i komunikacijska i informacijska tehnologija - fesb · pdf fileizvedbeni plan nastave...

Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje

IZVEDBENI PLAN NASTAVE DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Komunikacijska i informacijska tehnologija

Split, 30. rujna 2011.

Sveučilište u Splitu

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Komunikacijska i informacijska tehnologija za 2011/12. ak. god. 1 / 1 1 2

1. Popis obveznih i izbornih predmeta

Programski modul: BEŽIČNE KOMUNIKACIJE – 241

I. semestar – Obvezni predmeti

Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+ L ECTS Nastavnici

FELJ01 Digitalne telekomunikacije 45+15+15 6

Dr. sc. Nikola Rožić Dr. sc. Joško Radić Petar Šolić, dipl. inž.

FELH03 Elektromagnetski valovi 30+15+15 5 Dr. sc. Dragan Poljak Dr. sc. Vicko Dorić

FELJ02 Radiokomunikacije 30+15+15 5 Dr. sc. Zoran Blažević

FELJ17 Numeričke metode u komunikacijama 30+15+15 5

Dr. sc. Vicko Dorić Damir Čavka, dipl. inž.

FEMJ02 Fizika informacijske tehnologije 30+0+15 4

Dr. sc. Nikola Godinović, Ivica Sorić, dipl. inž. Roko Pleština, dipl. inž..

Izborni predmet 30+0+30 5

* P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

I. semestar – Izborni predmeti


FELJ03 Transmisijski sustavi 30+15+15 5

Dr. sc. Dinko Begušić Dr. sc. Josip Lörincz Dr. sc. Winton Afrić (VS) Ante Ugrina, dipl. inž. (VS)

FELH11 Umjetna ineligencija 30+0+30 5 Dr. sc. Darko Stipaničev Dr. sc. Ljiljana Šerić Dr. sc. Toni Jakovčević




III. semestar – Obvezni predmeti – 241


FELH25 Elektromagnetska kompatibilnost 45+15+15 6

Dr. sc. Antonio Šarolić Dr. sc. Vicko Dorić Zlatko Živković,dipl.inž. Damir Senić, dipl. inž.

FELJ21 Antenski sustavi 30+15+15 5 Dr. sc. Antonio Šarolić Damir Senić, dipl. inž. Zlatko Živković, dipl. inž.

FELJ26 Elektromagnetska ekologija i dozimetrija 30+15+15 4

Dr. sc. Dragan Poljak Dr. sc. Vicko Dorić Damir Čavka, dipl. ing.

FELJ22 Mjerenja u bežičnim sustavima 30+15+15 5 Dr. sc. Zoran Blažević

Izborni predmeti Izborni predmet 1 30+0+30 5 Izborni predmet 2 30+0+30 5 * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

III. semestar – Izborni predmeti - 241


FELJ20 Multimedijski sustavi 30+0+30 5 Dr. sc. Hrvoje Dujmić Vanjski suradnik

FELK19 Sigurnost bežičnih mreža 30+0+30 5 Dr. sc. Mario Čagalj Toni Perković, dipl. inž.

FELJ29 Simulacija i mjerenje elektromagnetskih veličina

30+0+30 5

Dr. sc. Antonio Šarolić Dr. sc. Vicko Dorić Zlatko Živković, dipl. inž. Damir Čavka, dipl. inž.

FELG17 Bioelektrični sustavi i oprema 30+0+30 5

Dr. sc. Mirjana Bonković Vanjski suradnik



II. semestar – Obvezni predmeti – 241


FELJ09 Bežične komunikacijske mreže 30+15+15 5

Dr. sc. Dinko Begušić Dr. sc. Josip Lorincz Dr. sc. Maja Stella

FELJ14 Mobilne komunikcije 30+15+15 5 Dr. sc. Zoran Blažević

FELJ15 Antene 30+15+15 6 Dr. sc. Antonio Šarolić Zlatko Živković, dipl. inž. Damir Senić, dipl. inž.

FELJ16 Mikrovalna elektronika 30+15+15 5 Dr. sc. Ivan Marinović

FETJ01 Upravljanje projektima 30+0+15 4 Dr. sc. Ivica Veža Nikola Gjeldum, dipl. inž.

Izborni predmet 30+0+30 5 * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

II. semestar – Izborni predmeti - 241


FELJ10 Optički komunikacijski sustavi 30+15+15 5

Dr. sc. Dinko Begušić Dr. sc. Maja Stella Ivica Meštrović,dipl.inž. (VS) Marko Banović,dipl.inž. (VS)

FELG14 Operacijska istraživanja 30+0+30 5 Dr. sc. Jadranka Marasović Tamara Mijan, dipl. inž. (VS)

FELK10 Kriptografija i mrežna sigurnost 30+0+30 5

Dr. sc. Mario Čagalj Toni Perković, dipl. inž.

FELH35 Sunčane ćelije 30+0+30 5 Dr. sc. Ivan Zulim Dr.sc. Tihomir Betti



IV. semestar


DIPLOMSKI RAD 30


Programski modul: TELEKOMUNIKACIJE I INFORMATIKA – 242

I. semestar – Obvezni predmeti


FELJ01 Digitalne telekomunikacije 45+15+15 6

Dr. sc. Nikola Rožić Dr. sc. Joško Radić Petar Šolić, dipl. inž.

FELJ03 Transmisijski sustavi 30+15+15 5

Dr. sc. Dinko Begušić Dr. sc. Josip Lorincz Dr. sc. Winton Afrić (VS) Ante Ugrina,dipl.inž. (VS)

FELJ02 Radiokomunikacije 30+0+30 5 Dr. sc. Zoran Blažević

FELJ19 Informacijski sustavi 30+0+30 5 Dr. sc. Nikola Rožić Dr. sc. Mladen Russo

FEMJ02 Fizika informacijske tehnologije 30+0+15 4

Dr. sc. Nikola Godinović, Ivica Sorić, dipl. inž. Roko Pleština, dipl. inž...

Izborni predmet 1 5 * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

I. semestar – Izborni predmeti


FELH03 Elektromagnetski valovi 30+15+15 5 Dr. sc. Dragan Poljak Dr. sc. Vicko Dorić

FELJ17 Numeričke metode u komunikacijama 30+15+15 5 Dr. sc. Vicko Dorić

Damir Čavka, dipl .inž.

FELH11 Umjetna inteligencija 30+0+30 5 Dr. sc. Darko Stipaničev Dr. sc. Ljiljana Šerić Dr. sc. Toni Jakovčević



III. semestar – Obvezni predmeti - 242


FELH30 Lokalne i pristupne mreže 30+0+30 5

Dr. sc. Milutin Kapov Dr. sc. Josip Lorincz

FELJ18 Programsko inženjerstvo u telekomunikacijama 30+0+30 5

Dr. sc. Dinko Begušić Dr. sc. Antun Carić (VS) Mr. sc. Mia Čizmić,dipl.inž. (VS) Goran Škugor,dipl.inž. (VS)

FELH40 Mrežni mobilni operacijski sustavi 30+0+30 5

Dr. sc. Mario Čagalj Dr. sc. Josip Lorincz Dr. sc. Dinko Begušić

FELJ20 Multimedijski sustavi 30+0+30 5 Dr. sc. Hrvoje Dujmić Vanjski suradnik

Izborni predmeti Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

III. semestar – Izborni predmeti – 242


FELH25 Elektromagnetska kompatibilnost 45+15+15 6

Dr. sc. Antonio Šarolić Dr. sc. Vicko Dorić Damir Senić, dipl. inž. Zlatko Živković, dipl. inž.

FELJ21 Antenski sustavi 30+15+15 5 Dr. sc. Antonio Šarolić Damir Senić, dipl. inž. Zlatko Živković, dipl. inž.

FELJ22 Mjerenja u bežičnim sustavima 30+13+15 5 Dr. sc. Zoran Blažević

FELK19 Sigurnost bežičnih mreža 30+0+30 5 Dr. sc. Mario Čagalj Toni Perković, dipl. inž.



II. semestar – Obvezni predmeti – 242


FELJ09 Bežične komunikacijske mreže 30+15+15 5

Dr. sc. Dinko Begušić Dr. sc. Josip Lörincz Dr. sc. Maja Stella

FELJ10 Optički komunikacijski sustavi 30+15+15 5

Dr. sc. Dinko Begušić Dr. sc. Maja Stella Ivica Meštrović,dipl.inž. (VS) Marko Banović,dipl.inž. (VS)

FELJ11 IP komunikacije 30+15+15 6 Dr. sc. Nikola Rožić Dr. sc. Mladen Russo

FELJ12 Algoritmi 30+15+15 5 Dr. sc. Hrvoje Dujmić Dr. sc. Matko Šarić

FETJ01 Upravljanje projektima 30+0+15 4 Dr. sc. Ivica Veža Nikola Gjeldum, dipl. inž.

Izborni predmeti Izborni predmet 5 * P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

II. semestar – Izborni predmeti – 242


FELJ14 Mobilne komunikcije 30+15+15 5 Dr. sc. Zoran Blažević

FELJ15 Antene 30+15+15 6 Dr. sc. Antonio Šarolić Zlatko Živković, dipl. inž. Damir Senić, dipl. inž.

FELJ16 Mikrovalna elektronika 30+15+15 5 Dr. sc. Ivan Marinović

FELK10 Kriptografija i mrežna sigurnost 30+0+30 5 Dr. sc. Mario Čagalj

Toni Perković, dipl. inž.

FELH35 Sunčane ćelije 30+0+30 5 Dr. sc. Ivan Zulim Dr. sc. Tihomir Betti

FELG14 Operacijska istraživanja 30+0+30 5 Dr. sc. Jadranka Marasović Tamara Mijan, dipl. inž. (VS)


IV. semestar



DIPLOMSKI RAD 30

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Komunikacijska i informacijska tehnologija za 2011/12. ak. god. 1 0 / 1 12

ISPITNE GRUPE - DIPLOMSKI STUDIJ KOMUNIKACIJSKA I INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA

Studij Šifra studija Predmet Sem. Ispitna

grupa Bežične komunikacije 241 Elektromagnetski valovi 1 11

Bežične komunikacije 241 Fizika informacijske tehnologije 1 12

Bežične komunikacije 241 Digitalne telekomunikacije 1 13

Bežične komunikacije 241 Radiokomunikacije 1 14

Bežične komunikacije 241 Numeričke metode u komunikacijama 1 15

Bežične komunikacije 241 Digitalna obrada i analiza slike (izborni) 1,3 12

Bežične komunikacije 241 Radari (izborni) 1,3 14

Bežične komunikacije 241 Antene 2 21

Bežične komunikacije 241 Bežične komunikacijske mreže 2 22

Bežične komunikacije 241 Mikrovalna elektronika 2 23

Bežične komunikacije 241 Mobilne komunikacije 2 24

Bežične komunikacije 241 Upravljanje projektima 2 25

Bežične komunikacije 241 Sunčane ćelije (izborni) 2 23

Bežične komunikacije 241 Elektromagnetska kompatibilnost 3 11

Bežične komunikacije 241 Antenski sustavi 3 12

Bežične komunikacije 241 Elektromagnetska ekologija i dozimetrija 3 13

Bežične komunikacije 241 Mjerenja u bežičnim sustavima 3 14

Telekom. i informatika 242 Diskretna matematika 1 11

Telekom. i informatika 242 Fizika informacijske tehnologije 1 12

Telekom. i informatika 242 Digitalne telekomunikacije 1 13

Telekom. i informatika 242 Radiokomunikacije 1 14

Telekom. i informatika 242 Transmisijski sustavi 1 15

Telekom. i informatika 242 Digitalna obrada i analiza slike (izborni) 1,3 12

Telekom. i informatika 242 Radari (izborni) 1,3 14

Telekom. i informatika 242 Algoritmi 2 21

Telekom. i informatika 242 Bežične komunikacijske mreže 2 22

Telekom. i informatika 242 IP komunikacije 2 23

Telekom. i informatika 242 Optički komunikacijski sustavi 2 24

Telekom. i informatika 242 Upravljanje projektima 2 25

Telekom. i informatika 242 Sunčane ćelije (izborni) 2 23

Telekom. i informatika 242 Multimedijski sustavi 3 11

Telekom. i informatika 242 Programsko inženjerstvo u telekomunikacijama 3 12

Telekom. i informatika 242 Informacijski sustavi 3 13

Telekom. i informatika 242 Lokalne i pristupne mreže 3 14


2. Izvedba nastave po predmetima

Programski modul: BEŽIČNE KOMUNIKACIJE – 241 I semestar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Digitalne telekomunikacije

Kod FELJ01

ECTS 6 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati vježbi (15 sati auditornih i 15 sati lab), projekt, samostalno učenje

Nastavnici i/ili suradnici

Nikola Rožić (predavanja) Joško Radić (auditorne vježbe) Petar Šolić (laboratorijske vježbe)

Kompetencije koje se stječu

Razumijevanje i poznavanje utjecaja realnih kanala na prijenos digitalnih signala te modela adaptivne obradbe u cilju minimalne distorzije,

Poznavanje različitih tipova digitalnih sustava i metoda sinkronizacije, Poznavanje metoda detekcije i korekcije pogrješaka putem redundantnog kodiranja, Primjena hard, soft i metoda iterativnog (turbo) dekodiranja i MAP odlučivanja, Razumijevanje i poznavanje sustava s ponavljanjem prijenosa (ARQ) i

performansama različitih shema, Poznavanje koncepata i tehnika zaštirnog kodiranja (kriptografija), Razumijevanje i poznavanje različitih topologija i arhitektura komunikacijskih

mreža za kontinuirani i praskavi promet uključivo TCP/IP, Razumijevanje i poznavanje modela komunikacijskih čvorišta i protokola

signaliziranja, Poznavanje tipova komutacijskih sustava, vremenske (T) i vremensko-prostorne

(TST) komutacije, kodirane (paketske) komutacije Osnove teorije prometa i informacijski kapacitet mreža.

Preporučena literatura

Rožić, N.: Digitalne telekomunikacije (interna skripta) A. Proakis: Digital Communication, IV. Ed.

Dopunska literatura

A.Bažant i drugi: Osnovne arhitekture mreža, Zagreb, 2003. I.A.Clover, P.M.Grant: Digital Communications, Prentice Hall 1998.

Nastava

(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati.

15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu

Ispit

(način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra održat će se tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Svaki međuispit ili ispit se sastoji od pitanja i zadataka. Prvi međuispit je nakon 5. tjedana nastave, drugi nakon 10. tjedna nastave, a treći nakon 15. tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ako nemaju pozitivnih ocjena na međuispitima, ili polažu gradivo međuispita koje(ga) nisu položili. Na popravnom i komisijskom ispitu se polaže cjelovito gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu i to 50% bodova na pitanjima i 50% na zadatcima od ukupnog broja bodova na svakom dijelu. Ocjena(%)=0.33*(M1+M2+M3) ; M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postotcima. M3 bodovi iz laboratorija (uz izvršene sve lab. vježbe).


Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži pitanja i zadatke. Uvjet za pozitivnu ocjenu ispita je 50% bodova na pitanjima i 50% na zadatcima od ukupnog broja bodova na svakom dijelu uz 50% bodova iz laboratorija. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave

Nastavne jedinice Trajanje

Predavanja A/L vježbe

Realni kanali, intersimbolna interferencija 2 sata 1+1 sat

Nyquistovi filteri, korelacijski filteri, 2 sata 1+1 sat

linearna i nelinearna ekvalizacija, optimalni primopredajni filteri, 2 sata 1+1 sat

poništavanje jeke, pseudoslučajno kodiranje, 2 sata 1+1 sat

paralelni i serijski, sinkroni i asinkroni, simpleksni i dupleksni prijenos, 2 sata 1+1 sat

sinkronizacija digitalnih signala (takta, okvira i nosioca), 2 sata 1+1 sat

redudantno kodiranje, blok, konvolucijski i trellis kodovi, 2 sata 1+1 sat

BCH i Reed-Solomonovi kodovi, turbo kodiranje 2 sata 1+1 sat

ARQ sistema, FEC sustavi, zaštitno kodiranje i protokoli, 2 sata 1+1 sat

topologija mreža. mrežne grupe i signalizacija, 2 sata 1+1 sat

rutiranje i plan numeracije, tipovi komutacijskih sistema, 2 sata 1+1 sat

komutacija linija, poruka i paketa, višestupnjevne komutacije, 2 sata 1+1 sat

Prostorna i vremenska komutacija, 2 sata 1+1 sat

Primjeri javnih telefonskih centrala, 2 sata 1+1 sat IP multimedijske komunikacije, 2 sata 1+1 sat


Naziv predmeta Elektromagnetski valovi

Kod FELH03

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati vježbi = 2 ECTS-a, samostalno učenje 3 ECTS-a


Dr. sc. Dragan Poljak, red. prof. (predavanja) Dr. sc. Vicko Dorić (auditorne i laboratorijske vježbe)


Stjecanjem i produbljavanjem temeljnih znanja iz područja elektromagnetizma studenti se osposobljavaju za razumijevanje primjena teorije elektromagnetskoh valova u užem području svog nastavka školovanja i svom profesionalnom djelovanju.


1. D.: "Advanced modeling in computational electromagnetic compatibility", Wiley Interscience, 2007.

2. D.Poljak i dr.: Modeliranje žičanih antena primjenom računala, Kigen Zagreb 2009. 3. V. Roje: Polja i valovi u elektronici - Repetitorij predavanja, FESB, Split, 1993, zadnje

izdanje 2007. 4. Z. Haznadar, Ž. Štih: Elektromagnetizam, Školska knjiga, Zagreb 1997

Dopunska literatura 1. S.M.Wentworth: Fundamentals of Electromagnetics with Engineering Applications, Wiley, 2005

2. E. Yamashita: Analysis Methods for Electromagnetic Wave Problems, Vol.2, Artech House 1996

3. A.F.Peterson, S.L.Ray, R.Mittra: Computational Methods for Electromagnetics, IEEE Press, 1998.

Nastava

(satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati Predavanja ravnomjerno raspoređena (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne i laboratorijske vježbe: 30 sati Vježbe raspoređene (po 2 sata tjedno, auditorne, zatim laboratorijske) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se 2 međuispita (kolokvija). Prvi međuispit za prvu polovinu gradiva održat će se polovinom semestra u terminu predvidenom za odrzavanje vjezbi, a drugi u terminu održavanja završnog ispita. Na završnom ispitu studenti polažu gradivo koje nisu položili na međuispitima. Preduvjet za polaganje gradiva drugog kolokvija je položeni prvi kolokvij. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova za zadatke (iz auditornih vježbi) i 50% bodova za teoriju (gradivo s predavanja) na svakom međuispitu odnosno završnom ispitu, te pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Ukupni postotak na osnovu kojeg se definira ocjena (za svaki kolokvij odnosno ispit) dobije se kao prosjek bodovanja svih pitanja korigiran usmenom provjerom. Konačna ocjena slijedi iz na taj način dobivenog postotka i to: Za postotak Ocjena 50% do 62% dovoljan (2) 63% do 75% dobar (3) 76% do 88% vrlo dobar (4) (uz najmanje 76% za laboratorijske vježbe) 89% do 100% izvrstan (5) (uz najmanje 89% za laboratorijske vježbe) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu cjeloviti ispit pod istim gore opisan uvjetima. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave



Predavanja A. i L.vježbe Uvod. Kratko ponavljanje osnovnih zakonitosti klasične elektrodinamike: Maxwellove jednadžbe. Valne jednadžbe. Granični uvjeti. Poyntingiv teorem

2 sata 2 sata

Hamiltonov princip u elektromagnetozmu. Simetriranje Maxwellovih jednadžbi. Uvođenje magnetske gustoće naboja i struje.

2 sata 2 sata

Potencijalne funkcije: Magnetski i električni vektorski potencijal; Magnetski i električni skalarni potencijal.

2 sata 2 sata

Princip dualnosti i princip ekvivalencije. Ekvivalentni izvori.

2 sata 2 sata

Analitičke metode rješavanja. Metoda separacije varijabli. Sturm-Liouvilleov diferencijalna jednadžba za tri koordinatna sustava.

2 sata 2 sata

Primjena svojstva ortogonalnosti svojstvenih funkcija. Primjer.

2 sata 2 sata

Numeričke metode rješavanja. Definiranje problema graničnih vrijednosti. Primjeri rješavanja Dirichletovog, Neumanovog i Mješovitog problema. Metoda konačnih elemenata. Metoda rubnih elemenata.

2 sata 2 sata

Ravni val. Propagacija u sredinama različitih električkih svojstava. 2 sata 2 sata

Lom, refleksija i transmisija ravnog vala za različite polarizacije polja.Ravni val na granici dielektrik-dielektrik. Kritični kut.

2 sata 2 sata

Ravni val na granici dielektrik – konačni vodič i dielektrik – idealni vodič 2 sata 2 sata

Vrste usmjerenog gibanja. Pravokutni valovod. Pobuda ravnim valom. Kompletni spektar rješenja.

2 sata 2 sata

Površinski valovi. Dielektrični valovod. Pobuda ravnim valom. Kompletni spektar rješenja.

2 sata 2 sata

Modovi širenja elektromagnetskih valova. Kritične frekvencije. Ovisnost fazne konstante o frekvenciji.

2 sata 2 sata

Modovi u dielektričnom valovodu pravokutnog i kružnog presjeka. Jednomodno i višemodno optičko vlakno.

2 sata 2 sata

Kratka antena. Blisko i daljinsko polje. 2 sata 2 sata


Naziv predmeta Radiokomunikacije

Kod FELJ02

ECTS

5 ECTS 30 sati predavanja: 1 ECTS bod 15 sati auditornih vježbi: 0,5 ECTS bodova 15 sati laboratorijskih vježbi: 0,5 ECTS bodova 90 sati samostalnog učenja: 3 ECTS boda

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Zoran Blažević, izv. prof. (predavanja i vježbe)

Kompetencije koje se stječu Sposobnost analize i proračuna radijskih kanala.


Boithias, L.: Radio Wave Propagation, North Oxford Academic 1987. Zentner, E.: Radiokomunikacije, Školska knjiga - Zagreb, 1980.

Dopunska literatura

Zentner, E.: Antene i radiosustavi, Graphis Zagreb, 2001. Doble, J.: "Introduction to Radio Propagation for Fixed and Mobile Communications", Artech House Boston - London, GB, 1996. Parsons, J. D.: "The Mobile Radio Propagation Channel", Pentech Press Publishers - London, GB, 1992.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Auditorne vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno) - prema rasporedu

Laboratorijske vježbe (laboratoriji 612, 610/611) 15 sati dva puta po četiri školska sata, dva puta po jedan školski sat te jednom pet školskih sati –

pet laboratorijskih vježbi

Ispit


Tijekom semestra bit će tri kolokvija. Prvi kolokvij je nakon četiri tjedana nastave, drugi nakon osam tjedana, a treći u tjednu nakon završetka nastave. Student može putem kolokvija položiti cjelokupni ispit ukoliko postigne pozitivnu ocjenu iz svakog od tih kolokvija. Na svakom od tri kolokvija student polaže jedan dio gradiva. Na dva završna ispita u veljači 2009. godine studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi neki od dijelova gradiva, taj dio gradiva ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijeva se točno utvrđena i zaokružena cjelina gradiva obuhvaćena kolokvijem. Pritom, svaki od kolokvija sadržavat će pitanja iz teorije te zadatke, pri čemu pojedino pitanje često može sadržavati i zadatak i teoriju, odnosno teorija i zadaci tretiraju se kao nedjeljiva cjelina. Također, na ispitu student može odgovarati pojedinu cjelinu ili čitavo gradivo ukoliko nije zadovoljan postignutim uspjehom na kolokviju ili konačnom ocjenom. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela kolokvija ili na završnom ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

1 2 3Ocjena % 0.1 0.1 80 / 600NPV LV K K K

gdje su aktivnosti izražene u postocima:

NPV - nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama (%), LV – bodovi iz laboratorijskih vježbi (%), K1, K2, K3 - bodovi iz pojedinog kolokvija (%),

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti početkom rujna 2009. godine na tzv. popravnom ispitu. Samo studentima koji su prethodno položili kolokvij iz pojedinog dijela gradiva bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na


popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupni ispit ili pak prvi, drugi ili treći dio gradiva. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit koji će biti održan u drugom dijelu rujna 2009. godine.

Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i komisijskom ispitu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva. Ocjena se računa prema prethodno navedenoj formuli. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 59% dovoljan (2) 60% do 74% dobar (3) 75% do 89% vrlo dobar (4) 90% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70% nastavnih sati, auditornim vježbama najmanje 70% nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja A. vježbe Uvod 1 sat 0.5 Propagacija radio-valova. Površinski val. Podjela atmosfere. 2 sata 0.5 Parametri radio-antena i efektivna zračena snaga. 2 sata 2 Propagacija elektromagnetskih valova u slobodnom prostoru. Radio-dobitak. 2 sata 1.5 Utjecaj troposfere na propagaciju radio-valova. 1 sata 0.5 Model ravne radio-zrake i model ravne Zemlje. Valovodno širenje radio valova na Zemlji. 3 sata 1.5

Efekt povećanja radio-horizonta uslijed refrakcije. Utjecaj zaobljenosti Zemlje. 2 sata 1 Gubici u troposferi uslijed interakcija radio-valova s hidrometeorima i plinovima. 1 sat 0.5 Utjecaj ionosfere na propagaciju radio-valova. Ionosferska refrakcija. 4 sata 1 Propagacija difrakcijom. Fresnelova teorija ogiba. Metoda oštrice noža. 3 sata 1 Približne metode predviđanja gubitaka propagacije uslijed višestrukog ogiba. 2 sata 2.5 Geometrijska teorija ogiba. Kellerov zakon difrakcije. 1 sat 0.5 Propagacija refleksijom. Fresnelovi koeficijenti refleksije. Utjecaj svojstava tla i hrapavosti površine. Faktor divergencije reflektiranog vala. 4 sata 1

Interferencija izravnog i reflektiranog vala. Zakon opadanja snage. 2 sata 1

Popis laboratorijskih vježbi Trajanje

1. Procjena parametara radio-antena mjerenjima. 4 sata

2. Mjerenja radijskog kanala u zatvorenom prostoru vektorskim mrežnim analizatorom. 4 sata

3. Predviđanja gubitaka uslijed ogiba u radio-linkovima korištenjem računala. 1 sat


Naziv predmeta Numeričke metode u komunikacijama

Kod FELJ17



Dr. sc. Vcko Dorić, (predavanja) Damir Čavka, zn.novak (auditorne i laboratorijske vježbe)


Stjecanjem i produbljavanjem temeljnih znanja iz područja numeričkih metoda inženjerskog modeliranja studenti se osposobljavaju za razumijevanje i primjenu osnovnih numeričkih metoda u području komunikacija.


5. D.Poljak; Advanced Modeling in Computational EMC, Wiley, New York 2007. 6. D.Poljak, N.Kovač, V.Dorić: Numeričk emetode u elektrotehnici – interna skripta,

FESB, Split, 2006. 7. Z. Haznadar, Ž. Štih: Elektromagnetizam, Školska knjiga, Zagreb 1997

Dopunska literatura 1. D.Poljak, C.Y. Tham: Integral Equation Techniques in Transient Electromagnetics, WIT Press, Southampton-Boston, 2003.

Nastava


Predavanja: 30 sati Predavanja ravnomjerno raspoređena (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne i laboratorijske vježbe: 30 sati Vjezbe raspoređene po 2 sata tjedno - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se 3 kolokvija. Prva dva kolokvija održat će se tijekom nastave, aposljedni u terminu održavanja završnog ispita. Na završnom ispitu studenti polažu gradivo koje nisu položili na kolokvijima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom kolokviju, odnosno završnom ispitu, te odrađene laboratorijske vježbe. Ukupni postotak na osnovu kojeg se definira ocjena (za svaki kolokvij odnosno ispit) dobije se kao prosjek bodovanja svih pitanja. Konačna ocjena slijedi iz na taj način dobivenog postotka i to: Za postotak Ocjena 50% do 62% dovoljan (2) 63% do 75% dobar (3) 76% do 88% vrlo dobar (4) 89% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu cjeloviti ispit pod istim uvjetima. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave Postoji mogućnost polaganja ispit aputem odgovarajućeg seminarskog rada.



Predavanja A. i L.vježbe Uvod u numeričko modeliranje. Koncept izvora i koncept polja, Diferencijalni i integralni pristup rješavanju problema u znanosti i tehnici.

2 sata 2 sata

Klasifikacija numeričkih metoda. Analiza u frekvencijskom i vremenskom području. Metode diskretizacije domene. Metode diskretizacije granice.

2 sata 2 sata

Pregled metoda koje se razmatraju u kolegiju; metoda konačnih diferencija, metoda konačnih elemenata, metoda rubnih elemenata.

2 sata 2 sata

Uvod u metodu konačnih diferencija. 2 sata 2 sata

Metoda konačnih diferencija: jednodimenzionalni statički problemi. 2 sata 2 sata

Metoda konačnih diferencija: dvodimenzionalni statički problemi. 2 sata 2 sata

Metoda konačnih diferencija u vremenskom području: jednodimenzionalni problemi

2 sata 2 sata

Metoda konačnih diferencija u vremenskom području: dvodimenzionalni problemi 2 sata 2 sata

Uvod u metodu konačnih elemenata. 2 sata 2 sata

Metoda konačnih elemenata: Jednodimenzionalni statički problemi. 2 sata 2 sata

Metoda konačnih elemenata: Dvodimenzionalni statički problemi. 2 sata 2 sata

Metoda konačnih elemenata u vremenskom području: jednodimenzionalni problemi

2 sata 2 sata

Uvod u metodu rubnih elemenata. 2 sata 2 sata

Metoda rubnih elemenata: dvodimenzionalni statički problemi 2 sata 2 sata

Primjena numeričkih metoda na prijenosne linije, valovode, električne mreže, antene, izloženost ljudi zračenju.

2 sata 2 sata


Naziv predmeta Fizika informacijske tehnologije

Kod FEMJ02

ECTS 4 (30 sati predavanja – 2 ECTS boda, 15 sati vježbi – 1 ECTS boda, 30 sati samostalnog učenja 1 ECTS bod)


Dr. sc. Nikola Godinović, izv. prof. (predavanja) Ivica Sorić, dipl. ing. (laboratorijske vježbe) Roko Pleština, dipl. ing., znanstveni novak (laboratorijske vježbe)


Poznavanje moderne fizike i moderne tehnologije i njihova primjena na probleme u informacijskoj tehnologiji.


1. N. Godinović: On-line materijali na e-learning portalu 2. Ivan Supek, Miroslav Furić: Počela fizike, Školska knjiga, Zagreb 1995. 3. A. Beiser: Concepts of Modern Physics, sixt edition, McGraw-Hill 2003. 4. Knapp, V.; Colić, P.: Uvod u električna i magnetska svojstva materijala, Školska

knjiga, Zagreb, 1997. 5. P. A. Tipler and R. Llewellyn: Modern physics, W. H. Freeman, 2002 6. N. Gershenfeld: The Physics of Information Technology, Cambridge Uni. Press, 2000

Dopunska literatura 1. G. Fraser: The New Physics for the Twenty-First Century, Cambridge Uni. Press, 2006 2. Nielsen, M. A.; Chuang, I. L.; Quantum Computation and Quantum Information,

Cambridge University Press, 2000

Nastava

Predavanja: 30 sati, prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati, prema dogovoru s predmetnim nastavnikom

Ispit


Gradivo će se podijeliti na dva dijela te polagati u dva kolokvija. Raspored održavanja kolokvija u dogovoru s predmetnim nastavnikom. Kolokviji se sastoje od po četiri pitanja. Uvjet za prolaz je minimalno 50% bodova iz svakog pitanja. Ocjena(%)= 0,3L+ 0,7T/3 L-ocjena laboratorijskih vježbi. T-ocjena teorije Prema pravilniku o studiranju primjenit će se relativno ocijenjivanje. Termini ispitnih rokova: Prema kalendaru nastave 2011./12.


Predavanja

1. Specijalna teorija relativnosti. 2 sata

2. Čestična svojstva valova. 2 sata

3. Valna svojstva čestica. 2 sata

4. Uvod u valnu mehaniku: Schrodingerova jednadžba. 2 sata

5. Primjene Schrodingerove jednadžbe. 2 satat

6. Schrodingerova jednadžba za vodikov atom. 2 sata

7. Električna svojstva materijala. 2 sata

8. Poluvodiči. 2 sata

9. Magnetska svojstva materijala. 2 sata

10. Supravodljivost. 2 sata

11. Laseri. 2 sata

12. Jezgra atoma. 2 sata

13. Primjena nuklearne fizike u tehnici i medicini. 2 sata

14. Uvod u fiziku elementarnih čestica. 2 sata

15. Kozmologija. 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi

1. Mjerenje Planckove konstante. 2 sata

2. Mjerenje ovisnosti otpora poluvodiča o temperaturi. (Mjerenje 2 sata


zabranjenog područja u poluvodiču silicija)

3. Hallov efekt. 2 sata

4. Mjerenje svojstava poluvodičkih fotodetektora. 2 sata

5. Demonstracija supravodljivosti – Messnerov efekt. 2 sata

6. Demonstracija relacija neodređenosti. 2 sata

7. Mjerenje atenuacije gama-zračenja. 2 sata

8. Mjerenje spektra gama-zračenje. 2 sata


I semestar - Izborni predmeti

Naziv predmeta Transmisijski sustavi

Kod FELJ03

ECTS 5


dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. (predavanja) dr. sc. Josip Lorincz, viši asistent (auditorne vježbe, laboratorijske vježbe) dr. sc. Winton Afrić, doc.(VS) (laboratorijske vježbe) Ante Ugrina, dipl. ing. (VS) (laboratorijske vježbe)


- poznavanje temeljnih načela transmisijskih sustava, - poznavanje osnovnih značajki digitalnih transmisijskih sustava (PDH, SDH), - poznavanje osnovnih značajki optičkih multipleksnih sustava (WDM, OTDM), - poznavanje osnovnih značajki ATM sustava, - poznavanje osnovnih značajki Internetske arhitekture, - poznavanje Ethernet tehnologije u transmisijskoj mreži, - poznavanje osnova upravljanja mrežom, - osposobljenost za sudjelovanje u projektiranju, razvoju i održavanju transmisijskih sustava.


1. A.Bažant i drugi: Osnovne arhitekture mreža, Element Zagreb, 2004. 2. D.Begušić: Transmisijski sustavi, interni nastavni tekst, 2011.

Dopunska literatura 1. IEEE Communications Magazine 2. ITU/ETSI Recommendations,

Nastava


Predavanja:

15 sati 15 tjedana po dva sata tjedno - prema rasporedu

Laboratorijske vježbe (laboratorij B508):


Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Međuispiti se održavaju u pisanom obliku. Međuispit sadrži deset pitanja, a trajanje međuispita je dva školska sata. Prvi međuispit se održava nakon prvih pet tjedna nastave, a drugi nakon deset tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dio gradiva koji nije obuhvaćen međuispitima te dio gradiva koji nisu uspješno položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena svih laboratorijskih vježbi, auditornih vježbi i najmanje 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena kontinuirane provjere znanja Ocjena (%) = 0,2 L + 0,2 A + 0,2 (M1 + M2 + ZI) L - ocjena laboratorijskih vježbi izražena u postotcima S – ocjena auditornih vježbi izražena u postotcima M1, M2 - ocjene međuispita izražene u postotcima ZI - ocjena završnog ispita izražena u postotcima Ocjena (%) Ocjena 50%-58% dovoljan (2) 59%-61% + dovoljan (+2) 62%-64% - dobar (-3) 65%-71% dobar (3) 72%-74% + dobar (+3) 75%-77% - vrlo dobar (-4) 78%-84% vrlo dobar (4) 85%-87% + vrlo dobar (+4) 88%-90% - izvrstan (-5) 91%-100% izvrstan (5) Konačna ocjena utvrđuje se temeljem ocjene kontinuirane provjere znanja i usmenog dijela


završnog ispita. Završnom ispitu studenti mogu pristupiti na prva dva roka nakon završetka nastave u semestru u kojem su predmet upisali. Studenti koji ne polože ispit putem međuispita i završnog ispita, mogu pristupiti popravnom ispitu. Popravnom ispitu student može pristupiti najviše dva puta i to na ispitnim rokovima u razdoblju od završetka predavanja u ljetnom semestru do kraja akademske godine. Na popravnom ispitu student polaže cijelo gradivo. Studenti koji ne polože ispit do kraja akademske godine u kojoj su upisali predmet ponovno upisuju predmet u sljedećoj akademskoj godini. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave (ispitna grupa 15)


Predavanja A. vježbe Općeniti model informacijske mreže. 2 sata 1 sat

Pristup prijenosnom mediju. 2 sata 1 sat

Slojevita arhitektura informacijske mreže. 2 sata 1 sat

Postupci usmjeravanja informacija u mreži. 2 sata 1 sat

Kvaliteta usluge i vrednovanje svojstava mreže. 2 sata 1 sat

prvi međuispit 2 sata 1 sat

Metode prijenosa i multipleksiranja signala. 2 sata 1 sat

Optički multipleksni sustavi: WDM, OTDM. 2 sata 1 sat

Pleziokrona digitalna hijerarhija (PDH), sinkrona digitalna hijerarhija (SDH). 2 sata 1 sat

Arhitekture transmisijskih mreža. 2 sata 1 sat

drugi međuispit 2 sata 1 sat

Asinkroni način transfera informacija (ATM). 2 sata 1 sat

Protokolarna arhitektura ATM mreže. 2 sata 1 sat

Internetska arhitektura i protokolarni sadržaj. 2 sata 1 sat

Ethernet tehnologije u transmisijskoj mreži . Osnove upravljanja mrežom, TMN. 2 sata 1 sat


SDH transmisijska oprema 2 sata

Optička transmisijska oprema 2 sata

Linijski terminal za STM 4 2 sata

Prijenos Ethernet prometa 2 sata

Oblikovanje transmisijske strukture 2 sata

Platforma CPP Cello 2 sata

Sustav ENUM I DNS. 2 sata


Naziv predmeta Umjetna inteligencija

Kod FELH11

ECTS 5


Predavanja: Prof. dr. sc.Darko Stipaničev, Doc. dr. sc.Ljiljana Šerić Vježbe: Dr sc. Toni Jakovčević


Cilj je kolegija naučiti studente osnovna znanja iz područja umjetne inteligencije, od načina prikupljanja i pohrane znanja, do postupaka i algoritama kojim se to znanje koristi u rješavanju kompleksnih zadatka. Osim uvoda u teorijske osnove umjetne inteligencije ilustriraju se i brojne primjene u znanosti i gospodarstvu.


1) D.Stipaničev, M.Štula, Lj. Bodrožić, Uvod u umjetnu inteligenciju, radni materijali, FESB, 2011. 2) A.Cawsey, The Essence of Artificial Intelligence, Prentice Hall, 1998. 3) R.Callan, Artificial Intelligence, Palgrave, MacMillman, 2003. 4) S.Russel, P.Norvig, Artificial Intelligence: A Modern Approach, Prentice Hall, 2nd Ed. 2002.

Dopunska literatura

1) AI on the Web (http://http.cs.berkeley.edu/%7Erussell/ai.html ) 2) American Association for Artificial Intelligence (www.aaai.org )

Nastava


Predavanja: 30 sata 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Ispit se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela. Teoretski dio obuhvaća teoretska znanja iz svih nastavnih cjelina uključujući gradivo sa predavanja i gradivo sa laboratorijskih vježbi (programski jezici LISP i Prolog, te ljuska ekspertnog sustava), a praktični dio ispita zahtjeva od studenta izradu svih laboratorijskih vježbi te samostatnu izradu domaćih radova. Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Student može putem kolokvija položiti teoretsko gradivo ispita. Na dva završna ispita u veljači 2011. godine, studenti koji nisu sakupili prolazan broj bodova na kolokvijima polažu cjelokupno gradivo obuhvaćeno sa dva kolokvija. Uvjet za izlazak na završni ispit je uspješno odrađen praktični dio. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima ukupno najmanje 70 % bodova iz dijela teorije, 100% riješenih domaćih radova. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjem terminu popravnog ispita. Samo studentima koji su prethodno predali sve domaće radove i položili kompletnu teoriju bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti samo teoriju uz uvjet da su prethodno predati sve domaće radove. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit.

Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one studente koji su kolegij upisali po drugi put. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 70% do 78% dovoljan (2) 79% do 85% dobar (3) 86% do 94% vrlo dobar (4) 95% do 100% izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će maksimalno 15 teorijskih pitanja. Na završnim, popravnom i komisijskom ispitu bit će ukupno 25 teorijskih pitanja. Na prvom kolokviju će se polagati gradivo odslušano u prvih 7 tjedana nastave i programski jezik LISP, a na drugom kolokviju gradivo iz ostatka odslušane nastave, programski jezik Prolog i ljuska ekspertnog sustava.


Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi i predati 100 % zadataka koje dobije u okviru laboratorijskih vježbi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja L. vježbe Uvod u umjetnu inteligenciju – naziv, povijest, srodne discipline. 2 sata Biološka inteligencija, teorije višestrukih inteligencija. 2 sata Područje istraživanja umjetne inteligencije. 2 sata Tehnike umjetne inteligencije i kriteriji uspjeha. 2 sata Zadaci i njihovo postavljanje. 2 sata Znanje i pohrana znanja – I dio uvod, podaci, informacije, znanje. Sustavi temeljeni na znanju. 2 sata

Znanje i pohrana znanja – II dio matematička logika (standardne logike). 2 sata Znanje i pohrana znanja – II dio matematička logika (ne-standardne logike). 2 sata Logičko zaključivanje predikatnom logikom. 2 sata Logičko zaključivanje neizrazitom (fuzzy) logikom. Produkcijski sustavi. Primjena produkcijskih sustava u inteligentnom vođenju. 2 sata

Znanje i pohrana znanja – III dio struktura pohrana znanja (semantičke mreže, stereotipovi, scenarij, okviri, produkcijski sustavi). 2 sata

Rješavanje zadataka pretraživanjem – I dio slijepo pretraživanje 2 sata Rješavanje zadataka pretraživanjem – II dio usmjereno pretraživanje 2 sata Uvod u inteligentne sustave. Agenti i inteligentni agenti. 2 sata Primjeri primjene umjetne inteligencije. Stručni (ekspertni) sustavi. Obrada i razumjevanje govora. Računalni vid. 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi:

Programski jezik LISP I dio 2 sata

Programski jezik LISP II dio 2 sata

Programski jezik LISP III dio 2 sata

Programski jezik LISP IV dio 2 sata

Programski jezik LISP V dio 2 sata

Programski jezik LISP VI dio 2 sata

Programski jezik LISP VII dio 2 sata

Programski jezik Prolog I dio 2 sata

Programski jezik Prolog II dio 2 sata Programski jezik Prolog III dio 2 sata Programski jezik Prolog IV dio 2 sata Programski jezik Prolog V dio 2 sata Programski jezik Prolog VI dio 2 sata Ljuska ekspertnog sustava I dio 2 sata Ljuska ekspertnog sustava II dio 2 sata


III semestar – obvezni predmeti – 241

Naziv predmeta Elektromagnetska kompatibilnost

Kod FELH25



Dr. sc. Antonio Šarolić, izv. prof., Dr. sc. Vicko Dorić, doc. (predavanja) Damir Senić, dipl.ing., Zlatko Živković, dipl.ing. (auditorne i laboratorijske vježbe)


Prepoznavanje, analiza i rješavanje problema elektromagnetske kompatibilnosti u svim sferama elektrotehnike.


8. Dragan Poljak: "Advanced modeling in computational electromagnetic compatibility", Wiley Interscience, 2007.

9. Handbook of Electromagnetic Compatibility, ed. R. Perez, Academic Press, 1995. Dopunska literatura 1. Tesche, F.M.: Ianoz, M.V., Karslsson, T.: EMC Analysis Methods and Computational

Models, John Wiley & Sons, 1997. 2. S.M. Wentworth: Fundamentals of Electromagnetics with Engineering Applications,

Wiley, 2005.

Nastava


Predavanja: 45 sati (30 sati prof. dr. sc. Antonio Šarolić, 15 sati prof. dr. sc. Dragan Poljak) listopad – siječanj Predavanja ravnomjerno raspoređena (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati listopad – siječanj Vježbe raspoređene ravnomjerno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati studeni – siječanj Vježbe grupirane u drugom dijelu semestra (7 tjedana po 2 sata, 1 sat za provjeru znanja)

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit održat će se polovinom semestra, a drugi međuispit nakon završenih predavanja i vježbi u terminima, prema dogovoru sa studentima. Na prvom međuispitu polaže se prva polovina gradiva. Na drugom međuispitu polaže se druga polovina gradiva. Uvjet za pozitivnu ocjenu na svakom međuispitu je min. 50% bodova za zadatke (iz auditornih vježbi) i min. 50% bodova za teoriju (gradivo s predavanja). Preduvjet za izlazak na drugi međuispit je min. 30% bodova za zadatke (iz auditornih vježbi) i min. 30% bodova za teoriju (gradivo s predavanja) na prvom međuispitu. Ako student postigne pozitivnu ocjenu na oba međuispita, smatra se da je položio cjeloviti ispit s postignutom prosječnom ocjenom. Na 1. ispitnom roku studenti polažu samo onu polovinu gradiva koju nisu položili na međuispitima. Na ostalim rokovima studenti polažu cjeloviti ispit (cjelokupno gradivo), bez obzira na postignuti uspjeh na međuispitima. Ukupni postotak na osnovu kojeg se definira ocjena (za svaki međuispit odnosno ispit) dobije se kao prosjek bodovanja svih pitanja korigiran usmenom provjerom. Konačna ocjena slijedi iz na taj način dobivenog postotka i to: Za postotak Ocjena 50% do 62,4% dovoljan (2) 62,5% do 74,9% dobar (3) 75% do 87,4% vrlo dobar (4) (uz najmanje 76% za laboratorijske vježbe) 87,5% do 100% izvrstan (5) (uz najmanje 89% za laboratorijske vježbe) Ispitni rokovi (ispitna grupa 11): Prema kalendaru nastave) Iznimno, prema posebnom dogovoru s predmetnim nastavnikom, predmet se može položiti i kroz izradu seminarskog rada.



Predavanja A. i L.vježbe Uvod u elektromagnetsku kompatibilnost, Komponente i nadomjesne sheme 3 sata 2 sata

Spektri signala, Zračene smetnje i susceptibilnost 3 sata 2 sata

Vođene smetnje i susceptibilnost 3 sata 2 sata

Prijenosne linije i preslušavanje, Elektrostatski izboj 3 sata 2 sata

Oklapanje 3 sata 2 sata

Uzemljenje 3 sata 2 sata

Mjerenja u elektromagnetskoj kompatibilnosti 3 sata 2 sata

Zahtjevi za elektromagnetsku kompatibilnost, norme i propisi 3 sata 2 sata

Elektromagnetska kompatibilnost u radijskim sustavima 3 sata 2 sata

Sustavno projektiranje za elektromagnetsku kompatibilnost 3 sata 2 sata

Povijesni pregled EMC modeliranja. 3 sata 2 sata

Niskofrekvencijski modeli s koncentriranim parametrima. 3 sata 2 sata

Visokofrekvencijski modeli s distribuiranim parametrima. 3 sata 2 sata

Analiza žičanih antena u EMC primjenama. 3 sata 2 sata

Modeli prijenosnih linija. 3 sata 2 sata


Naziv predmeta Antenski sustavi

Kod FELJ21



Dr. sc. Antonio Šarolić, izv. prof. (predavanja) Damir Senić, dipl.ing., Zlatko Živković, dipl.ing. (auditorne i laboratorijske vježbe)


Stjecanjem znanja iz područja antena i antenskih sustava studenti se osposobljavaju za razumijevanje temeljnog fizičkog segmenta bežičnih komunikacijskih sustava.


10. E. Zentner: Antene i radiosustavi, Graphis, Zagreb 2001. 11. V. Roje: Antene I dio, skripta, Sveučilište u Splitu 1981.

Dopunska literatura 3. Constantine A. Balanis: Antenna Theory: Analysis and Design, Wiley, 1997. 4. Handbook of antennas in wireless communications, CRC Press, 2002.

Nastava


Predavanja: 30 sati listopad – siječanj Predavanja ravnomjerno raspoređena (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati listopad – siječanj Vježbe raspoređene ravnomjerno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati studeni – siječanj Vježbe grupirane u drugom dijelu semestra (7 tjedana po 2 sata, 1 sat za provjeru znanja)

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit održat će se polovinom semestra, a drugi međuispit nakon završenih predavanja i vježbi u terminima, prema dogovoru sa studentima. Na prvom međuispitu polaže se prva polovina gradiva. Na drugom međuispitu polaže se druga polovina gradiva. Uvjet za pozitivnu ocjenu na svakom međuispitu je min. 50% bodova za zadatke (iz auditornih vježbi) i min. 50% bodova za teoriju (gradivo s predavanja). Preduvjet za izlazak na drugi međuispit je min. 30% bodova za zadatke (iz auditornih vježbi) i min. 30% bodova za teoriju (gradivo s predavanja) na prvom međuispitu. Ako student postigne pozitivnu ocjenu na oba međuispita, smatra se da je položio cjeloviti ispit s postignutom prosječnom ocjenom. Na 1. ispitnom roku studenti polažu samo onu polovinu gradiva koju nisu položili na međuispitima. Na ostalim rokovima studenti polažu cjeloviti ispit (cjelokupno gradivo), bez obzira na postignuti uspjeh na međuispitima. Ukupni postotak na osnovu kojeg se definira ocjena (za svaki međuispit odnosno ispit) dobije se kao prosjek bodovanja svih pitanja korigiran usmenom provjerom. Konačna ocjena slijedi iz na taj način dobivenog postotka i to: Za postotak Ocjena 50% do 62,4% dovoljan (2) 62,5% do 74,9% dobar (3) 75% do 87,4% vrlo dobar (4) (uz najmanje 76% za laboratorijske vježbe) 87,5% do 100% izvrstan (5) (uz najmanje 89% za laboratorijske vježbe) Ispitni rokovi (ispitna grupa 12): Prema kalendaru nastave



Predavanja A. i L.vježbe

Pravilo o množenju dijagrama zračenja. 2 sata 2 sata

Planarni antenski niz. 2 sata 2 sata

Yagi antena. 2 sata 2 sata

Širokopojasne antene. Logperiodska antena. 2 sata 2 sata

Helikoidna antena. 2 sata 2 sata

Otvor kao izvor zračenja. Otvoreni valovod. Lijevak antena. 2 sata 2 sata

Prorez antena. Princip dualnosti. Babinetov princip. 2 sata 2 sata

Reflektorske antene. Ravni reflektor. Kutni reflektor. Parabolni reflektor. 2 sata 2 sata

Prilagođenje po simetriji. Balun. Napajanje dipola. 2 sata 2 sata

Vertikalni i horizontalni dipol iznad beskonačno vodljive ravnine. 2 sata 2 sata

Vertikalni i horizontalni dipol iznad konačno vodljive ravnine. 2 sata 2 sata

Superusmjereni nizovi. 2 sata 2 sata

Patch antena. 2 sata 2 sata Antene mobilnih terminala. Antene baznih postaja. Pregled antena i antenskih sustava. 2 sata 2 sata

Praktični primjeri antenskih instalacija u korištenju – obilazak (terenska nastava). 2 sata 2 sata


Naziv predmeta Elektromagnetska ekologija i dozimetrija

Kod FELJ26



Dr. sc. Dragan Poljak, red. prof. i Dr. sc. Vicko Dorić - (predavanja) Damir Čvaka, dipl. ing. - (laboratorijske vježbe)


Prepoznavanje, analiza i rješavanje problema elektromagnetske dozimetrije.


1. D. Poljak: "Izloženost ljudi elektromagnetskom zračenju ", Kigen, Zagreb, 2007.

Dopunska literatura 1. D. Poljak: Human Exposure to Electromagnetic Fields, WIT Press, Southampton- Boston, 2003.

Nastava


Predavanja: 30 sati (Dr. sc. Dragan Poljak, red. prof.,) Predavanja ravnomjerno raspoređena (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati Vježbe raspoređene ravnomjerno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati Vježbe grupirane u drugom dijelu semestra (7 tjedana po 2 sata, 1 sat za provjeru znanja)

Ispit


Studenti polažu cjeloviti ispit. Ocjena se dodjeljuje kako slijedi: Za postotak Ocjena 50% do 62% dovoljan (2) 63% do 75% dobar (3) 76% do 88% vrlo dobar (4) 89% do 100% izvrstan (5) Prema dogovoru i interesu, ovisno o broju upisanih studenata (16), dio studenata može položiti ispit izradom i prezentacijom seminarskog rada. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave Postoji mogućnost polaganja ispit aputem odgovarajućeg seminarskog rada.


Predavanja A. i L.vježbe Elektrosmog: elektromagnetsko zagađenje okoliša. 2 sata 2 sata

Biološki učinci elektromagnetskih polja. Efekti na niskim i visokim frekvencijama.

2 sata 2 sata

Temeljne veličine u bioelektromagnetizmu, gustoća struje, specifičn agustoća apsorbirane snage (SAR).

2 sata 2 sata

Smjernice zaštite od neionizirajućeg zračenja. Domaća i međunarodna legislativa. Temeljna ograničenja i referentni nivoi. Mjere zaštite.

2 sata 2 sata

Teorijska i eksperimentalna dozimetrija. Dozimetrija upadnog i unutarnjeg polja. 2 sata 2 sata

Dozimetrija upadnog polja. Karakterizacija izvora zračenja. 2 sata 2 sata

Proračun i mjerenja električnog polja na niskim frekvencijama. 2 sata 2 sata

Proračun i mjerenja magnetskog polja na niskim frekvencijama. 2 sata 2 sata

Proračun i mjerenja elektromagnetskog polja na visokim frekvencijama. 2 sata 2 sata

Klasifikacija modela za unutarnju dozimetriju. Pojednostavljeni i anatomski modeli tijela.

2 sata 2 sata

Elektromagnetsko modeliranje tijela na niskim frekvencijama. 2 sata 2 sata


Elektromagnetsko modeliranje tijela na visokim frekvencijama. 2 sata 2 sata

Izloženost ljudskog tijela tranzijentnom zračenju. 2 sata 2 sata

Toplinski odziv ljudskog tijela izložen elektromagnetskog zračenju visokih frekvencija.

2 sata 2 sata


Naziv predmeta Mjerenja u bežičnim sustavima

Kod FELJ22

ECTS 5 ECTS 30 sati predavanja: 1 ECTS bod 15 sati auditornih vježbi: 0,5 ECTS bodova 15 sati laboratorijskih vježbi: 0,5 ECTS bodova 90 sati samostalnog učenja: 3 ECTS boda



Sposobnost mjerenja i evaluacije radijskih sustava.


Vijag, K. Garg, Joseph, E. Wilkes: Wireless and Personal Communications Systems, Prentice Hall PTR, NY 1996. Doble, J.: "Introduction to Radio Propagation for Fixed and Mobile Communications", Artech House Boston - London, GB, 1996.

Dopunska literatura G. H. Bryant: ’’Principles of Microwave Measurements’’, IEE Publishing, 1993. Zentner, E.: Antene i radiosustavi, Graphis Zagreb, 2001.

Nastava




Laboratorijske vježbe (laboratoriji 612, 610/611, Lora): 15 sati pet puta po tri školska sata

Ispit



1 2 3Ocjena % 0.1 0.1 80 / 600NPV LV K K K



Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti početkom rujna 2012. godine na tzv. popravnom ispitu. Samo studentima koji su prethodno položili kolokvij iz pojedinog dijela gradiva bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupni ispit ili pak prvi, drugi ili treći dio gradiva. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit


koji će biti održan u drugom dijelu rujna 2012. godine.

Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i komisijskom ispitu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva. Ocjena se računa prema prethodno navedenoj formuli. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 59% dovoljan (2) 60% do 74% dobar (3) 75% do 89% vrlo dobar (4) 90% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, auditornim vježbama najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja A. vježbe Uvod 1 sat 0.5 Parametri radijskog kanala kod fiksnih radio-veza. Feding. 2 sata 0.5 Planiranje i mjerenja fiksnih zemaljskih radijskih veza. 2 sata 2 Feding kod mobilnih radijskih sustava. 2 sata 1 Parametri mobilnih radijskih kanala. 2 sata 1 Modeli za predviđanje gubitaka propagacije u naseljenim sredinama. Hata-Okumura model. 3 sata 1

Usporedba statističkih modela zemaljskih kanala i rezultata dobivenih Maxwellovom teorijom. 2 sata 1

Satelitski radijski kanali. Modeli za predviđanje karakteristika kanala na osnovi mjerenja (Loo model, Suzuki model). 4 sata 1

Parametri širokopojasnih radijskih sustava. Širokopojasna mjerenja kanala. 4 sata 3 Modeli širokopojasnih radijskih sustava na osnovi mjerenja. 2 sata 1 Procjena parametara radio kanala u zatvorenim sredinama na osnovi mjerenja. 3 sata 1 Širokopojasni modeli za predviđanje kvalitete signala u zatvorenim sredinama. Saleh-Valenzuela model. 3 sata 1


4. Mjerenja parametara antena vektorskim mrežnim analizatorom. Kalibracija mjernog sustava. 3 sata

5. Uskopojasna mjerenja radio veza na različitim frekvencijama. 3 sata

6. Širokopojasna mjerenja parametara radijskog kanala u unutrašnjosti zgrade. 3 sata

7. Planiranje radijskih veza korištenjem mjerenih podataka i računalne podrške. 3 sata

8. Obrada mjerenih podataka. Analiza mjerenih parametara kanala statističkim modelom. 3 sata


III semestar – Izborni predmeti – 241

Naziv predmeta Multimedijski sustavi

Kod FELJ20

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati vježbi = 2,5 ECTS-a, samostalno učenje 2,5 ECTS-a


Dr. sc. Hrvoje Dujmić, izv.prof. (predavanja) vanjski suradnik (vježbe)


Stječu se temeljna teorijska znanja iz multimedijskih sustava i sustava virtualne stvarnosti koja uključuju svojstva i način generiranja govornih, audio, slikovnih i video signala (uključujući 3D slike i video). Temeljne pretpostavke učinkovitog komprimiranja navedenih signala te praktična znanja koja uključuju razumijevanje rada najvažnijih algoritama za komprimiranje navedenih signala.

Preporučena literatura Hrvoje Dujmić: „Multimedijski sustavi“, interna skripta

Dopunska literatura

Steinmetz, Nahrstedt: "Multimedia Fundamentals: Media Coding and Content Processing", Prentice Hall, 2002 Rao, Bojkovic, Milovanovic: "Multimedia Communication Systems: Techniques, Standards and Networks", Prentice Hall, 2002

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Međuispit se sastoji od 3 pitanja. Uvjet za izlazak na kolokvij je 70% prisustva nastavi. Uvjet za pozitivnu ocjenu iz kolokvija je 45% bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo laboratorijskim vježbama i položena oba kolokvija. Ocjena(%)= 0.5*(M1 + M2) M1, M2 - ocjena na međuispitima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja/ zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja A. vježbe

Uvod. Povijest multimedijskih sustava. Osnovni pojmovi. 2 sata

Pregled multimedijskih softverskih alata. Dizajn multimedijskih aplikacija. 2 sata

Audio signal. Kako čovjek čuje i govori. Modeliranje govora. 2 sata

Generičke tehnike kompresije audio signala. Audio specifični algoritmi (mp3). 2 sata

Govor specifični algoritmi (LPC, CELP, RELP, MPE, RPE) i primjena kod mobilne telefonije. Pregled standarda za kodiranje govornog i audio signala.

2 sata

Boja u slikama i video signalu. Percepcija boja (kako čovjek doživljava elektromagnetsko zračenje). Teorija miješanja boja.

2 sata


Modeli boja za slikovni signal (RGB, CMY, CMYK). Modeli boja za video signal (YUV, YIQ, YCbCr). Softverski orijentirani modeli boja HSB, HLS, HSV). Gama korekcija. Slikovni signal (rezolucija, dubina, memorijski zahtjevi), Formati slika (gif, tiff, jfif, ps, bmp)

2 sata

Osnove videa i televizije. Analogna televizija i video. Digitalna televizija i video. Video formati i memorijski zahtjevi.

2 sata

Kompresija slikovnih signala. JPEG modovi. 2 sata

Kompresija video signala: H.261. H.263. 2 sata

Kompresija video signala: MPEG-1. MPEG-2. 2 sata

Kompresija video signala: MPEG-4. 2 sata

Kompresija video signala: H.264. 2 sata

Multimedijska mrežna komunikacija. Protokoli za isporuka multimedijskog sadržaja.

2 sata

Osnove virtualne stvarnosti. Povijest. Stereoskopski (3D) vid. Softver i hardver za virtualnu stvarnost.

2 sata


3D zvuk 2 sata

Govor specifični algoritmi (LPC) 2 sata

Snimanje zvuka, traženje zvučnih i bezvučnih glasova te pitch perioda 2 sata

Sažimanje slika (JPEG) 2 sata



Multimedijski sustavi na mobilnim uređajima (izrada jednostavne igre) 2 sata



MPEG – utjecaj rasporeda I, B i P okvira na kvalitetu I 2 sata

MPEG – utjecaj rasporeda I, B i P okvira na kvalitetu II 2 sata

3D slike 2 sata

CAVE sustav 2 sata

Posjet tvrtki koja se bavi izradom multimedijskih aplikacija 2 sata


Naziv predmeta Sigurnost bežičnih mreža

Kod FELK19

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Mario Čagalj, izv. prof. Vježbe: Toni Perković, dipl.inž. (znanstveni novak)


U usporedbi sa klasičnim ``žičanim" sustavima i mrežama, bežični komunikacijski sustavi podložni su mnogo širem spektru sigurnosnih napada. Osnovni razlog leži u činjenici da se bežični signal (radio, infrared, ultrasound, itd.) rasprostire slobodno u prostoru i stoga je lako dostupan potencijalnom napadaču. U okviru ovog predmeta, studenti će steći osnovna znanja (teoretska i praktična) iz područja bežične sigurnosti, uključujuči: potencijalne rizike korištenja bežičnih tehnologija (sigurnosne prijetnje i problemi specifični za bežične tehnologije – DoS napadi na fizičkoj i podatkovnoj razini, napadi na privatnost i povjerljivost podataka), te sigurnosna (kriptografska) rješenja usmjerena smanjenju rizika korištenja postojećih i nadolazećih bežičnih tehnologija i standarda. Studenti će steći osnovna znanja o sigurnosnim aspketima u sljedećim konkretnim bežičnim tehnologijama, standardima i mrežama: IEEE 802.11, IEEE 802.1x, WiMAX (IEEE 802.16), bežične senzorske (IEEE 802.15.4) i ad hoc mreže, treća generacija mobilnih celularnih sustava (3GPP), RFID sustavi.


1. Osnovna: Slideovi sa predavanja “Security and Cooperation in Wireless Networks: Thwarting Malicious and Selfish

Behavior in the Age of Ubiquitous Computing”. Levente Buttyan and Jean-Pierre Hubaux (on-line)

“Cryptography and Network Security, 4th Edition.” William Stallings

2. Knjige dostupne "on-line": “Handbook of Applied Cryptography.” Menezes, van Oorschot and Vanstone “Security Engineering.” Ross Anderson

Dopunska literatura

1. Znanstveni radovi Za vise informacija molimo konzultirajte web stranicu predmeta: http://www.fesb.hr/~mcagalj/wisec_11

Nastava


Predavanja: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana prema rasporedu

Ispit


Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi. Osim pitanja, komentara, izvještaja sa laboratorijskih vježbi, studenti su dužni napraviti seminarski rad na jednu od ponuđenih tema; teme će biti isključivo iz područja koja će biti obrađena u okviru predmeta. Seminarski rad uključuje: kratak izvještaj (2-3 pisane stranice) te eventualno prezentaciju. Npr., student može pripremiti seminarski rad na osnovu poglavlja knjige, znanstvenog rada ili kombinacije navedenih izvora. Profesor će osigurati pisani materijal nužan za izradu seminarskog rada. Ocjena seminarskog rada ulazi u konačnu ocjenu. Ocjenjivanje: A - Prisustvo na predavanjima i lab. vježbama = 5% B - Seminarski rad = 10%


C - Pismeni izvještaj sa lab. vježbi = 10% D - “Midterm” (pismeni) - sredina predavanja = 25 % E – Pismeni ispit - kraj predavanja = 50% Konačna ocjena: Zaokruži[ 0.05*A + 0.1*B + 0.1*C + 0.25*D + 0.5*E ] Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja L. vježbe 1. Uvod u računalnu sigurnost. Ciljevi sigurnosti: zaštita povjerljivosti, integriteta i dostupnost usluga. Osnovne sigurnosne prijetnje. 2 sata -

2. Kriptografija bazirana na simetričnom (tajnom) ključu. Klasični (povijesni) kriptosustavi. Moderne šifre (DES, AES). Blok i slijedne šifre. Osnovni modovi rada modernih šifri (ECB, CBC, CFB, OFB, CTR mode).

2 sata 2 sata

3. Kriptografija bazirana na asimetricnom (javnom) ključu. RSA kripostustav. Diffie-Hellman protokol za uspostavu tajnog ključa. 2 sata 2 sata

4. Autentifikacijske funkcije (hash i MAC algoritmi) i njihova primjena. 2 sata 4 sata

5. Bežični (radio) komunikacijski kanal (eavesdropping, jamming). 2 sata - 6. Sigurnost WiFi mreža (802.11 arhitekture, WEP, WPA2, 802.11i, selfish behavior). 2 sata 2 sata

7. Sigurnost celularnih mreža (GSM and UMTS, napadi). 2 sata -

8. Sigurnost bežičnih multi-hop (ad-hoc) mreža (I dio). 2 sata 2 sata

9. Sigurnost bežičnih multi-hop (ad-hoc) mreža (II dio). 2 sata -

10. “User-friendly” autentikacija poruka u bežičnim mrežama. 2 sata 2 sata

11. Sigurnost RFID sustava (privatnost, DoS napadi, Mifare primjer). 2 sata 2 sata

12. Autentifikacija „broadcast“ prometa u bežičnim mrežama (I-codes). 2 sata 2 sata

13. Sigurna lokalizacija i vremenska sinkronizacija (wormhole napadi i obrane). 2 sata -

14. Sigurno određivanje mrežne topologije (secure neighborhood discovery). 2 sata -


1. Ethereal, ARP spoofing, MITM, DoS. 2 sata

2. Symmetric and Asymmetric Cryptography. 4 sata 3. Authentication functions (part one). Hash MAC, Merkle-Damgard iterativna struktura. 2 sata

4. Authentication functions (part two). Certificates, CBC-MAC. 4 sata

5. WiFi Security (IEEE 802.1x, IEEE 802.11). 4 sata

6. Sigurnost u bežičnim senzorskim mrežama. 4 sata

7. “User-friendly” autentikacija poruka u bežičnim mrežama (I-codes, I-regions). 2 sata

8. Sigurnost RFID sustava (primjer napada na beskontaktne kartice). 2 sata

9. Seminarski radovi. 6 sata


Naziv predmeta Simulacija i mjerenje elektromagnetskih veličina

Kod FELJ29



Dr. sc. Antonio Šarolić, izv. prof.i dr. sc. Vicko Dorić, doc. (predavanja) Damir Čavka, diplinž. I Zlatko Živković, dipl.inž. (laboratorijske vježbe)


Poznavanje metoda simulacija i mjerenja veličina u elektromagnetizmu, sposobnost rješavanja elektromagnetskih problema kombinirajući simulaciju i mjerenje.



13. Handbook of microwave measurements, Vol.I-III, Polytechnic Press, 1963. Dopunska literatura 5. Handbook of Electromagnetic Compatibility, ed. R. Perez, Academic Press, 1995.

6. Poljak, D.: Electromagnetic Modelling of Wire Antenna Structures, WIT Press, Southampton-Boston, 2002.

Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati listopad – siječanj Laboratorijske vježbe: 30 sati studeni – siječanj Vježbe grupirane u drugom dijelu semestra

Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)

Ispit se polaže izradom seminarskog rada. Ispitni rokovi: prema kalendaru ispitnih rokova.


Predavanja L.vježbe Pregled numeričkih metoda u elektromagnetizmu 2 sata 2 sata

Teorija prijenosnih linija. Analiza u vremenskom i frekvencijskom području 2 sata 2 sata

Primjena metode konačnih diferencija u frekvencijskom i vremenskom području 2 sata 2 sata

Teorija antena. Analiza u frekvencijskom i vremenskom području 2 sata 2 sata

Primjena analitičkih i numeričkih postupaka kod antenskih modela. 2 sata 2 sata

Primjena metode konačnih elemenata u frekvencijskom i vremenskom području 2 sata 2 sata

Primjena metode rubnih elemenata u frekvencijskom i vremenskom području 2 sata 2 sata

Instrumentacija za elektromagnetska mjerenja 2 sata 2 sata

Okruženja za elektromagnetska mjerenja 2 sata 2 sata

Mjerenje u kontroliranom okruženju: Komponente mjernog sustava 2 sata 2 sata

Mjerenje u kontroliranom okruženju: Komore za elektromagnetska mjerenja 2 sata 2 sata

Mjerenje u kontroliranom okruženju: Mjerni postupci 2 sata 2 sata

Mjerenje u nekontroliranom okruženju: Komponente mjernog sustava 2 sata 2 sata

Mjerenje u nekontroliranom okruženju: Mjerni postupci 2 sata 2 sata

Mjerna nesigurnost, pogreška mjerenja 2 sata 2 sata


Naziv predmeta Bioelektrični sustavi i oprema

Kod FELG17

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati laboratorijskih vježbi = 2 ECTS-a, samostalno učenje 3 ECTS-a


Dr.sc. Mirjana Bonković, red.prof. – (predavanja) Vanjski suradnik – (lab. vježbe)


Cilj je upoznati studente sa temeljima biomedicinskog inženjerstva. Tijekom evolucije biomedicinskog inženjerstva kroz posljednjih 50 godina, postalo je jasno da to područje zadire u različite znanstvene discipline kao što je biomehanika, biomaterijali, medicinske slike, rehabilitacijsko inženjerstvo, biotehnologija i inženjerstvo tkiva. Cilj je kolegija predstaviti glavna područja koja uključuju aktivnost biomedicinskog inženjerstva.


J.D.Enderle, S.M.Blanchard, J.D.Bronzino: Introduction to biomedical engineering, Academic Press, 1999.

Dopunska literatura Ante Šantić: Biomedicinska elektronika, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati Dio laboratorijskih vježbi radi se na fakultetu, a dio u okviru dogovorenih posjeta

medicinskim institucijama

Ispit


Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena će se dodjeljivati na temelju redovitog pohađanja predavanja i vježbi (20%), kvalitete seminarskog rada (50%) i rezultata pismenog ispita u obliku testa (30%).


Predavanja L. vježbe

Biomedicinsko inženjerstvo: povijesna perspektiva. 2

Anatomija i fiziologija. 4

Bioelektrični fenomen. 2

Biomedicinski senzori. 4 8

Bioinstrumentacija. 2 4

Obrada biosignala. 4 4

Fiziološko modeliranje. 2 4

Biomehanika 2 2

Obrada medicinskih slika. 6 8

Ultrazvuk. 2

Nuklearna magnetska rezonancija. 2


II semestar – obvezni predmeti – 241

Naziv predmeta Bežične komunikacijske mreže

Kod FELJ09 ECTS 5 Nastavnici i/ili suradnici

dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. (predavanja) dr. sc. Maja Stella (auditorne i laboratorijskevježbe) dr. sc. Josip Lorincz (laboratorijskevježbe)


- poznavanje osnovnih koncepata i tehnika bežičnih komunikcija - poznavanje koncepata i značajki bežičnih mreža 1.-4. generacije (NMT, GSM, GPRS, EDGE, UMTS, HSDPA, LTE) - poznavanje koncepata i značajki bežičnih lokalnih mreža (WLAN, IEEE 802.11x), bežičnih osobnih i ad hoc mreža (WPAN, IEEE 802.15), bežičnih pristupnih mreža (WMAN, IEEE 802.16, HiperMAN), te satelitskih komunikacijskih sustava (LEO, MEO, GEO), - osposobljenost za sudjelovanje u projektiranju, razvoju i održavanju bežičnih komunikacijskih mreža


3. Dinko Begušić: Bežične komunikacijske mreže, interni nastavni tekst, 2011.

Dopunska literatura 1. A.Bažant i drugi: Osnovne arhitekture mreža, Element Zagreb, 2004.

4. P.M.Shankar: Introduction to Wireless Systems, John Wiley & sons, SAD, 2002.

5. IEEE Communications Magazine

6. Preporuke ETSI, ITU

Nastava


Predavanja:


Auditorne vježbe: - 15 sati - 15 tjedana po jedan sat tjedno – prema rasporedu

Laboratorijske vježbe (laboratorij B526): 15 sati 15 tjedana po jedan sat tjedno (koncentrirano po dva sata) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Međuispiti se održavaju u pisanom obliku. Međuispit sadrži deset pitanja, a trajanje međuispita je dva školska sata. Prvi međuispit se održava nakon prvih pet tjedna nastave, a drugi nakon deset tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dio gradiva koji nije obuhvaćen međuispitima te dio gradiva koji nisu uspješno položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena svih auditornih i laboratorijskih vježbi i najmanje 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena kontinuirane provjere znanja Ocjena (%) = 0,2 (M1 + M2 + ZI) + 0,2 A + 0,2 L A - ocjena auditornih vježbi izražena u postotcima L - ocjena laboratorijskih vježbi izražena u postotcima M1, M2 - ocjene međuispita izražene u postotcima ZI - ocjena završnog ispita izražena u postotcima Ocjena (%) Ocjena 91%-100% izvrstan (5) 88%-90% - izvrstan (-5) 85%-87% + vrlo dobar (+4)


78%-84% vrlo dobar (4) 75%-77% - vrlo dobar (-4) 72%-74% + dobar (+3) 65%-71% dobar (3) 62%-64% - dobar (-3) 59%-61% + dovoljan (+2) 50%-58% dovoljan (2) Konačna ocjena utvrđuje se temeljem ocjene kontinuirane provjere znanja i usmenog dijela završnog ispita. Završnom ispitu studenti mogu pristupiti na prva dva roka nakon završetka nastave u semestru u kojem su predmet upisali. Studenti koji ne polože ispit putem međuispita i završnog ispita, mogu pristupiti popravnom ispitu. Popravnom ispitu student može pristupiti najviše dva puta i to na ispitnim rokovima u razdoblju od završetka predavanja u ljetnom semestru do kraja akademske godine u skladu s kalendarom nastave. Na popravnom ispitu student polaže cijelo gradivo. Studenti koji ne polože ispit do kraja akademske godine u kojoj su upisali predmet ponovno upisuju predmet u sljedećoj akademskoj godini. Ispitni rokovi: Ispitna grupa 8 Završni ispiti (obavezni): u skladu s kalendarom nastave Popravni ispiti: u skladu s kalendarom nastave


Predavanja A. vježbe Osnovne značajke bežičnih komunikacijskih kanala (feding, višestazno prostiranje, Dopplerov efekt).

2 sata 1 sat

Digitalna obrada signala i tehnike višestrukosti u bežičnim komunikacijama. 2 sata 1 sat

Tehnike višestrukog pristupa i korištenja zajedničkog medija (FDMA, TDMA, CDMA). 2 sata 1 sat

Ćelijski sustavi. 2 sata 1 sat


Evolucija mreža bežične javne telefonije; mreže prve generacije. 2 sata 1 sat

Mreže druge generacije; GSM. 2 sata 1 sat

Mreže 2+ generacije; GPRS, EDGE. 2 sata 1 sat

Mreže 3+ generacije (UMTS, HSPA), Koncept bežičnih mreža 4. generacije(LTE).

2 sata 1 sat


Bežične lokalne mreže (WLAN); IEEE 802.11x. 2 sata 1 sat

Bežične osobne mreže (WPAN); IEEE 802.15. 2 sata 1 sat

Bežične pristupne mreže (WMAN); IEEE 802.16. 2 sata 1 sat

Upravljanje mobilnom mrežom. Usluge u mobilnim mrežama. Bežično računarstvo i povezivanje bežičnih mreža s Internetom.

2 sata 1 sat

provjera znanja 2 sata 1 sat


Signalizacija u GSM mreži. 2 sata

Signalizacija u UMTS mreži. 2 sata

Signalizacija u LTE mreži. 2 sata

Konfiguriranje sustava IEEE 802.11x. 2 sata

Propusnost sustava IEEE 802.11x 2 sata

Značajke sustava IEEE 802.15.4 ZigBee. 2 sata

Značajke sustava Bluetooth. 2 sata


Naziv predmeta Mobilne komunikacije

Kod FELJ14

ECTS



Kompetencije koje se stječu Sposobnost analize i proračuna mobilnih digitalnih radijskih kanala i sustava.


Vijag, K. Garg, Joseph, E. Wilkes: Wireless and Personal Communications Systems, Prentice Hall PTR, NY 1996. David Parson.: The Mobile Radio Propagation Channel, Pentech Press Pub. London, 1992.

Dopunska literatura R. Steele: "Mobile Radio Communications", Pentech Press, London, GB and IEEE Press, Piscataway, USA, 1992.

Nastava




Laboratorijske vježbe (laboratoriji A612, A610/A611): 15 sati tri puta po pet školskih sati – tri laboratorijske vježbe

Ispit


Tijekom semestra bit će tri kolokvija. Prvi kolokvij je nakon četvrtog tjedana nastave, drugi nakon osmog tjedana, a treći u tjednu nakon završetka nastave. Student može putem kolokvija položiti cjelokupni ispit ukoliko postigne pozitivnu ocjenu iz svakog od tih kolokvija. Na svakom od tri kolokvija student polaže jedan dio gradiva. Na dva završna ispita u veljači 2009. godine studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi neki od dijelova gradiva, taj dio gradiva ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijeva se točno utvrđena i zaokružena cjelina gradiva obuhvaćena kolokvijem. Također, na ispitu student može odgovarati pojedinu cjelinu ili čitavo gradivo ukoliko nije zadovoljan postignutim uspjehom na kolokviju ili konačnom ocjenom. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela kolokvija ili na završnom ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

1 2 3Ocjena % 0.1 0.1 80 / 600NPV LV K K K



Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti početkom rujna 2009. godine na tzv. popravnom ispitu. Samo studentima koji su prethodno položili kolokvij iz pojedinog dijela gradiva bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupni ispit ili pak prvi, drugi ili treći dio gradiva. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit koji će biti održan u drugom dijelu rujna 2009. godine.

Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i komisijskom ispitu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva. Ocjena se računa prema prethodno navedenoj formuli.


Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 59% dovoljan (2) 60% do 74% dobar (3) 75% do 89% vrlo dobar (4) 90% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70% nastavnih sati, auditornim vježbama najmanje 70% nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja A. vježbe Uvod 1 sat 0.5 Podjela radijskog kanala. 2 sata 0.5 Performanse digitalnih radiokomunikacijskih sustava. 2 sata 2 Sustavi s ograničenom širinom pojasa. 2 sata 1 Sustavi s ograničenjem snage. 2 sata 1 Sustavi s ograničenom širinom pojasa i s ograničenjem snage. 2 sata 1.5 Radijski DS/SS sustavi. 2 sata 1 Ćelijski radijski sustavi. Istokanalna interferencija. 4 sata 1 Zakon gubitaka propagacije. Proračun snage bazne postaje. Višestazni prijam. 4 sata 3 Proračun pokrivenosti ćelije. 2 sata 1 Analiza mobilnog propagacijskog kanala. 3 sata 0.5 Mjerenja propagacijskog kanala. 2 sata 1 Klasifikacija propagacijskog kanala. Rasipanje kašnjenja i koherentni pojas kanala. 2 sata 1


9. Mjerenja parametara radio-antena. Uskopojasna mjerenja radio-kanala u zatvorenom prostoru. 5 sati

10. Kalibracija mjernog sustava. Širokopojasna mjerenja parametara radijskog kanala. 5 sati

11. Analiza mjerenih statističkih parametara kanala i računalne simulacije radijskih kanala. 5 sati


Naziv predmeta Antene

Kod FELJ15





Primjenom stečenih temeljnih znanja iz područja antena i propagacije studenti se osposobljavaju za razumijevanje postojećih i razvoj novih antena u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, te na taj način stječu kompetencije za rješavanje problema u mnogobrojnim danas vrlo aktualnim primjenama bežičnih komunikacijskih sustava.




Nastava


Predavanja: 30 sati ožujak – lipanj Predavanja ravnomjerno raspoređena (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati ožujak – lipanj Vježbe raspoređene ravnomjerno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati travanj – lipanj Vježbe grupirane u drugom dijelu semestra (7 tjedana po 2 sata, 1 sat za provjeru znanja)

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit održat će se polovinom semestra, a drugi međuispit nakon završenih predavanja i vježbi u terminima, prema dogovoru sa studentima. Na prvom međuispitu polaže se prva polovina gradiva. Na drugom međuispitu polaže se druga polovina gradiva. Uvjet za pozitivnu ocjenu na svakom međuispitu je min. 50% bodova za zadatke (iz auditornih vježbi) i min. 50% bodova za teoriju (gradivo s predavanja). Preduvjet za izlazak na drugi međuispit je min. 30% bodova za zadatke (iz auditornih vježbi) i min. 30% bodova za teoriju (gradivo s predavanja) na prvom međuispitu. Ako student postigne pozitivnu ocjenu na oba međuispita, smatra se da je položio cjeloviti ispit s postignutom prosječnom ocjenom. Na 1. ispitnom roku studenti polažu samo onu polovinu gradiva koju nisu položili na međuispitima. Na ostalim rokovima studenti polažu cjeloviti ispit (cjelokupno gradivo), bez obzira na postignuti uspjeh na međuispitima. Ukupni postotak na osnovu kojeg se definira ocjena (za svaki kolokvij odnosno ispit) dobije se kao prosjek bodovanja svih pitanja korigiran usmenom provjerom. Konačna ocjena slijedi iz na taj način dobivenog postotka i to: Za postotak Ocjena 50% do 62,4% dovoljan (2) 62,5% do 74,9% dobar (3) 75% do 87,4% vrlo dobar (4) (uz najmanje 76% za laboratorijske vježbe) 87,5% do 100% izvrstan (5) (uz najmanje 89% za laboratorijske vježbe) Ispitni rokovi (ispitna grupa 21): Prema kalendaru nastave




Uvod. Parametri antena. Polarizacija. 2 sata 2 sata

Dijagram zračenja. Usmjerenost. Dobitak. 2 sata 2 sata

Impedancija antene. Efektivna površina. 2 sata 2 sata

Efektivna duljina. Antenski faktor. 2 sata 2 sata

Veza između parametara antene. Friisova jednadžba. 2 sata 2 sata

Elementarni električni dipol (EED). Polje EED-a. 2 sata 2 sata

Zračena snaga i otpor zračenja EED-a. Efikasnost EED-a. 2 sata 2 sata

Zone u okolišu antene – blisko i daleko polje. 2 sata 2 sata

Dipoli u području rezonancije. Poluvalni dipol. Punovalni dipol. 2 sata 2 sata

Električki kratki dipol i unipol. 2 sata 2 sata

Međuimpedancija dipola. 2 sata 2 sata

Antenski niz. Pravilni linearni antenski niz. 2 sata 2 sata

Niz s jednolikom raspodjelom amplituda. 2 sata 2 sata

Nizovi s nejednolikom raspodjelom amplituda. 2 sata 2 sata



Naziv predmeta Mikrovalna elektronika

Kod FELJ16

ECTS

6 ECTS 30 sati predavanja: 1 ECTS bod 15 sati auditornih vježbi: 0,5 ECTS bodova 15 sati laboratorijskih vježbi: 0,5 ECTS bodova 120 sati samostalnog učenja: 4 ECTS bodova


Dr. sc. Ivan Marinović, izv.prof. (predavanja, auditorne vježbe, laboratorijske vježbe)


Upoznavanje s teorijskim postavkama mikrovalne elektronike i osnovnim mikrovalnim (vakuumskim i poluvodičkim) elementima i sklopovima


1. Blažević Z., Zanchi, I.: Mikrovalna elektronika, interna skripta 2. Smrkić, Z.: Mikrovalna elektronika, Školska knjiga, Zagreb 1986.

Dopunska literatura 1. Kai C.: Microwave Solid State Circuits and Applications, John Wiley & Sons, Inc., New York 1994.

Nastava




Laboratorijske vježbe (laboratorij A610-A611): 15 sati 6 puta po 2 školska sata i 1 put tri školska sata– 7 laboratorijskih vježbi

Ispit


Tijekom semestra bit će tri kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana, a treći u tjednu nakon završetka nastave. Student može putem kolokvija položiti cjelokupni ispit. Na sva tri kolokvija student polaže dio gradiva iz teorije i dio gradiva iz zadataka. Na dva završna ispita u lipnju 2010. godine studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi neki od dijelova gradiva, taj dio gradiva ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju teorija ili zadaci pojedinog kolokvija. Dakle, na svakom od kolokvija polaže se jedan dio teorije i jedan dio zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela teorije i 50 % bodova iz pojedinog dijela zadataka na kolokviju ili na završnom ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

)(600/801,01,0(%) 332211 ZTZTZTLVNPVOcjena


NPV - nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama (%), LV – bodovi iz laboratorijskih vježbi (%), T1, T2, T3- bodovi iz pojedinog dijela teorije (%), Z1, Z2, Z3- bodovi iz pojedinog dijela zadataka (%).

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti početkom rujna 2010. godine na tzv. popravnom ispitu. Samo studentima koji su prethodno položili teoriju i zadatke iz pojedinog dijela gradiva bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupni ispit ili pak prvi, drugi ili treći dio gradiva. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit koji će biti u drugom dijelu rujna 2010. godine.

Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i komisijskom ispitu je da student ima najmanje 50% bodova iz teorije i najmanje 50% bodova iz zadataka pojedinog dijela gradiva. Ocjena se računa prema prethodno navedenoj formuli.


Konačna se ocjena utvrđuje na slijedeći način: Postotak Ocjena 50% do 65% dovoljan (2) 66% do 80% dobar (3) 81% do 90% vrlo dobar (4) 91% do 100% izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će po 4 teorijskih pitanja i po 3 zadatka. Na završnim ispitima, popravnom ispitu i komisijskom ispitu bit će ukupno 10 teorijskih pitanja i 10 zadatka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70% nastavnih sati, auditornim vježbama najmanje 70% nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja A. vježbe Homogene prijenosne linije. 3 sata 1.5 Smithov dijagram. 2 sata 1 Transformacija impedancija linijom. Prilagođenja. 4 sata 2 Pravokutni i cilindrični valovod. Dielektrični valovod. 4 sata 2 Trakaste mikrovalne linije. Kvazi TEM aproksimacija mikrotrakaste linije. Diskontinuitet širine trake. Rezonatori. 2 sata 1

Raspršna matrica. Mikrovalni pasivni sklopovi i njihovi raspršni koeficijenti 5 sati 2.5 Izmjena energije između elektronskog snopa i elektromagnetskog polja. Mikrovalne elektronke. 5 sati 2.5

Mikrovalne poluvodičke komponente - Schottky, PIN, varaktor, IMPATT, Gunn, mikrovalni tranzistori. 2 sata 1

Mikrovalni oscilatori s negativnim otporom. Uvjeti samouzbude, ograničenje amplitude, regulacija frekvencije. 2 sata 1

Mikrovalna pojačala 1 sati 0.5


12. Mjerenje frekvencije i snage 1 sat

13. Mikrovalna linija 3 sata

14. Valovod 3 sata

15. Vektorski mrežni analizator 3 sata

16. Mikrovalni filtar 1 sata

17. Mikrovalni oscilator 2 sata

18. Mikrovalno pojačalo 2 sata


Naziv predmeta Upravljanje projektima

Kod FETJ01

ECTS

5 ECTS Predavanja: 30 sati: 1 ECTS boda Vježbe: 15 sati 1 ECTS boda Priprema za ispit: 75 sati 2,0 ECTS boda


Dr. sc. Ivica Veža, red. prof. Dr. sc. Nikola Gjeldum


Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja upravljanja projektima. Studenti se upoznaju s osnovama upravljanja projektima kod unikatnih projektnih zadataka. Na vježbama studenti se upoznaju s tehnikom mrežnog planiranja (CPM, PERT, MPM i dr.) , te softverom za upravljanje projektima MS Project.


I. Veža: Upravljanje projektima, FESB (interna skripta), Split, 2008. H. Kerzner: Project Management: A Systems Approach to Planning, Scheduling, and Controlling.- John Wiley & Sons, New York, ISBN: 0471225770, 2003

Dopunska literatura

A Guide to the Project Management Body of Knowledge, PMBOK Guide, Project Management Institute, Newtown Square, 2004.

R. K. Wysocki; R. McGary: Effective Project Management: Traditional, Adaptive, Extreme.- John Wiley & Sons, New York, ISBN: 0471432210, 2003

Nastava


Predavanja: 30 sati Vježbe 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno predavanja i 2 sata tjedno vježbe)

- prema rasporedu

Ispit


Tijekom predavanja i vježbi studenti u grupi po 2 ili 3 rade svoj projekt, koji prezentiraju na zadnjem satu predavanja. Znanje na vježbama se kolokvira na kraju nastave. Ocjena (5) = 0,5 (M1 + M2) M1, M2 - bodovi iz prezentacije i kolokvija s vježbi. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlodobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne sudjeluju u izradi programa, upisuju kolegij sljedeće akademske godine. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Nastavne jedinice Trajanje (sati)

Predavanja Vježbe

Upravljanje projektima. Uvod. 2 2


Upravljanje projektima razvoja inovacijskih proizvoda. 2 2

Projekti – vizija, strategija, ciljevi. 2 2

Analiza top-down, odnosno bottom-up. Radni paketi. 2 2

Metode upravljanja projektima. 2 2

Planiranje resursa (kapaciteta) 2 2

Planiranje i upravljanje vremenom. Rizici pri upravljanju projektima. 2 2

Upravljanje troškovima. Target Costing. 2 2

Controlling projekta. 2 2

Organizacijske strukture pri vođenju projekata (čista, utjecajna, matrična) 2 2

Timski rad. 2 2

Psihološko-socijalna komponenta upravljanja projektima 2 2

Case study. Projekti Fraunhofer društva) i nastavnika na kolegiju. 2 2

Case study. Prezentacija projekata studenata. 2 2


II semestar – Izborni predmeti – 241

Naziv predmeta Optički komunikacijski sustavi

Kod FELJ10

ECTS 5


dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. (predavanja) dr. sc. Maja Stella (vježbe) Ivica Meštrović, dipl. ing. (vježbe) Marko Banović, dipl. ing. (vježbe)


- poznavanje osnovnih koncepata prijenosa i obradbe signala primjenom fotoničkih sustava - poznavanje pasivnih i aktivnih komponenata optičkih komunikacijskih sustava i mreža - poznavanje tehnologija i koncepata optičkih komunikacijskih mreža - osposobljenost za sudjelovanje u projektiranju, razvoju i održavanju optičkih komunikacijskih sustava i mreža


7. Dinko Begušić: Optički komunikacijski sustavi, interni nastavni tekst, 2011.

Dopunska literatura 1. Rajiv Ramaswami, Kumar Sivarajan: Optical Networks: A Practical Perspective (Second edition), Academic Press, 2002.

2. Kazovsky, L., Benedetto,S., Willner, A.: Optical Fiber Communication Systems 3. IEEE Communications Magazine 4. Preporuke ITU 5. Preporuke ETSI

Nastava


Predavanja:




Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Međuispiti se održavaju u pisanom obliku. Međuispit sadrži deset pitanja, a trajanje međuispita je dva školska sata. Prvi međuispit se održava nakon prvih pet tjedna nastave, a drugi nakon deset tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dio gradiva koji nije obuhvaćen međuispitima te dio gradiva koji nisu uspješno položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena svih laboratorijskih vježbi i najmanje 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena kontinuirane provjere znanja Ocjena (%) = 0,2 (M1 + M2 + ZI) + 0,2 A +0,2 L A - ocjena auditornih vježbi izražena u postotcima L - ocjena laboratorijskih vježbi izražena u postotcima M1, M2 - ocjene međuispita izražene u postotcima


ZI - ocjena završnog ispita izražena u postotcima Ocjena (%) Ocjena 91%-100% izvrstan (5) 88%-90% - izvrstan (-5) 85%-87% + vrlo dobar (+4) 78%-84% vrlo dobar (4) 75%-77% - vrlo dobar (-4) 72%-74% + dobar (+3) 65%-71% dobar (3) 62%-64% - dobar (-3) 59%-61% + dovoljan (+2) 50%-58% dovoljan (2) Konačna ocjena utvrđuje se temeljem ocjene kontinuirane provjere znanja i usmenog dijela završnog ispita. Završnom ispitu studenti mogu pristupiti na prva dva roka nakon završetka nastave u semestru u kojem su predmet upisali. Studenti koji ne polože ispit putem međuispita i završnog ispita, mogu pristupiti popravnom ispitu. Popravnom ispitu student može pristupiti najviše dva puta i to na ispitnim rokovima u razdoblju od završetka predavanja u ljetnom semestru do kraja akademske godine u skladu s kalendarom nastave. Na popravnom ispitu student polaže cijelo gradivo. Studenti koji ne polože ispit do kraja akademske godine u kojoj su upisali predmet ponovno upisuju predmet u sljedećoj akademskoj godini. Ispitni rokovi: Ispitna grupa 24 Završni ispiti (obavezni): u skladu s kalendarom nastave Popravni ispiti: u skladu s kalendarom nastave


Predavanja A. vježbe Prijenos i obradba signala primjenom fotoničkih sustava. Svjetlovodne niti. 2 sata 1 sat

Linearne i nelinearne pojave pri prijenosu signala svjetlovodnim nitima. 2 sata 1 sat

Pasivni elementi optičkih komunikacijskih sustava: usmjerni sprežnici, izolatori, cirkulatori, optički filtri i multipleksori.

2 sata 1 sat

Braggova rešetka. Mach-Zender interferometar. Fabry-Perot filtar. 2 sata 1 sat


Aktivne komponente optičke komunikacijske mreže. Optička pojačala. EDFA pojačala.

2 sata 1 sat

Svjetlosni izvori: svjetleće diode (LED), laserske diode (LD). 2 sata 1 sat

Svjetlosni detektori: pin fotodiode, lavinske fotodiode (APD). 2 sata 1 sat

Fotonički preklopnici. Modulatori i demodulatori svjetlosnog signala. 2 sata 1 sat


Značajke svjetlosnih prijamnika. Projektiranje fizičke razine svjetlovodnog prijenosnog sustava.

2 sata 1 sat

Sustavi s vremenskim multipleksitranje i multipleksiranjem valnih duljina: WDM, DWDM.

2 sata 1 sat

Optičke mreže. SDH/SONET. Optički sloj. Svjetlovodna tehnologija u pristupnim mrežama. FTTx sustavi.

2 sata 1 sat

Pasivne optičke mreže (PON). Upravljanje optičkim komunikacijskim mrežama. 2 sata 1 sat




Svjetlovodne niti i kabeli. 2 sata

Mjerenje gušenja u optičkim komunikacijskim sustavima. 2 sata

Optički konektori. 2 sata

Optički razdjelnici i spojnice. 2 sata

Mjerenja na WDM sustavima. 2 sata

Mjerenja na svjetlovodnim nitima primjenom optičkog reflektormetra. 2 sata

Mjerenja na PON mreži. 2 sata


Naziv predmeta Operacijska istraživanja

Kod FELG14

ECTS 5


Dr. sc. Jadranka Marasović, red. prof. - (predavanja i laboratorijske vježbe) Tamara Mijan, dipl. inž. (VS) – (laboratorijske vježbe)


Ostvaruju se nužna teorijska znanja o različitim pristupima optimiranja, matematičkim i heurističkim metodama, o najbržem i organiziranom traženju optimalnih rješenja. Ostvaruju se osnovna praktična znanja, korisnički usmjerena, o organizaciji korisničkog sučelja i samog programiranja u cilju samostalnog rada na dobivanju optimalnih rješenja. Koriste se primjeri iz svakodnevnice.


1. T.B. Boffey: “Graph Theory in Operations Research”, McMillan Press, Hong Kong, 1982.

2. R. Bronson, G. Naadimuthu: “Operations Research”, Schaum’s Outline of Operations Research, McGraw Hill, 1998.

3. H.A. Taha: “Operations Research: An Introduction”, Prentice Hall, 1997 Dopunska literatura 2. J.Marasović: “Uvod u operacijska istraživanja”, Interna skripta, FESB, Split, 2000.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređene vježbe, dijelom tipa auditornih, dijelom tipa

laboratorijskih (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je u 12. tjednu nastave, a drugi kolokvij će se održati nakon završetka nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjenjivat će se rezultati ostvareni na laboratorijskim vježbama. Ocjena(%)= (M1 + M2 + M3)/3 M1, M2- bodovi na međuispitima izraženi u postocima, M3 – bodovi sa laboratorijskih vježbi. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od više pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od više pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Nastavne jedinice

Trajanje

Predavanja

L. vježbe

1. Uvod: Sustavski pristup i svrha i snaga modeliranja (u analizi ili razumijevanju vladanja sustava i kod problema sinteze na "živim" sustavima). Model je aproksimacija sustava. Modeliranje je iterativan postupak u toku kojeg se rješava kompromis između presloženog modela i kvalitetne aproksimacije.

2 sata

2. Kvantitativni modeli, podjele po značajkama sustava: deterministički, stohastički, statički, dinamički, kontinuirani, diskretni, linearni, nelinearni. Izbor ulaznih i izlaznih veličina i njihov utjecaj na složenost modela. Fizikalni, ekonomski i drugi zakoni kao temelj izgradnje modela. Kvalitativni modeli.

2 sata

3. Utjecaj ograničenja na vladanje sustava i njihovo dodavanje izvornom modelu – prostor rješenja. Funkcija cilja kao pokazatelj optimalnosti.

2 sata

4. Optimalno nije savršeno. Optimalno ovisi o funkciji cilja, ograničenjima, metodama rješavanja i o količini aproksimacija u svim koracima rješavanja, uključujući i način korištenja digitalnog računala i programskih rješenja. Multidisciplinarnost kao glavna značajka svih zadataka optimiranja.

2 sata

5. Operacijska istraživanja, povijest i način razmišljanja kod zadataka optimiranja. Matematičke pretvorbe i matematički postupci – temeljni nositelji ideja kod snalaženja po prostoru rješenja i traženja optimuma.

2sata

6. Linearni statički modeli. Standardizacija zapisa. Problemi sa neomeđenim prostorima rješenja (beskonačne granice).

2 sata

7. Simpleks algoritam – jedan od 10. najboljih algoritama 20. stoljeća. Primjeri rješavanja. Značenje kriterija optimalnosti i kriterija izvedivosti.

2 sata

8. Kvalitativni modeli – loše strukturirani modeli. Heuristika. Pretraživanje. Grananje (Branch and Bound metode).

2 sata

9. Osnovni transportni problem. Metode traženja osnovnog mogućeg rješenja i metode traženja poboljšanih rješenje do optimalnog – osnove pretraživanja.

2 sata

10. Transportni problem sa višeznačnim skladištima (transshipment problem) 2 sata

11. 0-1 Programiranje. Problem ranca (utovar/istovar). Trgovački putnik. 2 sata

12. Teorija igara i optimalno strateško odlučivanje. 2 sata

13. Nelinearno programiranje: matematički postupci koji mogu stvoriti probleme kod rješavanja i traženja optimuma. Nužno je karakteristično pretraživanje, koje može postati složeno, ali i može neočekivano divergirati. Osnovne informacije što, zašto i kako treba držati pod nadzorom.

2 sata

14. Teorija grafova. Modeliranje pomoću događaja i aktivnosti. 2 sata

15. Prilagodba modela primjeni digitalnog računala i načini optimiranja zadataka modeliranih pomoću teorije grafova: metoda kritičnog puta (CPM – Critical Path Method).

2 sata

Popis vježbi tipa auditornih i laboratorijskih: 1. Značaj dodatne analize tj, analize osjetljivosti na promjene parametara u zadacima traženja optimalnih rješenja. Ilustracija značaja kod primjera linearnog programiranja. 2 sata

auditorne 2. Analiza osjetljivosti optimalnih rješenja u ovisnosti o promjeni koeficijenata funkcije cilja. Primjeri. 2 sata

auditorne 3. Analiza osjetljivosti optimalnih rješenja u ovisnosti o promjeni koeficijenata desne strane ograničenja. Primjeri. 2 sata

auditorne 4. Priprema za korištenje gotovog programskog rješenja kod primjera linearnog programiranja, podaci za digitalno računalo: ulazni i izlazni. 2 sata

auditorne 5. Cjelobrojno programiranje: potreba i načini traženja rješenja kod linearnog programiranja. Primjeri. 2 sata

auditorne 6. Jednostavan primjer rješavanja zadatka linearnog programiranja - rješavanje pomoću gotovog programa na digitalnom računalu i "ručno matematički". 2 sata

laboratorijske 7. Testiranje problema osjetljivosti na promjene parametara, rješavanje zadataka pomoću gotovog programa na digitalnom računalu i "ručno matematički". 2 sata

laboratorijske


8. Rješavanje jednostavnog primjera za dualni Simpleks, pomoću programa za digitalno računalo i grafički. 2 sata

laboratorijske 9. Primjena dualnog Simpleksa u praksi na primjeru optimalnog rezanja oblika, minimizacija bačenog materijala. 2 sata

laboratorijske

10. Primjena linearnog programiranja u zadacima automatizacije. 2 sata laboratorijske

11. Rješavanje primjera optimalnog transporta robe između više gradova u Hrvatskoj – osnovni transportni problem i gotovi program za digitalno računalo. 2 sata

laboratorijske 12. Rješavanje primjera optimalnog transporta robe između više gradova u Hrvatskoj – višeznačna skladišta i gotovi program za digitalno računalo. 2 sata

laboratorijske 13. Ilustracija "snage modela" na primjeru rješavanja problema rasporeda (učenici – učionice). Problem rasporeda, u osnovi 0-1 programiranje, praktično se prevodi u oblik transportnog problema i rješava se pomoću "njegovog" programa.

2 sata laboratorijske

14, Rješavanje zadataka trgovačkog putnika, optimalno obilaženje više gradova u Hrvatskoj- primjena gotovog programa za digitalno računalo. 2 sata

laboratorijske


Naziv predmeta Kriptografija i mrežna sigurnost

Kod FELK10

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Mario Čagalj, izv. prof. Vježbe: Toni Perković, dipl.inž. (zn.novak) i dr. sc. Mario Čagalj, izv. prof.


Kolegij pruža temeljna znanja iz područja kriptografije, informacijske i mrežne sigurnosti. Studenti će steći znanja potrebna za analizu, dizajn i realizaciju naprednih sigurnih računalnih sustava. Uvod u računalnu sigurnost. Osnovni koncepti, osnovne sigurnosne prijetnje, osnovni sigurnosni ciljevi. Kriptografija bazirana na simetričnom (tajnom) ključu. Klasični (povijesni) kriptosustavi. Moderne šifre (DES, AES). Blok i slijedne šifre. Osnovni modovi rada modernih šifri (ECB, CBC, CFB, OFB, CTR mode). Kriptografija bazirana na asimetricnom (javnom) ključu. RSA kripostustav. Diffie-Hellman protokol za uspostavu tajnog ključa. Autentifikacijske funkcije (hash i MAC algoritmi) i njihova primjena. Internet Protocol Security (IPSec). Zaštita podataka na mrežnoj razini. Web sigurnost. Secure Socket Layer (SSL). Sigurnost bežičnih mreža (WiFi security). “User-friendly” autentifikacija poruka u bežičnim mrežama. Web autentifikacija (passwords, cookies). Mrežni vatrozidi (network firewalls). “Denial-of-Service” (DoS) napadi na računalne sustave. Sigurnosne prijetnje bazirane na problemu “buffer-overflow” i malicioznom kodu (“malware”). Digitalni potpisi i certifikati.


Osnovna:

W. Stallings: Cryptography and Network Security. Principles and Practice, Prentice Hall, 2005. J. Menezes, P. C. Oorschot, S. A. Vanstone: Handbook of Applied Cryptography, CRC Press, 1996.

Knjige dostupne "on-line":

Menezes, van Oorschot and Vanstone. Handbook of Applied Cryptography. Ross Anderson. Security Engineering. Cheswick and Bellovin. Firewalls and Internet Security: Repelling the Wily

Hacker.

Dopunska literatura

Znanstveni radovi Za vise informacija molimo konzultirajte web stranicu predmeta: http://www.fesb.hr/~mcagalj/CNS_11

Nastava


Predavanja: • 30 sati – 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012. Laboratorijske vježbe: • 30 sati – 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012.

Ispit


Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi. Osim pitanja, komentara, izvještaja sa laboratorijskih vježbi, studenti su dužni napraviti seminarski rad na jednu od ponuđenih tema; teme će biti isključivo iz područja koja će biti obrađena u okviru predmeta. Seminarski rad uključuje: detaljan izvještaj (u pisanoj formi) te eventualno prezentaciju. Npr., student može pripremiti seminarski rad na osnovu poglavlja knjige, znanstvenog rada ili kombinacije navedenih izvora. Profesor će osigurati pisani materijal nužan za izradu seminarskog rada. Ocjena seminarskog rada ulazi u konačnu ocjenu.


Ocjenjivanje: A - Prisustvo na predavanjima i lab. vježbama = 5% B - Seminarski rad = 10% C - Pismeni izvještaj sa lab. vježbi = 5% D - “Midterm” (pismeni) - sredina predavanja = 35 % E – Pismeni ispit - kraj predavanja = 45% Konačna ocjena: Zaokruži[ 0.05*A + 0.1*B + 0.05*C + 0.35*D + 0.45*E ]


Predavanja L. vježbe 1. Uvod u računalnu sigurnost. Osnovni koncepti, osnovne sigurnosne prijetnje, osnovni sigurnosni ciljevi. 2 sata 2 sata

2. Kriptografija bazirana na simetričnom (tajnom) ključu. Klasični (povijesni) kriptosustavi. Moderne šifre (DES, AES). 2 sata 2 sata

3. Blok i slijedne šifre. Osnovni modovi rada modernih šifri (ECB, CBC, CFB, OFB, CTR mode). 2 sata 2 sata

4. Kriptografija bazirana na asimetricnom (javnom) ključu. RSA kripostustav. Diffie-Hellman protokol za uspostavu tajnog ključa. (1. dio) 2 sata 2 sata


6. Autentifikacijske funkcije. Hash i MAC algoritmi. Digitalni potpisi i digitalni certifikati javnih ključeva. (1. dio) 2 sata 2 sata


8. Internet Security Protocol (IPSec). 2 sata 2 sata

9. IPSec: Internet Key Exchange (IKE) protokol 2 sata 4 sata 10. Internet sigurnost, secure VPN. Secure Socket Layer (SSL) i Transport Layer Security Protocol (TLS) 2 sata 2 sata

11. Mrežni vatrozidi (network firewalls). Karakteristike, konfiguracije, prednosti i nedostaci. 2 sata 2 sata

12. Sigurnost bežičnih pristupnih mreža. IEEE 802.11i, WEP, WPA i WPA2. 2 sata 4 sata

13. Denial of Service (DoS) i Distributed DoS napadi na internetu. 2 sata 2 sata

14. Seminarski radovi. Prezentacije i diskusija. 4 sata -


1. Network traffic sniffing, MITM, DoS, ARP spoofing napadi 4 sata

2. Simetrična kriptografija, DES, 3DES, CBC. 2 sata

3. Asimetrična kriptografija, RSA, Diffie-Hellman. 4 sata

4. Autentifikacijske funkcije. 4 sata

5. Hash, MAC, digital signatures, certificates. 4 sata

6. Internet Security Protocol (IPSec) i IKE protokol. 4 sata

7. Internet sigurnost. SSL/TLS. 2 sata

8. Mrežni vatrozidi (network firewalls). 2 sata

9. WiFi Security (WEP crack, EAP-TTLS). 4 sata


Naziv predmeta Sunčane ćelije

Kod FELH35



Dr. sc. Ivan Zulim (predavanja) Dr. sc. Tihomir Betti (lab. vježbe)


Upoznavanje karakteristika Sunčevog zračenja. Upoznavanje fizikalnih principa rada i različitih vrsta sunčanih ćelija. Sposobnost proračuna jednostavnog fotonaponskog sustava.


1. J. Vuletin, P. Kulišić, I. Zulim: Sunčane ćelije, Školska knjiga Zagreb 1994. 2. C. Honsberg, S. Bowden: Photovoltaics: Devices, Systems and Applications, CDROM,

University of New South Wales, 1998. Dopunska literatura 1. M. A. Green: Solar Cells, Prentice-Hall 1982. Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij B418): 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu


Ispit: prezentacija seminarskog rada Ispitni rokovi (ispitna grupa 23): Prema kalendaru nastave.


Predavanja L. vježbe Uvod. Sunčevo zračenje. Ozračenje i ozračenost. Osnovni parametri solarne geometrije. 2 sata 2 sata

Komponente Sunčeva zračenja. Mjerenje komponenata Sunčeva zračenja. Analitički izrazi za određivanje raspršene komponente Sunčeva zračenja. 2 sata 2 sata

Fizikalne osnove rada sunčane ćelije. Poluvodički materijali s direktnim i indirektnim zabranjenim pojasom. I-U karakteristika i osnovni parametri sunčane ćelije.

2 sata 2 sata

Djelotvornost sunčane ćelije i gubici koji utječu na smanjenje djelotvornosti. Definicija serijskog i paralelnog otpora sunčane ćelije. 2 sata 2 sata

Modeli sunčane ćelije (osnovni nadomjesni model, empirijski model, Singerov model, Swartzov model). Ovisnost osnovnih parametara sunčane ćelije o temperaturi i ozračenju.

2 sata 2 sata

Sunčane ćelije od amorfnog silicija. Osnovna svojstva amorfnog silicija. Staebler-Wronski efekt. 2 sata 2 sata

Postupak proizvodnje sunčanih ćelija od amorfnog silicija. 2 sata 2 sata Sunčane ćelije od kristaliničnog silicija: monokristalne i polikristalne silicijske sunčane ćelije. Czochralski postupak. Izvedbe kristaliničnih sunčanih ćelija. 2 sata 2 sata

Hibridne sunčane ćelije. Drugi materijali za izradu sunčanih ćelija (GaAs, CIS, CdTe). 2 sata 2 sata

Koncepti sunčanih ćelija 3. generacije. Materijali temeljeni na nanotehnologiji (kvantne točke, nanožice, nanocjevčice) kao elementi za izgradnju sunčanih ćelija 3. generacije.

2 sata 2 sata

Fotonaponski sustavi: samostojni i umreženi fotonaponski sustavi. Osnovne komponente fotonaponskog sustava. Statistička analiza proizvodnja električne energije u fotonaponskom sustavu. Utjecaj zasjenjenja i efekt vruće točke.

2 sata 2 sata

Komponente fotonaponskog sustava: pretvarači (inverteri), regulatori punjenja, baterije, sustavi nosača, kabeli.

2 sata 2 sata

Projektiranje fotonaponskih sustava: samostojni i sustavi spojeni na mrežu.Primjeri.

2 sata 2 sata

Testiranje fotonaponskih modula i sustava. 2 sata 2 sata

Utjecaj fotonaponskih sustava na okoliš. 2 sata 2 sata


Programski modul: TELEKOMUNIKACIJE I INFORMATIKA – 242 I semestar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Digitalne telekomunikacije

Kod FELJ01



Dr. sc. Nikola Rožić (predavanja) Dr. sc. Joško Radić (auditorne vježbe) Petar Šolić, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)


Razumijevanje i poznavanje utjecaja realnih kanala na prijenos digitalnih signala te modela adaptivne obradbe u cilju minimalne distorzije,

Poznavanje različitih tipova digitalnih sustava i metoda sinkronizacije, Poznavanje metoda detekcije i korekcije pogrješaka putem redundantnog kodiranja, Primjena hard, soft i metoda iterativnog (turbo) dekodiranja i MAP odlučivanja, Razumijevanje i poznavanje sustava s ponavljanjem prijenosa (ARQ) i

performansama različitih shema, Poznavanje koncepata i tehnika zaštirnog kodiranja (kriptografija), Razumijevanje i poznavanje različitih topologija i arhitektura komunikacijskih

mreža za kontinuirani i praskavi promet uključivo TCP/IP, Razumijevanje i poznavanje modela komunikacijskih čvorišta i protokola

signaliziranja, Poznavanje tipova komutacijskih sustava, vremenske (T) i vremensko-prostorne

(TST) komutacije, kodirane (paketske) komutacije Osnove teorije prometa i informacijski kapacitet mreža.


Rožić, N.: Digitalne telekomunikacije (interna skripta) A. Proakis: Digital Communication, IV. Ed.

Dopunska literatura

A.Bažant i drugi: Osnovne arhitekture mreža, Zagreb, 2003. I.A.Clover, P.M.Grant: Digital Communications, Prentice Hall 1998.

Nastava


Predavanja: 30 sati.

15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Svaki međuispit ili ispit se sastoji od pitanja i zadataka. Prvi međuispit je nakon 5. tjedana nastave, drugi nakon 10. tjedna nastave, a treći nakon 15. tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ako nemaju pozitivnih ocjena na međuispitima, ili polažu gradivo međuispita koje(ga) nisu položili. Na popravnom i komisijskom ispitu se polaže cjelovito gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu i to 50% bodova na pitanjima i 50% na zadatcima od ukupnog broja bodova na svakom dijelu. Ocjena(%)=0.33*(M1+M2+M3) ; M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postotcima. M3 bodovi iz laboratorija (uz izvršene sve lab. vježbe). Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4)


88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži pitanja i zadatke. Uvjet za pozitivnu ocjenu ispita je 50% bodova na pitanjima i 50% na zadatcima od ukupnog broja bodova na svakom dijelu uz 50% bodova iz laboratorija. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja A/L vježbe

Realni kanali, intersimbolna interferencija 2 sata 1+1 sat

Nyquistovi filteri, korelacijski filteri, 2 sata 1+1 sat

linearna i nelinearna ekvalizacija, optimalni primopredajni filteri, 2 sata 1+1 sat

poništavanje jeke, pseudoslučajno kodiranje, 2 sata 1+1 sat

paralelni i serijski, sinkroni i asinkroni, simpleksni i dupleksni prijenos, 2 sata 1+1 sat

sinkronizacija digitalnih signala (takta, okvira i nosioca), 2 sata 1+1 sat

redudantno kodiranje, blok, konvolucijski i trellis kodovi, 2 sata 1+1 sat

BCH i Reed-Solomonovi kodovi, turbo kodiranje 2 sata 1+1 sat

ARQ sistema, FEC sustavi, zaštitno kodiranje i protokoli, 2 sata 1+1 sat

topologija mreža. mrežne grupe i signalizacija, 2 sata 1+1 sat

rutiranje i plan numeracije, tipovi komutacijskih sistema, 2 sata 1+1 sat

komutacija linija, poruka i paketa, višestupnjevne komutacije, 2 sata 1+1 sat

Prostorna i vremenska komutacija, 2 sata 1+1 sat

Primjeri javnih telefonskih centrala, 2 sata 1+1 sat IP multimedijske komunikacije, 2 sata 1+1 sat


Naziv predmeta Transmisijski sustavi

Kod FELJ03

ECTS 5


dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. (predavanja) dr. sc.Josip Lorincz, viši asistent (auditorne vježbe, laboratorijske vježbe) dr. sc. Winton Afrić, doc. (laboratorijske vježbe) Ante Ugrina, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)


- poznavanje temeljnih načela transmisijskih sustava, - poznavanje osnovnih značajki digitalnih transmisijskih sustava (PDH, SDH), - poznavanje osnovnih značajki optičkih multipleksnih sustava (WDM, OTDM), - poznavanje osnovnih značajki ATM sustava, - poznavanje osnovnih značajki Internetske arhitekture, - poznavanje Ethernet tehnologije u transmisijskoj mreži, - poznavanje osnova upravljanja mrežom, - osposobljenost za sudjelovanje u projektiranju, razvoju i održavanju transmisijskih sustava.


1. A.Bažant i drugi: Osnovne arhitekture mreža, Element Zagreb, 2004. 2. D.Begušić: Transmisijski sustavi, interni nastavni tekst, 2011.

Dopunska literatura 1. IEEE Communications Magazine 2. ITU/ETSI Recommendations,

Nastava


Predavanja:


Laboratorijske vježbe (laboratorij B508):


Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Međuispiti se održavaju u pisanom obliku. Međuispit sadrži deset pitanja, a trajanje međuispita je dva školska sata. Prvi međuispit se održava nakon prvih pet tjedna nastave, a drugi nakon deset tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dio gradiva koji nije obuhvaćen međuispitima te dio gradiva koji nisu uspješno položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena svih laboratorijskih vježbi, auditornih vježbi i najmanje 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena kontinuirane provjere znanja Ocjena (%) = 0,2 L + 0,2 A + 0,2 (M1 + M2 + ZI) L - ocjena laboratorijskih vježbi izražena u postotcima S – ocjena auditornih vježbi izražena u postotcima M1, M2 - ocjene međuispita izražene u postotcima ZI - ocjena završnog ispita izražena u postotcima Ocjena (%) Ocjena 50%-58% dovoljan (2) 59%-61% + dovoljan (+2) 62%-64% - dobar (-3) 65%-71% dobar (3) 72%-74% + dobar (+3) 75%-77% - vrlo dobar (-4) 78%-84% vrlo dobar (4) 85%-87% + vrlo dobar (+4) 88%-90% - izvrstan (-5) 91%-100% izvrstan (5) Konačna ocjena utvrđuje se temeljem ocjene kontinuirane provjere znanja i usmenog dijela završnog ispita.


Završnom ispitu studenti mogu pristupiti na prva dva roka nakon završetka nastave u semestru u kojem su predmet upisali. Studenti koji ne polože ispit putem međuispita i završnog ispita, mogu pristupiti popravnom ispitu. Popravnom ispitu student može pristupiti najviše dva puta i to na ispitnim rokovima u razdoblju od završetka predavanja u ljetnom semestru do kraja akademske godine. Na popravnom ispitu student polaže cijelo gradivo. Studenti koji ne polože ispit do kraja akademske godine u kojoj su upisali predmet ponovno upisuju predmet u sljedećoj akademskoj godini. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave (ispitna grupa 15)


Predavanja A. vježbe Općeniti model informacijske mreže. 2 sata 1 sat

Pristup prijenosnom mediju. 2 sata 1 sat

Slojevita arhitektura informacijske mreže. 2 sata 1 sat

Postupci usmjeravanja informacija u mreži. 2 sata 1 sat

Kvaliteta usluge i vrednovanje svojstava mreže. 2 sata 1 sat


Metode prijenosa i multipleksiranja signala. 2 sata 1 sat

Optički multipleksni sustavi: WDM, OTDM. 2 sata 1 sat

Pleziokrona digitalna hijerarhija (PDH), sinkrona digitalna hijerarhija (SDH). 2 sata 1 sat

Arhitekture transmisijskih mreža. 2 sata 1 sat


Asinkroni način transfera informacija (ATM). 2 sata 1 sat

Protokolarna arhitektura ATM mreže. 2 sata 1 sat

Internetska arhitektura i protokolarni sadržaj. 2 sata 1 sat

Ethernet tehnologije u transmisijskoj mreži . Osnove upravljanja mrežom, TMN. 2 sata 1 sat


SDH transmisijska oprema 2 sata

Optička transmisijska oprema 2 sata

Linijski terminal za STM 4 2 sata

Prijenos Ethernet prometa 2 sata

Oblikovanje transmisijske strukture 2 sata

Platforma CPP Cello 2 sata

Sustav ENUM I DNS. 2 sata


Naziv predmeta Radiokomunikacije

Kod FELJ02

ECTS



Kompetencije koje se stječu Sposobnost analize i proračuna radijskih kanala.


Boithias, L.: Radio Wave Propagation, North Oxford Academic 1987. Zentner, E.: Radiokomunikacije, Školska knjiga - Zagreb, 1980.

Dopunska literatura

Zentner, E.: Antene i radiosustavi, Graphis Zagreb, 2001. Doble, J.: "Introduction to Radio Propagation for Fixed and Mobile Communications", Artech House Boston - London, GB, 1996. Parsons, J. D.: "The Mobile Radio Propagation Channel", Pentech Press Publishers - London, GB, 1992.

Nastava




Laboratorijske vježbe (laboratoriji 612, 610/611) 15 sati dva puta po četiri školska sata, dva puta po jedan školski sat te jednom pet školskih sati –

pet laboratorijskih vježbi

Ispit



1 2 3Ocjena % 0.1 0.1 80 / 600NPV LV K K K



Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti početkom rujna 2009. godine na tzv. popravnom ispitu. Samo studentima koji su prethodno položili kolokvij iz pojedinog dijela gradiva bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na


popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupni ispit ili pak prvi, drugi ili treći dio gradiva. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit koji će biti održan u drugom dijelu rujna 2009. godine.

Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i komisijskom ispitu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva. Ocjena se računa prema prethodno navedenoj formuli. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 59% dovoljan (2) 60% do 74% dobar (3) 75% do 89% vrlo dobar (4) 90% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70% nastavnih sati, auditornim vježbama najmanje 70% nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja A. vježbe Uvod 1 sat 0.5 Propagacija radio-valova. Površinski val. Podjela atmosfere. 2 sata 0.5 Parametri radio-antena i efektivna zračena snaga. 2 sata 2 Propagacija elektromagnetskih valova u slobodnom prostoru. Radio-dobitak. 2 sata 1.5 Utjecaj troposfere na propagaciju radio-valova. 1 sata 0.5 Model ravne radio-zrake i model ravne Zemlje. Valovodno širenje radio valova na Zemlji. 3 sata 1.5

Efekt povećanja radio-horizonta uslijed refrakcije. Utjecaj zaobljenosti Zemlje. 2 sata 1 Gubici u troposferi uslijed interakcija radio-valova s hidrometeorima i plinovima. 1 sat 0.5 Utjecaj ionosfere na propagaciju radio-valova. Ionosferska refrakcija. 4 sata 1 Propagacija difrakcijom. Fresnelova teorija ogiba. Metoda oštrice noža. 3 sata 1 Približne metode predviđanja gubitaka propagacije uslijed višestrukog ogiba. 2 sata 2.5 Geometrijska teorija ogiba. Kellerov zakon difrakcije. 1 sat 0.5 Propagacija refleksijom. Fresnelovi koeficijenti refleksije. Utjecaj svojstava tla i hrapavosti površine. Faktor divergencije reflektiranog vala. 4 sata 1

Interferencija izravnog i reflektiranog vala. Zakon opadanja snage. 2 sata 1


19. Procjena parametara radio-antena mjerenjima. 4 sata

20. Mjerenja radijskog kanala u zatvorenom prostoru vektorskim mrežnim analizatorom. 4 sata

21. Predviđanja gubitaka uslijed ogiba u radio-linkovima korištenjem računala. 1 sat


Naziv predmeta Informacijski sustavi

Kod FELJ19



Dr. sc. Nikola Rožić, red. prof. (predavanja) Dr. sc. Mladen Russo (laboratorijske vježbe)


Razumijevanje i poznavanje modela sustava za pohranu, uporabu i obradbu informacija, uloge hardvera, softvera i administratora,

Razumijevanje odnosa informacijskog sustava (IS) i poslovanja tvrtke, uloge IS-a u vođenju poslovanja i odlučivanja,

Poznavanje modela organizacije podataka temeljenih na relacijskim i semantičkim modelima,

Poznavanje temeljnih komponenti softverskog inženjerstva, razvoja, testiranja, održavanja i upravljanja IS-om,

Obradba podataka, metode predviđanja, modeli odlučivanja, Primjena metoda «soft computing-a», modela neizrazite logike, Razumijevanje metoda umjetne inteligencije i ekspertnih sustava.


1. P. Beynon-Davies: Information Systems Development, MacMillan 2. Rožić, N.: Informacijski sustavi (interno)

Dopunska literatura

Z. Skočir i drugi: Organizacija obrade podataka, FER, Zagreb, 2007. J. Martin: Baze podataka za krajnjeg korisnika

Nastava


Predavanja: 30 sati. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 30 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Svaki međuispit ili ispit se sastoji od pitanja i zadataka. Prvi međuispit je nakon 5. tjedana nastave, drugi nakon 10. tjedna nastave, a treći nakon 15. tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ako nemaju pozitivnih ocjena na međuispitima, ili polažu gradivo međuispita koje(ga) nisu položili. Na popravnom i komisijskom ispitu se polaže cjelovito gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu i to 50% bodova na pitanjima i 50% na zadatcima od ukupnog broja bodova na svakom dijelu. Ocjena(%)=0.33*(M1+M2+M3) ; M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postotcima. M3 bodovi iz laboratorija (uz izvršene sve lab. vježbe). Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži pitanja i zadatke. Uvjet za pozitivnu ocjenu ispita je 50% bodova na pitanjima i 50% na zadatcima od ukupnog broja bodova na svakom dijelu uz 50% bodova iz laboratorija. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave




Informacija i informacijski sustavi, hardver, softver i osoblje 2 sata 2 sata

temelji planiranja informacijskog sustava, entiteti, atributi, podaci i postupci, 2 sata 2 sata model poslovne organizacije, funkcijska područja i poslovni procesi, aktivnosti i organizacija, 2 sata 2 sata

predmetne baze podataka, grupiranje u podsustave IS-a, baze podataka i sustavi za upravljanje (DBMS), 2 sata 2 sata

Relacijske isemantičke baze podataka, objektno modeliranje, 2 sata 2 sata

distribuirana obradba podataka, poslužiteljsko-posrednički sustavi, 2 sata 2 sata

multimedijski i hipermedijski sustavi, Web sustavi, 2 sata 2 sata

programsko inženjerstvo, 2 sata 2 sata

jezici i alati za razvoj IS-a, CASE alati, 2 sata 2 sata

administriranje, održavanje i upravljanje IS-om, 2 sata 2 sata

prikupljanje i osnovna obrada podataka, statistička analiza, 2 sata 2 sata

procjena statističkih parametara, metode poravnanja vremenskih nizova, 2 sata 2 sata

numeričke i lingvističke veličine, logika i neodređenost, 2 sata 2 sata

obrada prirodnih jezika, 2 sata 2 sata upravljanje aplikacijama i bazama podataka glasom.

2 sata 2 sata


Naziv predmeta Fizika informacijske tehnologije

Kod FEMJ02

ECTS 4 (30 sati predavanja – 2 ECTS boda, 15 sati vježbi – 1 ECTS boda, 30 sati samostalnog učenja 1 ECTS bod)


Dr. sc. Nikola Godinović, izv. prof. (predavanja) Ivica Sorić, dipl. ing. (laboratorijske vježbe) Roko Pleština, dipl. ing., znanstveni novak (laboratorijske vježbe)


Poznavanje moderne fizike i moderne tehnologije i njihova primjena na probleme u informacijskoj tehnologiji.


7. N. Godinović: On-line materijali na e-learning portalu 8. Ivan Supek, Miroslav Furić: Počela fizike, Školska knjiga, Zagreb 1995. 9. A. Beiser: Concepts of Modern Physics, sixt edition, McGraw-Hill 2003. 10. Knapp, V.; Colić, P.: Uvod u električna i magnetska svojstva materijala, Školska

knjiga, Zagreb, 1997. 11. P. A. Tipler and R. Llewellyn: Modern physics, W. H. Freeman, 2002 12. N. Gershenfeld: The Physics of Information Technology, Cambridge Uni. Press, 2000

Dopunska literatura 3. G. Fraser: The New Physics for the Twenty-First Century, Cambridge Uni. Press, 2006 4. Nielsen, M. A.; Chuang, I. L.; Quantum Computation and Quantum Information,

Cambridge University Press, 2000

Nastava

Predavanja: 30 sati, prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati, prema dogovoru s predmetnim nastavnikom

Ispit


Gradivo će se podijeliti na dva dijela te polagati u dva kolokvija. Raspored održavanja kolokvija u dogovoru s predmetnim nastavnikom. Kolokviji se sastoje od po četiri pitanja. Uvjet za prolaz je minimalno 50% bodova iz svakog pitanja. Ocjena(%)= 0,3L+ 0,7T/3 L-ocjena laboratorijskih vježbi. T-ocjena teorije Prema pravilniku o studiranju primjenit će se relativno ocijenjivanje. Termini ispitnih rokova: Prema kalendaru nastave 2011./12.


Predavanja

1. Specijalna teorija relativnosti. 2 sata

2. Čestična svojstva valova. 2 sata

3. Valna svojstva čestica. 2 sata

4. Uvod u valnu mehaniku: Schrodingerova jednadžba. 2 sata

5. Primjene Schrodingerove jednadžbe. 2 satat

6. Schrodingerova jednadžba za vodikov atom. 2 sata

7. Električna svojstva materijala. 2 sata

8. Poluvodiči. 2 sata

9. Magnetska svojstva materijala. 2 sata

10. Supravodljivost. 2 sata

11. Laseri. 2 sata

12. Jezgra atoma. 2 sata

13. Primjena nuklearne fizike u tehnici i medicini. 2 sata

14. Uvod u fiziku elementarnih čestica. 2 sata

15. Kozmologija. 2 sata


1. Mjerenje Planckove konstante. 2 sata

2. Mjerenje ovisnosti otpora poluvodiča o temperaturi. (Mjerenje zabranjenog 2 sata


područja u poluvodiču silicija)

3. Hallov efekt. 2 sata

4. Mjerenje svojstava poluvodičkih fotodetektora. 2 sata

5. Demonstracija supravodljivosti – Messnerov efekt. 2 sata

6. Demonstracija relacija neodređenosti. 2 sata

7. Mjerenje atenuacije gama-zračenja. 2 sata

8. Mjerenje spektra gama-zračenje. 2 sata


I semestar – Izborni predmeti - 242

Naziv predmeta Elektromagnetski valovi

Kod FELH03



Dr. sc. Dragan Poljak, red. prof. - (predavanja) Dr. sc. Vicko Dorić - (auditorne i laboratorijske vježbe)


Stjecanjem i produbljavanjem temeljnih znanja iz područja elektromagnetizma studenti se osposobljavaju za razumijevanje primjena teorije elektromagnetskoh valova u užem području svog nastavka školovanja i svom profesionalnom djelovanju.


16. D.: "Advanced modeling in computational electromagnetic compatibility", Wiley Interscience, 2007.

17. D.Poljak i dr.: Modeliranje žičanih antena primjenom računala, Kigen Zagreb 2009. 18. V. Roje: Polja i valovi u elektronici - Repetitorij predavanja, FESB, Split, 1993, zadnje

izdanje 2007. 19. Z. Haznadar, Ž. Štih: Elektromagnetizam, Školska knjiga, Zagreb 1997

Dopunska literatura 1. S.M.Wentworth: Fundamentals of Electromagnetics with Engineering Applications, Wiley, 2005

2. E. Yamashita: Analysis Methods for Electromagnetic Wave Problems, Vol.2, Artech House 1996

3. A.F.Peterson, S.L.Ray, R.Mittra: Computational Methods for Electromagnetics, IEEE Press, 1998.

Nastava


Predavanja: 30 sati Predavanja ravnomjerno raspoređena (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne i laboratorijske vježbe: 30 sati Vježbe raspoređene (po 2 sata tjedno, auditorne, zatim laboratorijske) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se 2 međuispita (kolokvija). Prvi međuispit za prvu polovinu gradiva održat će se polovinom semestra u terminu predvidenom za odrzavanje vjezbi, a drugi u terminu održavanja završnog ispita. Na završnom ispitu studenti polažu gradivo koje nisu položili na međuispitima. Preduvjet za polaganje gradiva drugog kolokvija je položeni prvi kolokvij. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova za zadatke (iz auditornih vježbi) i 50% bodova za teoriju (gradivo s predavanja) na svakom međuispitu odnosno završnom ispitu, te pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Ukupni postotak na osnovu kojeg se definira ocjena (za svaki kolokvij odnosno ispit) dobije se kao prosjek bodovanja svih pitanja korigiran usmenom provjerom. Konačna ocjena slijedi iz na taj način dobivenog postotka i to: Za postotak Ocjena 50% do 62% dovoljan (2) 63% do 75% dobar (3) 76% do 88% vrlo dobar (4) (uz najmanje 76% za laboratorijske vježbe) 89% do 100% izvrstan (5) (uz najmanje 89% za laboratorijske vježbe) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu cjeloviti ispit pod istim gore opisan uvjetima. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave



Predavanja A. i L.vježbe Uvod. Kratko ponavljanje osnovnih zakonitosti klasične elektrodinamike: Maxwellove jednadžbe. Valne jednadžbe. Granični uvjeti. Poyntingiv teorem

2 sata 2 sata

Hamiltonov princip u elektromagnetozmu. Simetriranje Maxwellovih jednadžbi. Uvođenje magnetske gustoće naboja i struje.

2 sata 2 sata

Potencijalne funkcije: Magnetski i električni vektorski potencijal; Magnetski i električni skalarni potencijal.

2 sata 2 sata

Princip dualnosti i princip ekvivalencije. Ekvivalentni izvori.

2 sata 2 sata

Analitičke metode rješavanja. Metoda separacije varijabli. Sturm-Liouvilleov diferencijalna jednadžba za tri koordinatna sustava.

2 sata 2 sata

Primjena svojstva ortogonalnosti svojstvenih funkcija. Primjer.

2 sata 2 sata

Numeričke metode rješavanja. Definiranje problema graničnih vrijednosti. Primjeri rješavanja Dirichletovog, Neumanovog i Mješovitog problema. Metoda konačnih elemenata. Metoda rubnih elemenata.

2 sata 2 sata

Ravni val. Propagacija u sredinama različitih električkih svojstava. 2 sata 2 sata

Lom, refleksija i transmisija ravnog vala za različite polarizacije polja.Ravni val na granici dielektrik-dielektrik. Kritični kut.

2 sata 2 sata

Ravni val na granici dielektrik – konačni vodič i dielektrik – idealni vodič 2 sata 2 sata

Vrste usmjerenog gibanja. Pravokutni valovod. Pobuda ravnim valom. Kompletni spektar rješenja.

2 sata 2 sata

Površinski valovi. Dielektrični valovod. Pobuda ravnim valom. Kompletni spektar rješenja.

2 sata 2 sata

Modovi širenja elektromagnetskih valova. Kritične frekvencije. Ovisnost fazne konstante o frekvenciji.

2 sata 2 sata

Modovi u dielektričnom valovodu pravokutnog i kružnog presjeka. Jednomodno i višemodno optičko vlakno.

2 sata 2 sata

Kratka antena. Blisko i daljinsko polje. 2 sata 2 sata


Naziv predmeta Numeričke metode u komunikacijama

Kod FELJ17



Dr. sc. Vicko Dorić (predavanja) Damir Čavka, zn.novak (auditorne i laboratorijske vježbe)


Stjecanjem i produbljavanjem temeljnih znanja iz područja numeričkih metoda inženjerskog modeliranja studenti se osposobljavaju za razumijevanje i primjenu osnovnih numeričkih metoda u području komunikacija.


20. D.Poljak; Advanced Modeling in Computational EMC, Wiley, New York 2007. 21. D.Poljak, N.Kovač, V.Dorić: Numeričk emetode u elektrotehnici – interna skripta,

FESB, Split, 2006. 22. Z. Haznadar, Ž. Štih: Elektromagnetizam, Školska knjiga, Zagreb 1997

Dopunska literatura 1. D.Poljak, C.Y. Tham: Integral Equation Techniques in Transient Electromagnetics, WIT Press, Southampton-Boston, 2003.

Nastava


Predavanja: 30 sati Predavanja ravnomjerno raspoređena (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne i laboratorijske vježbe: 30 sati Vjezbe raspoređene po 2 sata tjedno - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se 3 kolokvija. Prva dva kolokvija održat će se tijekom nastave, aposljedni u terminu održavanja završnog ispita. Na završnom ispitu studenti polažu gradivo koje nisu položili na kolokvijima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom kolokviju, odnosno završnom ispitu, te odrađene laboratorijske vježbe. Ukupni postotak na osnovu kojeg se definira ocjena (za svaki kolokvij odnosno ispit) dobije se kao prosjek bodovanja svih pitanja. Konačna ocjena slijedi iz na taj način dobivenog postotka i to: Za postotak Ocjena 50% do 62% dovoljan (2) 63% do 75% dobar (3) 76% do 88% vrlo dobar (4) 89% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu cjeloviti ispit pod istim uvjetima. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave Postoji mogućnost polaganja ispit aputem odgovarajućeg seminarskog rada.



Predavanja A. i L.vježbe Uvod u numeričko modeliranje. Koncept izvora i koncept polja, Diferencijalni i integralni pristup rješavanju problema u znanosti i tehnici.

2 sata 2 sata

Klasifikacija numeričkih metoda. Analiza u frekvencijskom i vremenskom području. Metode diskretizacije domene. Metode diskretizacije granice.

2 sata 2 sata

Pregled metoda koje se razmatraju u kolegiju; metoda konačnih diferencija, metoda konačnih elemenata, metoda rubnih elemenata.

2 sata 2 sata

Uvod u metodu konačnih diferencija. 2 sata 2 sata

Metoda konačnih diferencija: jednodimenzionalni statički problemi. 2 sata 2 sata

Metoda konačnih diferencija: dvodimenzionalni statički problemi. 2 sata 2 sata

Metoda konačnih diferencija u vremenskom području: jednodimenzionalni problemi

2 sata 2 sata

Metoda konačnih diferencija u vremenskom području: dvodimenzionalni problemi 2 sata 2 sata

Uvod u metodu konačnih elemenata. 2 sata 2 sata

Metoda konačnih elemenata: Jednodimenzionalni statički problemi. 2 sata 2 sata

Metoda konačnih elemenata: Dvodimenzionalni statički problemi. 2 sata 2 sata

Metoda konačnih elemenata u vremenskom području: jednodimenzionalni problemi

2 sata 2 sata

Uvod u metodu rubnih elemenata. 2 sata 2 sata

Metoda rubnih elemenata: dvodimenzionalni statički problemi 2 sata 2 sata

Primjena numeričkih metoda na prijenosne linije, valovode, električne mreže, antene, izloženost ljudi zračenju.

2 sata 2 sata


Naziv predmeta Umjetna inteligencija

Kod FELH11

ECTS 5


Predavanja: Prof. dr. sc.Darko Stipaničev, Doc. dr. sc.Ljiljana Šerić Vježbe: Dr sc. Toni Jakovčević


Cilj je kolegija naučiti studente osnovna znanja iz područja umjetne inteligencije, od načina prikupljanja i pohrane znanja, do postupaka i algoritama kojim se to znanje koristi u rješavanju kompleksnih zadatka. Osim uvoda u teorijske osnove umjetne inteligencije ilustriraju se i brojne primjene u znanosti i gospodarstvu.


1) D.Stipaničev, M.Štula, Lj. Bodrožić, Uvod u umjetnu inteligenciju, radni materijali, FESB, 2011. 2) A.Cawsey, The Essence of Artificial Intelligence, Prentice Hall, 1998. 3) R.Callan, Artificial Intelligence, Palgrave, MacMillman, 2003. 4) S.Russel, P.Norvig, Artificial Intelligence: A Modern Approach, Prentice Hall, 2nd Ed. 2002.

Dopunska literatura

1) AI on the Web (http://http.cs.berkeley.edu/%7Erussell/ai.html ) 2) American Association for Artificial Intelligence (www.aaai.org )

Nastava


Predavanja: 30 sata 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Ispit se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela. Teoretski dio obuhvaća teoretska znanja iz svih nastavnih cjelina uključujući gradivo sa predavanja i gradivo sa laboratorijskih vježbi (programski jezici LISP i Prolog, te ljuska ekspertnog sustava), a praktični dio ispita zahtjeva od studenta izradu svih laboratorijskih vježbi te samostatnu izradu domaćih radova. Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Student može putem kolokvija položiti teoretsko gradivo ispita. Na dva završna ispita u veljači 2011. godine, studenti koji nisu sakupili prolazan broj bodova na kolokvijima polažu cjelokupno gradivo obuhvaćeno sa dva kolokvija. Uvjet za izlazak na završni ispit je uspješno odrađen praktični dio. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima ukupno najmanje 70 % bodova iz dijela teorije, 100% riješenih domaćih radova. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjem terminu popravnog ispita. Samo studentima koji su prethodno predali sve domaće radove i položili kompletnu teoriju bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti samo teoriju uz uvjet da su prethodno predati sve domaće radove. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit.

Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one studente koji su kolegij upisali po drugi put. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 70% do 78% dovoljan (2) 79% do 85% dobar (3) 86% do 94% vrlo dobar (4) 95% do 100% izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će maksimalno 15 teorijskih pitanja. Na završnim, popravnom i komisijskom ispitu bit će ukupno 25 teorijskih pitanja. Na prvom kolokviju će se polagati gradivo odslušano u prvih 7 tjedana nastave i programski jezik LISP, a na drugom kolokviju gradivo iz ostatka odslušane nastave, programski jezik Prolog i ljuska ekspertnog sustava.


Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi i predati 100 % zadataka koje dobije u okviru laboratorijskih vježbi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja L. vježbe Uvod u umjetnu inteligenciju – naziv, povijest, srodne discipline. 2 sata Biološka inteligencija, teorije višestrukih inteligencija. 2 sata Područje istraživanja umjetne inteligencije. 2 sata Tehnike umjetne inteligencije i kriteriji uspjeha. 2 sata Zadaci i njihovo postavljanje. 2 sata Znanje i pohrana znanja – I dio uvod, podaci, informacije, znanje. Sustavi temeljeni na znanju. 2 sata

Znanje i pohrana znanja – II dio matematička logika (standardne logike). 2 sata Znanje i pohrana znanja – II dio matematička logika (ne-standardne logike). 2 sata Logičko zaključivanje predikatnom logikom. 2 sata Logičko zaključivanje neizrazitom (fuzzy) logikom. Produkcijski sustavi. Primjena produkcijskih sustava u inteligentnom vođenju. 2 sata

Znanje i pohrana znanja – III dio struktura pohrana znanja (semantičke mreže, stereotipovi, scenarij, okviri, produkcijski sustavi). 2 sata

Rješavanje zadataka pretraživanjem – I dio slijepo pretraživanje 2 sata Rješavanje zadataka pretraživanjem – II dio usmjereno pretraživanje 2 sata Uvod u inteligentne sustave. Agenti i inteligentni agenti. 2 sata Primjeri primjene umjetne inteligencije. Stručni (ekspertni) sustavi. Obrada i razumjevanje govora. Računalni vid. 2 sata


Programski jezik LISP I dio 2 sata

Programski jezik LISP II dio 2 sata

Programski jezik LISP III dio 2 sata

Programski jezik LISP IV dio 2 sata

Programski jezik LISP V dio 2 sata

Programski jezik LISP VI dio 2 sata

Programski jezik LISP VII dio 2 sata

Programski jezik Prolog I dio 2 sata

Programski jezik Prolog II dio 2 sata Programski jezik Prolog III dio 2 sata Programski jezik Prolog IV dio 2 sata Programski jezik Prolog V dio 2 sata Programski jezik Prolog VI dio 2 sata Ljuska ekspertnog sustava I dio 2 sata Ljuska ekspertnog sustava II dio 2 sata


III semestar – obvezni predmeti – 242

Naziv predmeta Lokalne i pristupne mreže

Kod FELH30

ECTS 5

Nastavnik i/ili suradnici

Dr.sc Milutin Kapov, izv.prof. (predavanja, lab.vježbe) Dr.sc. Josip Lörincz, zn.nov.(lab.vježbe)


Prihvaćanje temeljnih koncepcija rada lokalnih mreža i principa tehnologija pristupnih mreža. Razumijevanje logičkih rješenja i postupaka u radu lokalnih mreža i pristupnih tehnologija


1. Milutin Kapov „Lokalne i pristupne mreže“, Split, 2009. interna skripta na WEB-u 2. Alen Bažant i drugi: "Osnovne arhitekture mreža", ELEMENT, Zagreb 2004. 3. Grupa autora:”Nove komunikacijske tehnologije”, FESB Split, HT-TKC Split,

SOFTCom biblioteka Split 1999. Dopunska literatura 1. Jose .M. Caballero i drugi, "SDH/SONET, ATM, xDSL and Synchronization

Networks", Artech House, Boston, London 2003. 2. Alex Gillespie:”Broadband Access Technology Interfaces and Managament, Artech

House, Boston, London 2000. 3. Annabel Z. Dodd:"Telekomunikacije", Algoritam, Zagreb 2002.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: Pokazne laboratorijske vježbe. Posjeti tvrtkama koji se bave razvojem i eksploatacijom

komunikacijskih tehnologija

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave, a drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za ukupnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi te minimalno 50% bodova na svakom međuispitu odnosno završnom, popravnom ili komisijskom ispitu. Ocjena(%)=0,20 L + 0,40 (M1 + M2) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2- bodovi na 1. i 2. međuispitima izraženi u postocima, Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ni jedan kolokvij polažu cijelo gradivo na završnom ispitu. Na popravnom i komisijskom ispitu svi studenti polažu cijelo gradivo. Uvjet za pristupanje ispitu (završnom, popravnom i komisijskom) je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave



Predavanja L. vježbe Uvod. Standardi. 2 sata

Podjela LAN mreža prema različitim kriterijima. 2 sata

Ethernet. 2 sata

Token ring, token bus, FDDI, DQDB 2 sata

Gigabitni Ethernet, komutirani LAN 2 sata

ATM, ATM-LAN 2 sata

Poredbena analiza LAN mreža 2 sata

Virtualne privatne mreže-VPN 2 sata

Bežični komunikacijski sustavi–općenito, stanični sustavi pokretne telefonije 2 sata

Bežični LAN (WLAN) 2 sata

Širokopojasne pristupne mreže-općenito 2 sata

xDSL tehnologija: HDSL, ADSL, VDSL 2 sata

FITL tehnologija 2 sata

HFC tehnologija 2 sata

WiMAX tehnoligija 2 sata


Pokazne vježbe iz bežičnog LAN-a (WLAN)

Posjet T-mobile (stanični sustavi pokretne telefonije)

Posjet T-COM (xDSL tehnologija )

Posjet H1 (fiksna telefonija )


Naziv predmeta Programsko inženjerstvo u telekomunikacijama

Kod FELJ18

ECTS 5


dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. (predavanja) dr. sc. Antun Carić (predavanja) mr. sc. Mia Čizmić (laboratorijske vježbe) Goran Škugor, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)


- osnovni koncepti programskog inženjerstva, - značajke procesa programskog inženjerstva u telekomunikacijama, - metode i alati za razvoj telekomunikacijskih programskih proizvoda, - osposobljenost za sudjelovanje u razvoju telekomunikacijskih programskih proizvoda i primjenu osnovnih metoda programskog inženjerstva


1. Antun Carić: Istraživanje i razvoj u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, ELEMENT, Zagreb, 2003.

2. Ian Sommerville: Software Engineering, Addison Wesley, UK, 2008. 3. Dinko Begušić: Programsko inženjerstvo u telekomunikacijama, interni nastavnitekst,

2011. Dopunska literatura 1. Software Engineering Body of Knowledge (SWEBOK), http://www.swebok.org/,

Computer Society of IEEE (Institute of Electrical and Electronics Engineers) & ACM (Association for Computer Machinery)

2. Robert S. Pressman: Software Engineering: A Practitioner's Approach, McGraw-Hill Inc., 2000.

Nastava


Predavanja:

30 sati 15 tjedana po dva sata tjedno - prema rasporedu (po potrebi koncentrirano)

Laboratorijske vježbe (laboratorij B526): 30 sati 15 tjedana po dva sata tjedno - prema rasporedu (po potrebi koncentrirano)

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Međuispiti se održavaju u pisanom obliku. Međuispit sadrži deset pitanja, a trajanje međuispita je dva školska sata. Na završnom ispitu studenti polažu dio gradiva koji nije obuhvaćen međuispitima te dio gradiva koji nisu uspješno položili na međuispitima. Pored obveznih laboratorijskih vježbi studenti imaju obvezu samostalno izraditi projekt. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena svih laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena kontinuirane provjere znanja Ocjena (%) = 0,2 (M1 + M2 + ZI + L + P) P – ocjena projekta izražena u postotcima L - ocjena laboratorijskih vježbi izražena u postotcima M1, M2 - ocjene međuispita izražene u postotcima ZI - ocjena završnog ispita izražena u postotcima Ocjena (%) Ocjena 50%-51% - dovoljan (-2)

52%-58% dovoljan (2) 59%-61% + dovoljan (+2) 62%-64% - dobar (-3) 65%-71% dobar (3) 72%-74% + dobar (+3) 75%-77% - vrlo dobar (-4) 78%-84% vrlo dobar (4) 85%-87% + vrlo dobar (+4) 88%-90% - izvrstan (-5) 91%-100% izvrstan (5) Konačna ocjena utvrđuje se temeljem ocjene kontinuirane provjere znanja i usmenog dijela završnog ispita.


Završnom ispitu studenti mogu pristupiti na prva dva roka nakon završetka nastave u semestru u kojem su predmet upisali. Studenti koji ne polože ispit putem međuispita i završnog ispita, mogu pristupiti popravnom ispitu. Na popravnom ispitu polaže se cjelovito gradivo predmeta. Popravnom ispitu student može pristupiti najviše dva puta i to na ispitnim rokovima u razdoblju od završetka predavanja u ljetnom semestru do kraja akademske godine. Studenti koji ne polože ispit do kraja akademske godine u kojoj su upisali predmet ponovno upisuju predmet u sljedećoj akademskoj godini. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja A. vježbe Programski proizvod. Osnovni pojmovi programskog inženjerstva. 2 sata

Modeli životnog ciklusa programskog proizvoda. 2 sata

Značajke programskih proizvoda za primjenu u telekomunikacijkim sustavima. 2 sata

Modeli razvoja RUP, XP, PROPS. 2 sata

UML. Agilne metode razvoja. SCRUM, KANBAN. 2 sata

Vođenje softverskih projekata u telekomunikacijama. 2 sata

Inovativna R&D organizacija. Zaštita intelektualnog vlasništva. 2 sata

Izrada poslovnog plana. 2 sata

Specifikacija zahtjeva programskih proizvoda u telekomunikacijama. 2 sata

Tehnike testiranja telekomunikacijskih programskih proizvoda. 2 sata

Softverska metrika i kvaliteta softvera. 2 sata

Održavanje programskih proizvoda u telekomunikacijama. 2 sata

Tehnike za izradu robustnog komunikacijskog softvera. 2 sata

Implementacija telekomunikacijskog programskog proizvoda. 2 sata

Procjena telekomunikacijskog programskog proizvoda. 2 sata


Programski proizvod i programsko inženjerstvo u telekomunikacijama 4 sata

Upravljanje životnim ciklusom proizvoda 2 sata

Strukturirani pristup modeliranju i kodiranju 2 sata

Projektni pristup programskom inženjerstvu (izrada projekta). 16 sati

Promjene u projektu - utjecaj novih zahtjeva 2 sata

Agilni pristupi procesima i organiziranju timova 4 sata


Naziv predmeta Mrežni i mobilni operacijski sustavi

Kod FELH40

ECTS 5 ECTS bodova 30 sati predavanja – 1 ECTS bod, 30 sati laboratorijskih vježbi – 1 ECTS bod, 90 sati za projekt/seminarski rad i samostalno učenje – 3 ECTS boda


dr. sc. Mario Čagalj, izv. prof. – (predavanja) dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. – (predavanja) dr. sc. Josip Lorincz, doc. – (predavanja i laboratorijske vježbe)


- poznavanje osnovnih značajki mrežnih i mobilnih operacijskih sustava, - osposobljenost za konfiguriranja mreža i mrežnih uređaja, - poznavanje tehnika razvoja aplikacija za mrežne i mobilne platforme - poznavanje sigurnosnih i zaštitnih značajki mrežnih i mobilnih, operacijskih sustava, - osposobljenost za primjenu sigurnosnih i zaštitnih tehnika u razvoju aplikacija za mrežne i mobilne operacijske sustave.


Mrežni i mobilni operacijski sustavi, interni nastavni tekst (skripta) Mrežni i mobilni operacijski sustavi, uputstva za laboratorijske vježbe (skripta)

Dopunska literatura 1. IT Essentials II: Network Operating Systems Companion Guide, Cisco systems

2. L. Budin: Operacijski sustavi, Element Zagreb 3. Bežične komunikacijske mreže, interni nastavni tekst

4. A .Bažant i drugi: Osnovne arhitekture mreža, Element Zagreb, 2004.

5. Internet

Nastava


Predavanja: 30 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe 30 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana, a drugi nakon 15 tjedana izravne nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 60 minuta. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i seminarskog rada te 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena laboratorijski vježbi formirat će se kao srednja ocjena iz tri kolokvija (kolokvij 1 obuhvaća vježbe 1.-5.; kolokvij 2 obuhvaća vježbe 6.-9.; kolokvij 3 obuhvaća vježbe 9.-12. ). Konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) = 0,1NP + 0,15LV + 0,15SR + 0,6(M1 + M2)/2


NP - nazočnost na predavanjima, LV - ocjena iz laboratorijskih vježbi, SR – ocjena seminarskog rada (projekta), M1, M2, - bodovi na međuispitima.

Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 88% do 100% izvrstan (5) 75% do 87% vrlo dobar (4) 62% do 74% dobar (3) 50% do 61% dovoljan (2)


Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu. Ispitni rokovi (ispitna grupa 15): prema kalendaru nastave


Predavanja Komunikacijske mreže i protokoli

2 sata

Mobilnost u komunikacijskim sustavima

2 sata

Opće značajke i struktura operacijskih sustava

2 sata

Upravljanje procesima mrežnih operacijskih sustava

2 sata

Mrežne funkcije operacijskih sustava

2 sata

Mrežni i distribuirani operacijski sustavi

2 sata

Povezivanje i konfiguriranje mrežnih uređaja

2 sata

Primjeri mrežnih operacijskih sustava

2 sata

Mobilni operacijski sustavi

2 sata

Operacijski sustavi temeljeni na Javi

2 sata

Primjeri mobilnih operacijskih sustava i platformi

2 sata

Razvoj aplikacija temeljenih na mrežnim i distribuiranim operacijskim sustavima

2 sata

Sigurnosni i zaštitni koncepti u mrežnim i mobilnim operacijskim sustavima

2 sata

Razvoj sigurnih aplikacija temeljenih na mrežnim i mobilnim operacijskim sustavima

2 sata


Vježba 1: Operacijski sustav Cisco IOS, sigurnosno kopiranje OS-a sa usmjernika i vraćanje OS-a na usmjernik, konfiguracijske razine, osnovna konfiguracija usmjernika/prospojnika

2 sata

Vježba 2: konfiguracija DHCP protokola na usmjerniku 2 sata

Vježba 3:konfiguracija NAT/PAT translacija na usmjerniku 2 sata

Vježba 4: konfiguracija statičkog i dinamičkog usmjeravanja prometa 2 sata

Vježba 5: konfiguriranje pristupnih lista (ACL) na usmjerniku 2 sata

Vježba 6: osnovne konfiguracijske naredbe operacijskog sustava Linux 2 sata

Vježba 7: konfiguriranje DNS funkcionalnosti na Linux poslužitelju 2 sata

Vježba 8: konfiguriranje Mail box funkcionalnosti na Linux poslužitelju 2 sata

Vježba 9: konfiguracija usmjeravanja prometa na Linux poslužitelju 2 sata

Vježba 10: Osnovne značajke operacijskog sustava aAndroid 2 sata

Vježba 11: konfiguracija radijskih parametara mobilnog uređaja pod operacijskim sustavom Android

2 sata

Vježba 12: Konfiguracija jednostavne aplikacije na mobilnom uređaju pod operacijskim sustavom Android

2 sata

nadoknade kolokvija i laboratorijskih vježbi 4 sata


Naziv predmeta Multimedijski sustavi

Kod FELJ20



Dr. sc. Hrvoje Dujmić, izv.prof. (predavanja) vanjski suradnik (vježbe)


Stječu se temeljna teorijska znanja iz multimedijskih sustava i sustava virtualne stvarnosti koja uključuju svojstva i način generiranja govornih, audio, slikovnih i video signala (uključujući 3D slike i video). Temeljne pretpostavke učinkovitog komprimiranja navedenih signala te praktična znanja koja uključuju razumijevanje rada najvažnijih algoritama za komprimiranje navedenih signala.

Preporučena literatura Hrvoje Dujmić: „Multimedijski sustavi“, interna skripta

Dopunska literatura

Steinmetz, Nahrstedt: "Multimedia Fundamentals: Media Coding and Content Processing", Prentice Hall, 2002 Rao, Bojkovic, Milovanovic: "Multimedia Communication Systems: Techniques, Standards and Networks", Prentice Hall, 2002

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Međuispit se sastoji od 3 pitanja. Uvjet za izlazak na kolokvij je 70% prisustva nastavi. Uvjet za pozitivnu ocjenu iz kolokvija je 45% bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo laboratorijskim vježbama i položena oba kolokvija. Ocjena(%)= 0.5*(M1 + M2) M1, M2 - ocjena na međuispitima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja/ zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave



Uvod. Povijest multimedijskih sustava. Osnovni pojmovi. 2 sata

Pregled multimedijskih softverskih alata. Dizajn multimedijskih aplikacija. 2 sata

Audio signal. Kako čovjek čuje i govori. Modeliranje govora. 2 sata

Generičke tehnike kompresije audio signala. Audio specifični algoritmi (mp3). 2 sata

Govor specifični algoritmi (LPC, CELP, RELP, MPE, RPE) i primjena kod mobilne telefonije. Pregled standarda za kodiranje govornog i audio signala.

2 sata

Boja u slikama i video signalu. Percepcija boja (kako čovjek doživljava elektromagnetsko zračenje). Teorija miješanja boja.

2 sata

Modeli boja za slikovni signal (RGB, CMY, CMYK). Modeli boja za video signal 2 sata


(YUV, YIQ, YCbCr). Softverski orijentirani modeli boja HSB, HLS, HSV). Gama korekcija. Slikovni signal (rezolucija, dubina, memorijski zahtjevi), Formati slika (gif, tiff, jfif, ps, bmp) Osnove videa i televizije. Analogna televizija i video. Digitalna televizija i video. Video formati i memorijski zahtjevi.

2 sata

Kompresija slikovnih signala. JPEG modovi. 2 sata

Kompresija video signala: H.261. H.263. 2 sata

Kompresija video signala: MPEG-1. MPEG-2. 2 sata

Kompresija video signala: MPEG-4. 2 sata

Kompresija video signala: H.264. 2 sata

Multimedijska mrežna komunikacija. Protokoli za isporuka multimedijskog sadržaja.

2 sata

Osnove virtualne stvarnosti. Povijest. Stereoskopski (3D) vid. Softver i hardver za virtualnu stvarnost.

2 sata


3D zvuk 2 sata

Govor specifični algoritmi (LPC) 2 sata

Snimanje zvuka, traženje zvučnih i bezvučnih glasova te pitch perioda 2 sata







MPEG – utjecaj rasporeda I, B i P okvira na kvalitetu I 2 sata

MPEG – utjecaj rasporeda I, B i P okvira na kvalitetu II 2 sata

3D slike 2 sata

CAVE sustav 2 sata

Posjet tvrtki koja se bavi izradom multimedijskih aplikacija 2 sata


III semestar – Izborni predmeti - 242

Naziv predmeta Elektromagnetska kompatibilnost

Kod FELH25



Dr. sc. Antonio Šarolić, izv. prof., dr. sc. Vicko Dorić, doc. (predavanja) Damir Senić, dipl.ing., Zlatko Živković, dipl.ing. (auditorne i laboratorijske vježbe)


Prepoznavanje, analiza i rješavanje problema elektromagnetske kompatibilnosti u svim sferama elektrotehnike.



24. Handbook of Electromagnetic Compatibility, ed. R. Perez, Academic Press, 1995. Dopunska literatura 9. Tesche, F.M.: Ianoz, M.V., Karslsson, T.: EMC Analysis Methods and Computational

Models, John Wiley & Sons, 1997. 10. S.M. Wentworth: Fundamentals of Electromagnetics with Engineering Applications,

Wiley, 2005.

Nastava


Predavanja: 45 sati (30 sati prof. dr. sc. Antonio Šarolić, 15 sati prof. dr. sc. Dragan Poljak) listopad – siječanj Predavanja ravnomjerno raspoređena (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati listopad – siječanj Vježbe raspoređene ravnomjerno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati studeni – siječanj Vježbe grupirane u drugom dijelu semestra (7 tjedana po 2 sata, 1 sat za provjeru znanja)

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit održat će se polovinom semestra, a drugi međuispit nakon završenih predavanja i vježbi u terminima, prema dogovoru sa studentima. Na prvom međuispitu polaže se prva polovina gradiva. Na drugom međuispitu polaže se druga polovina gradiva. Uvjet za pozitivnu ocjenu na svakom međuispitu je min. 50% bodova za zadatke (iz auditornih vježbi) i min. 50% bodova za teoriju (gradivo s predavanja). Preduvjet za izlazak na drugi međuispit je min. 30% bodova za zadatke (iz auditornih vježbi) i min. 30% bodova za teoriju (gradivo s predavanja) na prvom međuispitu. Ako student postigne pozitivnu ocjenu na oba međuispita, smatra se da je položio cjeloviti ispit s postignutom prosječnom ocjenom. Na 1. ispitnom roku studenti polažu samo onu polovinu gradiva koju nisu položili na međuispitima. Na ostalim rokovima studenti polažu cjeloviti ispit (cjelokupno gradivo), bez obzira na postignuti uspjeh na međuispitima. Ukupni postotak na osnovu kojeg se definira ocjena (za svaki međuispit odnosno ispit) dobije se kao prosjek bodovanja svih pitanja korigiran usmenom provjerom. Konačna ocjena slijedi iz na taj način dobivenog postotka i to: Za postotak Ocjena 50% do 62,4% dovoljan (2) 62,5% do 74,9% dobar (3) 75% do 87,4% vrlo dobar (4) (uz najmanje 76% za laboratorijske vježbe) 87,5% do 100% izvrstan (5) (uz najmanje 89% za laboratorijske vježbe) Ispitni rokovi (ispitna grupa 11): Prema kalendaru nastave Iznimno, prema posebnom dogovoru s predmetnim nastavnikom, predmet se može položiti i kroz izradu seminarskog rada.



Predavanja A. i L.vježbe Uvod u elektromagnetsku kompatibilnost, Komponente i nadomjesne sheme 3 sata 2 sata

Spektri signala, Zračene smetnje i susceptibilnost 3 sata 2 sata

Vođene smetnje i susceptibilnost 3 sata 2 sata

Prijenosne linije i preslušavanje, Elektrostatski izboj 3 sata 2 sata

Oklapanje 3 sata 2 sata

Uzemljenje 3 sata 2 sata

Mjerenja u elektromagnetskoj kompatibilnosti 3 sata 2 sata

Zahtjevi za elektromagnetsku kompatibilnost, norme i propisi 3 sata 2 sata

Elektromagnetska kompatibilnost u radijskim sustavima 3 sata 2 sata

Sustavno projektiranje za elektromagnetsku kompatibilnost 3 sata 2 sata

Povijesni pregled EMC modeliranja. 3 sata 2 sata

Niskofrekvencijski modeli s koncentriranim parametrima. 3 sata 2 sata

Visokofrekvencijski modeli s distribuiranim parametrima. 3 sata 2 sata

Analiza žičanih antena u EMC primjenama. 3 sata 2 sata

Modeli prijenosnih linija. 3 sata 2 sata


Naziv predmeta Antenski sustavi

Kod FELJ21





Stjecanjem znanja iz područja antena i antenskih sustava studenti se osposobljavaju za razumijevanje temeljnog fizičkog segmenta bežičnih komunikacijskih sustava.




Nastava


Predavanja: 30 sati listopad – siječanj Predavanja ravnomjerno raspoređena (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati listopad – siječanj Vježbe raspoređene ravnomjerno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati studeni – siječanj Vježbe grupirane u drugom dijelu semestra (7 tjedana po 2 sata, 1 sat za provjeru znanja)

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit održat će se polovinom semestra, a drugi međuispit nakon završenih predavanja i vježbi u terminima, prema dogovoru sa studentima. Na prvom međuispitu polaže se prva polovina gradiva. Na drugom međuispitu polaže se druga polovina gradiva. Uvjet za pozitivnu ocjenu na svakom međuispitu je min. 50% bodova za zadatke (iz auditornih vježbi) i min. 50% bodova za teoriju (gradivo s predavanja). Preduvjet za izlazak na drugi međuispit je min. 30% bodova za zadatke (iz auditornih vježbi) i min. 30% bodova za teoriju (gradivo s predavanja) na prvom međuispitu. Ako student postigne pozitivnu ocjenu na oba međuispita, smatra se da je položio cjeloviti ispit s postignutom prosječnom ocjenom. Na 1. ispitnom roku studenti polažu samo onu polovinu gradiva koju nisu položili na međuispitima. Na ostalim rokovima studenti polažu cjeloviti ispit (cjelokupno gradivo), bez obzira na postignuti uspjeh na međuispitima. Ukupni postotak na osnovu kojeg se definira ocjena (za svaki međuispit odnosno ispit) dobije se kao prosjek bodovanja svih pitanja korigiran usmenom provjerom. Konačna ocjena slijedi iz na taj način dobivenog postotka i to: Za postotak Ocjena 50% do 62,4% dovoljan (2) 62,5% do 74,9% dobar (3) 75% do 87,4% vrlo dobar (4) (uz najmanje 76% za laboratorijske vježbe) 87,5% do 100% izvrstan (5) (uz najmanje 89% za laboratorijske vježbe) Ispitni rokovi (ispitna grupa 12): Prema kalendaru nastave




Pravilo o množenju dijagrama zračenja. 2 sata 2 sata

Planarni antenski niz. 2 sata 2 sata

Yagi antena. 2 sata 2 sata

Širokopojasne antene. Logperiodska antena. 2 sata 2 sata

Helikoidna antena. 2 sata 2 sata

Otvor kao izvor zračenja. Otvoreni valovod. Lijevak antena. 2 sata 2 sata

Prorez antena. Princip dualnosti. Babinetov princip. 2 sata 2 sata

Reflektorske antene. Ravni reflektor. Kutni reflektor. Parabolni reflektor. 2 sata 2 sata

Prilagođenje po simetriji. Balun. Napajanje dipola. 2 sata 2 sata

Vertikalni i horizontalni dipol iznad beskonačno vodljive ravnine. 2 sata 2 sata

Vertikalni i horizontalni dipol iznad konačno vodljive ravnine. 2 sata 2 sata

Superusmjereni nizovi. 2 sata 2 sata

Patch antena. 2 sata 2 sata Antene mobilnih terminala. Antene baznih postaja. Pregled antena i antenskih sustava. 2 sata 2 sata



Naziv predmeta Mjerenja u bežičnim sustavima

Kod FELJ22 ECTS 5 ECTS

30 sati predavanja: 1 ECTS bod 15 sati auditornih vježbi: 0,5 ECTS bodova 15 sati laboratorijskih vježbi: 0,5 ECTS bodova 90 sati samostalnog učenja: 3 ECTS boda

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Zoran Blažević, izv prof. (predavanja i vježbe)

Kompetencije koje se stječu Sposobnost mjerenja i evaluacije radijskih sustava.


Vijag, K. Garg, Joseph, E. Wilkes: Wireless and Personal Communications Systems, Prentice Hall PTR, NY 1996. Doble, J.: "Introduction to Radio Propagation for Fixed and Mobile Communications", Artech House Boston - London, GB, 1996.

Dopunska literatura

G. H. Bryant: ’’Principles of Microwave Measurements’’, IEE Publishing, 1993. Zentner, E.: Antene i radiosustavi, Graphis Zagreb, 2001.

Nastava




Laboratorijske vježbe (laboratoriji 612, 610/611, Lora): 15 sati pet puta po tri školska sata

Ispit



1 2 3Ocjena % 0.1 0.1 80 / 600NPV LV K K K



Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti početkom rujna 2012. godine na tzv. popravnom ispitu. Samo studentima koji su prethodno položili kolokvij iz pojedinog dijela gradiva bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupni ispit ili pak prvi, drugi ili treći dio


gradiva. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit koji će biti održan u drugom dijelu rujna 2012. godine.

Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i komisijskom ispitu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva. Ocjena se računa prema prethodno navedenoj formuli. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 59% dovoljan (2) 60% do 74% dobar (3) 75% do 89% vrlo dobar (4) 90% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, auditornim vježbama najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja A. vježbe Uvod 1 sat 0.5 Parametri radijskog kanala kod fiksnih radio-veza. Feding. 2 sata 0.5 Planiranje i mjerenja fiksnih zemaljskih radijskih veza. 2 sata 2 Feding kod mobilnih radijskih sustava. 2 sata 1 Parametri mobilnih radijskih kanala. 2 sata 1 Modeli za predviđanje gubitaka propagacije u naseljenim sredinama. Hata-Okumura model. 3 sata 1

Usporedba statističkih modela zemaljskih kanala i rezultata dobivenih Maxwellovom teorijom. 2 sata 1

Satelitski radijski kanali. Modeli za predviđanje karakteristika kanala na osnovi mjerenja (Loo model, Suzuki model). 4 sata 1

Parametri širokopojasnih radijskih sustava. Širokopojasna mjerenja kanala. 4 sata 3 Modeli širokopojasnih radijskih sustava na osnovi mjerenja. 2 sata 1 Procjena parametara radio kanala u zatvorenim sredinama na osnovi mjerenja. 3 sata 1 Širokopojasni modeli za predviđanje kvalitete signala u zatvorenim sredinama. Saleh-Valenzuela model. 3 sata 1

Popis laboratorijskih vježbi Trajanje Mjerenja parametara antena vektorskim mrežnim analizatorom. Kalibracija mjernog sustava. 3 sata Uskopojasna mjerenja radio veza na različitim frekvencijama. 3 sata Širokopojasna mjerenja parametara radijskog kanala u unutrašnjosti zgrade. 3 sata Planiranje radijskih veza korištenjem mjerenih podataka i računalne podrške. 3 sata Obrada mjerenih podataka. Analiza mjerenih parametara kanala statističkim modelom. 3 sata


Naziv predmeta Sigurnost bežičnih mreža

Kod FELK19

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Mario Čagalj, izv. prof. Vježbe: Toni Perković, dipl.inž. (znanstveni novak)


U usporedbi sa klasičnim ``žičanim" sustavima i mrežama, bežični komunikacijski sustavi podložni su mnogo širem spektru sigurnosnih napada. Osnovni razlog leži u činjenici da se bežični signal (radio, infrared, ultrasound, itd.) rasprostire slobodno u prostoru i stoga je lako dostupan potencijalnom napadaču. U okviru ovog predmeta, studenti će steći osnovna znanja (teoretska i praktična) iz područja bežične sigurnosti, uključujuči: potencijalne rizike korištenja bežičnih tehnologija (sigurnosne prijetnje i problemi specifični za bežične tehnologije – DoS napadi na fizičkoj i podatkovnoj razini, napadi na privatnost i povjerljivost podataka), te sigurnosna (kriptografska) rješenja usmjerena smanjenju rizika korištenja postojećih i nadolazećih bežičnih tehnologija i standarda. Studenti će steći osnovna znanja o sigurnosnim aspketima u sljedećim konkretnim bežičnim tehnologijama, standardima i mrežama: IEEE 802.11, IEEE 802.1x, WiMAX (IEEE 802.16), bežične senzorske (IEEE 802.15.4) i ad hoc mreže, treća generacija mobilnih celularnih sustava (3GPP), RFID sustavi.


3. Osnovna: Slideovi sa predavanja “Security and Cooperation in Wireless Networks: Thwarting Malicious and Selfish

Behavior in the Age of Ubiquitous Computing”. Levente Buttyan and Jean-Pierre Hubaux (on-line)

“Cryptography and Network Security, 4th Edition.” William Stallings

4. Knjige dostupne "on-line": “Handbook of Applied Cryptography.” Menezes, van Oorschot and Vanstone “Security Engineering.” Ross Anderson

Dopunska literatura

3. Znanstveni radovi Za vise informacija molimo konzultirajte web stranicu predmeta: http://www.fesb.hr/~mcagalj/wisec_11

Nastava


Predavanja: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana prema rasporedu

Ispit


Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi. Osim pitanja, komentara, izvještaja sa laboratorijskih vježbi, studenti su dužni napraviti seminarski rad na jednu od ponuđenih tema; teme će biti isključivo iz područja koja će biti obrađena u okviru predmeta. Seminarski rad uključuje: kratak izvještaj (2-3 pisane stranice) te eventualno prezentaciju. Npr., student može pripremiti seminarski rad na osnovu poglavlja knjige, znanstvenog rada ili kombinacije navedenih izvora. Profesor će osigurati pisani materijal nužan za izradu seminarskog rada. Ocjena seminarskog rada ulazi u konačnu ocjenu. Ocjenjivanje: A - Prisustvo na predavanjima i lab. vježbama = 5% B - Seminarski rad = 10%


C - Pismeni izvještaj sa lab. vježbi = 10% D - “Midterm” (pismeni) - sredina predavanja = 25 % E – Pismeni ispit - kraj predavanja = 50% Konačna ocjena: Zaokruži[ 0.05*A + 0.1*B + 0.1*C + 0.25*D + 0.5*E ] Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja L. vježbe 1. Uvod u računalnu sigurnost. Ciljevi sigurnosti: zaštita povjerljivosti, integriteta i dostupnost usluga. Osnovne sigurnosne prijetnje. 2 sata -

2. Kriptografija bazirana na simetričnom (tajnom) ključu. Klasični (povijesni) kriptosustavi. Moderne šifre (DES, AES). Blok i slijedne šifre. Osnovni modovi rada modernih šifri (ECB, CBC, CFB, OFB, CTR mode).

2 sata 2 sata

3. Kriptografija bazirana na asimetricnom (javnom) ključu. RSA kripostustav. Diffie-Hellman protokol za uspostavu tajnog ključa. 2 sata 2 sata

4. Autentifikacijske funkcije (hash i MAC algoritmi) i njihova primjena. 2 sata 4 sata

5. Bežični (radio) komunikacijski kanal (eavesdropping, jamming). 2 sata - 6. Sigurnost WiFi mreža (802.11 arhitekture, WEP, WPA2, 802.11i, selfish behavior). 2 sata 2 sata

7. Sigurnost celularnih mreža (GSM and UMTS, napadi). 2 sata -

8. Sigurnost bežičnih multi-hop (ad-hoc) mreža (I dio). 2 sata 2 sata

9. Sigurnost bežičnih multi-hop (ad-hoc) mreža (II dio). 2 sata -

10. “User-friendly” autentikacija poruka u bežičnim mrežama. 2 sata 2 sata

11. Sigurnost RFID sustava (privatnost, DoS napadi, Mifare primjer). 2 sata 2 sata

12. Autentifikacija „broadcast“ prometa u bežičnim mrežama (I-codes). 2 sata 2 sata

13. Sigurna lokalizacija i vremenska sinkronizacija (wormhole napadi i obrane). 2 sata -

14. Sigurno određivanje mrežne topologije (secure neighborhood discovery). 2 sata -


1. Ethereal, ARP spoofing, MITM, DoS. 2 sata

2. Symmetric and Asymmetric Cryptography. 4 sata 3. Authentication functions (part one). Hash MAC, Merkle-Damgard iterativna struktura. 2 sata

4. Authentication functions (part two). Certificates, CBC-MAC. 4 sata

5. WiFi Security (IEEE 802.1x, IEEE 802.11). 4 sata

6. Sigurnost u bežičnim senzorskim mrežama. 4 sata

7. “User-friendly” autentikacija poruka u bežičnim mrežama (I-codes, I-regions). 2 sata

8. Sigurnost RFID sustava (primjer napada na beskontaktne kartice). 2 sata

9. Seminarski radovi. 6 sata


II semestar – obvezni predmeti -242 Naziv predmeta Bežične komunikacijske mreže

Kod FELJ09 ECTS 5 Nastavnici i/ili suradnici

dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. (predavanja) dr. sc. Maja Stella, (vježbe) dr. sc. Josip Lorincz, (vježbe)


- poznavanje osnovnih koncepata i tehnika bežičnih komunikcija - poznavanje koncepata i značajki bežičnih mreža 1.-4. generacije (NMT, GSM, GPRS, EDGE, UMTS, HSDPA, LTE) - poznavanje koncepata i značajki bežičnih lokalnih mreža (WLAN, IEEE 802.11x), bežičnih osobnih i ad hoc mreža (WPAN, IEEE 802.15), bežičnih pristupnih mreža (WMAN, IEEE 802.16, HiperMAN), te satelitskih komunikacijskih sustava (LEO, MEO, GEO), - osposobljenost za sudjelovanje u projektiranju, razvoju i održavanju bežičnih komunikacijskih mreža


8. Dinko Begušić: Bežične komunikacijske mreže, interni nastavni tekst, 2011.

Dopunska literatura 1. A.Bažant i drugi: Osnovne arhitekture mreža, Element Zagreb, 2004.

9. P.M.Shankar: Introduction to Wireless Systems, John Wiley & sons, SAD, 2002.

10. IEEE Communications Magazine

11. Preporuke ETSI, ITU

Nastava


Predavanja:




Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Međuispiti se održavaju u pisanom obliku. Međuispit sadrži deset pitanja, a trajanje međuispita je dva školska sata. Prvi međuispit se održava nakon prvih pet tjedna nastave, a drugi nakon deset tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dio gradiva koji nije obuhvaćen međuispitima te dio gradiva koji nisu uspješno položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena svih auditornih i laboratorijskih vježbi i najmanje 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena kontinuirane provjere znanja Ocjena (%) = 0,2 (M1 + M2 + ZI) + 0,2 A + 0,2 L A - ocjena auditornih vježbi izražena u postotcima L - ocjena laboratorijskih vježbi izražena u postotcima M1, M2 - ocjene međuispita izražene u postotcima ZI - ocjena završnog ispita izražena u postotcima Ocjena (%) Ocjena 91%-100% izvrstan (5) 88%-90% - izvrstan (-5) 85%-87% + vrlo dobar (+4) 78%-84% vrlo dobar (4)


75%-77% - vrlo dobar (-4) 72%-74% + dobar (+3) 65%-71% dobar (3) 62%-64% - dobar (-3) 59%-61% + dovoljan (+2) 50%-58% dovoljan (2) Konačna ocjena utvrđuje se temeljem ocjene kontinuirane provjere znanja i usmenog dijela završnog ispita. Završnom ispitu studenti mogu pristupiti na prva dva roka nakon završetka nastave u semestru u kojem su predmet upisali. Studenti koji ne polože ispit putem međuispita i završnog ispita, mogu pristupiti popravnom ispitu. Popravnom ispitu student može pristupiti najviše dva puta i to na ispitnim rokovima u razdoblju od završetka predavanja u ljetnom semestru do kraja akademske godine u skladu s kalendarom nastave. Na popravnom ispitu student polaže cijelo gradivo. Studenti koji ne polože ispit do kraja akademske godine u kojoj su upisali predmet ponovno upisuju predmet u sljedećoj akademskoj godini. Ispitni rokovi:Ispitna grupa 8 Završni ispiti (obavezni): u skladu s kalendarom nastave Popravni ispiti: u skladu s kalendarom nastave


Predavanja A. vježbe Osnovne značajke bežičnih komunikacijskih kanala (feding, višestazno prostiranje, Dopplerov efekt).

2 sata 1 sat

Digitalna obrada signala i tehnike višestrukosti u bežičnim komunikacijama. 2 sata 1 sat

Tehnike višestrukog pristupa i korištenja zajedničkog medija (FDMA, TDMA, CDMA). 2 sata 1 sat

Ćelijski sustavi. 2 sata 1 sat


Evolucija mreža bežične javne telefonije; mreže prve generacije. 2 sata 1 sat

Mreže druge generacije; GSM. 2 sata 1 sat

Mreže 2+ generacije; GPRS, EDGE. 2 sata 1 sat

Mreže 3+ generacije (UMTS, HSPA), Koncept bežičnih mreža 4. generacije(LTE).

2 sata 1 sat


Bežične lokalne mreže (WLAN); IEEE 802.11x. 2 sata 1 sat

Bežične osobne mreže (WPAN); IEEE 802.15. 2 sata 1 sat

Bežične pristupne mreže (WMAN); IEEE 802.16. 2 sata 1 sat

Upravljanje mobilnom mrežom. Usluge u mobilnim mrežama. Bežično računarstvo i povezivanje bežičnih mreža s Internetom.

2 sata 1 sat



Signalizacija u GSM mreži. 2 sata

Signalizacija u UMTS mreži. 2 sata

Signalizacija u LTE mreži. 2 sata

Konfiguriranje sustava IEEE 802.11x. 2 sata

Propusnost sustava IEEE 802.11x 2 sata

Značajke sustava IEEE 802.15.4 ZigBee. 2 sata

Značajke sustava Bluetooth. 2 sata


Naziv predmeta Optički komunikacijski sustavi

Kod FELJ10

ECTS 5


dr. sc. Dinko Begušić, red. prof. (predavanja) dr. sc. Maja Stella (auditorne vježbe) Ivia Meštrović, dipl. inž. i Marko Banković,dipl.inž. - (laboratorijske vjewžbe)


- osnovni koncepti prijenosa i obradbe signala primjenom fotoničkih sustava - poznavanje pasivnih i aktivnih komponenata optičkih komunikacijskih sustava i mreža - poznavanje tehnologija i koncepata optičkih komunikacijskih mreža - osposobljenost za sudjelovanje u projektiranju, razvoju i održavanju optičkih komunikacijskih sustava i mreža


12. Dinko Begušić: Optički komunikacijski sustavi, interni nastavni tekst, 2009.

Dopunska literatura 6. Rajiv Ramaswami, Kumar Sivarajan: Optical Networks: A Practical Perspective (Second edition), Academic Press, 2002.

7. Kazovsky, L., Benedetto,S., Willner, A.: Optical Fiber Communication Systems 8. IEEE Communications Magazine 9. Preporuke ITU 10. Preporuke ETSI

Nastava


Predavanja:




Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Međuispiti se održavaju u pisanom obliku. Međuispit sadrži deset pitanja, a trajanje međuispita je dva školska sata. Prvi međuispit se održava nakon prvih pet tjedna nastave, a drugi nakon deset tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dio gradiva koji nije obuhvaćen međuispitima te dio gradiva koji nisu uspješno položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena svih laboratorijskih vježbi i najmanje 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena kontinuirane provjere znanja Ocjena (%) = 0,25 L + 0,25 (M1 + M2 + ZI) L - ocjena laboratorijskih vježbi izražena u postocima M1, M2 - ocjene međuispita izražene u postocima ZI - ocjena završnog ispita izražena u postocima Ocjena (%) Ocjena 91%-100% izvrstan (5) 88%-90% - izvrstan (-5) 85%-87% + vrlo dobar (+4) 78%-84% dobar (4) 75%-77% - vrlo dobar (-4) 72%-74% + dobar (+3) 65%-71% dobar (3) 62%-64% - dobar (-3) 59%-61% + dovoljan (+2) 50%-58% dovoljan (2)


Konačna ocjena utvrđuje se temeljem ocjene kontinuirane provjere znanja i usmenog dijela završnog ispita. Završnom ispitu studenti mogu pristupiti na prva dva roka nakon završetka nastave u semestru u kojem su predmet upisali. Studenti koji ne polože ispit putem međuispita i završnog ispita, mogu pristupiti popravnom ispitu. Popravnom ispitu student može pristupiti najviše dva puta i to na ispitnim rokovima u razdoblju od završetka predavanja u ljetnom semestru do kraja akademske godine u skladu s kalendarom nastave. Na popravnom ispitu student polaže cijelo gradivo. Studenti koji ne polože ispit do kraja akademske godine u kojoj su upisali predmet ponovno upisuju predmet u sljedećoj akademskoj godini. Ispitni rokovi (ispitna grupa 24): Prema kalendaru nastave


Predavanja A. vježbe Prijenos i obradba signala primjenom fotoničkih sustava. Svjetlovodne niti. 2 sata 1 sat

Linearne i nelinearne pojave pri prijenosu signala svjetlovodnim nitima. 2 sata 1 sat

Pasivni elementi optičkih komunikacijskih sustava: usmjerni sprežnici, izolatori, cirkulatori, optički filtri i multipleksori.

2 sata 1 sat

Braggova rešetka. Mach-Zender interferometar. Fabry-Perot filtar. 2 sata 1 sat


Aktivne komponente optičke komunikacijske mreže. Optička pojačala. EDFA pojačala.

2 sata 1 sat

Svjetlosni izvori: svjetleće diode (LED), laserske diode (LD). 2 sata 1 sat

Svjetlosni detektori: pin fotodiode, lavinske fotodiode (APD). 2 sata 1 sat

Fotonički preklopnici. Modulatori i demodulatori svjetlosnog signala. 2 sata 1 sat


Značajke svjetlosnih prijamnika. Projektiranje fizičke razine svjetlovodnog prijenosnog sustava.

2 sata 1 sat

Sustavi s vremenskim multipleksitranje i multipleksiranjem valnih duljina: WDM, DWDM.

2 sata 1 sat

Optičke mreže. SDH/SONET. Optički sloj. Svjetlovodna tehnologija u pristupnim mrežama. FTTx sustavi.

2 sata 1 sat

Pasivne optičke mreže (PON). Upravljanje optičkim komunikacijskim mrežama. 2 sata 1 sat



Svjetlovodne niti i kabeli. 2 sata

Mjerenje gušenja u optičkim komunikacijskim sustavima. 2 sata

Optički konektori. 2 sata

Optički razdjelnici i spojnice. 2 sata

Mjerenja na WDM sustavima. 2 sata

Mjerenja na svjetlovodnim nitima primjenom optičkog reflektormetra. 2 sata

Mjerenja na PON mreži. 2 sata


FELJ11 - IP komunikacije (N. Rožić))


Naziv predmeta Algoritmi

Kod FELJ12



Dr. sc. Hrvoje Dujmić, izv.prof. (predavanja) Dr.sc. Matko Šarić, doc. (vježbe)


Teoretske osnove dizajna efikasnih algoritama i analiziranja karakteristika algoritama (brzina i memorija). Praktična znanja o algoritmima za sortiranje te o graf algoritmima.

Preporučena literatura Hrvoje Dujmić: „Algoritmi“, interna skripta

Dopunska literatura T.Cormen, C.Leiserson, R.Rivest, C.Stein: „Introduction to Algorithms“, second edition, third printing, McGraw-Hill, 2002

Nastava


Predavanja: 30 sati 01.03.12. – 15.06.12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne i laboratorijske vježbe: 30 sati 01.03.12. – 15.06.12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Međuispit se sastoji od 5 pitanja/zadataka. Uvjet za izlazak na kolokvij je 70% prisustva nastavi. Uvjet za pozitivnu ocjenu iz kolokvija je 45% bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo laboratorijskim vježbama i položena oba kolokvija. Ocjena(%)=0.5*(M1 + M2) M1, M2 – ocjena na međuispitima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 6 pitanja/ zadataka. Ispitni rokovi: Ispiti će se održavati prema rasporedu.



Uvod. Što su algoritmi. Analiziranje algoritama na primjeru 2-D maksimuma. 2 sata Analiziranje petlji. Rješavanje suma. Rješavanje problema 2-D maksimuma – metoda prelaženja ravnine. 2 sata

Asimptotsko označavanje. Ograničeno pravilo. 2 sata Tehnika podijeli pa vladaj. Mergesort (pseudokod, analiza vremena izvršavanja). 2 sata Rekurzija (traženje uzorka, metoda iteracije, metoda rekurzivnog stabla). Master teorem. 2 sata

Heap struktura podataka. Heapsort (pseudokod, analiza vremena izvršavanja). 2 sata

Quicksort (pseudokod, analiza vremena izvršavanja). 2 sata Donja granica vremena izvršavanja algoritama za sortiranje. Sortiranje s linearnim vremenom. (sortiranje brojenjem, korijensko sortiranje). 2 sata


Algoritmi temeljeni na grafovima (osnovni pojmovi i definicije). 2 sata Prikaz grafova pomoću matrice susjedstva i pomoću liste susjedstva. Pretraživanje po širini. 2 sata

Najkraći putovi svih parova. Dinamičko programiranje. Floyd-Warshallov algoritam. 2 sata

Najduža zajednička podsekvenca. Množenje lanca matrica. 2 sata Brza fourierova transformacija. Pohlepni algoritam (greedy algorithm). Problemi odlučivanja. NP i verifikacija polinomskim vremenom. NP potpunost. Redukcija. Hamiltonov put i Hamiltonov ciklus.

2 sata

Algoritmi u komunikacijama I 2 sata

Algoritmi u komunikacijama II 2 sata

Popis auditornih i laboratorijskih vježbi

Analiza tipičnih vremena izvršavanja algoritama. 2 sata

Rješavanje suma. 2 sata

Mergesort I. 2 sata

Mergesort II. 2 sata

Rješavanje rekurzija. 2 sata

Heapsort. 2 sata

Quicksort. 2 sata

Algoritmi za sortiranje u linearnom vremenu. 2 sata

Prikaz grafova. 2 sata

Pretraživanje po širini. 2 sata

Dinamičko programiranje. 2 sata

Najduža zajednička podsekvenca. 2 sata

Brza fourierova transformacija. 2 sata

Pohlepni algoritam (greedy algorithm). 2 sata

Algoritmi u komunikacijama. 2 sata


Naziv predmeta Upravljanje projektima

Kod FETJ01

ECTS

5 ECTS boda Predavanja: 30 sati: 1 ECTS boda Vježbe: 15 sati 1 ECTS boda Priprema za ispit: 75 sati 2,0 ECTS boda


Dr. sc. Ivica Veža, red. prof. Dr. sc. Nikola Gjeldum


Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja upravljanja projektima. Studenti se upoznaju s osnovama upravljanja projektima kod unikatnih projektnih zadataka. Na vježbama studenti se upoznaju s tehnikom mrežnog planiranja (CPM, PERT, MPM i dr.) , te softverom za upravljanje projektima MS Project.


I. Veža: Upravljanje projektima, FESB (interna skripta), Split, 2008. H. Kerzner: Project Management: A Systems Approach to Planning, Scheduling, and Controlling.- John Wiley & Sons, New York, ISBN: 0471225770, 2003

Dopunska literatura

A Guide to the Project Management Body of Knowledge, PMBOK Guide, Project Management Institute, Newtown Square, 2004.

R. K. Wysocki; R. McGary: Effective Project Management: Traditional, Adaptive, Extreme.- John Wiley & Sons, New York, ISBN: 0471432210, 2003

Nastava


Predavanja: 30 sati Vježbe 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno predavanja i 2 sata tjedno vježbe)

- prema rasporedu

Ispit


Tijekom predavanja i vježbi studenti u grupi po 2 ili 3 rade svoj projekt, koji prezentiraju na zadnjem satu predavanja. Znanje na vježbama se kolokvira na kraju nastave. Ocjena (5) = 0,5 (M1 + M2) M1, M2 - bodovi iz prezentacije i kolokvija s vježbi. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlodobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne sudjeluju u izradi programa, upisuju kolegij sljedeće akademske godine. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Nastavne jedinice Trajanje (sati)

Predavanja Vježbe



Upravljanje projektima razvoja inovacijskih proizvoda. 2 2

Projekti – vizija, strategija, ciljevi. 2 2

Analiza top-down, odnosno bottom-up. Radni paketi. 2 2

Metode upravljanja projektima. 2 2

Planiranje resursa (kapaciteta) 2 2

Planiranje i upravljanje vremenom. Rizici pri upravljanju projektima. 2 2

Upravljanje troškovima. Target Costing. 2 2

Controlling projekta. 2 2

Organizacijske strukture pri vođenju projekata (čista, utjecajna, matrična) 2 2

Timski rad. 2 2

Psihološko-socijalna komponenta upravljanja projektima 2 2

Case study. Projekti Fraunhofer društva) i nastavnika na kolegiju. 2 2

Case study. Prezentacija projekata studenata. 2 2


II semestar - izborni predmeti - 242

Naziv predmeta Mobilne komunikacije

Kod FELJ14

ECTS



Kompetencije koje se stječu Sposobnost analize i proračuna mobilnih digitalnih radijskih kanala i sustava.


Vijag, K. Garg, Joseph, E. Wilkes: Wireless and Personal Communications Systems, Prentice Hall PTR, NY 1996. David Parson.: The Mobile Radio Propagation Channel, Pentech Press Pub. London, 1992.

Dopunska literatura R. Steele: "Mobile Radio Communications", Pentech Press, London, GB and IEEE Press, Piscataway, USA, 1992.

Nastava




Laboratorijske vježbe (laboratoriji A612, A610/A611): 15 sati tri puta po pet školskih sati – tri laboratorijske vježbe

Ispit


Tijekom semestra bit će tri kolokvija. Prvi kolokvij je nakon četvrtog tjedana nastave, drugi nakon osmog tjedana, a treći u tjednu nakon završetka nastave. Student može putem kolokvija položiti cjelokupni ispit ukoliko postigne pozitivnu ocjenu iz svakog od tih kolokvija. Na svakom od tri kolokvija student polaže jedan dio gradiva. Na dva završna ispita u veljači 2009. godine studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi neki od dijelova gradiva, taj dio gradiva ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijeva se točno utvrđena i zaokružena cjelina gradiva obuhvaćena kolokvijem. Također, na ispitu student može odgovarati pojedinu cjelinu ili čitavo gradivo ukoliko nije zadovoljan postignutim uspjehom na kolokviju ili konačnom ocjenom. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela kolokvija ili na završnom ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

1 2 3Ocjena % 0.1 0.1 80 / 600NPV LV K K K



Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti početkom rujna 2012. godine na tzv. Popravnom ispitu. Samo studentima koji su prethodno položili kolokvij iz pojedinog dijela gradiva bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupni ispit ili pak prvi, drugi ili treći dio gradiva. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit koji će biti održan u drugom dijelu rujna 2012. godine.

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Komunikacijska i informacijska tehnologija za 2011/12. ak. god. 1 0 0 / 11 2

Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i komisijskom ispitu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva. Ocjena se računa prema prethodno navedenoj formuli. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 59% dovoljan (2) 60% do 74% dobar (3) 75% do 89% vrlo dobar (4) 90% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70% nastavnih sati, auditornim vježbama najmanje 70% nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja A. vježbe Uvod 1 sat 0.5 Podjela radijskog kanala. 2 sata 0.5 Performanse digitalnih radiokomunikacijskih sustava. 2 sata 2 Sustavi s ograničenom širinom pojasa. 2 sata 1 Sustavi s ograničenjem snage. 2 sata 1 Sustavi s ograničenom širinom pojasa i s ograničenjem snage. 2 sata 1.5 Radijski DS/SS sustavi. 2 sata 1 Ćelijski radijski sustavi. Istokanalna interferencija. 4 sata 1 Zakon gubitaka propagacije. Proračun snage bazne postaje. Višestazni prijam. 4 sata 3 Proračun pokrivenosti ćelije. 2 sata 1 Analiza mobilnog propagacijskog kanala. 3 sata 0.5 Mjerenja propagacijskog kanala. 2 sata 1 Klasifikacija propagacijskog kanala. Rasipanje kašnjenja i koherentni pojas kanala. 2 sata 1


22. Mjerenja parametara radio-antena. Uskopojasna mjerenja radio-kanala u zatvorenom prostoru. 5 sati

23. Kalibracija mjernog sustava. Širokopojasna mjerenja parametara radijskog kanala. 5 sati

24. Analiza mjerenih statističkih parametara kanala i računalne simulacije radijskih kanala. 5 sati


Naziv predmeta Antene

Kod FELJ15





Primjenom stečenih temeljnih znanja iz područja antena i propagacije studenti se osposobljavaju za razumijevanje postojećih i razvoj novih antena u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, te na taj način stječu kompetencije za rješavanje problema u mnogobrojnim danas vrlo aktualnim primjenama bežičnih komunikacijskih sustava.




Nastava


Predavanja: 30 sati ožujak – lipanj Predavanja ravnomjerno raspoređena (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati ožujak – lipanj Vježbe raspoređene ravnomjerno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati travanj – lipanj Vježbe grupirane u drugom dijelu semestra (7 tjedana po 2 sata, 1 sat za provjeru znanja)

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit održat će se polovinom semestra, a drugi međuispit nakon završenih predavanja i vježbi u terminima, prema dogovoru sa studentima. Na prvom međuispitu polaže se prva polovina gradiva. Na drugom međuispitu polaže se druga polovina gradiva. Uvjet za pozitivnu ocjenu na svakom međuispitu je min. 50% bodova za zadatke (iz auditornih vježbi) i min. 50% bodova za teoriju (gradivo s predavanja). Preduvjet za izlazak na drugi međuispit je min. 30% bodova za zadatke (iz auditornih vježbi) i min. 30% bodova za teoriju (gradivo s predavanja) na prvom međuispitu. Ako student postigne pozitivnu ocjenu na oba međuispita, smatra se da je položio cjeloviti ispit s postignutom prosječnom ocjenom. Na 1. ispitnom roku studenti polažu samo onu polovinu gradiva koju nisu položili na međuispitima. Na ostalim rokovima studenti polažu cjeloviti ispit (cjelokupno gradivo), bez obzira na postignuti uspjeh na međuispitima. Ukupni postotak na osnovu kojeg se definira ocjena (za svaki kolokvij odnosno ispit) dobije se kao prosjek bodovanja svih pitanja korigiran usmenom provjerom. Konačna ocjena slijedi iz na taj način dobivenog postotka i to: Za postotak Ocjena 50% do 62,4% dovoljan (2) 62,5% do 74,9% dobar (3) 75% do 87,4% vrlo dobar (4) (uz najmanje 76% za laboratorijske vježbe) 87,5% do 100% izvrstan (5) (uz najmanje 89% za laboratorijske vježbe) Ispitni rokovi: - Prema kalendaru ispitnih rokova (ispitna grupa 21)



Uvod. Parametri antena. Polarizacija. 2 sata 2 sata

Dijagram zračenja. Usmjerenost. Dobitak. 2 sata 2 sata

Impedancija antene. Efektivna površina. 2 sata 2 sata


Efektivna duljina. Antenski faktor. 2 sata 2 sata

Veza između parametara antene. Friisova jednadžba. 2 sata 2 sata

Elementarni električni dipol (EED). Polje EED-a. 2 sata 2 sata

Zračena snaga i otpor zračenja EED-a. Efikasnost EED-a. 2 sata 2 sata

Zone u okolišu antene – blisko i daleko polje. 2 sata 2 sata

Dipoli u području rezonancije. Poluvalni dipol. Punovalni dipol. 2 sata 2 sata

Električki kratki dipol i unipol. 2 sata 2 sata

Međuimpedancija dipola. 2 sata 2 sata

Antenski niz. Pravilni linearni antenski niz. 2 sata 2 sata

Niz s jednolikom raspodjelom amplituda. 2 sata 2 sata

Nizovi s nejednolikom raspodjelom amplituda. 2 sata 2 sata



Naziv predmeta Mikrovalna elektronika

Kod FELJ16

ECTS

6 ECTS 30 sati predavanja: 1 ECTS bod 15 sati auditornih vježbi: 0,5 ECTS bodova 15 sati laboratorijskih vježbi: 0,5 ECTS bodova 120 sati samostalnog učenja: 4 ECTS bodova


Dr. sc. Ivan Marinović, izv.prof. (predavanja, auditorne vježbe, laboratorijske vježbe)


Upoznavanje s teorijskim postavkama mikrovalne elektronike i osnovnim mikrovalnim (vakuumskim i poluvodičkim) elementima i sklopovima


1. Blažević Z., Zanchi, I.: Mikrovalna elektronika, interna skripta 2. Smrkić, Z.: Mikrovalna elektronika, Školska knjiga, Zagreb 1986.

Dopunska literatura 1. Kai C.: Microwave Solid State Circuits and Applications, John Wiley & Sons, Inc., New York 1994.

Nastava




Laboratorijske vježbe (laboratorij A610-A611): 15 sati 6 puta po 2 školska sata i 1 put tri školska sata– 7 laboratorijskih vježbi

Ispit


Tijekom semestra bit će tri kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana, a treći u tjednu nakon završetka nastave. Student može putem kolokvija položiti cjelokupni ispit. Na sva tri kolokvija student polaže dio gradiva iz teorije i dio gradiva iz zadataka. Na dva završna ispita u lipnju 2010. godine studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi neki od dijelova gradiva, taj dio gradiva ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju teorija ili zadaci pojedinog kolokvija. Dakle, na svakom od kolokvija polaže se jedan dio teorije i jedan dio zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela teorije i 50 % bodova iz pojedinog dijela zadataka na kolokviju ili na završnom ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

)(600/801,01,0(%) 332211 ZTZTZTLVNPVOcjena


NPV - nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama (%), LV – bodovi iz laboratorijskih vježbi (%), T1, T2, T3- bodovi iz pojedinog dijela teorije (%), Z1, Z2, Z3- bodovi iz pojedinog dijela zadataka (%).

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti početkom rujna 2010. godine na tzv. popravnom ispitu. Samo studentima koji su prethodno položili teoriju i zadatke iz pojedinog dijela gradiva bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupni ispit ili pak prvi, drugi ili treći dio gradiva. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit koji će biti u drugom dijelu rujna 2010. godine.

Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i komisijskom ispitu je da student ima najmanje


50% bodova iz teorije i najmanje 50% bodova iz zadataka pojedinog dijela gradiva. Ocjena se računa prema prethodno navedenoj formuli. Konačna se ocjena utvrđuje na slijedeći način: Postotak Ocjena 50% do 65% dovoljan (2) 66% do 80% dobar (3) 81% do 90% vrlo dobar (4) 91% do 100% izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će po 4 teorijskih pitanja i po 3 zadatka. Na završnim ispitima, popravnom ispitu i komisijskom ispitu bit će ukupno 10 teorijskih pitanja i 10 zadatka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70% nastavnih sati, auditornim vježbama najmanje 70% nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja A. vježbe Homogene prijenosne linije. 3 sata 1.5 Smithov dijagram. 2 sata 1 Transformacija impedancija linijom. Prilagođenja. 4 sata 2 Pravokutni i cilindrični valovod. Dielektrični valovod. 4 sata 2 Trakaste mikrovalne linije. Kvazi TEM aproksimacija mikrotrakaste linije. Diskontinuitet širine trake. Rezonatori. 2 sata 1

Raspršna matrica. Mikrovalni pasivni sklopovi i njihovi raspršni koeficijenti 5 sati 2.5 Izmjena energije između elektronskog snopa i elektromagnetskog polja. Mikrovalne elektronke. 5 sati 2.5

Mikrovalne poluvodičke komponente - Schottky, PIN, varaktor, IMPATT, Gunn, mikrovalni tranzistori. 2 sata 1

Mikrovalni oscilatori s negativnim otporom. Uvjeti samouzbude, ograničenje amplitude, regulacija frekvencije. 2 sata 1

Mikrovalna pojačala 1 sati 0.5


25. Mjerenje frekvencije i snage 1 sat

26. Mikrovalna linija 3 sata

27. Valovod 3 sata

28. Vektorski mrežni analizator 3 sata

29. Mikrovalni filtar 1 sata

30. Mikrovalni oscilator 2 sata

31. Mikrovalno pojačalo 2 sata


Naziv predmeta Kriptografija i mrežna sigurnost

Kod FELK10

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Mario Čagalj, izv. prof. Vježbe: Toni Perković, dipl.inž. (znanstveni novak) i dr. sc. Mario Čagalj, izv. prof.


Kolegij pruža temeljna znanja iz područja kriptografije, informacijske i mrežne sigurnosti. Studenti će steći znanja potrebna za analizu, dizajn i realizaciju naprednih sigurnih računalnih sustava. Uvod u računalnu sigurnost. Osnovni koncepti, osnovne sigurnosne prijetnje, osnovni sigurnosni ciljevi. Kriptografija bazirana na simetričnom (tajnom) ključu. Klasični (povijesni) kriptosustavi. Moderne šifre (DES, AES). Blok i slijedne šifre. Osnovni modovi rada modernih šifri (ECB, CBC, CFB, OFB, CTR mode). Kriptografija bazirana na asimetricnom (javnom) ključu. RSA kripostustav. Diffie-Hellman protokol za uspostavu tajnog ključa. Autentifikacijske funkcije (hash i MAC algoritmi) i njihova primjena. Internet Protocol Security (IPSec). Zaštita podataka na mrežnoj razini. Web sigurnost. Secure Socket Layer (SSL). Sigurnost bežičnih mreža (WiFi security). “User-friendly” autentifikacija poruka u bežičnim mrežama. Web autentifikacija (passwords, cookies). Mrežni vatrozidi (network firewalls). “Denial-of-Service” (DoS) napadi na računalne sustave. Sigurnosne prijetnje bazirane na problemu “buffer-overflow” i malicioznom kodu (“malware”). Digitalni potpisi i certifikati.


Osnovna:

W. Stallings: Cryptography and Network Security. Principles and Practice, Prentice Hall, 2005. J. Menezes, P. C. Oorschot, S. A. Vanstone: Handbook of Applied Cryptography, CRC Press, 1996.

Knjige dostupne "on-line":

Menezes, van Oorschot and Vanstone. Handbook of Applied Cryptography. Ross Anderson. Security Engineering. Cheswick and Bellovin. Firewalls and Internet Security: Repelling the Wily

Hacker.

Dopunska literatura

Znanstveni radovi Za vise informacija molimo konzultirajte web stranicu predmeta: http://www.fesb.hr/~mcagalj/CNS_11

Nastava


Predavanja: • 30 sati – 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012. Laboratorijske vježbe: • 30 sati – 2 sata tjedno prema rasporedu kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/2012.

Ispit


Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi. Osim pitanja, komentara, izvještaja sa laboratorijskih vježbi, studenti su dužni napraviti seminarski rad na jednu od ponuđenih tema; teme će biti isključivo iz područja koja će biti obrađena u okviru predmeta. Seminarski rad uključuje: detaljan izvještaj (u pisanoj formi) te eventualno prezentaciju. Npr., student može pripremiti seminarski rad na osnovu poglavlja knjige, znanstvenog rada ili kombinacije navedenih izvora. Profesor će osigurati pisani materijal nužan za izradu seminarskog rada. Ocjena seminarskog rada ulazi u konačnu ocjenu.


Ocjenjivanje: A - Prisustvo na predavanjima i lab. vježbama = 5% B - Seminarski rad = 10% C - Pismeni izvještaj sa lab. vježbi = 5% D - “Midterm” (pismeni) - sredina predavanja = 35 % E – Pismeni ispit - kraj predavanja = 45% Konačna ocjena: Zaokruži[ 0.05*A + 0.1*B + 0.05*C + 0.35*D + 0.45*E ]


Predavanja L. vježbe 1. Uvod u računalnu sigurnost. Osnovni koncepti, osnovne sigurnosne prijetnje, osnovni sigurnosni ciljevi. 2 sata 2 sata

2. Kriptografija bazirana na simetričnom (tajnom) ključu. Klasični (povijesni) kriptosustavi. Moderne šifre (DES, AES). 2 sata 2 sata

3. Blok i slijedne šifre. Osnovni modovi rada modernih šifri (ECB, CBC, CFB, OFB, CTR mode). 2 sata 2 sata





8. Internet Security Protocol (IPSec). 2 sata 2 sata

9. IPSec: Internet Key Exchange (IKE) protokol 2 sata 4 sata 10. Internet sigurnost, secure VPN. Secure Socket Layer (SSL) i Transport Layer Security Protocol (TLS) 2 sata 2 sata

11. Mrežni vatrozidi (network firewalls). Karakteristike, konfiguracije, prednosti i nedostaci. 2 sata 2 sata

12. Sigurnost bežičnih pristupnih mreža. IEEE 802.11i, WEP, WPA i WPA2. 2 sata 4 sata

13. Denial of Service (DoS) i Distributed DoS napadi na internetu. 2 sata 2 sata

14. Seminarski radovi. Prezentacije i diskusija. 4 sata -


1. Network traffic sniffing, MITM, DoS, ARP spoofing napadi 4 sata

2. Simetrična kriptografija, DES, 3DES, CBC. 2 sata

3. Asimetrična kriptografija, RSA, Diffie-Hellman. 4 sata

4. Autentifikacijske funkcije. 4 sata

5. Hash, MAC, digital signatures, certificates. 4 sata

6. Internet Security Protocol (IPSec) i IKE protokol. 4 sata

7. Internet sigurnost. SSL/TLS. 2 sata

8. Mrežni vatrozidi (network firewalls). 2 sata

9. WiFi Security (WEP crack, EAP-TTLS). 4 sata


Naziv predmeta Operacijska istraživanja

Kod FELG14

ECTS 5


Dr. sc. Jadranka Marasović, red. prof. - (predavanja i laboratorijske vježbe) Tamara Mijan, dipl. inž.(VS) – (laboratorijske vježbe)


Ostvaruju se nužna teorijska znanja o različitim pristupima optimiranja, matematičkim i heurističkim metodama, o najbržem i organiziranom traženju optimalnih rješenja. Ostvaruju se osnovna praktična znanja, korisnički usmjerena, o organizaciji korisničkog sučelja i samog programiranja u cilju samostalnog rada na dobivanju optimalnih rješenja. Koriste se primjeri iz svakodnevnice.


4. T.B. Boffey: “Graph Theory in Operations Research”, McMillan Press, Hong Kong, 1982.

5. R. Bronson, G. Naadimuthu: “Operations Research”, Schaum’s Outline of Operations Research, McGraw Hill, 1998.

6. H.A. Taha: “Operations Research: An Introduction”, Prentice Hall, 1997 Dopunska literatura 4. J.Marasović: “Uvod u operacijska istraživanja”, Interna skripta, FESB, Split, 2000.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređene vježbe, dijelom tipa auditornih, dijelom tipa

laboratorijskih (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je u 12. tjednu nastave, a drugi kolokvij će se održati nakon završetka nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjenjivat će se rezultati ostvareni na laboratorijskim vježbama.

Ocjena(%)= (M1 + M2 + M3)/3 M1, M2- bodovi na međuispitima izraženi u postocima, M3 – bodovi sa laboratorijskih vježbi.

Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od više pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od više pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave



1. Uvod: Sustavski pristup i svrha i snaga modeliranja (u analizi ili razumijevanju vladanja sustava i kod problema sinteze na "živim" sustavima). Model je aproksimacija sustava. Modeliranje je iterativan postupak u toku kojeg se rješava kompromis između presloženog modela i kvalitetne aproksimacije.

2 sata

2. Kvantitativni modeli, podjele po značajkama sustava: deterministički, stohastički, statički, dinamički, kontinuirani, diskretni, linearni, nelinearni. Izbor ulaznih i izlaznih 2 sata


veličina i njihov utjecaj na složenost modela. Fizikalni, ekonomski i drugi zakoni kao temelj izgradnje modela. Kvalitativni modeli. 3. Utjecaj ograničenja na vladanje sustava i njihovo dodavanje izvornom modelu – prostor rješenja. Funkcija cilja kao pokazatelj optimalnosti. 2 sata

4. Optimalno nije savršeno. Optimalno ovisi o funkciji cilja, ograničenjima, metodama rješavanja i o količini aproksimacija u svim koracima rješavanja, uključujući i način korištenja digitalnog računala i programskih rješenja. Multidisciplinarnost kao glavna značajka svih zadataka optimiranja.

2 sata

5. Operacijska istraživanja, povijest i način razmišljanja kod zadataka optimiranja. Matematičke pretvorbe i matematički postupci – temeljni nositelji ideja kod snalaženja po prostoru rješenja i traženja optimuma.

2sata

6. Linearni statički modeli. Standardizacija zapisa. Problemi sa neomeđenim prostorima rješenja (beskonačne granice). 2 sata

7. Simpleks algoritam – jedan od 10. najboljih algoritama 20. stoljeća. Primjeri rješavanja. Značenje kriterija optimalnosti i kriterija izvedivosti. 2 sata

8. Kvalitativni modeli – loše strukturirani modeli. Heuristika. Pretraživanje. Grananje (Branch and Bound metode). 2 sata

9. Osnovni transportni problem. Metode traženja osnovnog mogućeg rješenja i metode traženja poboljšanih rješenje do optimalnog – osnove pretraživanja. 2 sata

10. Transportni problem sa višeznačnim skladištima (transshipment problem) 2 sata

11. 0-1 Programiranje. Problem ranca (utovar/istovar). Trgovački putnik. 2 sata

12. Teorija igara i optimalno strateško odlučivanje. 2 sata 13. Nelinearno programiranje: matematički postupci koji mogu stvoriti probleme kod rješavanja i traženja optimuma. Nužno je karakteristično pretraživanje, koje može postati složeno, ali i može neočekivano divergirati. Osnovne informacije što, zašto i kako treba držati pod nadzorom.

2 sata

14. Teorija grafova. Modeliranje pomoću događaja i aktivnosti. 2 sata 15. Prilagodba modela primjeni digitalnog računala i načini optimiranja zadataka modeliranih pomoću teorije grafova: metoda kritičnog puta (CPM – Critical Path Method). 2 sata

Popis vježbi tipa auditornih i laboratorijskih: 1. Značaj dodatne analize tj, analize osjetljivosti na promjene parametara u zadacima traženja optimalnih rješenja. Ilustracija značaja kod primjera linearnog programiranja. 2 sata

auditorne 2. Analiza osjetljivosti optimalnih rješenja u ovisnosti o promjeni koeficijenata funkcije cilja. Primjeri. 2 sata

auditorne 3. Analiza osjetljivosti optimalnih rješenja u ovisnosti o promjeni koeficijenata desne strane ograničenja. Primjeri. 2 sata

auditorne 4. Priprema za korištenje gotovog programskog rješenja kod primjera linearnog programiranja, podaci za digitalno računalo: ulazni i izlazni. 2 sata

auditorne 5. Cjelobrojno programiranje: potreba i načini traženja rješenja kod linearnog programiranja. Primjeri. 2 sata

auditorne

6. Jednostavan primjer rješavanja zadatka linearnog programiranja - rješavanje pomoću gotovog programa na digitalnom računalu i "ručno matematički".

2 sata laboratorij

ske

7. Testiranje problema osjetljivosti na promjene parametara, rješavanje zadataka pomoću gotovog programa na digitalnom računalu i "ručno matematički".

2 sata laboratorij

ske

8. Rješavanje jednostavnog primjera za dualni Simpleks, pomoću programa za digitalno računalo i grafički.

2 sata laboratorij

ske

9. Primjena dualnog Simpleksa u praksi na primjeru optimalnog rezanja oblika, minimizacija bačenog materijala.

2 sata laboratorij

ske

10. Primjena linearnog programiranja u zadacima automatizacije. 2 sata

laboratorijske

11. Rješavanje primjera optimalnog transporta robe između više gradova u Hrvatskoj – osnovni transportni problem i gotovi program za digitalno računalo.

2 sata laboratorij

ske 12. Rješavanje primjera optimalnog transporta robe između više gradova u Hrvatskoj – višeznačna skladišta i gotovi program za digitalno računalo. 2 sata

laboratorij


ske

13. Ilustracija "snage modela" na primjeru rješavanja problema rasporeda (učenici – učionice). Problem rasporeda, u osnovi 0-1 programiranje, praktično se prevodi u oblik transportnog problema i rješava se pomoću "njegovog" programa.

2 sata

laboratorijske

14, Rješavanje zadataka trgovačkog putnika, optimalno obilaženje više gradova u Hrvatskoj- primjena gotovog programa za digitalno računalo.

2 sata laboratorij

ske


Naziv predmeta Sunčane ćelije

Kod FELH35



Dr. sc. Ivan Zulim (predavanja) Dr. sc. Tihomir Betti - (laboratorijske vježbe)


Upoznavanje karakteristika Sunčevog zračenja. Upoznavanje fizikalnih principa rada i različitih vrsta sunčanih ćelija. Sposobnost proračuna jednostavnog fotonaponskog sustava.


3. J. Vuletin, P. Kulišić, I. Zulim: Sunčane ćelije, Školska knjiga Zagreb 1994. 4. C. Honsberg, S. Bowden: Photovoltaics: Devices, Systems and Applications, CDROM,

University of New South Wales, 1998. Dopunska literatura 1. M. A. Green: Solar Cells, Prentice-Hall 1982. Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij B418): 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu


Ispit: prezentacija seminarskog rada Ispitni rokovi (ispitna grupa 23): Prema kalendaru nastave


Predavanja L. vježbe Uvod. Sunčevo zračenje. Ozračenje i ozračenost. Osnovni parametri solarne geometrije. 2 sata 2 sata

Komponente Sunčeva zračenja. Mjerenje komponenata Sunčeva zračenja. Analitički izrazi za određivanje raspršene komponente Sunčeva zračenja. 2 sata 2 sata

Fizikalne osnove rada sunčane ćelije. Poluvodički materijali s direktnim i indirektnim zabranjenim pojasom. I-U karakteristika i osnovni parametri sunčane ćelije.

2 sata 2 sata

Djelotvornost sunčane ćelije i gubici koji utječu na smanjenje djelotvornosti. Definicija serijskog i paralelnog otpora sunčane ćelije. 2 sata 2 sata

Modeli sunčane ćelije (osnovni nadomjesni model, empirijski model, Singerov model, Swartzov model). Ovisnost osnovnih parametara sunčane ćelije o temperaturi i ozračenju.

2 sata 2 sata

Sunčane ćelije od amorfnog silicija. Osnovna svojstva amorfnog silicija. Staebler-Wronski efekt. 2 sata 2 sata

Postupak proizvodnje sunčanih ćelija od amorfnog silicija. 2 sata 2 sata Sunčane ćelije od kristaliničnog silicija: monokristalne i polikristalne silicijske sunčane ćelije. Czochralski postupak. Izvedbe kristaliničnih sunčanih ćelija. 2 sata 2 sata

Hibridne sunčane ćelije. Drugi materijali za izradu sunčanih ćelija (GaAs, CIS, CdTe). 2 sata 2 sata

Koncepti sunčanih ćelija 3. generacije. Materijali temeljeni na nanotehnologiji (kvantne točke, nanožice, nanocjevčice) kao elementi za izgradnju sunčanih ćelija 3. generacije.

2 sata 2 sata

Fotonaponski sustavi: samostojni i umreženi fotonaponski sustavi. Osnovne komponente fotonaponskog sustava. Statistička analiza proizvodnja električne energije u fotonaponskom sustavu. Utjecaj zasjenjenja i efekt vruće točke.

2 sata 2 sata

Komponente fotonaponskog sustava: pretvarači (inverteri), regulatori punjenja, baterije, sustavi nosača, kabeli.

2 sata 2 sata

Projektiranje fotonaponskih sustava: samostojni i sustavi spojeni na mrežu. Primjeri.

2 sata 2 sata

Testiranje fotonaponskih modula i sustava. 2 sata 2 sata

Utjecaj fotonaponskih sustava na okoliš. 2 sata 2 sata

i komunikacijska i informacijska tehnologija - fesb · pdf fileizvedbeni plan nastave...

Documents