46

UvodPremda je medicina rada prije sve-

ga, preventivna djelatnost, zbog svojeuloge u lije~enju bolesti u ~ijem sunastajanju {tetnosti s radnog mjestajedini ili jedan od bitnih ~initelja, nje-na djelatnost uklju~uje i dijagnostikuprofesionalnih bolesti i bolesti veza-nih uz rad, ocjenu radne sposobnostioboljelih od tih bolesti, ali i onih rad-nika ~ija je radna sposobnost izmije-njena, ali jo{ uvijek odr‘ana, kao i su-djelovanje pri ocjeni privremene ilitrajne radne nesposobnosti.Osnovni ciljevi medicine rada su

prepoznavanje {tetnosti u radnomprocesu i »lije~enje radnog mjesta«da se sprije~i nastanak oboljenja. Uoboljelih radnika klju~no je {to ranijedijagnosticirati zdravstvene problemei tegobe koji su uzrokovane ili poja-~ane radnim {tetnostima uz poticanjesekundarne prevencije zbog sprje-~avanja pogor{avanja bolesti. Sve seve}a pozornost, uz zdravstvene pre-

Sa‘etakU radu je opisan odnos {tetnosti radnog mjesta i oboljenja radnika profe-

sionalno izlo‘enih tim {tetnostima. Obja{njen je pojam bolesti vezanih uz radi u~injena ras~lamba pojedinih vrsta bolesti koje se pod tim pojmom podrazu-mijevaju u na{oj i svjetskoj literaturi. Detaljno su razlu~eni uvjeti pod kojimase pojedine bolesti, vezane uz rad svrstavaju u profesionalne bolesti, bolestivezane uz rad u u‘em smislu (katkad se zovu bolesti rada) te bolestipogor{ana na radu. Navedena je u~estalost naj~e{}ih bolesti vezanih uz radu svijetu te nekih od njih i u radno aktivnoj populaciji Republike Hrvatske.Detaljnije su navedene naj~e{}e bolesti mi{i}no zglobnog, di{nog i krvo‘il-nog sustava vezane uz rad i navedene smjernice za njihovu primarnu isekundarnu prevenciju. Istaknuta je uloga specijalista medicine rada uuskla|ivanju ergonomskih i fizi~kih zahtjeva radnog mjesta i zdravstvenogstanja radnika unutar primarne prevencije kao i uloga u edukaciji unutarsekundarne prevencije ovih bolesti i ocjeni radne sposobnosti u radnika ve}oboljelih od bolesti izazvanih radom.Klju~ne rije~i: bolesti vezane uz rad, u~estalost, sprje~avanje, radno aktivna

populacija, radno sposobna populacija

Bolesti vezane uz rad

dr. sc. Marija Zavali}Hrvatski zavod za medicinu rada, Zagreb

glede, pridaje i edukaciji radnika opostupcima kojima se smanjuju rizicinastanka bolesti, ali i edukaciji pred-stavnika kako radnika tako i posloda-vaca o u~inkovitoj za{titi na radu.Zbog sve ve}e u~estalosti u radnoaktivnoj populaciji, a napose zbogtro{kova koje pojedine dr`ave imajuzbog lije~enja i bolovanja, potro{njelijekova i prijevremenog umirovljenja,a koja uzrokuje ova skupina bolesti,one su u sredi{tu pozornosti radnika,poslodavaca i lije~nika, sindikata, ali ifondova zdravstvenih i mirovinskihosiguranja.

Definicija bolestiizazvanih radom

Vrlo se ~esto u medicini rada govorio bolestima vezanim uz rad, a da sene razlu~e profesionalne bolesti odostalih bolesti na ~iji nastanak, iako neisklju~ivo, utje~u {tetnosti radnogmjesta. Razlog je tome dvostruk: a)profesionalne bolesti ~ine manje od

~lanci

47

5% svih bolesti u ~ijem nastanku su-djeluje {tetnost s radnog mjesta, i b)saniranje radnog mjesta i uklanjanjeprofesionalne {tetnosti je jedini na~inda se sprije~i nastanak i profesional-nih bolesti i ostalih bolesti vezanih uzrad. S obzirom na razli~itu odgovor-nost poslodavca za nastanak profesio-nalnih bolesti u odnosu na bolest ve-zanu uz rad, gotovo sve dr‘ave Europ-ske zajednice su na~elno prihvatilepodjelu predlo‘enu na me|unarod-nom simpoziju koji je organizirala me-|unarodna organizacije rada o bole-stima vezanim uz rad i profesionalnimbolestima u Linzu 1992 godine. Premazaklju~cima radne skupine sastavlje-ne nakon toga simpozija od eksperatame|unarodne organizacije rada iSvjetske zdravstvene organizacije, bo-lesti su u odnosu na {tetnosti radnogmjesta svrstane u slijede}e skupine:1. Profesionalna bolest – bolest je

nastala kao izravna i isklju~iva po-sljedica izlo‘enosti {tetnostima naradnom mjestu. Gotovo su sve ~lani-ce Me|unarodne organizacije rada(MOR), prihvatile ovu definiciju bole-sti i uz manje korekcije, Listu profe-sionalnih bolesti koju je izdala ipreporu~ila ta organizacija. I Repu-blika Hrvatska je u Zakonu o listi pro-fesionalnih bolesti iz 1998. godineprihvatila preporuke MOR-a i sastavi-la novu listu profesionalnih bolestiprema tim preporukama. Za razlikuve}ine zemalja Europske zajednice, uRepublici Hrvatskoj nije ovim zako-nom dana mogu}nost da se profesio-nalnom bolesti proglasi svaka bolestza koju postoje dokazi da joj je jedinii izravan uzrok {tetnost s radnogmjesta, ako takva bolest nije navede-na u Listi profesionalnih bolesti.2. Bolesti vezane uz rad – su bole-

sti u kojima je {tetnost na radnom mje-stu tek jedan (ali nikada samostalnodovoljan), od mnogih uzro~nih ~ini-telja za nastanak bolesti. Nasuprotprofesionalnim bolestima, bolesti ve-zane uz rad zakonodavstvo RepublikeHrvatske spominje samo u ~lanku 15.Zakona o za{titi na radu u kojem jenavedeno da »poslodavac odgovarazaposleniku za {tetu uzrokovanu ozlje-dom na radu, profesionalnom bole{}uili bole{}u vezanom uz rad po na~eluobjektivne odgovornosti (uzro~nosti),

a prema op}im propisima obveznogprava« te u ~lanku 104. Zakona o zdra-vstvenoj za{titi ( NN 121/03), ali samou opisu djelatnosti Hrvatskog zavodaza medicinu rada, dok ove bolesti po-sebno ne definira niti ovaj zakon. U~lanku 19. Zakona o zdravstvenoj za-{titi navodi se da specifi~na zdrav-stvena za{tita obuhva}a sistematskepreglede vezana uz kroni~ne bolesti,ali se pojam bolesti vezanih uz rad utom ~lanku izrijekom ne spominje nitise obja{njava razlika izme|u kroni~-nih bolesti i bolesti vezanih uz rad kro-ni~nog tijeka. Stoga specijalisti drugihspecijalnosti, uklju~uju}i i obiteljskelije~nike, ~esto ne misle na ove bole-sti, ili ih nasuprot tome, svrstavaju uprofesionalne bolesti.3. Bolesti koje se javljaju u radnoj

populaciji i u ~ijem nastanku {tet-nosti s radnog mjesta nemaju ni-kakvu ulogu. Ove se bolesti dijele udvije podskupine. Prvu ~ine bolestikod kojih {tetnosti radnog mjestamogu uzrokovati pogor{anje osnovnebolesti iako nisu etiolo{ki faktor unjihovom nastanku (npr. pogor{anjeastme od koje zaposlenik boluje oddjetinjstva u izlo‘enosti nadra‘ljivci-ma di{nih putova). Bolesti ove po-dskupine kod nas nazivaju bolestipogor{ane na radu ̂ ak i ovu podsku-pinu bolesti ~esto specijalisti drugihspecijalnosti progla{avaju profesio-nalnim bolestima ili pri ocjeni radnesposobnosti zanemaruju utjecaj rad-nog mjesta na pogor{anje osnovnebolesti. Drugu podskupinu, u ovojskupini ~ine one bolesti u ~ijem na-stanku i te‘ini klini~ke slike {tetnostradnog mjesta nema nikakvog utjeca-ja (npr. astma izazvana polenom kodstrojopisa~a).

Profesionalne bolestiPrema Europskom uredu za stati-

stiku ozljeda na radu (EUROSTAT-u)»profesionalna bolest«, jest obolje-nje koje nacionalni sustav osiguranjapriznaje kao posljedicu profesional-nog porijekla, sukladno sa zakonskomlistom specifi~nih entiteta bolesti i kri-terijima priznavanja ili nekim drugimodgovaraju}im nacionalnim propisi-ma.Prema kriterijima Me|unarodne or-

ganizacije rada, a i prema na{em za-

48

konodavstvu (Zakon o mirovinskomosiguranju, NN 162/98), profesionalnebolesti karakterizira izrazita i speci-fi~na povezanost s radnim {tetnostimai uvjetima na radu. Ove su bolesti ja-snije odre|ene Zakonom o listi profe-sionalnih bolesti (NN 162/98) u kojemsu navedeni pojedini entiteti, ali iuvjeti pod kojima se pojedina bolestpriznaje profesionalnom. Tako je poz-nato da je te‘ina bolesti naj~e{}e raz-mjerna razini i duljini izlo‘enosti {tet-nosti. Stoga se profesionalne bolestiuglavnom javljaju nakon vi{egodi{njeizlo‘enosti kemijskim, fizikalnim i/ilibiolo{kim {tetnostima. Ono {to je kaonajva‘nije u bilje‘enju ovih bolestiprema europskoj metodologiji, razli-~ito u odnosu na klasifikaciju bolesti una{oj zemlji jest, uz jasno stupnjeva-nje te‘ine i tijeka bolesti, ozna~avanjeutjecaja bolesti i njene posljedice naradnu sposobnost. Prema preporuciEuropian Occupational Diseases Sta-tistics, profesionalne se bolesti razli-kuju po tome li uzrokuju samo privre-menu radnu nesposobnost (»privre-mene« profesionalne bolesti – tempo-rary occupational disease) ili uzrokujutrajnu nesposobnost za rad (»trajne«profesionalne bolesti – permanent oc-cupational disease). »Privremene« suone profesionalne bolesti koje u tre-nutku ustanovljavanja mogu biti pot-puno izlije~ene, ili imaju takav tijek dau trenutku ustanovljenja dijagnoze neuzrokuju trajnu nesposobnost za rad.To ne zna~i da se tijekom vremena,zbog svoga kroni~nog tijeka, mogurazviti u bolest s trajnom nesposobno-{}u za rad. »Trajne« profesionalne bo-lesti su one za koje se u ve} u vrijemeutvr|ivanja bolesti utvrdi da je bolestuzrok trajne nesposobnost za rad. Uzsvaku se bolest u zemljama Europskezajednice obvezno navodi u koju jeskupinu bolest u trenutku dijagnostici-ranja svrstana. U statisti~koj se obradibilje‘e sve profesionalne bolesti, bezobzira na to da li i koji stupanj nespo-sobnosti za rad uzrokuju. U skupinuzdravstvenih problema povezanih sa{tetnostima radnog mjesta, uvr{tavajuse bolesti vezane uz rad koje su pre-ma EUROSTAT-u definirane kao»zdravstveni problemi vezani uz rad, a{to jest bolest, nesposobnost ili drugifizi~ki ili psihi~ki zdravstveni pro-

blem, vezan uz nastanak ili pogor{anna radnom mjestu. U tu skupinu bole-sti uklju~ene su i te{ko}e uzrokovaneprija{njim zaposlenjem ako radnikiako nije sada radno aktivan, od njihjo{ uvijek boluje». U SAD-u su u po-sljednjem desetlje}u tro{kovi zdrav-stvene za{tite u skupini radnika izlo-‘enih stresu na radnom mjestu porasliza pribli‘no 50% u odnosu na popula-ciju iste dobi neizlo‘enu stresu. Sli~nepodatke nalazimo i u velikom brojuzemalja u Europskoj zajednici. Pret-postavlja se da je pribli‘no 30% rad-nika u razvijenim europskim zemlja-ma, te izme|u 50 i 70% radnika u ne-razvijenim zemljama u tranziciji izlo-‘eno te{kom fizi~kom radu ili radu uergonomski neprimjerenim uvjetima,{to je vode}i uzrok ozljeda na radu ilibolesti vzanih uz rad organa za kre-tanje. Fizikalnim {tetnostima, tj. buci,vibracijama, ioniziraju}em, neionizira-ju}em zra~enju, toplini i nepovoljnimmikroklimatskim uvjetima izlo‘eno jepribli‘no od 10 do 30% radnika u indu-strijski najnaprednijim zemljama, tevi{e od 80% radnika u zemljama urazvoju. Izlo‘enost biolo{kim {tetno-stima – virusima, bakterijama, parazi-tima i plijesnima mogu}a je u radnomokoli{u poljoprivrednika i {umskih ra-dnika o ~emu se u zemljama Europ-ske zajednice vodi posebna statistika,dok je ovaj dio populacije u RepubliciHrvatskoj gotovo zanemaren. VirusniB i C hepatitis su uz tuberkulozu naj-~e{}e bolesti izazvane biolo{kimagensima u zdravstvenih radnika, nijerijetka ni HIV infekcija. Kroni~ne bole-sti izazvane parazitima naju~estalijesu u radnika zaposlenih u poljoprivre-di i {umarstvu. Zbog izlo‘enosti {tet-nostima na radnom mjestu rizik odrazvoja karcinoma je u trostrukom po-rastu u posljednjih 20 godina. Poznatoje da je vi{e od 350 kemijskih spojevasvrstano u kancerogene prve skupinetj. onih za koje je jasno dokazano dauzrokuju malignome u nekih izlo‘enihradnika, ali algoritmi po kojima se ne-dvojbeno dokazuje profesionalni uz-rok malignoma su rijetki i kriteriji sebitno razlikuju od zemlje do zemlje.Najpoznatiji su kancerogeni ove sku-pine benzen, krom, asbest, aflatoksinii nitrozamini. Pove}an je i broj karci-noma u osoba profesionalno izlo‘enih

49

fizikalnim {tetnostima kao {to su ultra-violetno (UV) i ioniziraju}e zra~enje,dakle u ribarstvu, poljoprivredi, zdrav-stvu i industriji. Naj~e{}i su profesio-nalni plu}ni karcinomi, a slijede karci-nomi mokra}nog mjehura, ko‘e i ko-stiju. U porastu je broj leukemija i sar-koma koji se etiolo{ki povezuju sa iz-lo‘eno{}u na radnom mjestu. Izlo‘e-nost alergenima, organskog i anor-ganskog podrijetla raste iz dana u danu zemljama u razvoju, ali i u razvijenimzemljama. Pojava alergijskih ko‘nih ibolesti di{nog sustava u stalnom jeporastu i danas je desetina radno akti-vne populacije senzibilizirana. Na{tetnost s radnog mjesta, a 2 do 5 %radnika ima i izra‘enu klini~ku slikubolesti. Istra‘ivanja potvr|uju da suizostanak podr{ke kolega, prekovre-meni rad, rad «bez radnog vremena»,nemogu}nost aktivnog upravljanja ra-dnim procesom, ~esto mijenjanje rad-nog mjesta, monotoni rad na stroju irad u smjenama naj~e{}i uzrok stresana radnom mjestu. Psihi~ke te{ko}ekoje su dijelom ili u potpunosti po-sljedica rada u navedenim uvjetimamo‘emo podijeliti u slijede}e skupi-ne: a) afektivne te{ko}e (nervoza, pre-osjetljivost), b) problemi u pona{anju(alkohol, droge, smetnje i poreme}ajisna), c) psihi~ke bolesti (neuroze) i d)psihosomatske bolesti (glavobolja,probavne te{ko}e). Postoje i vjerodo-stojni podaci da radni stres uzrokujeslabljenje imunolo{kog sustava i po-ve}ava vjerojatnost nastanka bolestisr~ano ‘ilnog sustava, prvenstveno hi-pertenzije. U nerazvijenim zemljamanajve}i je broj profesionalnih bolesti ibolesti vezanih uz rad u poljoprivred-

nih radnika i u radnika u primarnojproizvodnji. Te‘ak fizi~ki rad vrlo~esto kombiniran sa stresom, otrova-nje pesticidima i bolesti izazvane or-ganskim pra{inama ~esto su pogor-{ane neprofesionalnim bolestima po-put kroni~nih parazitskih i infektivnihbolesti u nerazvijenim zemljama. Uzto, vrlo lo{i higijenski i sanitarni uvjeti,lo{a i nedovoljna prehrana, siroma{-tvo i nepismenost pove}avaju brojoboljelih od bolesti.

Bolesti vezane uz radZbog sve ve}e u~estalosti bolesti

vezanih uz rad (vi{e od 95 % svih bo-lesti rada su bolesti vezane uz rad) uradno aktivnoj populaciji, a naposezbog tro{kova koje pojedine dr‘aveimaju zbog lije~enja, bolovanja i prije-vremenog umirovljenja uzrokovanogovom skupinom bolesti, one su u‘ari{tu pozornosti radnika, poslodava-ca i lije~nika. Osobitu pozornost ovimbolestima posve}uju fondovi osnov-nog zdravstvenog osiguranja, fondovikoji osiguravaju rizik od profesional-nih bolesti i bolesti vezanih uz rad, temirovinski fondovi. Na zdravstveneprobleme uzrokovane radom godi{njese u svijetu tu‘i oko 160.000.000 ljudiili 64 radnika na svakih 1000 zaposle-nih.Tro{kovi lije~enja i naknada zbog

ovih bolesti prelaze prosje~no 3,5 %godi{njeg bruto nacionalnog proizvo-da (BRP) u zemljama Europske unije.Razlog tome je {to je ~ak 40 % svihradnika oboljelih od bolesti vezanihuz rad mla|e od 45 godina ‘ivota.Kada ne rade zbog gubitka radnogmjesta, tek se ne{to vi{e od 17 % rad-

Slika 1. Godi{nja smrtnost od pojedinih od 1.200.000 bolesti vezanih uz rad(uklju~ene i ozljede)

50

nika ‘ali se na pote{ko}e koje proizla-ze iz ranije utvr|enih bolesti vezanihuz rad. Sve navedeno je i razlog {tosu, uz migracije, bolesti vezane uz radtrenutno goru}i zdravstveni problem uzemljama Europske zajednice.Procjenjuje se da godi{nje oko

800.000 ljudi umre od izravnih po-sljedica ovih bolesti (bez ozljeda naradu i njihovih posljedica (Slika 1).Gotovo tre}ina zaposlenih starija od

45 godina boluje od jedne od bolestivezanih uz rad. Ukupni tro{kovi zbogovih bolesti iznose prosje~no oko 4%BND u zemljama Europske zajednice(slika 2).

Slika 2. Udio pojedinih skupina bolesti vezanih uz rad u sveukupnim tro{kovimalije~enja (ukupni tro{kovi 4% BDP).

Smatra se da su i ovi podaci pod-cijenjeni jer najbolje ove bolesti otkri-vaju i rade na njihovoj prevenciji spe-cijalisti medicine rada. Ova je strukame|utim vrlo raznoliko dostupna rad-no sposobnoj populaciji u razli~itimzemljama odnosno kontinentima. Ovesu bolesti ~esti i uzrok smrtnosti odbolesti pojedinog organskog sustava.Udio radnika izlo‘enih pojedinim {tet-nostima (podaci ankete u EU prika-zuje slika 3).Ovisno o ekonomskoj mo}i zemlje,

ali i mehanizmima za{tite zdravlja rad-nika, velik dio zemalja, prvenstvenoskandinavske, u svoje popise profe-

Slika 3. Udio radnika izlo‘enih pojedinim {tetnostima (podaci ankete u EU)

51

sionalnih bolesti svrstavaju i ponekebolesti koje prema definiciji ILO-a pri-padaju bolestima vezanim uz rad. Zarazliku od nekih europskih zemalja, unas industrijski bronhitis i kroni~naopstruktivna plu}na bolest kao naj-u~estalije bolesti di{nog sustava, sin-drom bolnih le|a i bolni vrat kao naj-u~estalije bolesti sustava za kretanje,nisu svrstane, zbog njihove vi{euzro~-ne etiologije, u profesionalne bolesti,ve} su i dalje me|u bolestima veza-nim uz rad. U Hrvatskoj se, nasuprotzakonodavstvu niza zemalja, svi mali-gnomi u radnika koji su profesionalnoizlo‘eni kancerogenima prve vrstesvrstavaju u profesionalne bolesti,iako je bar za neke od njih {tetnost sradnog mjesta ~e{}e samo su~initelj,a rje|e jedini ~initelj u nastanku bole-sti. Najo~itiji primjer su karcinomiplu}a u pu{a~a profesionalno izlo‘e-nih azbestu.

1. Bolesti ko{tano-zglobnogsustava

Procjenjuje se da godi{nje oko 25 %populacije u svijetu oboli od neke odbolesti ko{tano-zglobnog sustava. Ve-lik broj zemalja pojedine sindromeprenaprezanja, osobito na rukama,svrstava u profesionalne bolesti. I uRepublici Hrvatskoj su to danas naj-u~estalije profesionalne bolesti. Naj-~e{}a bolest vezana uz rad sustava zakretanje je sindrom bolnih le|a (lowback pain), a slijedi sindrom bolnogvrata (neck pain), uklju~uju}i i tortiko-lis. Me|u bolestima pogor{anim naradu prevladavaju degenerativne bo-lesti perifernih zglobova – artroze, od-nosno degenerativne bolesti kralje‘-nice – spondiloze i diskartroze, kojesu normalna posljedice tro{enja i de-generacije zglobne hrskavice, ali nate‘inu klini~ke slike bolesti ili njenopogor{anje nepovoljno utje~u fizi~kaoptere}enja, te rad u nepovoljnom iprisilnom polo‘aju tijela i osobito brojpokreta.Od sindroma bolnih le|a povreme-

no boluje od 20 do 40 %, a trajno pri-bli‘no 18% svih radnika mla|ih od 45godina. Povremeno boluje 60%, a traj-no oko 40% svih radnika starijih od 45godina. Jedan broj ovih bolesti u izrav-noj je vezi s {tetnostima radnog mje-sta od kojih su najo~itiji te{ki fizi~kirad uz ponavljaju}e zakretanje trupa,

saginjanje, povla~enje, guranje, diza-nje ili preno{enje tereta. Treba me-|utim naglasiti da je sindrom bolnihle|a ~est i u zaposlenih na videoter-minalima, te u slu‘benika i ~inovnika.Bol je posljedica pritiska gornjeg di-jela tijela na le|ni dio kralje‘nice usjede}em polo‘aju. To je posljedicastati~kog optere}enja vrata, le|a, nad-laktica i ramena. Ve} i dugotrajni sje-de}i polo‘aj uzrokuje veliko optere-}enje le|nih mi{i}a i intervertebralnihdiskova. Zbog dodatnog optere}enjamekih tkiva (mi{i}a, tetiva i sveza),rad u sjede}em polo‘aju, osim onog uneutralnom, poja~ava i bol u le|ima.Ako se bol ne smiri nakon {estomje-se~ne fizikalne terapije neophodno jeradno odtere}enje oboljelog podru-~ja. Nasuprot tradiciji u zemljama Eu-ropske zajednice, kod nas se u timslu~ajevima naj~e{}e radniku odre-|uju ograni~enja, uz preostalu radnusposobnost, {to naj~e{}e demotiviraradnika ili ga jatrogenizira, odnosno~esto je »put« ka otkazu. Samo se urijetkim slu~ajevima radno mjesto unas ergonomski prilagodi radniku,tako da je to ~e{}e izuzetak nego pra-vilo. Ove su bolesti stoga i naj~e{}iuzrok dugotrajnog nepotrebnog bolo-vanja, a nakon upu}ivanja na vje{ta-~enje invalidnosti, nakon dugotrajnogbolovanja radnik ponovno »zavr{i« naistom radnom mjestu sa istim radnimoptere}enjima.Bilo koja aktivnost u kojoj polo‘aj

glave ili vrata, nadlaktice ili ramena,nije prete‘iti dio radnog vremena uneutralnom polo‘aju mo‘e izazvati sin-drom bolnog vrata. Intenzitet bolovaovisi o duljini stati~kog i dinami~kogoptere}enja vratnog segmenta. Naj-ve}i broj preciznih poslova izvo|enihrukama, uzrok je stati~kog optere}enjavrata i pojave bolova. To je vrlo ~estsindrom u radnika koji rade sjede}icijelo radno vrijeme u prisilnom po-lo‘aju tijela, ali i lije~nika kirur{kih stru-ka, osobito otorinolaringologa zbogdr‘anja podlaktice pod kutom ve}imod 600. Rezultati istra‘ivanja potvr|ujuda prosje~ni strojopisa~ tijekom jed-nog sata u~ini vi{e od 600 pokreta vra-tom, {to je uzrok pojavi boli. Potvr|enoje tako|er da je pojava boli u vratupovezana s dr‘anjem glave u izra‘enojfleksiji ~ak i onda kada nema drugihoptere}enja. Po dosada{njim spoz-

52

najama, kod 90% mu{karaca starijih od50 godina, i u 90% ‘ena starijih od 60godina su prisutne degenerativne pro-mjena na vratnoj kralje‘nici. Zbog tihpromjena osoba ne mora imati nikakvesimptome, ali one ukazuju da dob bitnoutje~e na razvoj degenerativnih pro-mjena. Tek uz pove}ano radno optere-}enje javljaju se simptomi, koji ondanaglo napreduju. Stoga je zna~ajan po-

datak da vi{e od 15 % slu‘benika, rad-nika u graditeljstvu i poljoprivrednikamla|ih od 40 godina i vi{e od 30% sta-rijih od 40 godina, ima izrazite tegobe.To sve upu}uje na potrebu prilago-|avanja radnih mjesta (stolac, radnistol, videoterminal, tipkovnica), jer jeto osnovna mjera u sprje~avanju bolo-vanja ili nastanka prijevremene invalid-nosti mladih radnika.

Slika 5. Uzrok bolesti vezanih uz rad sustava za kretanje

Slika 4. Naj~e{}e tegobe radnika u zemljama EU (mu{karci i ‘ene)

53

Mnoge su sli~nosti u nastanku bolo-va u vratu i kri‘ima. Oba se sindromajavljaju pri ponavljaju}im pokretima,stati~kim optere}enjima, prisilnim po-lo‘ajima tijela uz dizanje tereta ilite{ki fizi~ki rada. Prema podacima izzemalja europske zajednice sindrombolnog vrata naj~e{}e se javlja kodradnika za strojem od kojih ~ak 81 %tijekom radnog vijeka barem jednomzbog toga ide na bolovanje. Slijedestolari i tesari (73%) i slu‘benici (57%).^ak u 90% oboljelih od akutnog sin-droma bolnog vrata bolovanje pro-sje~no traje do 2 mjeseca.Naj~e{}e tegobe vezane uz rad,

prema anketi zaposlenih radnika uzemljama EU prikazuje slika 4, a slika5. prikazuje uzrok naj~e{}im bolesti-ma sustava za kretanje.Bolni vratni sindrom ~esta je bolest

radnika koji nose osobna za{titna sre-dstva npr. kacige i respiratore (jer setada uz te‘inu glave istovremeno ogra-ni~avaju i slobodni pokreti vratom).Rezultati vlastitih istra‘ivanja o u~e-

stalosti sindroma bolnog vrata prika-zani su na slici 6. Ovi preliminarnirezultati ukazuju da je sjede}i polo‘aj

uz optere}enje prstiju pisanjem nakompjuteru, ili pri uno{enju podatakau kompjuter, bitan ~initelj u pojavisimptoma karakteristi~nih za bolnivrat i bolna le|a. U~estalost sindromabolnih le|a u nekim granama privredeu Republici Hrvatskoj prikazana je naslici 7. Osim nepovoljnog polo‘ajatijela i dizanja te{kih tereta u obje sku-pine su na u~estalost pojave boliutjecali prekomjerna te‘ina i pu{enje.Bolove u vratu i le|ima mo‘emo

smanjiti ili odlo‘iti njihovu pojavu pra-vilnim dr‘anjem tijela na radnommjestu. Vrlo lako, mijenjanjem navikamo‘emo bez ve}ih ulaganja, sprije~itipojavu simptoma. To uklju~uje pravil-no sjedenje, neutralan polo‘aj rame-na, dr‘anje podlaktica na radnoj plohii aktivno vje‘banje 5 do 10 minuta naj-manje svaka 2 sata tijekom radnogdana. Veliku ulogu imaju ergonomskarje{enja u kreiranju radnog mjesta.

Bolesti di{nog sustavaBolesti di{nog sustava su druge po

u~estalosti me|u bolestima vezanihuz rad i drugi naj~e{}i uzrok bolo-vanja. Me|u njima prevladavaju kro-

Slika 6. Sindrom bolnog vrata u populaciji Republike Hrvatske

54

ni~ni bronhitis, emfizem, kroni~naopstruktivna plu}na bolest, astma ve-zana uz rad i upala di{nih putova ~ijipromjer iznosi od 2 do 3 mm. Dijagno-za svih respiratornih bolesti se posta-vlja na osnovi anamnesti~kih podatakai funkcionalno dijagnosti~ke obrade, apovezanost s radnim mjestom utvr|ujena osnovi radne anamneze, procjeneopasnosti i usporedbom u~estalostiovih bolesti u op}oj i radnoj popula-ciji. Pri tome je obvezno u~initi uskla-|ivanje u vezi s dobi, spolom, socioe-konomskim uvjetima, ranije preboljelebolesti i pu{a~ku naviku.a) Kroni~ni bronhitis je dva do tri

puta u~estaliji kod mu{karaca nego liu ‘ena, a javlja se u 10% do 20% svihmu{karaca i u oko 5 do 10 % ‘enaodrasle dobi, dok je kod radnikaizlo‘enih pra{inama, di{nim nadra‘-ljivcima i naglim temperaturnim pro-mjenama ova bolest zna~ajno u~esta-lija. ̂ esta dijagnoza kroni~nog bronhi-tisa kod radnika profesionalno izlo-‘enih upu}uje na prisutnost di{nih na-

dra‘ljivaca na radnom mjestu. Preva-lencija kroni~nog bronhitisa radnikapojedine privredne grane u RepubliciHrvatskoj prikazana je na slici 8. Uradnim uvjetima na pogor{anjebronhitisa osobito utje~e povi{enakoncentracija sumpornog dioksida(SO2), izlo‘enost fibrogenim pra{ina-ma, osobito silicijevom dioksidu i az-bestu, ~ak i u slu~ajevima bez izra‘e-nih znakova pneumokonioze. OsimSO2 na pogor{anje kroni~nog bronhiti-sa i na br‘i razvitak ireverzibilnogo{te}enja di{ne funkcije utje~e izlo‘e-nost svim nadra‘ljivcima di{nih puto-va. Od fizikalnih noksi bitnu ulogu unastanku ovih bolesti imaju nepovoljnimikroklimatski uvjeti, osobito hladno-}a, visoka temperatura ili povi{enavla‘nost zraka.b) Jo{ uvijek nema jasnih saznanja o

djelovanju {tetnosti radnog mjesta nau~estalost razvitka emfizema. Danasse smatra da uz genetske ~initeljedu{ikovi oksidi, ozon i kadmij utje~una razvitak ove bolesti. U Republici

Slika 7. U~estalost sindroma bolnih le|a u najugro‘enijim djelatnostima u Republici Hrvatskoj

55

Hrvatskoj nisu u radno aktivnoj popu-laciji ra|ena sustavna istra‘ivanja kojabi govorila o u~estalosti ove bolesti utoj populaciji. Nema ni podataka oeventualnoj ve}oj prevalenciji ove bo-lesti u pojedinim industrijskim grana-ma ili u pojedinim zanimanjima.c) Kroni~na opstrukcijska plu}na

bolest (KOBP) je osnovni uzrok pobo-la me|u kroni~nim bolestima. To jestanje trajne, progresivne opstrukcijezra~nog protoka kroz di{ne putove,uzrokovane upalom bronha kao odgo-vorom na udahnute toksi~ne ~estice iplinove. Brzina razvoja bolesti, uz pri-sutne okoli{ne {tetnosti od kojih jenaj~e{}a cigaretni dim, ovisi i o osjet-ljivosti osobe, prvenstveno o nasljed-nim osobinama ( manjak ili nedosta-tak alpha-1-antitripsina i hipereaktiv-nosti bronha), socioekonomskom sta-tusu (u~estale nelije~ene infekcije,‘ivotni uvjeti). Osim u pu{a~a, KOBPje u~estaliji u izlo‘enih organskim ianorganskim pra{inama, dimovima va-renja i aerosolima. Sustavna istra‘iva-nja o u~estalosti ove bolesti u radnoaktivnoj populaciji Republike Hrva-tske s obzirom na grane privrede ilipojedine skupine zanimanja nisu ra-|ena.Pri ocjeni radne sposobnosti kod

radnika oboljelih od KOPB-a, bitnuulogu imaju razina izlo‘enosti plinovi-ma, parama, aerosolima i pra{inamapoznatog nadra‘uju}eg djelovanja nadi{ne putove; mikroklimatski uvjeti ra-dnog mjesta: temperatura i tempera-turna dnevna varijabilnost, vla‘nostzraka i brzina strujanja zraka; ergo-nomski uvjeti radnog mjesta uklju~ivoi o~ekivano fizi~ko optere}enje, teosobito pu{a~ka navika.Budu}i da istovremena izlo‘enost

smjesi nadra‘ljivaca di{nih putovaizaziva zna~ajno ~e{}i razvitak kro-ni~nog bronhitisa, emfizema i/iliKOPB-a nego izlo‘enost pojedinomnadra‘ljivcu, neophodno je pozna-vanje ukupne izlo‘enosti.S prakti~nog gledi{ta zbog o~uva-

nja radne sposobnosti svih oboljelihod bolesti vezanih uz rad di{nog su-stava, u ranoj fazi bolesti se prije sve-ga preporu~a prestanak pu{enja iizbjegavanje izlo‘enosti nadra‘ljivci-ma di{nih putova, pra{inama te na-glim temperaturnim promjenama na

radnom mjestu. Zaposleniku koji bo-luje od kroni~nog bronhitisa, osimedukacije o {tetnosti i poticanja pre-stanka pu{enja, potrebno je omogu}itirad na poslovima na kojima nijeizlo‘en nadra‘ljivcima di{nih putova.Ako je sanacija radnog mjesta nemo-gu}a, obvezna je promjena radnogmjesta, tj. premje{taj na radno mjestona kojem nije izlo‘en poznatim respi-ratornim nadra‘ljivcima niti u koncen-tracijama koje su ni‘e od MDK.Prema podacima iz literature, lije~-

niku specijalisti medicine rada, javljase tek u 5 % radnika oboljelih od bole-sti vezanih uz rad di{nog sustava. I oniradnici koji se jave, se rijetko dr‘edanih preporuka o promjeni ‘ivotnihnavika. Na‘alost, zbog lo{e organiza-cije specifi~ne zdravstvene za{tite uRepublici Hrvatskoj, pri ~emu je po-sve podcijenjena i zanemarena pre-ventivna uloga koju je ranije obna{aoindustrijski lije~nik preventivac ( tvr-tkin lije~nik), ve}ina radnika tra‘imi{ljenje specijalista medicine radatek kad je kroni~na opstrukcija di{nihputeva ve} potpuno razvijena. Tadadolaze samo zbog upita o preostalojradnoj sposobnosti, a prije vje{ta~e-nja invalidnosti.

Bolesti kardiovaskularnogsustava

Bolesti kardiovaskularnog sustavadanas se, u razvijenim zemljama, svr-stavaju u bolesti osoba niskog socioe-konomskog statusa i niskog stupnjaedukacije. Kao osnovni uzroci na-stanka ovih bolesti, uz genetske pre-dispozicije, prvenstveno se spominjufizi~ka neaktivnost, pu{enje i nepravi-lna prehrana. Me|u ~imbenicima sradnog mjesta na nastanak ovih bole-sti utje~u fizikalne nokse, osobitobuka i hladno}a, koje dovode do tran-zitornog pove}anja krvnog tlaka. Odkemijskih noksi spominju se olovo kaomogu}i kofaktor u nastanku povi{e-nog tlaka, uglji~ni disulfid i ugljikovmonoksid kao kofaktori u nastankuateroskleroze. Smjenski rad je jedanod ~esto spominjanih kofaktora u na-stanku koronarne bolesti, iako ovapovezanost nije nedvojbeno dokaza-na. Dok je nekim epidemiolo{kim stu-dijama potvr|ena ve}a u~estalost hi-pertenzije i koronarne bolesti kod rad-

56

nika koji trajno rade pri povi{enojtemperaturi ( staklopuha}i, rudari, ra-dnici u metalurgiji) drugim studijamato nije potvr|eno. Iako se radu na rad-nom mjestu koji iziskuje visok stupanjodgovornosti pripisivala zna~ajna ulo-ga u nastanku hipertenzije i koronarnesr~ane bolesti, istra‘ivanja provedenau skandinavskim zemljama opovrga-vaju tu tezu uz naznaku da rezultativrijede samo za njihovu populaciju.Upravo zbog pozitivnog odnosa pre-ma zahtjevima radnog mjesta uz zdravna~in ‘ivota, u Danskoj i [vedskoj,suci, odvjetnici, lije~nici, stomatolozi isveu~ili{ni profesori su svrstani u za-nimanja s niskim rizikom za razvoj hi-pertenzije i koronarne bolesti. Nasu-prot njima, u tim zemljama, od ovihbolesti naj~e{}e obolijevaju radnici umetaloprera|iva~koj industriji, voza~iautobusa i tramvaja i sjeka~i motor-nom pilom. Ve}a je u~estalost ovihbolesti i u radnika koji rade destimuli-raju}e, monotone poslove i u kojih nepostoji mogu}nost profesionalnog na-predovanja. Treba uzeti u obzir i stresizazvan strahom od gubitka radnogmjesta i poreme}enim me|uljudskimodnosima kojoj je potonja populacija~esto izlo‘ena pa je rizik razvitka ovihbolesti u toj populaciji ~etverostruk uodnosu na op}u populaciju. Me|u‘enama su najmanje ugro‘ene slu‘be-nice u vladinim uredima, u~iteljicelikovnog i glazbenog odgoja, a me|uzanimanja s visokim rizikom za razvojtih bolesti su medicinske sestre. Usta-novljeno je da su ove bolesti u~es-talije u tzv. tipu A li~nosti koje karakte-rizira ~esto preuzimanje du‘nosti koji-ma nisu dorasli pa takve situacijedo‘ivljavaju kao stanje stalnog stresa.Prema procjenama {vedskih autora u16% mu{karaca i 22% u ‘ena iz ovihskupina zanimanja bi se pravilnomedukacijom, boljom organizacijomrada i mijenjanjem navika ubla‘ilisimptomi ili sprije~io nastanak ovihbolesti. Prema mojim saznanjima uRepublici Hrvatskoj nisu ra|ena sveo-buhvatna istra‘ivanja o u~estalosti hi-pertenzije i koronarne bolesti u po-jedinim profesijama i pojedinim indu-strijskim granama.U svijetu se za prevenciju hiperten-

zije i koronarne bolesti odr‘avaju edu-kacijski te~ajevi na kojima se zaposle-

nike u~i prevladavati stres, odvika-vanje od pu{enja i posebna pozornostpridaje pravilnoj prehrani. ^este surotacije zaposlenih (svakih 3-5 godi-na) ~ime se smanjuje uloga stresa iprodu‘ava radni vijek. Na‘alost u Re-publici Hrvatskoj jo{ je uvijek nedo-voljna navedena edukacija i prakti~kise radi samo sekundarna ili tercijarnaprevencija dok je primarna prevencijaposve zapostavljena. Budu}i da velikdio poslova na kojima postoji opa-snost od obolijevanja od bolesti veza-nih uz rad nije svrstan u poslove sposebnim uvjetima rada, zaposleni naovim radnim mjestima ne podlije‘uperiodi~kim pregledima. Tek seizlo‘eni hladno}i i/ili povi{enoj tem-peraturi povremeno pregledavaju i tosamo onda ako su, prema aktimapoduze}a, njihovi poslovi svrstani uposlove s posebnim uvjetima rada.

Zaklju~akUnato~ nastojanjima, nije mogu}e

posti}i apsolutnu sigurnost na radu.Ne postoje poslovi niti radni okoli{koji ne uklju~uje i odre|eni stupanjrizika za zdravlje zaposlenika. Pravil-na procjena opasnosti pri radu morauvijek uklju~ivati sam posao, radniokoli{ i ukupna tjelesna i psiholo{kaobilje‘ja radnika. Tek poznavanjemsvih navedenih obilje‘ja, uklju~uju}i ipoznavanje svakog zaposlenika o ~ijojse radnoj sposobnosti sudi (uklju~u-ju}i i neprofesionalne faktore rizika)mo‘emo dati odgovaraju}u ocjenu ra-dne sposobnosti kojom s jedne strane{titimo zdravlje zaposlenika, a s drugestrane ne oduzimamo mu jedno odosnovnih ljudskih prava-pravo na rad.Podcjenjivanje i/ili precjenjivanje,

tj. svaka nekriti~na procjena radneizlo‘enosti dovodi do neto~nih pro-cjena utjecaja radnog mjesta na mo-gu}i nastanak bolesti, na pogre{nuocjenu radne sposobnosti i invalidno-sti kao posljedice bolesti izazvane ra-dom.Na‘alost zbog nedovoljne educira-

nosti obiteljskih lije~nika o postojanjui u~estalosti bolesti vezanih uz rad zasada nema dovoljne koordinacije iz-me|u slu‘bi medicine rada i izabranihlije~nika radi sprje~avanja preranognastanka ovih bolesti, posljedi~nihbolovanja i prerane invalidnosti.

57

Summary

WWWWWork Rork Rork Rork Rork Related Illnesseselated Illnesseselated Illnesseselated Illnesseselated IllnessesIn the paper the relation between the harmful working places and the

illnesses that affect professionally exposed workers are described. Theconcept of illnesses that is work related is explained, and the illnesses thatare considered as a work related in domestic and worldwide literature areanalyzed. The author explains the conditions that imply that particular illnessis to be considered as a work related, so as the illnesses related to job in thenarrower meaning, and the illnesses that, as a consequence of the workconditions are further worsened. The frequency of the most often workrelated illnesses in the world and among the economic active population inCroatia are mentioned. The most frequent musculature, respiratory andcirculatory work related illnesses and suggestions aimed to their primary andsecondary prevention are noted. The role of the labour medicine specialist inthe coordination of the ergonomic and physical working place demands withthe workers’ health status as a component of the primary prevention, his rolein the secondary prevention, so as the work ability assessment when the workrelated illness already exists, are emphasized.

LITERATURA

1. Anderson GBJ. Epidemiologic aspects on low back pain in industry. Spine 1981; 6:53-602. Chriwstiani DC. Organic dust exposure and chronic airflow obstruction. Am j Respir Crit Care Med

1996; 156:833-35.3. Encyclopedia of Occupational Health and Safety, 4th edition, Ed. Stellman JM, International Labour

Office, Geneve 1998.4. Convention No. 121 and Recommendation No. 1215. Frymoyer JW, Pope MH. Epidemiologic insight into the relationship between usage and back di-

scorder. In: Hadler NH, ed. Current concept in regional misculoscerletal illness. Orlando, FL. Gruneand Stratton,1987;263-297.King PM. Back injuri prevention programs:a critical review of the litera-ture. J Occupational Rehabil 1993;3:145-157.

6. http://europe.osha.eu.int/good-practice/risks/mds/disorder-links.asp?id=17. Jedrychowski W, Maugeri U, Jedrychowska-Bianchi I. Krakow COPD prospective study in adults-

An overwiew u: In search for epidemiologic evidence on air quality and health in children and adults.Center for research and studies in biomedicine in Luxembourg 2000;219-277.

8. Jedrychowski W, Maugeri U, Jedrychowska-Bianchi I.Occupational hazards and COPD. In searchfor epidemiologic evidence on air quality and health in children and adults. Center for research andstudies in biomedicine in Luxembourg 2000; 343-359.

9. Kristensen TS.Jobb stress and cardiovascular disease:A theoretic critical rewiew. J Occup HealthPsyhol 1996;3:246-260.

10. Picrila PL, Nordman H, Korhonen OS, Winblad I. A thirteen year follow-up of respiratory effects ofactive exposure to sulfur dioxide. Scan J work Environ Health 1996;22:191-96.

11. Rom WR. ed. Environmental and Occupational medicine. 3rd ed. Philadelphia, NewYork:Lippincott-Raven Publication, 1998.

12. Schenker M, Cristiani CD, Husman K et al. ATS Committee on the Scientific Assembly on Environ-mental and Occupational Health. Respiratory health hazards in agriculature. Part 1 and 2 Am JResp Crit care Med 1998; 158.

13. Steendland K, Johnson J, Nowlin S. A follow-up study of job strain and heart disease among malesin the NHANES1 population. Am J Industr Med 1997; 31:250-260.

14. www.fjokk.hu/cejoem/files/Volume3/Vol3No4/Congress/Mandi.htm15. www.who.int/inf-pr-2000/en/pr2000-10.html16. Zakon o Listi profesionalnih bolesti (NN 162/98).17. Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 102/96)18. Zakon o za{titi na radu (NN 59/96).19. Zakon o zdravstvenoj za{titi (NN 1/97)20. Zakon o zdravstvenom osiguranju (NN 94 /01).