Zagreb, listopad 2018. 90. broj

Bilten Mađara ZagrebaINFORMATIVNI LIST MAĐARSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Ukrajina po značenju sve više demokratična

Pristupimo tome sa empatijom. Teško je biti ukrajinski nacionalist. U krajevima blizu Mađarske postoji dvojba da li sam ja možda Poljak. Da li je možda moj jezik ruski. A što dublje kopaš, tvoje dvojbe se ne smanjuju.

Šalu na stranu, ukrajinski narod zaista zaslužuje suosjećanje, pa to je ona država gdje jedan turist može kupiti nuklearno punjen-je u zamjenu za tablu švicarske čokolade. Njihova elita nije baš za pohvalu, vjerojatno bi si rado pribavili novu prošlost i povijest, stvarna bit njihova postojanja je da budu „puffer” za Ruse. Izuzev Kijeva, osim presudne većine na trgovima ne treba ništa mijenjati kako bi se snimio nastavak Mad Max filmova, istovremeno izuzetno korumpirani glavešine pojavljuju se u centru Kijeva sa ručnim satovima za koje bi se moglo kupiti nekoliko afričkih državica. U ovakvoj situaciji nije ni čudo da će proizvod koji se nudi za uravnoteženje kolektivnog duhovnog stanja vjerojatno biti prizemni nacionalizam.

Sve ovo mi je palo na pamet zato što su ukrajinski nacionalisti sada (ponovo) pronašli Mađare kako bi od njih napravili „krivce za sve”. Njima se mogu prišiti krivnja i njih se može uništiti. To je sasvim normalno, ne treba se tome čuditi, jer gore naveden nacionalizam relativno

predvidivo funkcionira. Povodom toga, savim slučajno prisjetio sam se Johna McCaina.

Nedavno preminuli poznati republikanac (zamislite višestruke navodnike prije i iza ove riječi) bio je američki senator koji se oduševljeno rukovao sa stranačkim čelnikom (Svoboda), koji u Beregszászu rukovodi protumađarskim „džihadom”. Naravno to nije bila jedina prilika da je pronašao najnapredniju demokratsku silu koju se može podupirati; u Siriji je oduševljeno stiskao ruke ISIL-ovaca i njima sličnih islamskih pobunjenika, upravo kao da osjeća čudnovato strujanje demokracije u eteru. Možda nije slučajno da je McCain i liberalima bio omiljeni republikanac. Oni to tvrde zbog njegove vjerodostojnosti i moralnog integriteta, a očito ne zbog njegove podrške njihovoj stvari.

U svojoj autobiografskoj drami preminuli senator se brani ovim riječima: „(…) na kraju, ali ne manje važno, bio sam republikanac, Ronald Reaganov republikanac. Kao što sam i danas. Ne nekakav „Tea Party-republikanac”. Niti „Breitbart-republikanac”. Ne republikanac vezan uz neku radio emisiju ili uz Fox News. Ja sam republikanac sljedbenik Reagana, predan smanjenju poreza, manjoj vladi, slobodnim tržištima, slobodnoj

trgovini, učinkovitoj obrambenoj politici i demokratskom internacionalizmu.” Ostavimo po strani nebitno spominjanje predsjednika Reagana, zadržimo se rađe na tome da ako gledamo njegove parole glede Sirije i Ukrajine, možda i možemo dokučiti značenje „demokratskog internacionalizma”. Ovaj prekrasan izraz zvuči kao da se ponovo komponira neka trockistička etida, kako bi liberalni demokrata dobio orkestraciju. Eto upravo o tome se i radi. Jedan od rezultata ovog „demokratskog internacionalizma” je upravo ova mala epizoda kojoj možemo svjedočiti u Podkarpatju. Nema licemjernijeg u svijetu od moralizirajućeg ideologa. Mnogo je izravnije i poštenije kazati: gledaj sine, ja sam došao služiti interesima globalizacije i ovoga časa upravo je zgodno podupirati neonacionaliste i islamiste, točka. Stoga kad nam sljedeći put „moralni vitezovi” koji kao argumente širenja demokracije počnu nama objašnjavati nužnost uplitanja, tada im slobodno u lice nabijmo tortu, osim ako nam je nije žao upotrijebiti u tu svrhu. Ako globalisti krenu u nekoj državi govoriti o „demokratizaciji”, s razlogom se možemo početi brinuti da žele u ruke nekoj lokalnoj radikalnoj skupini dati oružje i vlast. M.G., 888.hu

Mađarski dani u RijeciU organizaciji

Veleposlanstva Mađarske u Hrvatskoj, Mađarskog instituta u Zagrebu, u suradnji sa Demokratskom zajednicom Mađara Hrvatske (DZMH) i Vijećem mađarske nacionalne manjine Grada Rijeke, u Rijecu su od 21. do 23. rujna održani „Mađarski dani u Rijeci”.

21. rujna održan je klavirski koncert Tamása Érdija u prekrasnoj Guvernerovoj palači. U subotu 22. rujna predstavio se grad prijatelj Rijeke - Cse-pel raznim radionicama rukotvorina, narodnim plesom i glazbom, te gastronomskim specijalitetima. Na pozornici u centru nastupili su romski orkestar Budapest Music Show, te sastavi Hurdy-Gang i Bohemian Brass Band. U okviru Mađarskih dana otvorena je i izložba fotografija umjetnice Réke Érdi-Harmos.

23. rujna na riječkom Korzu brojne amaterske folklorne plesne skupine mađarske manjine predstavile su se publici, a u sjedištu Vijeća i riječkog DZMH-a otvorena je putujuća izložba Zaklade za Mađare u dijaspori pod nazivom „Tárházról ház-ra” koja je predstavila izbor predmeta iz baštine županije Baranja, koji se ubrajaju u Hungarikume, predmete zaštićene nacionalne baštine.

Također u nedjelju, u kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske odražana je misa na mađarskom jeziku i koncert Mješovitog zbora Mađarskog kulturnog društva „Ady End-re”. Ovim je MKD je nastavio uspješnu suradnju sa drugim mađarskim zajednicama i sa Mađarskim institutom

Polaznici jezične radionice u Mađarskoj

Obiteljsko druženjeVijeće mađarske nacionalne

manjine Grada Zagreba 16. rujna organiziralo je obiteljsko druženje kod jezera Bundek. Uz stručno vodstvo odgajateljice Kata-lin Svaguše i voditeljice Odreda izviđača Zrínyi Miklós djeca su mogla sudjelovati u potrazi za blagom, igri vikinškog šaha, strategijskim vještinama i izviđačkim igrama. Kroz izviđačko zanimanje djeca su se mogla upoznati i sa sigurnim načinima paljenja vatre. To je bila prilika i za roditelje da se neobavezno druže, dok se djeca zajedno igraju.

29 polaznika mađarske jezične radionice je u organizaciji Vijeća mađarska nacionalne manjine Grada Zagreba u nedjelju, 16 rujna bilo na jednodnevnom studijskom putovanju u Mađarskoj. Po godišnjem planu Vijeća, polaznici su posjetili Muzej, Vojni spomen-park u Pakozdu i Stolni Biograd, mađarski kraljevski grad. Bila je ovo prilika da se učeno na radionici primjeni i u praksi.

U Zagrebu se svake godine organizira Međunarodni festival kazališta lutaka (PIF). U okviru ovogodišnjeg festivala 20. rujna voditelji radionice Ljubica Suturović i Arsen Ćosić su već po treći put održali lutkarsku radionicu u Odgojnoj skupini mađarske nacionalne manjine Dječjeg vrtića Potočnica. Dvoje voditelja Subotičana, inače po struci odgojno-obrazovni djelatnici, rado su se odazvali pozivu da se radionica održi na mađarskom jeziku. Arsen je ubrzo pronašao zajednički jezik s djecom, koja su jedva dočekala izradu vlastite lutke. Maleni i malo veći, ponekad uz pomoć svojih vrtićkih teta, spretno baratajući papirima, škarama, ljepilom, stvorili su smiješnu obitelj lutaka

Lutkarska radionica

Uređuje: Rokuš Kalapiš, prijevod na hrvatski: Ana i Peter SekerešUredništvo: Odbor za informiranje Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba

Adresa: Remetinečka cesta 77a, Zagreb tel: 098/484974 mail: iroda.zg.magyar@gmail.com OIB:37946763892 FACEBOOK: Magyarok Zágrábban - Mađari u Zagrebu Izlazi jednom mjesečno u 900 primjeraka

OBAVIJESTSa štovanjem obavještavamo vjernike reformatske crkve, da uz potporu Vijeća i dobrohotnost

biskupa Pétera Szenna svaki mjesec organiziramo bogoslužje u Zagrebu. Usklađivanje termina i ostale informacije mogu se dobiti od Zsuzse Csányi na telefon 091/4244180.

U sklopu Mađarske tribine održat će se predavanje i glazbena večer na kojoj će se izvesti po tri djela iz opusa Franza Liszta i Bele Bartoka, kojom će se predočiti raznolikost djelovanja tih skladatelja. Tri Lisztove skladbe objavljene su u njegovoj zbirci „Godine hodočašća” / Zarándokévek / u kojoj je Liszt sakupio zbirku klavirskih djela nastalih tijekom njegova putovanja diljem Europe. Pored toga ove skladbe predstavljuju i postaje jednog unutarnjeg lutanja. Pod utjecajem dojmova iz Italije, u tri djela koja su skladana u raznim razdobljima održavaju se i inspiracije koje je skladatelj pronašao u raznim izvorima, kao što su književnost, priroda ili vjerski doživljaji. 123. sonet – Petrarca izrazito je lirsko djelo, djelo pod nazivom „Sveti Franjo Paulski hoda po valovima” je obrada jedne poznate epizode iz života toga sveca, primjerak programske glazbe, a skladba „ Fonatane Villa d’Este” kasnija je Lisztova skladba, sa elementima impresionizma. Dvije Bartokove skladbe: „Improvizacije mađarskih pastirskih pjesama” i „Rumunjski narodni plesovi” vezane su uz skladateljevo sakupljanje glazbene baštine. Treće djelo „Tri burleske” izvanredan je primjer skladateljeva osjećaja za humor, koji je manje poznat široj publici.

Priredbe u Mađarskom kulturnom društvu “Ady Endre”

29. RUJNA, SUBOTA, 18:00 SATI – Mađarska TribinaTragom Liszta i Bartóka – glazbena večer i predavanje.Predavač: Tihanyi Zsuzsanna pianistica (Mađarska)10. LISTOPADA, SRIJEDA 18:00 SATI – kazališna predstava Brestyánszky B. R.:„Borba za slobodu, dvije godine prijateljstva Arany-a i Petőfi-ja”ULOGE: Petőfi Sándor: Tóth Péter Lóránd, recitator i putujući umjetnik, Arany János i mnogi drugi: Kálló Béla, glumac iz Subotice13 LISTOPADA, SUBOTA, 18:00 SATI – otvaranje izložbe fotografija: „ Marta Saftić i njeni gosti” Izložba se može razgledati do 26. listopada i to: Petkom: između 16:30 i 19:30 satiNedjeljom: između 9:30 i 11:00 sati

Tragom Liszta i Bartóka – glazbena večer i predavanje