1

I. Dan skupa Okoliš na svagdanji. Kršćani i ekologija

Otvarajući skup i pozdravljajući sudionike skupa, dubrovački biskup mons. Mate

Uzinić istaknuo je povode održavanja ovog skupa: blagdan sv. Franje Asiškog, ljubitelja

prirode i zaštitnika ekologa, koji se slavi 4. listopada te održavanje 42. sjednice Međuvladinog

panela o klimatskim promjenama u Dubrovniku koja započinje 5. listopada, uoči pariške

konferencije o klimatskim promjenama. Osim toga, povod i nadahnuće Skupa je i enciklika

pape Franje „Laudato si' – o brizi za zajednički dom“ koja je proročki tekst u tri sloja, kazao

je biskup. Prvi sloj je: pronicanje našeg vremena i tumačenje događaja koji su našu Zemlju

doveli gotovo do uništenja, zatim prokazivanje zla, grijeha i nepravde, i treći sloj- biti na

strani siromašnih i nezaštićenih, tj. „dati svoj glas onima koji ga nemaju“, što je i nakana

Skupa. Zatim je pročitao dva ulomka iz enciklike (LS 14 i LS 61) koji su, kako je naglasio,

dodatni razlog zbog kojeg je potrebno organizirati ovaj skup: promijeniti situaciju

ravnodušnosti i dati priliku znanstvenicima da se mogu izraziti i da ih želimo slušati.

Naposljetku, izrazio je nadu da će ovaj Skup promijeniti naš pogled na stvarnost, da ćemo

postati oni koji žive drukčije i koji uvažavaju svoj okoliš, odgovorno se ponašaju prema

njemu i postajući tako poticaj drugima.

2

Prvo izlaganje bilo je posvećeno upravo enciklici Laudato si', „I vidje Bog da je dobro“

(Post 1, 10) - teološko-etički naglasci enciklike „Laudato si“ koje je pripremio dr. don

Petar Palić. Istaknuo je kako je „Laudato si'“ prva socijalna enciklika pape Franje, a

socijalna je iz, najmanje, dva razloga: Ekološki problemi koji su navedeni u enciklici

posljedica su nedovoljnog i nepravednog reda u socijalnim odnosima i zbog toga je potrebna

određena promjena i u politici. Enciklika je upućena svim ljudima i svima koji se bave

politikom i stvaraju politiku, a time su i odgovorni za „zajedničku kuću“.

Kazao je kako papa Franjo prepoznaje svijet u velikoj zajedničkoj brizi oko stanja planeta

Zemlje. Da bi se omogućio dostojanstveni život ljudima, ali i svim stvorenjima na tom

planetu, papa se zalaže za udruživanje „čitave ljudske obitelji u traženju održivog i cjelovitog

razvoja“. Kao preduvjet svega toga jest sveopći dijalog o načinu kako oblikovati budućnost

našeg planeta. Za razumijevanje i za sučeljavanje s ekološkim problemima u „našem

zajedničkom domu“ potrebno je ponovno iščitati biblijsku pripovijest o stvaranju, koja

ukazuje na nekoliko važnih činjenica, koje su povezane s ekologijom. Iz biblijske pripovijesti

o stvaranju iščitava se odgovornost, na koju je pozvano ljudsko biće u svom odnosu prema

svemu stvorenomu. Enciklika, nadalje, ukazuje na ljudske korijene ekološke krize. To su:

logika tehnokratske prevlasti, antropocentrizam, logika iskorištavanja, nezaposlenost, te

granice znanstvenog napretka.

Na kraju svog izlaganja dr. Palić ukazao je na potrebu „ekološkog obraćenja“, jednog od

ključnih naglasaka enciklike „Laudato si'“. Da bi se dogodilo „ekološko obraćenje“, predlaže

se zauzimanje za „ekologiju cjelovitosti“, a ona, pak, uključuje odgovornije shvaćanje i

razumijevanje da je sve stvoreno u jednom suodnosu. Stoga je potrebno djelovanje, na svim

razinama, od one međunarodne, do najnižih lokalnih razina, potreban je ekološki odgoj i

formacija, te ispit savjesti s novom dimenzijom: kako živim zajedništvo sa svim stvorenjem i

prirodom.

3

Slijedeće izlaganje na temu „Što se zbiva u našoj „novoj“ društvenoj kući: EU

politike o okolišu“, održala je Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom

parlamentu te je u uvodnom dijelu svog izlaganja istaknula kako se Europska pravna

stečevina kao zakonodavni okvir u području zaštite okoliša u ovom trenutku može smatrati

najboljim svjetskim zakonodavnim okvirom, ali i vrhunskom dobrom praksom brige za

okoliš. Struktura toga zakonodavnog okvira je razumna, u potpunosti utemeljena na

demokratskim načelima i načelima održivog razvoja koja omogućuju očuvanje prirodnih

bogatstava za buduće generacije Europljana. Od posebne važnosti su koherentnost i

komplementarnost ostalih politika Unije s politikama zaštite okoliša koje se međusobno

prožimaju i nadopunjuju, što znači da se europski zakonodavni okvir zaštite okoliša

neprestano nadograđuje i poboljšava, kazala je u nastavku zastupnica Petir. Informirala je

okupljene kako su EU zastupnici pred kraj prethodnog saziva Europskog parlamenta dobili

novu Direktivu o procjeni utjecaja na okoliš, a u novom sazivu tijekom posljednjih godinu

dana intenzivno se radilo na propisima usmjerenima na klimatsko-energetski paket kao

potvrde predanosti Unije ispunjenju obvezujućih ciljeva, a u kontekstu priprema za

ovogodišnju Konferenciju o klimi u Parizu. Također je naglasila važnost paketa

zakonodavstva vezanog uz GMO i mogućnost država članica da zabrane ili ograniče upotrebu

GMO-a na svom teritoriju. Unatoč naporima da se poštivanje tog prava podržava i ostvarenje

inicijative podigne na razinu EU da se cijela Alpe-Adria regija proglasi slobodnom od GMO-

a, ono i nadalje ostaje vrlo sklisko pitanje oko kojega u Uniji nema dogovora. Osim toga,

zastupnica Petir je istaknula važnost građanske inicijative o pravu na vodu koju je poduprlo

čak 1,9 milijuna građana EU, a kojoj je cilj osigurati svima kvalitetnu pitku vodu te zaštititi

izvorišta vode i javne vodovode od privatizacije. U nastavku svog izlaganja, zastupnica Petir

je kazala kako je u pripremi poboljšani paket zakonodavnih prijedloga o kružnom

gospodarstvu koji bi trebao u mnogome promijeniti postojeći način gospodarenja otpadom,

primarnim i sekundarnim sirovinama, usmjeravajući i potičući države članice na učinkovitiju

uporabu sirovina i korištenje energije. Kao važan segment cirkularne ekonomije naglasila je

pokušaj zaustavljanja trenda bacanja hrane i tretiranja hrane kao otpada, toliko potrebne

milijunima ljudi koji dnevno nemaju niti koricu kruha.

U završnom dijelu izlaganja zastupnica Petir se osvrnula na encikliku pape Franje, Laudato

si', i kazala da zaštitu okoliša treba promatrati u kontekstu ukupnog razvoja društva,

naglasivši pritom „ekologiju cjelovitosti“ kao novu paradigmu pravednosti. Upravo je

„ekologija cjelovitosti“ neodvojiva od pojma općega dobra, za koje se institucije i donositelji

odluka moraju zalagati. Opće dobro pak uključuje, kako pravednost, tako i brigu za one

slabije, ranjive, siromašne. Zaključujući svoje izlaganje, kazala je kako navedeno pokazuje da

smislen i cjelovit pristup stvarnosti koja nas okružuje može doprinijeti izgradnji boljeg

društva, za što je nužno naše zalaganje unutar zajednica i razina na kojima djelujemo, da

osobno doprinosimo tome cilju i da se od toga posla nikad ne umorimo.

4

Predavanje na temu „Glavni ekološki naglasci u papinoj enciklici Laudato si'“

održao je doc. dr. sc. Josip Mikuš, s Odjela za akvakulturu, Sveučilišta u Dubrovniku, koji je

istaknuo da su u papinoj enciklici Laudato si', pored velikih socijalnih problema suvremenog

svijeta, kao što su pad kvalitete života, rušenje društvenih vrijednosti i globalna

neravnopravnost, posebno naglašena i tri važna ekološka pitanja današnjice: onečišćenje i

klimatske promjene, pitanje vode i gubitak bioraznolikosti. Pored osvrta na ove goruće

ekološke probleme naše svakodnevnice, dr. Mikuš naveo je i nekoliko primjera dobre i loše

prakse u pristupu okolišnoj problematici, upravljanju okolišem i održivom razvoju na

hrvatskom jugu, s naglaskom na utjecaj čovjeka na akvatične ekosustave i moguća rješenja

problema.

5

Nastavno na lokalnu ekološku problematiku, sljedeće izlaganje bilo je posvećeno temi

vode, tj. vodi u kršu što je ujedno i bio naslov izlaganja dr. Marije Crnčević, iz Javne

ustanove Rezervat Lokrum, koja je kazala kako je Voda u kršu predmet brojnih istraživanja,

pa tako i onih dubrovačkih prirodoslovaca prije više od 130 godina. Otkako su objavljeni

njihovi znanstveni radovi dogodile su se značajne promjene u prirodi koje se danas dijelom

očituju kao opadanje brojnosti ili nestanak pojedinih vrsta, staništa i krajobraza. Pojedina

područja opisana u istim radovima, premda znatno izmijenjena, danas su zaštićena. Stoga je u

svom izlaganju naglasila dva ključna cilja: jedan je prikazati vrijednosti voda u kršu

dubrovačkog kraja, s posebnim osvrtom na zaštitu staništa i vrsta sukladno zakonskim

propisima iz područja zaštite prirode, a drugi je prikazati pritiske, ali i primjere očuvanja i

aktivne zaštite vodenih ekosustava.

O problemu privatizacije voda govorio je fra Bože Vuleta, u svom izlaganju pod

naslovom Žeđ na izvoru- ljubav prema sestri vodi i ljudsko pravo na vodu. Kazao je kako se

njegovo izlaganje temelji na projektu Franjevačkoga instituta za kulturu mira „Žeđ na izvoru

– moja odgovornost za vodu“ i suradnji s drugim udrugama kao i na izjavama Komisije

Iustitia et pax HBK. Iskustva koja su prethodila tom projektu, metoda izrade studije-

priručnika i nastavljene aktivnosti oko promicanja zaštite voda, a ponaosob aktivnosti oko

izrade legislative kojom bi se prevenirala privatizacija vodoopskrbnih sustava kao i sustava za

zbrinjavanje otpadnih voda, predstavljeni su kao jedan uspješan model rada nevladine, u

ovom slučaju kršćanske udruge. Također je dodao kako je to primjer primjene

multidisciplinarnoga i integralnoga pristupa sagledavanju problematike i iznalaženju rješenja,

ističući pritom aktualnost enciklike „Laudato si“, pape Franje. Zaključujući svoje izlaganje

6

još jednom je istaknuo važnost potrebe intenzivnoga zauzimanja za usvajanje i dosljedno

otjelotvorenje jednog od temeljnih ljudskih prava, prava na vodu.

Ovom prigodom, kao posljednje izlaganje prvog dana Skupa, javnosti je predstavljena

Interaktivna eko-karta RH i BiH za nadzor ekoloških incidenata i razvoj eko-etike, koju su

predstavili Mirjana Maras-Žuro, djelatnica Franjevačkog instituta za kulturu mira i ing. Dario

Boras iz firme Amplifico d.o.o. Prije svega, gđa Maras- Žuro upoznala je prisutne sudionike s

motivima pokretanja ovog projekta i kazala kako je nekoliko je razloga zašto eko karta

uključuje prostor RH i BiH, a to su: djelujemo na istom području koje je ujedno i prostor

djelovanja naših franjevačkih zajednica, RH i BiH čine jedinstven eko-sustav, ekološka

problematika se misli prekogranično. Polazno referentno mjesto je čudesan bratski odnos sv.

Franje iz Asiza zaštitnika ekologije, prema svim stvorenjima. Na eko- karti registrirat će se

pojedini ekološki incidenti koji se odnose na: vodu (more, podzemne vode, nadzemne vode),

zrak, tlo, elektromagnetsko zračenje, smeće, otpad, promet (vodom, kopnom, zrakom). Osim

toga, moći će se registrirati i pozitivne djelatnosti u okviru ekološke skrbi za dom, te primjeri

prekogranične ne/suradnje između RH i BiH na području skrbi za dom. Nastojat ćemo da eko-

karta bude i instrument komuniciranja lokalnih i globalnih eko- incidenata, razobličavanja

njihove pozadine, etičkih impulsa za promjenu ponašanja glede skrbi za „zajednički dom“

(LS). Sve u zdravom tro-koraku: informacija, edukacija, akcija. Osobito se nadamo da bismo

tehničkim mogućnostima mobilnih aplikacija da s lica mjesta u eko-kartu učitaju zemljopisne

koordinate, foto zapise i informacije o određenom eko-incidentu mogli postići jednu živu

interakciju i željene promjene ponašanja, kazala je u svom izlaganju djelatnica Instituta gđa

Maras- Žuro. Govoreći o ciljevima eko- karte posebno se osvrnula na dva: ukazati na

mogućnosti pomirbenih potencijala ekologije (objektivnim registriranjem i kritikom loše

7

prakse), te na njen odgojni aspekt - da bude mjesto rasta u spoznaji odgovornosti svih i mjesto

prakticiranja odgovornosti za sve. To znači da nas se sve tiče ono što se događa u našoj

„zajedničkoj kući“. Posebno je istaknuta uloga uvodnih tekstova o eko-incidentima čija je

primarna uloga da senzibiliziraju ljude za ekološke incidente i pomognu prepoznati ih u svojoj

najbližoj okolici, te dovesti posljedice tih incidenta sa zdravljem i budućnošću svoje obitelji,

zajednice, društva i globalno. Na koncu bi činjenicama trebalo pokazati da je pasivno držanje

prema eko-incidentima opasno, nehumano i grešno. U duhu zajedničke skrbi i odgovornosti

za život, pozvani su zainteresirani pojedinci i udruženja da razmjenjuju informacije,

upozoravaju na kritične točke zagađenja tla, vode, zraka, te na već aktivne inicijative u zaštiti

okoliša, ali i daju poticaje za nove, a poticajnim citatom iz enciklike „Laudato si'“:

„udružujmo se da preuzmemo odgovornost za ovaj dom koji nam je povjeren... neka nam

borba i briga za ovaj planet nikada ne oduzmu radost nade“ (LS 244) zaključen je uvodni dio

predstavljanja eko-karte. U drugom dijelu ing. Dario Boras dao je tehničke upute za korištenje

eko-karte: preuzimanje mobilne aplikacije pomoću koje će korisnici moći fotografirati i slati

informacije o eko-incidentima, uključiti se u raspravu s drugima, motivirati ih na rješavanje

problema te pronaći korisne informacije o prirodi, uzrocima, posljedicama dotičnog eko-

incidenta.

Predstavljanjem eko- karte završen je prvi dan Skupa.

8

9

II. dan skupa Okoliš na svagdanji. Kršćani i ekologija

Drugi dan Skupa bio je posvećen zaštiti mora. Prvo predavanje na temu

„Bioraznolikost u Jadranskom moru: naši ekološki tragovi“ održala je dr. sc. Ana Bratoš-

Cetinić s Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku. Kazala je da je bioraznolikost

Jadranskog mora posljedica njegovog jedinstvenog položaja i velikog broja različitih staništa

te predstavlja ključ prilagodbe živih organizama na promjene uvjeta u ekosustavu. No,

također upozorila je na činjenicu da se slika Jadranskog mora kao neiscrpnog izvora bioloških

bogatstava, a istovremeno i odlagališta otpada beskonačnog kapaciteta pomalo mijenja,

gotovo da nema dijela ekosustava nedotaknutog antropogenim djelovanjem, te postavila

pitanja: Kakav učinak na živi svijet Jadrana imaju ribarstvo, marikultura, pomorstvo, turizam,

priobalna izgradnja? Kako se morski organizmi šire u nova područja i koje su posljedice za

domicilne životne zajednice? Trebaju li nas brinuti klimatske promjene? Odgovor je da održiv

pristup jadranskom ekosustavu moguć u suglasju svih korisnika prirodnih bogatstava, pri

čemu je nužno educirati javnost i omogućiti dostupnost rezultata znanstvenih istraživanja.

10

Sljedeće predavanje održao je dr. sc. Nenad Jasprica na temu „Važnost poznavanja

interakcije kopna i mora u planiranju uporabe prirodnih resursa: primjeri u južnom

Jadranu“. Dr. Jasprica ukazao je na nekoliko važnih činjenica koje se tiču morskog

ekosustava: Biološki najproduktivniji ekosustavi na Zemlji nalaze se uz obale kontinenata.

Tamo su i rezerve strateških minerala, nafte i plina, kao i drugih neživih resursa. Obalna zona,

također, obuhvaća glavna čvorišta globalnog transporta i trgovine te bez premca ima

mogućnosti za razvoj turizma i rekreaciju, ribarstvo i akvakulturu. Međutim, te aktivnosti

uzrokuju akutne i kronične poremećaje obalnih staništa, kao npr. pretjerani izlov ribe uklanja

većinu velikih vrsta na vrhu hranidbenog lanca; u priobalne vode dospijevaju otpadne vode iz

urbanih središta i/ili s poljoprivrednih površina. S druge strane, raspodjela bioloških vrsta i

uvjeti na njihovim staništima određeni su ekološkim čimbenicima koji nisu ovisni o položaju

političkih granica, npr. općina, država, itd., što znači da gospodarske aktivnosti susjednih

zemalja mogu utjecati na stanje ekosustava u Hrvatskoj. Također, govoreći o interakciji kopna

i mora u planiranju uporabe prirodnih resursa istaknuo je njenu važnost: Šire poznavanje

utjecaja kopna na more, i obrnuto, važno je u planiranju uporabe prirodnih resursa. U

završnom dijelu izlaganja, dr. Jasprica je predstavio nekoliko primjera međusobne ovisnosti

kopna i mora te njihov utjecaj na žive resurse u obalnoj zoni i to na nekoliko točaka u južnom

Jadranu: u delti Neretve, Malostonskom zaljevu, estuariju Omble i Župskom zaljevu.

11

O aspektima „Međunarodne i europske pravne zaštite mora“ bilo je riječi u izlaganju

dr. sc. Nevena Šimca iz Centra za europsku dokumentaciju Robert Schuman. U uvodnom

dijelu izlaganja svog izlaganja dr. Šimac ukazao je na poznate i manje znane aspekte mora i

oceana, posebno hrvatskog dijela Jadranskog mora, odnosno primorskoj i pomorskoj

dimenziji Republike Hrvatske, prometu i onečišćenosti Jadrana, ali i, općenito, mora u svijetu,

kao i biološkom siromašenju Jadranskog mora. Stoga je prvi dio izlaganja bio posvećen trima

značajnim aspektima međunarodno-pravne zaštite mora, konkretno pravu na isključivi

gospodarski pojas, zatim institutu „posebno osjetljivih morskih područja“, te na koncu još i

međunarodnoj konvenciji o balastnim vodama i talozima. U drugom dijelu izlaganja dr.

Šimac je prikazao nastanak i razvoj politike Europske unije u odnosu na more, od ribarske

politike, pa do nastanka Strategije i pomorske politike EU, kao i mjera zaštite mora u smislu

sigurnosti brodova i plovidbe, te na hrvatske mogućnosti i potrebe. U zaključnom dijelu

istaknute su konstatacije, pitanja i imperativi glede građanske i etičke dvojbe teme mora i

njegova prirodnog okoliša.

12

Posljednje predavanje drugog dana Skupa održao je dr. sc. Tonči Tadić, predsjednik

Euro - Mediteranska Foruma (EMEF), na temu „Istraživanje i eksploatacija nafte u Jadranu

– nova epizoda u odnosu Hrvatske prema svojem moru“. U uvodu dr. Tadić podsjetio je na

važnu činjenicu iz 1994. kada je Hrvatski Sabor dopunom Pomorskog zakonika i ratifikacijom

Konvencije UN o pravu mora, omogućio proglašenje hrvatskog gospodarskog pojasa u

Jadranu, odnosno uspostavu međunarodnih mehanizama zaštite mora. No, nastavio je dr.

Tadić, Hrvatska to ipak nije učinila, jer su sve hrvatske vlade do danas smatrale da bi to

narušilo ugled Hrvatske u EU i dobrosusjedske odnose na Jadranu. Također, do danas nije

aktivirana ni na članice EU primijenjena makar ekološka komponenta ZERP-a, imitacije

gospodarskog pojasa, unatoč tome što je Europska komisija u srpnju 2013. sve mediteranske

članice EU pozvala da to učine. Nastavak ovako neodgovornog odnosa prema moru ogleda se

u lakomislenoj odluci o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u Jadranu, upozorio je dr.

Tadić i u zaključku istaknuo da pored nehajnog odnosa prema mogućoj ekološkoj katastrofi,

najviše zapanjuje činjenica izostanka jasne vizije gospodarskih učinaka eventualnog

pronalaska nafte na hrvatsko gospodarstvo.

13

Nakon Skupa biskup msgr. Mate Uzinić pročitao je, u ime svih predavača, Pismo

dobrodošlice i potpore radu „Međuvladinog panela skupine stručnjaka o evoluciji klime“

(GIEC/IPCC) koji se u Dubrovniku održava od 5. do 8. listopada 2015. U pismu se, uz ostalo,

izriče dobrodošlica i podrška sudionicima Panela, predstavnicima više od 190 zemalja svijeta,

„kako bi na Konferenciji u Parizu doista došlo do novoga svjetskog sporazuma kojim bi se

zaustavio opasni trend prekomjernoga zagrijavanja Zemljine atmosfere, otklonili ili znatno

umanjili uzroci toga procesa i sanirale dosadašnje štetne posljedice“. Sudionike Panela se

također upoznalo s radom ovog Skupa s kojeg je pismo poslano, te je istaknuto kako Skup,

poučen iskustvom katastrofa u razvijenim i urednim državama, očekuje „da se Jadransko

more proglasi 'posebno osjetljivim morskim područjem; da se međunarodna Konvencija o

balastnim vodama što prije počne primjenjivati; da jadranske priobalne države prošire svoju

jurisdikciju i tako zaštite cjelinu Jadranskoga mora te da se obustave istraživanja i

eksploatacija ugljikovodika, posebno nafte“. Također, „potiču se razvijene zemlje da na sebe

preuzmu veću odgovornost i teret provedbe obveza zaštite klime, vodeći računa o socijalnoj

pravednosti. Pismo su potpisali svi predavači i organizatori Skupa.

Skup je završen euharistijskim slavljem u crkvi Male braće u Dubrovniku koje je

predvodio predsjednik Komisije HBK «Iustitia et pax» bjelovarsko- križevački biskup

Vjekoslav Huzjak.