljiStrahinja Đorđević (Beograd): Preispitivanja reduk-cionističkih tendencija u savremenoj filozofijiRenata Busatto (Split): »Branislav« – prvi hrvatski ilegalni tjednikMarija Jeramaz (Split): Čitate li ikad knjige koje spa-ljujete?

POZVANA PREDAVANJAMislav Kukoč (Split): Filozofija kao kritičko mišljenjeZoran Dimić (Niš): Kritičko mišljenje u ždrelu no-vog varvarstvaLivia Puljak (Split): Šarlatanstvo u medicini i ne-dostatak kritičkog mišljenjaBerislav Žarnić, Gabriela Bašić (Split): Uloga autoriteta u kritičkom mišljenju i ravnopravnoj raspraviDavor Balić (Osijek): Prosudbe Miroslava Krleže o Vladimiru Filipoviću i njegovu tekstu »Osnovi etič-ko-filozofske orijentacije Marka Marulića«

universitas | listopad 2014.18

Hrvatsko je društvo duž-

no iskoristiti stručna znanja

i kompetencije kineziologa u

cilju zaštite zdravlja i kvalite-

te života svojih građana Sa-

mo u nekoliko generacija iz

društva u kojem je tjelesna

aktivnost bila svakodnevna

pojava, transformirali smo se

u društvo u kojem je tjelesna

neaktivnost postala normal-

na i prihvatljiva. Socijalne i

ekonomske posljedice toga ne-

prirodnog stanja su nesagle-

dive. Uzimajući u obzir troš-

kove i posljedice nekretanja,

teško je shvatiti zašto kao

društvo ne činimo više da se

„epidemija“ tjelesne neaktiv-

nosti zaustavi. Ovaj problem

modernog doba dovodi do po-

većanja broja oboljelih od kro-

ničnih bolesti i skraćenja ži-

votnog vijeka, ali isto tako ve-

likih i nepotrebnih troškova

za zdravstveni sustav zemlje.

Tjelesna aktivnost djelu-

je na različite sustave, a ne

samo na dobro zdravlje, zbog

čega je kineziologija u odgo-

vornim društvima proglaše-

na profesijom budućnosti ko-

ja je u stanju na znanstveno

utemeljen način odgovoriti

na izazove modernog načina

života postaviti dijagnozu,

prepisati i provoditi terapiju

pokretom. Stručnjaci Kine-

ziološkog fakulteta u Splitu,

razmišljajući u tom smjeru,

pripremaju nekoliko projeka-

ta kojima je za cilj podignu-

ti svijest o tjelesnoj kulturi,

važnoj za očuvanje zdravlja

u najširem smislu.

Institut za kineziologiju S ort ko dija no tički

centar Na natječaju Hrvatske

zaklade za znanost, ja osob-

no kao autor, ali i Kinezio-

loški fakultet kao instituci-

ja, postigli smo izvanredan

rezultat, te nam je odobreno

financiranje jedinog znan-

stvenoistraživačkog projek-

ta iz područja kineziologije i

sporta u Republici Hrvatskoj.

Projekt “Anaerobic capaciti-

es in kicking combat sports”

ujedno je jedini projekt iz po-

dručja Društvenih znanosti

sa Splitskog sveučilišta ko-

ji je u prvom krugu prošao

komplicirani proces među-

narodnog vrednovanja, či-

me je dobio status projekta od

iznimna značaja za Sveučili-

šte i grad Split. Odobrenim

i prihvaćenim projektnim

planom predviđena je uspo-

stava specijaliziranog labo-

PIŠE: DOC. DR.SC. DRAŽEN ČULAR

Stručnjaci ineziološkog fakulteta u Splitu upozoravaju na alarmantnu zdravstvenu situaciju kao posljedicu tjelesne neaktivnosti u društvu, te pripremaju projekte temeljene na znanstvenim spoznajama o pozitivnom utjecaju tjelesnog vježbanja na zdravlje

Što ineziološki fakultet može ponuditi Splitu

Kineziologija – profesija budućnosti Aktualna znanstvena istraživanja ukazuju na mogućnost da bi djeca današnjice, po prvi put u povijesti ljudske vrste,mogla živjeti kraće od svojih roditelja. Sve veća tje-lesna neaktivnost predstavlja trend koji je u kombinaciji s konzumiranjem prekomjernih količina hrane zabilježen u svim razvijenim zemljama svijeta. U zemljama odgovornim prema svojim građanima, programi i kampanje namijenje-ne prevenciji pretilosti i hipokinezije (smanjenja kretanja) s dobrim su razlogom postali česta pojava. U zadnjih 30 go-dina stopa pretilosti djece se utrostručila. Američka udruga za javno zdravlje (The American Public Health Association) objavila je predviđanje po kojem će se na probleme pove-zane s pretilošću do 2018. godine trošiti 21 % zdravstvenog budžeta. Nutricionisti ne preporučuju podvrgavanje djece strogim dijetama jer se to može štetno odraziti na njihov razvoj i zdravlje. Jedan od najboljih načina na koji se može stati na kraj prekomjernoj težini i brojnim bolestima, sastoji se u poboljšanju kvalitete prehrane i povećanju �zičke aktivnosti. Ključ zdravlja je vrlo jednostavan, u rukama je kineziologa i nutricionista, glasi: «više kretanja, a manje jedenja».

e r će tre i

�zička kultura

ratorija za kineziološku di-

jagnostiku. Europska unija,

Republika Hrvatska i ini-

starstvo znanosti, obrazova-

nja i sporta su posredstvom

Hrvatske zaklade za znanost

osigurali sredstva za nabav-

ku znanstvene opreme i opre-

manje laboratorija u vrijed-

nosti od oko 400 tisuća kuna.

Uspostava laboratorija treba-

la bi biti prvi korak u formi-

ranju Dijagnostičkog centra

Instituta za kineziologiju Ki-

neziološkog fakulteta u Spli-

tu, koji bi u skoroj budućno-

sti trebao biti na usluzi svim

zainteresiranim građanima,

kao i svim sportašima i sport-

skim ekipama rada Splita.

aboratorij će pružati uslu-

ge kineziološko-medicinske

dijagnostike, planiranja, pro-

gramiranja analize i kontro-

le trenažnih procesa, nutrici-

onistike i regulacije tjelesne

težine. Navedeni laboratorij

bi trebao poslužiti kao infra-

strukturni preduvjet za reali-

zaciju projekta “Izvoz znanja

u kineziologiji i sportu”.

Izvoz znanja u kineziologiji i sportu

Uz brojne druge značaj-

ke i potvrde svoje posebno-

sti, grad Split je grad sporta

i grad osebujnoga sportskog

duha, grad s izuzetnim bro-

jem vrhunskih sportaša u od-

nosu na relativno mali broj

stanovnika. Iako ima samo

oko 200 tisuća stanovnika,

čak 11 njegovih sportaša su-

djelovalo je na Olimpijskim

igrama 2012. u ondonu, a u

povijesti je osvojen relativno

veliki broj olimpijskih me-

dalja. Split ima izuzetne kli-

matske i znanstveno-struč-

ne pogodnosti, blagu medi-

teransku klimu pogodnu za

cjelogodišnje sportsko-rekre-

ativne aktivnosti i zdravstve-

ni turizam. Sport kao područ-

je primijenjene kineziologije u

gradu Splitu i Hrvatskoj ima

dugogodišnju i vrlo uspješnu

tradiciju. Pozitivan utjecaj na

zdravlje, kao i postignuti vr-

hunski rezultati zahtijevaju

da sport u našem Gradu na-

pokon zauzme jedno od ista-

knutih mjesta na ljestvici

društvenih prioriteta. Sport

je, motivacijski gledano, dje-

ci najprihvatljiviji oblik kre-

tanja, toliko potreban ljud-

skom organizmu. Danas, ka-

da vodeće svjetske sportske

velesile ulažu ogromne napo-

re i sredstva u obrazovanje i

znanost u sportu, razložno je

željeti, predlagati i poticati ta-

kve aktivnosti i u našoj sredi-

ni. Svako putovanje započinje

prvim korakom. A prvi korak

je učinjen prije tri godine. Na

stručnom studiju Kineziološ-

kog fakulteta u Splitu već se

školuju stručnjaci za sva če-

tiri polja primijenjene kine-

ziologije, i to pored klasičnog

načina i inovativnom meto-

dom učenja na daljinu. Stu-

dentima je omogućeno da,

neovisno o trenutnoj lokaciji,

savladavanjem edukativnih

programa ulažu u svoju bu-

dućnost. Idući je korak pro-

vedba programa cjeloživot-

nog obrazovanja i studija na

engleskom jeziku za potrebe

Svjetskih sportskih asocijaci-

ja, kao i dovođenje inozemnih

sportaša i ekipa na višednev-

ne pripreme kojima bi se, me-

đu ostalim, popunili smještaj-

ni kapaciteti studentskog do-

ma. Sportašima i trenerima

u sklopu Instituta za kinezi-

ologiju pružale bi se usluge

sportske dijagnostike koja je

preduvjet za dizajniranje, pra-

ćenje i unapređenje sportske

forme i postizanje vrhunskih

sportskih rezultata. Usposta-

va Splitskog centra sportske

edukacije i izvrsnosti teme-

lji se na aktualnom trenut-

ku splitskog sporta i potrebe

njegova žurnog unapređenja,

kako u izradi strateških doku-

menata i kvaliteti organizaci-

je pojedinog sporta, tako i u

praktičkom i teoretskom po-

dučavanju igrača i trenera.

Ideja pozicioniranja takvog

centra u gradu Splitu teme-

ljena je na dosadašnjem isku-

stvu, izvanrednom znanstve-

no-stručnom i obrazovnom

kadru, kao i materijalno-teh-

ničkim uvjetima koje Kinezi-

ološki fakultet svakodnevno

nadograđuje. Posebno treba

naglasiti dosadašnja pozitiv-

na iskustva i lidersku poziciju

u regiji u području edukacije

metodom učenja na daljinu.

arjan kao vje alište Posljednjih nekoliko de-

setljeća dolaze alarmantni

podaci u vezi s tjelesnom ne-

aktivnosti hrvatskih građa-

na. Zanemarivo mali broj hr-

vatskih građana kontinuira-

no i ili organizirano vježba,

a manje od dvadeset posto je

dovoljno tjelesno aktivno. Hr-

vatska je pri dnu ljestvice ze-

malja EU-a kada je tjelesna

aktivnost njezinih građana u

pitanju. Za rad Split ne po-

stoje egzaktni podaci, a koje

nam u budućnosti može pru-

žiti već spomenuti Institut, ali

jedno je sigurno i da postoje

podaci, ne bi se u većoj mjeri

razlikovali od navedenog ne-

gativnog trenda Odgovor-

nost roditelja za zdravlje dje-

teta ne smije se svesti isklju-

čivo na posjet liječniku. Puno

veći doprinos djetetovu zdrav-

lju roditelji mogu dati ako di-

jete od najranijeg djetinjstva

podržavaju i usmjeravaju u

aktivnom načinu života.

Park-šuma arjan je, na-

žalost, često na novinskim na-

slovnicama povodom urbane

devastacije tog, s kineziološ-

kog stanovišta, dragocjeno-

ga gradskog resursa. Kinezi-

ološki fakultet u suradnji s

akultetom građevinarstva,

arhitekture i geodezije Sveu-

čilišta u Splitu planira formi-

rati tim sastavljen od dekani-

ce prof. dr. sc. urđice ile-

tić, dekana prof. dr. sc. orisa

Trogrlića, prodekana prof.

dr. sc. irele alić, prof. dr.

sc. Zorana rgantova, prof.

dr. sc. Ivice oke, i moje ma-

lenkosti, s ciljem razrade mo-

gućnosti pokretanja projekta

“Park- -šuma arjan kao vjež-

balište u funkciji očuvanja i

unaprjeđenja zdravlja građa-

na grada Splita”. elja nam je

da na praktičnom primjeru

pokažemo kako suradnja dvi-

ju institucija može biti u druš-

tvenom interesu unapređenja

zdravlja građana Splita. Ideja

se temelji u objedinjavanju po-

stojeće tehnologije A -a i

stručnih znanja djelatnika

Kineziološkog fakulteta. Spe-

cijalnom kamerom moguće

je konfiguraciju marjanskih

trim-staza “prebaciti” u digi-

talni oblik, pokriti područje

bežičnim i-fi signalom, izra-

diti računalne aplikacije koje

bi u maniri digitalnog trene-

ra preko mobilnog telefona,

a temeljem mjerenih egzak-

tnih parametara, vježbači-

ma davale upute o karakteri-

stikama pojedine trim-staze,

pratile srčani ritam, dozirale

opterećenje, predlagale pri-

mjerene vježbe i smjer kreta-

nja, brojile utrošene kalorije

itd. Ako planiranu računal-

nu aplikaciju nadogradimo

mogućnošću komunikacije

na stranim jezicima, imamo

proizvod kojim bi grad Split

proširio vlastitu turističku

ponudu.

universitas | listopad 2014. 19

znanost

eđunarodna konferencija

a s u Splitu mpresivna količina analiziranih podataka i kvaliteta rezultata,

provjerenih od više neovisnih grupa, još je jednom demonstrirala snagu moderne znanosti i njezinu predanost visokim standardima

PIŠE: PROF. DR. SC. IVICA PULJAK

U organizaciji Sveučilišta u

Splitu, akulteta elektrotehni-

ke, strojarstva i brodogradnje i

Prirodoslovno-matematičkog

fakulteta, od 29. rujna do 4. li-

stopada održala se međunarod-

na konferencija “ H Da s in

Split – 2014.”, koja se svake dvi-

je godine održava u Splitu, u

palači ilesi, već od 1996. go-

dine. Konferencija se bavi fi-

zikom koja se studira na Veli-

kom sudaraču protona ( H )

u enevi, s namjerom poticaja

što većeg sudjelovanja hrvat-

skih znanstvenika u ovom glo-

balnom projektu. Pokrovitelji

konferencije su bili inistar-

stvo znanosti, obrazovanja i

sporta, Sveučilište u Splitu,

Splitsko-dalmatinska župani-

ja i rad Split.

Ovogodišnja konferencija

imala je izvrstan znanstveni

program, od fizike Higgsova

bozona, preko najnovijih re-

zultata dvaju eksperimenata iz

kozmologije, A S (Alpha a-

gnetic Spectrometer) i Planck,

do vrlo zanimljive i žive disku-

sije o budućnosti fizike čestica

i astročestične fizike u svijetu.

to o naučili do sada od LHC-a?

Prvi dan konferencije pro-

tekao je u prezentaciji statusa

H sudarača, AT AS (A To-

roidal H Apparatus) i S

( ompact uon Solenoid) ek-

sperimenta, te izvrsnom pre-

davanju zamjenika predsjed-

nika S kolaboracije prof.

dr. sc. Paraskevas Spichasa

( ERN i Sveučilište u Ateni) o

tome što smo naučili do sada od

H -a. Prof. Spichas nas je vr-

lo živopisno i uvjerljivo podsje-

tio na činjenicu da znanost uvi-

jek odgovarajući na neka pita-

nja otvori još više zanimljivih i

dubljih pitanja. Tako je, na pri-

mjer, pronalak Higgsova bozo-

na otvorio mnoštvo novih pi-

tanja e li pronađeni Higgsov

bozon elementarna čestica ili

se sastoji od više drugih če-

stica e li ovo možda prva su-

persimetrična čestica možda

jedan od pet Higgsovih bozo-

na Veže li se s česticama ta-

mne materije e li vakuum s

kojim je povezan stabilan e

li povezan s asimetrijom mate-

rija-antimaterija e li povezan

s inflacijom, te na taj način sa

svemirom kao cjelinom U po-

slijepodnevnoj sekciji prezenti-

rani su najnoviji rezultati iz fi-

zike Higgsova bozona, kojima

je potvrđeno da se svi do sada

proizvedeni rezultati, sa svim

podacima koje je H do sada

prikupio, slažu s hipotezom da

je otkrivena čestica Higgsov

bozon standardnog modela, sa

svim svojstvima koja se slažu s

očekivanjima. Nakon svih pre-

zentacija bilo je impresivno vi-

djeti količinu analiziranih po-

dataka i kvalitetu rezultata,

provjerenih od više neovisnih

grupa iz obiju velikih kolabora-

cija, AT AS i S, demonstri-

rajući još jednom snagu moder-

ne znanosti i njezinu predanost

visokim standardima.

S oj nano ti i u jetno tiIsti dan navečer u otoklu-

bu Split u armontovoj uli-

ci otvorena je izložba Art@

CMS: Umjetnost u znanosti

– ljepota u stvaranju, auto-

ra ichaela Hocha, S ko-

laboracija, ERN – eneva.

Izložba se sastojala od niza

fotografija S detektora

te umjetničkih kompozicija

fotografija detektora i pri-

rodnih elemenata (cvijeća),

predstavljajući zanimljiv

spoj prirode i tehnike, spa-

jajući na takav način umjet-

nost i znanost. Pored toga, na

pročelje palače ilesi postav-

ljena su četiri golema banera

s istom temom, simbolizira-

jući spoj znanosti i umjetno-

sti upravo na zgradi koja je u

vlasništvu Hrvatske akade-

mije znanosti i umjetnosti.

Inače, autor izložbe ichael

Hoch rođen je u eču, gdje je

studirao sport i fiziku na Teh-

ničkom sveučilištu i Sveuči-

lištu u eču. Tijekom studi-

ja i rada kao trenera bavio se

umjetničkom fotografijom

ljudskih pokreta i arhitek-

ture. Kasnije, kad je radio na

doktoratu u ERN-u u ene-

vi, započeo je rad na projektu

“ dje znanost susreće umjet-

nost”. Art S izložba je

dio obrazovne i znanstveno-

popularne inicijative S

eksperimenta na H -u. Dje-

luje kao inspirirajuća podlo-

ga za uključivanje građana,

naročito mladih, u uzbuđe-

nja modernih znanstvenih

istraživanja u fizici čestica te

istodobno promovira dijalog

između znanstvenika anga-

žiranih na H projektu sa

svijetom umjetnosti i obrazo-

vanja, za bolje razumijevanje

istraživanja u fizici čestica i

njegov doprinos obrazovanju

i društvu općenito.

otra a a le tokvarkovi a Drugi dan konferencije bio

je posvećen fizici teških iona,

koja odgovara na pitanja o po-

stojanju i svojstvima materi-

je u ekstremnim uvjetima, od

kojih je najzanimljivija kvar-

kovsko-gluonska plazma. Re-

zultati A I E i S kolabora-

cija dokazuju postojanje kolek-

tivnih efekata u korelacijama

i spektrima, postavljaju prva

ograničenja na strukturne

funkcije višeg reda, studira-

ju efekte nestajanja mlazova

i redistribucije energije, te se

nazire postojanje savršenog

fluida u sudarima teških io-

na na H -u. Poslijepodnev-

ni dio dana bio je rezerviran za

prezentaciju i diskusiju rezul-

tata fizike izvan standardnog

modela. Nakon prezentacija

velikog broja zanimljivih fizi-

kalnih modela i potrage za no-

vim fenomenima, nama mož-

da najzanimljivija prezentacija

bila je o rezultatima potrage za

leptokvarkovima u S detek-

toru, specijalnim hipotetskim

česticama koje se pojavljuju u

nekim modelima fizike izvan

standardnog modela. Postav-

ljene granice na neke od mo-

dela prezentirao je izv. prof. dr.

sc. Ilja Doršner, s katedre za fi-

ziku ES -a. Utorak navečer je

završio prijemom za sudionike

konferencije u podrumima Di-

oklecijanove palače, u sklopu

kojeg je bila i prezentacija stu-

dentskih postera.

Treći je dan organizirana

ekskurzija na otok Hvar, a če-

tvrti je bio rezerviran za fiziku

standardnog modela elektro-

slabu teoriju, kvantnu kromo-

dinamiku, fiziku top kvarka i

fiziku neutrina. Kroz mnoštvo

zanimljivih prezentacija prika-

zana su najnovija mjerenje veli-

kog broja fizikalnih fenomena

Pre i e i

standardnog modela do najve-

će preciznosti do sada posti-

gnute. Tako je, na primjer, ma-

sa top kvarka samo S detek-

torom izmjerena do preciznosti

od 0,4 . Također su diskutira-

na ograničenja na novu fiziku

izvan standardnog modela, a

posebno ističemo predavanje

dr. sc. abrizija Nestia s Insti-

tuta “Ruđer ošković” o fizici

neutrina na H -u, kroz koje

je dao izvrstan pregled sadaš-

njeg stanja i planova za buduć-

nost. Dan je završio predava-

njem dr. sc. Vincenta Poireaua

iz Annec ja ( rancuska), o re-

zultatima A S eksperimenta

objavljenima nekoliko tjeda-

na ranije, od kojih su najvažni-

ji udio pozitrona u kozmičkim

zrakama, kao i mjerenje uku-

pnog broja kozmičkih elektro-

na i pozitrona koji po jedinici

vremena i jedinici površine

upadaju na Zemlju.

udu no t če tične fi ike U petak ujutro diskutira-

ni su rezultati fizike mezo-

na, s posebnim naglaskom na

H b eksperiment na H -

u, koji je specijaliziran upra-

vo za ovu vrstu fizike. edan

od najzanimljijih rezultata

je mjerenje vrlo rijetkog pro-

cesa raspada mezona u par

miona, koji je opisan u zajed-

ničkom članku H b i S

kolaboracija, te je upravo po-

slan na publiciranje u Natu-

re. Petak poslijepodne je bio

posvećen kozmologiji i astro-

čestičnoj fizici s mnoštvom

veoma zanimljivih rezultata

iz mjerenja procesa na koz-

mičkim skalama.

Posebno je bilo zanimlji-

vo vidjeti kako se ova fizika

susreće s fizikom vrlo malog,

koja se mjeri H -ovim ek-

sperimentima, i na takav na-

čin se susreću dva opisa pri-

rode, na vrlo maloj i na vrlo

velikoj skali. Petak je zavr-

šio svečanom večerom u ho-

telu Park.

Subota ujutro započela je

predavanjem o budućnosti

ERN-a, prof. dr. sc. Sergia

ertoluccija, ERN-ova di-

rektora za istraživanje. Pro-

lazeći kroz ideje o skorim ek-

sperimentima u ERN-u, kao

i nekim planiranim za dalju

budućnost, pokazao je kako

bi trebala izgledati buduć-

nost fizike čestica.

Ono što je sigurno vidljivo

je ambicija fizičara čestica da

i dalje nastave ispitivati naj-

dublje tajne prirode, gradeći

još grandioznije eksperimen-

te, povezujući znanstvenike

iz cijelog svijeta na zajednič-

kim projektima. Nakon ovog

su slijedila predavanja o bu-

dućim planovima iz astroče-

stične fizike, nekim aspekti-

ma budućih tehnologija u fi-

zici čestica, budućnosti S

i AT AS eksperimenata, i na

kraju, kao kulminacija cije-

le konferencije, vizionarsko

predavanje prof. dr. sc. ora-

na Senjanovića, najboljeg hr-

vatskog teorijskog fizičara.

Za dvije godine nas oče-

kuje jubilarna deseta kon-

ferencije, te se nadamo da

će se konferencija nastaviti

u istom duhu u kojem je do

sada organizirana, te želj-

no očekujemo nove rezulta-

te H eksperimenata i dru-

gih zanimljivih projekata iz

fundamentalne fizike.

universitas | listopad 2014.20

teologija

‘ N aš j e studij ski prog ram obogaćenje za sveučilišnu zajednicu

je u prošloj godini prošao postupak reakreditacije, izrađeni su odgovarajući pravilnici, a studijski programi dorađeni prema normama i ishodima učenja te prevedeni na engleski jezik. Osim sve razvijenije suradnje sa sastavnicama i pojedinim nastavnicima Sveučilišta, osnovan je i već vrlo uspješan red za međunarodnu suradnju

Po tradiciji koju baštini, KBF

je neusporedivo najstarija naša

visokoškolska institucija, a po

datumu formalnog ustanovlje-

nja jedna je od najmlađih. To ni-

je jedina njezina specifičnost –

ona je posebna i po svojoj dvoj-

noj pripadnosti, s jedne strane

crkvenoj hijerarhiji, a s druge

Sveučilištu. No, dekan Kato-

ličkog bogoslovnog fakulteta

Sveučilišta u Splitu don Ante

ateljan ističe da upravo nave-

dene specifičnosti mogu origi-

nalno pridonijeti razvoju Sve-

učilišta. U svojem je programu

dekan posebnu pozornost naja-

vio produbljenju suradnje sa sa-

stavnicama Sveučilišta u Spli-

tu, uspostavljanju nove i produ-

bljenju međunarodne suradnje

te projektu nove zgrade fakulte-

ta. Stoga, iako je od stupanja na

dužnost dekana K -a prošlo

samo godinu dana, povoda za

razgovor s dekanom Matelja-

nom ne nedostaje.

Što je za djelovanje i rast va-

šeg fakulteta značilo i što da-

nas znači uključivanje u Split-

sko sveučilište

ože se slobodno reći da

visoko školstvo u Splitu ima

duboke korijene. Ako ostavi-

mo po strani srednjovjekov-

nu katedralnu školu, već je

splitski nadbiskup Ivan Do-

minik oconio 15 1. osnovao

sjemenište s filozofskim i te-

ološkim studijem, na kojem

je jedno vrijeme predavao i

znameniti arko Antun de

Dominis. Nadbiskup Stje-

pan osmi otvorio je 1 00.

godine sjemenište u kojemu

su osim gramatičko-huma-

nističke bile filozofska i teo-

loška škola. Stoga 1 00. godi-

nu smatramo rođendanom

splitske teologije. Nadbiskup

Pacifik izza je u VIII. sto-

ljeću unaprijedio taj studij, a

osnovao je i glagoljaško sje-

menište u Priku kod Omi-

ša. Ta su nastojanja pratila

i objava djela na hrvatskom

jeziku, posebno iz dogmati-

ke (Antun Kačić, Ivan de e-

nedictis) i crkvenoga prava

(Angelo Dalla osta). ran-

cuska uprava je 1 10. preu-

strojila filozofsko-teološki

studij u Splitu, koji je Austri-

ja 1 26. prenijela u Zadar, da

bi se ponovno 1922. vratio u

Split, gdje se, uza sve teško-

će koje je prošao tijekom .

stoljeća, i sada nalazi. oga-

tu povijest ima i ranjevački

teološki i filozofski studij, ko-

ji od 1699. djeluje u Šibeniku,

akarskoj i sada u Splitu.

Prijelomni trenutci u ži-

votu Teologije u Splitu i Vi-

soke franjevačke teologije u

akarskoj zbili su se 199 .

godine, kada je potpisan

Ugovor o udruživanju i osni-

vanju Katoličkog bogoslov-

nog fakulteta u Splitu, koji

je odobrila i Kongregacija

za katolički odgoj, 9. srpnja

1999., na isti dan kad je potpi-

san i Ugovor o položaju i dje-

lovanju Katoličkoga bogo-

slovnoga fakulteta u Splitu

u sustavu Sveučilišta u Spli-

tu. Od toga trenutka K je

integralni dio akademske

zajednice i svi mi, djelatnici

i studenti, osjećamo da smo

se „vratili kući“, jer smatra-

mo da u sveučilišnu zajedni-

cu i pripadamo, a vjerujem

da to smatra i velika većina

građana, kao i članova sveu-

čilišne zajednice.

ako pomiruje svoju

dvostruku prirodu pripadnosti

crkvenoj ijerar iji, personali-

ziranoj u osobi Velikog kance-

lara, i pripadnosti akademskoj

zajednici, čija je itna karakte-

ristika programska autonomi-

ja institucija i znanstvena auto-

nomija pojedinaca

KBF je u svemu, što se ti-

če odredbi iz visokoškolskog

zakonodavstva RH, jednak

ostalim fakultetima i viso-

koškolskim ustanovama.

To se odnosi na nastavnu i

znanstvenu djelatnost, na

prava i obveze studenata i

nastavnika, te ingerencije

inistarstva i AZVO-a. e-

đutim, Statut K -a također

potvrđuje i Kongregacija za

katolički odgoj, a pravilni-

ci K -a postaju važeći tek

kad ih nakon akultetskog

vijeća potvrdi Veliki kance-

lar, koji također ima diskre-

cijsko pravo podjeljivanja ka-

nonskog mandata nastavni-

cima. Tu se nipošto ne radi

o ograničavanju autonomi-

je znanstvenog rada, nego o

jasnom određenju K -a ne

samo kao akademske insti-

tucije, nego i kao crkvene vi-

sokoškolske ustanove.

to svojim specifično-

stima mo e pridonijeti Sveuči-

lištu u njegovom znanstvenom

i pedagoškom poslanju te u nje-

govu povezivanju s vlastitom

sredinom i me unarodnom

zajednicom

K je na određen način

specifičan fakultet koji svoje

dvostruko poslanje, nastav-

ne i znanstvene ustanove,

obavlja kroz širok spektar

djelovanja, u čemu je naj-

bliži visokoškolskim usta-

novama u humanističkom

području. Tko pogleda na-

še studijske programe, Inte-

grirani filozofsko-teološki,

te Preddiplomski i Diplom-

ski teološko-katehetski stu-

dij, kao i Poslijediplomske

studije, vidjet će da su tu,

osim specifičnih biblijskih i

sustavno teoloških kolegija,

i mnogi kolegiji iz filozofije,

povijesti, odgojnih znano-

sti, prava, religijskih znano-

sti i dr. Stoga su naši studij-

ski programi obogaćenje

za sveučilišnu zajednicu, a

unutarsveučilišna surad-

nja omogućava da studen-

ti s drugih sastavnica po-

hađaju određene predmete

na K -u. Kroz prošlu go-

dinu intenzivirali smo na-

pore oko međunarodne su-

radnje, te već ove godine u

okviru Erasmus programa

imamo nekoliko studenti-

ca iz Poljske i dva gostujuća

nastavnika iz Varšave i Lju-

bljane, a naši nastavnici go-

stuju na drugim učilištima.

Taj smo proces tek započeli,

a vjerujemo da ćemo ga na-

staviti i produbiti. elio bih

dodati kako KBF ima boga-

tu biblioteku s više od 40.000

svezaka, te oko 290 časopisa,

koja je umrežena u biblioteč-

ni informatički sustav. Uz to

studentima i nastavnicima

moguće je konzultirati i dje-

la iz bogate franjevačke bibli-

oteke koja bi uskoro trebala

biti prenesena u ranjevački

klerikat u Splitu.

azgovaramo s vama prak-

tično na pola vašeg mandata,

pa vas elimo pitati što je do

sada poduzeto

Nakon godinu dana de-

kanske službe mogu reći da

sam zadovoljan jer smo do-

bro obavili nekoliko važnih

RAZGOVARAO: MATE TERZE

BiografijaAnte Mateljan rođen je 1959. u Košutama (Trilj). Školovao se u Splitu i Rimu, gdje je na Pa-pinskom sveučilištu Gregoriana 1991. godine doktorirao radom o soteriologiji njemačkog evangeličkog teologa Jürgena Moltmanna. Od tada predaje dogmatsku te ekumensku teologiju i istočno bogoslovlje na Teologiji u Splitu. Od 1999. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu predaje sakramentologiju i teološku antropologiju, te izbor-ne predmete i seminare iz dogmatike. U trajno zvanje redovnog profesora izabran je 2013. godine. Obnašao je službu prodekana za nastavu na KBF-u u Splitu, te je pročelnik Katedre dogmatske teologije. Predaje na postdiplomskom studiju dogmatske i ekumenske teolo-gije KBF-a u Zagrebu i na specijalističkom studiju KBF-a u Đakovu. Trenutačno je urednik teološkog časopisa KBF-a „Crkva u svijetu“. Surađivao je na projektima iz teologije te u organizaciji međunarodnih znanstvenih skupova iz teologije, medicinske etike i pastorala bolesnika. Kao svećenik služio je u župi sv. Marka u Makarskoj a četrnaest godina bio je odgojitelj u Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Splitu. Posljednjih deset godina je pastoralni suradnik u župi sv. Spasa na Mejašima, te je dugogodišnji duhovnik Hrvatskog katoličkog liječničkog društva – podružnice Split. U nacionalnim crkvenim strukturama član je više vijeća pri HBK, te je recenzent za područje dogmatike u Komisiji za izdavanje teološko-katehetske literature i pomagala Nacionalnog katehetskog ureda HBK.

Ove smo godine osnovali Ured za međunarodnu suradnju te sklopili više međunarodnih ugovora o suradnji s teološkim fakultetima u Luzernu, Ljubljani, Varšavi, St.Georgen/Frankfurt na Majni, a u razgovorima smo i s još nekoliko europskih teoloških učilišta.

universitas | listopad 2014. 21

‘ N aš j e studij ski prog ram obogaćenje za sveučilišnu zajednicu

zadaća. Najprije, u protekloj

akademskoj godini prošli

smo postupak reakreditaci-

je, koji je upravo ovih dana

zaključen pozitivnim izvje-

šćem Stručnog povjerenstva

i Akreditacijskog savjeta, te

prijedlogom ministru o pro-

duljenju dopusnice. Poseb-

nu brigu posvetili smo izra-

di potrebnih pravilnika te

doradi svih studijskih pro-

grama prema EU normama

i „ishodima učenja“. Svi stu-

dijski programi su prevede-

ni na engleski i nalaze se na

našim mrežnim stranica-

ma. Unutar Sveučilišta naj-

intenzivnija je suradnja s i-

lozofskim fakultetom, kako

u izvođenju nastave, tako i

u razgovorima o mogućem

dvopredmetnom studiju. Su-

rađujemo s nastavnicima na

Umjetničkoj akademiji, a po-

sebno ističem izuzetno plod-

nu suradnju s rektoratom

Sveučilišta. Rektor Pavić i

njegovi najbliži suradnici

uvijek su nam bili pri ruci,

posebno u rješavanju zamr-

šenih pravnih i procedural-

nih pitanja. Vjerujem da će

se dobra suradnja nastaviti

i s rektorom Anđelinovićem

i njegovim suradnicima.

Ove smo godine osnova-

li Ured za međunarodnu su-

radnju koji je već odradio

dobar posao, te smo sklopi-

li više međunarodnih ugo-

vora o suradnji s teološkim

fakultetima u uzernu, ju-

bljani, Varšavi, St. eorgen

rankfurt na ajni, a u raz-

govorima smo i s još nekoli-

ko europskih teoloških uči-

lišta. Tu su nam od pomoći

i naši profesori koji su svoje

poslijediplomske studije za-

vršili u raznim europskim

zemljama. Sljedeći korak je

konkretno uobličenje nekoli-

ko znanstvenih projekata, u

čemu smo upućeni na znan-

stvenike iz naše akademske

zajednice te iz institucija s

kojima smo sklopili ugovo-

re o suradnji. Za ova posti-

gnuća veliku pohvalu zaslu-

žuju prodekani, dr. fra Ante

Vučković i dr. adranka ar-

maz, kao i stručne službe na

K -u.

edino što se nije poma-

klo je projekt nove zgrade

K -a. Prije desetak godi-

na odlučeno je da se gradi

na zemljištu Nadbiskupije,

a budući da K nema vla-

stitog novca, upućeni smo na

novac iz Nadbiskupije, pa će-

mo morati još neko vrijeme

pričekati. To ostaje važna za-

daća upravi K -a u bliskoj

budućnosti.

Dugo godina predajete do-

gmatsku teologiju, unutar to-

ga i sakramentologiju, o kojoj

ste ve izdali tri knjige, a u pri-

premi su još dva vaša rukopisa.

U skladu s podnaslovom jedne

vaše knjige „Jesu li sakramen-

ti isprazni o redi ili susret s o-

gom , mo ete li nam re i nešto

o oso itosti sakramenta koji je

najširem krugu najmanje po-

znat, sakramenta svetog reda,

odnosno o izazovima oda ira

sve eničkog poziva

Da, uskoro ću napuniti

četvrt stoljeća za katedrom.

oram reći da sam uvijek ra-

do predavao, a tako je i sada.

Relativno mi je lako usposta-

viti komunikaciju sa studen-

tima, iako na prvi pogled mo-

ji predmeti nisu „najprivlač-

niji“. Svojedobno smo se nas

nekolicina kolega dogovorili

da napišemo niz udžbenika

iz sustavne teologije. Taj pro-

jekt je zapeo jer su neki u me-

đuvremenu postali biskupi.

a sam zamislio niz radova

iz sakramentologije, od kojih

sam objavio tri. Ostali su do-

brim dijelom napisani, samo

ih treba još doraditi. Taj rad,

kao i predavanja iz ekumen-

ske teologije i istočnog bogo-

slovlja potaknuli su mi zani-

manje za pravoslavnu teolo-

giju svetih tajni, pa se nadam

uskoro objaviti jedan zao-

kruženi pregled „pravoslav-

ne teologije i liturgije svetih

tajni“, u čemu su mi od po-

moći i neki kolege sa pravo-

slavnog teološkog fakulteta

u eogradu.

Predavanja iz teologije

sakramenata započinjem

tvrdnjom „Sakramenti ni-

su stvari, nego događaji su-

sreta s ogom na ljudski na-

čin“. U toj tvrdnji nalazi se

i srž kršćanskog shvaćanja

svećeništva i teologije sa-

kramenta svetog reda. it

svećeništva nije tek u nje-

govoj funkciji, to jest na ra-

zini „nešto činiti“, nego je

na razini egzistencije, „biti“.

Svećenik kao osoba po r-

kvi ulazi u poseban odnos

s Isusom Kristom da bi nje-

gova egzistencija, riječ i dje-

lo postajali „put“ prema Isu-

su Kristu koji je, kako sam

za sebe reče, „Put“ do zajed-

ništva s ogom. Tako sveće-

ništvo rkve nema smisao

u samom sebi, nego u Isusu

Kristu. A to sa sobom povlači

pitanje ože li se danas čo-

vjek susresti s ogom Od-

govor vjere glasi og u Isu-

su Kristu dolazi ususret čo-

vjeku, te ga se i danas može

susresti u navještaju Riječi,

u djelima ljubavi i na osobiti

način u zajednici koja slavi

otajstava sakramente čije

je središte euharistija, kao

tvarna Kristova prisutnost

u ovom vremenu i prostoru.

U svezi s rečenim su i izazovi

svećeničkog poziva, jer se ne

može biti svećenik „na odre-

đeno vrijeme“. To bi se moglo

usporediti s brakom. Kako

bi izgledalo biti muž ili žena

„na određeno vrijeme“ Za-

pravo, ovdje je u pitanju pri-

je svega kršćanska antropo-

logija, mimo koje se ne može

razumjeti ni kršćanska te-

ologija. Uostalom, temeljna

antropološka pitanja najveći

su izazov današnjoj kulturi i

civilizaciji. Na to je posebno

upozoravao papa Ivan Pavao

II., smatrajući da upravo na

tom području teologija mo-

že dati doprinos suvremenoj

misli, ali i društvu u cjelini.

lodan ste pisac, o javi-

li ste tridesetak naslova. Ras-

pon je vašeg spisateljstva širok

od poezije, preko meditacija,

dramski tekstova, odoča-

snički vodiča i refleksija o na-

cionalnoj prošlosti i aktualite-

tu, do tekstova iz dogmatske

teologije. Je li vaš spisateljski

trud tek jedan dio vašeg inte-

gralnog anga mana, a u oslon-

cu na oso ni talent, ili pišete jer

morate, rilkeovski rečeno, jer

ez toga ne iste mogli ivjeti

Kad su me pitali zašto pi-

šem, odgovorio sam er sla-

bo pamtim, a želio bih sa-

čuvati neke blagoslovljene

trenutke. Pisanje mi je još

uvijek radost. Istina, razli-

čito je pisati znanstvene ra-

dove ili poetske meditacije,

osobna razmišljanja i moli-

tve. U svakom slučaju, osje-

ćam da mogu više, bolje i ja-

snije izreći kroz napisanu ri-

ječ. Posebno su mi pri srcu

teološke meditacije. Tu pri-

padaju i tekstovi s procesija

za Sv. Duju, na alu ospu

u Solinu, ali i dramski i po-

etski tekstovi. Neki su na-

stali na poticaj mo. don Ši-

me arovića, koji je „Dujmo-

vu oporuku“ i „Vrata vjere“

skladao u formi oratorija, a

izvode se prigodom Suda-

mje u splitskoj katedrali.

Zahvalan sam i prof. osipu

otteriju Diniju s kojim sam

objavio više monografija. Po-

sljednja knjiga, „Vrata vje-

re“, objavljena prigodom 00.

obljetnice uvinovih vratni-

ca, dvojezična je i sadrži kra-

sne fotografije ivka ačića,

koje su izložene u prizemlju

budućeg uzeja sakralne

umjetnosti, na Peristilu.

za kraj, što iste poručili

čitateljima niversitasa, po-

se no studentima našega Sve-

učilišta

Najprije, budite ponosni

na to tko ste i čiji ste, a za-

tim budite otvorena duha u

iskrenom traženju odgovora

na bitna pitanja vlastitog ži-

vota. Ne dajte se zavarati po-

luistinama ili prividom isti-

ne. Traženje istine o čovje-

ku i svijetu, nastojanje oko

spoznaje sebe i prirode, kao

i trud oko ispravnog uređe-

nja ljudskih odnosa, u konač-

nici je ono za čime svi težimo.

Sve to postaje zaista vrijedno

tek po kreposti, a najveća od

svih kreposti je ljubav. Tko

pronađe uporište vlastitog

života i svojih nastojanja u

ljubavi, evanđeoski govore-

ći, nalazi se na ožjem putu.

Taj put za nas počinje ovdje,

u Splitu, na Sveučilištu, i to

upravo sada, danas. Pa ako

nas život odvede i na kraj

svijeta, nećemo se izgubiti,

jer će nas jubav dovesti do-

ma. U zajedništvo s Onim čiji

smo, kome pripadamo.

teologija

Simpozij o odnosu države i crkve PIŠE: ANA JELIČIĆ

Katolički bogoslovni fakul-

tet Sveučilišta u Splitu organi-

zirao je jubilarni 20. međuna-

rodni teološki simpozij aič-

ka dr ava religija rkva od

ideologizirane neutralnosti do

prostora dijaloškog su ivota .

Prof. ikola i aca je ovaj za-

htjevan naslov opravdao rije-

čima da se simpozijem „želi po-

kazati da je moguća jedna la-

ička svjetovna država koja ne

guši i ne potire religijsku slo-

bodu već pridonosi javnom,

angažiranom i kreativnom

dijalogu svih religijskih i svje-

tonazorskih sastavnica druš-

tva i to na svim mjestima gdje

se događa reprodukcija života

jedne društvene zajednice“.

Isto je potvrdio i nadbiskup-

ski vikar za pastoral Splitsko-

makarske nadbiskupije prof.

dr. sc. edjeljko nte nči u

uvodnom obraćanju uzvanici-

ma riječima da se simpozijem

žele nadvladati zablude u od-

nosu država crkva u korist te-

meljnih načela u reguliranju

njihova odnosa te potaknuti

na daljnju suradnju, posebice

u području od zajedničkih in-

teresa.

Teološki skup pozdravili

su prorektor Splitskog sveuči-

lišta za međunarodnu surad-

nju i znanost prof. len Soldo,

izrazivši uvjerenje da se dijalog

države i crkve uvijek može po-

boljšavati, i prorektor za kvali-

tetu, kulturu i umjetnost, prof.

ranko Matuli , podsjećajući

na pastoralnu konstituciju Ga-

udium et spes koja poziva čovje-

ka na integralnu kulturu kao

implementaciju Evanđelja u ži-

vot, koja se događa i po dijalo-

gu države i crkve.

Sekulari acija i laička dr ava Službeno otvarajući sim-

pozij prof. fra nte učkovi

podsjetio je da je ova tema tako

aktualna da se u središtu teo-

loškog simpozija u Splitu, u ši-

rem kontekstu, našla čak še-

sti put. S obzirom na promjene

ovog povijesno turbulentnog

odnosa - od progona rkve do

konstatinovske trijumfalne

rkve preko laičke države do

današnjeg traženja što boljeg

odnosa - ove godine se simpo-

zijem htjela iskristalizirati po-

treba otvorenosti kako rkve

tako i države za neophodni di-

jalog. Hrvoje Špehar, docent na

zagrebačkom akultetu poli-

tičkih znanosti, u svom je radu

„Primjeri ideologizacije seku-

larnosti u Hrvatskoj“ naglasio

da se društvo ne mora sekula-

rizirati da bi imalo laičku drža-

vu, što se posebno vidi u multi-

kulturalnoj Europi. Pitajući se

treba li se Europska unija bavi-

ti laicizacijom svojih članica te

je li i kako je potrebno mijenja-

ti odnose u Hrvatskoj, upozorio

je kako je sama ideja sekulari-

zacije još uvijek neodređena i

dvojbena.

O pravnom položaju Katolič-

ke crkve u RH od totalitarizma

do demokracije govorio je prof.

Ivan Jakulj s K -a u Splitu,

ukazavši na prožimanje drža-

ve i rkve u nas kroz povijesni i

pravni presjek njihova odnosa.

Prof. Luca Diottalevi sa sveu-

čilišta Roma TRE u izlaganju

„ aičnost ili vjerska sloboda.

oš uvijek korisno pitanje ”, go-

vorio je bitnom razilaženju dva-

ju laičkih režima, francuskog i

onom američkog.

va odela laično ti Da je „laičnost“ složen i ne-

definiran pojam, ali i da je laič-

nost bitni dio demokracije složio

se i prof fra nte učkovi , izla-

žući temu „ aičnost u . Ta lo-

ra i . aclurea“. Dva su modela

laičnosti, liberalno-pluralistič-

ki i republikanski i dva postup-

ka, neutralnosti i udaljenosti.

Prvi se trudi oko odnosa država

crkva i ne zaobilazi poštivanje

moralnih načela i zaštitu slobo-

de pojedinca i u pitanju osobne

savjesti i u javnom izražavanju

laičnosti. To ga čini mnogo bo-

ljim modelom od onog kojim se

nameće neutralnost i ograni-

čava sloboda ili koji nosi brojne

zabrane, primjerice javnog isti-

canja određenih religioznih

simbola. Pitanjem mogućno-

sti religioznih zajednica da su-

djeluju u javno – političkom dis-

kursu i kod donošenja važnijih

odluka pozabavio se doc. Nenad

Malovi , sa zagrebačkog K -

a kroz temu „ aičnost - prilike

i zablude“. Istaknuo je zaborav-

ljenu ulogu filozofije, u dijalogu

s religijom, da pridonosi homo-

genizaciji društva. Ona može

i mora posvijestiti nove izazo-

ve teologije i politike i prido-

nijeti razumijevanju religije

u potrazi za istinom, otkriva-

ti probleme, rasvjetljavati i tu-

mačiti pojmove koji idu u pri-

log što boljeg odnosa država

crkva za cjelokupno društvo.

Religije nisu samo vrijedno-

sni sustavi niti emotivno obo-

jena moralnost, već pridonose

obrazovanju i kulturi mira i

zajedništva u pluralističkom

društvu koje nužno uključuje

religijsku raznolikost. alović

je naglasio da je institucional-

na odvojenost države od crkve

važnija za rkvu jer bi njihova

sljubljenost više štetila rkvi

nego državi jer bi rkva izgu-

bila svoju slobodu i bila instru-

mentalizirana.

eli io no o ra ovanje i ekularna dr ava

Tema prof. Martin ggle

sa Sveučilišta u eču bila je

„Religiozni odgoj u sekular-

noj državi“, a prof. lz ieta

Osewska iz Varšave i prof. Jo-

zef Stala iz Krakova „Druš-

tvene promjene i obrazovanje

u Poljskoj“ odnosno „Uloga

religijskog obrazovanja u dr-

žavnim školama“. Poljska je

država proživjela sličnu tran-

ziciju iz komunističkog u ka-

pitalističko društvo, kao i Hr-

vatska pri čemu se dogodila

„opća brutalizacija života“ i

„antropološka redukcija ljud-

skog bića“, (prof. Ose ska). U

Poljskoj koegzistiraju protur-

ječni socijalistički utjecaj i ne-

oliberalizam.

U tom kaosu treba naučiti

donositi moralne odluke, pro-

dubiti vjeru, otvoriti teološku

raspravu, rješavati etičke dile-

me, kritički pristupati mediji-

ma, izgrađivati i čuvati ljestvi-

cu vrednota i, ono najvažnije,

raditi na osobnim promjena-

ma, a upravo je to ono što se

želi postići vjeronaučnom na-

stavom u poljskim državnim

školama. Posljednji su izlaga-

či uvjerljivo argumentirali da

bi buduće generacije mogle i

trebale nastaviti putem dija-

loškog suživota.

Ukupno uzevši, Simpozij se

založio za „tip državne svjetov-

nosti koja se ne zatvara neuro-

tično u distanciranu neutral-

nost“, već koja je, kako to reče

papa ranjo, „sklona suživotu

različitih religija, i koja, prem-

da sama ne zastupa nikakav

konfesionalni stav, poštuje i

vrednuje prisutnost religiozne

dimenzije u društvu, promiču-

ći njene raznovrsne izraze“.

Simpozijem se htjela iskristalizirati potreba otvorenosti kako crkve tako i države za neophodni dijalog i njihova uloga u stvaranju pozitivnog dijaloškog raspoloženja

universitas | listopad 2014.22

sveučilišni život

1 0 g odina studij a i O dsj eka z a povij est

U petak, 25. listopada, Od-

sjek za povijest Filozofskog fa-

kulteta u Splitu proslavio je 10

godina rada svečanim činom

održanim u prostorima Kle-

rikata, najelitnije od lokacija

još uvijek dislociranog fakul-

teta, s nizom gostiju koji su

uključivali prorektora ran-

ka atulića i prof. emeritusa

osipa ilata. U pozdravnim

govorima skupu su se obrati-

li dekan Filozofskog fakulte-

ta Aleksandar akir, pročel-

nik Odsjeka za povijest Mar-

ko Trogrlić te urednici novog

zbornika ”Spalatum ue dedit

ortum” arko Rimac i Ivan

asić.

Taj broj, uspoređen s ne-

davnom proslavom 140 godi-

na povijesti na ilozofskom

fakultetu u Zagrebu, zvuči sit-

no. No, tih malih 10 godina iz-

njedrilo je ne samo kvalitetan

nastavni program, koji uklju-

U sam o 1 0 g odina iz nj edren j e kval itetan nastavni program s nizom predavača s međunarodno stečenim obrazovanjem i reputacijom, kao i zavidna izdavačka i z nanstvena produkc ij a

čuje niz vanjskih suradnika i

profesora s međunarodno ste-

čenim obrazovanjem i reputa-

cijom, nego i zavidnu izdavač-

ku i znanstvenu produkciju.

Kvaliteta produkcije Od-

sjeka za povijest pri tome ne

leži u broju objavljenih dje-

la, nego primarno u njihovoj

raznolikosti, koja je dijelom

odgovor na specifične potre-

be splitskih studenata (koji

ranije nisu imali prikladne

sveučilišne udžbenike ili li-

teraturu), a dijelom u službi

otvaranja studija povijesti

prema suvremenim metoda-

ma istraživanja koje napu-

štaju uniformnost interpre-

tacije i koncept vojne politič-

ke povijesti za volju povijesti

svakodnevice (prisutne pr-

venstveno u radu i djelu Mla-

denka Domazeta) i pluriper-

spektivnog pristupa (čega je

školski primjer monografija

assimiliana Valentea i osi-

pa Vrandečića).

Zbornik s prilozima a lu ni a ra voj tudija

Suvremen pristup i ak-

tualne polemike u povijesti,

kao i nove rezultate povije-

snih analiza i interpretacija,

studenti i znanstvena zajedni-

ca mogu naći i u navedenim

zbornicima koji donose niz

priloga kako iz Hrvatske, ta-

ko i iz inozemstva.

Ovom impozantnom nizu,

praćenom i brojnim gostova-

njima uglednih povjesniča-

ra iz države i inozemstva, pri-

družen je i zbornik “Spala-

tum ue dedit ortum”, izdan 4.

travnja 2014. godine. Za razli-

ku od prethodnih, ovaj zbor-

nik uključuje priloge svih

onih koji su bilo zaslužni, bi-

lo vezani uz razvoj Odsjeka za

povijest Filozofskog fakulteta

u Splitu. Prvi dio posvećen je

počecima i djelovanju Odsje-

ka i uključuje osam priloga,

od kojih je potrebno istaknuti

Nikšu Stančića, runu Kun-

tić akvić, Tomislava Rau-

kara i Petra Selema, profeso-

re sa zagrebačkom adresom

koji su pomagali razvoj i rad

splitskog Odsjeka. Osim njih,

prvi dio uključuje i rad arka

Trogrlića i osipa Vrandeči-

ća, profesora čiji je dolazak u

Split odlučan trenutak u poče-

cima razvoja studija povijesti.

Drugi dio uključuje niz stu-

dija i priloga profesora i surad-

nika te sadrži čak 20 priloga,

zaključno s prikazima izdanja

Odsjeka za povijest Nikše Va-

rezića. Konačno, završni dio

zbornika, koji se protegnuo na

gotovo 600 stranica, donosi i

popise diplomskih radova do

sada obranjenih na Odsjeku

Izdavačka i znanstvena produkcija U deset godina Odsjeka za povijest izdana su četiri zbornika, tri monografije i jedan udžbenik: zbornik “Kultovi, mitovi i vjero-vanja u Zagori”, koji je uredio Vicko Kapitanović; zbornik “Dalmatien als europaeischer Kulturra-um” urednika Wilfrieda Potthoffa, Aleksandra Jakira, Marka Trogrlića i Nikolaosa Truntea; zbornik radova “Dalma-cija za francuske uprave (1806.-1813.)”, koji su ure-dili Marko Trogrlić i Josip Vrandečić; “Zbornik rado-va Stijepa Obada”, koji su uredili Marko Trogrlić, Jo-sip Vrandečić, Ante Bralić i Mislav Elvis Lukšić; mono-grafija “Borba za Jadran u ranom novom vijeku: mletačko-osmanski rato-vi u venecijanskoj nunci-jaturi Josipa Vrandečića”; udžbenik “Povijesna vrela i pomoćne znanosti Vicka Kapitanovića”; monogra-fija “Diplomazia Pontificia e Regno dei Serbi Croati e Sloveni (1918.-1929.)” Massimiliana Valentea, i monografija “Stari Grad na Hvaru – otočni grad na razmeđu 19. i 20. stoljeća” Mladenka Domazeta.

PIŠE: ANITA LUNIĆ

za povijest, čime je još jednom

potvrđen odnos suradnje i me-

đusobnog priznavanja stude-

nata i profesora.

Nadamo se da će ovaj doga-

đaj i ovaj zbornik, kao njegov

trajni spomenik, inspirirati

i buduće studente da upisu-

ju studij povijest i pridonose

njegovu radu, kako sudjelova-

njem u Udruzi mladih povje-

sničara “Toma Arhiđakon”,

tako i razvijanjem novih me-

toda populariziranja ove zna-

nosti.

Novi zbornik Spalatumque dedit ortum

Svake g odine u Spl itu sve viš e stranih studenata

ovodu očetka nove aka-de ke odine udru a ra u Student et ork S lit je očet-ko li to ada odr ala tjedan do-

rodošlice ili elco e eek a ino e ne tudente koji e ovaj e-

e tar ili ak cijelu odinu rove ti tudiraju i na Sveučilištu u S litu e ina tudenata dola i reko ra-

u ro ra a o ilno ti tude-nata najve e ro ra a akade -ke o ilno ti u uro i

vaj e e e tar u S litu o-raviti trana tudenta što je li-je a činjenica jer e nji ov roj o-ve ava vaki e e tar ka e na a ina red jednica S a S lit

jedan un do a anja očeo je u li to ada u ulti unkcionalnoj dvorani Sveučilišne knji nice dje u djelatnice reda a e unarod-

nu uradnju i ra ile do rodošlicu tudenti a te i u o nale ra-

do do a ino Sveučilište i ad ini trativni rocedura a ve ani u nji ov oravak u r-vat koj akon to a S je red-tavio voj ro ra a i ki e-e tar o lije odne u tudenti

u ratnji članova S a krenuli u šetnju i o ila ak rada a navečer u i ali večeru u tradicionalnoj dal-

atin koj kono i etak je odr-an S lit it a e i ra i tra iva-

nja rada u kojoj u tudenti i ali adatak rona i nekoliko lokacija u

centru te niko tra ova te u na ti lokacija a tre ali u adano vre enu i voditi ra ličite adatke i tako ku ljati odove ri jeri-ce na ivi u orali ku iti što vi-še ljudi a ru nu oto rafiju a u

ardinu u itali rola nike a ri-jevod dal atin ki riječi i i ra a na en le ki je ik reativni adaci u no i a u o udili i tra ivač-ki du te u tudenti u ivali u ra-du u internacionalni ti ovi a te u u o navanju vo a novo rada i dru ačije er ektive ru enje je na tavljeno na or ani iranoj in-ternacionalnoj večeri dje u i ali riliku kušati ecijalitete i cije-

lo vijetaakon u o navanja S lita tu-

denti u u u otu o jetili ro ir dje u u ratnju do a i tu-

denata o li do nati nešto više o rošlo ti i adašnjo ti to a ra-da edjelja je ila re ervirana a šetnju i iknik na arjanu udu i da je ilo lije o vrije e no i u u ivali u uncu oru i društveni i ra a či e je avršen etodnev-

ni elco e eek S S lit oku-lja tudente vi akulteta elj-

ni dru enja a tudenti a i ci-jele uro e i vijeta ranak je o novan u vi nju odine i roji tride etak članova čija je i-ija o o i ino e ni tudenti-a u roce u rila od e rvat-

koj kulturi i uključivanja u druš-tveni ivot rada

Strani tudenti a koji do-u u S lit o o u ava o lakšu in-

te raciju okolino o a e o i oko otre ne a irolo ije ri-ne o e o nji ovi ravi a i in-tere i a te e inten ivno dru i-

o nji a ka e na reko t v udd u tava vako trano tudentu tudentici e dodjelju-

je jedna o o a koja e rine o nji-a te i o a e u nala enju u

novoj redini kao i u vakodnev-no ivotu S o iro na to da u no i naši članovi ili na ra -jeni reko ro ra a o ilno-

ti i a i o ili članovi S a u dru i euro ki e lja a a-ko o ili ranije u nji ovoj ko-i ra u ije o i a ove koji a e uočavaju te i eli o o o i

na naj olji o u i način na la-ila je na

universitas | listopad 2014. 23

U nizu događanja koje

organizira povodom

proslave 40. obljet-

nice svoga osnutka,

Ekonomski fakultet Sveučili-

šta u Splitu u suradnji s Turi-

stičkom zajednicom Splitsko-

dalmatinske županije bio je i

domaćin 2. znanstveno-struč-

nog skupa o arheološkom tu-

rizmu, koji se održao 23. i 24.

listopada pod nazivom „Turi-

stička valorizacija arheološ-

kih lokaliteta - odeli uprav-

ljanja arheološko-turističkim

proizvodima“. Kao što i sam

naslov skupa ukazuje, na-

glasak je stavljen na potrebu

osmišljavanja modela uprav-

ljanja arheološkom baštinom

u cilju njene održive turistič-

ke valorizacije.

uri tička valori acija ar eološke aštine

Iako je kulturna baština, a

napose arheološka, jedan od

najvažnijih resursa za razvi-

tak turizma, dosadašnja prak-

sa u Republici Hrvatskoj je po-

kazala da, ne samo da nije u

dovoljnoj mjeri turistički va-

lorizirana, već i da postoji vi-

sok stupanj nerazumijevanja,

a ponekad i antagonizma iz-

među arheološke struke i tu-

rizma, što u konačnici rezul-

tira održavanjem neprihvat-

ljive, „status uo“ situacije.

Drugim riječima, prebogata

arheološka baština ostaje do-

slovce zatrpana, oku nevid-

ljiva i za lokalno gospodar-

stvo nevažna A i te kako

je važno osvijestiti činjenicu

da je arheološka baština jed-

nom imala gospodarsko zna-

čenje i uporabnu vrijednost

te da joj turizam u suvreme-

nom kontekstu, zahvaljujući

svojoj konverzijskoj funkciji,

ponovno daje mogućnost da

pridonese razvoju lokalnoga

gospodarstva. Turistički dje-

latnici su to već odavno shva-

tili, a napose raduje činjenica

da su i mnogi djelatnici iz po-

dručja kulture i napose arhe-

ologije, svojom nazočnošću

na skupu pokazali da su i te

kako svjesni potencijala koji

nastaju iz sinergije tih dvaju

područja. Nažalost, činjeni-

ca da su sa skupa (uobičajeno)

izostali i pozvani predstavni-

ci vlasti iz jedinica lokalne

samouprave s područja Split-

sko-dalmatinske županije, ko-

ja je možda i najbogatija arhe-

ološkom baštinom i lokaliteti-

ma, ukazuje da se rasprava na

temu povezivanja arheologije

i turizma još uvijek ne shva-

ća ozbiljno, odnosno da se ne

shvaća kao potencijal koji mo-

že pridonijeti gospodarskom

razvitku.

rila od a in titucionalno okvira i certificiranje

Iz samih prezentacija, kao

i rasprave koja je uslijedila

drugog dana skupa, brojni su

sudionici iz vlastite perspek-

tive (putničke agencije, ar-

heolozi, muzejski djelatnici,

predstavnici nevladinih or-

ganizacija) ukazali na mno-

gobrojne probleme s kojima

se suočavaju u nastojanjima

da arheološku baštinu valori-

ziraju na odgovarajući način.

Rezultati rasprave, kao i

prethodno održanih prezen-

tacija poslužili su kao pod-

loga za oblikovanje niza za-

ključaka koji će biti odaslani

relevantnim institucijama.

Njihova je poruka sljedeća

Nužna je prilagodba in-

stitucionalnog okvira uprav-

ljanja arheološkom baštinom

kao turističkim resursom,

što podrazumijeva jasno de-

finiranje vrsta arheološke

baštine koje su u funkciji tu-

rizma, kao i koncepta uprav-

ljanja istom (organizacija,

financiranje, partnerstva,

marketing itd.). Ujedno, po-

trebno je izvršiti i prilagodbu

zakonodavne regulative radi

poticanja suradnje i definira-

nja uloge ključnih dionika u

procesu razvoja arheološkog

turizma

Neophodno je afirmirati

participativni pristup u pro-

cesu valorizacije arheološke

baštine kroz turizam, što po-

drazumijeva ne samo među-

sektorsko i horizontalno po-

vezivanje, već i senzibilizi-

ranje i edukaciju cjelokupne

javnosti (a napose mlade po-

pulacije). S tim u vezi nužno

je poticati izvrsnost svih di-

onika putem certificiranja u

sklopu programa cjeloživot-

nog obrazovanja (primjerice,

voditelji turističkih agencija

koje se bave arheološkim tu-

rizmom trebaju proći pro-

pisane programe koji će ih

kvalificirati za oblikovanje,

interpretaciju i prodaju pro-

izvoda arheološkog turizma,

a predstavnike kulturnih

ustanova i institucija, tj. mu-

zeja i arheoloških lokaliteta

i parkova treba educirati u

menadžerskim turističkim

znanjima i vještinama)

Na kraju, vrijedno je ista-

knuti da je i ovaj skup rezul-

tat suradnje institucija (prije

svega Ekonomskog fakulteta

i Turističke zajednice Split-

sko-dalmatinske županije) i

pojedinaca, koji su, bilo kao

predavači ili članovi znan-

stvenog i organizacijskog od-

bora ( ino Ursić, Dijana i-

jačika, idija Petrić, oško

Stella, Sanjin ihelić, a-

ja redotović) volontirali u

njegovoj realizaciji, te na taj

način, vjerujemo, pridonije-

li podizanju znanja i svijesti

o potrebi zajedničkog rada u

valorizaciji vrijedne baštine

kojom raspolažemo.

*Prof. dr. sc., Ekonomski

fakultet, Sveučilište u Splitu

baština

Rođena je u Ne orku 10. prosinca 1932., a umrla je od za-

tajenja srca u Univerzitetskoj bolnici u inneapolisu 25. rujna

2014.. inneapolis je grad u kojem je proživjela najveći dio svog

života, a Split je grad u koji je redovito tijekom toga, poslom ili

privatno, navraćala. jubav prema inneapolisu i Splitu, od-

nosno Dioklecijanovoj palači, prema njezinu mišljenju središtu

antičkog rimskog Sredozemlja, bila je strast koja je svojim za-

grljajem obuhvatila i nju i čitav njezin život.

Osim predavačke djelatnosti, bila je istaknuta i kao istra-

živač na terenu, što je potvrdila nizom članaka i publikacija o

istraživanjima u Dioklecijanovoj palači u Splitu kao i o poseb-

noj studiji o arhitektonskoj dekoraciji u njoj (“The Architectu-

ral Ornament of Diocletian s Palace at Split”, iz 1996.). ila je

prva žena koja se rame uz rame sa svojim muškim kolegama

uključila u terenska i znanstvena istraživanja na polju klasič-

ne arheologije.

Njezina prava obitelj je malobrojna, ali je izgradila obitelj

prijatelja i studenata koji su je vjerno pratili i slušali kroz život

i profesionalnu praksu. eđu njima posebno mjesto zauzimaju

suradnici na istraživanjima Dioklecijanove plače u Splitu u ko-

jima je sudjelovala punih šest godina ranc Nemeth (arhitekt),

dr. Tom raun, dr. ohn ilks, dr. prof. Ivančica Schrunk-Dvor-

žak, I. irnik, jiljana Prebanda, erko i irjana arasović,

Tomislav arasović i mnogi drugi.

Potaknuta sličnim motivima kao i niz stranih putnika i pu-

topisca koji su već od druge pol. 1 . st. i tijekom 19. st. (R.Adam,

Hebrard, . Zeiller, H.Niemann,...) zabilježili prve zapise o Di-

oklecijanovoj palači, i Sheila cNall je vjerojatno u početku

na ovaj dio svijeta gledala kao na egzotičan kraj pun tajni i ne-

poznanica. eđutim, znanstveni dio njezine duše zainteresirao

se za definiranje uzroka i posljedica fenomena koji su potekli

iz ovih krajeva, a koji su njoj iz američke perspektive bili neu-

hvatljivi i neobjašnjivi. Upravo zbog toga krenula je u avantu-

ru svog života.

arljivo upoznavajući i konzumirajući literaturu koja bi joj

pri radu mogla koristiti, virtualno ali temeljito upoznala je doma-

će istraživače i znanstvenike kao što su don rane ulić, jubo

Karaman, vito isković i njihova djela o Palači, što ju je dalje

vodilo k tada još živim istraživačima, erku i Tomislavu ara-

soviću, ranimiru abričeviću, Stjepanu unjači i drugima.

Negdje u ljeto 2012. našle smo se u kafiću u jezgri Dioklecija-

nove palače, ne sluteći da će to biti naš posljednji susret. Srce ju

je izdalo jer nije moglo pratiti strastveni ritam kojim ga je iscr-

pljivala. Vjerujem da se dobrovoljno odrekla privilegija zaštite

koju inače pruža obiteljski život. Odabravši teži put, posvetila se

struci. Oko sebe je svojim životom i radom stvorila krug svojih

prijatelja, studenata i poznanika, koje je primila u svoju „obitelj“

i koji su je vjerno pratili sve do posljednjeg trenutka.

*prof., muzejska savjetnica, Muzeja grada Splita

Sh eil a M c N al l y 1 9 3 2 . - 2 0 1 4 .

HOMAGE

A rh eol oš ka j e b aš tina j ednom im al a gospodarsko značenje i uporabnu vrijednost te joj turizam u suvremenom kontekstu ponovno daje mogućnost da pridonese razvoju lokalnoga gospodarstva

ako upravljati arh eol oš kim turizmom

Piše: LIDIJA PETRIĆ*

Lidija Petrić

Sveučilište u S litu Sveučilišni odjel a oren ične nano ti ra i uje

za izbor:1. Jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju redoviti profesor i na radnom mjestu redovitog profesora u punom radnom odnosu, u području tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i transport, grana pomorski i riječni promet- 1 izvršitelj/ica.2. Jednog suradnika u suradničkom zvanju asistent i na radnom mjestu asistenta u punom radnom odnosu, u području društvenih znanosti, polje pravo, grana trgovačko pravo i pravo društava, na predmetu Pravo društava – 1 izvršitelj/ica.Pristupnici natječaju trebaju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07-OUSRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14- O i RUSRH), Pravilnikom o organizaciji i radu Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti te Statutom Sveučilišta u Splitu.Pristupnici natječaju pod točkom 1. uz vlastoručno potpisanu prijavu na natječaj prilažu u tiskanom obliku:- životopis, preslik osobne iskaznice, preslik domovnice ili preslik potvrde o državljanstvu države članice EU, preslik diplome o odgovarajućoj stručnoj spremi, odnosno akademskom stupnju, prikaz znanstvene, nastavne i stručne djelatnosti, popis radova i radove relevantne za izbor (u elektroničkom obliku), potvrdu o poznavanju hrvatskog jezika (za pristupnike iz država članica EU)Pristupnici natječaju pod točkom 2., uz vlastoručno potpisanu prijavu na natječaj prilažu u tiskanom obliku:- životopis, preslik osobne iskaznice, preslik domovnice ili preslik potvrde o državljanstvu države članice EU, preslik diplome o odgovarajućoj stručnoj spremi, odnosno akademskom stupnju, potvrdu o poznavanju hrvatskog jezika (za pristupnike iz država članica EU)Prednost će se dati onim kandidatima pod točkom 2. natječaja koji dostave potvrdu da su tijekom studija ostvarili uspjeh koji ih svrstava među 10% najboljih studenata na studiju prava.Dodatni kriteriji za kandidate pod točkom 2. natječaja su:- ostvaren uspjeh tijekom studija na integriranom studiju prava (izvrsnost, prosjek i dužina trajanja studija), upisan poslijediplomski doktorski studij iz područja društvenih znanosti, polje pravo, objavljeni znanstveni i stručni radovi te izlaganja na znanstvenim/stručnim konferencijama.Ukoliko kandidati pod točkom 2. ispunjavaju neki od dodatnih kriterija dužni su dostaviti dokumentaciju o ispunjavanju istih, u suprotnom će se smatrati kako ih ne ispunjavaju.Na oglašena radna mjesta/zvanja mogu se, pod jednakim uvjetima, javiti osobe oba spola.Svu dokumentaciju potrebno je dostaviti u dva primjerka.Prijave se predaju u roku od 30 dana od dana objave natječaja u „Narodnim novinama“ na adresu: Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za forenzične znanosti, Ruđera Boškovića 31/IV, 21000 Split, s naznakom: »Natječaj za znanstveno-nastavna i suradnička zvanja te odgovarajuća radna mjesta«.Zakašnjele i nepotpune prijave neće se razmatrati.O rezultatima natječaja kandidati/kandidatkinje će biti obaviješteni u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o izboru.

S SS

Raspisuje

- za izbor jednog suradnika u stručno zvanje i na radno mjesto stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju, na određeno vrijeme od dvije godine s mogućnošću produžetka za još dvije godine za rad na projektu Hrvatske zaklade za znanost: “Biofizikalna konstrukcija antimikrobnih peptida i novi molekularni deskriptori“.Pristupnici moraju osim općih uvjeta propisanih Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07-Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13) ispunjavati i niže navedene obvezne uvjete i dodatne kriterije te posebne dodatne kriterije Fakulteta.Obvezni uvjeti:- Završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij biologije i kemije, kemije, molekularne biologije, fizike s orijentacijom biofizika ili srodni interdisciplinarni studij iz područja prirodnih znanosti;- Ukupan prosjek ocjena na prethodnim razinama studija (preddiplomskom, diplomskom ili integriranom studiju) koji osigurava upis na doktorski studij biofizike PMF-a u Splitu Dodatni kriteriji:- Dosadašnja priznanja, nagrade i sl. za izvrsnost u studiranju i istraživački rad;- Sudjelovanje u znanstveno-istraživačkom radu, objavljeni radovi, osobna izlaganja na znanstvenim konferencijama.Posebni dodatni kriteriji:- Prvi autor na znanstvenom radu u pripremi ili publiciranom u uglednom časopisu visokog faktora odjeka kao i visoka motiviranost za samostalno vođenje dijela projekta “in vitro” testiranja peptida na mikroorganizmima i ljudskim stanicama;- Spremnost za timski rad s nacionalnim i inozemnim istraživačima;Ispunjavanje uvjeta za upis na doktorski studij biofizike PMF-a u Splitu.Pristupnici uz prijavu prilažu: životopis, dokaz o stečenoj odgovarajućoj stručnoj spremi, prijepis ocjena s prosjekom, motivacijsko pismo, dokaz o državljanstvu, a strani državljani dužni su priložit i dokaz o poznavanju hrvatskog jezika (napredna razina) te dokaz o ispunjavanju obveznih uvjeta, dodatnih kriterija te posebnih dodatnih kriterija natječaja.Prijave se dostavljaju u roku od 30 dana od dana objave natječaja u Narodnim novinama, na adresu: Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Teslina 12, 21 000 Split.Na natječaj se mogu prijaviti osobe oba spola.Nepravovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.O rezultatima natječaja pristupnici će biti obaviješteni u zakonskom roku.

PIŠE: HELGA ZGLAV-MARTINAC*

universitas | listopad 2014.24

U četvrtak 23. listopada,

održan je šesti po redu Stu-

dentski dan sporta i aktiviz-

ma koji je Hrvatski akadem-

ski sportski savez već tradicio-

nalno organizira u suradnji sa

sveučilišnim sportskim udru-

gama i savezima naših najve-

ćih visokoškoliskih centara.

Osnovni cilj ovog projekta,

koji je započeo 2009. godine u

Rijeci, Splitu i Zagrebu pod ge-

slom “Ulice su mjesto prijatelj-

stva i druženja”, jest promocija

studentskog sporta, od vrhun-

skog do rekreativnog, kao sa-

stavnog dijela akademskog ži-

vota kojim se podiže kvaliteta

studiranja i življenja kao i pro-

mocija bilo kakvog pozitivnog

studentskog aktivizma.

Studentski dan sporta u

Splitu realiziraju Splitski sve-

učilišni sportski savez i Stu-

dentski zbor Sveučilišta u

Splitu, a dodatak „& aktiviz-

ma“ u uporabi je posljednje tri

godine jer se osim promocije

studentskog sporta žele pro-

movirati sve pozitivne aktiv-

nosti i djelovanja studenta na

području Sveučilišta u Spli-

ke (vrhunac je bilo osvajanje

europskog košarkaškog pr-

venstva u Splitu 2013.), a da

bi se tu i ostalo, neophodno

je kreniti sa sveučilišnim ko-

šarkaškim klubom koji će se

osim nacionalnog i međuna-

rodnog sveučilišnog sustava

natjecati i u najvišim rango-

vima postojećih nacionalnih

liga. Ono što takav klub mo-

že pružiti mladom sportašu,

u smislu sportskog i akadem-

skog razvoja, neusporedivo je

kvalitetnije i konkretnije od

onog što današnji mladi ko-

šarkaši mogu očekivati od

većine profesionalnih klu-

bova u Hrvatskoj. Nadamo

se da će naši klubovi slijedi-

ti primjer Alumnusa – futsal

kluba zagrebačkog veleučili-

šta VERN koji je ove godine

ostvario nevjerojatan uspjeh

osvojivši 1. Hrvatsku malono-

gometnu ligu te također sre-

brnu medalju na europskoj

univerzijadi u Rotterdamu.

Ovogodišnje izdanje studentskog dana sporta i aktivizma nije slučajno održano na dan inauguracije novog rektora Sveučilišta u Splitu - prof. dr. sc. Šimuna Anđelinovića, koji je u svom planu i programu veliki naglasak dao upravo stvaranju sustava sveučilišnog sporta koji će biti jedan od ključnih brendova Sveučilišta u Splitu

Studentski dan sporta na Rivi

sport

PIŠE: ŠIME VERŠIĆtu. U tu svrhu osim studenta

sportaša na Rivi su i ove go-

dine opet bile sve studentske

udruge koje djeluju na područ-

ju našeg Sveučilišta.

Uzlet studentskog sporta Studentski sport u Hrvat-

skoj je zadnjih godina u neza-

ustavljivom uzletu. Od prošle

akademske godine unificiran

je naziv UNISPORT za sve stu-

dentske sportsko – rekreativ-

ne manifestacije na području

Republike Hrvatske. UNIS-

PORT je najmasovniji i naj-

zabavniji organizirani sustav

sporta u Hrvatskoj, dostupan

svim studentima hrvatskih

visokoškolskih ustanova te

je orijentiran na zabavu i ra-

dosti bavljenja sportom. Ta-

kođer, 2016. godine, Zagreb i

Rijeka će biti domaćin europ-

skih sveučilišnih igara – naj-

većeg multisportskog natje-

canja u Europi s više od 5000

natjecatelja s 200-tinjak sveu-

čilišta diljem Europe.

Svakako, ovogodišnje izda-

nje studentskog dana sporta

i aktivizma nije slučajno na

dan inauguracije novog rek-

tora Sveučilišta u Splitu - prof.

dr. sc. Šimuna Anđelinovića,

koji je u svom planu i progra-

mu veliki naglasak dao upra-

vo stvaranju sustava sveuči-

lišnog sporta koji će biti jedan

od ključnih brendova Sveuči-

lišta u Splitu i znak kvalitete

akademskog života i jedan od

temeljnih čimbenika čitavoga

sportskog sustava.

Prvi koraci djelovanja u

tom smjeru su pokretanje

škole višestranog sportskog

razvoja i identifikacije tale-

nata te osnivanje sveučiliš-

nih sportskih klubova.

Škola višestranoga sportskog razvoja i identifikacije talenata

Škola višestranog sport-

skog razvoja i identifikacije

talenata namijenjena je dje-

čacima i djevojčicama mlađe

školske dobi od 6 do 10 godina

koja imaju sportske afinitete i

koja nisu uključena u sustavni

klupski trening. Za malu dje-

cu je vrlo važno da razviju ci-

jeli niz temeljnih vještina koje

će im pomoći da postanu opće-

nito dobri sportaši prije nego

počnu treniranje određenog

sporta. To se naziva višestra-

ni razvoj i jedno je od najvaž-

nijih načela treninga za djecu

i mladež. Smisao funkcioni-

ranja škole višestranog sport-

skog razvoja i identifikacije ta-

lenata je da se što većem broju

djece uzrasta 6 – 11 godina (1 –

4 razreda osnovne škole) omo-

gući svestrani (višestrani) ra-

zvoj psihofizičkih sposobnosti

i osobina primjenom što razli-

čitijeg sadržaja, prilagođenog

dobi i mogućnostima. Prije

svega, potreba je da se kroz

igru utječe na njihov pravilan

rast i razvoj. Djeca tako posta-

ju potencijalna baza za razne

sportove i doživljavaju prvo i

pravodobno usmjeravanje ka

sportu. U svakom slučaju pri-

donosi se da djeca zavole sport,

da se vesele igri i natjecanju,

da budu zadovoljna, brza, jaka,

izdržljiva, sposobna, znatiželj-

na i prije svega, zdrava. Na te-

melju njihovih zdravstvenih

statusa, testiranih motoričkih

i funkcionalnih sposobnosti,

antropometrijskih i psihoso-

cijalnih karakteristika te da-

kako afiniteta prema određe-

noj aktivnosti, djeca će se dalje

usmjeravati u sportove i sport-

ske grane u kojima će najbolje

moći iskoristiti svoj potencijal.

Škola će tako služiti splitskim

sportskim klubovima iden-

tifikacijom talenata što će u

konačnici dati jednu novu di-

menziju splitskom sportu.

Sveučilišni košarkaški i futsal klub

Osnivanje sveučilišnog

košarkaškog i futsal kluba

sljedeći su ciljevi u razvo-

ju splitskoga sveučilišnog

sporta. Košarkaška momčad

Sveučilišta u Splitu već je du-

gi niz godina u samom vrhu

europske sveučilišne košar-