http www worldbank basiteresources.worldbank.org/intbosniaherz/resources/pu...bac-om kombinuje...

HTTP://WWW.WORLDBANK.BA

PROGRAM SVJETSKE BANKE OBNOVE I RAZVOJA U BOSNI I HERCEGOVINI • PREGLED PROJEKATA•JULI 2005.

1

UVOD Još od 1996. godine, kada je Svjetska banka počela sa radom u Bosni i Hercegovini, zemlja je napra-vila izvanredan napredak u pogledu ekonomskog i socijalnog razvoja. Značajan dio infrastrukture je obnovljen, kvalitet iste je na nivou predratnog stanja, BNP se utrostručio, potpuno siromaštvo je iskorijenjeno, izvoz se udesetorostručio, privatne investicije se ostvaruju, a veliki broj teških reformi je već otpočeo. Ipak, ukoliko se dugoročno želi održati napredak i razvoj, Bosna i Hercegovina mora ubrzati i produbiti zahvat reformskih procesa. U proteklih 12 mjeseci Bosna i Hercegovina je nastavila da iskazuje veliki napredak, ali se veliki strukturalni izazovi još uvijek nalaze na putu ispred. Ovi izazovi sada više predstavljaju karakteristiku ekonomije u tranziciji nego karakteristiku post-konfliktne zemlje. Kako raspoloživost povoljnih zajmova i grant sredstava pruženih od strane donatora nastavlja da opada, Bosna i Hercegovina se sve više mora natjecati sa ostalim tranzicijskim zemljama za privlačenje investicija, 2005.-ta godina će biti i ključna implementaciona godina prije izborne 2006. godine. Svjetska banka je opredijeljena da nastavi pružati pomoć Bosni i Hercegovini na njenom zadatku po-duzimanja i implementiranja reformi. Od 1996. godine, Svjetska banka je plasirala u korist Bosne i Hercegovine ukupno 1.1 milijardu USD putem 54 projekta. Kao dodatno na postojeći portfelj od preko 300 miliona USD, novi Program Svjetske banke za Pomoć Bosni i Hercegovini (CAS), usvojen u sep-tembru 2004.g. treba da osigura finansijska sredstva u iznosu od 150-180 miliona USD kao podršku implementaciji bosanskohercegovačke Strategije Srednjoročnog Razvoja (MTDS) u periodu 2005.-2007.g.

Dirk Reinermann

Šef ureda za Bosnu i Hercegovinu


2


3

SADRŽAJ SAŽETAK 4 PROJEKTI U IMPLEMENTACIJI 7

KREDIT ZA USKLAĐIVANJE POSLOVNOG OKRUŽENJA 7 PROJEKT RAZVOJA ZAJEDNICE 8 KREDIT ZA STRUKTURALNU PRILAGODBU EKONOMSKOG UPRAVLJANJA(EMSAC) 10 PROJEKT RESTRUKTUIRANJA OBRAZOVANJA** 10 PROJEKT RAZVOJA I ZAŠTITE ŠUMA 11 GEF PROJEKT OČUVANJA KVALITETE VODE 12 PROJEKT UNAPRIJEĐENJA ZDRAVSTVENOG SEKTORA 14 PROJEKT LOKALNIH INICIJATIVA II 14 PROJEKT VODOSNABDIJEVANJA I ČISTOĆE U MOSTARU 16 PROJEKT TEHNIČKE POMOĆI PRIVATIZACIJI (PTAC) 17 PROJEKT UPRAVLJANJA I BEZBJEDNOSTI PUTEVA 19 DRUGI PROJEKT PODRŠKE PRI ZAPOŠLJAVANJU 20 DRUGI KREDIT ZA PRILAGOĐAVANJE SOCIJALNOG SEKTORA (SOSAC II) 21 PROJEKT RAZVOJA MALIH KOMERCIJALNIH POLJOPRIVREDNIH PREDUZEĆA 22 PROJEKT ZA TEHNIČKU POMOĆ SOCIJALNOM OSIGURANJU (SITAP) 23 PROJEKT UPRAVLJANJA NAD ČVRSTIM OTPADOM 25 PROJEKT OBNOVE ELEKTRIČNE ENERGIJE III 26 PROJEKT ZA POTICAJ TRGOVINE I TRANSPORTA U JUGOISTOČNOJ EVROPI (TTFSE) 27 PROJEKT URBANE INFRASTRUKTURE I PRUŽANJA USLUGA 28

ZATVORENI PROJEKTI 29 PROJEKT OSNOVNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 29 PROJEKT RAZVOJA OBRAZOVANJA 30 PROJEKT HITNE DEMOBILIZACIJE I REINTEGRACIJE 33 PROJEKT HITNE OBNOVE CENTRALNOG GRIJANJA 34 PROJEKT HITNE OBNOVE OBRAZOVANJA 35 PROJEKT HITNE OBNOVE ELEKTRIČNE ENERGIJE 36 PROJEKT HITNE OBNOVE FARMI 37 PROJEKT HITNE OBNOVE SNABDIJEVANJA GASOM 38 PROJEKT HITNE OPRAVKE STAMBENOG FONDA 39 PROJEKT HITNOG UKLANJANJA MINA 41 PILOT PROJEKT HITNOG KREDITIRANJA U REPUBLICI SRPSKOJ 42 PROJEKT HITNIH JAVNIH RADOVA I ZAPOŠLJAVANJA 44 PROJEKT HITNOG OPORAVKA 45 PROJEKT HITNE OBNOVE TRANSPORTA 46 KREDIT POMOĆI PRIVATIZACIJI PREDUZEĆA I BANAKA (EBPAC) 47 PROJEKT POMOĆI IZVOZNIM PREDUZEĆIMA (BEEF) 48 PROJEKT OSNOVNIH BOLNIČKIH USLUGA 50 PROJEKT ŠUMARSTVA 51 PILOT PROJEKT LOKALNOG RAZVOJA 52 PROJEKT LOKALNIH INICIJATIVA (LIP) 53 PILOT PROJEKT KULTURNOG NASLJEĐA 54 HITNI PROJEKT PREZAPOŠLJAVANJA 55 PROJEKT KREDITIRANJA PRIVATNOG SEKTORA 57 KREDIT ZA STRUKTURNO PRILAGOĐAVANJE JAVNIH FINANSIJA (PFSAC) 58 PROJEKT POMOĆI U OBNOVI 59 PROJEKT OBNOVE ELEKTRIČNE ENERGIJE II 60 PROJEKT HITNE OBNOVE OBRAZOVANJA II 61 PROJEKT HITNE OBNOVE TRANSPORTA II 62 KREDIT ZA STRUKTURNO PRILAGOĐAVANJE JAVNIH FINANSIJA II (PFSAC II) 63 KREDIT ZA TEHNIČKU POMOĆ SOCIJALNOM SEKTORU (SOTAC) 64 KREDIT ZA PRILAGOĐAVANJE SOCIJALNOG SEKTORA (SOSAC) 65 KREDIT POMOĆI TRANZICIJI (TAC) 65 PROJEKT REHABILITACIJE ŽRTAVA RATA 66 PROJEKT HITNIH RADOVA: VODOSNABDIJEVANJE, ČISTOĆA I ODLAGANJE ČVRSTOG OTPADA 67

BIBLIOTEKA I INFORMATIVNI CENTAR (PIC) 68


4

SAŽETAK

ODOBRENI PROJEKTI U IMPLEMENTACIJI sredstva SB

(USD mil.)upravljano od SB (USD mil.)

ukupno planirano (USD mil.)

Kredit za usklađivanje poslovnog okruženja (BAC) Projekt razvoja zajednice Kredit za strukturalnu prilagodbu ekonomskog upravljanja (EMSAC) Projekt razvoja i zaštite šuma GEF projekt očuvanja kvalitete voda Projakt unaprijeđenja zdravstvenog sektora Projekt lokalnih inicijativa II Projekt vodosnabdijevanja i sanitacije u Mostaru Projekt tehničke pomoći privatizaciji Projekt upravljanja i bezbjednosti puteva Drugi kredit za prilagođavanje socijalnog sektora (SOSAC II) Drugi projekt podrške pri zapošljavanju Projekt razvoja malih komercijalnih poljoprivrednih preduzeća Projekt tehničke pomoći socijalnom osiguranju (SITAP) Projekt upravljanja čvrstim otpadom Treći projekt rekonstrukcije električne energije Projekt za poticaj trgovine i transporta u jugoistočnoj Evropi (TTFSE) Projekt urbane infrastrukture i pružanja usluga

44,0015,0034,003,748,90

17,0020,0012,0019,8030,0051,0012,0012,009,00

18,0035,0011,0020,00

44,00 15,00 34,00 4,34

12,90 25,90 20,00 12,00 19,80 41,53 51,00 12,00 12,00 10,63 18,00 35,00 14,20 20,00

44,0017,6334,005,09

20,2725,9024,0613,3823,2941,5351,0014,0014,1311,6721,00

231,1014,9022,50

Ukupno projekti u implementaciji završeno/potpisano/ugovara se treba ugovoriti podrška budžetu neosigurana sredstva

377,44155,60127,84129,00

0,00

402,30 124,83 148,47 129,00

0,00

629,45313,07183,89129,00

3,49

ZATVORENI PROJEKTI

Projekt osnovne zdravstvene zaštite Projekt razvoja obrazovanja Projekt hitne demobilizacije i reintegracije Projekt hitne obnove centralnog grijanja Projekt hitne obnove obrazovanja Projekt hitne obnove električne energije Projekt hitne obnove farmi Projekt hitne obnove snabdijevanja gasom Projekt hitne opravke stambenog fonda Projekt hitnog pokretanja industrije (uklj. garanciju od političkog rizika) Projekt hitnog uklanjanja mina Pilot projekt hitnog kreditiranja (RS) Projekt hitnih javnih radova i zapošljavanja Projekt hitne obnove transporta Projekt hitnog oporavka Projekt kreditiranja privatnog sektora Kredit pomoći pri privatizaciji preduzeća i banaka Projekt pomoći izvoznim preduzećima Projekt osnovnih bolničkih usluga Projekt šumarstva Pilot projekt lokalnog razvoja Projekt lokalnih inicijativa Pilot projekt kulturnog naslijeđa Hitni projekt prezapošljavanja Kredit za strukturno prilagođavanje javnih finansija (PFSAC) Projekt pomoći u obnovi Drugi projekt obnove električne energije Drugi projekt hitne obnove obrazovanja Drugi projekt hitne obnove transporta Kredit za strukturno prilagođavanje javnih finansija (PFSAC II) Kredit za tehničku pomoć socijalnom sektoru(SOTAC) Kredit za prilagođavanje socijalnog sektora (SOSAC) Kredit pomoći tranziciji Projekt rehabilitacije žrtava rata Projekt hitnih radova: vodosnabd., čistoća i odlaganje čvrstog otpada

10,0010,607,50

20,0010,0034,4020,0010,0015,0010,007,505,009,60

45,0035,0010,0050,0012,0015,007,00

15,006,694,00

15,0063,0017,0023,9711,0039,0072,003,55

20,0090,0010,0020,00

11,92 11,80 9,60

29,90 10,50 45,70 28,20 10,00 28,80 73,50 25,50 9,10

26,91 109,70 38,50 10,00 65,00 12,00 21,30 11,40 16,69 18,82 9,60

18,35 85,30 25,90 25,00 12,90 50,00 98,10 3,79

20,00 110,00 13,22 25,20

14,7014,6020,0044,5032,80

196,4050,4043,5060,4073,5067,0020,0045,00

160,00163,0016,0065,0022,0033,5020,1517,7822,3515,4019,8585,3065,00

160,4512,90

184,0098,104,12

20,00110,0030,0074,50

Ukupno zatvoreni projekti završeno/potpisano/treba utrošiti podrška budžetu neosigurana/neutrošena/otkazana sredstva

753,81440,01304,00

9,80

1.122,20 724,28 387,40 10,52

2.082,201.489,90

387,40204,90


5

PREGLED IMPLEMENTACIJE (30. juni 2005) sredstva SB

(USD mil.)upravljano od SB (USD mil.)

ukupno planirano (USD

mil.) završeno/utrošeno treba ugovoriti/utrošiti podrška budžetu neosigurana/neutrošena/otkazana sredstva

555,61127,84433,00

9,80

849,11 148,47 516,40 10,52

1.802,97183,89516,40208,39

PROJEKTI U IMPLEMENTACIJI + ZATVORENI PROJEKTI 1.126,25 1.524,50 2.711,65


6


7

PROJEKTI U IMPLEMENTACIJI

KREDIT ZA USKLAĐIVANJE POSLOVNOG OKRUŽENJA

STATUS PLANIRANA CIJENA (USD MIL.)

U TOKU44,00

OČEKIVANA RASPOLOŽIVOST KREDITA DATUM ZATVARANJA KREDITA

15-aug-200231-dec-2003

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva

44,00 44,00

0,00

UGOVORI ZAVRŠENO POTPISANI UGOVORI TRENUTNI UTROŠAK TREBA UTROŠITI NEOSIG. SREDSTVA BUDŽETSKA PODRŠKA UKUPNO

SB 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

44,00 44,00

SB uprav. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

44,00 44,00

Ukupno fin. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

44,00 44,00

Uvod Uprkos pozitivnim razvojima u okviru re-formi tržišta, veliki dio reformskog prog-rama jošuvijek leži pred nama i dalji eko-nomski razvoj zavisi od njegovog ubr-zanja. Kao podršku ovom procesu, Državna i en-titetske vlade su 2000. godine počele rad na nacrtu, od Dejtona prve, vlastite, eko-nomske strategije za cijelu državu naslov-ljenu kao “Strategija ekonomskog razvoja: Globalni okvir za Bosnu i Hercegovinu”. Okvir je pripremljen uz pomoć lokalne akademske strukture i uz konsultacije sa širokim spektrom predstavnika vlade, pro-izvodnog sektora, civilnog društva i dona-tora, a odobren je 2001. godine od strane Parlamenta. Glavni fokus strategije je na rastu privatnog sektora kako bi se smanjila nezaposlenost i siromaštvo, dok se restru-ktuira mreža socijalne zaštite u cilju zaštite najsiromašnijih, na ekonomičan način. Strategija prepoznaje da je održivost i efi-kasnost ekonomije, te ojačana konkure-ntnost, temelj za privlačenje dugoročnih investitora, a da takvo privlačenje investi-tora zahtijeva predvidljivo i koherentno političko okruženje u cijeloj zemlji. Ciljevi Kredit će podržati Program Vladinih re-formi u cilju poboljšanja klime za investi-cije, te ojačavanje jednog ekonomskog prostora u cilju promocije domaćih i inostranih investicija i rasta privatnog sek-tora. Ciljevi reformskog programa su reduci-ranje one administrativne i regulatorne barijere koja će imati kritičan kratkoročni uticaj na tri faze poslovnog razvoja: ulazak u poslovanje, vođenje poslova i izlazak poslovanja. Opis projekta Reforme podržane od BAC-om će: (i) olakšati ulazak u poslovanje kroz us-postavljanje pojednostavljenog i transpar-entnog pristupa ka registraciji poslovanja,

te dobijanju licence i jačanju pravnog ok-vira i kapaciteta za privlačenje inostranih investicija na cijelom području zemlje; (ii) usmjeravanje okruženja u cilju poslovanja putem smanjenja administrativnih i regu-latornih troškova pri ispunjenju obaveza putem racionalizacije inspekcija i propisa, izgradnje sudskih i vansudskih kapaciteta u cilju razrješavanja trgovačkih sporova; unaprjeđenje provedbe osiguranih transak-cija; te osiguranjejednakog pristupa procesu javnih nabavki i; (iii) olakšavanje poslovnog izlaska putem ojačanog sistema bankrotstva i likvidacije. U osnovi ovih aktivnosti nalazi se potreba ojačavanja konsultativnih kapaciteta iz-među javnog i privatnog sektora u cilju promocije politike i legislative pogodne za poslovanje. Reformski program podržan BAC-om kombinuje legislativne i admin-istrativne mjere za poboljšanje investicione klime u bliskoj budućnosti koristeći speci-fične mjerljive rezultate i to one koji se mogu potvrditi. Pojačani fokus na imple-mentaciju i rezultate dati će podršku prom-jeni ponašanja koja će pomoći u pro-moviranju daljnjeg produbljenja reformi u budućnosti. Aranžmani implementacije Državno Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa odgovorno je za upravljanje kreditom u ime Bosne i Herce-govine kao zajmoprimca. Ministarstva fi-nansija u oba entiteta, odgovorna su za up-ravljanje usmjerenim sredstvima iz kredita. Reforme podržane od strane BAC-a dio su šireg programa čiji je cilj da smanji prep-reke za investiranje u Bosnu i Hercego-vinu, utjelovljene u vremenski determini-ranom planu aktivnosti na području cijele zemlje i usvojenom od strane državne i en-titetskih vlada. Krajnja odgovornost za im-plementaciona pitanja počiva na Držav-nom Ministarstvu spoljne trgovine i eko-nomskih odnosa te, još jasnije, na svakom od ureda entitetskih premijera, koji su imenovali lidere koji bi trebali povesti ti-

move tehničkih stručnjaka u imple-mentaciji međuministarskog reformskog programa. Naprijed navedeni Plan akcije razvijen je od strane međuvladinog tima iz oba en-titeta i Države i temelji se na preporukama datim od strane Foreign Investment Advi-sory Service (FIAS) Studije o privredno - pravnom okviru i administrativnim prepre-kama za investicije. Plan akcije Vladin je ključni instrument za nadziranje napretka u reformama poslovnog okruženja. Visoko pozicionirani međuvladin Koordi-nacioni odbor za ekonomsku tranziciju i evropske integracije, koji predvodi sveu-kupni raspored ekonomskih reformi u zemlji, imat će krajnju odgovornost za osiguranje napretka u okviru BAC-a. Jedan bilateralni donator iskazao je namjeru da osigura finansijsku i tehničku pomoć Državi i entitetima da se, po potrebi, osigura pristup lokalnim i međunarodnim stručnjacima kako bi se krenulo naprijed, te da finansira aktivnosti FIAS-a u podršci Vladinim istraživanjima i kreiranju alata za samoocjenjivanje pri praćenju napretka u rezultatima, te da pomogne izgradnju ka-paciteta za dijalog između privatnog i jav-nog sektora. Okončana su osnovna istraživanja koja su imala za cilj da sačine procjenu admini-strativnih i regulatornih troškova poslova-nja u Bosni i Hercegovini, u svakom en-titetu i presjeku stanja općina. Kompletno istraživanje će se obaviti na-jmanje dva puta u trogodišnjem periodu, a ciljana istraživanja za mjerenje napretka po dogovorenim pokazateljima vršit će se sva-kih šest mjeseci tokom ovog perioda. Od Vlade se očekuje da nastavi istraživanja vlastitim sredstvima. Rezultati će biti javno objavljeni kako u cilju povećanja transparentnosti i odgovornosti tako i u cilju podrške kontinuiranom napretku u okviru reformskog programa. Status projekta Projekt je odobren od strane Odbora Svjet-


8

ske banke na dan 30. maja 2002. godine. Kredit je postao efektivan 15. augusta 2002. godine, a prva tranša Kredita raspo-dijeljena je u iznosu od 15,2 miliona SDR (specijalnih prava vučenja) na dan 22. au-gusta 2002. godine. Nove entitetske vlade formirane u febru-aru-martu 2003. godine, nakon nacionalnih izbora u oktobru 2002. godine, potvrdile su njihovu snažnu predanost implementaciji reformskih programa podržanih od strane BAC-a. Radne grupe sačinjene od predsta-vnika lokalnih partnera i međunarodnih donatora, uspostavljene su u 2002. godini u oba entiteta (RS i Federacija Bosne i

Hercegovine) uz učešće zvaničnika na državnom nivou. Radne grupe su se poka-zale vrlo uspješnim. Entitetske vlade su uspjele implementirati većinu predvidjenih reformi, a Zakon o Inspekcijama u Repub-lici Srpskoj još uvijek nije usvojen. Ključna unaprijedjenja u reformskom procesu su se desila u proljeće 2005 godine, kada su usvojene promjene u legis-lativi koje su bile vrlo obimne. Najveće dostignuće u reformi koje je do sada postignuto se smatraju reforma zakona o bankrotstvu i operacionalizacija registra zaloga, dok su poslovna registracija i re-forma inspekcija još uvijek napreduju.

Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Vladimir Kreačič tel.: (387-33) 251-500 fax 440-108 [email protected] Vanjski Ministarstvo vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa Nj.E. Dragan Doko, ministar Tel/fax (387-33) 445-911

PROJEKT RAZVOJA ZAJEDNICE


U TOKU17,63

KREDIT RASPOLOŽIV DATUM ZATVARANJA KREDITA

27-mart-200231-mart-2005

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Vlade BiH (lok. partner) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva finansiranja

2,6315,0017,63

0,00

UGOVORI ZAVRŠENO POTPISANO UGOVARA SE TREBA UGOVORITI NEOSIGUR. SREDSTVA BUDŽETSKA PODRŠKA UKUPNO

SB 9,00 3,00 0,00 3,00 0,00 0,00

15,00

SB uprav. 9,00 300

0,00 3,00 0,00 0,00

15,00

Ukupno fin.10,504,000,003,130,000,00

17,63

Uvod Izazov pred kojim se nalazi Bosna i Herce-govina je tranzicija od obnavljanja ratom oštećene infrastrukture do osiguranja dugoročnog mira i održivosti, koje će imati težište na izgradnji održivih transparentnih i reprezentativnih institucija. Godine uništavajućeg rata bile su praćene gotovo potpunom ovisnošću od vanjske tehničke i finansijske pomoći. Sada, kada je obavljen veći dio posla na obnovi infrastrukture, zemlja se mora pozabaviti pitanjem eko-nomske i socijalne održivosti. Rezultati postignuti tokom hitne obnove, impresivni su. Obnova oštećene infrastrukture i otpo-činjanje procesa za uspostavljanje mini-muma osnovnih uvjeta potrebnih izbjegli-cama i raseljenim licima kako bi se vratili kućama, prevazišla je očekivanja. Program razvoja zajednice (CDP) bit će operacija ciljana na nadgradnju rezultata programa obnove (kao što su Program javnih radova i Projekt zapošljavanja), usmjeravanjem na zajednice u zapostavljenim općinama i op-ćinama sa niskim prihodima. Ciljevi projekta - Unaprjeđenje osnovnih usluga i ustanova za siromašne zajednice i zajednice sa niskim opsegom prihoda u zapostavljenim općinama (kroz investiranje u socijalno orijentisane projekte i programe koji ne generišu prihode); - unaprjeđenje upravljanja i kapaciteta lo-kalnih vlada u pružanju usluga siro-mašnima putem boljeg partnerstva između siromašnih zajednica i općina u investi-cionim identifikacijama i odlukama. Pro-jekt će izgraditi kapacitete općina u svrhu

vođenja procesa razvoja zajednica i tako pojačavati glas lokalnih zajednica pri in-vesticionim odlukama. Opis projekta Projekt razvoja zajednice cilja na najsi-romašnije, kao i na zapostavljene zajednice u BiH. U Federaciji je identificirano 37 takvih zajednica dok su u Republici Srpskoj identificirali 39. Identifikacija projekta utemeljena je na lo-kalnim socijalnim procjenama koje su provedene među loklanim stanovništvom unutar predmetnih općina, a pružena im je brza obuka u pogledu jedinica projektne implementacije i tehnika procjenjivanja. Sveukupne procjene predstavljene su na Generalnom-općem sastanku na područ-jima općina, a u njima su učestvovale zain-teresirane grupe kao i pojedinci. Na Općim sastancima znalo je prisustvovati i više od stotinu građana. Nakon prezentacije proc-jene i liste prioriteta za predmetnu lokalnu zajednicu, nominirana je Radna grupa od strane učesnika Općeg sastanka. Radna grupa ustanovljena je sa ciljem da isti sačine prioritete od nominiranih pri-oriteta svih zajednica, te da nakon posti-zanja sporazuma istupe sa jednim identifi-ciranim prioritetom za potrebe finan-siranja. Donošenje odluka uključuje pregled posto-jeće raspoloživosti sredstava unutar op-ćine, pregled prioriteta koji su već trebali biti finansirani, a kojima u potpunosti ili djelomično, nedostaju finansijska sredstva. Kao rezultat rada radnih grupa moguće je ponuditi nekoliko potprojekata koji, uko-liko se pruži nedostajuća finansijska po-

drška, mogu odgovoriti potrebama za završetak izrazito neophodnih projekata za zajednicu. Isti omogućavaju zajednici da prevaziđe fazu humanitarne pomoći i krene ka realističnijem dugoročnom pristupu, koji predviđa uvid u raspoloživost sred-stava i prioritetnih potreba. Predmetni pris-tup omogućava debatu građana i vlasništvo nad procesom donošenja odluka u pogledu finansiranja i mobilizacije resursa. Isti usmjerava građane i njihove izabrane pre-dstavnike ka planiranju. Finansiranje u okviru CDP-a odnosi se na neprihodovne projekte socijalne infrastruk-ture. Donošenje odluka vođeno od strane građana, a u pogledu finansiranja projekta zajednice od strane općina, pokazalo se us-pješnim u okviru predmetnog projekta, te je ojačalo proces transparentnog i ot-vorenog donošenja odluka vezanih za fi-nansiranje. Općine i zajednice zajedno do-prinose finansiranju od strane CDP-a po-držanog projekta. Takva vrsta finansiranja može ići do nivoa od 50% projektnih troškova. Čak i da je samo 10%, predmetni aspekt projekta od krucijalnog je značaja u indiciranju vlasništva i učešća od strane građana u datom projektu. CDP-ovo finan-siranje pojedinačnog projekta ne smije da pređe iznos od 100,000 USD. Uspješan završetak projekta i nivo učešća zajednica, uspostavljaju fazu u kojoj se općine poka-zuju kao podobne za prijem dodatnog fi-nansiranja u okviru CDP-a, jer je daljnje finansiranje uvjetovano stepenom usp-ješnosti. Podobne općine za prijem pomoći u okviru CDP-a na prostoru Federacije: Sapna,


9

Kalesija, Čelić, Bužim, Teočak, Pale, Ravno, Usora, Ilijaš, Foča, Prozor, Bosan-ska Krupa, Domaljevac, Drvar, Ključ, Bosansko Grahovo, Dobretići, Kladanj, Gornji Vakuf, Maglaj, Zavidovići, Cazin, Konjic, Goražde, Olovo, Bosanski Pet-rovac, Glamoč, Stolac, Breza, Trnovo, Vareš, Mostar S. Mostar JI, Mostar J, Donji Vakuf, Novi Travnik i Kreševo. Podobne općine za prijem pomoći u okviru CDP-a na prostoru Republike Srpske: Derventa, Teslić, S. Goražde, Vukosavlje, Rudo, Ribnik, Petrovac, Srpski Stari Grad, Petrovo, Jezero, Han-Pijesak, Šipovo, Ro-gatica, Pelagićevo, Kneževo, S. Sanski Most, Kalinovik, Berkovići, Vlasenica, Bratunac, S.N.Sarajevo, Srpska Ilidža, Ne-vesinje, Šekovići, Osmaci, Čajniče, Sre-brenica, Kotor-Varoš, Višegrad, Bileća, Lopare, Krupa na Uni, Srpsko Orašje, Mrkonjić - Grad, Trnovo, Prijedor, S. Drvar, S.Kupres i S. Mostar. Aranžmani implementacije Projekt je jedna operacija iz dva dijela, po jedna u svakom entitetu - Republici Srpskoj (RS) i Federaciji Bosne i Herce-govine (FBiH). U Republici Srpskoj, Fond za razvoj i zapošljavanje (DEF), prethodno poznat kao Fondacija za zapošljavanje i obuku (ETF), bit će implementaciona agencija za projekt. DEF ima značajno iskustvo u po-gledu projekata finansiranih od strane Svjetske banke uključujući Projekt hitnih javnih radova i zapošljavanja, Projekt lo-kalnih inicijativa, Projekt hitne demobili-zacije i reintegracije, pilot projekt hitne profesionalne preorijentacije radne snage, Projekt lokalnog razvoja i Kredit za tehničku pomoć socijalnom sektoru. U FBiH, implementacija projekta trebala bi biti poduzeta od strane nove Fondacije za održivi razvoj (FSD) koja je formirana kao rezultat ujedinjenja dvije fondacije: Fondacije za obuku i zapošljavanje, od-govorne za implementaciju Projekta hitnih javnih radova i zapošljavanja (PWEP), Projekta lokalnih inicijativa (LIP) i Fon-dacije za lokalni razvoj, pravnog subjekta formiranog u cilju upravljanja nad Projek-

tom lokalnog razvoja. Konsekventno tome, FSD može se smatrati subjektom koji ima značajno iskustvo u projektima finan-siranim od strane Svjetske banke. FSD u Federaciji BiH i DEF u Republici Srpskoj, upravljat će ugovaranjem i troško-vima u okviru projekta i koordinirati pro-jektne aktivnosti. Isti bi bili odgovorni za sveukupno upravljanje projektom, nadzor i ocjenjivanje, finansijski sistem upravljanja (FMS), upravljanje nabavkom i informaci-oni sistem (MIS). Status projekta Od sredine maja 2005 godine, implemen-tirano je 345 potprojekata i tom prilikom je pružena podrška fizičkoj i socijalnoj infra-strukturi kao i izgradnji kapaciteta u najsi-romašnijim općinama u zemlji. Ukupan iznos od 7,084.218 EUR iz sredstava IDA kredita je raspodijeljen (oko 60%). Pros-ječan broj korisnika po potprojektu je 2.800, a obuhvat po korisniku varira od 40 do 19.000. Tipologija potprojekta u oba entiteta obuhvata: vodosnabdijevanje, obnovu lo-kalnih puteva, obnovu škola (uključujući i prostorije za djecu sa posebnim potre-bama), centre kulture, sportske centre-igrališta, karate i muzičke klubove, ambu-lante, obnovu sistema navodnjavanja, kanalizacijske odvode, obnovu lokalne mreže za prijenos električne energije, pol-joprivredne kooperative i obrazovanje pol-joprivrednika (nasadi jabuka i šljiva) kao i obuka za općinske uposlenike u pogledu planiranja učesničkog budžetiranja. Fokusiranje na mlade u okviru CDP-a. U Federaciji Bosne i Hercegovine, ukupno je 80 potprojekata u različitim fazama di-rektno uključuju i učešće i korist za mlade u skoro 50 općina. Od naprijed navedenog ukupnog broja, 25 potprojekata s e nalazi u ranoj fazi pripreme dok je 37 projekata trenutno u ponudbenoj fazi za potrebe im-plementacije. Od toga 28 projekta je završeno. Opseg projekata obuhvata: (1) obnovu škola (sa osiguranim grijanjem), školskih igrališta, parkova, rekreacionih centara, sportskih terena za mlade, kul-turnih, muzičkih i pozorišnihcentara;

(2) Opremanje sa računarima, opremom za učenje, muzičkim instrumentima, sport-skom opremom za škole, omladinskim centrima, sportskim klubovima, kulturnim centrima i pozorištima, fudbalskim klubo-vima i karate klubom; (3) nabavka raču-narske opreme i knjiga te obnavljanje 39 javnih biblioteka. U Republici Srpskoj, cijeli proces selekcije potprojekata u 34 učestvujuće općine osigurava uključenost mladih u proces donošenja odluka. Potprojekti obuhvataju: (1) internet klubove za mlade, opremljene namještajem i računarima u 9 općina; (2) opremanje škola /omladinskih udruženja sa opremom za sport ,muziku, te računarskom opre-mom u 5 općina; (3) obnova zgrada om-ladinskih centara u 8 općina; (4) izgradnja igrališta za osnovnu školu u Bileći; (5) obuka u pogledu samozapošljavanja posebno u sektoru poljoprivrede je već održana u 15 općina. Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Goran Tinjić tel. (387-33) 440-293, fax 440-108 [email protected] Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Maniza B. Naqvi Tel: (1-202) 458-1938 [email protected] Vanjski Fondacija za održivi razvoj FBiH Envera Šehovića 54, Sarajevo Safet Daut, FSD izvršni direktor Fejsal Kirlić, menadžer projekta Tel/fax (387-33) 722 370/1 Fond za razvoj i zapošljavanje RS Vladike Platona 3, Banja Luka Zoran Đerić, izvršni direktor Slobodanka Dukić, menadžer projekta Tel: (387-51) 221-270 fax 217-947


10

KREDIT ZA STRUKTURALNU PRILAGODBU EKONOMSKOG UPRAVLJANJA(EMSAC)


U TOKU34,00


15-juni-2004 31-dec-2005

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Svjetska Banka (kredit, budžetska podrška) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva

34,00 34,00 0,00

UGOVORI ZAVRŠENO POTPISANO UGOVARA SE TREBA UGOVORITI NEOSIG. SREDSTVA BUDŽETSKA PODR. TOTAL

SB 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

34,00 34,00

SB uprav. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

34,00 34,00

Ukupno fin. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

34,00 34,00

Ciljevi Predloženi kredit treba da podrži imple-mentaciju reformskog programa javne pot-rošnje koji ima za cilj da (i) reducira pre-komjerno opterećenje vlade u ekonomiji putem racionaliziranja javne potrošnje i (ii) unaprjeđenja efikasnosti i udjela putem re-struktuiranja potrošnje i boljeg upravljanja javnim resursima-sredstvima. Od naprijed navedenih ciljeva očekuje se da budu u potpunosti na liniji vladinih prioriteta - ar-tikuliranih u Strateškom dokumentu za smanjenje siromaštva (Poverty Reduction Strategy Paper). Opis U cilju ohrabrenja naprijed navedenih cil-jeva razvoja, EMSAC će podržati imple-mentaciju, racionalizaciju troškova i re

struktuiranje politika, obuhvatajući me-đusektorske mjere koje se odnose na re-forme u javnoj administraciji, reformi državne službe, kao i specifične sektorske reforme imanentne za potrošnju u obrazo-vanju, zdravstvu i penzijskom. EMSAC bi, nadalje, trebao podržati formulaciju i im-plementaciju sistemskih reformi u me-đuvladinim fiskalnim odnosima. Konačno, program bi, takođe, trebao biti ciljan na pi-tanja upravljanja javnom potrošnjom i nadzorom, sa posebnom pažnjom na pripremu budžeta, finansijsku odgovornost u javnom sektoru i efikasnom provođenju legislative koja prevenira konflikt interesa. Održivost Ključni cilj programa je da omogući održivost vladinog budžetskog okvira pu-

tem preorjentacije na ciljeve trošenja na način postizanja boljih rezultata pri pružanju usluga javnih servisa. Mjere koje su predložene se temeljena preporukama nastalim nakon opsežne analize koja je završena uz pomoć Svjetske banke, a od-nosi se na Institucionalni Pregled i Javne Rashode, Izvještaj o Fiskalnoj Decentrali-zaciji, Izvještaj o Procjeni Siromaštva i Izvještaj o Tržištu Rada. Kontakt Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Ivailo Izvorski Bosni i Hercegovina, tel.: (+387 33) 251-500, fax 440-108 [email protected]

PROJEKT RESTRUKTUIRANJA OBRAZOVANJA**


U TOKU34,00


NIJE RASPOLOŽIV

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Svjetska Banka (povoljan zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva

10,00 10,00

0,00

UGOVORI ZAVRŠENO POTPISANO UGOVARA SE TREBA UGOVORITI NEOSIG. SREDSTVA TOTAL

SB 0,00 0,00 0,00

10,00 0,00

10,00

SB uprav. 0,00 0,00 0,00

10,00 0,00

10,00

Ukupno fin. 0,00 0,00 0,00

10,00 0,00

10,00 Ciljevi Sveukupni projektni ciljevi su slijedeći: 1. Povećati učešće u srednjoškolskom obrazovanju i; 2. Unaprijediti efikasnost pružanja obra-zovanja, posebno u srednjoškolskim ustanovama. Dok projekt direktno po-država investicije ciljane na unaprjeđen-jeunaprjeđenje kvalitete i relevantnosti programa, unaprjeđenja u predmetnim područjima neće biti moguće mjeriti to-kom perioda implementacije. Opis Oko 50% projektnih sredstava će biti di-rektno alocirano u korist korisnika

(srednjih škola), putem Programa grant sredstava za srednje škole. Mehanizam granta je odabran kako bi se promovirala decentralizacija i osnaženje lokalnih insti-tucija kao odgovarajući odgovor na poli-tičku fragmentaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koja ne pozajmljuje za cen-tralno rukovođenim inicijativama. Ovaj implementacioni pristup se, također, gradi na uspješnoj implementaciji sličnih meha-nizama u okviru EDP-a. Program grant sredstava za srednje škole (okvirno u iznosu od 5,0 miliona USD) će direktno uživati više od 50% učenika srednjih škola. Grant će (a)

olakšati razvoj i implementaciju široko us-postavljenih programa kurikule kao i tehničkih/profesionalnih kurikula srodnih disciplina za srednjoškolsko obrazovanje (obuhvatajući obuku nastavnika, materijal-nih instrumenata za ocjenjivanje), a u saradnji sa važećim EC-Cards projektom, i (b) omogućiti određenim školama da se prošire kako bi studenti koji inače treba da pohađaju trogodišnju školu mogli pohađati četverogodišnji revidirani školski program ili pohađati školu općeg obrazovanja. Po-jedinačni grant sredstva ne bi trebao preći iznos od 20.000 USD (u protuvrijednosti) po jednoj školi. Komponenta će promovi-


11

rati unaprijeđenu relevantnost kao i pove-ćani nivo stečenog znanja za one studente koji bi inače napustili njihovo formalno obrazovanje ili ne bi imali aspiracija za tercijarno obrazovanje. Tehnička pomoć će biti ugovorena u cilju razvoja planova za razvoj i olakšavanje u školama. Upravljanje obrazovanjem i finansi-jama (u vrijednosti od oko 4,0 miliona USD) Obrazovanje: tehnička pomoć, računarski program i odnosna oprema, kao i obuka u cilju olakšavanja postizanja dizajna i im-plementacije transparentnijih i na formuli utemeljenog finansijskog mehanizma za javnosti pruženo je opće obrazovanje. Od ove podrške, novom finansijskom meha-nizmu, očekuje se da poveća nivo efikas-nosti i monitoringa izvedbe, putem unapri-jeđene budžetske formulacije i upravljanja resursima u odnosu na ciljeve. Indikator za uspjeh ove inicijative biti će broj edu-

kacionih jurisdikcija u bh finansiranim školama na osnovu formula koje uključuje broj učenika, a koje fokusira pažnju donosilaca politika na efikasnost i vrijed-nost korištenja javnih sredstava. Podrška za osiguranje veće autonomije u pogledu potrošnje u školama ili devolviranja sred-stava prema općinama biti će ponuđena okruzima koji optiraju za takvu mo-gućnost, premda ist neće biti uvjetom za pristup finasiranju po osnovu formule. Ova komponenta će, također, podržati, putem tehničke pomoći, obuku i razvoj računar-skog programa, proširenje obrazovnog sis-tema upravljanja informacijama u cilju uključenja modula za predškolsko obra-zovanje u bosanskohercegovačkom učešću u međunarodnim studijima studentskih dostignuća. Projekt bi trebao pružiti tehničku pomoć i obuku u cilju implementacije promjena u javnom finansiranju tercijarnog obra-

zovanja sa nivoa kantona na Državni nivo. Predmetna podrška bi bila uvjetovana us-vajanjem odgovarajuće legislative. Implementacija (oko 1,00 milion USD): Kreditna sredstva će platiti konsultantske usluge (nabavka, finansijsko upravljanje, prijevod i revizija projekta) i operativne troškove uključujući putovanja i obuku (ne uključujući plaće za državne službenike) za Projektni Upravni odbor, Sekretarijat za Projektnu koordinaciju, Evaluacioni odbor za Grantove školama i Sastav za osigu-ranje kvalitete za Grantove školama. Kontakt Svjetska banka Ured Svjetske banke za BiH u Sarajevu. Zorica Lešić Tel: (387-33) 251-500 fax 40 108 [email protected]

PROJEKT RAZVOJA I ZAŠTITE ŠUMA

STATUS PLANIRANA CIJENA

U TOKU5,09


3-okt-2003 28-feb-2007

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Vlade BH (lok. partneri ) Italija (grant) Svjetska BBanka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva

0.75 0.60 3.74 5.09 0.00

UGOVORI ZAVRŠENO POTPISANO UGOVARA SE TREBA UGOVORITI NEOSIG. SREDSTVA BUDŽETSKA PODRŠKA TOTAL

S.B. 0.05 1,20 0.00 2,49 0.00 0,00 3,74

SB uprav. 0.00 0.00 0.00 4.34 0.00 0.00 4,34

Ukupno fin. 0.00 0.00 0.00 5.09 0.00 0.00 5,09

Uvod Šumski resursi u Bosni i Hercegovini (BiH) među najbogatijim su u Evropi u smislu njihove rasprostranjenosti i razno-likosti u odnosu na veličinu zemlje, te pok-rivaju gotovo 50% i kao takvi smatraju se jednim od najvažnijih prirodnih resursa. Uporedna vrijednost je 24% zemljišnog prostora pod pašnjacima, lociranim veoma blizu šuma, te samo 10% obradivog zemljišta. U Bosni i Hercegovini 58% populacije od procijenjenog broja od 3,5 miliona stanovnika, nastanjeno je u rural-nim područjima, te su stoga šume veoma važan resurs zapošljavanja (industrija šuma), energije (gorivo-drvo kao ogrjev-uglavnom od šumskih rezidua) i rekreacije. Šume su, također, resurs nedrvnih proiz-voda (NTFP-ova), a obuhvataju gljive, jagodičasto voće i ljekovito bilje. Lov, u većini slučajeva dobro organiziran, osigu-rava dodatni prihod, dok ljepota bosanskih šuma i planinskih predjela omogućavala je i opet to može, supstancijalne mogućnosti za zapošljavanje lokalnih stanovnika u sferi turizma. Šume, također, imaju važnu ulogu u zaštiti priobalja srednjeg i donjeg vodotoka Dunava. Nadalje, Bosna i Herce-

govina ima slabo izraženu naseljenost u ruralnim krajevima, samo 43 osobe na kvadratni kilometar prostora, što je manje nego u bilo kojoj Balkanskoj zemlji pa tako uz kvalitetno “korištenje” šumskih vrijednosti (balvana i ostalih proizvoda), može se osigurati zarada za lokalnu popu-laciju, dok se u isto vrijeme njene “neupot-rebne” vrijednosti (kao što su zaštita vodotokova i globalnog ekosistema) mogu zaštititi. Projektni ciljevi Cilj projekta je da pomogne u implementa-ciji reformi legislative u pogledu organiza-cije šuma i upravljanja nad istim, od kojih se očekuje da povećaju prihode od šum-skih resursa, unaprijede upravljanje šumama, te unaprijede zaštitu biodi-verziteta putem participatornog pristupa u planiranju i korištenju šumskog bogatstva. Opis projekta Komponenta 1: Ubrzanje implementacije novih pravnih, institucionalnih i ekonom-skih okvira koji će podržati uspostavu modernog režima upravljanja šumama. Implamentacija ovih novih okvira će po-moći osiguranju održivog korištenja i zaštite šumskih resursa, dok u isto vri-

jeme utemeljuje put autonomnom i samofinansirajućem sektoru šumarstva u cilju postizanja Evropskog nivoa. Komponenta 2: Ojačavanje tehničkih ka-paciteta za Održivo upravljanje nad šu-mama, putem olakšavanja implementacije finansijski i okolišno utemeljenim upravljanjem šumama na nivou Jedinica za Upravljanje Šumama (FMU) u oba en-titeta. Projekt će uspostaviti tehničke in-strumente koji su od kritičnog značaja za osiguranje nadzora i održivosti korištenja BiH bogatstva. Komponenta će, također, pomoći Bosni i Hercegovini da razvije Na-cionalne Standarde koji će biti osnova za održivo upravljanje šumama i Certifi-ciranje šuma. Predmetni standardi će biti primjenjivi na cijelom području zemlje i trebali bi uzeti u obzir ukupnu vrijednost svih vrijednosti funkcija šuma. Komponenta 3: Promoviranje biodiverzi-teta i zaštite šuma u oba entiteta kako bi se suočilo sa činjenicom da je samo 0.55% bh teritorije zvanično zaštićeno. Odgovorit će se na političke odrednice u oba entiteta sa ciljem boljeg pozicioniranja zemlje u cen-tru Evrope, imajući u vidu jedinstveni kra-jobraz i bogatstvo biodiverziteta. Imple-


12

mentacija ove komponente će biti prove-dena uz podršku Italijanske vlade. Implementacija projekta Projekt bi trebao biti implementiran u vre-menskom periodu od 36 mjeseci do febru-ara 2007. Projekt će biti implementiran od strane: (i) Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (MAFW) u Fed-eraciji, i (ii) Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (MAFW) u Re-publici Srpskoj, uz podršku dvije male i in-tegrirane Jedinice za implementaciju. Glavni zadatak PIU-a (Jedinice za im-plementaciju) je da pripremi nove projekte, te da provede godišnje planiranje, finansij-ski menadžment, ugovaranje i nadzor, nad-zor otplate, izvještavanje i ocjenjivanje to-kom cijelog procesa projektne izvedbe. Nabavka IDA procedure nabavke će biti korištene za nabavku roba i usluga za potrebe pro-jekta. Projektna dostignuća Nakon sporog implementacionog procesa u CY 2004, u Q 3 2005-te fiskalne godine, projekt je uhvatio korak sa konsultantskim

uslugama u okviru projekta u cilju: (a) ja-čanja kapaciteta za preduzeća koja se bave šumarstvom u pogledu poslovnog planiranja i kadrovskog upravljanja kao i (b) uvođenjem unaprijeđenog računo-vodstvenog sistema uz determiniranje ci-jena balvana, i (c) razvijanje nacionalnih standarda za potrebe certificiranja i upravljanja šumama. Nadalje, dodatno je u oba entiteta započet proces nabavke za hardware i software za Informacioni sistem upravljanja .Osnovna kašnjenja se odnose na implementaciju Nacionalne šumske in-venture, a početak implementacije je pred-viđen za početak proljeća 2006. godine. Aktivnosti u okviru komponente Biodi-verziteta podržavaju identifikaciju Zaštite šuma visoke vrijednosti (HCVF), uz iscrpne konsultacije za uspostavljanje no-vih zaštićenih područja. Plan za Nadzor i Evaluaciju (M&E) je sačinjen, a osnova je uspostavljena . Fokus aktivnosti za 2006.g. će biti implementacija aktivnosti sačin-javanja opsežnih pregleda u cilju unapri-

jeđenja (M&E) sistema. Kontakt Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Mirjana Karahasanović Tel: (387-33) 440-293 fax 440 108 [email protected] Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Peter Christian Tel: (1-202) 458-4771 fax 614-1248 [email protected] Vanjski Alojz Dunđer, direktor PIU Ministarstvo poljoprivrede, vodopriv-rede i šumarstva FBiH , Sarajevo tel.: (387-33) 213-098 fax 213-099 Željko Stojanović, direktor PIU Ministarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodnih resursa RS, Banja Luka Tel/fax (387-51) 319-675 fax 319 675

GEF PROJEKT OČUVANJA KVALITETE VODE


U TOKU20,27


28-feb-2011

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)GEF Grant sredstva Vlada Bosne i Hercegovine (lokalni partner) Španija (grant) Svjetska banka (grant , GEF -IDA sredstva) Globalni povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva finansiranja

8,90 6,19 1,18 4,00

20,27

0.00

UGOVORI ZAVRŠENO POTPISANO UGOVARA SE TREBA UGOVORITI NESIG. SREDSTVA BUDŽETSKA PODRŠKA TOTAL

S.B. 0,00 0,00 0,00 8,90 0,00 0,00 8,90

SB uprav. 0,00 0,00 0.00 4,00 0,00 0,00 4,00

Ukupno fin. 0,00 0,00 0,00

20,27 0,00 0,00

20,27

Ciljevi Projektni cilj razvoja je da nadalje ojača kapacitete lokalnih preduzeća i reducira zagađenja iz izvora pozicioniranih u okviru općina, te otjecanje istih u rijeku Neretvu i Bosnu. Ukupni ciljevi su da se smanji op-ćinsko zagađenje i prisustvo nutricijenata u Jadranskom moru i bazenu rijeke Dunav. Podciljevi su slijedeći: (i) Razviti Plan za unaprjeđenjeunaprjeđenje stanja u pogledu otpadnih voda; (ii) daljnje jačanje zajed-ničke (BiH/Hrvatske Radne Grupe, uz koordinaciju sa Srbijom i Crnom Gorom u cilju implementacije naprijed navedenog plana; (iii) razviti i implementirati visoko prioritetne, sa niskom cijenom koštanja, kapitalne investicije; i (iv)diseminirati in-formacije na prostoru Bosne i Hercegovine i regiona za potrebe umnožavanja pro-jektnih aktivnosti na drugim prioritetnim lokacijama na području Balkana. Banka može dodatno unaprijediti postojeću ko-munikaciju među susjednim zemljama koje trebaju postići sporazum o uzroč-nicima zagađenja voda kao i nadzor i

ocjenu kvalitete voda i proširiti saradnju na ostale zemlje u susjedstvu. Opis Komponenta A: Redukcija zagađenja rijeka u Bosni i Hercegovini Ova komponenta bi trebala pružiti osnovu za sve daljnje aktivnosti za potrebe Raz-vioja PlanA za unaprjeđenje stanja u po-gledu otpadnih voda. Plan bi se trebao sas-tojati od slijedećih komponenti: Prikupljanje podataka : - Ispitati važeće zakone i propise u pogledu ispuštanja onečišćenja za različite riječne režime; - Opisati postojeće institucionalne aranžmane; - Odrediti režime plovnosti rijeka kao i ni-voe zagađenja; - Identificirati zagađivače i nivo zagađenja - Determinirati zahtijevane mjere za pot-rebe reduciranja zagađenja kao i troškova - Pregled podataka i Razvoj Plana: - Pregledati sve prikupljene podatke; - Razviti fazni plan za redukciju nutrici-jenata u skladu sa prioritetima, a u cilju

održavanja odgovarajućeg kvaliteta vode riječnih bazena, te sačiniti procjenu trošk-ova; - Razviti dugoročni program za nadzor kvaliteta vode rijeka; - Razviti plan finansiranja; - Analizirati ekonomske koristi čistih ri-jeka; i - Predložiti potrebna institucionalna unapr-jeđenja i obuhvatiti koordinaciju između zemalja priobalja. Komponenta B: Visoko prioritetne in-vesticije a) Mostar (Rijeka Neretva), 100.000 sta-novnika, predložene investicije Mostar je glavni zagađivač rijeke Neretve. Mostar ispušta sve otpadne vode u rijeku. Projekt bi trebao finansirati prvu fazu izgradnje glavnih kanalizacijskih kolektora za centralno gradsko područje uzduž uske riječne doline sa jedinicom za tretman efluenata. b) Živinice Ukoliko ili donatorsko finan-siranje ne bude na raspolaganju za mjesto Živinice, osim onih sredstava predviđenih


13

GEF-om, usaglašeno je sa lokalnim vlas-tima da će komponenta za Živinice biti isključena iz projekta. (rijeka Spreča) Živinice ima oko 45.000 stanovnika i is-pušta otpadne vode u rijeku Spreču, koja se izlijeva u jezero Modrac.Ovo jezero je glavni izvor vode za cijelo područje Tuzle.Projekt bi trebao finansirati izgrad-nju glavnih kolektora za unaprjeđenjeun-aprjeđenje postrojenja za preradu otpadnih voda. c) Trnovo (rijeka Željeznica) sa oko 2.200 stanovnika. Predložena investicija se od-nosi na opravku postrojenja za tretman ot-padnih voda i smatra se prioritetom. Pro-jekt bi trebao finansirati obnovu postro-jenja za preradu otpadnih voda. d) Odžak (rijeka Bosna ) sa oko 10.000 stanovnika. Potrebna je obnova postrojenja za preradu otpadnih voda. Kako postoji ra-van teren blizu rijeke, istražiti će se mo-gućnost izvodivosti tretmana bioloških ot-padnih voda u lagunama. Projekt bi trebao finansirati obnovu kanalizacije, izlaznih ci-jevi koje dovode otpadne vode u rijeku za potrebe tretiranja efluenata kao i postro-jenje za preradu otpadnih voda. Komponenta C: Pilot prirodni tretman otpadnih voda Studija izvodljivosti će biti pripremljena uz nisku cijenu koštanja prirodnog tret-mana otpadnih voda uzimajući u obzir značajke kao što su klima, hidrogeologija, (osjetljiva kraška područja), kao i upravljanje zemljom koje se odnosi na ri-jeke Bosnu i Neretvu. Studija će pomoći u cilju demonstriranja poduzimanja odgova-rajućih investicija uz nisku cijenu koštanja/ energije za tretman otpadnih voda malih gradova i naselja u općinama. Dugoročno se planira da se ovakve vrste investicija ponove na drugim područjima Bosne i Hercegovine. Komponenta D: Upravljanje Projektom Sredstva GEF-a se neće koristiti za upravl-janje projektom.

Ova komponenta će obuhvatati upravljanje projektom; nadzor projekta kao i obuku za preduzeća vodovoda i kanalizacije kao i lokalnih vlada, a za potrebe imple-mentacije. Predmetne aktivnosti će obuhvatiti dodatne aktivnosti koje treba da se nastave na Zakon o Vodama koji se trenutno priprema uz pomoć Evropske unije, a čije je usvajanje od strane Vlade predviđeno za 2005. godinu. Komponenta E: Umnožavanje, raspod-jela informacija i implementacija Ova komponenta bi trebala finansirati obuku za finansijsko upravljanje za pot-rebe institucionalnog jačanja i izgradnje kapaciteta za komunalna preduzeća, kao i sačinjavanje godišnjih nacrta Poslovnih planova za svako pojedino komunalno preduzeće. Ova komponenta bi, također, trebala finansirati primjenu projektnih nalaza u regionu. Posebno, monitoring, ažuriranje i implementaciju Plana Akcije, koordinaciju sa komunalnim preduzećima i međunarodnim partnerima (iz Hrvatske i Srbije i Crne Gore) putem održavanja sas-tanaka na šestomjesečnoj osnovi. Također, bi bili obuhvaćeni : izvještaji o napretku pri implementaciji, socijalne i ekonomske procjene, informacije o okolišnom moni-toringu uključujući i lekcije naučene u ok-viru projekta, nakon kojih će uslijediti pre-poruke o mjerama koje se trebaju usvojiti kako bi odgovarale ostalim geografskim područjima. Glavni dio tehničke pomoći će se odnositi na prepreke koje onemogućuju primjenu na drugim područjima, te naučena iskustva tokom regional-nog/nacionalnog /međunarodnog seminara za dizajn instituta i komunalnih preduzeća. Aktivnosti će, također, obuhvatiti kam-panje upoznavanja javnosti sa ciljem podi-zanja nivoa razumijevanja o predmetnim investicijama i aktivnostima vezanim za politiku. Implementacioni aranžmani Projekt bi se trebao implementirati tokom fiskalne 2005.-2010. godine u okviru

sveukupne odgovornosti Ministarstva pol-joprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Sastav za upravljanje Projektom (PMT) je osnovan kako bi rukovodio aspektima vez-anim za nabavku i finansijsko upravljanje. PMT je sastavljen od kvalifikovanih pred-stavnika osoblja Ministarstva poljo-privrede, vodoprivrede i šumarstva i PCWM-a. Sastavi za Implementaciju Pro-jekta (PIT) će biti locirani unutar svakog komunalnog preduzeća (Mostar, Živinice, Odžak i Trnovo). PIT-ovi će se sastojati od službenika za nabavku i finansijskog službenika. PMT-ovi bi trebali imati odgo-vornost za implementaciju, uključujući na-bavku i finansijsko upravljanje. PIT-ovi će voditi operacije na dnevnoj osnovi. Sve poslove nabavke će voditi u bliskoj koor-dinaciji sa PMT, a onda će istima podnijeti dokumente na odobrenje. Kada dokumenti budu odobreni od strane PMT-a, do-kumenti za nabavku će biti dostavljeni Svjetskoj banci za njihovo daljnje odo-brenje. Ugovori bi samo trebali biti pot-pisani od strane Direktora komunalnih pre-duzeća, kako oni koji su i recipijenti Granta trebaju biti i strana koja potpisuje ugovor. Kontakt Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Vesna Frančić Tel: (387-33) 251-500 fax 440 108 [email protected] Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Seema Manghee Tel: (1-202) 473-5702 [email protected] Vanjski Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Sarajevo Almir Prljača Tel: (387-33) 443-338 fax 663- 659


14

PROJEKT UNAPRIJEĐENJA ZDRAVSTVENOG SEKTORA


U TOKU43,80


31-juli-2005 15-dec-2010

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Vlade Bosne i Hercegovine Svjetska banka (kreditna sredstva) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva finansiranja

8,90 17,00 25,90 17,90


S.B. 0,00 0,00 0,00

17,00 0,00

17,00

SB uprav. 0,00 0,00 0.00 8,90 0,00 8,90

Ukupno fin. 0,00 0,00 0,00

25,90 0,00

25,90

Ciljevi Sveukupni projektni cilj je da unaprijedi rezultate u pogledu neprenosivih bolesti mjerenim proksi pokazateljima i : Unapri-jedi efikasnost zdravstvenog sistema putem restruktuiranja i jačanja primarne zdravstvene zaštite, zajedno sa modelom porodične medicinske zaštite i ojača proces kreiranja politika putem razvoja i imple-mentacije sistema monitoringa i evaluacije izvedbe u sektoru zdravstva. Projektne komponente (1) Restruktuiranje primarne zdravstvene zaštite. Ova komponenta cilja na restruk-tuiranje sistema pružanja primarne zdravstvene zaštite za potrebe unapr-jeđenja i osiguranja adekvatne opremljenosti kako bi mogla odgovoriti na krucijalna pitanja u zdravstvenom sektoru kao što je narastajući teret neprenosivih bolesti (NCD). Također, je cilj razviti efi-kasno prožimanje između pružanja van-bolničkih usluga putem porodične medi-cine (FM) sa bolničkim uslugama. (2) Unaprjeđenje kapaciteta zdravstvenog sektora

Sveukupni cilj predmetne komponente je da ojača kapacitete upravnih struktura-menadžera i rukovodećih tijela u cilju im-plementacije esencijalnih promjena pri pružanju usluga na različitim nivoima sis-tema zdravstva. (3) Formuliranje politike zdravstva i pro-jektna podrška Predmetna komponenta ima za cilj da po-drži napore na prikupljanju podataka i analizi sektorskih parametara, te da unapri-jedi korištenje pokazatelja za alokaciju re-sursa, te da pomogne pri modernizaciji uloge Instituta Javnog Zdravstva. M&E napori će podržati potrebe sa po-dacima i studijama Ministarstava Zdravlja (MOH) u cilju sačinjavanja izvještaja / potrebnih informacija za profiliranje politika i strategija kao i institucionali-zaciju M&E putem izgradnje kapaciteta. Komponenta, također, obuhvata pružanje pomoći fondovima za zdravstvena unapr-jeđ.enja. Projektna dostignuća O projektu je sa uspjehom pregovarano 2-3 marta 2005. godine, a Odbor Svjetske

banke je odobrio projekte 31. marta 2005.g. Radionica za otpočinjanje projekta je planirana za period 13-14 juli 2005.g. a sama efektivnost se očekuje odmah nakon toga. Kontakt Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Mirjana Karahasanović Tel: (387-33) 440-293 fax 440 108 [email protected] Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Betty Hanan Tel: (1-202) 473-4524 fax 477-0711 [email protected] Vanjski Federalno Ministarstvo zdravlja Sarajevo tel.: (387-33) 664-245 fax 664-246 Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Banja Luka Tel/fax (387-51) 216-599 fax 216-601

PROJEKT LOKALNIH INICIJATIVA II


U TOKU24,06


27-mart-200230-juni-2005

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Vlade BiH (lok. partner) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva finansiranja

4,06 20,00 24,06

0,00


SB 19,50 0,50 0,00 0,00 0,00

20,00

SB uprav. 19,50 0,50 0,00 0,00 0,00

20,00

Ukupno fin. 23,50 9,56 0,00 6,06 0,00

24,06 Uvod Otvaranje radnih mjesta i razvoj, srž su vladine srednjoročne strategije razvoja. Unutar strategije, mikrokrediti su prepo-znati kao važan instrument u cilju podrške razvoja poduzetništva slabog opsega ak-tivnosti, te u razvijanju aktivnosti samoza-pošljavanja za mikro i mala preduzeća. Po-državanje malog poduzetništva vjerovatno je i najbrži način otvaranja radnih mjesta, a posebno za one sa niskim stepenom pri-

hoda. Ciljevi Krajnji razvojni cilj projekta je odgovoriti na hitne potrebe ostvarivanja prihoda, raz-voja poslovanja i otvaranja novih radnih mjesta u Bosni i Hercegovini, davanjem kredita i ostalih finansijskih usluga za populaciju sa niskim prihodima. Projekt će posebno: finansirati rast i in-stitucionalni razvoj efikasnih mikrofinan-sijskih institucija koje imaju kapacitete da

pruže održive finansijske usluge značaj-nom broju klijenata sa niskim prihodima koji se smatraju “nesigurnim izvorom profita” od strane većine komercijalnih ba-naka zbog njihovih niskih prihoda i ograničenog opsega sredstava; podržati tranziciju mikrofinansijskog sektora u pravcu održivih izvora finansiranja. Opis projekta Drugi projekt lokalnih inicijativa (LIP II)


15

kreiran je da se nastavi i gradi na LIP I, poveća opseg, finansijsku izvedivostodi-vost, te socijalni utjecaj mikrofinansijskih usluga u Bosni i Hercegovini. LIP II nastavit će da njeguje preduzetništvo i pospješuje aktivno zapošljavanje kroz pris-tup finansijskim uslugama za preduzetnike sa niskim prihodima, koji trenutno imaju ograničen pristup uslugama iz sektora ko-mercijalnog bankarstva. Također, će po-držati razvoj novih proizvoda i usluga i obratiti veću pažnju na potrebe klijenata sa niskim prihodima u cilju proširenja i ja-čanja finansijskih usluga siromašnim. Kao i u okviru LIP-a I, projekt će nastaviti sa strateškim pristupom razvoja snažne održive mikrofinansijske industrije na na-cionalnom nivou. Projekt se sastoji iz sljedećih glavnih komponenti: 1. Mikrofinansijska sredstva (23,28 mil-iona USD) Odabranim efikasnim mikrofinansijskim institucijama (MFI) bit će pruženo fi-nansiranje po tržišnim uvjetima kako bi im se pomoglo u njihovom obuhvatu i kvalitetu usluga klijenata sa niskim pri-hodima. Projekt će imati institucionalni pristup, pozajmljujući sredstva MFI koje su demonstrirale sposobnosti da dugoročno budu institucionalno i finansijski održive, koje imaju sposobnost da dosegnu do ve-likog broja klijenata sa niskim prihodima. MFI koje ispunjavaju uvjete će dobiti du-goročne, euro-denominovane zajmove kako bi im se pomoglo da izgrade osnovu kapitala i poboljšaju komercijalno finan-siranje. 2. Pravna i regulatorna reforma MFI (0,9 miliona USD) Cilj ove komponente je da podrži daljnji razvoj pravnog i regulatornog okvira za mikrofinansiranje, kao i da omogući mik-rokreditnim organizacijama (trenutno jedina pravna forma MFI osim komercijal-nih banaka) da prošire njihove izvore kapi-tala i vrste usluga koje mogu pružiti. 3. Podrška izgradnji kapaciteta mikro-finansijskog sektora (1,42 miliona USD) - Cilj ove komponente je dalje jačanje in-stitucionalnih i finansijskih kapaciteta MFI kao i njihovog učinka u BiH. Ova kompo-nenta će finansirati obuku i usluge tehnič-kog savjetovanja i ostale aktivnosti u po-gledu jačanja kapaciteta MFI i Mikrofinan-sijske jedinice iz Fondacije odgovorne za pozajmljivanje sredstava prema MFI, te nadzor njihovog rada. 4. Procjena / istraživanje uticaja i razvoj (0,32 miliona USD) Ova komponenta će finansirati procjenu dugoročnog uticaja, čiji su ciljevi da: (i) dokumentuje uticaj održivog finansijskog sektora u BiH; (ii) pruži informaciju MFI od strane klijenata, kao pomoć pri dono-šenju odluka; (iii) izgrade interes i razumi-jevanje između MFI za upotrebu informa-

cija od strane klijenata, a u cilju dokumen-tovanja programskih uticaja, unaprjeđenja upravljanja programom, razvoja novih pro-izvoda i usluga; (iv) izgradi lokalne ka-pacitete za istraživanje u ovom području. 5. Upravljanje projektom / operativni troškovi (1,14 miliona USD) Ova komponenta trebala bi pokriti troš-kove mikrofinansijskih jedinica (MFU) iz Fondacije odgovorne za izvođenje pro-jekta. Očekuje se za ove troškove da ne budu viši od 4% od ukupnih projektnih troškova i ne manji od 2% preostalog za-jmovnog portfolija, a bit će u potpunosti finansirani od strane vlastitih prihoda MFU po osnovu kamata koje će se raču-nati kao vladin partnerski doprinos pro-jektu. Aranžmani implementacije LIP II je jedna operacija sastavljena iz dva dijela, po jedan kredit u svakom entitetu. Implementacija projekta će biti u odgovor-nosti dvije fondacije uspostavljene od stra-ne vlada, jedna u Federaciji i jedna u RS. U Republici Srpskoj, Fondacija za razvoj i zapošljavanje (RS DEF), ranije poznata kao Fondacija za obuku i zapošljavanje (ETF), implementaciona je agencija. U Federaciji, implementacija projekta je u odgovornosti Fondacije za održivi razvoj (FSD). Svaka fondacija trebala bi imati specijalizovane jedinice - mikrofinansijske jedinice (MFU) - koje bi trebale imati sva-kodnevnu upravnu odgovornost za imple-mentaciju projekta. MFU će imati ulogu vrha mikrofinansijskih institucija sa sljedećim odgovornostima: (i) dati za-jmovna sredstva kvalifikovanim MFI, te procijeniti njihov institucionalni i finansi-jski učinak; (ii) pomoći MFI da identifi-kuju svoje institucionalne razvojne pot-rebe, te pružiti tehničke usluge za potporu njihovom razvoju kao nezavisnih i održi-vih institucija; (iii) podržati daljnji razvoj odgovarajućeg pravnog i regulatornog ok-vira za mikrofinansiranje; (iv) doku-mentovati i procijeniti uticaj tehničkih us-luga mikrofinansijske podrške, te poticati korištenje informacija od klijenata. Status Projekta Projektni status u smislu postizanja zacr-tanih ciljeva pružanja kredita značajnom broju osoba sa niskim nivoom prihoda, a u cilju podizanja istog nivoa, kao i razvoj poslovanja i otvaranje radnih mjesta, je oc-jenjeno kao izuzetno zadovoljavajuće. Finansiranje pruženo za 8 partnerskih or-ganizacija značajno je unaprijedilo opseg mikrokreditnih aktivnosti u BiH Postignuti su slijedeći kumulativni rezul-tati na dan 30. aprila 2005. godine: -mjesečna raspodjela je u prosjeku obuhva-tila 9.500 zajmova u ukupnom iznosu od preko 32 miliona KM (oko 16 mil. EUR) -partnerske MFI imaju oko 95.000 aktivnih klijenata i rukovode preostalim portfoliom

od oko 216 mil. KM -prosječan iznos zajma iznosi oko 3.300 KM i predstavlja istu vrijednost kao i to-kom prošle godine, a što nam govori da su MFI ostali predani usluživanju klijentele sa niskim nivoom prihoda -profil klijenata (utemeljen na procjeni uti-caja, procjenjuje se da klijentska mikropre-duzeća osiguravaju posao za oko 190,000 osoba. (procjena je da klijentovo poslo-vanje u prosjeku otvara dva radna mjesta); Vrsna izvedba partnerskih MFI i pozitivan trend u mobilizaciji komercijalnih sevisiranja dugovanja nam indicira da je drugi projektni cilj u pogledu podrške tranziciji u predmetnom sektoru za posti-zanje održivih izvora finansiranja također postignut. Partnerske MCO održavaju finansijsku održivost i pozitivan prilagođen povrat sredstava. Stopa otplate ostaje na impre-sivno visokom nivou sa portfoliom u riziku (preko 30 dana kašnjenja) od 0,91%. Projektno finansiranje pomoglo je partner-skim MCO-ima da iskoriste poluge dodat-nog komercijalnog finansiranja, u ukup-nom iznosu od 54 mil. KM. Ovaj poka-zatelj predstavlja veliki porast u uporedbi sa junom 2003. godine, kada je ukupan iznos za komercijalno finansiranje dugova iskazivao vrijednost od 9,5 mil. KM. Ključni izazovi: usvajanje zakona o mikro-kreditnim organizacijama, ostaje glavnim izazovom za mikrokreditni sektor u Bosni i Hercegovini. Namjena ovog zakona, koji je u okviru projekta pripremljen u formi nacrta, je da razriješi identificirane slabosti u pozitivnim zakonskim propisima i da osiguraokruženje za daljnji razvoj mikro-kreditnih usluga kao integralnog dijela ukupnog finansijskog sektora u BiH. Kon-sultacije u vezi sa naprijed navedenim pi-tanjem su u poodmakloj fazi. Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Goran Tinjić tel. (387-33) 440-293, fax 440-108 [email protected] Vanjski Fond za održivi razvoj, Federacija Envera Šehovića 54, Sarajevo Safet Daut, FSD izvršni direktor Mirzet Ribić, Menadžer projekta tel. (387-33) 722 370 fax 722 371 E-mail: [email protected] Fond za razvoj i zapošljavanje, RS Vladike Platona 3, Banja Luka Zoran Đerić,RSDEF Direktor Braco Erceg, menadžer Projekta tel. (387-51) 221-270 fax 217-947 E-mail:[email protected]


16

PROJEKT VODOSNABDIJEVANJA I ČISTOĆE U MOSTARU


U TOKU12,00


12-dec-200030-juni-2005

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Vodovod (ko-finansiranje) Svjetska Banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva finansiranja

1,38 12,00 13,38

0,00


SB 11,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00

12,00

SB uprav. 11,00 1,00 0,00 0,00 0,00 0,00

12,00

Ukupno fin. 12,00 1,38 0,00 0,00 0,00 0,00

13,38 Uvod Prije rata, jedinstveno Mostarsko pre-duzeće za vodosnabdijevanje i kanalizaciju opsluživalo je cijeli grad Mostar. Rat je rezultirao razdvajanjem predmetnog pre-duzeća na dvije komponente: Istočnu kom-ponentu koja je opsluživala bošnjački dio grada, a zapadna komponenta opsluživala je hrvatski dio. Podjela preduzeća i ratna razaranja rezultirala su supstancijalnom neefikasnošću u rukovođenju i funkcion-iraju. Mostar (populacija od 110,000 stanovnika) bio je prosperitetan grad u predratnim godinama, a Mostarsko pre-duzeće «Vodovod i kanalizacija» prof-itabilno. Nakon rata, Administracija Ev-ropske unije za grad Mostar i bilateralne agencije za pomoć, učestvovale su u djelomičnoj rekonstrukciji vodosnabdi-jevanja pitkom vodom i uslugama kanali-zacije. Predmetna pomoć pomogla je na uspostavi osnovnih usluga vodosnabdi-jevanja, ali ne i u pogledu znatnih ošte-ćenja mreže i odloženog održavanja koje je vodilo ka postojećim gubicima od 60-80%. Danas se infrastruktura preduzeća za vodosnabdijevanje nalazi u velikoj potrebi za rehabilitacijom, a finansijska situacija je loša. Stoga, zbog finansijskih i operativnih razloga, te uz snažno usmjeravanje i po-dršku od strane Svjetske banke tokom pro-jektne pripreme, dva preduzeća su se ne-davno ponovno ujedinila. Projekt ima za cilj da podrži serije mjera za povećanje un-aprjeđenja u rukovođenju i izvedbi pred-metnog preduzeća. Ovo je pragmatičan pristup-prvo da se ujedini preduzeće, a na-kon toga da se uspostavi moderan sistem planiranja i menadžmenta, poduzme reha-bilitacija sistema, a onda provedbe znača-jnih unaprjeđenja u finansijskom me-nadžmentu i naplati. Naprijed navedene promjene rezultirat će u modernijem i oja-čanom preduzeću, a koje u budućnosti mogu voditi daljnjem poduzimanju mjera koje obuhvataju učešće privatnog sektora i proširenje obuhvata u pružanju usluga kanalizacije. Projektni ciljevi Dva glavna projektna cilja su kako slijedi: (i) uspostaviti ujedinjeno preduzeće za vodosnabdijevanje i čistoću za grad Mo-

star i, (ii) unaprijediti nivo usluga. Pro-jekat, također, ima za cilj da postigne napredak putem obuhvata sektorskih raz-vojnih ciljeva: (a) razviti ujedinjeno pre-duzeće u efikasno vođen i na komercijal-nim osnovama uspostavljen subjekat koji će uživati veći stepen autonomije u vođenju njihovih djelatnosti; (b) osigurati vodosnabdijevanje odabranim siromašnim i neopsluženim izbjegličkim područjima na periferiji grada; (c) pomoći ujedinjenom preduzeću da postane finansijski održivo putem unaprjeđenja naplate pruženih us-luga kroz uvođenje boljih komercijalnih praksi i harmoniziranja tarifa između Is-točnih i Zapadnih dijelova grada; (d) un-aprijediti kvalitet i pouzdanost vodosnab-dijevanja populacije u Mostaru sa obje strane rijeke; (e) unaprijediti efikasnost sis-tema vodosnabdijevanja putem reduciranja otpadnih voda i rješavanja pitanja ozbiljnih problema sa curenjem iz mreže, te hi-drauličke neefikasnosti. Opis projekta - Visoko prioritetne investicije koje su ekonomski opravdane: a. instaliranje vodomjera na izvorima vode koji se trenutno ne mjere; b. sigurnost u snabdijevanju i zaštitna zona za četiri od postojećih pet izvora vode; c. izmjena dijelova cjevovoda sa visokim stepenom curenja-oticanja vode, osim jed-nostavnih popravki; d. rehabilitacija 600mm glavne cijevi za vodosnabdijevanje od postojećeg izvora Radobolje, do postojećeg rezervoara Glavica; e. izgradnja pumpnih stanica za opsluži-vanje zajednica lociranih u Bijelom Polju i Orlacu; f. nabavka instrumenata za detekciju oti-canja i protoka vode za opremanje jedinice g. za upravljanje distribucijom vode; nabavka računara i odnosne opreme za po-dršku projektne implementacije. - Prioritetne investicije koje zahtijevaju na-jmanje sredstava za potrebe mjerenja pot-rošnje i proizvodnje vode na izvoru, otkri-vanje oticanja vode i popravke, rehabilita-cije i optimizacije mreže, uspostavljanje zona pritiska i oprema za funkcioniranje. - Hitna rehabilitacija i popravka odabranih

dijelova kanalizacije i opreme za popravku kanalizacije, te zamjena cijevi. - Pomoć MWSU u identifikaciji, planira-nju, dizajnu i implementaciji programa ci-ljanih na: (i) unaprjeđenje operativne izvedbe Mos-tarskog sistema vodosnabdijevanja i iden-tificiranje posebnih investicija koje trebaju finansirati rehabilitaciju mreže; (ii) rješavanje najurgentnijih opravki i re-habilitacionih potreba Mostarskog sistema kanalizacije; (iii) jačanje MSWU finansijskih, komerci-jalnih i upravljačkih operacija putem uvođenja i / ili unaprjeđenja kompjuter-iziranih sistema i procedura za upravljanje nad vezama, mjerenjem potrošnje, us-lugama za potrošače, izdavanju računa, te naplati; - inženjerske usluge za pripremu finalnih dizajna i ponudbene dokumentacije, po-moć u pogledu nabavke i nadzora investi-cionih konstrukcija. Plan implementacije Predloženi projekt trebao bi biti imple-mentiran tokom fiskalnih godina 2001.-2005. u okviru opće odgovornosti Mostar-skog «Vodovoda i Kanalizacije». Unutar strukture organizacije, preduzeće je us-postavilo Sastav za projektnu imple-mentaciju (PIT), popunjenu njihovim vlas-titim osobljem. PIT će biti odgovorna za sve aspekte projektne implementacije. Sastav sačinjavaju: šef finansija, računo-vođa, pomoćnik za finansije, službenik za pitanja nabavke i dva inženjera. Nabavka U okviru IDA-e finasirane komponente će slijediti Association' s Procurment Guide-lines (Smjernice za nabavku asocijacije). Dobavljači se trebaju obratiti osobama za kontakt, navedenim dolje, ispod, ukoliko žele podnijeti iskaz o zainteresiranosti. Projektna dostignuća Kredit Svjetske banke odobren je 30. juna 2000. godine i postao je efektivan 12. de-cembra 2000 godine. Investicije najvišeg prioriteta, uključujući instalaciju vodom-jera proizvodnje vode na izvorima koji trenutno nisu mjereni, rehabilitacija posto-jeće vodovodne distributivne mreže, kao i


17

manje dijelove kanalizacione mreže u di-jelovima grada Mostara (distrikt Carina, Brankovac, Sjeverni Logor i Stotina), te rehabilitacija neopsluženih područja na periferiji grada kojima nedostaje odgova-rajuće vodosnabdijevanje, bili su predme-tom finansiranja u prvoj godini projektne implementacije. Deset ugovora o robama i građevinskim radovima u ukupnoj vrijed-nosti od 2,43 mil. USD završeni su do maja 2002. godine. Izgradnja rezervoara i shema za distribuciju vode na HUM-u i Gradini započela je u aprilu i završila u decembru 2002. godine. Unaprjeđenja na mreži vodosnabdijevanja na Orlac-u zapo-čela su u aprilu 2003. godine, a radovi su završeni u januaru 2004 godine. Novi računarski program za Poslovni informa-cioni sistem je nabavljen u cilju harmon-iziranja dvaju različitih sistema računovod-stvenih standarda, a instaliranje i obuka uposlenika jr e završena krajem 2003. godine. Nabavka pumpi, računara i cijevi za Radeš sistem vodosnabdijevanja je završen, a roba je isporučena do kraja 2002. godine. Izgradnja Radeš sistema

vodosnabdijevanja započela je u junu 2003. godine, a završetak radova se odvio do kraja decembra 2003. godine. Unapr-jeđenja mreže vodosnabdijevanja na Hum-u II i izgradnja rezervoara i mreže vodos-nabdijevanja na visokoj zoni Radeš je završena u maju 2005. giodine. Sistem vodosnabdijevanja i kanalizacije u Starom gradu je onbovljen u 2004 godini, unutar okvira rekonstrukcije Starog mosta. Oprema za detekciju oticanja vode-curenja kao i oprema za analizu mreže je na-bavljena početkom 2005 godine, a u pot-punosti opremljeno vozilo za detekciju curenja vode iz mreže je u funkciji. Na-bavka cijevi i fitinga za instalaciju 600 mm cjevovoda od izvorišta Radobolja je završena kao i polaganje cjevovoda od iz-vora Radobolje prema Glavica rezer-voaru.Predmetne aktivnosti su završene u maju 2005. godine. Nabavka filtera i telemetrijske opreme, će biti završena do kraja juna 2005. godine. Studija Hitne hidraulične mreže koja treba da preporuči i razvije hidraulično prihvatljivo zonsko planiranje za primarnu i sekundarnu mrežu

vodosnabdijevanja Mostar, nedavno je završena. Računarski program za hidrau-lično modeliranje je instaliran u «Vodo-vodu» računarskom sistemu i u potpunosti je u funkciji. Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Vesna Frančić tel. (387-33) 251-500 fax 440 108 [email protected] Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Seema Manghee tel. (1-202) 473-5702 fax 614-0901 [email protected] Vanjski Mile Puljić Mirsad Huseinagić Mostar «Vodovod i Kanalizacija» Federacija Bosne i Hercegovine 106 Mostar, Bosna i Hercegovina tel. (387-36) 318-329 fax 315-016

PROJEKT TEHNIČKE POMOĆI PRIVATIZACIJI (PTAC)


U TOKU23,29


31-maj-2002 31-aug-2006

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Svjetska Banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva finansiranja

19,80 19,80

3,49

UGOVORI ZAVRŠENO POTPISANO UGOVARA SE TREBA UGOVORITI NEOSIG. SREDSTVA BUDŽETSKA PODRŠKA UKUPNO

SB 0,00 0,00 0,00

19,80 0,00 0,00

19,80

SB uprav. 3,38 1,10 0,00

15,32 0,00 0,00

19,80

Ukupno fin. 3,38 1,10 0,00

15,32 3,49 0,00

23,29

Uvod I nakon šest godina od potpisivanja Dej-tonskog sporazuma preduzeća u državnom vlasništvu još uvijek dominiraju eko-nomijom Bosne i Hercegovine. Dok su za-koni o privatizaciji i propisi bili u funkciji u protekle četiri godine, duga odlaganja u pripremi Početnih Bilansa Stanja (OBS), pojašnjavanje pitanja vlasništva, in-staliranje neophodne tehničke infrastruk-ture za izvođenje masovne privatizacije, te nedovoljna predanost Vlade učestalo su odlagale privatizaciju velikih preduzeća. Kompleksne i glomazne (i decentralizirane u Federaciji BiH) sheme privatizacije koje kombiniraju ciljeve prenosa javnih sred-stava u privatne ruke s tim da apsorbuju građanska finansijska potraživanja prema entitetskim vladama, još su jedan važan faktor u objašnjavanju sporosti procesa privatizacije. Kao posljedica navedenom, neefikasna preduzeća nastavljaju da pri-maju vladine dotacije i rizične bankovne kredite, te na taj način sprječavaju nova poslovanja od ulaska na tržište ili sprje-

čavaju postojeće da se prošire. Štaviše, efikasna preduzeća često ne uspiju da se razviju i postanu zamajac rasta jer se poli-tičke partije ili javne agencije direktno mi-ješaju u njihov rad. Alarmirane malim do-prinosom privatnog sektora BDP-u (procjenjuje sa na oko 35%), usporavajući ekonomski postotak rasta i mogućnost smanjene podrške od strane Međunarodne zajednice, entitetske vlade postale su svjesne situacije pa su preduzele korake da ubrzaju privatizaciju. U prvoj fazi, mala preduzeća bila su privatizirana putem go-tovine i certifikata u Federaciji, odn. vau-čera u Republici Srpskoj. Ovaj proces ug-lavnom je završen do sredine 2001.g. U drugoj fazi velika su preduzeća, holding kompanije i javna preduzeća trebala biti privatizirana kroz proces tendera i javnog nuđenja dionica u Federaciji (POS) i vau-čera u Republici Srpskoj. Do sredine 2002., više od 50% državnog kapitala u oba entiteta bili su privatizirani od čega 80% od strane Privatizacijskih in-vesticijskih fondova (PIF), koji su do sada,

ipak, propustili da poduzmu restruktuiranje i/ili dokapitalizaciju preduzeća koja bi rezultirala boljim učinkom i porastom vri-jednosti certifikata, koji su bili značajno obezvrijeđeni (nezvanično 2% od no-minalne vrijednosti). Ovo podvlači pri-oritete vlada i nadanja IFI da će: preostali kapital u vlasništvu države, koji je koncen-triran u komunalnim i strateškim preduze-ćima, čiji će većinski dio dionica (sa punom kontrolom menadžmenta) biti pro-dat investitorima sa strateškim namjerama, kapitalom, upravljačkim sposobnostima, politikama tržišno orijentiranog korpora-tivnog upravljanja u cilju efikasnog re-struktuiranja i dokapitalizacije preduzeća, rezultirati njihovom profitabilnošću i reali-zaciji njihovih razvojnih ekonomskih po-tencijala. Ciljevi projekta Kredit ima za cilj ubrzavanje privatizacije velikog opsega putem tenderske prodaje preduzeća. Kredit bi trebao finansirati se-lekciju i upošljavanje inostranih i lokalnih stručnjaka za privatizaciju od strane dvije


18

entitetske vlade. Ovi stručnjaci (dealma-kers) treba da budu vješti i iskusni u: - finaliziranju dokumentacije neophodne za uspješnu prodaju preduzeća; - traženju i identifikaciji strateških investi-tora; - završavanju prodaje preduzeća istim. Prodaja preduzeća jakim investitorima, koji su spremni da na transparentan način donesu kapital, know-how i upravljačke sposobnosti u privatizirana bh preduzeća, najvažniji je cilj kredita. Uz (a) pomoć pri prodaji proizvodnih pre-duzeća, kredit tehničke pomoći privati-zaciji, također, treba da (b) pomogne pripremu zakonskog i regulatornog okvira neophodnog za napuštena komunalna pre-duzeća i druge agencije korištene od strane entitetskih vlada ili kantona u pružanju određenih javnih usluga (sakupljanje i od-laganje smeća ili npr. centralno grijanje) i, (c) pomogne privatizaciji holding kom-panija i velikih preduzeća putem raščlan-jivanja istih kao odvojenih subjekata i pripremanja sličnih koraka u cilju privla-čenja potencijalnih kupaca. Od nekih 1,850 preduzeća, koja treba da budu privatizirana u BiH, više od 1,000 privatizirano je putem korištenja shema masovne privatizacije, koje direktno uklju-čuju certifikate u dionice preduzeća na aukcijama i javnim ponudama, kao i putem preko 20 PIF. Oko 440 preduzeća (263 u Federaciji i 177 u Republici Srpskoj, ili ot-prilike jedna četvrtina od 1,850 preduzeća) označena su za tendersku privatizaciju prema strateškim investitorima, od kojih će skoro jedna trećina (138) od 440 preduzeća - 86 u Federaciji i 52 u Republici Srpskoj - biti privatizirana uz pomoć Međunarodne zajednice, uključujući i Svjetsku banku. U okviru kredita za tehničku pomoć iz-među 30 i 40 preduzeća (do sada identifi-ciranih 16 u Republici Srpskoj i 22 u Fed-eraciji), trebala bi dobiti pomoć pri procesu privatizacije. Neka od preduzeća najprofit-abilnija su i najvrjednija bh preduzeća (npr. Aluminij Mostar, Željezara Zenica, Agrokomerc, Energoinvest, Krivaja, UNIS Postrojenje za hladno valjanje, Industrija mašinskih alata Trebinje, Telekom Srpske, BHH Telekom itd.). Opis projekta Projekt tehničke pomoći privatizaciji po-moći će da se ubrza privatizacija velikog opsega putem tenderske prodaje preduzeća u vlasništvu države, te pomoći pripremu pravnih i regulatornih okvira neophodnih za operacije prodaje. Komponente zahti-jevaju: (1) tendersku privatizaciju u cilju pomoći Vladi u prodaji preduzeća u vlasništvu države (ne posebnih privatizacijskih pro-grama koji su u toku) strateškim lokalnim i inostranim investitorima. Težište će biti dato transferu većinskog paketa vlasništva sredstava javnih preduzeća u privatno vlas-ništvo; (2) finansiranje i provizija za savjetovanje

komunalnih preduzeća u okviru specijal-iziranih privatizacionih programa koji uključuju obje aktivnosti: pripremu zakon-skog i regulatornog okvira za raščlan-jivanje istih kao i stvarnu prodaju pre-duzeća strateškim investitorima; (3) tehnička pomoć sa raščlanjenim konce-sijama procedure nesolventnosti koje tre-baju biti pružene velikim preduzećima i holding kompanijama, koraci su koji treba da privuku potencijalne investitore za poje-dine subjekte. Učešće u privatnom sektoru biće osigurano putem koncesionih spora-zuma, a odnosna preduzeća biće zaštićena zakonom o nesolventnosti i ubrzanim pro-cedurama; (4) razvoj tržišta kapitala putem pomoći entitetskim vladama i Komisiji za vrijed-nosne papire u olakšavanju okončanja procesa vaučerske privatizacije, kreiranje regulatornog okvira neophodnog za trgovanje, reviziju vrijednosnih papira, formuliranju zakona o berzi dionica, tr-govačkih kodeksa i zakona o bankrotstvu. Kao dodatno na četiri komponente, projekt ima za cilj institucionalnu izgradnju i jača-nje administrativnih kapaciteta za imple-mentaciju projekta. Projektna dostignuća Tokom poslijednjih 6 mjeseci (2005.) pro-jektne implementacije odigrale su se sli-jedeće aktivnosti: -Supstancijalni napredak u restruktuiranju i privatizaciji 4 FBiH G-2 grupe preduzeća- Krivaja, KTK Visoko, Agrokomerc i En-ergoinvest. Preduzeća su ocjenjena kao jednim od najosjetljivijih sa socijalnog i političkog aspekta u zemlji: -Novo preduzeće je pridodato od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za pomoć u okviru projekta PTAC –Šipad Export Import; -Proces odabira dealmaker-a za RS Tele-com je u toku i napreduje; -Rad na dvije grupe kompanija Energoin-vesta u RS je iniciran; -Razmatra se opcija od strane Vlade u cilju pridodavanja dodatnih kompanija na listu za privatizaciju u okviru PTAC-a (DfP je izrazio interes da predloži Čajavec grupu kompanija za privatizaciju u okviru PTAC-a, i pripremio je Projektni zadatak za potrebe istog), -Priprema novog zakona o finansijskom restruktuiranju u Federaciji Bosne i Herce-govine i Vladin dekret koji omogućava ot-pis državnih dugova bez iniciranja proce-dure bankrotstva, te amandmani na Zakon Federacije Bosne i Hercegovine o raščlan-jivanju kompanija za potrebe privatizacije; -Daljnje opremanje i jačanje Privatizaci-jskih Agencija u oba entiteta (oprema, eks-pertni sastavi, pravni savjetnici). Poseban napredak u privatizaciji preduzeća u okviru PTAC-a Za G-2 preduzeća: Dealmaker-i za Krivaju i KTK već rade na terenu. Odabir dealmaker-a za Energoinvest je u procesu (tehnički i finansijski prijedlozi su ot-

voreni) i trebao bi skoro stupiti u funk-ciju.Za Agrokomerc, PTAC sredstva su korištena za finansiranje forenzične re-vizije koja je rezultirala u izmjenama ud-jela i strukture vlasništva. Nakon toga, od-abrani su konsultanti i u procesu su završetka priprema plana privatizacije, dok je nabavka dealmaker-a u fazi selekcije osoba sa kratke liste najboljih i trebala bi biti završena u prvoj polovini 2005. godine. Nadalje, dva lokalna konsultanta bi trebala biti angažovana u cilju pomoći pri rješavanju preostalih pravnih pitanja u vezi sa Agrokomercom, kako bi se u pot-punosti završila pripremna faza za potrebe privatizacije. Posebni privatizacioni programi za pre-duzeća opterećena jako kompleksnim strukturama vlasništva, uključujući i na-jvažnija i najprofitabilnija preduzeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao što su Aluminij –Mostar i dvije Telecom kom-panije u BiH, nastavljaju da primaju punu pažnju PTAC-a i njegovih resursa prateći korak profiliranja strategije za predmetne kompanije. Proces odabira dealmaker-a za RS Telecom je u toku. Nova Vladina ko-misija je imenovana, slijedeći imenovanje nove vlade a proces odabira dealmaker-a za RS Telecom se nastavlja. Dok se za rješavanje pitanja vlasništva kao i aktivnog učešća još uvijek može reći da ima prostora za unaprjeđenja, izražavamo zadovoljstvo da možemo reći na najviši vladini rukovodioci iskazuju porast razu-mijevanja važnosti ubrzavanja procesa pri-vatizacije strateških preduzeća u oba en-titeta. Između nedavno zabilježenih unapr-jeđenja, potrebno je istaći obnovljene vlad-ine napore u cilju prevazilaženja otpora za raščlanjivanje velikih preduzeća i pritisak iz nezvaničnog poslovnog sektora i sektora rada koje su otežavale FDI. Više napora trebaju poduzeti obje entitet-ske vlade u cilju ubrzanja raspodjele sred-stava iimplementacije PTAC-a. Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Vladimir-Goran Kreačič tel. (387-33) 251-500, fax 440-108 [email protected] Vanjski Federalna agencija za privatizaciju Rešad Žutić, direktor Alipašina 41, Sarajevo, tel. (387-33) 212-884, fax 212-883 [email protected] Fondacija za održivi razvoj (ODRAZ) Mr. Miroslav Trezner, PTAC Director Envera Šehovića 54, Sarajevo, Federacija BiH Tel: (387-33) 722-380 fax 722-371 [email protected] www.odraz.ba Direktorat za privatizaciju, RS


19

Goran Škrbić, direktor Mladena Stojanovića 4, Banja Luka Tel: (387-51) 308-311, fax 311-245 [email protected]

Fond za razvoj i zapošljavanje RS Vladike Platona 3, Banja Luka Zoran Đerić, izvršni direktor

Tel: (387-51) 221-270 fax 217-947 [email protected]

PROJEKT UPRAVLJANJA I BEZBJEDNOSTI PUTEVA


U TOKU41,53


16-okt-200230-juni-2007

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Vlade BiH (lok. partner) Svjetska Banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva

11,53 30,00 41,53

0,00


SB 0,00 0,65 9,20

20,15 0,00 0,00

30,00

SB uprav. 0,00 0,90

12,50 28,13 0,00 0,00

41,53

Ukupno fin. 0,00 0,90

12,50 28,13 0,00 0,00

41,53

Ciljevi projekta Razvojni cilj projekta je poboljšanje protoka saobraćaja i smanjenje broja nezgoda na putnoj mreži države obnovom prioritetnih sekcija gdje su konstatizirani loši uvjetina putevima i gdje postoje «crne tačke». Opis projekta Putna mreža Bosne i Hercegovine sastoji se od oko 22,600 km sa 3,788 km glavnih pu-teva, od kojih su oko 96% asfaltirani – 4,842 km regionalnih puteva i 14,000 lokalnih pu-teva. Od ovih, 2,024 km glavnih puteva, i 2,724 km regionalnih puteva, nalaze se u Fe-deraciji Bosne i Hercegovine i 1,764 km glavnih i 2,384 km regionalnih puteva, u Republici Srpskoj. Putni transport u Bosni i Hercegovini trenutno prevozi više od 95% ukupne robe i putnika. Smanjenjem troškova putnog transporta i olakšavanjem lokalnog, regionalnog i među-narodnog trgovanja, ovaj projekt će, također, podržati rast vođen privatnim sektorom i za-pošljavanje, te će biti važan integrativni fak-tor. Projekt će se, također, pozabaviti jednim brojem važnih pitanja, koja nisu mogla biti adekvatno tretirana u prethodne dvije hitne operacije, a kroz sljedeće komponente: 1. Obnova puteva i sigurnost Ova komponenta pokriva procijenjeno održavanje puteva, obnovu, unaprjeđenje sigurnosti za glavnu i regionalnu putnu mrežu uključujući oko 280 km prioritetnih dijelova puta u Federaciji Bosne i Hercego-vine i oko 290 km prioritetnih putnih di-onica u Republici Srpskoj. 2. Institucionalno jačanje Ova komponenta će podržati jačanje Direk-cija za puteve u FBiH i RS uključujući uspo-stavljanje baze podataka za puteve i mo-stove, uvođenje upotrebe HDM za određi-vanje prioriteta kod održavanja puteva, nad-

zor građevinskih radova, upotrebu licitaci-jskih procedura, upoznavanje modernih tehnologija za održavanje puteva, unapri-jeđeni sistem finansijskog upravljanja us-postavljanjem jedinica za okoliš u svakoj od uprave puteva, kao i podržavanjem istih u implementaciji Planova za upravljanjem okolišem (EMP), obučavanjem zaposlenih i revizijama projektnih računa. Također, ova komponenta uključuje program tehničke pomoći za BRIC, uključujući uspostav-ljanje poboljšanih i jednoobraznih pro-jekata puteva i mostova, standarda odr-žavanja i konstrukcije, uspostavljanja baze podataka o sigurnosti na putevima i vo-đenjem kampanja za sigurnostna putevima, razvijanje kapaciteta u cilju vrjednovanja prijedloga privatnog sektora za investicije u koncesijama nad putevima, koordinaciji međuentitetskim i međunarodnim pitanjima vezanim za puteve kao i obukom zaposlenih. Isto uključuje uredsku opremu, zalihe, vozila i opremu za preglede radova na putevima i nadzor za direkcije puteva FBiH i RS, te uredski materijal, vozila i za-lihe za BRIC. Status projekta Kredit je odobren od strane Odbora 28. marta 2002.g. Održana je uspješna radi-onica u vezi za početkom projekta u maju 2002. godine. Kredit je postao efektivan 16. oktobra 2002. godine. Prvi radni ugovori, rehabilitacija dva mosta na rijeci Ugar (u cilju unaprjeđenja najkraće rute između Sa-rajeva i Banja Luke), potpisani su u no-vembru 2002. godine. Radovi na izgradnji započeli su 1. maja 2003. godine. RFP za bazu podataka o putevima, mostovima i tunelima finalizirana je uz zajednički napor direkcija za puteve Federacije i Republike Srpske, te je izdata određenom broju pre-

duzeća sa liste. HDM –četvrti seminar uspješno je održan u prvoj sedmici marta 2003. godine. QMS- Seminar o upravljanju nad kvalitetom održan je za potrebe uposlenika koji rade na pitanjima okoliša u oba direktorata sredinom aprila 2003. godine. FBHRD i RSRD finalizirali su ponudbenu dokumentaciju za šest di-jelova puta koji su predviđeni za rehabili-taciju u 2003. godini, a ponudbeni proces je u toku. Aktivnosti na pripremi Javne kampanje o sigurnosti na putevima. i seminar na visokom nivou o Sigurnosti na putevima bit će intenziviran u drugom tromjesječju 2003. godine. Kontakti Svjetska banka Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Cesar Queiroz tel. (1-202) 473 8053 fax 614 0900 [email protected] Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Mirjana Karahasanović tel. (387-33) 251 500 fax 440-108 [email protected] Vanjski Direkcija puteva Federacije BiH Arif Dilberović Put života 2, 71000 Sarajevo Tel: (387-33) 213-369 fax 250-400 [email protected] Direkcija puteva Republike Srpske (RSRD) Dragan Mihajlović Vase Pelagića 10, 78000 Banja Luka Tel: (387-51) 309-061 fax 308-316 [email protected]


20

DRUGI PROJEKT PODRŠKE PRI ZAPOŠLJAVANJU


U TOKU14,00


17-dec-200430-sep-2008

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Vlade BiH (lok. partner) Svjetska Banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva

2,00 12,00 14,00 8000

UGOVORI ZAVRŠENO POTPISANO UGOVARA SE TREBA UGOVORITI NEOSIG. SREDSTVA UKUPNO

SB 0,00 0,00 0,00

12,00 0,00

12,00

SB uprav. 0,00 0,00 0,00

12,00 0,00

12,00

Ukupno fin. 0,00 0,00 0,00

14,00 0,00

14,00

Uvod Nedavno usvojeni Dokument o strategiji za smanjenje siromaštva (PRSP) u Bosni i Hercegovini prepoznaje da se porast nivoa zaposlenosti može prevashodno očekivati u privatnom sektoru, a da se zapošljavanje može podržati na najbolji način putem po-duzimanja mjera ohrabrenja poduzetništvu i reformama u svim sektorima, uključujući pružanje usluga službi zapošljavanja i pos-redovanja pri zapošljavanju. Strategija borbe protiv smanjenja nezaposlenosti obuhvata: (i) reforma službi za zapošljavanje sa nji-hove postojeće primarne uloge davalaca zaštite socijalnog osiguranja ka stvarnoj ulozi službi za zapošljavanje i usluga pos-redovanja pri zapošljavanju, te isključi-vanju kreditnih programa iz predmetnih službi; (ii)jačanje jedinstvenog ekonomskog pros-tora i otklanjanje fragmentiranja tržišta, eliminiranje diskriminacije pri zapo-šljavanju te porast radne mobilnosti: i (iii) prepoznavanje legitimnih mogućnosti za zaradu putem zapošljavanja koje je tre-nutno pozicionirano u sivom tržištu rada. Bankin angažman putem Drugog projekta Podrške Pri Zapošljavanju se odnosi na proširenje reformskih rasporeda putem transformiranja Javnih Službi za Zapošl-javanje (PES) i Smanjenje posljedica radnog re-pozicioniranja je istinski relevantan i od supstancijalnog značaja. Od 2004. godine, vrlo je vjerovatno da će se Bosna i Herce-govina suočiti sa privatizacijom i korpo-rativnim restruktuiranjem kao dijelom pri-lagodbi, te će stoga doći do značajnog pomjeranja u tržištu radne snage a koja će obuhvatati supstancijalno smanjenje broja radnih mjesta u korporativnom i vladinom sektoru. SESP bi trebao značajno da dopri-nese formulaciji i implementaciji politika za smanjenje socijalnog rizika, te bi nadalje trebao da proširi reforme i prom-jene u službama za zapošljavanje u cilju postizanja efikasnog posredovanja pri zapošljavanju i aktivnim programima tržišta rada (ALMP). Projektni ciljevi (i) U bliskoj saradnji i partnerstvu sa PES, pružiti usluge zapošljavanja za očekivani broj od 10. 000 osoba koji su ili radno re-pozicionirani i iznad 45 godina starosti i/ili

onim koji aktivno traže posao dvije ili više godina kako u Federaciji tako i u RS; (ii) Proširiti reformske rasporede u cilju promjene ponašanja i poslovanja u službama za zapošljavanje putem fo-kusiranja PES-ova na pružanje usluga efi-kasnog posredovanja pri zapošljavanju; pružanje programa pomoći pri zapošl-javanju, uključujući i savjetodavne usluge i programe za pomoć nezaposlenima; pružanje analitičkih i usluga informiranja koje obuhvataju diseminiranje informacija o tržištu rada. SESP će iskoristiti finansi-jska sredstva u cilju pokretanja –iniciranja značajnih nefinansijskih rezultata prom-jena od interesa i pristupa službi za zapošl-javanje. SESP će nastaviti graditi aktivnosti na usp-ješnom iskustvu i pristupima iz Pilot Pro-grama Hitne Profesionalne Preorjentacije Radne Snage (PERLP), te bi trebao po-moći pristupu mogućnostima zarade i zapošljavanja. ALMP su za pojedince koji ispunjavaju kriterije podobnosti za ranjive kategorije aktivnih tražilaca posla. SESP takođcilja na izgradnju kapaciteta za pružanje usluga zapošljavanja od strane službi za zapošljavanje putem transfera iskustava stečenih u okviru PELRP-a. SESP bi trebao uvesti učešće privatnog sektora u službama za zapošljavanje putem ohrabrivanja PES-ova da ugovaraju pružanje ALMP sektorskim pružaocima usluga. Opis projekta SESP će imati slijedeće tri komponente: 1. Programi aktivnog tržišta rada i Us-luge posredovanja pri zapošljavanju (9,0 miliona USD) se trebaju fokusirati na službe za zapošljavanje povezujući poslo-davce sa otvorenim radnim mjestima sa aktivnim kvalifikovanim tražiocima posla, te fokusirati službe za zapošljavanje na pružanje mogućnosti za sticanje dohotka aktivnim tražiocima posla putem pružalaca usluga iz privatnog sektora. Sve aktivnosti će nastaviti pozitivna iskustva iz PERLP-a i biti će orjentisane ijentisane na one koji su u najnepovoljnijem položaju. Aktivnosti u okviru predmetne komponente, također, treba da obuhvate: savjetodavne usluge, obrazovanje uz rad, podršku samozapošl-javanju u poljoprivredi, poslovanje malog opsega, radno djelovanje i javni radovi, us-

luge poslovnog savjetovanja kao i obuka za unaprjeđenje sposobnosti. 2. Institucionalna izgradnja i tehnička pomoć PES-ovima (1,5 miliona USD) treba da podignu nivo i ojačaju spoljnjo ugovaranje pružanja usluga posredovanja pri zapošljavanju kao i usluge programa za zapošljavanje putem uspostavljanja i raz-vijanja efikasnih procedura, jasnih smjer-nica i propisa, obuke uposlenika i poduzi-manja pilot sistema analitike tržišta rada uz uvođenje jedinica za istraživanje tržišta rada unutar entitetskih Ministarstava r. 3. Rukovođenje projektom (1,5 milion USD) bi trebala lo podržati projektnu im-plementaciju i koordinaciju između svih partnera u okviru SESP-a. Projektom će se rukovoditi od strane jedinica za imple-mentaciju projekta, a aktivnosti bi obuhvatale superviziju i monitoring svih komponenti u okviru projekta kao i pri-jenos znanja i obuke u korist javnih službi za zapošljavanje (PES). Jedinica za im-plementaciju Ministrastva za Rad i soci-jalnu Politiku Federacije Bosne i Hercego-vine (PIU SESER) i Fondacija za Razvoj i Zapošljavanje republike Srpske bi trebali biti odgovorni za projektnu imple-mentaciju, transparentan finansijski me-nadžment, monitoring i evaluaciju, savje-tovanje u pogledu projektnih aktivnosti, nadzor izvršnih agencija i konsultanata, raspodjelu informacija i saradnju između entiteta kao i obuku uposlenika relevantnih ministarstava (Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine i Ministarstvo rada i žrtava rata). PES i pri-vatni pružaoci usluga će biti odgovorni za pojedine aktivnosti u okviru projektnog i ugovora o uslugama. Status projekta Projekt je odobren od strane Odbora Svjet-ske banke 15. juna 2004. godine i postao je efektivan u decembru 2004. godine. Priprema za pružanje usluga pri zapošl-javanju je trenutno u toku i izvodi se sa en-titetskim i kantonalnim službama za zapošljavanje. Očekuje se da će prva grupa korisnika usluga započeti primati pomoć već prije augusta 2005. godine. Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Goran Tinjić


21

tel. (387-33) 440-293, fax 440-108 [email protected] Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Maniza Naqvi tel. (1-202) 458-1938

[email protected] Vanjski PIU SESER-Federacija Bosne i Hercego-vine Marko Pejčinović, direktor

Tel/fax (387-33) 279-180/1 Fond za razvoj i zapošljavanje, RS Zoran Đerić, direktor tel.(387-51) 221-270 fax 217-947

DRUGI KREDIT ZA PRILAGOĐAVANJE SOCIJALNOG SEKTORA (SOSAC II)


U TOKU51,00

KREDIT RASPOLOŽIV DATUM ZATVARANJA KREDITA 30-juni-2006

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Svjetska Banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva

51,00 51,00

0,00


SB 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

51,00 51,00

SB uprav. 0,00 0,00 0,40

11,60 0,00

51,00 51,00

Ukupno fin. 0,00 0,00 0,50

13,63 0,00

51,00 51,00

Ciljevi Cilj projekta Drugi kredit za prilagođa-vanje socijalnog sektora (SOSAC II) je da da podršku reformi u programima transfera gotovine i institucija Bosne i Hercegovine koje reorjentiraju socijalnu zaštitu putem programa u cilju zaštite najsiromašnijih i najugroženijih na fiskalno održiv način. To je u skladu sa širim naporima da se smanji i preorijentiše javna potrošnja ka prioritet-nim potrebama i da se riješi pitanje pod-ručnih disbalansa u oba entiteta. Pred-metna pitanja su ključni elementi bh Srednjoročne strategije za smanjenje siro-maštva (PRSP) Specifično prioritetni ciljevi programa su da: - oosigura da pružena zaštita ratnim inva-lidima i porodicama preživjelih bude više fokusirana na najonesposobljenije; - poveća uticaj i efikasnost mreže socijalne zaštite za najsiromašnije, posebno soci-jalnu pomoć i usluge , uključujući jačanje

uloge nevladinog sektora; - konsolidira odgovarajuću institucionalnu strukturu za službe za zapošljavanje na Državnom i entitetskim nivoima, te reori-jentiše aktivne politike rada u cilju podi-zanja efikasnosti, transparentnosti i rezul-tata zapošljavanja; - unaprijedi efikasnost i vrijednost pro-grama za onesposobljene i u pogledu pen-zija, uključujući harmonizaciju politika o penzijama između entiteta u Bosni i Her-cegovini; i - osigurada reforma socijalne politike bude učinjena na osnovi kvalitetnijih infor-macija kako unutar sistema, tako i prema javnosti, a da se mjerenja životnog stan-darda rade na efikasniji način i blagovre-meno. Opis projekta Predloženo je da SOSAC II bude u iznosu od 51 miliona USD, koji bi trebao biti is-plaćen u dvije tranše. Program je odobren od strane Odbora Svjetske banke 15 juna

2004. godine. Ipak, odluka o efektivnosti programa je odložena dok Banka ne primi dovoljno uvjeravanja od vlasti Federacije Bosne i Hercegovine o njihovim kontinui-ranim naporima u podršci reformskim rasporedima uz pojašnjenje o značajnim koracima u cilju osiguranja ispunjavanja uvjeta za puštanje sredstava druge tranše projekta SOSAC II. U cilju omogućavanja Vladi da ispuni zadatke predviđene re-formskim rasporedima, pružena je dodatna pomoć kroz pripremu određenih reformi u okviru Kredita za Tehničku Pomoć Soci-jalnom Sektoru (SOTAC) , uz dodatni fi-nansijski paket. Krajnji rok za proglašenje efektivnosti kredita SOSAC II je 14. de-cembar 2005. godine. Kontakt Svjetska banka, ured u Washington-u D.C. Snežana Plevko [email protected]


22

PROJEKT RAZVOJA MALIH KOMERCIJALNIH POLJOPRIVREDNIH PREDUZEĆA


U TOKU14,13

KREDIT RASPOLOŽIV PROLONGIRANI DATUM ZATVARANJA KREDITA

28-jul-2003 31-dec-2009

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Vlade BiH (lokalni partneri) Svjetska Banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva

2,13 12.00 14,13

0,00


SB 0,00 0,00 0,40 11.60 0.00

12.00

SB uprav. 0,00 0,00 0,40 11.60 0.00

12.00

Ukupno fin. 0,00 0,00 0,50 13.63 0.00

14.13 UvodMale, privatne farme koje proizvode hranu za potrebe domaćinstava i sa malim viškom proizvoda za potrebe tržišta, dominiraju poljoprivrednom proizvodnjom u Bosni i Hercegovini. Produktivnost je na niskom nivou uslijed zastarjelosti tehnologije, ekstenzivnih sistema proiz-vodnje, te ograničene raspoloživosti kapi-tala za potrebe infrastukture farme i ulaza, a sve uz nedostatak navodnjavanja. Stimu-lacija ovih poljoprivrednika za povećanjem viška koji se plasira na tržište je slaba, jer je struktura marketinga za većinu poljo-privrednih proizvoda slabo razvijena, sis-tem prikupljanja proizvoda je neadekvatan, a većina poljoprivrednih subjekata koji se bave preradom poljoprivrednih proizvoda neefikasni su i nisu u mogućnosti da ponude povoljne cijene, kontrolu kvaliteta, kredit ili tehnologiju proizvođačima. Uprkos značajnoj podršci od strane Među-narodne zajednice, većini privatnih farmera i prerađivača poljoprivrednih pro-izvoda nedostaju sredstva za korištenje prednosti više otvorene ekonomije u posl-jednjim godinama te nove trgovinske razmjene, cijena i politika subvencija koji su od pomoći u tržišnoj ekonomiji. Osnovna tema predloženog projekta su ši-roko utemeljen rast održive, u privatnom sektoru komercijalne poljoprivrede. Pri-vatni poljoprivrednici, prerađivači i tržišni agenti, imali bi najveću korist. Projekt bi trebao podržati inicijative nominirane od strane zajednica, a na tržišnoj osnovi pro-izvodnje. Projektno područje locirano je na jugoistoku Bosne i Hercegovine i obuhvata Čapljinu, Ljubuški, Mostar, Neum i Stolac u Federaciji Bosne i Hercegovine, te Tre-binje, Berkoviće i Ljubinje-općine u Re-publici Srpskoj. Projektni ciljevi Razviti komercijalnu poljoprivrednu proiz-vodnju malog obima integriranu u tržište u odabranim područjima sa niskim stepenom prihoda, a koje imaju velike potencijale u Bosni i Hercegovini. Projekt treba: (1) ohrabriti farmere da usvoje produktiv-nije i profitabilnije proizvodne sisteme i povećaju stepen utrživosti za njihove višk-ove proizvoda,

(2) pomoći farmerima u marketingu za nji-hove proizvode putem uspostavljanja kooperativa u novoj formi, te drugih mar-ketinških udruženja, (3) kreirati dinamičnu komercijalnu poljo-privredu putem jačanja veza između farmera i tržišta kroz promociju investicija privatnog sektora i kreditiranja farmerstva, prerade poljoprivrednih proizvoda i trgo-vine, (4) olakšavanju izvoza poljoprivrednih proizvoda, uključujući one koji se mogu plasirati uz pružanje informacija i tehničke pomoći, (5) podržati mjere i investicije u cilju jača-nja fizičke i institucionalne infrastrukture ruralnih zajednica. Putem svih naprijed navedenih aktivnosti, projekt bi trebao kreirati više pogodno po-slovno okruženje na nivou farmi, pre-duzeća i općina. Porast proizvodnje i pro-duktivnosti, kao rezultat projektne imple-mentacije, povećat će opseg farmerstva i dohotka u ruralnim područjima, te re-ducirati nezaposlenost i siromaštvo. Opis projekta (I) Integriranje tržišta-ojačati veze među farmerima, privatnim proizvođačima u po-ljoprivredi i tržištima neophodnim za dina-mičnu komercijalnu poljoprivredu; (a) razvoj tržišta- razviti i unaprijediti obe-zbjeđenje siguranje informacija o tržištu svim učesnicima u lancu vrijednosti; (b) kvalitativna unaprjeđenja- pomoći pri razvoju specifikacija kvaliteta i ispravnosti namirnica konzistentnim sa tržišnim mo-gućnostima i zahtjevima legislative EU i drugih međunarodnih tržišta; (c) kooperative i razvoj udruženja- ojačati grupe farmera, udruženja i marketinških kooperativa u cilju omogućavanja da mali farmeri efikasno učestvuju u visoko kvali-tetnim poljoprivrednim tržištima. (II) Podrška privatnoj poljoprivrednoj proi-zvodnji- ojačati ulogu privatne poljoprivre-dne proizvodnje u cilju osiguranja efek-tivne potražnje za dodatnu vrijednost pol-joprivrednih proizvoda; (a) razvoj prijedloga za banke- olakšati pri-stup bankarskim kreditima za komercijalne farmere, prerađivače, pakere, trgovce, kooperative i privatna veleprodajna tržišta

u cilju finansiranja profitabilne poljo-privredne proizvodnje, prerade i investicija u marketingu; (b) krediti preduzećima-osigurati sredstva za podršku poljoprivrednih preduzeća; (c) tehnička pomoć- tehnička pomoć i obuka u cilju ojačavanja kapaciteta učest-vujućih komercijalnih banaka za potrebe evaluiranja kredita SME-ovima u poljo-privredi. (III) Razvoj komercijalne poljoprivrede- odgovoriti na glavna ograničenja inhibira-jući razvoj komercijalnog farmerstva usli-jed nedostatka tehnologija moderne proiz-vodnje i prerade, nedovoljnoj raspoloživosti kredita za obrtni kapital i nepouzdanom vodosnabdijevanju; (a) razvoj tehnologije-podržati individu-alne proizvođače, grupe u zajednicama i poljoprivredne prerađivače u testiranju i razvoju tehnologije koja je odgovarajuća za identificirane tržišne mogućnosti putem programa grantova na natječajnoj osnovi; (b) mikro-kredit osiguratipristup putem postojećih mikro-kreditnih organizacija za individualne SME farmere u cilju finan-siranja obrtnog kapitala, te malih kapital-nih unaprjeđenja; (c) rehabilitacija irigacije-obnoviti i opra-viti postojeći irigacioni sistem infras-trukture i razviti navodnjavanje i irigaciju u kraškim područjima za potrebe stočnog fonda. Plan za implementaciju Projekt bi trebao biti implementiran u še-stogodišnjem periodu od 2003. do 2009. godine. Ministarstva poljoprivrede u Fede-raciji i Republici Srpskoj nadgledati će im-plementaciju projekta. U cilju nadzora us-postavljeni su PIU (Jedinica za implemen-taciju) u Federaciji Bosne i Hercegovine i APCU u Republici Srpskoj, a koje će biti direktno odgovorne za implementaciju. Nabavka Koristiće se IDA-ine procedure za nabavku roba i usluga za potrebe projekta. Projektna dostignuća Napredak u projektnoj implementaciji je na zadovoljavajućem nivou. Veći dio ob-nove u pogledu irigacije predviđene pro-jektom je završen u Republici Srpskoj i


23

skoro završen na području Federacije Bos-ne i Hercegovine. Preostali dio aktivnosti-radova u Federaciji je od relativno manjeg značaja, koji ukoliko ne bude završen od strane ugovarača, može biti transferiran za-jedno sa odgovarajućim budžetskim sredstvima u korist lokalnih Udruženja za korištenje voda za iste namjene. Novi pri-jedlozi su prezentirani u Republici Srpskoj kako bi se načinile uštede unutar budžeta za potrebe irigacije, a za sistem od deset malih kanala na istoku od Trebinja, uzduž rijeke Sušica (pritoke rijeke Trebišnjice). U pitanju je izvor koji napaja irigacioni sistem za Dabarsko polje. Prijedlozi su pri-premljeni na kvalitetan način i uz učešće korisnika vode. Priprema analize ispla-tivosti je u toku. Lanac snabdijevanja i program marketinga za projekt se dobro odvija. Potencijalno profitabilni koor-dinirani poljoprivredni lanci za snabdi-jevanje u projektu su identificirani i sa-drže; vino, voće, povrće i med kao pod-sektore kako u Federaciji tako i u Repub-lici Srpskoj. Zajednički problemi sa kojima se suočavaju učesnici u ovim robnim lan-cima su mogućnosti proizvođača da pouz-dano proizvedu potrebni kvalitet i količinu kako bi mogli snabdijevati ugovorena tržišta. Serije prijedloga za potrebe izgrad-nje tržišne integracije u predmetnim pod-

sektorima su pripremljene zajednički i obuhvataju obavezujuće vremenske odred-nice i planove. Isti obuhvataju jačanje far-meskih udruženja, obučavanja proizvođača dobrim poljoprivrednim praksama i un-aprijeđivanju postrojenja za testiranje i kontrolu kvalitete. Kreditne linije koje su raspodijeljene putem mikrokreditnih insti-tucija, usprkos sporom startu, trenutno se obavljaju na zadovoljavajući način. Učest-vujuće mikrokreditne organizacije su skoro u potpunosti raspodijelile raspoloživa fi-nansijska sredstva u okviru projekta. Ipak, pružanje zajmovnih sredstava od strane komercijalnih banaka je tek krenulo; Nova banka je nedavno podijelila kredite u korist prva tri pod-zajma. Napredak načinjen u okviru natječajnog grant programa je nezadovoljavajući. Proces za odabir i dod-jelu natječajnih grantova je bila nepotrebno spora i neefikasna, a od strane Zajedničke Komisije za Dodjelu Natječajnih Grantova, koja nije uspjela da poduzme odgovarajuću pripremu i donošenje odluka o procesu od-abira i dodjele grant sredstava. Akcioni planovi su razvijeni kako bi se naprijed navedeni nedostatci otklonili. Projektna raspodjela u iznosu od 2,6 miliona USD (22%) je započela 12. maja 2005. godine. Očekuje se da ista pokaže trend brzog povećanja u narednih 7 mjeseci kako je

pružanje zajmova od strane komercijalnih banaka sada u funkciji. Ukupna projektna implementacije je sada na zadovoljava-jućem nivou usprkos sporom početku. Kontakt Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Mirjana Karahasanović Tel: (387-33) 440-293 fax 440-108 [email protected] Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Rapeepun Jaisaard Tel: (1-202) 458-4057 [email protected] Vanjski Marinko Božić, Ministar Alojz Dunđer, PIU Koordinator FBiH Ministarstvo poljoprivrede, vodopri-vede šumarstva Tel: (387-33) 213-009 fax 213-098 [email protected] Rodoljub Trkulja, Ministar RS Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnih resursa, Republika Srpska, Banja Luka Tel: (387 51) 305-777 fax305-776

PROJEKT ZA TEHNIČKU POMOĆ SOCIJALNOM OSIGURANJU (SITAP)


U TOKU11,67


3-okt-2003 31-dec-2007

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Vlade Bosne i Hercegovine Ujedinjeno Kraljevstvo, DFID (grant) Svjetska Banka (kredit 7+2 dodat. finansiranja) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva

0,94 1,73 9,00

11,67 0,00


SB 0,00 3,40 0,90 4,70 0,00 0,00 9,00

SB uprav. 0,00 4,10 1,10 5,43 0,00 0,00

10,63

Ukupno fin. 0,00 4,20 1,20 6,27 0,00 0,00

11,67 Projektni ciljevi Cilj predloženog projekta je da ojača efika-snost i efektivnost zdravstvenog i penzij-skog sistema osiguranja putem obezbjeđe-nja siguranja kvalitetne tehničke pomoći i obuke za provođenje postojećih reformi i pomoći pri dizajniranju opcija za buduće reforme u sektoru socijalnog osiguranja. Opis projekta Projekt će obezbijediti sigurati tehničku pomoć koja bi trebala olakšati proces učenja institucija kroz mehanizme rješavanja problema u tri relevantna područja interesa: (i) efikasna imple-mentacija reformi povezanih sa zdravst-vom i penzijama podržanim u okviru PFSAC-a II; (ii) iscrpne analize ključnih pitanja vezanih za politike koje pogađaju sistem penzijskog i zdravstvenog osigu-ranja u cilju razvoja dobro utemeljenih preporuka za buduće reforme; i (iii)

tehnička pomoć i ograničena investiciona podrška u cilju ojačavanja aspekata EBF operacija, koje imaju izgleda da budu srž mandata, a bez obzira na okvir politika u kojima djeluju. Predložene su sljedeće tri komponente: 1. Razvoj okvira politike za socijalno osiguranje (4.19 miliona USD) Ova komponenta će podržati efikasnu im-plementaciju reformi povezanih sa zdrav-stvom i penzijama podržanim u okviru PFSAC-a II i razvoj kapaciteta relevantnih ministarstava socijalnog sektora i ključnih institucija socijalnog osiguranja u cilju for-muliranja strategija i mehanizama na una-prjeđenju mobilizacije sredstava i njihovog korištenja, uz istovremeno proširenje op-sega pokrivanja osiguranja. Ključne zna-čajke ove komponente su transfer znanja i izgradnja kapaciteta. Predviđene su i slije-dećih pet potkomponenti:

(i) ekspanzija pokrivanja i prenosivost zdravstvene zaštite i penzijskih pri-nadležnosti (ii) izvještavanje, kontrola i provedba opo-rezivanja na dohodak (iii) grupiranje rizika i racionalizacija pro-vizija za usluge (iv) ugovaranje zdravstvenih usluga (v) srednjoročne reforme penzionih politi-ka 2. Organizacijski menadžment (3,92 mi-liona USD) Ova komponenta će podržati: (a) razvoj i rafiniranje sveukupnih strategijskih ciljeva, institucionalnih mandata, te poslovnog pla-niranja u sektoru zdravstva i penzija. Kom-ponenta će, također, obuhvatiti investicije za jačanje sposobnosti uposlenika unutar organizacija u cilju provedbe njihovih politika i uloga relevantnih službi, (b) efi-kasnu provedbu aktivnosti u okviru Ok-


24

virne projektne komponente, zajedno sa efikasnom implementacijom već odo-brenih reformi u penzijskom i zdravst-venom sektoru unutar projekta PFSAC II. 3. Podrška projektnoj implem. (1,10 mi-liona USD) Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, Penzioni fondovi, Fondovi zdravstvenog osiguranja, Poreska uprava i Ministarstvo civilnih poslova na entitetskom nivou bit će implementacione agencije za predmetni projekt. Zbog institucionalnih kapaciteta već razvijenih od strane MOH Jedinice za projektnu implementaciju (PMU) u Fed-eraciji i Projektne jedinice za koordinaciju (PCU) u Republici Srpskoj, će biti odgo-vorne za projektnu koordinaciju. PMU i PCU bit će podržane Upravnim odborom za projekt koji sačinjavaju visoki zvanič-nici iz obje implementacione Agencije i entitetskih ministarstava finansija, a u cilju nadzora nad projektnom implementacijom, te pomoći u cilju razrješenja kompleksnih pitanja koja mogu proizaći iz imple-mentacije projekta, a ne mogu biti riješena na nivou pojedine institucije. Dodatno na koordinaciju, PCU/PMU bit će odgovorna za implementaciju funkcija kao što su: pro-jektno računovodstvo, nabavka i raspod-jela sredstava. Projektna dostignuća Projekt je odobren od strane Odbora na dan 10. juna 2003. godine. Započinjanje radionice i seminara o penzijama održani su u julu 2003. godine. Kredit je postao efektivan 3. oktobra 2003. godine. Od tada, osam ugovora za konsultantske usluge su bile predmetom tenderske pro-

cedure i ugovaranja su završene.. Odre-đene aktivnosti kao što su : (i) horizontal-nni funkcionalni pregled penzionih fon-dova i (ii) vertikalni funkcionalni pregled penzionih fondova su skoro završeni, ko-načni izvještaji podneseni i očekuje se nji-hovo odobrenje. Ostali se nalaze u pood-makloj fazi kako slijedi: (iii) racionali-zacija opsega pružanja usluga i (iv) aktu-arne analize i obuka su predviđeni da se završe u augustu i julu 2005. godine-korespodentno. Ostale aktivnosti kao što su (v)savjetovanje penzijske administracije i (vi) razvoj informacijskih tehnologija i standarda su u toku, dok je (vii) razvoj srednjoročnog okvira za potrošnju zdravst-venog sektora sa opcijama za povećanje pokrivanja zdravstvenog osiguranja, pove-ćanje prenosivosti beneficija zdravstvenog osiguranja i reduciranju fragmentacije grupiranja rizika.,(viii) strateški i organi-zacioni razvoj je nedavno započeo. Proces nuđenja za preostale aktivnosti je već započeo ili će biti započeti do kraja 2005. godine kako je to i planirano. Odlaganja u podnošenju izvještaja od strane konsul-tanata i spori pregledi izvještaja od strane implementirajućih agencija usporavaju im-plementaciju kako je to predviđeno samomprocjenom projekta. Uvedene su korektivne mjere za poboljšanje stanja. Jedinicama za implementaciju su date smjernice za uvođenje tri vrste instru-menata za nadziranje kako bi se omogućilo njihovo pomno nadziranje implementacije na tromjesečnoj osnovi. O dodatnom finansiranju SITAP-a u iznosu od 2 miliona USD je uspješno pre-

govarano 25. maja 2005. godine. Očekuje se odobrenje od strane Odbora do 30. juna 2005. godine. Dodatna sredstva trebaju podržati (i) reviziju kantonalnih Fondova Zdravstvenog Osiguranja, velikih bolnica i pružalaca zdravstvenih usluga,(ii) razvoj pravnog i institiucionalnog okvira za us-postavljanje unificiranog sistema za procjenu onesposobljenja i (iii) Međuen-titetska Reformska Radna Grupa. Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Mirjana Karahasanović tel. (387-33) 440-293 fax 440-108 SB Sat: (5244) 3041 [email protected] Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Betty Hanan tel. (1-202) 473-4525 fax 4770711 SB Sat: (5220) 34525 [email protected], Vanjski Federacija Bosne i Hercegovine Ministarstvo zdravlja SITAP PIU, Ministar Ibrahim Ramić Direktor Tel: (387-33) 203-477 fax 203 478 Republika Srpska Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Jedinica za Koordinaciju Projekta Dr. Gordan Jelić, Direktor Tel: (387 51) 319-161 fax319-168


25

PROJEKT UPRAVLJANJA NAD ČVRSTIM OTPADOM


U TOKU21,00


17-okt-2002 29-feb-2008

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Vlade BiH Svjetska banka (povoljan zajam, ) UKUPNO FINANSIRANJE NEOSIG. SREDSTVA

3,00 18,00 21,00

0,00


S.B. 2,80 2,00 1,50

11,20 0.00 0,00

18,00

S.B. uprav. 2,80 2,50 1.50

11,20 0.00 0,00

18,00

Ukup.sred. 3,00 2,80 1,70

13,50 0.00 0,00

21,00

Ciljevi Glavni ciljevi predloženog projekta su da: (a) na efikasan način unaprijede usluge od-laganja čvrstog otpada u učestvujućim pri-oritetnim područjima; (b) povećaju admin-istrativni i tehnički kapacitet za upravljanje nad čvrstim otpadom na lokalnom i enti-tetskom nivou; (c) unaprijede povrat troš-kova u sektoru i unaprijede učešće privat-nog sektora; (d) riješe probleme okoliša i reduciraju stepen opasnosti po zdravlje us-lijed neodgovarajućih sistema prikupljanja i odlaganja čvrstog otpada. Opis A. Komponenta upravljanja nad čvrstim otpadom - Rehabilitacija odlagališta - Zatvaranje divljih deponija - Prateća oprema za podršku infrastrukturi prikupljanja - Stanice za transfer B. Institucionalno jačanje l. Program javnih komunikacija i nadzora nad okolišem 2. Srednjoročni poslovni plan C. Inženjerijske usluge/Tehnička pomoć - Inženjerijske usluge za potrebe dizajnira-nja i nadzora izgradnje - Tehnička pomoć za upravljanje nad otpa-dom i funkcioniranje odlagališta D. Jedinica za upravljanje projektom (PMU) E. Operativni troškovi Aranžmani Implementacije Projekt bi trebao biti implementiran tokom fiskalnih perioda 2002.-2007. pod sveu-kupnom odgovornošću Ministarstva za ur-banizam i prostorno uređenje u Federaciji, te Ministarstva stanodavstva, izgradnje i okoliša. Jedinica za upravljanje nad pro-jektom (PMU) uspostavljena je u Fed-eraciji, obuhvatajući pitanja nabavke i fi-nansijskog menadžmenta za potrebe pred-loženog predmetnog projekta. PMU na odgovarajući način participiraju u procesu. Sastavi za projektnu implementaciju (PIT’s) bit će locirani u preduzećima za kruti otpad i rukovodit će poslovima na odlagalištu. PMU imaju sveukupnu odgo-

vornost za implementaciju, uključujući na-bavku i aktivnosti vezane za finansijski menadžment. PMU će rukovoditi imple-mentacijom projekta, a PIT-ovi će blisko sarađivati sa PMU-ovima. PMU-ovi se nalaze u procesu angažiranja iskusnog stručnjaka za pitanja nabavke (spoljni kon-sultant), a u cilju pomoći u pitanjima na-bavke kada to bude potrebno kao i u pitan-jima nadzora tokom prve godine projektne implementacije. Trenutno, stručnjak na privremenim poslovima nabavke uposlen je u cilju pomoći PMU-u u pogledu final-iziranja tenderske dokumentacije za prvu godinu investicija. Nabavka Koristiće se IDA procedure za nabavku roba i usluga za potrebe projekta. PMU će imati primarnu odgovornost za pitanja na-bavke. Projektna dostignuća Svjetska banka odobrila je kredit 20. juna 2002. godine, a kredit je postao efektivan 31. oktobra 2002. godine. Regioni uključeni u predmetni projekt su slijedeći: Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Sarajevo, Tuzla, Mostar i Zenica. Bijeljina će biti prvo međuentitetsko regionalno odlagalište za otpad u Bosni i Hercegovini, nakon rata. Rad na izdavanju potrebnih dozvola i odobrenja je u toku. Rad na pripremi za rehabilitaciju postojećih odlagališta za-počeo je u svim regionima. Nabavkom kompaktora - nabijača, utovarivača i vaga za mjerenje, započela je radnja. Nabavka ili Program hitnih radova koji uglavnom obuhvataju pristupne ceste i ograde, već napreduju. Očekujući datum završetka predmetnog programa je septembar 2003. godine. Baza podataka o divljim deponi-jama u svim učestvujućim regionima je već pripremljena, a dizajniranje i tehnička dokumentacija su u procesu pripreme za potrebe čišćenja i zatvaranja prvog divljeg odlagališta u regionu Banja Luke. Modul i od tri intenzivna modula obuke za me-nadžere i uposlenike preduzeća za kruti ot-pad, održan je u maju 2003. godine, modul

II u oktobru 2003.g. a modul III u oktobru 2004. godine. Modul i i II su fokusirani na upravljanje i organizaciju sektora čvrstog otpada; planiranje i operacije stanica za transfer; i planiranje, dizajniranje i funk-cionisanje odlagališta. Modul III je fo-kusiran na upravljanje odlagalištima čvrstog otpada, ekonomisanjem sanitarnih odlagališta i pregledom prethodne obuke. Javna kampanja o upoznavanju javnosti će uskoro započeti i izvršiti će se na nivou Bosne i Hercegovine. Opći program ko-municiranja na području cijele zemlje bi trebao povećati nivo upoznatosti o od-laganju čvrstog otpada i konceptu među-općinskih odlagališta, potrebama za adek-vatno prikupljanje i odlaganje otpada iz domaćinstava, zdravstvenim i problemima okoliša uslijed neadekvatnog odlaganja ot-pada, održivosti, dajući posebnu pažnju na razvoj kapaciteta u komunalnim pre-duzećima i relevantnim Ministartvima. Kontakt Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Vesna Frančić Tel: (387-33) 440-293 fax 440-108 SB Sat.: (5244) 3041 [email protected] Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Seema Manghee Tel: (1-202) 473-5702 SB Sat.: (5220) 35702 [email protected] Vanjski Ramiz Mehmedagić, Ministar Aida Kapetanović, PMU Koordinator FBiH Ministarstvo urbanizma i prostornog uređenja, Sarajevo Tel: (387-33) 667-801 fax 663-548 Mensur Šehagić, Ministar RS Ministastvo stanodavstva, izgradnje i okoliša, Banja Luka, tel.(387 51) 215-511/215-536; fax215-548


26

PROJEKT OBNOVE ELEKTRIČNE ENERGIJE III


U TOKU231,10


16-jan-2002 31-mart-2006

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Agency for International Development EBRD EIB Evropska komisija Njemačka (grant KFW) Norveška(NORAD) Ostali lokalni izvori finansiranja Ostali inostrani izvori finansiranja SDC Španija Ujedinjeno Kraljevstvo(grant-DFID) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

19,80 44,20 53,60 1,80 2,90 6,20

21,00 13,60 14,00 18,00 1,00

35,00 231,10

0,00


SB 3,00

31,00 1,00 0,00 0,00 0,00

35,00

SB uprav. 3,00

31,00 1,00 0,00 0,00 0,00

35,00

Ukupno fin. 136,90 75,20 1,00

18,00 0,00 0,00

231,10

Uvod Vlade Federacije i Republike Srpske dale su visoki prioritet kontinuiranoj obnovi elekroenergetskog sistema kao jednom od osnovnih metoda za pokretanje ekonom-skih aktivnosti. IDA, kao i ostali među-narodni donatori, podržavali su ovu ob-novu, uglavnom kroz Prvi i Drugi hitni projekt obnove električne energije (Cr. No. 2903, Power 1 i Cr. No. 3071, Power 2). Daljnje investiranje potrebno je kako bi se nastavio poratni program rekonstrukcije. Još od rata, razmjena električne energije između različitih dijelova BiH bila je ograničena zbog pada mnogih linija za prenos el. energije i zbog postojanja tri od-vojene vertikalno integrirane elektro-privrede. Zajednički energetski koordina-cioni centar (ZEKC) osnovan je u martu 1999. u cilju koordinacije rada bh energet-skog sistema na siguran, efektivan i efika-san način. Daljnji napredak u pravcu razmjene energije ogledao bi se u skla-panju više komercijalnih trgovinskih ugo-vora između tri preduzeća, spremnosti pre-duzeća da pomognu jedan drugom u hit-nim slučajevima i prihvatanju preporuka ZEKC za distribuciju energije. Sve tri elektroprivrede izrazile su podršku Bosni i Hercegovini u ponovnom pristupanju Ev-ropskoj Uniji za koordinaciju prenosa električne energije (UCTE). Prije rata Bosna i Hercegovina imala je je-dnu vertikalno integriranu elektroprivredu u društvenom vlasništvu. Trenutno postoje tri vertikalno integrirane elektroprivrede (dvije u Federaciji i jedna u Republici Srpskoj) koje opslužuju tri odvojene grupe konzumenata (Bošnjake, Hrvate i Srbe). Trenutnim aranžmanima nedostaje eko-nomska dimenzija koja je postojala prije rata. Također, nedostaje potencijalna korist od konkurencije i koordinacija (niži trošk-ovi i cijene, veći kvalitet i pouzdanost). Do sada, premda su privatni investitori iska-zali interes, nije bilo privatnih investicija u

ovaj sektor. Uključenje privatnih sub-jekata, posebno ako dolaze iz inostranstva, može donijeti vrijednu ekspertizu kao i nove izvore investicija. Međutim, privati-zacija može zahtijevati značajne garancije od treće strane kako bi se smanjili percipi-rani rizici. Izazov za budućnost je da se ustanove jasne politike reforme u Fed-eraciji i Republici Srpskoj, njena ugradnja u zakonodavstvo iz oblasti el. energije na fonu sa razvojem u Evropskoj uniji, us-postavljanje regulatornog okvira i uspos-tavljanje strukture u sektoru električne en-ergije koja stvara uvjete za pojavu kon-kurencije i privatizaciju. Vlade oba entiteta sada pripremaju politike za reforme u sek-toru energije, u skladu sa naprijed navede-nim, i uz pomoć međunarodnih konsulta-nata. Ove politike bit će konzistentne sa Direktivom 96./92. Evropskog Parlamenta i Vijeća od 19. decembra 1996. u pogledu zajedničkih pravila za interno tržište elek-trične energije. Ova direktiva uspostavlja uvjete za liberalizaciju tržišta električne energije u kojem bi kompanije za prenos el. energije i barem najveći krajnji potrošači, trebali imati pravo da sami oda-beru snabdjevača el. energijom. Za politike Federacije i Republike Srpske očekuje se da oosiguraju restruktuiranje sektora, uključujući korporatizaciju i komercijalan rad kompanija u sektoru energije, pristup prenosnoj mreži pod istim uvjetima, te us-postavljanje nezavisnog operatora sis-tema(NOS-ISO). Državna i entitetske vlade su pripremile zakone, također, uz međunarodnu pomoć, a predmetni zakoni su usvojeni od strane odgovarajućih Par-lamenata. Regulatorna Komisija je us-postavljena u oba entiteta i na Državnom nivou. Entitetske Regulatorne Komisije se bave pitanjima proizvodnje i distribucije, a Državna Regulatorna Komisija pitanjima prijenosa električne energije. Državni za-kon o uspostavljanju jedinstvene kom-panije za prijenos električne energije i

Nezavisnog Operatora Sistema je usvojen i predmetne dvije institucije su formirane. Restruktuiranje komponenata vezanih za distribuciju i proizvodnju energije su u to-ku. Ciljevi projekta Razvojni cilj projekta je da nastavi post-konfliktni program obnove u sektoru elek-trične energije i da osigura pristup pouzda-noj, jeftinijoj električnoj energiji koja bi bila distribuirana uz manji sigurnosni i manji rizik za okoliš i uz bolje pokrivanje troškova snabdjevača. Rezultati kompo-nenti koji doprinose ostvarenju navedenog cilja uključuju: - povećani kapacitet prenosa; - povećani kapacitet distribucije; - bolje funkcioniranje bh. elektroprivred-nog sistema na integriranoj osnovi; - uspostavljanje zakonskog i regulatornog okvira koji stvara uvjete za konkurenciju i eventualnu privatizaciju; - bolju raspoloživost i sigurnost hidroe-lektrana; - smanjeno zagađenje termoelektrana; - institucionalnu izgradnju putem korpo-ratizacije elektroprivreda i rad na komerci-jalnoj osnovi. Opis projekta Postoji sedam projektnih komponenti. Prva obnavlja visokonaponsku mrežu započetu u okviru Drugog projekta obnove elek-trične energije. Druga komponenta finan-sira obnovu ključnih podstanica za prenos električne energije. Treća uspostavlja nad-zornu kontrolu i sistem prikupljanja poda-taka i udružena je sa telekomunikacionim objektima. Sredstva iz četvrte komponente finansiraju unaprjeđenje sigurnosti i raspo-loživosti hidroelektrana. Peta komponenta investira u kontrolu zagađenja od strane termoelektrana. Šesta komponenta po-država investicije u podstanice za distri-buciju sa fokusom na područja za povratak izbjeglica, teško oštećena i odsječena pod-ručja koja imaju nedovoljno ili nemaju


27

snabdijevanje električnom energijom, područja koja uslijed ratne štete imaju veze privremene naravi, a snabdijevanje strujom je nepouzdano i nesigurno i područja koja imaju ozbiljno preopterećenu mrežu zbog povrata izbjeglica. Sedma komponenta pruža tehničku pomoć i obuku na polju nabavke i implementacije fizičkih kompo-nenti među ostalim potkomponentama.

Kontakti Svjetska banka Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Iftikhar Khalil Tel: (1-202) 458-4171 fax 614-1585 [email protected] Vanjski Nedeljko Despotović, PIU direktor,EPBiH, Sarajevo

tel. (387-33) 652-056 fax 525-236, 653-004 Josip Jerković, direktor Elektroprivreda HZHB Mostar tel. (387 36) 323-788 fax 322-831 Milan Bejat, direktor Elektropriveda RS, Banja Luka, Tel: (387-51) 215-645, fax 215-667

PROJEKT ZA POTICAJ TRGOVINE I TRANSPORTA U JUGOISTOČNOJ EVROPI (TTFSE)


U TOKU14,80


22-feb-2001 30-sept-2005

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)FBIH (lok. Partner) Vlade BiH (lok. partner) RS (lok. partner) SAD (grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva finansiranja

2,20 0,20 0,80 0,70

11,00 14,90

0,00


SB 3,50 5,00 2,50 0,00 0,00

11,00

SB uprav. 5,00 6,30 0,00 2,90 0,00

14,20

Ukupno fin. 5,00 7,00 0,00 2,90 0,00

14,90

Uvod U okviru Projekta za Poticaj Trgovine i Transporta u Jugoistočnoj Evropi, vlade Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, BJR Makedonije, Moldavije, Rumunije i Jugoslavije su tražile od Svjet-ske banke podršku njihovim Carinskim upravama i Graničnim Agencijama u cilju modernizacije istih uz poboljšanje granič-nih prelaza. Ciljevi Na regionalnom nivou, uspostavljen je upravni odbor u cilju osiguranja foruma za razmjenu iskustava između naprijed nave-denih zemalja, kolektivnog usaglašavanja procedura prema standardima Evropske unije, te koordinacije operativnih praksi na graničnim prijelazima, uparenim između dvije susjedne zemlje. Stoga, ovaj program ima za cilj da: (i) smanji troškove trans-porta i trgovine; (ii) reducira krijumčarenje i korupciju na graničnim prijelazima; i (iii) ojača regionalno partnerstvo i proširi re-gionalnu trgovinu-razmjenu. Troškovi programa i finansiranje U Bosni i Hercegovini, projekt je fo-kusiran na poboljšanje zgrada graničnih prijelaza, dok Evropska Komisija osigu-rava veliku pomoć Carinskim Upravama, putem njihovog granta koji je u funkciji. Ukupna cijena projekta predviđena je u vrijednosti od 14,8 mil. USD (u ekviva-lentnoj vrijednosti). IDA kredit u ekvi-valentnom iznosu od 11 mil. USD finan-sirao bi oko 74% od ukupnog iznosa. Vlada Sjedinjenih Američkih Država pruža grant u visini od 0,7 mil. USD, namije-njenih za mjerenje uspješnosti izvedbe (potrebno vrijeme / efektivnost kontrola) te unaprjeđenja izvedbe na šest pilot lokacija (graničnih prijelaza i terminala za pregled) u cilju osiguravanja da fokusirani napori graničnih agencija su u funkciji i kvalitet-

niji za korisnike. Kvalitet izvedbe je ob-javljen online na tromjesečnoj osnovi. Vlada će finansirati preostalih 3,2 mil. USD, oko 21% ukupne predviđene sume. Implementacija Projekt, koji je postao efektivan u decem-bru 2001, jedan je od osam paralelnih pro-jekata u zemlji povezanih u okviru TTFSE programa. Trajanje kredita je produženo za jednu godinu (do 30.9.2005), nakon što se Vlada usaglasila sa Bančinim uvjetima u pogledu završetka radova na graničnim prijelazima Izačić i Rača. (Granični prije-laz Brod je izostao) te raspoloživosti ko-finansiranja. Banka je, također, odobrila realokaciju kreditnih sredstava, odobra-vajući transfer neiskorištenih sredstava iz RS u korist Federacije Bosne i Hercegovi-ne u cilju olakšavanja završetka radova na GP Izačić. U februaru 2003.g. TTFSE pro-jekt je inicirao radove na pilot lokacijama. Od tada, postignut je značajan napredak na pilot lokacijama. Vrijeme procesiranja na pilot lokaciji Orašje opalo je sa 92 minute u februaru 2003.g. na 15 minuta u aprilu 2005.g.; na lokaciji Rača vrijeme je opalo sa 73 minute na 16 minuta. U objektu za pregled u Gru-dama, u 30% kamiona pregledana je roba za manje od 15 minuta u aprilu 2005.g. Naprijed navedeni pokazatelji utemeljeni su na kalkulacijama tokom tri dana za svaki mjesec. Privredna komora zajedno sa BIHPRO komisijom (javno-privatna ko-misija za olakšavanje trgovine i transporta) i profesionalnim udruženjima, završili su aktivnosti kojima će se olakšavati trgovina. Obuka u 48 seminarskih jedinica je ponu-dila za više od 1.155 učesnika SME-ova obnovu znanja u temama kao što su: Inco-terms, metode plaćanja, poslovna etika do-kumenti za komercijalne transakcije i

transportne operacije. Projekt je podržao uspostavljanje Kursa Učenja na daljinu za operatore drumskog transporta, a uz partnerstvo sa Komorom i Međunarodnom asocijacijom operatora drumskog transporta. Preostala neriješena pitanja Jedino preostalo neriješeno pitanje je in-staliranje laboratorijske opreme za carinu, a koja je nabavljena u okviru Kredita. Oprema je isporučena prije godinu dana a nije stavljena u funkciju zbog neodređi-vanja odgovarajuće lokacije za istu. Ujed-injenje dvije pređašnje carinske uprave (Federacije i RS) u jednu organizaciju, Uprava za Indirektno Oporezivanje (ITA), možda je doprinijela u zamagljivanju vlas-ništva: laboratorijska oprema je trebala biti instalirana u Banjoj Luci kako bi koristila Republici Srpskoj. ITA je sada započela novi tenderski proces za prostorije gdje će se smjestiti laboratorija. Ukoliko ista ne bude instalirana do 31 jula 2005. godine, već produžena Potvrda o konačnom prihvatanju će stupiti na snagu, oslobađa-jući ugovornu stranu preostale obaveze u pogledu instaliranja opreme. Više o TTFSE na http:// ww.seerecon.org /-RegionalInitiatives/ttfse.htm Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Nikola Kerleta Tel: (387-33) 440-293 fax 440-108 [email protected] Paulus Guitnik [email protected] Vanjski PIU Federacije BiH Kemal Karkin, direktor tel/fax (387-33) 664 831


28

PROJEKT URBANE INFRASTRUKTURE I PRUŽANJA USLUGA


U TOKU20,00


15-dec-2009

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Svjetska banka (povoljan zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva finansiranja

20.00 20.00

0.00


SB 0.00 0.00 3.00

17.00 0.00

20.00

SB uprav. 0.00 0.00 3.00

17.00 0.00

20.00

Ukupno fin. 0.00 0.00 3.50

19.00 0.00

22.50 Projektni cilj predloženog projekta je tro-struk: (i) unaprijediti raspoloživost, kvalitet i pouzdanost osnovnih općinskih usluga, a posebno usluga koje se odnose na vodosnabdijevanje i sanitaciju; (ii) ojačati sposobnosti kantonalnih i općinskih vlada u cilju unaprjeđenja institucionalnih ka-paciteta za razvoj infrastrukture putem Planova Razvoja za Upravljanje Urbaniz-mom; i (iii) u slučajevima gdje je to mo-guće, povezati dublju socijalnu koherent-nost putem unaprjeđenja ukupnih uvjeta za život. 1. Institucionalno Jačanje - Predmetna komponenta bi trebala finan-sirati pružanje obuke u pogledu finansi-jskog upravljanja i izgradnje kapaciteta; sačinjavanje nacrta Godišnjih Poslovnih planova za svaki od komunalnih pre-duzeća; obuka za potrebe pripreme Pla-nova Razvoja za Upravljanje Urbaniz-mom; studija institucionalnih kapaciteta i uloga/odgovornosti različitih nivoa Vlada; i druga odgovarajuća izgradnja kapaciteta. 2. Planovi Razvoja za Upravljanje Ur-banizmom i Investicija - Ova kompo-nenta bi trebala finansirati pripremu napri-jed navedenih planova za odabrana područja koja bi identificirala prioritete u cilju unaprjeđenja operacija i održavanja, a sa ciljem maksimiziranja koristi od inves-ticija. Planovi razvoja za upravljanje Ur-banizmom bi trebali analizirati postojeće stanje operativne efikasnosti; na detaljan način prikazati prethodne nivoe održavanja; identificirati fizička sredstva kojima je neophodna obnova; i deter-minirati komponente u postojećem sistemu u cilju ispunjavanja zahtjeva potrebnih us-luga. Komponenta bi, također, trebala fi-nansirati investicije o odabranim sektorima na temelju zaključaka proizašlog iz procesa strateškog planiranja. Komponenta upravljanja urbanizmom bi trebala da cilja na slijedeća područja; Banja Luka, Livno, Mostar, Sarajevo, Tuzla i Srebrenica. 3. Investicije za Unaprjeđenje efikas-nosti - Ova komponenta bi finansirala pri-oritete koji najmanje koštaju, a utemeljene

na komponenti unaprjeđenja sistema, smanjenja korištenja energije i odnosnim investicijama u korist komunalnih pre-duzeća. Uslijed velike različitosti u insti-tucionalnoj i izvedbi vezanoj za kapacitete i finansije u komunalnim preduzećima, ista se trebaju grupirati u tri kategorije. Grupa A, odabrana unaprijed, se treba sastojati od tri komunalna preduzeća koja su već prošla kroz pripremne aktivnosti vezane za tehničku, finansijsku, institucionalnu i okolišnu komponentu tokom projektne pripreme. Od ova tri komunalna preduzeća će se očekivati da postanu finansijski održivi i da pokriju njihove operativne i troškove održavanja do 2008. godine. Grupu A komunalnih preduzeća čine: Banja Luka, Lukavac i Posušje. Grupa B će biti odabrana tokom prve godine im-plementacije projekta. Od grupe B se oče-kuje da poduzme iste aktivnosti tokom pripreme kao i grupa A, ali će se od istih očekivati da postignu finansijsku održivost i pokrivanje operativnih troškova i trošk-ova održavanja do 2009. godine.(broj učestvujućih komunalnih preduzeća u grupi B će se determinirati nakon što pro-jektni i troškovi dodatnog finansiranja budu potvrđeni od strane ostalih dona-tora).Grupa C bi trebala ciljati na područja u kojima nedostaje socijalne kohezije ili je jako pogođena nakon post-ratnog perioda. Zbog finansijskih, socijalnih i ekonomskih razloga, nerazumno je očekivati da se pret-postavi da ova komunalna preduzeća mogu postići održivost tokom projektne imple-mentacije. Kao rezultatom naprijed nave-denog, grupi C će se osigurati mali kreditni iznosi Međunarodne Asocijacije za Razvoj (IDA) kao dodatno na grant finansiranje,a Banka će pokušati da ih osigura od strane ostalih donatora. Grupu C komunalnih preduzeća predstavljaju: Stolac, Srebrenica i Vareš. 4. Inžinjerijske usluge - Ova komponenta bi trebala finansirati: planiranje i dizajn-iranje; inžinjerske usluge za pripremu fi-nalnih dizajna i ponudbene dokumentacije; i pomoć pri nabavci i superviziji izgradnje

za potrebe investiranja. 5. Projektna Implementacija Ova komponenta bi trebala finansirati im-plementaciju projekta; porast operativnih troškova koji se odnose na relevantnu potrošnju, plaće, reviziju; smjernice i obuku za komunalna preduzeća i lokalne vlade u implementaciji projekta; i kam-panju obrazovanja svih učesnika i unapr-jeđenje povezivanja unaprijeđenih usluga i voljnog momenta za plaćanje istih. Nabavka IDA procedure za nabavku će se koristiti pri nabavci robe i usluga u okviru pro-jekta.PMT će biti primarno odgovorni za pitanja nabavke. Projektna dostignuća Svjetska banka je odobrila kredit 8. jula 2004. godine, a isti je postao efektivan 23. februara 2005. godine. Komunalna pre-duzeća uključena u predmetni projekt su slijedeća: Banja Luka, Lukavac, Posušje, kao i Srebrenica, Stolac i Vareš. Regioni uključeni u projekt su slijedeći: Banja Luka, Livno, Mostar, Sarajevo, Tuzla i Srebrenica. Nuđenje u okviru obje kompo-nente je trenutno u toku, a radovi na ob-novi se očekuju da započnu u nekoliko na-rednih mjeseci. Kontakt Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Vesna Frančić Tel: (387-33) 440-293 fax 440-108 [email protected] Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Seema Manghee Tel: (1-202) 473-5702 [email protected] Vanjski Ministarstvo Spoljnje trgovione i Ekonom-skih odnosa, Bosna i Hercegovina PMT- Sastav za Upravljanje Projektom Dušanka Divčić, Koordinator projekta tel.: (387-33)663-713 fax 206-141


29

ZATVORENI PROJEKTI

PROJEKT OSNOVNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE


ZATVOREN14,70


1-sept-1999 30-juni-2004

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Vlade BiH (lok. partner) Italija (grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva finansiranja

1,00 0,70 0,22

10,00 11,92 2.78


SB 7,10 2,40 0,00 0,50 0,00

10,00

SB uprav. 7,65 2,75 0,32 1,20 0,00

11,92

Ukupno fin. 7,65 2,75 0,32 1,20 2,78

14,70

Uvod Projekt osnovne zdravstvene zaštite treći je u planiranoj seriji od tri operacije za po-dršku oporavka zdravstvenog sektora u na-dležnosti vlada BiH i razvojnog programa. On će pomoći uspostavljanju ekonomične primarne zdravstvene zaštite i izgradnji en-titetskih kapaciteta za osiguranje zdrav-stvene zaštite. Programi su pripremani tokom 1998. i 1999. godine od strane Federalnog Min-istarstva zdravstva i Ministarstva zdravlja Republike Srpske, pomoć partnerskih in-stitucija i uz saglasnost da će IDA i drugi donatori podržati povezane module kao «projekte». Ciljevi projekta Sveobuhvatni cilj projekta je da pruži po-dršku razvoju održivog Osnovnog sistema zdravstvene zaštite koji se sastoji od pri-marne zdravstvene zaštite, javnog zdravstva i kontrole obolijevanja. Projekt će podržati: (a) razvoj primarne zdravstvene zaštite koja se zasniva na ekonomičnim interven-cijama; (b) smanjenje gubitka u produktivnosti nastalog zbog bolesti koje se mogu spri-ječiti, umanjene sposobnosti i prerane smrti; (c) poboljšanje osposobljenosti za upravljanje sektorom zdravstva na držav-nom nivou. Opis projekta Primarna zdravstvena zaštita Projekt se sastoji od slijedećih kompo-nenti: Federacija i RS Primarna zdravstvena zaštita Ova komponenta ima za cilj da uspostavi primarnu zdravstvenu zaštitu u okviru glo-balnog referalnog sistema sa sljedećim pot-komponentama: - razvoj porodične medicine, - infrastruktura i oprema, - obuka u menadžmentu i izgradnja kapaci-teta, - menadžment i podsticanje radnog učinka.

Javno zdravstvo i kontrola obolijevanja Ova komponenta će podržati izgradnju ka-paciteta, planiranja i implementaciju inter-vencija za prevenciju i kontrolu obolijeva-nja sa znatnim uticajem na opterećenje koje predstavlja bolest sa sljedećim potko-mponentama: - institucionalna podrška (nadgledanje i si-stem praćenja i strategija kontrole pušenja), - grantovi za inovacije u javnom zdravstvu. Akreditacija i obezbjeđenje kvaliteta Ova komponenta će podržati ranu fazu strateškog planiranja i razvoj programa za poboljšanje kvaliteta. Upravljanje projektom Ova komponenta će podržati opremanje ureda, pružanje tehničke podrške, obuke, reviziju poslovanja i periodične izdatke. Svjetska banka finansijski podržava sve navedene komponente. Donatorska po-drška, također, traži se za sve komponente. Aranžmani implementacije Ministarstvo zdravstva oba entiteta odgo-vorno je za implementaciju projekta. Ona se odvija posredstvom jedinice za upravl-janje projektom (PMU) u Federaciji BiH i jedinice za koordinaciju projekta (PCU) u Republici Srpskoj koji su uspostavljeni za širi Program osnovne zdravstvene zaštite. Isti olakšava efektivnu implementaciju preko uspostavljenih mehanizama. Nabavka Jedinice za implementaciju projekta naba-vljaju robe i usluge, koje finansira Svjetska banka putem natječaja. Zainteresirani do-bavljači mogu podnijeti njihove ponude predmetnim jedinicama. Projektna dostignuća Implementacija projekta znatno se ubrzala. Lokalni planovi implementacije razvijeni su u pilot oblastima za provođenje reforme primarne zdravstvene zaštite. Lokalne vlasti iskazale su veliku podršku projektu osiguravajući dodatna sredstva, odabirući sastave porodične medicine, prebacujući evidenciju pacijenata i prihvatajući nove propise koji omogućavaju redefinisanje

uloge domova zdravlja. U FBiH građevin-ski radovi i nabavka medicinske i tehničke opreme za tri obrazovna centra u Sarajevu, Tuzli i Mostaru i pratećim centrima u Ljubuškom i Zenici su završeni. Na zaht-jev Zdravstvenog centra u Bihaću, centar je postao treći prateći nastavni centar u Federaciji. Ponovna obuka u predmetnim centrima će započeti u septembu 2003. godine. U Federaciji su završeni građevin-ski radovi na ambulantama-dispanzerima (prva faza) kao dio prve faze u okviru druge faze u toku, i predviđeni da se okon-čaju do jula 2003. godine. Medicinska oprema i namještaj za potrebe dispanzera porodične medicine (faza I) nabavljena je, dok se nabavka za potrebe druge faze oče-kuje do 30. juna 2003. godine. U RS iz-vršeni su građevinski radovi manjeg op-sega na Domu zdravlja Čelinac, a sva medicinska i uredska oprema za potrebe dispanzera porodične medicine, isporučena je. Uz tehničku podršku Queens Uni-verziteta, oba Ministarstva zdravlja razvila su zajednički curriculum za doobuku FM sastava, kao dodatno na residentne i post-diplomske programe vezane za porodičnu medicinu. Jedan od važnih proizvoda pro-grama doobuke je taj da su oba entiteta us-vojila isti curriculum, koji će biti uzorak u budućim programima doobuke podržanim od strane bilateralnih agencija. Dvanaes-tomjesečni program doobuke kompatibilan je sa residentnim programom porodične medicine i bio implementiran u oba en-titeta od septembra 2002.g. Centri za upravljanje zdravstvom osnovani su u oba entiteta, a rad konsultanata na podršci obuke menadžmenta nastavio se na nivou najvišeg mogućeg stepena učešća. Osoblje za tehničku pomoć radilo je u bliskoj saradnji sa lokalnim partnerima i predstav-nicima fakulteta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banja Luci u cilju razvoja: (i) obuke za pružaoce programa obuke, (ii) curriculum za magistarski stepen u me-nadžmentu zdravstva i (iii) kratkoročni program za menadžere u zdravstvu. Prog-


30

rami obuke, uključujući magistarski nivo obuke u menadžmentu nad zdravstvom bit će pružen i institucionaliziran u okviru četiri univerziteta. Obuka za pružaoce pro-grama obuke završena je. Nacrt poslovnog plana za Centar menadžmenta u zdravstu, također, je završen. Uz podršku inostranih konsultanata, Federacija je uspješno završila dizajn za paket beneficija-prinadležnosti. Formula za mjerenje pore-skog opterećenja implementirana je u pilot lokacijama u oba entiteta. Nadzor nad im-plementacijom ugovora je u toku. Tehnička pomoć, u cilju institucionalne podrške Javnim zdravstvenim instituci-jama, uspješno je izvršila predviđene zadatke u oba entiteta. Baza podataka vez-ana za mortalitet i istraživanje NCD fak-tora rizika, zdravstveni status, iskorištenje usluga i potreba u uslugama, uključujući

djecu i omladinu, završena je u oba en-titeta. Strateški i poslovni planovi za PHI završeni su za oba entiteta. Republika Srpska je isti odobrila, a čeka se odobrenje Federacije Bosne i Hercegovine. Imple-mentacija grantova za potrebe inovacija u javnom zdravstvu, uspješno je završena u oba entiteta. Ukupno 19 grantova su završeni (7 u Federaciji i 12 u RS). Dva nova grant sredstva pružena od strane RSHIF i kofinansirana od strane projekta, nalaze se u procesu implementacije. U RS, Agencija za akreditaciju uspostavljena je i formalno- pravno registrirana. U Fed-eraciji, uspostavljena je Agencija koja privremeno ovisi o usvajanju referentne legislative od strane Parlamenta, a što je unekoliko odloženo uslijed kasne imple-mentacije izbornih rezultata. Renoviranje ureda završeno je, a oprema i namještaj

nabavljeni su i instalirani. Lokalni kon-sultanti angažovani su na provedbi. Akre-ditacioni standardi i smjernice razvijene su. Izvedba projektnog menadžmenta je zadovoljavajuća u oba entiteta. Bliska saradnja sa ostalim donatorima se nastav-lja. PCU i PMU suspostavili su zado-voljavajuće sisteme finansijskog menadž-menta. Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Mirjana Karahasanović tel. (387-33) 440-293 fax 440-108 SB Sat: (5244) 3041 [email protected]

PROJEKT RAZVOJA OBRAZOVANJA


ZATVOREN14,60


16-okt-2000 31-dec-2004

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Evropska Komisija (paralelni grant) Vlade BiH (lok. partner) Italija (grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva finansiranja

0,70 2,10 1,20

10,60 14,60

0,00


SB 10,60 0,00 0,00 0,00 0,00

10,60

SB uprav. 11,80 0,00 0,00 0,00 0,00

11,80

Ukupno fin. 14,60 0,00 0,00 0,00 0,00

14,60

Uvod Predloženi projekt potpuno je u skladu sa Strategijom Svjetske banke u pružanju po-moći Bosni i Hercegovini (CAS), koja je prezentirana Odboru direktora sa ovim projektom dana 18. maja 2000. godine. Ovaj projekt predstavlja glavni element u strateškom prioritetu datom izgradnji druš-tvene postojanosti u BiH, a njegovo cen-tralno težište na reformu uprave i izgradnju institucija, odgovara prioritetu iz Strategije koji se odnosi na jačanje uprave i upravljanja javnim sektorom. Ovaj projekt, također, daje visok prioritet promociji društvenog povezivanja kroz ob-razovanje i u skladu je sa strategijom Svjetske banke u pružanju podrške sektoru obrazovanja. Ciljevi projekta Ovaj projekt ima sljedeće ciljeve: (1) da izvrši mobilizaciju profesionalnih sposobnosti nastavnika kako bi se pobol-jšala nastava i proces učenja u školama i da se kao rezultat poboljša kvalitet obra-zovanja koji se nudi djeci u bh osnovnim školama, (2) da učini efikasnijim i efektivnijim upotrebu (nedovoljnih) javnih sredstava za obrazovanje u BiH tako što će se osigurati menadžmentski alati kreatorima javne politike i onima koji odlučuju, kao i infor-macije neophodne da se mjere ulazi, izlazi

i rezultati obrazovnog sistema, (3) da promovira unaprjeđenje kooperacije i koordinacije tri glavne konstitutivne grupe u nastojanju da se smanji neefikasna upotreba sredstava i da se izgradi profe-sionalna osnova za dijalog onih koji od-lučuju u sistemu obrazovanja u cijeloj Bosni i Hercegovini. Opis projekta Projekt podrazumijeva pet osnovnih kom-ponenti: Komponenta 1. Fond za kvalitet - QF (3,7 miliona USD) osigurat će finan-siranje, koje ne uključuje plaće osnovnim školama i nastavnicima u osnovnim ško-lama sa ciljem da se stimuliraju inovacija i kreativnost na tom školskom nivou. Ta-kođer, se osigurava podrška izgradnji kvalitativnih i stimulativnih inovacija u ustanovama koje se bave obukom nastav-nika; QF treba t da se uspostavi unutar jed-instvenog Odbora za upravljanje, imeno-vanog od strane Ministra i Zamjenika Min-istra obrazovanja, nauke i kulture Fed-eracije Bosne i Hercegovine i Ministra Obrazovanja Republike Srpske. Odbor je trebao doprinijeti potrebi za zajedničkom prijelaznom institucijom, a za potrebe tri glavne konstitutivne grupe na području Bosne i Hercegovine. QF fond je trebao podržati tri pod-komponente. A. Školski grantovi dodijeljeni na nat-

ječajnoj osnovi u cilju finansiranja pro-jekta unaprjeđenja obrazovanja koji su bili dizajnirani od strane nastavnika u učestvu-jućim osnovnim školama i ciljali su na un-aprjeđenje njihovih nastavnih praksi; B. Grantovi za obuku nastavnika i na usp-jehu zasnovanih stipendija u cilju na-građivanja nastavnog osoblja koje postiže izvanredne rezultate, te omogućavanje nastavnicima u osnovnim školama uključenje u obuku na radu po vlastitom izboru . C. Grantovi za podršku jačanja institucija koje nude pred nastupnu obuku i obuku uz rad za nastavnike. Dodjela institucijama za obuku nastavnika je izvršena na osnovu odabira prijedloga podnesenih od strane univerzitetskih fakulteta, pedagoških akademija, NVO i pedagoških instituta. Komponenta 2. Agencija za standarde i ocjenjivanje - SAA (3,7 miliona USD) osigurat će informaciju obrazovnoj sredini i široj javnosti o dostignućima učenika i ukupnom učinku sistema sa ciljem uo-čavanja prednosti i slabosti sistema, unapr-jeđenje odgovornosti u javnom obra-zovanju i mjerenju kompatibilnosti između bh obrazovnih standarda i ostatka Evrope. Ova agencija će biti zajednička posred-nička institucija koja pruža profesionalne usluge visokog kvaliteta na polju ocjen-jivanja znanja učenika. Kako bi se postigli


31

naprijed navedeni ciljevi. Primarni zadatak Agencije je da definira standarde za iz-vedbu i da procjeni u kojoj su mjeri pred-metni standardi dostignuti na području Bosne i Hecegovine. Agencija je posebno trebala da: prikuplja, procesira i objavljuje kvantita-tivne i kvalitativne podatke o nivoima učenja (izvedbeni rezultati) u osnovnim i srednjim školama u cilju profiliranja i in-formiranja za odgovarajući proces donošenja odluka; pomoći pojedinim kantonalnim entitetima sa njihovim vlastitim projektima procjena, kada su predmetni projekti konzistentni sa ciljevima Agencije; osigurati istraživanje i razvoj za obrazovne institucije i pojedince u pogledu pitanja vezanih za procjene; ohrabriti i pomoći u razvoju ekspertize u poljima sačinjavanja procjena putem obuke; raditi na harmoniziranju tehnika za procjenjivanje-analizu u Bosni i Hercego-vini sa najboljim praksama u Evropi. Očekuje se da će dugoročno, u ovisnosti od političke prihvatljivosti, od Agencije biti traženo da predvodi rad na us-postavljanju Odbora za Ispite. Isti bi tre-bao održavati ispite za one koji napuštaju školu i dodjeljivati lokalno i međunarodno priznate certifikate o kvalifikacijama. Komponenta 3. Menadžment informa-cionog sistema u obrazovanju - EMIS (2,1 miliona USD) omogućiti će bolje upravljanje sektorom i kompatibilnost in-formacija u decentralizovanom bh obra-zovnom sistemu. Isto tako će se testirati održivost budžetskog modela "po učeniku" koji je kreiran sa namjerom da se poveća efikasnost i ostvari jednaka zastupljenost u troškovima obrazovanja. Posebno , projekt treba da podrži procese koji ciljaju na: determiniranje ključnih obrazovnih infor-macija za potrebe kantona a za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje; razvoj računarskog programa za prikupljanje podataka, uporedbu i iz-vještavanje kao inicijalni model unutar EMIS-a; pomoć, na nivou kantona i škola, pri uspostavljanju pilota računarskog pro-grama, unaprjeđenja kantonalnog hard-ware, nadzor i obuku; pomoć, na kantonalnom i školskom nivou, unaprjeđenju upravljačkih sposobnosti putem uvođenja pilot grant sistema po učeniku; i razvoj i finansiranje implementacije EMIS-a u svim kantonima u Federaciji Bosne i Hecegovine i u Republici Srpskoj, te proširenje sistema i mehanizma finan-siranja po broju učenika u slučajevima gdje je to moguće. EMIS moduli za obrazovne statistike i fi-nansiranje po osnovu broja je bilo pred-metom pilot finasiranja u okviru Drugog Hitnog Projekta Rekonstrukcije Obra-zovanja. Dizajn započinjanja istog prema kantonima/RS je trebao biti uspostavljen po osnovi rezultata samih pilot projekta. Obuka rukovodećeg kadra se trebala

pružiti ka svim učesnicima na različitim nivoima(kantoni, škole i školski odbori) tokom početka. Komponenta 4. visokog obrazovanja (indikativna cijena od 3,5 miliona USD) je za stimulaciju profesionalne koordi-nacije, inovacija, strateškog planiranja i efikasnog djelovanja na sektorskom i insti-tucionalnom nivou u bh visokom obra-zovanju. U toku formiranja Koordinacio-nog odbora za visoko obrazovanje (HECB), u njegovom okviru bit će osno-van jedan sekretarijat sa fokusom na dva cilja: bolje strateško planiranje i institucionalne konsolidacije poboljšanje sistema kvalifi-kacija i akreditacija. Za stimulaciju strateškog planiranja bit će osnovan Fond za visoko obrazovanje u iznosu od 2,5 miliona USD. Sekretarijat treba da bude odgovoran za evaluaciju pri-jedloga za finansiranje i izdavanje pre-poruka za odobrenje prijedloga prema Od-boru. Univerziteti mogu zajednički ili od-vojeno aplicirati za dobijanje sredstava fi-nansiranja Fonda. Unaprjeđenja kvalifi-kacija i sistem akreditacije trebali su biti podržani putem pružanja tehničke pomoći i obuke u korist sekretarijata i predstavnika radne grupe sačinjene od akademika Bosne i Hercegovine. Projekt je trebao da pokriva troškove Odbora i sekretarijata na opada-jućoj osnovi. Komponenta 5. - Istraživanje u cilju mjerenja životnog standarda (indicirana cijena od 0,6 miliona USD) - Cilj ove komponente jeste da se osigura pouzdana baza podataka za cijelu zemlju na osnovu determinanti socijalnog statusa, uzoraka rezultata promatranog društvenog sektora i uticaja javnih troškova. Predmetni podaci bi bili korišteni u cilju informiranja za proces donošenja politika i očekuje se od istih da unaprijede efikasnost i uticaj pro-grama u javnom sektoru. Dodatno, podaci bi formirali osnovu za sačinjavanje analiza zahtijevanih i kreiranih za Strategiju Smanjenja Siromaštva. Posebni ciljevi ove komponente su da se izvrši istraživanje u cilju mjerenja životnog standarda (LSMS), da se stvore kapaciteti u zemlji za spro-vođenje takvih istraživanja i unaprijedi korištenje takvih podataka kroz široko ob-javljivanje rezultata, različite analize siro-maštva kao i serije podataka o jedinkama. Tri organizacije u zemlji koje su odgo-vorne za statistiku (na nivou entiteta- Zavodi za statistiku u Federaciji i Repub-lici Sprskoj i Državna Agencija za sta-tistiku) su trebale raditi zajedno u cilju di-zajniranja i implementacije LSMS-a i diseminiranja informacija o rezultatima i setovima podataka. Zavodi na entitetskom nivou su trebali biti odgovorni za kreiranje jedinstvenog i konačnog seta podataka za cijelu zemlju. Dodatno, LSMS pregled je trebao biti elementom širih napora u cilju uspostavljanja pregleda podataka o do-maćinstvima u cijeloj zemlji.

Komponenta 6. Jedinice za Koordinaciju projekta (indikativna cijena : 1,0 milion USD). Postojeće Jedinice za imple-mentaciju (PIU) u Federaciji i Republici Srpskoj su uspostavljene zbog imple-mentacije prvog i Drugog Projekta Hitne Obnove Obrazovanja, trebaju biti trans-formirane u PCU-e u oba entiteta. Feder-alni PCU je trebao poduzeti supstancijalne modifikacije u njenom sastavu u cilju omogućavanja angažmana novih saradnika određenih profila obrazovanja. PCU-ima će se dati u ingerenciju poslovi upravljanja ugovaranjem i potrošnjom u okviru pro-jekta kao i koordinacija projektnih aktiv-nosti. Oni su trebali dijeliti podršku za koordiniranje EMIS-om, Visokim obra-zovanjem i komponentama QF-a. Projektni ciljevi Dostignuća u pogledu ispunjavanja tri pro-jektna cilja su ocjenjena zadovoljavajućim. Školski grantovi i Grantovi za instituciju i obuku nastavnika su pomogli unaprjeđenju nastavnog procesa u školama. Evalucioni izvještaji su pokazali da su grantovi za kvalitativno unaprjeđenje pruženi u okviru projekta ojačali kapacitete na nivou škola u pogledu nastavnog procesa i učenja. Gran-tovi za podsticaj nastavnicima, kojima su prethodile informativne radionice, su mo-bilizirale profesionalni kapacitet nastav-nika koji su sudjelovali u projektu. Us-postava Agencije za Standarde i Procjenu (SAA) i razvoj Informacionog sistema za Upravljanje Obrazovanjem (EMIS) je značajno doprinijelo ispunjavanju drugog cilja. Prva, na nacionalnom nivou, procjena studentskih rezultata-izvedbe je sačinjena i implementirana. Razvoj unifi-ciranog informacionog sistema zajedno sa rezultatima nacionalne analize izvedbe-rezultata studenata, efektuirala se u osigu-ranjunju informacija javnim donosiocima politika uz mogućnost mjerenja ulaznih podataka kao i rezultata u sistemu obra-zovanja. Razvoj modela pilot finansiranja po osnovu broja studenata doprinijela je efikasnom i efektivnom korištenju ne-dostatnih javnih sredstava. Treći cilj pro-jekta je uspješno dostignut. Po prvi puta u Bosni i Hercegovini sve tri etničke grupe rade zajedno u okviru SAA u cilju us-postavljanja standarda u obrazovanju i evaluaciji studentske izvedbe putem testi-ranja na nacionalnom nivou. U području visokog obrazovanja, Odbor za koordi-naciju visokoškolskog obrazovanja je us-postavljen i u funkciji putem promoviranja saradnje i koordinacije između tri konstitu-tivne grupe. Projektni rezultati po komponentama: Komponenta 1. QF- Komponenta je do-prinijela porastu upoznatosti o potrebi un-aprjeđenja obrazovanja, njenog značaja na nivou šklostva. Od tri potkomponente, Školski Grantovi i Grnant za Institucion-alnu Obuku nastavnika su prevazišli zacr-tana projektna dostignuća, dok je potkom-ponenta vezana za Podsticaj nastavnicima


32

bila manje uspješna. Podijeljeno je i im-plementirano 672 grantova u korist škola (12% više nego li se očekivalo). Činjenice iz izvještaja o analizi sugerišu da je veliki broj uspješnih inovacija uveden u nastav-nom i procesu učenja. U velikom broju škola na području zemlje. Nadalje, obje entitetske vlade planiraju da nastave pro-gram školskih grantova nakon zatvaranja projekta. 33 granta su podijeljena na natje-čajnoj osnovi u korist Institucija za obra-zovanje nastavnika, što čini 40% više nego li je to očekivano. Predmetni grantovi su finansirali razvoj nastavne metodologije i obuku nastavnika u primjene predmetnih metodologija. U okviru treće pod-kompo-nente, očekivalo se da iz oko 600 škola, nastavno osoblje zaprimi grant za Podsti-caj. U svakom slučaju, samo je 450 škola zaprimilo male grantove koji su se trebali koristiti za potrebe obuke. Nalazi iz neko-liko evaluacija, potvrđuju da su predmetni grantovi doprinijeli unaprjeđenju izgradnje samopouzdanja i motivacije nastavnika koji su učestvovali kao i njihovog razumi-jevanja i prihvatanja potrebnih promjena u kvaliteti i metodama pružanja obrazovanja. Komponenta 2. -Standardi i agencija za ocjenjivanje - U okviru ove komponente SAA je uspostavljena kao međuentitetska institucija. Agencija je razvila čvrste pro-cedure za razvoj testiranja i njihovo ad-ministriranje. SAA je demonstrirala visoki nivo profesionalizma i pridobila je podršku velikog broja učesnika u procesu obra-zovanja putem apliciranja i širokih diskusija za prvo nacionalno testiranje os-mih razreda u predmetima razumijevanja matematike i jezika. Tokom 28.-29. aprila 2004. godine, za 47. 500 učenika način-jeno je testiranje uspješnosti i preliminarni rezultati su bili predmetom diskusija i po-drške od strane SAA Odbora. Izvještaj o finalnom testiranju osmih razreda je prezentiran entitetskim vladama u no-vembru 2004 godine, zajedno sa prijed-logom za budući mandat za Agenciju kao i budžetske potrebe za 2005 godinu. SAA

je završila sve njene planirane aktivnosti usprkos stalnim odlaganjima pri partner-skom finansiranju od strane Federacije Bosne i Hercegovine. Komponenta 3 - Menadžment informa-cionog sistema u obrazovanju (EMIS) – Komponenta razvijena i implementirana kao inicijalni set modula računarskog pro-grama menadžmenta informacionog sis-tema u obrazovanju, i obezbjedjeni hard-ware za RS i kantonalna ministarstva obra-zovanja . u Federaciji. Profesionalna me-nadžment obuka u pogledu informacionog sistema je razvijena i isporučena školskim direktorima, školskim računovođama i uposlenicima ministarstava. Komponenta je kreirala elektronski utemeljen informa-cioni sistem koji prepoznaje strukturu sek-tora obrazovanja u zemlji i čuva autonomiju za svaki od ministarstava obrazovanja. Finansijski modul je proširen da oosigura tehničku mogućnost za po-duzimanje analiza efikasnosti utemeljene na troškovima po glavi učenika. Tuzlanski kanton je poduzeo takvu vrstu analiza, kako su imali 100% ulaz informacija pružen od strane svih škola. Uspješan model proveden u Tuzlanskom kantonu potvrđuje funkcionalnost implementiranog sistema i indicira da agregriane informacije za cijelu zemlju i izvještavanje može biti raspoloživo u akademskoj 2005. / 2006. godini. Komponenta 4 - Reforma visokog obra-zovanja Ova komponenta je doprinijela us-postavljanju Odbora za Koordinaciju Re-formi u Obrazovanju, prvog tijela na državnom nivou u postratnoj Bosni i Her-cegovini, pružajući forum za reforme vi-sokog obrazovanja u oba entiteta. . Sačin-jena je od rektora sedam univerziteta i predstavnika dva entitetska ministarstva obrazovanja. U okviru ove komponente, Fond za Visoko Obrazovanje je us-postavljen da osigura podsticaj za strateško planiranje u institucijama visokog obra-zovanja. Premda su svih sedam uni-

verziteta formulirali Institucionalne Razvo-jne Planove (IDP), a određeni IDP imple-mentacioni Grantovi su doprinijeli pokre-tanju ka većoj strukturalnoj integraciji, univerziteti, osim Tuzlanskog, nastavljaju da izostaju u asocijaciji autnomnih fa-kulteta. Pripremljeni Okvirni Zakon o Vi-sokom Obrazovanju nije usvojen te je stoga nedostatak pravnog okvira za krei-ranje integriranih univerziteta napravilo prepreku ka institucionalnoj konsolidaciji i otežalo je reformu u visokom obrazovanju. U području kvalifikacije i akreditacije, održane su dvije radionice organizovane za početak diskusija o obostranom priznavanju programa visokog obrazovanja i zajedničkih procedura za akreditaciju. Komponenta 5 - Istraživanje u cilju mjerenja životnog standarda (LSMS) – Istraživanje je završeno a podaci su prikupljeni i analizirani. Konačni pregled rezultata i analiza su raspodijeljeni svim stranama. Podaci su korišteni za potrebe pripreme vladine Strategije za borbu protiv siromaštva (PRSP), te su također korišteni od strane učesnika i međunarod-nih agencija. Komponenta 6 - Jedinice za Koordi-naciju Projekta su ocjenjene zadovoljava-juće. Dva uspostavljena PCU-a, jedan za Federaciju, a drugi za Republiku Srpsku, su koordinirale projektnim aktivnostima, rukovodile ugovaranjem i trošenjem sred-stava unutar projekta. Dva PCU-a dijele informacije i koordiniraju aktivnosti u po-gledu Reformi sistema visokog obra-zovanja, komponente Fonda kvalitete i Menadžment informacionog sistema u obrazovanju. Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Zorica Lešić tel. (387-33) 440-293 fax 440-108 [email protected]


33

PROJEKT HITNE DEMOBILIZACIJE I REINTEGRACIJE


ZATVOREN20,00


28-aug-1996 30-sept-1999

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Nizozemska (grant, FBiH) Švedska (grant, RS) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

1,80 0,30 7,50 9,60

10,40


SB 7,20 0,30 0,00 0,00 0,00 7,50

SB uprav. 8,80 0,40 0,00 0,40 0,00 9,60

Ukupno fin. 9,60 0,00 0,00 0,00

10,40 20,00

Uvod U vrijeme pripreme projekta, početkom 1996.g. demobilizacija i reintegracija bivših boraca bili su jedan od glavnih pri-oriteta za Vladu BiH iz sigurnosnih, hu-manitarnih i ekonomskih razloga, kao i jedan od osnovnih zahtjeva Dejtonskog sporazuma. Postojala je široko rasprostran-jena zabrinutost da bi ubacivanje velikog broja bivših vojnika u privredu mogao ugroziti mir i oporavak ako se ne nađu načini za ubrzanje njihove reintegracije. Pored toga, prema podacima Vlade, u to vrijeme bilo je oko 1,250.000 izbjeglica čiji se povratak očekivao u BiH. Poput demobilisanih vojnika, mnogi ne bi bili u mogućnosti da se vrate svojim domovima i radnim mjestima i najvjerovatnije bi se pridružili redovima nezaposlenih. Nadalje, mnogi od 900,000 zaposlenih u civilnoj privredi u 1991.g. bili su nezaposleni 1996.g. jer su zbog rata raseljeni, ili je nji-hovo mjesto zaposlenja uništeno i/ili radi sa smanjenim kapacitetom. Druge, manje, ali značajne grupe, kojima je bila potrebna pomoć da se vrate na posao, bile su in-validi i udovice vojnika poginulih u ratu. Invalidima je bila potrebna obuka za alter-nativno zaposlenje, a mnoge udovice našle su se u situaciji da se pridruže armiji rad-nika kako bi izdržavale porodicu, mada ne-maju odgovarajućih kvalifikacija. Ovaj projekt dizajniran je na modularan način da adresira konkretne potrebe za savjetoda-vnim uslugama koje se odnose na zapošlja-vanje, obrazovanje i prekvalifikaciju, kako bi se radne sposobnosti prilagodile novim zahtjevima tržišta. Ciljevi projekta Ovaj projekt ima za cilj da pomogne eko-nomsku reintegraciju raseljenih radnika u civilnu radnu snagu kako bi se olakšalo porodicama, smanjila ovisnost o socijalnoj pomoći i povećala ekonomska produktiv-nost. Osnovna ciljna grupa demobilisani su vojnici. Druga ciljna grupa uključuje izbje-glice, žrtve rata i invalide, udovice i uopće nezaposlene.

Opis projekta Ovaj projekt ima sljedeće komponente: usluge obrazovanja i prekvalifikacije (16 mil. USD) - finansiranje ugovora za pot-projekte prema potrebama usluga obrazo-vanja prekvalifikacije (uključujući obuku za male poslovne subjekte), usluge savje-tovanja i nalaženja posla (1,8 mil. USD) - tehnička pomoć za razvoj službi za pružanje savjetodavnih usluga i nalaženja posla i ugovore za potprojekt pružanja savjetodavnih usluga i nalaženje posla, baza podataka o tržištu radne snage (1,5 mil. USD) - ponovna uspostava, ažuriranje i proširenje baze podataka radne snage na općinskim nivoima, proširivanje sistema registracije slobodnih radnih mjesta i sis-tema registracije onih koji traže posao, pomoć u upravljanju (0,7 mil. USD) - teh-nička pomoć i sredstva za razvijanje i odr-žavanje dvije male jedinice upravljanja (u Federaciji BiH i Republici Srpskoj). Početnim sredstvima dobivenim od Holan-dije u iznosu od 0,4 mil. USD finansirano je osnivanje Federalnog fonda za zapo-šljavanje i obuku; finansijska sredstva Svjetske banke podržavaju sve kompo-nente; drugi holandski grant u iznosu od 1,0 mil. USD za Federaciju BiH podržava sve komponente. Grant Švedske vlade daje podršku obrazovanju i prekvalifikaciji u Republici Srpskoj. Dodatna holandska nepovratna sredstva u iznosu od 700,000 DEM za Federaciju potpisana su 9. au-gusta 1999. Aranžmani implementacije Projekt provode dvije neprofitne fondacije za zapošljavanje i obuku (EFT). Svaka EFT ima Odbor povjerenika koji čine predstavnici Federalnih i RS ministarstava za izbjeglice i socijalnu politiku, finansije, odbranu, obrazovanje, zavoda za zapošlja-vanje, privrednih komora i sindikata. Izvršni direktor projekta, kojeg je odobrio Odbor povjerenika ETF, ima ovlasti za potpisivanje troškova na projektu. Odbor ETFa preispituje i odobrava politiku Fon-dacije, propise i veće ugovore za pružanje usluga (više od 25,000 USD) na preporuku

kantonalnih upravnih odbora. Izvršni od-bor Fondacije odobrava sve ugovore za pružanje usluga do 25,000 USD. Fondacije zaključuju ugovore za savjetodavne usluge i usluge prekvalifikacije, a na osnovu odo-brenih potprojekata. Fondacije će imati dodatno osoblje koje će pokrivati sve kan-tone i pružati usluge na lokalnom nivou. Nabavka Robe i usluge koje finansira Svjetska banka svaka fondacija pribavlja putem lici-tacije. Rezultati Svjetska banka odobrila je projekt 30. jula 1996.g. a stupio je na snagu 28. augusta 1996.g, Tehnička pomoć za razvoj ETF-a uspješno je okončana. Uprkos ozbiljnom nedostatku finanansija, rezultati obuke su impresivni. Oko 17,500 raseljenih radnika, prije svega demobilisanih vojnika, već je reintegrisano u civilnu radnu snagu. Službe za traženje posla i trauma terapiju razvile su se i pružile usluge za oko 3,800 demo-bilisanih vojnika i pripadnika drugih cil-jnih grupa sa prosječnom stopom zapošl-javanja od 27%. Od ovih, oko 2,700 de-mobilisanih vojnika je iz Federacije BiH, a 1,100 iz Republike Srpske. Prekvalifikaciju je prošlo oko 20,000 de-mobilisanih boraca i raseljenih radnika sa relativnom stopom zapošljavanja od 80%. Približan broj ovih u FBiH iznosi 14,500 i 5,500 u RS. U izradi je sveobuhvatan informacioni sis-tem o tržištu rada na državnom, odnosno lokalnom nivou za sve (191) općinske bi-roe za zapošljavanje. Izvršena je nabavka odgovarajuće kompjuterske opreme za ovaj sistem i sva oprema je isporučena na lokacije projekta. Razvoj software završen je u julu 1999.g. Sistem je stavljen u funk-ciju krajem septembra 1999.g. Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Zorica Lešić tel. (387-33) 251-500 fax 440-108 [email protected]


34

PROJEKT HITNE OBNOVE CENTRALNOG GRIJANJA


ZATVOREN44,50


18-juli-1996 31-mart-1999

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Danska Evropska komisija Finska (povoljni zajam) Finska (grant) Nizozemska (grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

1,40 1,80 4,10 4,30 9,30

20,00 40,90

3,60


SB 20,00 0,00 0,00 0,00 0,00

20,00

SB uprav. 29,90 0,00 0,00 0,00 0,00

29,90

Ukupno fin. 40,90 0,00 0,00 0,00 3,60

44,50

Uvod Prije rata BiH je imala centralno grijanje u većini većih mjesta i gradova sa 25,000 stanovnika i više. Izuzev TE u Tuzli i Kaknju, koje su proizvodile i struju i top-lotnu energiju, toplotna energija za sisteme centralnog grijanja proizvodila se u lokal-nim kotlovnicama. Sistem centralnog gri-janja u BiH postojao je za 120,000 stanova, što odgovara stanovništvu od 450,000 ili 10% populacije. Sistem centralnog grijanja u Sarajevu bio je najveći – 180,000 korisnika ili 45% pre-dratnog stanovništva Sarajeva, a sastoji se od 44 samostalne oblasne mreže, koje snabdijevaju srednje do velike kotlovnice (samo za proizvodnju toplotne energije) i 87 posebnih zgrada koje imaju kotlovnice na krovu. Većina njih proizvode i toplotnu energiju i toplu vodu za domaćinstva. Danas sistemi centralnog grijanja samo djelomično funkcioniraju. U Sarajevu je granatiranje i zamrzavanje cijevi uz-rokovalo velike štete. Dijelovi koji se nalaze u unutrašnjosti zgrada- u stanovima (cijevi, radijatori i ventili), također su pretrpjeli znatna oštećenja zbog korozije jer sistem nije bio korišten. U Banjoj Luci najveći je dio oštećenja nastao zbog ne-korištenja sistema uslijed nedostatka goriva, što je dovelo do hrđanja i zamrza-vanja mreže. Nedostatak rezervnih dijelova još je više otežao održavanje i pogoršao ove probleme. Ciljevi projekta Cilj projekta bio je ponovo uspostaviti us-luge centralnog grijanja u Sarajevu i poboljšati efikasnost sistema i komercijalni učinak toplana. Projekt je smanjio ovisnost BiH od zemnog gasa obezbjeđujući dvojnu mogućnost loženja: gasa i lakog lož-goriva. Opis projekta Ovaj projekt uključuje sljedeće kompo-nente za sistem centralnog grijanja u Sara-jevu:

- kotlovnice (23,0 mil. USD ) - popravak i zamjena kotlova i dijelova kotlova uklju-čujući mjere za povećanje tehničke i radne efikasnosti, - distribuciona mreža (2,1 mil. USD )- zamjena 10 km cjevovoda od ukupno 62 km mreže i povezivanje mreža, - podstanice (0,9 mil. USD)- popravak oko 120 podstanica, - instalacije u zgradama (13,2 mil. USD)- popravak radijatora, ventila i cijevnih spo-jeva u stanovima, - druga oprema i kancelarijski kapaciteti (0,9 mil. USD ), - tehnička pomoć (4,4 mil. USD) U Banjoj Luci ovaj projekt predviđa finan-siranje (0,5 mil. USD) za pripreme budućeg projekta centralnog grijanja. Sredstva Svjetske banke podržavaju pop-ravke i zamjenu kotlova, unutrašnjih insta-lacija i građevinske radove za većinu kom-ponenti u Sarajevu, kao i ponovni početak sistema centralnog grijanja za Banja Luku u prioritetnim područjima. Sredstva iz Fin-ske i Danske koriste se za finansiranje hitne opreme kao i tehničke pomoći. Neiz-vjesna obavezivanja EK u iznosu od 6 mil-iona ECU reducirana su na 1,8 miliona koji su u implementaciji. Aranžmani implementacije Toplane, firma koja pruža usluge grijanja u Sarajevu, nadležna je za implementaciju projekta koji se odnosi na Sarajevo. Unutar Toplana osnovan je Ured za imple-mentaciju projekta (PIU). Implementaciju projekta u Banjoj Luci vrši lokalna firma koja pruža usluge grijanja. Rezultati Glavni fizički radovi započeti su početkom augusta 1996.g. i do sada je u potpunosti ostvareno ponovno priključenje 45,000 stanova na sistem centralnog grijanja. Priključivanje stanova privodi se kraju u okviru donatorskog finansiranja. Rad kot-lovnica ponovo je u punom kapacitetu, mreža je pregledana i zamijenjeni su di-jelovi na kojima su bila curenja. Pored

toga, povećao se učinak sistema i uveden je sistem preventivnog održavanja u To-planama. Sada su sve mreže u funkciji, uključujući i teško oštećene reintegrisane dijelove Sarajeva. Implementacija projekta imala je dvostepeni pristup: (i) prvi program brze popravke da bi što je moguće više potrošača u Sarajevu ponovo dobilo top-lotnu energiju do decembra 1996.g., (ii) program dvogodišnje rekonstrukcije radi potpune sanacije sistema centralnog gri-janja Sarajeva, čiji je cilj maksimalno povećanje efikasnosti sistema i znatno smanjenje troškova rada sistema. Toplane su ponovo počele naplaćivati gri-janje nakon petogodišnjeg prekida, po no-vom sistemu naplate uvedenom u okviru ovog projekta. Tokom sezone grijanja 1998./99. Toplane su započele velike ak-cije radi poboljšanja prikupljanja prihoda. Još uvijek treba obratiti posebnu pažnju na tarife i cijene kako bi se osiguralo da To-plane pokriju sve veće operativne troškove kao i na potrebu za menadžmentom kako bi se osiguralo da preduzeće smanji svoje operativne troškove i poveća svoju efikas-nost na svim nivoima. Komponenta projekta koja se odnosi na pokretanje sistema centralnog grijanja Banja Luke, u prioritetnim područjima potpuno je zadovoljena. Kontakt Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Željka Meheljić tel. (387-33) 251-500 fax 440-108 [email protected] Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Iftikhar Khalil Tel: (1-202) 458-4171 fax 614-1585 [email protected]


35

PROJEKT HITNE OBNOVE OBRAZOVANJA


ZATVOREN32,80


1-aug-1996 30-sept-1998

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)ECHO (grant) Evropska komisija (grant) Njemačka (grant) Grčka (grant) Islamski fond (grant) Nizozemska (grant) Norveška (grant, NMFA) Soros fondacija (grant) Švedska (grant, SIDA/SDR) UNDP (grant) UNHCR (grant) SAD (grant) Svjetska banka (grant 5m + povolj. zajam 5m) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

4,60 2,00 0,30 1,30 0,60 3,20 0,80 0,80 0,70 0,30 0,10 1,00

10,00 25,70

7,10


SB 10,00 0,00 0,00 0,00 0,00

10,00

SB uprav. 10,50 0,00 0,00 0,00 0,00

10,50

Ukupno fin. 25,70 0,00 0,00 0,00 7,10

32,80

Uvod Prije rata BiH je imala dobro razvijen sis-tem obrazovanja. Sa izuzetkom malog broja vjerskih škola, obrazovanje je bilo javno. Skoro sva djeca završavala su os-mogodišnje osnovno obrazovanje, a većina je završavala četverogodišnje srednje obrazovanje. Rat je doveo do prekida obrazovanja na svim nivoima. Oko 70% škola je oštećeno, uništeno ili uzeto za pot-rebe vojske. Mnoge škole postale su pot-puno neupotrebljive zbog nedostatka pro-zora, namještaja i obrazovnog materijala. Mnogi nastavnici su mobilisani, ubijeni, raseljeni ili otišli u izbjeglištvo u druge zemlje. Sredstva za plaćanje nastavnog osoblja i osiguranjosiguranje udžbenika gotovo da i nisu postojala. Uprkos ovim izuzetno teškim okolnostima, zahvaljujući izuzetnim naporima roditelja, službenika lokalne vlade i humanitarnih agencija, većina djece uspjela je nastaviti svoje obrazovanje tokom rata, mada sa velikim prekidima. Ciljevi projekta Osnovni zadatak ovog projekta bio je po-moći ponovnu uspostavu normalnih uvjeta u učionici koji će omogućiti efikasno obavljanje nastave i učenja - naročito u os-novnim školama. Drugi cilj bio je pružanje pomoći za izgradnju implementacionog kapaciteta Vlade za planiranje i osigura-vanje obrazovnih programa na nivoima en-titeta, kantona i općine. Opis projekta Ovaj projekt ima sljedeće komponente: - sanacija osnovnih škola (25,3 mil. USD), izgradnja desetak i obnavljanje oko 80 os-novnih škola u područjima gdje su školski objekti potpuno srušeni,

- knjige i obrazovni materijal (6,1 mil. USD), finansiranje štampanja i distribucije oko 40 naslova udžbenika i 30 naslova lek-tire, kao i osiguranje osnovnog paketa obrazovnog materijala i opreme za os-novne škole, - izgradnja kapaciteta i implementacija projekta (0,9 mil. USD) kancelarijska op-rema, vozila, tehnička pomoć i obuka za olakšavanje implementacije projekta i op-remanje Ministarstva obrazovanja Federa-cije da počne planiranje reformi u ovom sektoru, priprema projekta i - pilot projekti u RS (0,5 mil. USD), kon-sultantske usluge radi procjene potreba re-konstrukcije obrazovanja u RS i osiguranje udžbenika, lektire i obrazovnog materijala za osnovne škole. Sredstvima iz Grčke, SAD, EU/ECHO, SIDA/SDR, UNHCR, NMFA Norveška i UNDP-a finansirana je komponenta rekonstrukcije osnovnih škola. Soroš fondacija, Njemačka vlada i Islamski fond, finansirali su komponentu udžbenika i lektire, Evropska komisija školski namještaj, sredstvima Holandije fi-nansirana je rekonstrukcija škola i nabavka udžbenika kao i implementacija projekta. Sredstvima Svjetske banke podržavane su sve komponente. Aranžmani implementacije Uredi za implementaciju projekta (PIU), u okviru Ministarstava obrazovanja Federa-cije i Republike Srpske, odgovorni su za rukovođenje aktivnostima u Federaciji i Republici Srpskoj. PIU Federacije an-gažovao je IMG, koristeći holandska i UNDP sredstva za rukovođenje pripreme arhitektonskih projekata i procjene PIU su odgovorni za koordinaciju na regionalnom, kantonalnom i općinskom nivou.

Nabavka Robe i usluge koje finansira Svjetska banka, PIU nabavlja na osnovu licitacija. Postignuti rezultati Nepovratna sredstva i kredit Svjetske banke 100% su isplaćena u maju 1998.g. - Obnova osnovnih škola Iz sredstava Svjetske banke obnovljeno je 28 škola odabranih u Federaciji kao dio prioritetnog programa, a još 37 škola ob-novljeno je putem paralelnog finansiranja. - Knjige i drugi edukacioni materijal U škole u Bosni i Hercegovini isporučena su 34 udžbenika i edukacioni materijal u vrijednosti više od 1,0 milion KM pomoći sredstava Svjetske banke, a ostala 44 prio-ritetna udžbenika osigurana su pomoću pa-ralelnog finansiranja. - Izgradnja kapaciteta i provođenje pro-jekta Osigurana je kancelarijska oprema, vozila, tehnička pomoć i obuka kako bi se lakše ostvario projekt i opremilo Federalno Min-istarstvo za obrazovanje da počne planirati reformu ove djelatnosti. - Priprema projekta i pilot projekt u RS Obnovljene su tri osnovne škole u Repub-lici Srpskoj. Zbog izostanka donatorskih sredstava, a na traženje Vlade, SB odobrila je Drugi hitni projekt obrazovanja u augustu 1997.g. kako bi se popunila finansijska praznina koju je ostavio prvi projekt i pružila po-drška obnovi osnovnih škola u Republici Srpskoj. Kontakt Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Zorica Lešić tel. (387-33) 251-500 fax 440-108 [email protected]


36

PROJEKT HITNE OBNOVE ELEKTRIČNE ENERGIJE


ZATVOREN196,40


20-sept-1996 31-dec-1998

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Austrija (grant) Belgija (grant) Češka Republika (grant) EBRD (zajam) Evropska komisija (grant) Francuska (grant) Njemačka (grant) Irska (grant) Japan (grant) Norveška (grant) Švicarska (grant) Velika Britanija (grant) SAD (grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

3,90 2,40 0,90

13,00 38,40 2,60 2,30 0,50

11,70 1,50 7,90

11,90 33,20 34,40

164,60 31,80


SB 34,40 0,00 0,00 0,00 0,00

34,40

SB uprav. 45,70 0,00 0,00 0,00 0,00

45,70

Ukupno fin. 164,60

0,00 0,00 0,00

31,80 196,40

Uvod BiH je prije rata proizvodila 13,090 GWh el. energije u elektranama na čitavoj terito-riji, dok je potrošnja el. energije bila 11,181 GWh. Sistem se sastojao od 13 hidroelektrana i 12 termoelektrana. Prema stanju u januaru 1996.g. oštećeno je 49% bh ukupnog proizvodnog kapaciteta u Fed-eraciji, a oko 60% transmisione mreže i komandnog sistema je ozbiljno oštećen. Distribuciona mreža i mnoge transforma-torske stanice, građevinski radovi, teleko-munikaciona oprema i oprema za održavanje, također, su oštećeni ili uništeni. Rudnici uglja u BiH 1990.god. proizvodili su godišnje oko 18 miliona tona uglja, od čega je više od 80% korišteno za proizvod-nju el. energije. Zbog rata, proizvodnja ug-lja je u 1994.g. opala na manje od 10% od predratne proizvodnje, a mnogo opreme za rudarstvo je uništeno. Ciljevi projekta Ciljevi ovog projekta bili su da se ponovo uspostavi snabdijevanje el. energijom do prihvatljivog nivoa u većim gradovima, kao i za ključna industrijska postrojenja, povećati proizvodnju uglja da bi termo-elektrane dobile potrebno gorivo, preobli-kovati elektroenergetsku mrežu, povećati institucionalni kapacitet i pomoći prestru-ktuiranje sektora el. energije i uglja. Opis projekta Ovaj projekt ima sljedeće komponente: - sanacija elektrana (50,2 mil. USD) - uključene su elektrane Grabovica, Jab-lanica, Jajce, Mostar, Tuzla, Kakanj i Ugl-jevik, - rekonstrukcija prenosnih vodova i pod-stanica (32,6 mil. USD), - komunikacioni i komandni sistemi (4,0 mil. USD), - sanacija distribucione mreže (61,3 mil. USD) širom Federacije, - rezervni dijelovi (13,7 mil. USD),

- vozila za održavanje (7,5 mil. USD), - nadzor (6,0 mil. USD), - sanacija rudnika uglja (16,5 mil. USD)- rudnici uglja u Tuzli, centralnoj Bosni i Ugljeviku, - tehnička pomoć i podrška menadžmentu projekta (4,6 mil. USD). Ključna područja koja su ostala bez sreds-tava su: hidroelektrana Mostar (13,4 mil. USD) - distribucija na mnogim područjima (12 mil. USD), vozila (7,5 mil. USD) i re-zervni dijelovi (6,2 mil. USD). Sredstva Svjetske banke pružila su po-dršku za sanaciju hidroelektrane u Grabo-vici, termoelektrane u Tuzli i rudnika uglja Tuzla, kao i za popravke raznih prenosnih podstanica, nabavku rezervnih dijelova, usluge inženjeringa i menadžmenta pro-jekta. Aranžmani implementacije Unutar Elektroprivrede BiH oformljen je Ured za implementaciju projekta (PIU). Ovaj PIU zadužen je za planiranje pro-jekta, koordinaciju, nadgledanje, nabavku i upravljanje sredstvima. Nabavka Većinu roba i usluga, koje finansira Svjet-ska banka, PIU je osigurao putem lici-tacije. Rezultati Kredit SB u potpunosti je iskorišten i ok-ončan kao što je planirano 31. decembra 1998.g. Sredstva SB korištena su za finansiranje ugovora za građevinske radove - popravak hidrocentrale Grabovica (2,4 mil. USD) i za popravke na zgradi Elektroprivrede BiH u Sarajevu. Pored ovoga, popravljena su četiri glavna prenosna dalekovoda od 220kV. Cjelokupni prenosni kapacitet povećan je za 1,600 MVA. Sanirane su trideset i četiri trafostanice. HE Salakovac (3x70 MW) u punom je pogonu. HE Grabovica puštena je u rad u decembru 1996.g. Sanacija HE Jablanica skoro je

završena. Ukupno je potpisano devet ugo-vora. Kompletan iznos obavezanih sred-stava je u implementaciji. Prema dogo-vorenom rasporedu, komercijalno djelova-nje jedinice, planirano za početak juna 1999.g. kasni oko šest mjeseci u odnosu na prvobitni raspored. Osigurani su rezervni dijelovi za rad pro-izvodnih pogona od 32 MW TE Tuzla i Kakanj. Blok 6 u elektrani Kakanj pušten je u pogon početkom novembra 1996.g. a sanacija bloka 5 završena je do marta 1997.g. Druga faza sanacije blokova 5 i 6 (2 x 110 MW) koja se sastoji od kupovine sistema za praćenje uticaja na okoliš i sanacije ESP za blok 5 okončana je do kraja septembra 1998.g. Zbog kašnjenja radova na instalaciji i početka zimske se-zone, druga faza sanacije bloka 6 pro-dužena je i započet će 1. marta 1999.g. Završena je sanacija bloka br. 3 (100 MW) elektrane u Tuzli. Ovaj blok pušten je u rad krajem 1997. god. Od tada radi uspješno i proizveo je ukupno 400 GWh električne energije i 66 GWh toplotne energije. Potpisani su svi planirani ugovori u vrijed-nosti od 28,9 mil. USD za uvoz opreme i rezervnih dijelova za termoelektrane i 5,2 mil. USD za rudnike uglja. Izvršeni su ugovori sa bosanskim, norveškim i austri-jskim firmama koje pružaju konsultantske i inženjerske usluge. Tokom imple-mentacije projekta potpisana su ukupno 103 ugovora u vrijednosti od 79,65 mil-iona USD. Kontakt Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Željka Meheljić tel. (387-33) 251-500 fax 440-108 [email protected] Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Iftikhar Khalil Tel: (1-202) 458-4171 fax 614-1585 [email protected]


37

PROJEKT HITNE OBNOVE FARMI


ZATVOREN50,40


1-apr-1996 30-juni-1998

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Evropska komisija (grant) Federacija BiH (lok. partner) Njemačka (grant) IFAD (povoljni zajam) Nizozemska (grant) Ostali (grant, međunarodne nevladine org.) Saudijska Arabija (grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

6,90 1,40 2,20 7,30 3,20 0,40 1,00

20,00 42,40

8,00


SB 20,00 0,00 0,00 0,00 0,00

20,00

SB uprav. 28,20 0,00 0,00 0,00 0,00

28,20

Ukupno fin. 42,40 0,00 0,00 0,00 8,00

50,40

Uvod Poljoprivreda je uvijek bila centralni dio života u Bosni sa gotovo 20% radne snage prije rata zaposlene sa punim radnim vre-menom u ovom sektoru i gotovo istim bro-jem ljudi zaposlenim povremeno. Zbog planinske topografije, dobrog poljoprivred-nog zemljišta, bilo je samo 0,25 hektara obradive zemlje po glavi (1991.), dok je preovladavao uzgoj stoke. Od ukupno 5,11 miliona hektara kolika je površina BiH, oko 20% obradivo je zemljište od čega je 792,000 hektara prije rata bilo pod kultu-rom. Male privatne farme (540,000), koje čine 95% ovog sektora, bile su relativno zaos-tale prije rata. Čak i prije rata, BiH je morala uvoziti polovicu potrebne osnovne hrane. Posljedice rata koji je trajao više od 3 go-dine razorne su za poljoprivredu. Poljo-privredna proizvodnja pala je na 1/3 pot-reba, uništeni su sistemi normalne prerade hrane, distrubucije i prodaje. Poljo-privredna oprema je pokradena ili uništena (gubici do 80%), sistemi navodnjavanja uništeni, stoka oduzeta ili poklana, kuće i štale spaljene, dok voćnjaci i vinogradi, u područjima ratnih dejstava, nisu nekoliko godina kultivisani. Ciljevi projekta Ciljevi ovog projekta bili su pokretanje po-ljoprivredne proizvodnje, unaprjeđenje prehrambenog sektora, otvaranje radnih mjesta i stvaranje dohotka za ratom po-gođeno seosko stanovništvo, uključujući vraćanje raseljenih lica. Ciljana grupa bila je privatni poljoprivredni sektor. Opis projekta Ovaj projekt imao je sljedeće komponente: - opremanje mehanizacijom (32,3 mil. USD), uvoz motokultivatora, malih trak-tora, priključaka za traktore;

- uzgoj stoke (14,4 mil. USD), uvoz go-veda i koza; - službe za brigu o zdravlju životinja (2,2 mil. USD), opremanje i ponovna izgradnja veterinarskih stanica i instituta, uključujući one za vještačku oplodnju; - podrška za implementaciju projekta (1,5 mil. USD), oprema, tehnička pomoć i obuka. Sredstva Svjetske banke i Evropske za-jednice podržala su komponentu mehani-zacije za poljoprivredu; IFAD, FBiH i Saudijska Arabija finansirale su stoku; Njemačka Vlada finansirala je kompo-nentu brige o zdravlju životinja, IFAD i Holandska Vlada finansirali su kompo-nentu podrške implementaciji. Aranžmani implementacije Poljoprivredna oprema i stoka podijeljeni su zemljoradnicima u skladu sa nabavkom na veliko. Distribucija je išla preko 4 re-gionalna ureda za implementaciju u kan-tonima Tuzla, Zenica, Bihać i Mostar. Traktori su davani na 10-godišnji kredit sa odgodom od 2 godine uz 2% kamate, za-jam za stoku na 5 godina. Otplate su kanalisane putem banaka. Podobnost zemljoradnika određivala se na osnovu sljedećih kriterija: prvo, zemljorad-nici su trebali biti sa područja koje je pre-trpjelo znatnu ratnu štetu (više od 50% ra-tne štete u poljoprivredi na osnovu inspek-cija). Drugo, traženo je da su to zemljorad-nici koji su tokom rata izgubili traktor ili stoku. Treće, prioritet se davao zemljorad-nicima koji su trenutno izbjeglice ili rase-ljena lica unutar BiH i koji se namjeravaju vratiti na svoja imanja. Nabavka Robe i usluge koje finansira Svjetska banka osigurao je Ured za implementaciju projekta (PIU) na osnovu licitacije.

Rezultati Nabavke kojima su rukovodile PIU obav-ljene su za sve stavke, poljoprivredna op-rema i stoka su uvezeni. U Bosnu su ispo-ručeni i svi traktori koje je finansirala Ev-ropska komisija Veterinarska oprema, koju je nabavila Njemačka Vlada, isto tako je isporučena. U toku 1996.g. uvezena je i distribuirana farmerima sljedeća stoka, a nabavku je fi-nansirao IFAD, uz saradnju sa Svjetskom bankom: 3,929 goveda (simental, smeđa švajcarska, crno-bijela i siva tirolska go-veda) kao i 650 sanskih i 701 alpska koza koje su uvezene. Nabavljen je i distribuiran i stočni fond koji finansira Saudijska Ara-bija (797 junica) i Federacija BiH (505 ju-nica i 5,000 ovaca), a nevladine organiza-cije (NGOs) nabavile su i raspodijelile pu-tem PIU 252 junice. Holandska vlada na-bavila je i finansirala (u iznosu od NLG 4,2 mil.) uvoz 946 junica tokom 1997.g. koje su, također, podijeljene zemljorad-nicima. SB finansirala je uvoz 2,912 traktora (jed-noosovinske motokultivatore i male dvoo-sovinske traktore) i 14 kombajna. PIU je podijelio farmerima ove mašine uz njihov potpis o nabavci i na osnovu ugovora o kreditu. Isto tako, farmerima je dodijeljeno 1,300 traktora koje je finansirala EC. Pot-pisani su posljednji ugovori za 30 jednoos-ovinskih motokultivatora i 15 junica što je isporučeno do kraja oktobra 1997.g i do sredine novembra 1997. god. zem-ljoradnicima koji su zadovoljili kriterije. Kontakt Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Vesna Frančić tel. (387-33) 251-500 fax 440-108 [email protected]


38

PROJEKT HITNE OBNOVE SNABDIJEVANJA GASOM


ZATVOREN43,50


17-apr-1998 31-juli-1999

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Evropska komisija (paralelni grant) Lokalno finansiranje (lok. partner, Kanton Sa-rajevo i Sarajevogas) Nizozemska (grant) Ostali Velika Britanija (ODA) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

6,40

14,10 2,30 4,50 2,10

10,00 39,40

4,10


SB 10,00 0,00 0,00 0,00 0,00

10,00

SB uprav. 10,00 0,00 0,00 0,00 0,00

10,00

Ukupno fin. 39,40 0,00 0,00 0,00 4,10

43,50

Uvod Sistem prirodnog gasa u Bosni i Hercego-vini sastoji se od gasovoda za prenos ko-jim se gas uvozi iz Rusije i nekoliko sis-tema distribucije, uglavnom za snabdi-jevanje grada Sarajeva, željezare Zenica, fabrike cementa u Kaknju i manjih potrošača duž gasovoda. Gasovod za prenos u dužini od 117 km i 65 km priključka za Zenicu, projektovan je da dovodi 1,2 miliona m3 gasa godišnje. Potrošnja gasa bila je najveća 1990. god. i iznosila je 610 miliona m3 godišnje. Danas ovaj sistem u BiH snabdijeva gasom ug-lavnom grad Sarajevo, gdje je prirodni gas postao glavni izvor energije. Dok je in-dustrijska potrošnja u Kaknju i Zenici još u velikoj mjeri smanjena zbog posljedica rata, broj priključaka domaćinstava u Sara-jevu povećao se sa predratnih 15,000 na današnjih 58,000. Pored toga, sistem cen-tralnog grijanja u Sarajevu pokretan je gasom, opslužujući 36,000 domaćinstava i većinu javnih ustanova. Ratna dejstva izazvala su propadanje gasnog sistema i zagađenje minama prenosnog gasovoda i izrazito povećan broj bespravnih priklju-čaka u domaćinstvima. Radi se o priključ-cima koji nisu regulisani, a priključeni su na sistem gasa pod visokim pritiskom, što dovodi do eksplozija, povreda i smrti. Zbog neplaćanja gasa potrošenog u toku rata, isporučioci iz Rusije, kao i trans-portne agencije, smanjile su isporuku i na kraju je potpuno obustavili u proljeće 1997.g. U novembru 1997. god. snabdi-jevanje gasom BiH ponovo je us-postavljeno, zahvaljujući aktivnoj ulozi Ureda Visokog predstavnika, Vlade Holandije i Svjetske banke i do sada nije obustavljeno. Ciljevi projekta Ovaj projekt imao je za cilj da ponovo us-postavi sigurno i pouzdano snabdijevanje gasom u BiH tako što će se popraviti i re-konstruirati sistemi za prenos i distribuciju gasa. Ovo obuhvata i mjerenje i reguliranje svih priključaka u domaćinstvima i pretva-

ranje priključaka koje su sami građani pra-vili u regulisane priključke centralnog gri-janja ili gasa. Naredni ciljevi će ojačati in-stitucionalni kapacitet Sarajevogasa, po-novo uvesti obračunavanje i naplaćivanje potrošnje i odrediti alternativne izvore snabdijevanja gasom u BiH. Opis projekta Ovaj projekt obuhvata sljedeće kompo-nente za bh. gasni sistem: - inženjering (2,0 mil. USD), pregled, geo-detske radove, analize i nadzor; - prenosni sistem (7,8 mil. USD), rekon-strukcija gasovoda, mjerenje i regulacija, katodna zaštita, rezervni dijelovi; - distributivni sistem (30,3 mil. USD), sa-nacija priključaka potrošača, (re)konstruk-cija cijevi, brojača i regulatora, rezervni di-jelovi; - tehnička asistencija (2,7 mil. USD): strateško planiranje, elaborati o tarifama, alternativno snabdijevanje gasom, pres-truktuiranje sektora, obračunavanje i nap-lata; - uklanjanje mina (0,3 mil. USD). *Drugi donatori uključuju: Ankaru, Mo-denu, Bolzano, Barcelonu, Fond za pomoć Katar, Saudijsku Arabiju/IRC, USAID/IRC, Egipat, Kuvajt, Saudijsku Arabiju, IIHO, MDD Merhamet i različite strane gasne kompanije (GASTEC-Holan-dija, EGO-Turska, VerbundnetzGas-Germany i dr.) Aranžmani implementacije Sarajevogas, preduzeće za gas iz Sarajeva, bilo je zaduženo za implementaciju pro-jekta. Ured za implementaciju projekta (PIU) osnovan je u okviru Sarajevogasa kao tim od nekoliko inženjera, osoblja zaduženog za nabavku i finansijskog osoblja. Nabavka Većina roba i usluga koje finansira Svjet-ska banka, PIU je nabavila na osnovu lici-tacija.

Rezultati Kredit SB u potpunosti je iskorišten i zat-voren 31. jula 1999.g. Avans za početak radova, prema projektu SB u iznosu od 5 mil. USD, odobren je Sa-rajevogasu godine 1996. da bi mogao osigurati finansiranje za hitne popravke dok projekt ne stupi na snagu. Uz ostale donacije i finansijsku pomoć građana Sara-jeva, Sarajevogasu omogućeno je da izvrši vitalne popravke na prenosnom cjevovodu, uključujući ponovno instaliranje katodne zaštite i brojila. U sistemu distribucije, do danas je regulisano 48,000 bespravnih pri-ključaka, popravljeno 11,000 pokvarenih predratnih priključaka i instalirana su nova brojila. U zemlju je položeno 300 km poli-etilenskih niskotlačnih cijevi kako bi se re-gulisala većina bespravnih priključaka u domaćinstvima. Po završetku projekta, broj domaćinstava koja su ponovo priključena dostigao je ciljani broj od 58,000 obuhvatajući mnoga teško oštećena područja Sarajeva u koja se vraćaju izbje-glice. Sanacija prenosnog gasovoda, uklju-čujući uklanjanje mina, u potpunosti je završena. Tehnička pomoć za obračunavanje i naplatu, kao i elaborati o tarifama i prestruktuiranju sektora, po-duzeti su da bi se pružila pomoć ovom preduzeću da izradi plan budućih ak-tivnosti. Sarajevogas ponovo obračunava i naplaćuje potrošnju nakon petogodišnjeg prekida po novom sistemu obračunavanja koji je uveden u okviru ovog projekta. Po-sebna pažnja posvetila se stopama naplate kako bi Sarajevogas mogao pokriti rast svojih operativnih troškova. Kontakt Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Željka Meheljić tel. (387-33) 251-500 fax 440-108 [email protected] Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Iftikhar Khalil Tel: (1-202) 458-4171 fax 614-1585 [email protected]


39

PROJEKT HITNE OPRAVKE STAMBENOG FONDA


ZATVOREN60,40


1-aug-1996 30-juni-1998

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Evropska komisija (grant) Njemačka (grant) Italija (grant) Nizozemska (grant) Saudijska Arabija (grant, Saudi Fund) UNHCR (paralelni grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

6,40 0,70 3,90 3,50

20,00 3,60

15,00 53,10

7,30


SB 15,00 0,00 0,00 0,00 0,00

15,00

SB uprav. 28,80 0,00 0,00 0,00 0,00

28,80

Ukupno fin. 53,10 0,00 0,00 0,00 7,30

60,40

Uvod Tokom četiri godine rata oštećeno je oko 40% društvenog stambenog fonda i 60% privatnih kuća u BiH, što je prisililo veliki dio populacije da živi u oštećenim kućama i pretrpanom nužnom smještaju. Ratna oštećenja povećana su zajedničkim djelovanjem vremenskih uvjeta i pogoršan-jem stanja instalacija infrastrukture. Složen niz pitanja vlasništva rezultat je velikog raseljavanja predratnog stanovništva. Ko-misija za imovinska potraživanja raseljenih lica i izbjeglica, osnovana prema Aneksu 7 Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma, riješit će potraživanja na osnovu vlas-ništva. Međutim, u mnogim slučajevima za razrješenje će trebati mnogo vremena. Da bi se što prije krenulo sa popravkom stambenog fonda, prije nego što pitanja vlasništva budu razriješena, mnogi dona-tori, uključujući UNHCR, EU, bilateralne donatore i nevladine organizacije, krenuli su sa izvođenjem opravki privatnog stam-benog fonda. Donatori su obećali oko 273 miliona USD za popravak stambenog fonda tokom 1996.g. Cilj ovog projekta, koji finansira Svjetska banka bio je po-pravak i općinskih stambenih zgrada koje pružaju smještaj najvećem broju gradskog stanovništva i privatnih kuća. Održavala se tijesna saradnja sa UNHCR-om, tako da je ovaj projekt mogao finansirati mnoga područja koja su prema UNHCR-u pri-oritetna za povratak izbjeglica. Ciljevi projekta Ciljevi projekta bili su izvršiti popravak stambenih zgrada u društvenom vlasništvu i nadoknaditi troškove popravka od stanara kroz doplatu uz stanarinu, da bi se omogu-ćilo potrebno održavanje popravljenog stambenog fonda. Ovaj projekt je, također, predvidio finansiranje popravke nekih pri-

vatnih individualnih kuća s ciljem testi-ranja pristupa Vlade ovom problemu. Opis projekta Ovaj projekt imao je sljedeće komponente: - popravak zgrada u društvenom vlasništvu (28,5 mil. USD) - popravak zajedničkih elemenata stam-benih zgrada sa oštećenjima do 60% u cilju osposobljavanja za stanovanje što većeg broja stanova. Tipični radovi obuhvatili su popravke krova, vanjskih zidova, stubišta, prozora i komunalnog sistema. Unutrašn-jost stana bila je obaveza vlasnika. Izabrani gradovi su: Sarajevo, Mostar, Kupres, Travnik, Olovo i Goražde. U ovaj projekt uključeno je oko 17,000 stanova koji pružaju smještaj za oko 85,000 osoba; - program za opravke privatnih kuća (30,1 mil. USD) - opravka oko 2,680 indi-vidualnih kuća u šest kantona kako bi se osposobile do minimalnog standarda stanovanja, po najvišoj cijeni od 10,000 USD po jednoj kući; - tehnička pomoć i pokrivanje nepredvi-đenih troškova (1,8 mil. USD). Sredstva Svjetske banke, Evropske komi-sije i italijanski fondovi, dali su podršku za popravak stambenog fonda u društvenom vlasništvu. Holandskim sredstvima finansi-rani su popravak privatnih stambenih kuća u Gornjem Vakufu, Olovu i Vitezu, po-pravak društvenog stambenog fonda u Sa-rajevu, kao i tehnička pomoć i operativni troškovi. Njemačkim sredstvima se, tako-đer, finansiralo provođenje projekta. Saudijski fond za razvoj, kao i italijanska sredstva, finansirali su popravke privatnih kuća. Aranžmani implementacije Federalno Ministarstvo za prostorno plani-ranje i okoliš osnovalo je Ured za im-plementaciju projekta (PIU) za vladin pro-

gram opravke stambenog fonda. PIU je sklopio sporazume sa (općinama) vlas-nicima stambenih zgrada koji određuju uvjete i sume otplate putem povećane stanarine. Nabavka Robe, usluge i radove koje finansira Svjet-ska banka, PIU je osigurao putem lici-tacija. Rezultati Projekt je završen 100%. Sanacija je zavr-šena u preko 650 društvenih stambenih zgrada sa 17,500 stanova u gradovima: Sa-rajevo, Mostar, Goražde, Olovo, Kupres i Novi Travnik. Sredstva za ove radove osigurali su Svjetska banka, EK, Holandija, UNHCR. Radovi na popravci društvenih stambenih zgrada i kuća uglav-nom su locirani na područjima koja je UNHCR odredio kao područja na koja će se vraćati izbjeglice. Što se tiče popravke privatnih kuća, u jesen 1996.g okončani su radovi koje je finansirala Holandija. Po-pravljeno je 216 privatnih kuća u 3 grada. Popravljeno je 1,650 kuća iz sredstava Saudijskog fonda. Iz preostalih sredstava Saudijskog fonda, kao i sredstava koja su osigurana od strane Italije i UNHCRa, PIU je popravio novih 790 privatnih kuća, od kojih se nekoliko nalazi u općini Brčko, na teritoriji koja pripada Federaciji. Zajed-ničko ulaganje sa bosanskim partnerima formirali su zainteresirani inozemni iz-vođači, uprkos ograničenim iznosima većine ovih ugovora. Kontakt Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Vesna Frančić tel. (387-33) 440-293 fax 440-108 [email protected]


40

PROJEKT HITNOG POKRETANJA INDUSTRIJE (UKLJ. GARANCIJU OD POLITIČKOG RIZIKA)


ZATVOREN49,00


1-mart-1997 31-dec-2003

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Japan (grant) Nizozemska (grant) Privatni osiguravajući sektor Švedska (grant) Švicarska (grant) Svjetska Banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva finansiranja

5,00 1,00

49,00 1,00 7,50

10,00 73,50

0,00


SB 10,00 0,00 0,00 0,00 0,00

10,00

SB uprav. 18,50 18,30 36,70 0,00 0,00

73,50

Ukupno fin. 18,50 18,30 36,70 0,00 0,00

73,50

Uvod BiH je imala prilično dobro razvijenu in-dustrijsku ekonomiju prije posljednjeg rata, po čemu se svrstavala među vodeće zemlje bivših socijalističkih ekonomija Is-točne Evrope. Postojalo je oko 1,000 in-dustrijskih organizacija čiji je doprinos bio oko polovine bruto društvenog proizvoda, a zaposlenih je bilo skoro 450,000 - gotovo polovina od tog broja redovno zaposlenih. Desetak velikih izvozno orijentisanih kon-glomerata dominiralo je industrijom, dok je veliki broj manjih firmi uglavnom bio usmjeren na domaće tržište. Prije rata postojale su značajne industrijske aktivnosti, prirodna bogatstva, zalihe kapi-tala i tehničke i ljudske sposobnosti. Nešto od ovoga može se spasiti uz relativno mala ulaganja, uglavnom u vidu obrtnog kapi-tala. Obnovom industrije osigurat će se značajan porast zaposlenosti i ona pred-stavlja jedan od osnovnih elemenata budućeg razvoja BiH. Za uspješno pokretanje održivih dijelova industrijskog sektora, neophodno je utvr-diti i provesti jednostavne i jeftine projekte koji mogu brzo dovesti do ostvarivanja profita u otvorenoj konkurenciji na svjets-kom tržištu. Prema istraživanjima, među velikim i srednjim industrijskim preduze-ćima u oba bh entiteta, jasno je da ovakvih projekata ne nedostaje. Ove projekte trebale bi finansirati strane kompanije ili strane banke i to uglavnom za obrtni kapital, uz manja ulaganja, a za popravke opreme. Dok su strani partneri često spremni da preuzmu komercijalne ri-zike ovakvih projekata, nisu spremni prih-vatiti da im neki politički događaji, uklju-čujući obnavljanje neprijateljstava, ugroze investicije. Kreditne agencije za izvoz trenutno ne pokrivaju transakcije u BiH, što znači da je malo vjerovatno da će u skorijoj ili srednjoročnoj budućnosti doći do priliva zajamčenih i osiguranih komer-cijalnih kredita u BiH. Ciljevi projekta Ovaj projekt osigurava Sredstva za osigu-ravanje trgovinskih dugova (LIFT) kako bi se smanjila opasnost od rizika koji sprje-čavaju privatne isporučioce, trgovačka preduzeća i komercijalne zajmodavce da

ulažu u obrtni kapital komercijalno održi-vih preduzeća u BiH. Opis projekta Osnovna komponenta ovog projekta po-drška je Agenciji za osiguranje investicija (IGA), nezavisnoj korporaciji koju je os-novala Vlada BiH kako bi upravljala sredstvima za osiguravanje trgovinskih dugova (LIFT). IGA je stupila u partner-stvo sa asocijacijom institucija koje pru-žaju osiguranje od rizika da bi kreirala LIFT, gdje udruženje izdaje polise osigu-ranja za sredstva do tri puta veća od onih alociranih za projekt od strane donatora i IDA. Nosioci polise mogu se kod IGA osigurati od gubitaka koji su direktna posljedica sljedećih rizika: - nekonvertibilnost ili nemogućnost pretva-ranja lokalne valute u devize; - otkazivanje licenci, ograničenja uvoza i izvoza; - uvođenje ili povećanje poreza na uvoz ili izvoz; - eksproprijacija lokalnog preduzeća, učes-nika u transakciji; - zapljena robe, sprječavanje prodaje ili iz-voza; - ometanje transporta ili skladištenja robe; uvođenje embarga ili sankcija UN; - rat ili građanski nemiri; - preusmjeravanje putovanja, koje izaziva povećanje troškova prevoza i osiguranja. IGA prodaje osiguranja uz naknadu od 250 osnovnih poena godišnje na sumu koju pokriva, na najduži rok garancije od 3 godine. Prihvatljive transakcije su samo one koje uključuju robu koja se prodaje preduzećima u BiH u proizvodne svrhe i koja odgovara standardima za zaštitu oko-line. Strane firme zainteresirane za krediti-ranje preduzeća u BiH mogu dobiti više in-formacija u Agenciji za osiguranje inve-sticija - IGA. IGA transakcije dopunjuju garancije koje nudi MIGA- Multilateralna agencija za osiguravanje investicija iz grupe Svjetske banke. MIGA daje osiguranje za veće i dugotrajnije transakcije od onih koje pok-riva IGA. IGA, također, upravlja Povjere-ničkim fondom EU koji daje garancije od

političkog rizika kompanijama iz EU, koje investiraju u BiH. Nabavka Sredstvima Svjetske banke ne kreditiraju se direktno sirovine i oprema za bh predu-zeća. Sredstva banke koriste se za podršku polisama osiguranja koje izdaje Asocija-cija. Rezultati Ovaj projekt započeo je u 1997.g. Izvorno, namjena mu je bila da pruži podršku proiz-vodnim aktivnostima u Bosni i Hercego-vini putem davanja garancija od političkog rizika inostranim preduzećima i finansij-skim institucijama u pogledu trgovinskih transakcija u Bosni i Hercegovini. Kako bi se implementirala ova aktivnost, uteme-ljena je nova korporacija u vlasništvu Bo-sne i Hercegovine pod nazivom Agencija za investicione garancije (IGA). Implementacija projekta do sada je bila us-pješna, rezultirala je izdavanjem 28 garan-cija i polica osiguranja u ukupnoj vrijed-nosti od 23 miliona EUR-a. Ukupan iznos kredita u vrijednosti 7 miliona SDR (spe-cijalnih prava vučenja) bio je utrošen zaje-dno sa dodatnih 7,4 miliona eura ekviva-lentnog donatorskog granta osiguranog od strane vlada Nizozemske, Švedske i Švicarske. Projekt uključuje partnerski aranžman sa vanjskim institucijama kao prvo, ING Bank of Amsterdam, koji je prvi podržao obaveze IGA-e u okviru iz-datih garancija sa standby kreditnim pis-mima koja su bila u potpunosti podržana gotovinskim sredstvima iz kredita Svjetske banke i grant sredstava ostalih donatora, a kasnije, sa privatnim kompanijama za osiguranje tržišta iz Lloyd's London, koje su, također, imale koristi od pristupa sredstvima iz kredita, te od donatora koji su plaćali potraživanja, ali koji su se zauz-vrat usaglasili da izdaju police osiguranja za vrijednosti do četiri puta veće od iznosa raspoloživog od strane Svjetske banke i donatora. Nije bilo potraživanja u okviru bilo koje izdate garancije ili police osigu-ranja. Pod uvjetima Kreditnog sporazuma o raz-voju, implementacija projekta dostigla je prelomnu tačku u 2001. godini kada je nastala potreba da Svjetska banka i BiH vi-


41

jećaju i usaglase se o kontinuiranom ko-rištenju sredstava do krajnjeg roka zatva-ranja na kraju 2007. godine. Ovaj proces završen je i postignut sporazum da će se sredstva moći koristiti za nastavak po-državanja garancija i osiguranja od poli-tičkog rizika u Bosni i Hercegovini, ali će se, također, moći koristiti za podršku bh. trgovine, posebno izvoza na jedan fleksi-bilniji način. Posebno, sredstva mogu biti korištena u bilo koju dozvoljenu svrhu u okviru restruktuirane pomoći izvoznim preduzećima, te generalno za podršku iz-vozne trgovine iz Bosne i Hercegovine na način koji će biti dogovoren između Asoci-jacije i Bosne i Hercegovine.

Trenutno, prijedlozi su razvijeni u cilju po-moći bh. izvoznicima u cilju obnavljanja i podizanja proizvodnih sredstava na viši nivo u preduzećima koja proizvode robu za izvoz. Mehanizmi o kojima je razgovarano uključuju partnerski aranžman sa pri-vatnim osiguravajućim kućama za dobija-nje garancija i osiguranja koje bi bile iz-date inostranim bankama finansirajući prodaju mašina (proizvodnih sredstava) na period od 3 do 5 godina u korist bh. izvoz-nika. Bh banke bi, također, trebale biti uk-ljučene u dijeljenje rizika neplaćanja izvo-znika koji prime ovakvu vrstu pomoći.

Svjetska banka Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Lloyd Edgecombe tel. (1-202) 458-5982, fax; 458-5073 [email protected] Vanjski Investment Guarantee Agency (IGA) Lamija Kozarić, direktor Vlatko Tvrtković, zamjenik direktora Fra Anđela Zvizdovića 1, Sarajevo tel. (387-33) 262-720, fax 262-730 Mirko Dejanović, zamjenik direktora Banja Luka tel. (387-51) 215-844

PROJEKT HITNOG UKLANJANJA MINA


ZATVOREN67,00


1-sept-1996 30-sept-1999

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Kanada (grant) Evropska komisija (grant) Italija (grant) Nizozemska (grant) Ostali (grant) UN (paralelni grant) SAD (grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

0,70 16,60 5,00 4,80 8,30 1,80 8,50 7,50

53,20 13,80


SB 7,50 0,00 0,00 0,00 0,00 7,50

SB uprav. 25,50 0,00 0,00 0,00 0,00

25,50

Ukupno fin. 53,20 0,00 0,00 0,00

13,80 67,00

Uvod Opasnost od mina problem je za sve as-pekte obnove, ponovnog naseljavanja i ra-zvoja zajednice u poslijeratnoj BiH. Više od 17,000 minskih polja identificirano je naročito u kontaminiranom pojasu širine 5 km duž bivših linija razdvajanja. U ovim područjima ima i mnogo neeksplodiranih ubojnih sredstava. Mine su korištene da se spriječi pristup raznim kapacitetima, uk-ljučujući stambene i javne objekte, glavnu infrastrukturu i tako onemogućavaju re-konstrukciju željeznice, puteva i mostova, ponovnu uspostavu komunalnih usluga kao što su struja, voda i gas, kao i povratak izbjeglica i raseljenih lica. Mnoge od postojećih mapa minskih polja i dokumentacija nepouzdani su, jer minska polja nisu uvijek ucrtana. Mnoge mine na-pravljene su od plastike što otežava nji-hovo otkrivanje i predstavljat će opasnost dugo vremena. Potrebne su decenije da se mine uklone i ova aktivnost će biti vrlo skupa. Učinjeni su početni napori kada je, prema Dejtonskom sporazumu, zatraženo od bivših vojnika da raščiste svoja minska polja u zoni razdvajanja i u drugim zonama odakle su se njihove trupe povukle, te da obilježe minska polja. Uprkos ovim naporima, još uvijek su mnoge mine neu-klonjene i zaista je potreban veliki napor da bi se uklonile. Prioritet se daje uklanjanju mina što je u funkciji provođenja obnove infrastrukture i

ponovnog nastanjivanja u cilju otklanjanja opasnosti sa kojom se suočava zajednica. U svakoj prioritetnoj oblasti treba proci-jeniti stepen zagađenosti minama. Ako je nizak, može se započeti sa radom, a ako je visok, treba provesti uklanjanje mina. Ciljevi projekta Zadaci ovog projekta bili su da se: (i) us-postavi institucionalna struktura za uk-lanjanje mina, (ii) zaštite najugroženije grupe programima upozoravanja na opas-nost, (iii) poveća sposobnost Bosne i Her-cegovine za uklanjanje mina, (iv) pruži podrška vladinim agencijama za čišćenje mina (uglavnom operativni troškovi) kroz finansiranje. Agencije su odredile priori-tete i standarde, pripremile, dodijelile i nadzirale ugovore, te koordinirale aktiv-nosti u rasčišćavanju mina. Opis projekta Ovaj projekt ima sljedeće komponente: - institucionalni razvoj - osnivanje i jedno-godišnji rad Centra za mine (MAC) u Sa-rajevu i 3 regionalna MAC ureda. MAC je uspostavio sistem za menadžment informa-cija o minama i pomoći vladinim agenci-jama za uklanjanje mina; - upozoravanja na postojanje mina - osni-vanje državnih informacionih programa namijenjenih rizičnim grupama; - izgradnja kapaciteta za uklanjanje mina, uključujući centre za obuku, nastavnike, podršku učenicima, škole za pse, opremu za obuku, tehničku pomoć;

- uklanjanje mina i provjera kvaliteta - is-traživanje, označavanje i čišćenje minskih polja. Sredstva kojima je upravljala Svjetska banka (uključujući 7 mil. USD, kredit SB i oko 14 mil. USD vrijedan povjerenički fond raznih donatora) uglavnom su upot-rijebljena za ugovore o uklanjanju mina i istraživanje minskih polja. Sredstva Ev-ropske komisije bila su za obuku i podršku platama bh. osoblja za uklanjanje mina. Sredstva SAD iskorištena su za osnivanje i rad MAC-a, djelomično za izgradnju lo-kalnih kapaciteta (obuka i plate). Sredstva UN bila su uglavnom za osnivanje i rad MAC-a. Italijanska sredstva pružila su po-dršku izgradnji kapaciteta i uklanjanju mina. Aranžmani implementacije Od dijela projekta koji finansira Svjetska banka, koristi su imale i FBiH i RS. Svaki entitet osnovao je Ured za implementaciju projekta (PIU) koji su blisko sarađivali sa MAC-om u provođenju projekta, pod sveukupnim vodstvom Državne komisije za uklanjanje mina. Nabavka Robu, radove i usluge za uklanjanje mina, finansirane od strane Svjetske banke, naba-vile su jedinice za implementaciju putem licitacije. Rezultati Projekt je uspješno implementiran tokom 1997. i 1998.g. Većina sredstava bila je na-


42

mijenjena za finansiranje neposrednih ak-tivnosti čišćenja mina (82% svih sredstava koristilo se za radove na deminiranju) kao podrška sljedećim grupama osnovnih ak-tivnosti: a) ekonomska obnova /rekonstrukcija 36%; b) ponovno naselja-vanje/ oživljavanje zajednica 34%; c) os-talo 30%. Jedno od najvećih dostignuća ovog pro-jekta je uvođenje konkurentne licitacije za ugovore o uklanjanju mina.

Nadalje, projekt je: (i) sklopio ugovore sa timom kvalificiranih supervizora za demi-niranje, (ii) uspostavio kapacitet za uprav-ljanje projektom (iii) pružio potporu za po-javu domaćih firmi za deminiranje. Kredit Svjetske banke zatvoren je 30. sep-tembra 1999.g. a aktivnosti u oblasti de-miniranja koje su nastavljene u okviru kampanje finansirane iz povjereničkog fonda okončane su 30. septembra 2000.g. Izvještaj o završetku implementacije pro-jekata finansiranih iz sredstava Svjetske

banke, objavljen je 16. juna 1999.g. Izvješ-taj o završetku implementacije zajedno je izrađen od strane Banke i zajmoprimca, a predstavljala ga je Komisija za demini-ranje. Kontakt Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Dirk Reinermann tel. (387-33) 251-500 fax 440-108 SB Sat: (5244) 3045 [email protected]

PILOT PROJEKT HITNOG KREDITIRANJA U REPUBLICI SRPSKOJ


ZATVOREN20,00


1-aug-1998 30-juni-2000

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Austrija (grant) Njemačka Nizozemska (grant) Švedska (grant) Velika Britanija (grant) SAD (grant, USAID) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva finansiranja

0,50 1,20 2,00 1,50 1,60 1,00 5,00

12,80 7,20


SB 5,00 0,00 0,00 0,00 0,00 5,00

SB uprav. 9,10 0,00 0,00 0,00 0,00 9,10

Ukupno fin. 12,80 0,00 0,00 0,00 7,20

20,00

Uvod Pet godina po završetku rata, poslovi pri-vatnog sektora u Republici Srpskoj još uvi-jek su ometani nedostatkom pristupa dugoročnim kreditima, smanjenim pristu-pom tržištima, slabim ekonomskim rastom i malim interesom za ulaganje. Građani i dalje nastavljaju da drže novac van ban-karskog sitema i veći dio ekonomije vrti se oko neformalne trampe i trgovine sa vrlo malim finansiranjem od strane lokalnih banaka. Proces privatizacije teče, ali je mali broj preduzeća prodat, iako je očeki-van značajan napredak u 2000. godini. Nepostojanje održivog međubankarskog tržišta i tržišta obveznica, negativna mobi-lizacija depozita i finansijsko neposredo-vanje udruženo sa gubitkom javnog povje-renja u banke i malim brojem ponuđenih bankarskih usluga, ozbiljno dovode u pita-nje rad banaka u RS. Od 1998. novi, bolje osmišljeni propisi, razvijaju se i primjenjuju; zakonom je re-gulisan veći osnovni kapital, a privatizacija državnih banaka je u toku. To će voditi smanjenju, a potom jačanju bankarskog sektora. U međuvremenu, poslovanje pri-vatnog sektora bit će bez solidnog ban-karskog sektora koji bi normalno dao dop-rinos ekonomskom rastu i razvoju. Ciljevi projeykta Predloženi projekt ima karakter hitnog pi-lotprojekta čiji je cilj pružiti pristup dugo-ročnom investicijskom kapitalu, kreditno sposobnim malim preduzećima, kao i re-forma bankarskog sektora. Osiguravanjem dugoročnih kredita po ra-zumnim cijenama, očekuje se da mala i srednja privatna preduzeća ponovno otpo-

čnu poslove uništene u ratu, prošire tekuće poslovne operacije ili započnu proizvodnju u novim poslovima kao i da pruže nove mogućnosti zapošljavanja građanima RS. Ovi rezultati neće biti u potpunosti zavisni od glavnih reformi u bankarskom sektoru, stranim investicijama ili gotovinskim in-vesticijama u preduzeća, kao rezultatu usp-ješne privatizacije. Projekt je dizajniran na iskustvu sličnog i uspješnog projekta kreditne linije u Federaciji BiH, Projekta hitnog oporavka u periodu 1996.-1998.g. Opis projekta Ovaj projekt obuhvata sljedećih pet kom-ponenata: - Kreditna linija (16 mil. USD) - za potkre-dite malim i srednjim privatnim preduze-ćima u RS, finansiranje obrtnog kapitala, popravke i opremu. Potkrediti su ograni-čeni na 250,000 DM po kreditu; dospijeće je ograničeno na 3 godine, uključujući še-stomjesečni grace-period; kamatni troškovi krajnjih korisnika su DM Libor plus 7 poena; - Obuka za bankare (1 mil. USD) - op-sežna obuka na radnom mjestu, posebno u ocjenjivanju kredita i smanjenju rizika za banke učesnice u projektu; - Podrška preduzećima (1 mil. USD) - us-luge poslovnog savjetovanja za preduzeća koja traže potkredite; - Nadzor poslovanja banaka (1 mil. USD)- stalni savjetnik za novu Agenciju za nad-zor poslovanja banaka u RS; - Podrška implementaciji (1 mil. USD) - tehnička pomoć, nepredviđeni troškovi po-slovanja i oprema jedinice za koordinaciju projekta.

Svjetska banka će u iznosu od 4,8 miliona USD finansirati potkredite za lokalna pre-duzeća u RS; ostatak će se iskoristiti za po-dršku implementaciji projekta. Iz sredstava koja osigurava Švedska, također, se finan-sira provođenje projekta kao i podrška pre-duzećima. Velika Britanija, Austrija i Nizozemska finansiraju potkredite. USAID finansira podršku nadzoru bankarskog poslovanja. Dodatna donatorska sredstva kontinuirano se traže za finansiranje potkredita u okviru komponente kreditne linije. Aranžmani implementacije Za implementaciju ovog projekta 1. juna 1998. osnovano je novo odjeljenje za kre-ditnu liniju (CLS) u okviru Jedinice za ko-ordinaciju (PCU) u Banjoj Luci. Odjeljenje za kreditnu liniju razmotrit će i odobriti molbe za potkredite koje će podržati lo-kalne komercijalne banke iz RS koje budu učestvovale. Četiri banke iz RS izabrane su za ovaj projekt na osnovu finansijskih i menadžmentskih kriterija: Banjalučka banka, Kristal banka, Semberska banka i Agroprom banka. Očekivani neposredni rezultati projekta uključuju povećanu privrednu aktivnost, zapošljavanje i prihode iz nekih 135 pot-kredita (prosječni iznos od 135,000 USD). Investicije koje će proizaći iz toga dovest će do otvaranja oko 1,500 novih radnih mjesta u industriji u prvom krugu, uz indi-rektno novo zapošljavanje putem povezi-vanja sektora. Vraćene glavnice i kamate ponovo će se upotrijebiti za novo krediti-ranje.


43

Nabavka Odjeljenja za kreditnu liniju unutar Jedi-nica za koordinaciju nabavljaju putem li-citacija robe i usluge koje finansira Svjet-ska banka. Lokalna preduzeća u RS, koja koriste potkredite osigurane u okviru ovog projekta, vršit će nabavku po lokalnoj ko-mercijalnoj praksi. Rezultati Kredit Svjetske banke odobren je 19. maja 1998.g. i postao je raspoloživ u augustu 1998.g. Međunarodni savjetnici na pro-jektu koje finansira Švedska, potpisali su i započeli sa radom krajem juna 1998.g. a savjetnici finansirani od strane Njemačke, u septembru 1998.g. Sa 31. martom 2000.g. odobreni su za-jmovi u visini od 7,9 miliona USD od čega je utrošeno 7,5 miliona USD. Dakle, odo-breno je za zajmove 98% ukupnih raspoloživih sredstava. Sredstva kreditne linije korištena su brzo i efikasno. Sa 31. martom 2000.g. sva sredstva za zajmove Svjetske banke, Velike Britanije i Austrije odobrena su. Potkreditiranje poslovanja vršeno je u cijeloj RS. Status U periodu od 21 mjeseca (od kraja septem-bra 1998. pa do zatvaranja kredita Svjetske banke) odobreno je 115 potkredita - ukupno 15,5 miliona DEM. Od toga, 98%

otplaćeno je na vrijeme i potprojekti postižu zacrtane razvojne ciljeve. Potkre-ditiranje bilo je prošireno na 25 mjesta i sela sa značajnim demonstracionim efek-tom. Potprojekti su pokrili većinu eko-nomski značajnih sektora u RS, što je uk-ljučilo preradu drveta, podove i namještaj; laku industriju sa tekstilom, kožom, odje-ćom i obućom; građevinske materijale, vrata, prozore; hemikalije i deterdžente; plastične, gumene i proizvode od stakla. Proizvodnja hrane i prerada bila je zastup-ljena sa stočnom hranom i hranom za pe-rad, mesom, jajima, mlijekom i mliječnim proizvodima, gljivama, ljekovitim biljem i preradom hrane. Od odobrenih potpro-jekata (oko pola) imalo je izvoznu ra-zvojnu komponentu koja se tiče zemalja nastalih iz bivše Jugoslavije, a za 20% oče-kuje se da izvoze u zemlje Evropske unije. Potprojekti značajno su poboljšali rezultate i profitabilnost krajnjih korisnika, u pros-jeku 80%. Potkrediti su stvorili oko 500 novih stalnih radnih mjesta i bili među na-jvažnijim generatorima stalnog zapoš-ljavanja u svojim sredinama. U svim slu-čajevima procjena za potkredit prisilila je privatne vlasnike da vežu mnogo veći ka-pital za preduzeće (dionički kapital uvećan je od dva do deset puta u poređenju sa onim iz prethodne godine) i primorat će

preduzeća da objave (mnogo realističniju) dobit prije oporezivanja i da počnu plaćati porez na dobit, te plaćati socijalne dopri-nose za nove zaposlene. Uz osiguranje pri-jeko potrebnih finasijskih sredstava za pri-vatni sektor, kreditna linija mu je osigurala priliku da igra aktivnu ulogu u usmjera-vanju razvoja bankarskog sektora RS. Za male subjekte privatnog sektora broj pot-projektnih prijava u 1999.g. bio je u pros-jeku 40-50 mjesečno, od čega bi bilo odo-breno 10. Evidentno je da broj novih pri-java ostaje visok. Dok je IDA kredit u potpunosti utrošen i zatvoren, Drugi nizozemski grant trenutno je u implementaciji. Dodatna grant sred-stva dobrodošla su da se ublaži finansijski jaz od 7,2 miliona USD. Revizija, upravljanje fondovima i administrativne usluge Svjetske banke, bit će raspoložive sve dok bude neiskorištenih sredstava u kreditnoj liniji. Kontakti Svjetska banka Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Sonja Brajović-Bratanović tel. (1-202) 473-2985 [email protected]


44

PROJEKT HITNIH JAVNIH RADOVA I ZAPOŠLJAVANJA


ZATVOREN45,00


1-aug-1996 30-juni-2000

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Italija (grant, za Brčko) Japan (grant) Nizozemska (grant) Norveška (grant) Švicarska (grant) UNDP (paralelni grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

1,60 5,00 5,11 4,50 1,10 0,50 9,60

27,41 17,59


SB 9,60 0,00 0,00 0,00 0,00 9,60

SB uprav. 26,91 0,00 0,00 0,00 0,00

26,91

Ukupno fin. 27,41 0,00 0,00 0,00

17,59 45,00

Uvod Masovna nezaposlenost bila je i još uvijek je glavna briga u poslijeratnoj Bosni i Her-cegovini. U 1995. godini ekonomska ak-tivnost bila je skoro u zastoju, a stopa ne-zaposlenosti iznosila je oko 90%. Otvara-nje novih radnih mjesta bio je osnovni cilj Projekta javnih radova i zapošljavanja. Međutim, bilo je jasno da će trebati vre-mena za širu ponudu radnih mjesta i rast stope zaposlenosti. Stoga je izrađen jedan broj programa za zapošljavanje, kao dio ukupnog programa obnove, u cilju stvara-nja radnih mjesta u neposrednom poslije-ratnom periodu. Projekt javnih radova i zapošljavanja bio je jedan od ovih programa. Projekt je otvorio kratkoročno radna mjesta putem finan-siranja javnih radova na lokalnom nivou, a koji zahtijevaju značajan udio radne snage. On je, također, pružio podršku za popravak infrastrukture u manjim razmjerama, na nivou zajednica u područjima koja su pretrpjela najviše ratnih razaranja, s na-glaskom na područja gdje su se vraćale izbjeglice i raseljena lica. Ciljevi projekta Projekt je imao četiri zacrtana cilja: (a) ostvariti brzo upošljavanje onih koji su os-tali nezaposleni zbog rata, (b) sanirati javnu infrastrukturu manjeg obima i pop-raviti ratom oštećenu društvenu imovinu, (c) ojačati ulogu općinskih vlasti u procesu odlučivanja kod investicionog planiranja, (d) ostaviti vidljiv učinak na lokalnom nivou u skoroj budućnosti. Opis projekta Za podršku gore navedenim ciljevima, ovaj projekt imao je dvije komponente: - Fond javnih radova - Projekt je finansirao potprojekte javnih radova za koje je potre-ban znatan udio radne snage i čiji je mak-simalni iznos do 100,000 USD. Potprojekti bili su jednostavni po obimu i nisu zahti-jevali više od 6 mjeseci za okončanje. Pot-projekti su uključivali raščišćavanje (ratna šteta), popravak vodovodnih sistema i

manje popravke seoskih puteva i ostale in-frastrukture. - Institucionalna podrška - otporu za opera-tivne troškove i institucionalno jačanje Od-jeljenja za javne radove unutar Fondacija za obrazovanje i obuku (ETF) u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Aranžmani implementacije Projekt je djelovao kao fond od kojeg su općine mogle tražiti finansijska sredstva prema osnovnim kriterijima pogodnosti. Ovaj plan dozvoljavao je Projektu da re-aguje na lokalnu potražnju i da alocira sredstva u skladu sa jasnim i transparen-tnim kriterijima za određivanje ciljeva. Fondacije koje su osnovale Federacija BiH i Republika Srpska kao autonomne, vla-dine agencije, imale su krajnju odgovor-nost za implementaciju projekta. Ove fon-dacije tražile su dostavu ponuda za javne radove od općina u skladu sa dogovorenim kriterijima podobnosti. Prijave su pregle-dane i one koje su zadovoljile kriterije odobrene su u kratkom roku. Za odobrene, općine su birale izvođača koji će obaviti radove u skladu sa procedurama nabavke Svjetske banke. Nadzor radova vršile su općine i terenski inženjeri Fondacije. Pla-ćanje je vršeno direktno izvođaču radova na osnovu obavljenih radova. Nabavka Većina (92%) sredstava za ovaj projekt utrošena je na ugovore manjeg obima za javne radove ugovorene lokalno, koristeći pojednostavljene procedure za domaće konkurentno licitiranje i direktno ugova-ranje u skladu sa vrstom radova. Rezultati U Federaciji BiH primljeno je 1,167 zah-tjeva, sklopljeni su ugovori za 450 projekta u ukupnoj vrijednosti od 28,14 miliona DEM, kreirajući 30,636 čovjek - mjeseci zaposlenja. Od ovoga 376 projekata je završeno. Ukupno 79 općina (97,5% od ukupnog broja) primilo je finansijska sred-stva. Prioritet je dat u ratu najviše strada-lim područjima i područjima u koja se vra-

ćaju izbjeglice. Bilo je 248 projekata povezanih sa povratkom izbjeglica. U Republici Srpskoj od 402 primljena zahtjeva sklopljeno je 145 ugovora za pro-jekte, u ukupnoj vrijednosti od 15,5 mil-iona DEM stvarajući 15,278 čovjek-mjeseci zaposlenja. Svi potprojekti su zav-ršeni. Ukupno 56 općina u RS (80% od ukupnog broja) primilo je finansijska sred-stva. Bilo je 136 projekata povezanih sa povratkom izbjeglica. Vrste projekta koje su finansirane variraju od čišćenja (ratna šteta) do opravke seos-kih puteva, vodovoda i električnih vodova. Prosječno vrijeme projekta bilo je 2,1 mje-sec. Prioriteti su dati općinama gdje se vraćaju izbjeglice/raseljene osobe. Op-ravka puteva i komunalija povezana sa projektima obnove kuća, olakšava im pov-ratak. Nadalje, imajući u vidu potrebu za sofisticiranijim infrastrukturnim projek-tima, koji trebaju manje radne snage, Pro-jekt javnih radova i zapošljavanja počeo je ugovarati poslove bez restrikcija koje se odnose na radni sadržaj i prethodno defini-sanu cijenu radnog sata. Nakon što je IDA kredit Svjetske banke zatvorila 30. juna 2000.g. Svjetska banka obavila je misiju završetka implementacije. Izvještaj o okončanju implementacije (ICR) raspoloživ je u sarajevskom UREDU Svjetske banke u Bosni i Herce-govini. Aktivnosti na projektu još uvijek se odvijaju u Federaciji BiH zahvaljujući grantu Holandske vlade u iznosu od 1,915 miliona USD. Svjetska banka pripremila je operaciju (Projekt razvoja zajednice) koja je izgra-đena na iskustvima implementacije Pro-jekta javnih radova i zapošljavanja. Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Goran Tinjić tel. (387-33) 440-293, fax 440-108 [email protected]


45

PROJEKT HITNOG OPORAVKA


ZATVOREN160,00


1-mart-1996 30-juni-1998

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Kanada (grant) Evropska komisija (paralelni grant) Njemačka (bilateralni grant, GTZ) Island (grant) Italija (grant) Japan (grant) Luksemburg (grant) Nizozemska (grant) Ostali (bilateralni grant) Švedska (grant) Švicarska (grant) Svjetska banka (grant 15m+pov. zajam 30m) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

3,70 8,80 1,50 0,20 8,60 9,00 0,50

35,60 9,70 1,00 6,10

45,00 129,70

30,30


SB 45,00 0,00 0,00 0,00 0,00

45,00

SB uprav. 109,70

0,00 0,00 0,00 0,00

109,70

Ukupno fin. 129,70

0,00 0,00 0,00

30,30 160,00

Uvod i ciljevi U vrijeme kada je planiran ovaj prvi pro-jekt, koji je finansirala Svjetska banka, na-kon neprijateljstava cilj mu je bio: (i) po-moći da se uspostavi struktura vlasti prema Ustavu BiH, (ii) pomoći da se obnove teško oštećeni proizvodni kapaciteti BiH, (iii) sanirati ključne kapacitete infrastruk-ture, (iv) ublažiti ozbiljne nevolje sa ko-jima se suočavaju ugrožene grupe popu-lacije u periodu tranzicije neposredno na-kon rata. Ovaj projekt iza sebe ostavlja potpuno op-erativno Odjeljenje za kreditne linije (LOCS), koje upravlja obrtnim portfeljom za kredite za mala i srednja preduzeća i ko-jem je povjereno da izvrši povrat portfolija kredita finansiranih iz budžeta Federacije BiH. Opis projekta Ovaj projekt sastoji se od četiri glavne komponente: - Podrška ključnim vladinim institucijama (33 mil. USD) - putem tehničke pomoći Centralnoj banci, Ministarstvu za trgovinu i ekonomske odnose, Federalnoj bankar-skoj agenciji za nadzor i, između ostalih, Federalnoj upravi za carine i poreze. - Kreditna linija (30 mil. USD) - zajmovi za radni kapital (mala i srednja preduzeća), individualni zajmovi u iznosu od 300,000 DEM, sa dospijećem od 2 godine, godiš-njom kamatom koja će biti jednaka DEM-LIBOR plus 4%, raspoloživim putem ko-mercijalnih banaka u Federaciji BiH. - Uvoz kritičnih roba (43 mil. USD) - hitni uvoz opreme za snabdijevanje el. energi-jom i obnovu puteva. - Hitni socijalni fond (54 mil. USD) - goto-vinske isplate siromašnim domaćinstvima (isplaćuju se putem općinskih ureda za so-cijalnu zaštitu), pomagala za kretanje, obuka i zapošljavanje invalida.

- Priprema projekta i pilot projekt za druge urgentne projekte obnove u sektorima koji slijede nakon ERP (8,2 mil. USD). Aranžmani implementacije Državno/Federalni ured za koord. projekta (PCU) provodi ovaj projekt koordinirajući direktnu implementaciju koju vrši nekoliko različitih korisnika, državnih i federalnih ministarstava i institucija, kao i energo preduzeća. Komercijalne banke sarađuju sa LOCS u okviru PCU pri implementaciji kreditne linije za mala i srednja preduzeća. Nabavka Robe, radovi i usluge koje finansira Svjet-ska banka, nabavlja PCU na osnovu li-citiranja. Rezultati Do danas je potpisano mnogo ugovora na ukupno 111 miliona USD za finansiranje od strane Svjetske banke i putem sredstava kojim upravlja SB ili 99,8% sredstava ko-jima upravlja PCU. Što se tiče ključnih vladinih institucija, do-stavljena je tehnička pomoć i oprema. U toku je pružanje pomoći za ponovno pre-govaranje o vanjskom dugu koje vodi Min-istarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, za osnivanje Centralne banke i programa dorade na Federalnoj agenciji za bankarstvo, Federalnoj i kantonalnoj agen-ciji za privatizaciju i Upravi za carine. Do-daci na plate državi i Federaciji pomogli su uspostavljanju administracije između feb-ruara 1996. i februara 1997. god. Potpuno su završene opravke vladinih zgrada, uključujući i zgrade Višeg suda, Zavoda za statistiku, Ministarstva vanjskih poslova, Predsjedništva, Palate pravde, Skupštine i ostalih, u ukupnom iznosu od 11 miliona USD. Popravljena je i zgrada Elektro-fakulteta u Lukavici i koristi se kao alter-nativno mjesto sastanaka Vijeća ministara. Na osnovu kreditne linije, do januara 1998.god. odobreno je 275 kredita, u

ukupnom iznosu oko 52,2 mil DEM, čime su se doslovno iscrpila početna sredstva. Ova je kreditna linija zatim predata Feder-alnoj investicionoj banci. Obrtni portfelj stvara priliv od oko 2 mil. DEM mjesečno, koji je stalno na posudbi. Trenutna stopa vraćanja premašuje 94 % zahvaljujući po-jačanoj podršci portfelja koju je PCU nametnuo komercijalnim bankama. Ugovori na ukupno 11,8 mil. USD za kriti-čne uvoze (sektor energetike), završeni su. Ovdje je uključena i popravka HE Salako-vac. Prva jedinica počela je s proiz-vodnjom 16. 11. 1996.g. druga sredinom januara 1997.g. a treća u martu 1998.g. U sektoru za transport izvršeni su ugovori za uvoz građev. opreme u vrijednosti od 10,7 mil. USD. Robe za farme isporučili su bi-lateralni donatori. Na osnovu hitnog socijalnog fonda ispla-ćena su početna sredstva od 24 mil. DEM za svaku općinu u Federaciji i tako 5 puta svaka četiri mjeseca. Ukupno je isplaćeno oko 37 DEM svakom od 130,000 najsiro-mašnijih domaćinstava. Anketa provedena u cijeloj Federaciji o prihodima i rashodima u domaćinstvima pokazala je pravilnost izbora ciljne skupine korisnika. Porodice koje su usvojile oko 2,000 djece bez roditelja, izdržavane su 12 mjeseci. Završene su hitne popravke na sirotištima i ustanovama za smještaj invalida u vrijed-nosti od 1,1 mil. USD i, na kraju, završena je implementacija četiri paketa ugovora za projekte za invalide u ukupnoj vrijednosti od 5 mil. DEM, a finansirani su: hitna po-moć, zdravstveno liječenje, poboljšanje smještaja, obuke i drugi programi za in-valide. Kontakt Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Vesna Frančić tel. (387-33) 251-500 fax 440-108 [email protected]


46

PROJEKT HITNE OBNOVE TRANSPORTA


ZATVOREN163,00


1-juni-1996 30-juni-1999

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Austrija (grant) Češka Republika (grant) EBRD (zajam) Evropska komisija (grant) Francuska (grant) Njemačka (grant) Italija (grant) Japan Lokalno finansiranje (lok. partner) Malezija Nizozemska Saudijska Arabija UN (grant, SCS) Velika Britanija (grant) SAD (grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

1,50 1,70

32,70 33,00 3,60 4,70 6,20

15,40 2,60 1,50 2,40 2,30 3,40 0,90

14,20 35,00

161,10 1,90


SB 35,00 0,00 0,00 0,00 0,00

35,00

SB uprav. 38,50 0,00 0,00 0,00 0,00

38,50

Ukupno fin. 161,10

0,00 0,00 0,00 1,90

163,00

Uvod Transportni sektor tokom neprijateljstava bio je teško oštećen, a saobraćajnice koje su išle do ili blizu linija konfrontacije, posebno su teško pogođene. Ceste su pretrpjele oštećenja zbog velikog vojnog saobraćaja i nedostatka održavanja. Mnogi mostovi bili su strateške mete i srušeni su, a privremeni mostovi ili zaobilaznice stva-raju ozbiljna uska grla kako raste obim saobraćaja. Ceste i mostovi preko Save i Une na granici BiH i Republike Hrvatske, prekinuti su. Oprema za izgradnju i održavanje puteva uništena je ili pok-radena. Željeznička mreža u Federaciji pretrpjela je oštećenja na sistemu za elek-tričnu energiju. Sistem željeznice u Re-publici Srpskoj, također, je oštećen, ali u manjoj mjeri. Sistem javnog transporta u većim gradovima, također, je zahtijevao popravke i modernizaciju. Ciljevi projekta Ciljevi ovog projekta bili su rekonstrukcija i popravak urgentnih visoko prioritetnih komunikacija i usluga u sistemu trans-porta, posebno puteva, mostova, tunela, željeznice, Sarajevskog aerodroma i gradskog saobraćaja. Opis projekta Ovaj projekt ima sljedeće komponente: - putevi (37,3 mil. USD) - izrada gornjeg sloja i sanacija 180 km puteva, - mostovi, tuneli (26,3 mil. USD) - rekon-strukcija oko 21 prioritetnog mosta, pop-ravci tunela i klizišta na kritičnim putnim saobraćajnicama, - oprema (16,9 mil. USD) - oprema za iz-gradnju puteva i održavanje, asfalt i kame-nolome, - oprema za željeznicu (18,3 mil. USD) - oprema za otvaranje pruge od Ploča do Sa-rajeva, Zenice, Vareša,

- civilna avijacija (25,7 mil. USD) - op-rema i radovi koji će omogućiti redovne avioletove, - gradski transport (20,7 mil. USD) - uvoz autobusa, rezervnih dijelova i opreme za tramvajski sistem, - bitumen (2,6 mil. USD) - uvoz bitumena za radove na putevima, - tehnička pomoć, podrška Direkcijama za impl. Projekta (10,6 mil. USD), - uklanjanje mina (2,5 mil. USD), - priprema puta za Goražde (2,1 mil. USD) - elaborati i projekti. Sredstva Svjetske banke pružila su po-dršku za popravku puteva i mostova, uključujući uklanjanje mina. EBRD sred-stva pružila su potporu putevima, mo-stovima i Sarajevskom aerodromu. Evrop-ska komisija finansirala je opremu i gradske autobuse, kao i tehničku pomoć. Japan je finansirao opremu za ceste i na-bavku autobusa. Italija je finansirala opremu i građevinske radove; sredstva Holandije bila su podrška za tehničku po-moć; SAD su finansirale građevinske ra-dove i tehničku pomoć. Aranžmani implementacije Dio projekta koji finansira Svjetska banka implementirale su dvije Direkcije za im-plementaciju projekta (PID), jedna na ni-vou Ministarstva vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa za radove na međunarod-nim saobraćajnicama i jedna u okviru fede-ralnog Ministarstva transporta i komunika-cija za građevinske radove unutar Federa-cije. Savjetnik za menadžment projekta iz IMG-a i njegova dva zamjenika pružala su pomoć Direkcijama. Nabavka Robe, radovi i usluge koje finansira Svjet-ska banka, nabavljaju Direkcije putem lici-tacija (pogledati ugovore navedene u dal-

jem tekstu). Isporučioci treba da obavijeste Direkcije o svojoj zainteresiranosti. Rezultati Projekt je 100% finansiran (od 57% na prezentaciji Odbora). Dio projekta kojim je upravljala Banka (38,5 miliona USD, uk-ljučujući doprinose holandskog i italijan-skog povjereničkog fonda), završen je. * Sektor puteva - Sredstva kojima je upravljala Banka omogućila su sanaciju 19 cestovnih dionica, 13 mostova (uključujući most preko rijeke Save na relaciji Orašje-Županja), 2 tunela i 2 električne lokomo-tive. Pored ovoga, završena su 3 mosta i 8 cestovnih sekcija u okviru dijela projekta EBRD-a. Na kraju, USAID je pružio pot-poru za sanaciju približno 20 lokalnih ces-tovnih sekcija. Sveukupno, 1,300 km glavne i regionalne mreže i oko 40 mo-stova sanirano je ili treba da bude uskoro završeno. * Sektor željeznica - Osnovana je Komisija za željeznice i značajno je odvijanje sao-braćaja između Sarajeva i Čapljine. Među-tim, prosječna brzina vožnje i dalje je oko 50 km/h. Zemlje, članice EU, finansirale su osnovnu sanaciju dionice Sarajevo – Mostar, dok je EU pružila potporu sanaciji drugih dijelova glavne mreže. USAID je finansirao sanaciju pruge Tuzla-Brčko (uključujući željeznički most u Brčkom) kao i rekonstrukciju pet mostova na rijeci Uni. Dionicu Sarajevo – Mostar finansirala je Vlada Njemačke. * Sektor civilnog zrakoplovstva - Pista sa-rajevskog aerodroma ponovo je asfaltirana i kontrolni toranj saniran. Postavljena je i navigaciona oprema i radovi se odvijaju na zgradi terminala. Ponude za rekonstrukciju terminala, opremu, navigaciona pomagala nalaze se u različitim fazama, neke su pri-kupljene, dok su druge još u toku.


47

* Sektor gradskog saobraćaja - Isporučeno je oko 150 autobusa i mini-autobusa kao i rezervni dijelovi, te oprema za radionicu. Pored toga, procjenjuje se da su evropski gradovi donirali skoro 100, uglavnom po-

lovnih autobusa i nekoliko novih tramvaja što je dostavljeno Sarajevu. Kontakti Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Mirjana Karahasanović tel. (387-33) 440-293 fax 440-108

[email protected] Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Cesar Queiroz tel. (1-202) 473 8053 fax 614 0900

KREDIT POMOĆI PRIVATIZACIJI PREDUZEĆA I BANAKA (EBPAC)


ZATVOREN65,00


29-sept-1999 31-maj-2002

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Nizozemska (grant - 10,5 FBiH ; 4,5 RS) Svjetska banka (povolj. zajam-30 FBiH; 20 RS) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva finansiranja

15,00 50,00 65,00

0,00

POTPORA BUDŽETU UTROŠENO TREBA UTROŠITI TOTAL

SB 50,00 00,00 50,00

SB uprav. 65,00 00,00 65,00

Ukupno fin. 65,00 00,00 65,00

Uvod Odmah poslije rata, ekonomski fokus na-kon postizanja Dejtonskog sporazuma bio je usmjeren na obnovu. Danas postoji širok konsenzus u BiH da su tržišno orijentisana ekonomija i aktivan privatni sektor predu-vjeti trajnom rastu i pripremanju zemlje za učešće u Evropskim ekonomskim i poli-tičkim institucijama. Također, postoji ras-tuća svijest da je privatnom sektoru poslo-vanja potreban odgovarajući pravni i insti-tucionalni okvir za djelovanje i rast. Historijski, ekonomija se sastojala od druš-tvenih ili državnih preduzeća i banaka. Po-stojao je nedostatak zakona o provođenju adekvatnog korporativnog upravljanja i za-štite preduzeća i banaka od političkog uti-caja. Računovodstveni standardi bili su is-pod većine industrijskih zemalja; ulaz i iz-laz ekonomskih aktivnosti bio je snažno regulisan; ulaganja su usmjeravana na os-novu potreba koje nisu bile tržišnog karak-tera, a krediti su subvencionirani na os-novu administrativnih odluka; uloga državne trgovine imala je značajnu ulogu. Sve ove karakteristike nisu bile konzis-tentne sa razvojem tržišne ekonomije. Iako je BiH napravila značajan pomak od kraja konflikta potkraj 1995.godine kako bi uspostavila pravni i operativni okvir za razvoj tržišne ekonomije, zemlja je još uvi-jek iza nekih bivših jugoslavenskih repub-lika koje nisu bile paralisane ratom nakon što su stekle nezavisnost i otpočele svoje ekonomske reforme. Ciljevi projekta Kredit pomoći privatizaciji preduzeća i ba-naka (EBPAC) oslanja se na dosadašnja dostignuća BiH u uspostavljanju potrebnog pravnog i institucionalnog okvira privati-

zacije preduzeća i banaka i podržava dalji napredak u izgradnji institucija i reformi politike u razvoju privatnog sektora. Opis projekta EBPAC ima namjeru da ostvari ove ciljeve tako što će se fokusirati na sljedeća podru-čja: (1) razvoj institucionalnih kapaciteta i implementaciju programa za privatizaciju solventnih javnih komercijalnih banaka i likvidaciju nesolventnih; (2) reformu fi-nansijskog sektora u cilju poboljšanja su-pervizije banaka, jačanja bankarskih za-kona, uspostavljanja sistema osiguranja depozita i ograničenja javne intervencije na kreditnom tržištu, i (3) finaliziranje in-stitucionalnog i pravnog okvira za privati-zaciju preduzeća uključujući brzo iniciranje privatizacije malih preduzeća i pripremu za privatizaciju većih i holding kompanija i javnih preduzeća. Nadalje, EBPAC pruža podršku reformama pravnog i institucionalnog okvira potrebnog za raz-voj privatnog sektora. Ova operacija za prilagodbu pružila je budžetsko finan-siranje Bosni i Hercegovini nakon ispun-javanja dogovorenih reformi. Bosna i Hercegovina će distribuirati kredit kroz dvije tranše entitetima (Federacija BiH 30 miliona USD, RS 20 miliona USD) kako bi ostvarila ovaj program. Vlada Nizozemske osigurava dodatna grant sred-stva kofinansiranja u iznosu od 15 miliona USD (10,5 miliona Federaciji, 4,5 miliona RS) povećavajući ukupan iznos na 65 mil-iona USD. Projektna dostignuća Sve raspodjele sredstava EBPAC-a, uklju-čujući i kofinansiranje od strane Nizozem-ske, ostvarene su. Esencijalna legislativa za privatizaciju banaka i preduzeća oza-

konjena je do kraja 2002. godine. Prak-tično sve banke u državnom vlasništvu, kako u Federaciji i Republici Srpskoj, pri-vatizirane su (više od 95% bankarskih sredstava u oba entiteta). Privatizacija pre-duzeća malog opsega poslovanja u osnovi je završena kako u Federaciji tako i u Re-publici Srpskoj, a oba entiteta trenutno im-plementiraju tenderski program za velika i strateška preduzeća uz podršku inostranih stručnjaka. Javna ponuda dionica-certifikata završena je u oba entiteta. Ko-misije za vrijednosne papire uspostavljene su i dale licence za rad i vrše superviziju privatizacijskih investicionih fondova, nosilaca masovne privatizacije. Berze dionica funkcioniraju u oba entiteta. Agencije za superviziju banaka aktivno prate rad svojih bankarskih sektora, a u toku su napori da se stave pod upravu Cen-tralne banke. Na nivou države, formirana je Agencija za osiguranje depozita koja je u potpunosti postala operativna u oktobru 2002. godine (i to iz dvije agencije for-mirane na entitetskim nivoima), a banke u BiH moraju postati članicama Fonda za osiguranje depozita do 12. augusta 2003. godine. Do sada, oko polovina banaka u Bosni i Hercegovini je akreditirana. Banke koje ne ispune obaveze u predviđenom roku morat će usaglasiti njihove vremen-ske rasporede i planove sa odgovarajućom Agencijom za bankarstvo u cilju ispun-javanja obaveza, ili će izgubiti dozvolu za poslovanje. Kontakt Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Mr. Martin Slough tel. (1-202) 473-3010, fax 522-0073


48

PROJEKT POMOĆI IZVOZNIM PREDUZEĆIMA (BEEF)


ZATVOREN22,00


1-okt-1999 31-dec-2004

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Lokalno finansiranje (lok. partner) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

10,00 12,00 22,00

0,00

UGOVORI ZAVRŠENO POTPISANO UGOVARA SE TREBA UGOVORITI NEOSIG.. SREDSTVA TOTAL

SB 2,00 1,70 0,50 7,80 0,00

12,00

SB uprav. 2,00 1,70 0,50 7,80 0,00

12,00

Ukupno fin. 2,00 1,70 0,50 7,80 0,00

12,00

Ciljevi projekta Bosna i Hercegovina bila je najveći izvoz-nik od republika bivše Jugoslavije sa oko 1,7 milijardi USD godišnje. Tokom 1997. godine izvoz roba kretao se oko nivoa od 575 miliona USD. Povećanje bh izvoza hitno je potrebno kako bi se smanjila eko-nomska ovisnost o pomoći. Bosanskohercegovački izvoznici suočeni su sa velikim brojem prepreka u ponov-nom oživljavanju i povećanju izvoza. Jedna od njih je nelikvidnost bh finansi-jskog sistema i nizak kredibilitet bh banaka u inostranstvu. Dvije glavne komponente Projekta pomoći izvoznim preduzećima u BiH (Enterprise Export Facility for BH - BEEF), Instrument za finansiranje izvoza i Instrument za podršku garancije za dobro izvršenje posla, adresiraju ova dva prob-lema kako bi se dala podrška održivom ekonomskom rastu olakšavanjem i širen-jem postojanih izvoznih aktivnosti, što bi vodilo povećanju nivoa izvoza. Opis projekta BEEF će dati preduzećima u BiH moguć-nost da povećaju svoj nivo izvoznih aktiv-nosti tako što će se osigurati obrtna sred-stva koja se odnose na posebne ugovore o izvozu i osiguranju pristupa garancijama za dobro izvršenje posla za velike izvozne ugovore. Ovo će se postići putem: (i) In-strumenta za finansiranje izvoza koji osigurava sredstva bh bankama Svjetske banke u partnerstvu sa sredstvima stranih ili lokalnih banaka da daju podzajmove iz-voznicima da ih koriste kao obrtni kapital kako bi se omogućilo da ispoštuju odre-đene izvozne narudžbe; (ii) Instrumenta za podršku garancije za dobro izvršenje posla koji omogućava preduzećima u Bosni i Hercegovini da učestvuju na tenderima koji zahtijevaju licitacijsku garanciju / garanciju za dobro izvršenje posla banaka prve klase; (iii) uvođenje osiguranja iz-voznih kredita u BiH u korist bh izvoznika. Instrument za finansiranje izvoza (10 mili-ona USD) Strane banke stimulirale bi se da učestvuju tako što bi im se dozvolilo da preuzmu osi-guranje protoka izvozne gotovine koja je nastala kao rezultat finansiranja za obrtni kapital i dajući im prioritet nad fondovima

Svjetske banke u slučaju nadoknade iz imovine bh preduzeća. Agencija za osiguravanje investicija (IGA) u Sarajevu implementirala bi projekt u ime bh vlade. Uloga Agencije bila bi da vrši procjenu kapaciteta bh preduzeća koja traže pristup zajmovima za obrtni kapital / garancijama za dobro izvršenje posla na osnovu utvrđene sheme. Kada se jednom preduzeću odobri avans za obrtni kapital Agencija isplaćuje do polovine zajma za obrtni kapital banci preduzeća. U isto vri-jeme, strana banka će isplatiti ostatak za-jma banci preduzeća. Agencija će nadoknaditi sredstva banci preduzeća u slučaju da preduzeće ne može da isplati ratu za sredstva Svjetske banke. Preduzeće banke bi, međutim, bilo obavezno da is-plati stranoj banci njen dio kredita za obrtna sredstva ako preduzeće ne uspije da ostvari ugovor o izvozu i ako nema pro-toka gotovine kako bi se namirio dug. Instrument garancije dobrog izvršenja posla (PBF) PBF će osigurati osiguranje trgovinskim osiguravajućim kompanijama izdavajući garancije bankama koje daju garancije za dobro izvršenje posla kao podršku izvozu roba i usluga iz BiH. PFB će uključiti po-laganje zajmova / donatorskih sredstava na bankovne povjereničke račune za plaćanje takvim osiguravajućim kompanijama ako dođe do poziva na garanciju za dobro izvr-šenje posla i ako je bhfirma ta koja je pre-kršila uvjete ugovora o izvozu. U takvim okolostima bh preduzeća moraju izvršiti nadoknadu PBF-u. Ako je zahtjev kupca neosnovan, osiguravajuća kompanija neće imati pristup PBF-u. Tehnička pomoć U sklopu projekta osiguravaju se konsul-tantske usluge za rad sa IGA u trajanju od jedne godine, a za obuku osoblja da obav-lja detaljnu provjeru i procjenu za kredite te da pomaže u obradi zahtjeva za zajmove za obrtni kapital iz PBF-a. Uz ovo, krat-koročna pomoć biti će osigurana za jačanje IGA operacija i IGA uprave uključujući knjigovodstvene usluge instaliranja raču-narskog programa, pisanja priručnika i obuke IGA osoblja kako bi se knjige vodile u skladu sa prihvaćenim standar-

dima, za usluge zaštite okoline i pravne us-luge. U periodu od 18 mjeseci poslije stupanja kredita na snagu, ova komponenta finansi-rala bi malu količinu uredske opreme, vo-zila za IGA i, na opadajućoj osnovi, njene rastuće troškove poslovanja uključujući plate koje IGA treba za uspostavljanje i upravljanje zacrtanim poslovnim she-mama. Projekt, također, pruža pomoć izvoznicima kako bi izgradili sposobnosti da plasiraju svoje proizvode na tržište i pronađu kupce, kao i da stiču znanja o procedurama izvoza kako bi mogli zaštititi svoje interese. Da bi ostvarili ovu ulogu, konsultanti bi radili u IGA oko jedne godine kako bi identificirali preduzeća koja mogu početi sa izvozom. To su preduzeća koja imaju pristup obrt-nom kapitalu i kod kojih u početku nisu potrebna ulaganja u osnovna sredstva, a која su tokom rata izgubila strana tržišta i nemaju dovoljno potrebne stručnosti za ponovno osvajanje tih tržišta ili identifi-kaciju novih klijenata i/ili koja treba da obnove svoja znanja izvoznih procedura. Ako bi bila uspješna, tehnička pomoć re-zultirala bi u osvajanju novih tržišta i u osiguranju dodatnih izvoznih narudžbi. Pomoć bi se pružala samo onim pre-duzećima kojima je odobrena podrška iz Instrumenta za finansiranje obrtnog kapi-tala i to uz naknadu. Nabavka Angažiranje konsultanata po osnovu kom-ponente za pružanje tehničke pomoći vršit će se prema smjernicama Svjetske banke koje se nalaze u «Guidelines for Selection and Employment of Consultants by World Bank Borrowers» (januar 1997. godine, re-vidirana izdanja u septembru 1997. i janu-aru 1999. godine). Nabavka roba (sirovina i drugih inputa ali ne i investicijskih) koje su finansirane zajmovima za obrtni kapital odvijaće se u skladu sa trgovinskom prak-som. Projektna dostignuća Projekt i implementacijska agencija IGA dobro napreduju. Trenutno je utrošeno oko 99,3% kreditnih sredstava, a u specijalnim pravima vučenja (SDR) od ukupno raspoloživih 8,9 miliona SDR. Zajmovi za obrtni kapital


49

Zajmovi za obrtni kapital (49) raspodije-ljeni su u korist 8 banaka na području Bo-sne i Hercegovine u ukupnom iznosu od 8,741.652 KM od ukupnih zajmova za obrtni kapital u iznosu od 13,540.852; 23 zajma za obrtni kapital osigurani su za za-jmoprimce u Republici Srpskoj i 26 zaj-mova za zajmoprimce u Federaciji Bosne i Hercegovine; zajmovi (12) za obrtni kapi-tal u potpunosti su finansirani od strane IGA-e, a preostalih 37 zajmova samo do 50% od rizika za neplaćanje zajmoprimca. U funkciji je 8 zajmova za obrtni kapital u ukupnoj vrijednosti od 2,330.000 KM od kojih su dvije aplikacije od zajmoprimaca sa područja Republike Srpske i 6 zajmop-rimaca sa područja Federacije. Također, postoji 6 zajmova za obrtni kapital sa jed-nom ili dvije rate u kašnjenju otplate za pe-riod duži od 60 dana. Ne očekuje se da će bilo koji od naprijed navedenih kašnjenja produžiti ili voditi ka gubitku prava. Osiguranje izvedbe izvoznika Završeno je 5 transakcija u okviru ovih ak-tivnosti u kojima je pružena podrška za 4 izvoznika uz obuhvat ugovora u ukupnoj vrijednosti od 100,700.000 EUR-a i uz jamčevinu u ukupnoj vrijednosti od 15,484.192 EUR-a. Prva transakcija za po-dršku izvozniku iz Republike Srpske odig-rala se u martu 2003. godine, a za ugo-vornu vrijednost oko 3,825.000 EUR-a, te vrijednost garancije od 765,000 EUR-a. Prvi ugovor podržan od strane ove vrste aktivnosti završen je, a jamstvo zatvoreno. Dvije daljnje transakcije usmjerene su, te obuhvataju ugovorne vrijednosti od ukupno 40,500.000 EUR-a uz vrijednosti garancije od oko 12,700.000 EUR-a. Novi aranžmani utemljeni na «tržišnoj osnovi» sa nekoliko Lloyd' s London osiguravatel-jskih sindikata funkcioniraju efikasno i pružaju fleksibilnost u osiguravanju po-dobnih poslovanja. Planirana posjeta osiguravatelja iz naprijed navedenih sindi-kata u Sarajevu, odložena je za juli 2003. godine. Osiguranje kredita Unutar projektnog restruktuiranja, IGA je ovlaštena da poduzme osiguranje kredita, kako izvoznog tako i ograničene forme uvoznog kreditnog osiguranja, koristeći fi-nansijska sredstva Svjetske banke u cilju osiguranja podrške obavezama osiguranja. Izvozno kreditno osiguranje Portfolio Izvoznog kreditnog osiguranja sastoji se od 14 politika osiguranja koje obuhvataju ukupno 43 pojedinačna koris-nika-kupca i ukupan limitirani kreditni iz-nos od 1,625.000 EUR-a. Dodatnih 11 og-raničenih kreditnih aplikacija raspoloživi su u ukupnoj vrijednosti od 561,000 EUR-a. IGA je nedavno platila obeštećenje u malom iznosu od 5,360 EUR-a, napla-ćenom od strane hrvatskog kupca rezerv-nih dijelova proizvedenih od strane kli-jenta IGA-e. Sporazum o saradnji potpisan je između IGA-e i HBOR-a, (iz Republike

Hrvatske) institucije za podršku izvoznim kreditima. HBOR pruža podršku IGA-i u naporima da povrate ovaj iznos, a isti je isplaćen do 50% vrijednosti isplaćenog obeštećenja. Daljnja plaćanja se uskoro očekuju. Pružena je obavijest o mogućim daljnjim potraživanjima za obeštećenje u iznosu od 18,000 EUR-a za oblovinu is-poručenu italijanskom kupcu. U ovom slu-čaju radi se o sporu oko kvaliteta, a IGA je ovlaštena da se suzdrži od isplate dok se slučaj ne okonča. U ovom momentu IGA pribavlja što je više moguće informacija, uključujući i savjete stručnjaka za pitanja industrije oblovine, a sve u cilju identifi-ciranja osnovanosti potraživanja kupca prije nego li se načini bilo kakav korak. Razvoj situacije u osiguranju kredita za iz-voz sporiji je nego što se to očekivalo, ali obrt iskazuje stabilan porast i u izgledu je kontinuiran rast. Uvozno kreditno osiguranje IGA je ovlaštena u okviru restruktuiranih projektnih aranžmana da dijeli rizik sa spoljnjim finansijskim institucijama i kor-poracijama za osiguranje kredita u pogledu roba i usluga koje se uvoze u Bosnu i Her-cegovinu, a za aktivnosti povezane sa proi-zvodnjom. Jedan od ciljeva ovog ograniče-nog osiguranja za uvoz je stimuliranje re-gionalne trgovine, a namjera je funkcion-iranje na osnovama reciprociteta sa part-nerskim organizacijama u zemljama iz-voznicama. U toku je određeni broj tran-sakcija u cilju podrške naprijed navedenim aktivnostima. Jedna transakcija odobrena od strane IGA i naslovljena na IGA-u od strane Makedonske banke za razvoj (MBD) obuhvata makedonskog izvoznika proizvoda od metala, kao što su rezervni dijelovi i alati za kupca u Republici Srpskoj. Predloženi kreditni limit je 60,000 EUR-a a IGA će dijeliti kreditni rizik na osnovi 50/50% sa MBD-om. IGA se nalazi u fazi razgovora sa Slove-načkom izvoznom kreditnom agencijom (SID) u cilju poduzimanja saradnje u ok-viru linije kreditnog osiguranja. Jedna tran-sakcija obuhvata jednogodišnji aranžman i kreditni limit od 100,000 EUR-a već je odobren od strane IGA-e. Kao i sa transak-cijom u saradnji sa MBD-om, IGA će dije-liti obaveze sa SID-om. Transakcija obuh-vata izvoz slovenačkih mašina za preradu namirnica postojećem klijentu IGA-e u Bosni i Hercegovini, uključenom u izvoz namirnica prerađenih u Bosni i Hercego-vini.SID je, također, obavijestio IGA-u o njihovoj želji da posluju sa 10 kupaca iz Bosne i Hercegovine što bi, obuhvatalo godišnji obrt od oko 5,400.000 EUR-a. Pregled informacija o kreditima IGA osigurava izvještaje o kreditima spoljnjim institucijama u određenim vre-menskim intervalima, uključujući partner-ske institucije članice Bernske unije i Pra-škog kluba. Na sreću, ograničenja koja se odnose na Federaciju u cilju dobijanja fi-

nansijskih informacija o korporacijama ot-klonjena su, te se IGA nalazi u poziciji da pribavi korisne informacije o korporaci-jama u Federaciji kako za njihove vlastite potrebe tako i za potrebe zainteresiranih strana. IGA razvija bazu podataka korpo-racija u BiH, a SID im pruža podršku u naprijed navedenim aktivnostima. SID - Slovenačka izvozna kreditna agencija fi-nansirana je iz grant sredstava osiguranih od strane Slovenačke Vlade. Predloženo posredovanje IGA je predložila da uvede posredovanje za eksportna potraživanja početkom 2003. godine. Uvođenje predmetnog instituta unekoliko je duže trajalo nego što se to očekivalo, uglavnom zbog potrebe za upoznavanjem banaka sa detaljima pred-loženog posredovanja i njihove uloge kao garanta izvozne provedbe do iznosa od maksimalno 20% gubitaka, te zbog us-postavljanja programskog sistema za omo-gućavanje praćenja funkcioniranja. Dva izvoznika dobila su odobrenje za ova-kvu vrstu aktivnosti, a daljnje aplikacije su u toku. Ubrzo se očekuje započinjanje ak-tivnosti. Srednjoročni krediti za BiH izvoznike ka-pitalnih roba i usluga Poslovni plan IGA-e pruža mogućnost pomoći BiH preduzećima u ponudi srednjoročnih kredita za kupce kapitalnih roba i usluga proizvedenih ili pruženih u Bosni i Hercegovini. Uloga IGA-e će se ograničiti na pružanje savjetodavnih us-luga i paketiranje u ime izvoznika, te neće izlagati sredstva IGA-e bilo kakvom riziku. Uposlenici IGA-e imali su pune ruke posla upravljajući naprijed navedenim aktivnostima, te je do sada ostvaren mali napredak. Uposleno je dodatno osoblje u IGA-i, te se predmetna inicijativa može pokrenuti tokom preostalog dijela godine. Potrebne su godine da se Izvozne kreditne agencije razviju u efikasne institucije. Za kratko vrijeme u kojem je IGA djelovala, napravila je izvanredan pomak u pravcu postizanja ovog cilja i postojanja efikasnog instrumenta u podršci bh trgovini i izvozu. Kontakti Svjetska banka Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Lloyd Edgecombe tel. (1-202) 458-5982, fax; 458-5073 Vanjski Investment Guarantee Agency (IGA) Lamija Kozarić, direktor Vlatko Tvrtković, zamjenik direktora Fra Anđela Zvizdovića 1, Sarajevo tel. (387-33) 262-720, fax 262-730 Mirko Dejanović, zamjenik direktora Banja Luka tel. (387-51) 215-844


50

PROJEKT OSNOVNIH BOLNIČKIH USLUGA


ZATVOREN33,50


23-maj-1997 30-juni-2002

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Vlade BiH (lok. partner) Grčka (grant) Italija (grant, 5,2 + 0,6 za bolnicu Trebinje) Nizozemska (grant, kofinansiranje ) Nizozemska (grant) UNDP (paralelni grant) Velika Britanija (grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

1,20 1,00 5,80 0,50 1,60 0,10 1,50

15,00 26,70

6,80


SB 15,10 0,00 0,30 1,20 0,00

15,00

SB uprav. 21,30 0,00 0,30 0,00 0,00

21,30

Ukupno fin. 26,70 0,00 0,00 0,00 6,80

33,50

Uvod Nakon završetka rata zdravstveni sektor u BiH suočava se sa trostrukim izazovom. Još neko vrijeme mora nastaviti raditi u vanrednim okolnostima, a onda započeti sa obnovom i mora postati moderan i efika-san sistem. Ministarstva zdravstva oba en-titeta pripremila su program osnovnih bol-ničkih usluga kao dio nastojanja da se: i) smanji opterećenje bolesti i smrti; ii) osiguraju efektivna sredstva za racion-alizaciju funkcija, obima i finansiranja bol-ničkih podsektora. Tokom 1996.g. programe je pripremala radna grupa sastavljena od zdravstvenih eksperata iz BiH uz dogovor da će IDA i drugi donatori podržati takve koherentne module kao “projekte”. Ciljevi projekta Ukupni cilj projekta podrška je razvoju modernog, ekonomičnog i finansijski održ-ivog bolničkog podsektora. Tačnije, pro-jekt će: a) ojačati osnovne bolničke usluge na nivou kantona, usmjeravajući se na na-jugroženiji dio populacije; b) ustanoviti i podržati početne korake ka reformi finan-siranja zdravstva. Opis projekta Projekt ima sljedeće komponente: - U FBiH: fizička sanacija i rekonstrukcija osnovnih bolničkih kapaciteta (10 mil. USD) - neophodni građevinski radovi za obnovu mreže osam kantonalnih bolnica do odgovarajućih operativnih uvjeta i ka-paciteta na sekundarnom nivou u tri klinič-ka centra. - U RS: sanacija kapaciteta za dijagnostiku Zavoda za javno zdravstvo, Banja Luka (0,7 mil. USD). - Medicinska oprema i potrošni materijal (u FBiH 7,4 miliona USD; u RS 6,2 mil. USD) - u odabranim bolnicama i Zavodu za javno zdravstvo u RS zadovoljit će se najneophodnije potrebe za dijagnostičkom i terapeutskom opremom za sekundarni nivo zdravstvene njege. - Finansijska reforma zdravstva (FBiH i RS 2,9 miliona USD svaka). Ponovno us-postavljanje odgovarajućeg i stabilnog državnog finansijskog sistema za čitav

zdravstveni sektor općenito, a posebno za bolnice. - Podrška provođenju projekta (FBiH i RS 0,7 mil. USD svaka) - ograničeni građevin-ski radovi, kancelarijska oprema, tehnička pomoć, obuka i povremeni troškovi u oba entiteta. - Podrška implementaciji (FBiH i RS u iznosu od 0,7 mil. USD za svaku) - ograni-čeni građevinski radovi, uredska oprema, tehnička podrška, obuka, te porast redov-nih troškova u oba entiteta. Svjetska banka finansira sve komponente; Italijanska vlada finansira sanaciju bolnica, medicinsku opremu i reformu finansiranja zdravstva; Velika Britanija pruža finansi-jsku podršku tehničkoj pomoći za reformu finansiranja zdravstva; vlade BiH finan-siraju opremu i upravljanje projektom u oba entiteta; Grčka finansira sanaciju bol-nica, Holandija osigurava rendgensku opremu, a UNDP građevinske projekte. Aranžmani implementacije Ministarstva zdravstva oba entiteta nadležna su za provođenje projekta. Ovo se provodi preko jedinica za implementa-ciju projekta (u oba entiteta ustanovljenih za širi Program osnovnih bolničkih usluga u oba entiteta. To će omogućiti efikasno provođenje projekta putem uhodanih me-hanizama. Nabavka Robe i usluge koje finansira Svjetska ban-ka, jedinice za implementaciju projekta pribavljaju putem licitacije. Zainteresirani isporučioci treba da se obrate ovim jedini-cama. Projektna dostignuća Medicinska oprema za FBiH (3,8 mil. USD) i za RS (3,4 mil. USD) isporučena je i većina opreme je instalirana. Materijal za hemodijalizu je u FBiH (1 mil. USD) i u RS (1 mil. USD) distribuiran bolnicama. Dodatni tender za uređaje za hemodijalizu je u toku u FBiH. Dodatni italijanski grant za bolnicu Trebi-nje, osiguran je. Građevinski radovi su ok-ončani, a medicinska oprema isporučena. Građevinski radovi završeni su u Klinič-kom centru Tuzla, Pedijatrijskoj klinici i

Centru za sterilizaciju Kliničkog centra u Sarajevu, Kliničkom centru Mostar, kan-tonalnim bolnicama Travnik, Bihać, Jajce, Livno, Goražde, Zenica i Orašje. Gra-đevinski radovi u kancelarijima zdravstve-nog osiguranja u Banjoj Luci, Trebinju, Doboju i Rogatici su završeni. Obračun u zdravstvu (NHA) za 1997., 1998. i 1999.g. dovršen je uz pomoć DFID-a iz Velike Britanije. RS je dodatno uradila NHA za 2000.g. Studija informisanosti javnosti o zdravstvenom sektoru je završena. U RS, paket osnovih zdravstvenih usluga defini-san je, a osoblje obučeno. U FBiH de-finisana je metodologija za paket osnovnih zdravstenih usluga, a sam paket će biti urađen u sklopu Projekta osnovne zdravst-vene zaštite. Proces javne licitacije za računarsku opremu i programske alate u RS, nakon ponovnog objavljivanja, skoro je završen. Oprema je isporučena i insta-lirana i u toku je obuka. U FBiH oprema je isporučena i instalirana, a konsultantska firma izradila je i instalirala programe. U toku je obuka. Podrška Vlade Islanda u usavršavanju iz oblasti kliničke stručnosti u FBiH je otkazana. Alternativna dje-lomična pomoć iz Charleston Medical University je ponuđena i prihvaćena u FBiH. Obuka je završena za tri grupe ljekara, medicinskih sestara i babica iz tri klinička centra. Radionica na kojoj se prenijelo stečeno znanje medicinskom osoblju u kantonalnim bolnicama, održana je u maju 2001.Finansiranje ove kompo-nente nije osigurano za RS. Nekoliko spo-radičnih obuka organizirala je Vlada Slovenije. Dokumentarni film o implemen-taciji Projekta osnovnih bolničkih usluga snimljen je u FBiH. On vrši promociju re-forme zdravstva i jednakosti u zdrav-stvenoj zaštiti u FBiH. Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Mirjana Karahasanović tel. (387-33) 251-500, fax 440-108 [email protected] Sjedište Svjetske banke, Washington D.C.


51

Betty Hanan tel. (1-202) 4734525, fax 4770711 [email protected]

Dr. Nedim Jaganjac tel. (1-202) 4585968, fax 4770711 [email protected]

PROJEKT ŠUMARSTVA


ZATVOREN20,40


20-juli-1998 30-mart-2003

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Evropska komisija (grant) Italija (grant) Norveška (grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

8,70 2,20 2,25 7,00

20,15 0,25


SB 7,00 0,00 0,00 0,00 0,00 7,00

SB uprav. 11,40 0,00 0,00 0,00 0,00

11,40

Ukupno fin. 20,15 0,00 0,30 0,00 0,25

20,40

Uvod Šumski resursi u Bosni i Hercegovini su među najvećima u Evropi, pokrivajući oko 2,6 miliona ha, ili oko 50% ukupnog zemljišta. Država je vlasnik 81% pošumljenog zemljišta, ostatak je u rukama privatnika. Raspoređenost šumskih resursa danas, što se tiče područja stalne zalihe, iznosi 55% u Federaciji BiH i 45% u Re-publici Srpskoj. Prije rata su šumarstvo i drvna industrija predstavljale osnovu privrede BiH, učes-tvujući sa više od 10 % u bruto društ-venom proizvodu. Godine 1990. u šumar-stvu i sektoru drvne industrije bilo je zaposleno oko 36,000 ljudi. Šumska indus-trija bila je dobro razvijena. Građevinski materijal i visokokvalitetan namještaj predstavljali su značajne izvozne proiz-vode BiH, ostvarujući izvoz u vrijednosti oko 250 miliona USD. Rat je doveo do smanjenja izvlačenja drveta iz šume i proizvodnje u drvnoj in-dustriji u BiH. Nakon usklađivanja zbog bespravne sječe trupaca i drveta za gorivo, zabilježeni nivo sječe šume za 1997. godinu je oko 60% dozvoljene godišnje sječe (AAC), prilagođeno za minirana područja. Na nekim šumskim područjima u blizini gradskih centara očita je nekon-trolisana i pretjerana sječa i uništavanje šume. Rat je teško pogodio upravljanje šumar-stvom na razne načine. Oprema je uništena ili izgubljena, rukovaoci su otišli. Značajan dio državne šume sada je nedostupan zbog minskih polja. Procjenjuje se da je u Fede-raciji BiH 15 do 20% područja pod šumama minirano, a u RS do 25%. Ciljevi projekta Ovaj projekt ima za cilj nastaviti održivo upravljanje i zaštitu bh šumskih resursa da bi se: (i) osigurala održivost poslijeratnog brzog oporavka sektora eksploatacije i pre-rade drveta; (ii) kontrolirao eventualni uti-caj ovog oporavka na okolinu; (iii) de-

finirala dugoročna strategija za razvoj šu-marstva u tržišnoj ekonomiji. Opis projekta Ovaj projekt obuhvata sljedeće četiri glavne komponente: - Podrška upravljanju šumama (3,3 miliona USD) - podrška za promjenu politike (stu-dije o institucionalnim aspektima i fiskalno -marketinškim aspektima šumarskog sek-tora); planiranje upravljanja u šumarstvu (uključujući ponovno uspostavljanje popisivanja šuma i odjeljenja za planiranje upravljanja); i podrška za službu inspekcije šuma. - Zaštita i sanacija šuma (3,6 mil. USD) - program za kontrolu napadnutosti parazi-tima bh šuma; program pošumljavanja 500 ha u veoma uništenim područjima tokom i nakon rata; program razvoja zaštićenih područja i nacionalnih parkova. - Sanacija operativnih kapaciteta državnih šumskih preduzeća (2,7 mil. USD) - pop-ravljanje puteva i održavanje opreme i druge šumarske opreme (vozila, oprema za rasadnike kao i uređaji za telekomunika-ciju). -Upravljanje projektom i revizija (0,8 mil USD) - od ukupne cijene projekta 20,4 mil. USD, oko 13,4 miliona USD ići će u korist Fede-racije BiH, a ostalih 7,0 mil. USD namije-njeno je Republici Srpskoj. Aranžmani implementacije Dvije jedinice za implementaciju (PIU) u okviru ministarstava za poljoprivredu oba entiteta, bit će u potpunosti zadužene za provođenje i nadgledanje projekta. Oni će provesti studije o institucionalnom kao i fiskalno-marketinškom aspektu i aktivnosti inspekcije šuma koje ovaj projekt po-država. U Federaciji resorno ministarstvo će izvršiti pošumljavanje i izvesti studiju o isplativosti o novom nacionalnom parku Igman-Bjelašnica. BiH šume i Srpske šume odgovorne su za provođenje aktivnosti na planiranju uprav-

ljanja u šumskom sektoru i na zaštiti šuma što se finansira u okviru ovog projekta. Privatna i javna državna šumska preduzeća (SFE) u oba entiteta izabrana su da učes-tvuju u ovom projektu. Entiteti će biti zaduženi za provođenje aktivnosti projekta namijenjenih sanaciji operativnih ka-paciteta tih preduzeća. Izbor pogodnih preduzeća prema ovom projektu izvršit će se na osnovu sljedećih kriterija: (i) postojanje utvrđenog, valjanog i ekološki ispravnog plana upravljanja; (ii) dozvoljena godišnja sječa u visokim šu-mama, nakon prilagođavanja prema miniranim područjima pod šumama, na-jmanje od 20,000 m3; (iii) na manje od 80 km od svakog preduzeća mora biti dovol-jno kapaciteta za preradu drveta; (iv) ste-pen ratnih oštećenja na opremi šumskog preduzeća. Nabavka Robe i usluge koje finansira Svjetska banka, PIU nabavlja na osnovu licitacija (pogledati kontakt-adresu u daljem tekstu). Isporučioci treba da obavijeste jedinicu o svojoj zainteresiranosti. Rezultati Kredit Svjetske banke postao je raspoloživ 20. jula 1998. Nabavka cjelokupne opreme finansirane od Svjetske banke za održava-nje puteva i šuma, kao i distribucija do krajnjih korisnika, završena je u aprilu 2001.g.Tokom 1999.g. u FBiH posađeno je 450 ha sadnica u cilju zamjene šume, a pošumljavanje sljedećih 100 ha okončano je u oktobru 2000.g. Sa početkom rada na dvije studije o politici šuma i planiranju upravljanja, počeo je i pravi rad na reformi sektora šumarstva. Studija Upravljanje šumom i planiranje, završena je u aprilu 2001.g. Ugovor za studiju popisa šuma bio je potpisan sa Univerzitetom Aljaske u no-vembru 1999.g. i završni izvještaj pred-stavljen je u septembru 2001.g. Popis šum-skih vrsta, komplementaran izvještaju, ok-ončan je krajem 2001.g. Studija izvodi-vosti formiranja novog nacionalnog parka


52

Igman-Bjelašnica, također, je urađena. Ekološka istraživanja u RS (Janj, Lom) završena su i finalni izvještaj prezentiran je u maju 2001.g. Terenska vozila, kompjut-erska i GPS oprema kupljeni su i distribui-rani šumskim inspekcijama u oba entiteta. Ugovor za pripremu plana gazdovanja na-cionalnim parkom Sutjeska, sklopljen je u oktobru 2001g.a okončanje posla očekuje se u augustu 2002.g. Kupovina računarske opreme i programa za GIS je obavljena.

Nove jedinice za planiranje u šumarstvu osnovane su i osoblje je obučeno u korištenju novog kompjuterskog programa. Sklopljeni su ugovori za obnovu 210 km šumskih puteva u šest kantona Federacije i završeni su u decembru 2002. godine. Ugovori za izgradnju 22 km šumskih puteva u RS su dodijeljeni, a radovi završeni do sredine februara 2003. godine. Radna Grupa je pripremila amandmane na Zakon o Šumama za područje Federacije Bosne i Hercegovine. Projekt je zatvoren 31. marta 2002. godine. Postoji potpuna

saglasnost da je projekt ispunio ciljeve, prevashodno u obnovi sektora u postrat-nom periodu. Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Vesna Frančić tel. (387-33) 251-500 fax 440 108 [email protected] Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Gerhard Dieterle tel. (1-202) 458-7334 fax 614-0697

PILOT PROJEKT LOKALNOG RAZVOJA


ZATVOREN18,50


1-sept-1999 31-maj-2005

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Vlade BiH (lok. partner) Italija (grant) Nizozemska (grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva finansiranja

1,50 0,89 0,40

15,00 17,79

0,72


SB 11,00 4,00 0,00 0,00 0,00 0,00

15,00

SB uprav. 12,69 4,00 0,00 0,00 0,00 0,00

16,69

Ukupno fin. 13,38 4,40 0,00 0,00 1,50 0,00

17,78

Uvod Lokalne vlade (kantoni i općine) važni su ekonomski akteri u BiH, odn. mjesta gdje se poduzimaju aktivnosti vezane za ob-novu i povratak izbjeglica, sa odgovor-nošću da se osiguraju osnovne usluge i in-frastruktura na općinskom nivou. Kao takve, one se suočavaju sa ogromnim zaht-jevima dok nastoje da zadovolje potrebe postojeće populacije i populacije povrat-nika. Uz to, lokalne vlade u BiH i njihove komunalne firme su i u institucionalnom i finansijskom smislu slabe. Poslijeratna obnova fokusirana je na hitnu sanaciju infrastrukture sa malo pažnje pos-većene izgradnji kapaciteta lokalnih insti-tucija i finansijskoj održivosti pružanja us-luga. Nadalje, napori u obnovi BiH, do da-nas, bili su uvjetovani tokovima donator-ske pomoći. Takvo finansiranje, putem grantova, najvjerovatnije će se smanjiti u narednih nekoliko godina. Uz ovo, potrebe ulaganja u infrastrukturu (što podrazumi-jeva sanaciju ratne štete i novu infrastruk-turu) zahtijevaju milijarde dolara. Stoga je potrebno podržati lokalne vlade da pove-ćaju kapacitete za stvaranje prihoda i da se osposobe da privuku dugoročne investi-cije. Također, očigledna je potreba da se poveća uloga građana u lokalnom procesu odlučivanja kako bi se poboljšalo pružanje usluga i odgovornost općinskih vlada u vezi zahtjeva građana. Konačno, ovaj pro-jekt će inicirati stvaranje odgovarajućeg pravnog i zakonskog okvira za kreditiranje općina. Projekt lokalnog razvoja ima dva glavna cilja:

(i) jačanje institucionalnih i finansijskih kapaciteta općinskih vlada, kako bi se osposobile da osiguraju poboljšanu infra-strukturu i usluge kao odgovor na zahtjeve građana i da potakne lokalni ekonomski rast; (ii) iniciranje, na pilot osnovi, razvoja tržišta kredita za općine kako bi se kreditno sposobnim općinama osigurali dugoročni izvori finansiranja za kapitalne investicije. Opis projekta Projekt se sastoji od tri glavne kompo-nente: 1. Jačanje kapaciteta lokalnih vlada - Tehnička pomoć i obuka osigurat će u korist 31 općinske vlade kako bi se ojačale njihove sposobnosti u finansijskom upravljanju, kapacitetima za potrebe iden-tifikacije i pripreme prioritetnih investicija i osiguranja učešća u procesu kapitalnog budžetiranja. 2. Jačanje bankarskog sektora - Tehnička podrška i obuka pružena je u korist 4 komercijalne banke (PCB) kako bi se poboljšala analiza općinskih kredita i njihova osposobljenost za procjenu pro-jekta. Četiri banke kojima je odobreno da učestvuju kao PCB su: UniCredit Zagre-bačka banka, Raiffeisen banka, Nova banka i VB. PCB iskazuju snažnu preda-nost razvoju općinskog kreditnog tržišta i aktivno su uključeni u pregovore sa poten-cijalnim općinskim zajmoprimcima. 3. Fond za lokalni razvoj (LDF) - Fond za revolving zajam je osnovan i iz tog fonda sredstva se posuđuju PCB-evima kako bi ista prosljeđivala općinama i/ili njihovim komunalnim preduzećima u

vidu podzajmova. Pogodna ulaganja će biti ona u općinsku infrastrukturu i uslužne djelatnosti kao što su vodosnabdijevanje, kanalizacija, grijanje i transport. Maksima-lan iznos zajma će iznositi 2 miliona KM na period do 10 godina. Aranžmani implementacije Sredstva IDA kredita Bosna i Hercegovina daje u podzajam Federaciji i RS. Upravlja-nje projektom i davanje podzajmova iz fondova odgovornost je dvije jedinice za lokalni razvoj (LDU) koje su ustanovljene unutar entitetskih fondacija (FSD- Fonda-cija za održivi razvoj u Federaciji i DEF-Fondacija za razvoj i zapošljavanje u Re-publici Srpskoj). Uz malobrojno osoblje od 2-3 osobe, svaki LDU ima odbor direktora koji nadgleda upravu fondova i kreira poli-tiku. Fondovi će sklapati ugovore sa među-narodnim konsultantima kako bi se osigurala tehnička podrška i obuka općina i PCB. Napredak u implementaciji Ključna dostignuća projekta su unapr-jeđenje unaprjeđenje sposobnosti u po-gledu učestvovanja lokalnih vlada pri iden-tifikaciji i dizajniranju projektnih prioriteta i poduzimanja utemeljenih kapitalnih in-vesticija. Nasuprot postratnoj fazi rekon-strukcije kada su značajna sredstva investi-rana za potrebe obnove infrastrukture uz malo pažnje posvećene izgradnji ka-paciteta lokalnih vlada kao promotora lo-kalnog razvoja, ovaj projekt je imao za cilj promjenu stanovišta vlada od uloge pos-matrača prema ulozi kreatora preduvjeta za rast u njihovim matičnim područjima. Cilj je postignut putem pružanja tehničke po-moći i olakšavanja inicijalnog dijaloga iz-


53

među općina i komercijalnih banaka. Tehnička pomoć u korist 31 općine u ok-viru projekta se fokusirala na nekoliko ključnih područja koje obuhvataju: finansi-jsko upravljanje, planiranje kapitalnih in-vesticija, projektna identifikacija i diza-jniranje, te konačno priprema i apliciranje za dobijanje zajma. Posljednja naprijed navedena aktivnost je bila od posebne važnosti jer općine nisu imale skoro ni-kakvog iskustva i raspolagale su sa malo znanja o komercijalnim zajmovima za pot-rebe kapitalnog investiranja. Na kraju pro-jekta, općine su demonstrirale snažne ka-pacitete u pripremi aplikacija za dobijanje zajmova, te su pregovarale sa ciljem dobi-janja povoljnih zajmovnih uvjeta sa ko-mercijalnim bankama. Odluka komercijal-nih banaka da produži trajanje kredita lo-kalnim vladama je jak dokaz da su lokalne vlade ojačale njihove kapacitete, a finansi-

jska izvedba daje spoznaju privatnim za-jmodavcima da je finansijska izvedba zadovoljavajuća kako bi mogli preuzeti rizik odobravanja sredstava. Općinsko tržište kredita u Bosni i Hercegovini: napredak u postizanju drugog cilja je potkrijepljen brojem odobrenih zajmova. Na dan 25. maja 2005. godine, odobreno je 28 zajmova (15 u Federaciji i 13 u Repub-lici Srpskoj) u ukupnom iznosu od 19,45 miliona KM. Do sada nije bilo problema sa bilo kojim od datih kredita. Općinski krediti su odobreni od strane četiri učest-vujuće komercijalne banke (UniCredit Za-grebačka banka, Raiffeisen banka, Nova banka i LHB banka). Daljnji razvoj općin-skog kreditnog tržišta će također u mnogome ovisiti o sposobnosti zemlje da usvoji odgovarajući pravni okvir i propiše odgovarajući limit koji mogu dobiti općine u formi zajma (zakon o unutarnjem dugu).

Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Goran Tinjić tel. (387-33) 251-500, fax 440-108 Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Lawrence Hannah tel. (1-202) 473-3623 fax 614-0088 Vanjski Fond za održivi razvoj, FBiH Safet Daut, izvršni direktor Ljiljana Šimunović, menadžer projekta Tel/fax (+ 387 33) 722-370/1 Fond za razvoj i zapošljavanje, RS Zoran Đerić, izvršni direktor Dubravka Vučković, menadžer projekta tel. (387 51) 221-270 fax 217-947

PROJEKT LOKALNIH INICIJATIVA (LIP)


ZATVOREN18,00


1-mart-1997. 30-juni-2000.

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Austrija (grant) Italija (grant) Japan (grant) Nizozemska (grant) Švicarska (grant) UNHCR (paralelni grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

0,60 3,22 2,00 5,19 1,12 3,53 6,69

22,35 0,00


SB 6,69 0,00 0,00 0,00 0,00 6,69

SB uprav. 18,82 0,00 0,00 0,00 0,00

18,82

Ukupno fin. 22,35 0,00 0,00 0,00 0,00

22,35

Uvod Porast samozapošljavanja i razvoj malih i mikropreduzeća bili su važni za otvaranje novih radnih mjesta i podršku ekonom-skom rastu i prelasku na tržišnu ekonomiju u Bosni i Hercegovini. Projekt lokalnih inicijativa (LIP) mikrok-reditni je projekt osmišljen kao podrška poslovnom razvoju, posebno među podu-zetnicima sa niskim prihodima. Njime je osiguran obrtni kapital potreban da pomo-gne početak ili proširenje poslovanja malih preduzeća i djelatnosti koje stvaraju doho-dak. Također, osigurao je sredstva za po-ticaj ljudi na prelazak sa zavisnosti od hu-manitarne pomoći ka tome da zavise od vlastite inicijative i od poduzetničkih spo-sobnosti da zarade za život. Ciljevi projekta Omogućiti pristup kreditu poduzetnicima sa niskim prihodima koji ne mogu dobiti kredite od komercijalnih banaka; olakšati razvoj nezavisnih, finansijski odr-živih institucija za mikrokreditiranje koje će nastaviti dugoročno da daju kredite po-duzetnicima sa malim prihodima; stvoriti odgovarajući pravni okvir za dava-nje kredita i usluga štednje poduzetnicima sa malim primanjima.

Opis projekta Ovaj projekt imao je tri komponente: Programi mikrokredita -Finansiranje mik-rokreditnih organizacija sa najboljim učin-kom (MCO – nevladine i neprofitne or-ganizacije koje se bave samo kreditiran-jem) Izgradnja institucionlanih kapaciteta Pružanje aktivne tehničke pomoći i obuke na licu mjesta u cilju izgradnje institucio-nalnih kapaciteta davalaca mikrokredita kao finansijski održivih mikrofinansijskih institucija koje imaju mogućnost da dopru do velikog broja poduzetnika sa niskim primanjima. Upravljanje projektom Osiguralo se finansiranje operativnih troš-kova Odjeljenja lokalne inicijative u Fon-dacijama za zapošljavanje i obuku (ETF) i u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, zaduženih za cjelokupno rukovođenje pro-jektom, konkretno, usmjeravanje finansi-jskih i tehničkih sredstava ka davaocima mikrokredita i praćenje njihovog učinka. Aranžmani implementacije Odjeljenja lokalnih inicijativa (LID)-Fondacija za zapošljavanje i obuku imala su sveukupnu odgovornost za provođenje projekta. LID su angažovale mikrokreditne organizacije da daju zajmove u iznosu do

10,000 DEM svakom ciljanom korisniku, te pruže finansijsku i tehničku podršku tim organizacijama. Ugovori između Odjel-jenja za lokalnu inicijativu i mikrokredit-nih organizacija zasnivali su se na učinku. Produžetak pristupa finansijama LID zavi-sio je od postizanja zadovoljavajućih insti-tucionalnih i finansijskih ciljeva. Pred-loženo je da najuspješnije MCO, koje su demonstrirale potencijal, postanu u pot-punosti finansijski održive i dopru do svih ciljnih korisnika ovog projekta i budu kapitalizirane kao nezavisne mikrofinansij-ske institucije po okončanju projekta. Dva entitetska LID blisko su sarađivala i ohrabrivala međuentitetsku saradnju među njihovim partnerskim institucijama. Ostvareni rezultati Sa 30. junom 2002.g. ostvareni su sljedeći rezultati projekta: 129,807 zajmova isplaćeno je mikropodu-zetnicima širom zemlje što je pomoglo u stvaranju ili održanju oko 180,000 radnih mjesta sa mjesečnom isplatom od oko 3,500 zajmova. Ukupan broj aktivnih kli-jenata bio je 29,486. Impresivno visoki nivoi otplate sa 0,71% ugroženog plasmana (30 dana preko roka otplate) održavani su tokom imple-mentacije projekta.


54

50% zajmoprimaca su žene; 26% zajmoprimaca su raseljene osobe ili izbjeglice povratnici; Prosječan iznos kredita je 3,122 DM. Od kraja 1998.g. finansiranje se usmjerilo na 8 najuspješnijih institucija (5 u FBiH i 3 u RS) koje su pokazale sposobnost da postignu nivo i dugoročnu održivost. Se-dam od osam partnerskih institucija već je u potpunosti finansijski samoodrživo. Napredak je postignut u pravnom i regula-tornom okviru za mikrofinansiranje. Zakon o mikrokreditnim organizacijama u potpu-nosti je usvojen u oba entiteta. Također, je usaglašen plan rada na adresiranje zakon-skih promjena za ostale tri pravne forme –

finansijska kompanija, štedno i kreditno udruženje i mikrofinansijska banka – ali u dužem vremenskom okviru i u skladu sa vlastitim planom Bankarske agencije i zahtjevom za takvom zakonskom refor-mom od strane mikrofinansijkog sektora. Slijedeći postignute rezultate i stečeno iskustvo na ovom projektu, pripremljen je Drugi projekt lokalnih inicijativa (LIP II), kao nadgradnja rezultata LIP, kako bi se povećao opseg, finansijska održivost i dru-štveni uticaj mikrofinansijskih usluga u BiH. LIP II nastavit će promociju poduzet-ništva i aktivnog zapošljavanja osiguravan-jem pristupa finansijskim uslugama po-duzetnicima sa niskim prihodima koji tre-

nutno imaju ograničen pristup uslugama komercijalnog bankarskog sektora. Tako-đer, će podržati razvoj novih proizvoda i usluga i obratiti više pažnje na potrebe kli-jenata sa niskim prihodima kako bi se poboljšale i proširile finansijske usluge si-romašnima. LIP II postao je efektivan 26. marta 2002.g. Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Goran Tinjić tel. (387-33) 251-500, fax 440-108 [email protected]

PILOT PROJEKT KULTURNOG NASLJEĐA


ZATVOREN15,40


3-dec-1999. 31-dec-2004.

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Hrvatska (grant) Italija (grant) Lokalno finansiranje (grad Mostar) Nizozemska (grant) Turska (grant) Vijeće Evrope (grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

1,00 0,50 3,10 2,00 2,00 1,00 4,00

13,60 1,80


SB 4,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4,00

SB uprav. 9,60 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 9,60

Ukupno fin. 13,60 0,00 0,00 0,00 1,80 0,00

15,40

Uvod Mostarski most je stotinama godina bio simbol bosanske historijske tolerancije različitosti među njenim narodima. Ovaj simbol, kao i mnoga druga kulturna blaga, uništen je tokom nedavnog rata. Sada se, međutim, lokalne grupe iz različitih sfera udružuju kako bi obnovile taj historijski simbol u nastojanjima da se ostvari druš-tvena harmonija i obnovi ekonomski pros-peritet. Ovaj projekt (kroz Zajam za sti-canje znanja i inovacije u iznosu od 4 mil-iona USD) ima za cilj da pruži podršku ovim naporima. Cilj projekta Cilj razvojnog projekta je da poboljša klimu za pomirenje među narodima Bosne i Hercegovine kroz prepoznavanje i saniranje zajedničkog kulturnog nasljeđa u Mostaru. Pomirenje naroda preduvjet je za ekonomsku revitalizaciju i društveno povezivanje u bh postkonfliktnom periodu. Ovaj cilj će se pokušati ostvariti putem jedinstvenog partnerstva u podršci kulturi koje uključuje lokalnu sredinu, nacionalne i regionalne vlade, UNESCO, Svjetsku fondaciju za spomenike (WMF) i Fond Aga Khana za kulturu (AKTC). Opis projekta Projekt podrazumijeva sljedeće: - rekonstrukciju Starog mosta, kamenog luka 27 metara visoko iznad rijeke Neretve, kojeg je izgradio otomanski

arhitekta Mimar Hajrudin u 16. vijeku, a uokviruju kule Tara i Helebija (stvarna re-konstrukcija očekuje se u 2001. godini); - restauracija odabranih spomenika u his-torijskom dijelu ovog grada; - očuvanje historijskog karaktera Starog grada putem usvajanja arhitektonskih smjernica i neznatnom popravkom infra-strukture naselja u okolini Mosta, ot-vorenih površina, zelenih površina i fasada. Ovo će predstavljati prvu fazu jed-nog ambicioznijeg programa zaštite, koji će u krajnjoj instanci pokrivati historijsko jezgro grada (granice utvrđene 1919.g.). - Ovaj projekt će, također, finansirati upravljanje projektom i tehničke usluge. Aranžmani implementacije Grad Mostar odgovoran je za komponentu investiranja i za sveukupni menadžment projekta. Postojeća Fondacija Stari Mostar i njen slijednik Međunarodna fondacija Stari Mostar (ISMF) bit će odgovorne za promociju i aktivnosti prikupljanja sred-stava kao i za osiguravanje partnerskih fi-nansijskih sredstava gradu. UNESCO je formirao Međunarodni komitet eksperata kako bi se pružili savjeti o kulturnim, es-tetskim, historijskim i tehničkim standar-dima za posao sanacije. Jedinica za savje-todavnu pomoć Mostu koju finansira Ev-ropska zajednica, rukovodi komponentom koja se odnosi na Most. Fondacija Aga Khana za kulturu i Svjetska fondacija za

spomenike rukovodit će komponentom za unaprjeđenje okolnog naselja, osiguravat će tehničku podršku i obuku za in-stitucionalni razvoj ISMF i davat će pre-poruke za konzervaciju cijelog historijskog grada (1919.g.). Nabavka Sve komponente koje finansira IDA i kom-ponente koje se zajednički finansiraju, ugovarat će se po procedurama Svjetske banke. Za rekonstrukciju Mosta i Kule pored njega, izvođači radova biće odabrani putem međunarodne licitacije (ICB). Nad-zor nad radovima vršit će jedna konsul-tantska građevinska firma koja je an-gažovana prema procedurama Asocijacije. Ugovor za građevinske radove za sanaciju okolnih naselja bit će dodijeljen putem međunarodne licitacije. Drugi ugovori bit će dodijeljeni putem nacionalne licitacije (NCB) i u skladu sa procedurama ugova-ranja manjih radova na domaćem tržištu. Paralelno finansiranje, koje koristi proce-dure drugih donatora, bit će dozvoljeno za komponente koje se odnose na spomenike i naselje. Većina tehničkih zadataka odnosi se na rekonstrukciju Mosta. Za sve ugo-vore više od 50,000 USD ponude će se tražiti od pretkvalifikovanih firmi. Projektna dostignuća Kredit Svjetske banke odobren 28. juna 1999. godine stupio je na snagu 3. decem-


55

bra 1999. godine. Geološka istraživanja, ispitivanja i analize ležišta Mosta obavljene su i konačan izvještaj prezenti-ran je u oktobru 2000. godine. Studija o dizajnu, fotogrametriji i proračunima je obavljena, a konačan izvještaj podnesen je krajem marta 2001. godine. Identifikacija materijala korištenih u prošlosti i od-lučivanje o novom materijalu koji će se koristiti za izgradnju Starog mosta završeno je, a konačan izvještaj podnesen je u martu 2001. godine. Rezanje kamena određenog za izgradnju Mosta je okon-čano. Završetak tri studije dozvolio je da pretkvalifikacioni proces za izgradnju Mo-sta otpočne. Ugovor o sanaciji temelja potpisan je u aprilu, a radovi okončani u decembru 2001. godine. Ugovor o kon-strukciji Mosta je dodijeljen u aprilu 2002. godine. Ugovor za dodatni arheološki rad za potrebe kula je dodijeljen i fizička is-traživanja završena su u martu 2002. godine. Ugovor za kule je dodijeljen u julu

2003. godine. Kompleks mosta i kula je završen u junu 2004. godine. Uspješna ceremonija ponovnog otvorenja Starog mosta je održana 23. jula 2004. godine. Predmetni događaj je pomno planiran i iz-vršen privalčeći pažnju auditorija iz Bosne i Hercegovine i cijelog svijeta. Objekti u susjedstvu mosta, infrastruktura, otvoreni prostori, građevine itd. u ukupno jedanaest lokacija su, također, završeni u cilju zaštite historijskog naslijeđa Starog grada u Mostaru. Tri odabrana spomenika u historijskom području su odabrana za re-konstrukciju a objekti predstavljaju nasli-jeđe tri etničke grupe (Napredak, Vakufska zgrada i Mitropolija) Mostar je uspostavio Agenciju na nivou grada u cilju osiguranja da su sva sredstva kreirana unutar projekta održavana i ko-rištena na način da garantuju da će svi građani imati korist. Ključni zadaci za Agenciju se odnose na sredstva, njihovo funkcionisanje i održavanje. Agencija bi

trebala biti u mogućnosti generirati priho-de u cilju pokrivanja kako operativnih troš-kova tako i za pokrivanje troškova obav-ljanja nadležnosti i zadataka usluživanja za potrebe Starog grada. Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Vesna Frančić tel. (387-33) 251-500 fax 440 108 Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Lawrence Hannah tel. (1-202) 473-3623 fax 614-0088 Vanjski PCU Mostar – Centralna zona Rusmir Čišić, direktor Tihomir Rožić, zamjenik direktora tel. (387 36) 550-805 fax 550-804

HITNI PROJEKT PREZAPOŠLJAVANJA


ZATVOREN17,50


15-dec-2000. 30-sept-2004.

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Vlade BiH (lok. partner) Nizozemska (grant) Norveška (grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

1,50 1,21 2,14

15,00 19,85

0,00


SB 15,00 0,00 0,00 2,00 0,00

15,00

SB uprav. 18,35 0,00 0,00 0,00 0,00

18,35

Ukupno fin. 19,85 0,00 0,00 0,00 0,00

19,85

Podaci o projektu Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma u novembru 1995. godine, oko 425,000 vo-jnika demobilisano je iz armija u BiH. Nji-hova reintegracija u civilni život bila je olakšana projektom Svjetske banke pod na-zivom Projekt hitne demobilizacije i reinte-gracije (EDRP) koji je završen u septembru 1999. godine. U Madridskoj deklaraciji iz 1998. godine oba entiteta su se obavezala na daljnje smanjenje vojnih efektiva od 30%, u dvije faze, po 15% u svakoj tokom 1999. i 2000. godine. Cilj smanjenja vojske je da se poboljša političko okruženje kroz: (i) budžetske uštede - 30% od budžeta za od-branu; (ii) poboljšanje sigurnosti u regionu i podregionu; (iii) povećano uzajamno povjerenje među entitetima. Prvih 15% smanjenja ostvareno je u decembru 1999. godine. Drugih 15% vojnika otpušteno je do kraja marta 2001., a ne u decembru 2000. godine kako je to planirano. Sastav Svjetske banke i jedinica za implementaciju projekta oslonile su se na SFOR u pogledu verifi-kacije I-ve liste otpuštenih vojnika dostavljene od strane Ministarstava od-brane. Nadalje, SFOR je pomogao je-dinicama za implementaciju, Ministarstvima odbrane i sastavu Svjetske banke u dizaj-niranju i implementiranju socio-

ekonomskog istraživanja. Pilot projekt hit-nog preusmjeravanja ima za cilj da po-mogne reintegraciju ovih bivših vojnika u civilni život. Sveukupan cilj smanjenja broja vojnih efektiva je da unaprijedi ok-ruženje politika putem: (i) budžetskih ušte-da od 30% od budžetskih izdataka za od-branu; (ii) unaprjeđenje sigurnosti u regionu i podregionu; (iii) porast međusobnog povjerenja između entiteta. Ciljevi projekta Glavni cilj projekta je da se osiguraju sred-stva bivšim vojnicima za samostalnu egzis-tenciju. Težište projekta je na pomoći bivšim vojnicima u njihovim nastojanjima da pronađu zaposlenje i stvore održive poslove i poslovne firme i integrišu sa eko-nomski aktivnom populacijom. Drugi razvojni cilj projekta je testiranje ra-zličitih aktivnih mjera tržišta radne snage za podsticanje zapošljavanja, pokretanja malih biznisa u korist bivših vojnika, osiguranje stimulacija za lokalne firme za obuku i kon-sultacije. Ako se pokažu uspješnim, te mjere bi se mogle primijeniti u širem opsegu za ostale programe smanjenja radne snage (zatvaranje rudnika uglja, privatizacija itd.) Opis projekta Za podršku navedenim ciljevima ovaj pro-jekt ima dvije komponente:

Savjetovanje za zapošljavanje i obuku-(17,85 miliona USD) Ove usluge obuhva-taju podršku zapošljavanju putem obuke uz rad uz pružaoce usluga koji su ekonomski aktivni unutar održivih poslovanja. Projekt će podržati bivše vojnike u procesu obuke sa ciljem zapošljavanja u mikoropredu-zećima, poljoprivrednim aktivnostima, dok-valifikaciji i visokom obrazovanju. Sveobuhvatne usluge informiranja i savje-tovanja bit će ponuđene svim bivšim vo-jnicima u oblastima kao što su: orijentacija prije otpuštanja iz vojske, profesionalna ori-jentacija, mogućnosti (samo) zapošljavanja i po potrebi kod poremećaja uzrokovanog postraumatskim stresom. Za bivše vojnike koji se odluče za mali biznis ili poljop-rivredu, bit će na raspolaganju usluge poslovnog savjetovanja. Davaoci usluga će učestvovati u projektu u skladu sa ugo-vorima zasnovanim na učinku sa jedinicama za implementaciju projekta i imat će pravo na tehničku pomoć za jačanje svojih ka-paciteta. Implementacija projekta (3 miliona USD) - Implementacija projekta bila bi podržana osiguranjem neophodne opreme, finan-siranjem operativnih troškova, finansiran-jem tehničke pomoći i sprovođenjem pro-grama za usavršavanje osoblja. Pomoć neće


56

biti ponuđena samo PIU u oba entiteta već i lokalnim izvršnim agencijama i njihovim ministarstvima. Projektni status Projekt je odobren od strane Odbora Svjet-ske banke na dan 20. juna 2000.g. Kreditni Sporazum o razvoju. potpisan je 29. augusta 2000.g. Projekt je oglašen efektivnim 5. de-cembra 2000.g. Datum zatvaranja projekta odgođen je do 30. septembra 2004.g. Aranžmani implementacije PIU u Republici Srpskoj i Federaciji BiH odgovorni su za implementaciju projekta, transparentni finansijski menadžment, pra-ćenje i evaluaciju, savjetovanje o aktivnos-tima projekta, nadzor izvršnih agencija i konsultanata i međuentitetska saradnja. Po-stojeće agencije, lokalne i međunarodne, privatne i javne, bit će odgovorne za izvo-đenje pojedinih aktivnosti putem ugovora o uslugama. Ovaj projekt će sadržavati tri različite procedure za ugovaranje usluga: i) ugovori između PIU i davaoca usluga za aktivnosti sa generalnim beneficijama, kao što su ispitivanja tržišta, procjena korisnika ili orijentacija prije otpusta, mogu se dodije-lti na osnovu konsultantskih kvalifikacija. ii) Ugovori između PIU i davaoca usluga za podršku zapošljavanju i obuku uz rad i fi-nansijske usluge. PIU će putem spoljnih sa-radnika i putem javnog oglašavanja kontak-tirati pouzdane potencijalne davaoce usluga (vlasnike firmi) kako bi se identificirale sre-dine za otvaranje novih radnih mjesta sa obukom na radu u njihovim firmama. Da-vaoci usluga treba da kontaktiraju PIU da dostave prijedloge (broj mjeseci obuke; broj bivših vojnika koji će biti obučeni; naknada za obuku, mjesečna stipendija za svakog vo-jnika i mala ulaganja za poboljšanje pos-lovanja). Ulaganja u dio za poboljšanje poslovanja davaoca usluga bit će zajedničko vlasništvo bivših vojnika koji su uvršteni u obuku u toj određenoj firmi. Na kraju perioda obuke, ako firma više ne želi da upošljava bivše vo-jnike, morat će da reemitira prema PIU-u preostalu vrijednost (cijena koštanja investi-cije umanjena za amortizaciju) za unaprje-đenje u poslovanju ili da zadrži uposlenim bivše vojnike za period vremena ekvivalen-tan plaćanju preostale vrijednosti investi-cije. Ukoliko su sredstva remitirana PIU-u,

ista se trebaju koristiti za obuku istog seta otpuštenih vojnika. iii) Oni davaoci usluga koji su verifikovani kao pouzdani bili bi stavljeni na listu da-vaoca usluga. Bivši vojnici zainteresirani za posebne usluge izabrali bi te usluge među onim davaocima usluga koji bi zadovoljili njihove potrebe na najbolji način. Davaoci usluga bili bi plaćeni na osnovu mjerljivih indikatora vezanih za učinak i postignute rezultate. Jedinice za implementaciju projekta Jedinice za implementaciju projekta su fi-nansirane i popunjene osobljem imenova-nim od strane Vlade, a iz sredstava zajma i granta Svjetske banke osiguranih vladama i uz podršku ostalih donatora za potrebe i cil-jeve PELRP. Uposlenici u PIU-u nisu uposlenici Svjetske banke. Sažetak o napretku projekta Na dan 30. septembra 2004.g. (datum zatva-ranja projekta), pružene su usluge u korist 7,278 bivših vojnika (5.080 u Federaciji i 2.240 u Republici Srpskoj). Od tog broja, 5.405 je zaprimilo pomoć za potrebe samo-zapošljavanja u poljoprivredi, 192 osobe za pomoć pri samozapošljavanju i otvaranju malih preduzeća, a 1.439 osoba je obuča-vano uz rad, te je 188 bivših vojnika primilo stručno obrazovanje. Samozapošljavanje u malim farmama i poljoprivredi je pokazalo veliku popularnost, posebno stoga što je ve-liki broj demobiliziranih vojnika živio u ruralnim područjima. U okviru predmetne pod-komponente, pružena je podrška bivšim vojnicima u cilju kupovine stoke, mašine-rije, opreme za uzgoj pčela, staklenika itd. Uspješna implementacija PELRP-a od de-cembra 2000.g. rezultirala je testiranjem i poduzimanjem pilot aktivnih intervencija na tržištu rada koje imaju potencijal za širu primjenu na bosanskom tržištu rada. Obuka uz rad i samozapošljavanje u poljoprivred-nim aktivnostima dokazala je njenu uspješ-nost ulaskom većine recipijenata u drugu godinu zaposlenja u području poljoprivrede. Projekt je iskoristio prednost i podržao pregnuće rasta malog opsega poslovanja na nivou domaćinstva u sektoru poljoprivrede. Nadalje, projekt je poslužio da osigura ažuriranje provjere stanja tržišta rada i eko-nomije u BiH, te je imao vrijednu prednost u odnosu na studije koje mogu postati zas-tarjele za period od 3-4 godine.

Sljedeće ključne poruke donosiocima politi-ka vezanih za tržište rada u BiH su: - Nezaposlenost se nalazi bliže stepenu od 16%, a ne 40% kako se to misli. - Postoji vrlo uspješan nezvanični sektor u kojem osobe imaju posao ali se vode kao nezaposlene, uglavnom zaposlene u pre-duzećima u državnom vlasništvu i listama na čekanju. - Ovaj uspješan nezvanični sektor ne bi se trebao smatrati crnim ili sivim tržištem. Neregistracija se ne mora prevesti kao nele-galnost. - Ovaj nezvanični sektor dokazuje da je isti zamajac rasta. Trebalo bi se dozvoliti cvjetanje ove kategorije zaposlenja, čak i ako to znači samo privremeno zaposlenje. SOE u BiH bili su dizajnirani za veoma ra-zličite vrste ekonomije, te su odgovarale na veoma različite potrebe. Većim dijelom isti se ne mogu ponovno oživjeti. - Otvaranje radnih mjesta u privatnom sek-toru jeste i bit će glavno područje zapošlja-vanja. Prepoznavajući poslovanja malog op-sega u nezvaničnom sektoru i potencijale za zapošljavanje, predmetnom sektoru bi se trebale dozvoliti sloboda i poticaj za rast. - Prepreke (u legislativi i procedurama) za zapošljavanje u smislu radne mobilnosti, obuhvatajući pitanja rada u oba entiteta, tre-bale bi biti otklonjene. - Minimalna naknada trebala bi biti uspos-tavljena na realističnim osnovama indeksa troškova života. - Farmerstvo i drugi sektori za sticanje do-hotka nisu prepoznati kao poslovi ili mjesta zaposlenja. Isti se trebaju reorganizirati u smislu priznavanja radnog mjesta. Veći dio davalaca usluga privatna su preduzeća. Pre-duzeća obuhvataju sljedeće djelatnosti: tvornice namještaja; hotele; prerada hrane (voće, povrće, meso i pekare); građevinska preduzeća; proizvodnja obuće; proizvodnja proizvoda od metala; transport i ostale dje-latnosti povezane sa poljoprivredom. Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Goran Tinjić tel. (387-33) 251-500, fax 440-108 Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Maniza B. Naqvi Tel: (1-202) 458-1938


57

PROJEKT KREDITIRANJA PRIVATNOG SEKTORA


U TOKU16,00


17-juni-2002.30-juni-2005.

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Bilateralne agencije(Neidentif.) Vlade BiH (lok. partner) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

1,00 5,00

10,00 16,00

0,00


SB 0,00 0,00 0,00

10,00 0,00 0,00

10,00

SB uprav. 0,00 0,00 0,00

10,00 0,00 0,00

10,00

Ukupno fin. 0,00 0,00 0,00

16,00 0,00 0,00

16,00

Uvod Pomoć Svjetske banke razvoju privatnog sektora u Bosni i Hercegovini inicijalno je bila usmjerena na obnovu i pomoć pri zapo-činjanju regulatornih, institucionalnih i re-formi politike potrebnih za tranziciju ka tr-žišnoj ekonomiji. Pilot projekt hitnog kre-ditiranja (EPCP) koji je bio pripremljen po-četkom 1998.g. bio je među prvim operaci-jama Svjetske banke koja je imala za cilj da pomogne pokretanje industrije i proizvodnju hrane u Republici Srpskoj. Projekt je us-pješno realiziran. Od 139 potprojekata fi-nansiranih u okviru EPCP, 134 otplatila su podzajmove na vrijeme. Podzajmovi su do-segli do 25 mjesta i sela, te su imali znača-jan demonstracioni efekat. Na nivou predu-zeća, zabilježen je veliki porast prodaje (u prosjeku od 80% za glavninu preduzeća) a oko trećina odobrenih potprojekata imala je izvoznu komponentu. Potprojekti su otvorili više od 700 stalnih radnih mjesta, te su bili jedni od najvažnijih stalnih generirajućih subjekata zapošljavanja na njihovim podru-čjima. Kao dodatno, EPCP je odigrao klju-čnu ulogu u oblikovanju razvoja regulator-nog i institucionalnog okvira za bankarski sektor u Republici Srpskoj. Komponenta te-hničke pomoći finansirana od strane dona-tora pomogla je bankarskoj agenciji da raz-vije i uvede prudencijalne propise i da ojača kapacitete za udaljeni nadzor i kontrole na licu mjesta. Ciljevi projekta Osnovni cilj projekta je pomoć razvoju pri-vatnog sektora kroz olakšavanje pristupa iz-vorima finansiranja. Očekuje se da će uče-šće u projektu usavršiti banke za kreditira-nje malih i srednjih preduzeća (SME), te za procjenu i upravljanje pridruženom kredit-nom riziku. Za podzajmove se očekuje da će stimulirati izvoz i unaprijediti ponudu u pro-izvodnji povezanim uslugama, proizvodnji hrane i poljoprivrednoj preradi. Kao do-datno, projekt bi trebao igrati aktivnu ulogu u oblikovanju razvoja bankarskog sektora i tržišta u Republici Srpskoj. Očekuje se da će stimulirati konkurenciju na kreditnom tržištu, te pomoći u izgradnji in-stitucionalnog kapaciteta novih privatnih

banaka. Komponenta tehničke pomoći će, također, nastaviti da pruža podršku instituci-onalnoj nadgradnji bankarske agencije. Ovaj projekt je jedan od ključnih elemenata Strategije Svjetske banke za pomoć Repub-lici Srpskoj. Opis projekta Projekt kreditiranja privatnog sektora sastoji se iz dvije glavne komponente: 1) kreditne linije za obrtni kapital i finansi-ranje investicija koje bi trebale biti nastav-ljene putem učešća privatnih banaka na principu - ko prvi dođe, taj bude i uslužen. Davanje podzajmova bit će produženo na tr-žišnim osnovama, uključujući investicijske podzajmove u vrijednosti do 250,000 EUR-a za period dospijeća do 5 godina i do jedne godine odgode otplate; zajmovi za obrtni kapital do iznosa od 150,000 EUR-a za pe-riod do tri godine sa odgodom otplate do tri mjeseca. Finansiranje će biti raspoloživo samo za privatna preduzeća. Kriteriji podo-bnosti za poslovanje odnose se na kreditnu sposobnost i kapacitet klijenata da imple-mentiraju potprojekte koji su finansirani. Kriteriji podobnosti za potprojekte zahtije-vaju da su projekti izvedivi i finansijski čvrsti. 2) Zajmovi za tehničku pomoć bankama za iznose do 125,000 EUR-a za period do tri godine sa odgodom otplate do šest mjeseci. Ti zajmovi bit će korišteni da unaprijede in-stitucionalni kapacitet i/ili bankarsku teh-nologiju i za obuku zaposlenih. Projektna implementacija Raspoloživa sredstva su u potpunosti raspo-dijeljena. Oko 70 SME-ova (malih i pre-duzeća srednje veličine) su bila predmetom finansiranja, SME projekti su bili vrlo usp-ješni a podzajmovni postotak povrata duga je 100%, i indicira da su projekti održivi, a da će se koristi osjetiti naknadno nakon završetka projekta. SME projekti su prak-tično pokrili cijelo područje Reopublike Srpske sa fokusom na manje razvijena područja. Postoji značajan efekat preli-jevanja pozitivnih iskustava. Stoga, eko-nomska i finansijska korist daleko prevazi-lazi originalno predviđeni projektni iznos. Projekt je, također, bio uspješan pri

pružanju pomoći provedbi reformi u sektoru bankarstva Republike Srpske. Inicijalno, samo Raiffeisen banka je bila institucija koja je ispunjavala kriterije podobnosti. Ona je predstavljala banku koja je na putu na-jbržeg razvoja i banku sa jednom od najbol-jih izvedbi u poslovanju u Bosni i Hercego-vini, obuhvatajući i najveći nivo povrata kapitala. Za dvije banke u Republici Srpskoj (Nova Banka i VB) koje su postigle nivo da eventualno postanu punim učesnicima PFI-eva (uz smjernice i tehničku pomoć pruženu tokom implementacije), projekt je pomogao da unaprijedi finansijsku izvedbu i rast, te osigura dodatni kapital. VB se udružila sa LHB grupom. To je bila banka koja je imala najbolju izvedbu u 2003. i 2004. godini, u pogledu profitabilnosti po uposleniku i pov-ratu sredstava. Nova Banka je postala značajnim učesnikom u uslugama finansi-jskog tržišta. Sada se nalazi u procesu prikupljanja dodatnog kapitala (koji bi tre-bao više nego udvostručiti postojeći) sa strane IFC-a i Preveza Fund iz Slovenije Projekt je doprinio identificiranju stabilnosti i pitanjima upravljanja za određeni broj ba-naka koje su aplicirale u svrhu učešća, obuhvatajući slijedeće: Banjalučku banku, Razvojnu banku, Bobar banku i Zepter banku. Bankama su pružene savjetodavne usluge i tehnička pomoć u cilju rješavanja ključnih problema pri razvoju poslovnih planova. Agencija za bankarstvo je primila pomoć u cilju stabiliziranja finansijskih prilika u bankama. Kontakti Svjetska banka Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Sonja Brajović-Bratanović Tel: (1-202) 473-2985 Vanjski Ministarstvo Finansija Republike Srpske Fond za razvoj i zapošljavanje, RS, Vladike Platona 3, 78000 Banja Luka Zoran Đerić, izvršni direktor, Tel: (387-51) 221-270 fax 217-947


58

KREDIT ZA STRUKTURNO PRILAGOĐAVANJE JAVNIH FINANSIJA (PFSAC)


ZATVOREN85,30


1-juli-1998. 30-juni-1999.

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Nizozemska (grant) Svjetska Banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

22,30 63,00 85,30

0,00


SB 63,00 0,00

63,00

SB uprav. 85,30 0,00

85,30

Ukupno fin. 85,30 0,00

85,30 Uvod i ciljevi Kredit za strukturno prilagođavanje javnih finansija (PFSAC), operacija je zasnovana na politici čija je namjera da pomogne Bo-sni i Hercegovini da uvede ključne reforme u upravljanje svojim javnim finansijama, pomažući time obnovu ratom uništene ekonomije Bosne i Hercegovine. PFSAC je značajna prekretnica u programu obnove države i predstavlja pomak sa direktne re-konstrukcije ka jačanju javnih institucija i provođenju reforme politike. Opis projekta Dobro upravljanje javnim finansijama predstavlja ključni uvjet za uspostavljanje tržišno orijentirane ekonomije potrebne Bosni i Hercegovini za dostizanje održivog rasta. PFSAC je pomogao da se uspostave zdravi sistemi javnih finansija i provede odgovarajuća politika reforme na držav-nom i entitetskom nivou. Prvi cilj projekta bio je da se pomogne dr-žavi i entitetima da pripreme i usvoje bu-džete kojima će se osigurati odgovarajuće finansiranje države kako bi mogla obavljati svoje administrativne funkcije i ispuniti međunarodne obaveze. Ovo se postiglo kroz razvoj i implementaciju mehanizma transfera prihoda koji osigurava redovan i predvidljiv dotok sredstava iz Federacije i Republike Srpske u državni budžet. Drugi cilj ovog projekta bio je da se pomo-gne razvijanje potrebnih kapaciteta otplate duga u Bosni i Hercegovini putem djelot-vornih pravnih i institucionalnih aranžmana. Bosna i Hercegovina, također, mora upravljati svojim obavezama u po-gledu vanjskog duga u cilju ponovnog do-bivanja i održavanja međunarodne kreditne sposobnosti. Treće, ovaj kredit pomogao je vlastima u BiH da riješe pitanje transparentnosti i odgovornosti u budžetskim operacijama

Vlade putem pružanja potpore za razvoj stabilnog fiskalnog sistema uvođenjem no-vih administrativnih postupaka, uključu-jući sljedeće: - pravilno definiranje i klasificiranje javnih prihoda i rashoda; - unošenje u budžet vanbudžetskih izvora; - usvajanje odgovarajućih standarda za iz-vještaje o obavezama potrošnje i rashoda i klasifikovanje rashoda prema prioritetima; razjašnjavanje i unaprjeđenje izrade i iz-vršenja budžeta i prakse izvještavanja; - uspostavljanje zdrave prakse nabavljanja i osnivanje ureda za reviziju. I, na kraju, ovaj kredit inicirao je reforme u dvije ključne oblasti javnih finansija: usk-lađivanje poreske politike i poreske uprave u cijeloj BiH, kao još jedan korak ka cjelovitom ekonomskom prostoru i počet-noj reformi penzionog sistema u cilju dostizanja finansijske održivosti. Trenutni cilj ovih reformi bio je da se spri-ječi sistematsko nagomilavanje zaostalih dugova, podići minimalne nivoe penzija za starije, stvoriti zdrava pravila izbora i un-aprijediti koordinaciju između brojnih penzionih sistema. U kasnijoj fazi morat će se razmišljati o opširnijoj reformi penzio-nog sistema, a Svjetska banka će i dalje pružati pomoć u tom cilju. Holandska vlada osigurala je dodatna nepovratna sredstva za sufinasiranje u iznosu od 22,3 milona USD, što je povećalo ukupni iznos na 85,3 miliona USD. Ovim kreditom, Svjetska banka preusmjerila je svoje djelovanje sa projekta rekonstrukcije – koje i dalje podržava na bazi selekcije – na operacije pozajmljivanja zasnovane na planiranju. Sveobuhvatni program reforme za koji je ovaj kredit pružio podršku, nastavlja se kroz produžen dijalog sa vlas-tima i moći će se finansirati kroz buduće operacije Svjetske banke u ovom području.

Rezultati Implementacija osnovnih reformi za koje je PFSAC pružio podršku, uspješno je ok-ončana i isplata je u potpunosti završena do kraja 1998.g. To je doprinijelo znača-jnim poboljšanjima u upravljanju javnim finansijama u BiH. Konkretnije, PFSAC je inicirao važne promjene u procesu upravljanja budžetom i dugom na držav-nom i entitetskom nivou, uspostavio okvir za iniciranje harmonizacije i reforme en-titetskih poreskih sistema i inicirao je re-formu i reorganizaciju entitetskih penzi-onih sistema. Proces pripreme i implemen-tiranja međusobno konzistentnih budžeta između države i entiteta je započet, što je značajno povećalo stabilnost i transparent-nost fiskalnih odnosa između njih. Ost-varen je značajan napredak od strane Države i entiteta u formiranju institucija za upravljanje dugom i regulative. Poreska opterećenja, posebno za carine, promet i porezi na plate, smanjeni su i inicijalne re-forme za uspostavu poreskog sistema spro-vodivog za međunarodnu trgovinu i poti-cajnog za slobodan tok roba između en-titeta, provode se. Kontrola rashoda za penzije u Federaciji značajno se povećala, kriteriji podobnosti su pooštreni i inicirana je harmonizacija penzione politike u Fede-raciji. Kontakti Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Irina Smirnov tel. (387-33) 251-500, fax 440-108 [email protected] Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Sebnem Akkaya tel. (1-202) 473-2346 fax 477-0816 [email protected]


59

PROJEKT POMOĆI U OBNOVI


ZATVOREN65,00


17-apr-1998. 31-dec-2000.

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Austrija (grant) Evropska komisija (paralelni grant) IFAD (povoljni zajam) Italija (grant) Japan (grant) Lokalno finansiranje (EK 2,2m, EP 1,8m) Nizozemska (grant) Norveška (paralelni grant) Velika Britanija (grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

0,50 12,70 5,50 3,10 4,00 4,00 1,80

10,20 0,20

17,00 59,00

6,00


SB 17,00 0,00 0,00 0,00 0,00

17,00

SB uprav. 25,40 0,00 0,00 0,00 0,00

25,40

Ukupno fin. 59,00 0,00 0,00 0,00 6,00

65,00

Uvod Ovaj projekt predstavlja operaciju hitnog karaktera, čiji je cilj da se počnu rješavati najnužnije potrebe obnove u Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta Bosne i Hercegovine. Drugi cilj projekta je da se popravi omjer finansijske pomoći dodije-ljene bh entitetima. Ratna šteta u RS znatna je u poljoprivrednom sektoru gdje se gubici procjenjuju na 30% stočnog fonda i 40% poljoprivrednih mašina. Oko 24% stambenog fonda je oštećeno, a 5% uništeno, što čini ukupnu štetu procijen-jenu na 1 milijardu USD. U sektoru vodo-privrede, direktna ratna šteta i izostanak održavanja, što je posljedica rata, prekinuli su snabdijevanje vodom i sanitarne usluge u većini općina RS, a u sektoru električne energije uništeni su mnogi kapaciteti za di-stribuciju i prenos što je posljedica borbi na određenim terenima i izostanka održavanja. Ovaj novi projekt dopunjava tekuće projekte obnove koje je Svjetska banka već odobrila i od kojih korist imaju i FBiH i RS. Ovaj projekt je integralni dio podrške koju daje Svjetska banka pro-gramu obnove u cijeloj državi BiH i on je prva operacija Svjetske banke u potpunosti posvećena Republici Srpskoj. Ciljevi projekta Ovaj projekt ima za cilj poboljšanje os-novnih komunalnih usluga i obuhvatit će neophodan uvoz i hitne građevinske ra-dove. Njegova četiri osnovna cilja su: (i) pomoći malim poljoprivrednicima, koji su ekonomski ugroženi, da ponovo pokrenu i ojačaju poljoprivrednu djelatnost; (ii) povećati kvalitet i kvantitet useljivog društvenog stambenog fonda; (iii) ospo-sobiti usluge vodosnabdijevanja, sanitarne usluge i usluge prikupljanja i odlaganja čvrstog otpada do nivoa koji će zadovoljiti osnovne ljudske potrebe, smanjiti opasnost po zdravlje stanovništva i podržati opo-ravak privredne djelatnosti; (iv) poboljšati pouzdanost, dostupnost i kvalitet snabdijevanja el. energijom.

Opis projekta Ovaj projekt ima sljedeće komponente: - poljoprivreda (10,2 mil. USD) - uvoz stoke (za rasplod) i poljoprivrednih mašina (motokultivatori, manji traktori s do-dacima), za oko 3,400 privatnih poljo-privrednika u RS; - stambeni sektor (15,2 mil. USD) - pop-ravka oštećenih društvenih stambenih zgrada u nekoliko izabranih općina RS, obuhvatajući oko 4,500 stanova i 20,000 korisnika; - vodosnabdijevanje i sanitarne usluge (22,1 mil. USD) - popravak oštećenog sis-tema vodosnabdijevanja i kanalizacije i nabavka opreme za prikupljanje čvrstog otpada u oko 20 odabranih općina RS; - električna energija (15,9 mil. USD)- neo-phodni uvoz za hitne popravke mreže za prenos i distribuciju el. energije u Banjoj Luci; - podrška implementaciji projekta (1,5 mil. USD) - tekući operativni troškovi, kance-larijska oprema i vozila, stručna pomoć, obuka i nabavka, finansijske revizije. Sredstva Svjetske banke namijenjena su svim komponentama projekta. U toku su razgovori sa donatorima kako bi se privela kraju planirana upotreba zajedničkih i pa-ralelnih finansijskih doprinosa koje oni daju. Pozivaju se i drugi donatori da dopri-nesu finansiranju ovog značajnog projekta. Aranžmani implementacije Višesektorna jedinica za koordinaciju pro-jektom (PCU) osnovana je u okviru Minis-tarstva finansija RS sa sjedištem u Banjoj Luci. Za komponentu poljoprivrede PCU utiču na općine u RS da izvrše odabir sa-mostalnih poljoprivrednika koji ispun-javaju dogovorene kriterije za dodjelu sredstava. Traktori i stoka dodjeljuju se uz dugoročne naturalne nabavke i kreditne aranžmane. Što se tiče popravke stambenih jedinica, općinski vlasnici stambenih zgrada stupili su u projekt / sporazume o otplati sa Ministarstvom finansija RS kako bi se troškovi nadoknadili putem pove-ćanih stanarina. Radovi na popravci će se

ograničiti na osnovne elemente, tako da se od uticaja vremenskih prilika zaštiti što veći broj zgrada. Popravke sistema vodosnabdijevanja i kanalizacije su određene, organizirane i nadgledane uz pomoć Zavoda za vodo-privredu RS. Uvoz opreme za el. energiju i odgovarajući građevinski radovi, koor-diniraju se putem Elektroprivrede i Elek-troprenosa RS. Oni će dati i finansijski do-prinos tako što će finansirati radove na po-pravkama i instalaciji uvezene opreme. Nabavka Robu, radove i usluge koje je finansirala Svjetska banka, nabavljali su PCU putem licitacija. Rezultati Svjetska banka odobrila je projekt 23. de-cembra 1997.g. a kredit je stupio na snagu 17. aprila 1998.g. Svi radovi na popravci stambenih jedinica koje je finansirala Svjetska banka, okončani su do kraja au-gusta 2001.g. a opravak 18 zgrada finan-siranih iz nizozemskog fonda okončan je do juna 2002.g. Korištenjem sredstava Svjetske banke Japana i Nizozemske, po-pravljeno je 4,000 stanova u 180 stam-benih zgrada u 14 općina. Svi traktori i sve junice kupljene su i isporučene poljo-privrednicima. Traktora (55) finansiranih od Svjetske banke i 336 motokultivatora finansiranih od strane italijanske vlade, distribuirano je poljoprivrednicima u 7 op-ćina. Tokom 1998. i 1999.god. IFAD je fi-nansirao uvoz i distribuciju 3,876 junica i 7,218 ovaca. Svi ugovori iz sektora vodop-rivrede okončani su, a 16 općina bilo je obuhvaćeno. Sva oprema u okviru kompo-nente električne energije nabavljena je i in-stalirana. Šest trafo-stanica i linije prenosa i distributivne mreže su popravljene. Sanacija sistema telekomunikacija u ok-viru distributivne mreže je obavljena, a in-staliran je i novi informacioni sistem. Pro-jekt je zatvoren krajem marta 2001.god. Opravak dodatnih stambenih zgrada u tri općine istočne RS, finansirana od strane


60

nizozemske vlade, završen je krajem juna 2002.g.

Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo

Vesna Frančić tel. (387-33) 251-500 fax 440 108 [email protected]

PROJEKT OBNOVE ELEKTRIČNE ENERGIJE II


ZATVOREN 160,45


31-mart-1999. 31-dec-2001.

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Kanada (grant, CIDA) EUropean Commission (grant) Japan (grant, JICA) Japan (povoljni zajam, OECF) Lokalno finansiranje (lok. partner) Nizozemska (grant) Velika Britanija (grant, ODA DFID) SAD (grant, USAID) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

5,0010,6625,4626,8131,861,10

15,7019,8923,97

160,450,00


SB 23,97 0,00 0,00 0,00 0,00

23,97

SB uprav. 25,00 0,00 0,00 0,00 0,00

25,00

Ukupno fin.138,45

0,0022,000,000,00

160,45

Uvod Štete u sektoru energetike izazvane ratnim dejstvima su velike, ne samo zbog uništa-vanja, nego i zbog izostanka održavanja uslijed pomanjkanja materijala, rezervnih dijelova i radne snage. Drugi projekt ob-nove električne energije dopunit će nužne popravke urađene u okviru prvog projekta, koje su već pomogle Bosni i Hercegovini da vrati snabdijevanje el. energijom na zadovoljavajući nivo u većim gradovima i vitalnim industrijama. Ciljevi projekta Namjena projekta je uspostaviti opet nor-malno i pouzdano snabdijevanje električ-nom energijom u Bosni i Hercegovini pu-tem povećane proizvodnje uglja, unaprje-đenja proizvodnih kapaciteta, poboljšanja prenosnih mreža i usavršavanjem uprav-ljanja i eksploatacije elektropostrojenja. Cilj ovog projekta je zadovoljiti povećanu potražnju za energijom u zemlji i svesti na minimum troškove snabdijevanja el. ener-gijom usmjeravanjem na najrentabilnije in-vestiranje u energetski sektor. Opis projekta Ovaj projekt obuhvata sljedeće četiri kom-ponente: proizvodnja električne energije (40,3 mil. USD) - sanacija i održavanje postojećih hidroelektrana (Rama, Jajce 1, Čapljina, Trebinje, Bočac) i termoelektrana (Tuzla, Kakanj, Gacko i Ugljevik), kako bi se pro-dužio vijek trajanja ovih postrojenja. Prenos (38,6 mil. USD) - osiguranja nužne opreme za zaštitu, komunikaciju i očitava-

nje za postojeće mreže; sanacija prenosnih kapaciteta u područjima gdje je snab-dijevanje prekinuto; osiguranje prioritetnih visokonaponskih dalekovoda preko me-đuentitetske linije za unaprjeđenje raz-mjene el. energije unutar BiH. Proizvodnja uglja (21,8 mil. USD)- pove-ćanje iskopa uglja (u rudnicima uglja Tuzla, srednjobosanskim rudnicima, rud-niku Gacko i rudniku Ugljevik) i poboljša-nje operativne pouzdanosti i produk-tivnosti ovih rudnika uglja, što je povezano sa sanacijom postrojenja termoelektrana u okviru projekta. Distribucija (40,9 mil. USD) - S obzirom da su mnoge distributivne mreže u lošem stanju, ova komponenta bi se usmjerila na područja u kojima su sistemi pretrpjeli ve-lika oštećenja u ratu, da bi se ponovo uspo-stavilo snabdijevanje el. energijom s ciljem da se pomogne ekonomski oporavak i pov-ratak izbjeglica i raseljenih lica. Tehnička pomoć, projektovanje i upravlja-nje projektom (6,1 mil. USD) - studija pre-nosa, usluge inženjera u pripremi projekta i dokumentacije za licitaciju i pružanje po-moći jedinicama za implementaciju pro-jekta. Aranžmani implementacije Na nivou Federacije BiH osnovana je Jedi-nica za implementaciju projekta (PIU) sa podružnim uredima u okviru Elektropriv-rede BiH i Elektroprivrede Mostar. Tako-đer, postoji i jedinica u Elektroprivredi Republike Srpske. Ove jedinice zadužene su za planiranje u okviru projekta, koordi-

naciju, nadzor, nabavku i upravljanje fi-nansijama. Nabavka Svi paketi koje je finansirala IDA, kao i većina paketa finansiranih od strane kofi-nansijera projekta, nabavljena je. Iznimak čine paketi finansirani od OECF i EU, koji su trenutno u fazi nabavke. Zainteresirani dobavljači mogu se obratiti jedinicama za implementaciju. Rezultati IDA kredit odobren je 19. maja 1998.g. a stupio je na snagu 31. marta 1999.g. us-postavljanjem Zajedničkog energetskog koordinacionog centra. Centar trenutno vrši koordinaciju rada 400 KV mreže u ime tri elektroprivrede, a planirano je da preraste u Operatora prenosnog sistema BiH, u skladu sa smjernicama UCTE i EU. Njegovo osnivanje bio je preduvjet za stu-panje na snagu kredita kao i za obnovu vi-sokonaponske prenosne mreže. Kredit je finansirao sveobuhvatan program obnove i sanacije termo i hidroelektrana u oba entiteta. Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Željka Meheljić tel. (387-33) 251 500, fax 440-108 Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Iftikhar Khalil tel: (1-202) 458-4171 fax 614-1585


61

PROJEKT HITNE OBNOVE OBRAZOVANJA II


ZATVOREN12,90


25-sep-1997. 30-jun-2000.

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Italija (grant) Japan (grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

1,50 0,40

11,00 12,90

0,00


SB 11,00 0,00 0,00 0,00 0,00

11,00

SB uprav. 12,90 0,00 0,00 0,00 0,00

12,90

Ukupno fin. 12,90 0,00 0,00 0,00 0,00

12,90

Uvod Prije rata Bosna i Hercegovina imala je dobro razvijen sistem obrazovanja. Sa izuzetkom malog broja vjerskih škola, obrazovanje je bilo javno. Gotovo sva djeca završavala su osmogodišnje osnovno obrazovanje, a većina je završavala četver-ogodišnje srednje obrazovanje. Rat je doveo do poremećaja na svim nivoima obrazovanja. Oko 70% škola je oštećeno, uništeno ili izuzeto za potrebe vojske. Mnoge škole su postale potpuno ne-upotrebljive zbog nedostatka prozora, na-mještaja i obrazovnog materijala. Mnogi nastavnici su mobilisani, ubijeni, raseljeni ili su otišli u izbjeglištvo u druge zemlje. Budžetska sredstva za plaćanje nastavnog osoblja i osiguranje udžbenika doslovno ne postoje. Uprkos ovim veoma teškim okol-nostima, zahvaljujući izuzetnim naporima roditelja, službenika lokalne vlade i huma-nitarnih agencija, većina djece uspjela je nastaviti svoje obrazovanje tokom rata u vrlo isprekidanoj formi. Ciljevi projekta Cilj ovog drugog projekta hitne rekon-strukcije obrazovanja bio je da se osnovno obrazovanje učini dostupnijim i da se poboljša kvalitet tako što će se obnoviti ra-tom oštećene osnovne škole širom BiH, uključujući i one škole za koje je priprem-ljena licitacija, ali za koje nije bilo na raspolaganju sredstava u okviru i projekta hitne rekonstrukcije obrazovanja i finan-sirati obnova ratom oštećenih škola u Re-publici Srpskoj. Ovo finansiranje pomoglo je da se ostvari osnovni cilj projekta - po-moć ponovnom uspostavljanju osnovnog obrazovanja prihvatljivog kvaliteta za djecu oba entiteta. Projekt je, također, imao za cilj poboljšavanje kapaciteta u oba entitetska Ministarstva za obrazovanje u smislu analize i adresiranja nekih ključnih pitanja politike u tom sektoru. Opis projekta Ovaj projekt imao je sljedeće komponente: - Sanacija osnovnih škola (8,1 mil. USD)- finansiranje rekonstrukcije oko 25 osnov-nih škola u Federaciji i RS i nabavka nam-ještaja za učionice u ovim školama (1 mil. USD). - Knjige i obrazovni materijal (0,8 mil. USD) - nabavka udžbenika i drugog obra-zovnog materijala za škole u Federaciji;

- Studija o finansiranju, upravljanju i ad-ministraciji u obrazovanju (0,5 mil. USD) - tehnička pomoć za analizu politike obrazo-vanja u oba entiteta. - Implementacija projekta (0,4 mil. USD)- u okviru projekta finansirane su plate i ograničeni tekući troškovi, čije je finan-siranje započelo u okviru i projekta. Prvobitno je trebalo da Svjetska banka fi-nansira 100% od 11 mil. USD investici-onog plana. Kako su se politički dijalog i potrebe za obnovu škola proširile, na ras-polaganju je bila i dodatna donatorska po-moć, a obim projekta je adekvatno tome uvećan. Studija o finansiranju i upravljanju obrazo-vanjem finansirana je iz nepovratnih sreds-tava Vlade Japana (0,4 mil. USD), kao i re-forma udžbenika. Uspostavljanje Demonstracionih škola i sheme granta za pilot školu u tri područja BiH, finansirani su iz granta Italijanske vlade, uključujući rekonstrukciju dvije do tri osnovne škole u oba entiteta (ukupno sredstava italijanskog granta u iznosu 1,5 mil. USD). Aranžmani implementacije Jedinice za implementaciju projekta (PIU), osnovane u okviru Ministarstva za obrazo-vanje Federacije BiH i Ministarstva pros-vjete Republike Srpske, upravljale su pro-vođenjem projekta. Ove jedinice bile su odgovorne za koordinaciju na regional-nom, kantonalnom i općinskom nivou. Nabavka PIU su putem licitacija nabavljale robu i usluge finansirane od strane Svjetske banke. Postignuti rezultati Kredit Svjetske banke za finansiranje ovog projekta odobren je 28. augusta 1997.g. Stupio je na snagu 25. septembra 1997.g, a okončan je 30. juna 2000. godine. Građevinski radovi U Federaciji BiH dvadest pet osnovnih škola je popravljeno; Vlada Holandije osigurala je namještaj i opremu za 18 škola iz projekta, a iz Privremenog fonda finan-sirana je nabavka namještaja i opreme za preostalih 7 škola. U RS: 19 osnovih škola je popravljeno, osigurano namještajem i opremom. Ukupno je 417 učionica poprav-ljeno i opremljeno namještajem u cijeloj BiH.

Neposrednu korist od izvršenih pop-ravki/sanacija i opremanja namještajem imalo je 18,206 djece u Federaciji BiH i 3,040 u RS. Barem 30% od obnovljenih škola doprinijelo je povećanom kapacitetu u praktičnom smislu, jer se ove škole nisu mogle uopće koristiti prije nego što su do-bile pomoć za sanaciju u okviru ovog pro-jekta. U preostalih 70% škola kapaciteti su uvećani tako što su obnovljene učionice koje se nisu mogle koristiti. Uvjeti za uče-nje su se značajno poboljšali u svim ško-lama kojima je ovaj projekt pružio pomoć. Udžbenici i obrazovni materijal Pilot projekt koji je uključivao licitacijski odabir udžbenika kreiranih od strane pri-vatnog sektora, uspješno je okončan. Ovaj pilot projekt razvijen je uz pomoć Među-narodne fondacije za razvoj knjiga (IBD) u okviru finansiranja iz Povjereničkog fonda Vlade Holandije. Četiri privatne izdavačke kuće, odabrane putem licitacije, objavile su 14 novih udžbenika matematike i prirodnih nauka. Druga faza programa za udžbenike, a pomoć je pružila Svjetska banka, okon-čana je u julu 2000. godine. Iza toga usli-jedilo je nekoliko zastoja. Ugovor za udž-benike engleskog jezika, priručnike za nas-tavnike i audiotrake za uzrast od IV do VIII razreda osnovne škole potpisan je; 125,000 primjeraka udžbenika, 5,000 primjeraka priručnika i 1,500 kaseta is-poručeno je školama do juna 2000. godine. Ušteda od otkazane nabavke udžbenika preusmjerena je na materijal za čitanje, geografske karte i atlase, koji su se zajed-nički koristili u određenoj mjeri u Fed-eraciji BiH; 77 naslova ili 122,318 prim-jeraka dodatnih lektira osigurano je kao i 8,000 primjeraka atlasa i 5,000 geograf-skih karata. Studija o finansiranju, upravljanju i admin-istraciji u obrazovanju, koja je nastala za-jedničkim naporima Svjetske banke i Vi-jeća Evrope, završena je i predstavljena na javnom forumu na početku fiskalne 2000. godine. Uz to, proces učestvovanja korišten za studiju bio je izuzetno uspješan u pomaganju razvoja javne potpore za nalaze i zaključke studije. Međunarodno partnerstvo donatora (Svjetska banka, Vi-jeće Evrope, Evropska komisija, UNESCO, Ured Visokog predstavnika) pomoglo je da se Srbi, Hrvati i Bošnjaci u BiH zajednički usredsrede na pitanja soci-


62

jalne kohezije u obrazovanju i da ostvare konsenzus u pogledu neophodnih prom-jena u upravljanju. Kao rezultat, fond Svjetske banke i Evropske unije trenutno pomažu osnivanju zajedničke Agencije za standarde i ocjenjivanje u BiH kao i zajed-nički Koordinacioni odbor za visoko obra-zovanje. Ovo su prvi primjeri zajedničkih međunacionalnih obrazovnih institucija koje su nastale poslije rata. Nadalje, fond Svjetske banke u okviru svog projekta za razvoj obrazovanja, podržava razvoj zaje-

dničkog menadžment informacionog sis-tema u obrazovanju i Fonda za kvalitet os-novnog obrazovanja. Sve ove inicijative razvijane su i promovirane u okviru inici-jativa predviđenih u studiji. Italijansko ko-finansiranje, odobreno pred kraj druge godine implementacije projekta, podržava prelaz od obnove do kvalitativnih pobol-jšanja u sistemu obrazovanja. Italijanski grant je istekao 31. oktobra 2001.g. Kako implementacija ovog granta još nije završena, prerano je u potpunosti procjen-

jivati njegov učinak, mada su dosadašnje indikacije pozitivne. Implementacija ovog granta će se nastaviti u okviru Projekta za razvoj obrazovanja, a njime će upravljati jedinice za koordinaciju projekata u Fed-eraciji BiH i Republici Srpskoj. Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Zorica Lešić tel. (387-33) 251-500, fax 440-108

PROJEKT HITNE OBNOVE TRANSPORTA II


ZATVOREN184,00


1-sept-1997. 30-juni-2000.

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)EIB (zajam, dio finansijskih aktivnosti) Evropska komisija (grant, ukllj. USD8 mil za obnovu mosta u Šamcu) Njemačka (grant) Italija (grant) Japan (grant) Lokalno finansiranje (lok. partner) Malezija (grant) Nizozemska (grant) Švedska (grant) Velika Britanija (grant) SAD (grant) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva finansiranja

25,00

53,40 0,60 4,00

20,00 2,90 3,00 4,50 2,90 0,20

12,70 39,00

168,20 15,80

UGOVORI ZAVRŠENO POTPISANO UGOVARA SE TREBA UGOVORITI NEOSIG. SREDSTVA POTPORA BUDŽETU UTROŠENO TREBA UTROŠITI TOTAL

SB 30,00 0,00 0,00 0,00 0,00

9,00 0,00

39,00

SB uprav. 41,00 0,00 0,00 0,00 0,00

9,00 0,00

50,00

Ukupno fin. 159,20

0,00 0,00 0,00

15,80

9,00 0,00

168,00

Uvod Od prestanka neprijateljstava značajno se popravilo stanje saobraćajne infrastrukture, uglavnom zahvaljujući provođenju pro-jekta Svjetske banke Hitne rekonstrukcije transporta, kao i aktivnostima IFOR / SFOR na obnavljanju strateške infrastruk-ture. Međutim, ostala su glavna uska grla transporta. U sektoru puteva više od polo-vine mreže još uvijek treba sanirati. Hitno treba početi održavati puteve kako bi se iz-bjeglo rapidno propadanje infrastrukture, a potrebno je osnovati i opremiti organi-zacije za održavanje. U željezničkom sek-toru ekonomski značajan dio mreže ob-novljen je do minimalnog standarda, ali su potrebni operativni dogovori i dalja sanacija prije nego što komercijalni vozovi budu mogli redovno voziti. Još uvijek su neophodni opsežni radovi na Sarajevskom aerodromu da bi se uslužio redovan sao-braćaj. Sistemi javnog prevoza i dalje će zahtijevati značajan nivo pomoći u na-rednim godinama. Ciljevi projekta Dok i dalje pruža podršku sanaciji sektora saobraćaja, projekt ima pet osnovnih ci-ljeva: (i) uklanjanje kritičnih uskih grla in-frastrukture; (ii) nastavljanje operacija na glavnim saobraćajnim mrežama; (iii) osiguranje održivog razvoja saobraćajnog sektora i njegovih institucija; (iv) ob-navljanje lokalne industrije za ugovaranje i

konsalting; (v) podržavanje ekonomskog programa Republike Srpske. Opis projekta Ovaj projekt ima sljedeće komponente: - podrška ekonomskom programu Repub-like Srpske (9 mil. USD); - putevi (50,5 mil. USD)- gornji sloj i sanacija 200 km puteva; - mostovi, tuneli (39,4 mil. USD)- rekon-strukcija oko 12 prioritetnih mostova (uk-ljučujući one na rijeci Savi), opravka tun-ela i klizišta na kritičnim putnim vezama; - oprema (11,9 mil. USD)- izgradnja puteva i održavanje, sigurnosna oprema; - oprema za željeznice i građevinski radovi (38,4 mil. USD)- dalja sanacija glavne mreže; - civilna avijacija (11,1 mil. USD)- oprema i radovi koji će omogućiti redovne aviole-tove; - gradski transport (12,7 mil. USD)- uvoz autobusa, rezervnih dijelova i opreme za tramvajski sistem; - izgradnja institucija (2,5 mil. USD)- po-drška saobraćajnim institucijama; - tehnička pomoć, podrška direkcijama za implementaciju projekta (7,3 mil. USD); - uklanjanje mina (1,2 mil. USD). Svjetska banka osigurala je sredstva u iz-nosu od 51,5 miliona USD (uključujući Povjereničke fondove vlada Japana i Italije u iznosu od 2,1 miliona USD i 10,4 mil-iona USD respektivno) za podršku eko-

nomskog programa Republike Srpske i popravke puteva i mostova u cijeloj zemlji. Evropska unija podržava popravke mo-stova na rijekama Savi i Uni, opremu i građevinske radove na željeznici i sektoru civilne avijacije, dok U.S. uglavnom po-država sanaciju puteva/mostova i žel-jeznica. Dio EIB zajma uključenog u ovaj projekt, finansira obnovu mosta u Čapljini i sanaciju putnih dionica. Vlada Japana fi-nansira popravke putne mreže, nabavku opreme i tehničku pomoć za superviziju. Italijanska sredstva podržavaju radove i tehničku pomoć; holandska sredstva po-državaju nabavku opreme za puteve, kao i opremu za rasvjetu na aerodromu u Mo-staru. Aranžmani implementacije Dio projekta koji finansira Svjetska banka implementiraju dvije direkcije za imple-mentaciju projekta (PID), jedna u okviru Federalnog Ministarstva za saobraćaj i komunikacije i druga u okviru Ministar-stva za saobraćaj i komunikacije RS. Savjetnik za menadžment iz IMG-a i nje-gova dva zamjenika pružaju pomoć ovim direkcijama. Nabavka Robe, radovi i usluge koje finansira Svjet-ska banka nabavljaju direkcije putem lici-tacija (pogledati dolje navedene kontakte). Dobavljači bi svoje aplikacije / izraze inte-resovanja trebali dostavljati direkcijama.


63

Rezultati projekta Dio projekta kojim upravlja Banka gotovo je okončan. Ostaju još tri mosta da se dov-rše u okviru donacije Vlade Italije. Kredit Banke zatvorio se 30. juna 2000. godine kao što je bilo i predviđeno. U okviru di-jela kojim je Banka upravljala, radovi su završeni na dvanaest putnih dionica i šest mostova u Federaciji i deset putnih raskrsnica i dva mosta u Republici Srpskoj. Petnaest kiper kamiona, također, je isporučeno Republici Srpskoj. Pod EBRD komponentom osam putnih dionica

i pet mostova sanirano je u Federaciji. Nadalje, sanacija mostova u Bos. Dubici i Brodu na rijekama Uni i Savi, finansirana od strane USAID-a i okončana je, dok sanacija koju finansira EU za pet mostova na rijekama Savi i Uni je u toku uz most u Bos. Gradiški nad rijekom Savom koji je završen. Izgradnja mostova i održavanje opreme finansirana od strane Vlade Ja-pana je izvršena. Radovi na sanaciji puteva koje finansira Vlada Malezije, okončani su. Na kraju, radovi se nastavljaju na aero-dromima u Banjoj Luci i Mostaru, koje ug-

lavnom finansira EU, vlade Holandije i Velike Britanije. Kontakti Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Mirjana Karahasanović tel. (387-33) 251-500, fax 440-108 [email protected] Cesar Queiroz tel. (1-202) 473 8053 fax 614 0900

KREDIT ZA STRUKTURNO PRILAGOĐAVANJE JAVNIH FINANSIJA II (PFSAC II)


ZAVRŠEN91,00


3-dec-1999. 31-dec-2002.

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Nizozemska (grant) Švicarska (grant) Svjetska Banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

23,00 3,10

72,00 98,10

0,00

POTPORA BUDŽETU UTROŠENO TREBA UTROŠITI TO-TAL

SB 72,00 0,00

72,00

SB uprav. 98,10 0,00

98,10

Ukupno fin. 98,10 22,00 98,10

Uvod i ciljevi Bosna i Hercegovina učinila je značajan progres u kreiranju i uspostavljanju mo-derne strukture upravljanja javnim finansi-jama za cijelu državu, a prema Dejtonskom sporazumu. U toku 1998.g. usvojen je Program početnih osnovnih reformi što je bio početak važnih promjena u procesu upravljanja budžetom i dugovanjima na državnim i entitetskim nivoima, us-postavljanja okvira i pokretanja harmoni-zacije i reforme entitetskih poreskih sis-tema, te pokretanja reforme i reorgani-zacije entitetskih penzionih sistema. Te re-forme bile su podržane od strane Svjetske banke kroz i kredit za prilagođavanje jav-nih finansija (PFSAC). Taj program usp-ješno je okončan u decembru 1998.g. PFSAC II namjerava podržati dublju i širu izgradnju institucija i reformu politike im-plementirane kroz prvi PFSAC osigurava-jući prijeko potrebna sredstva za osnovne budžetske troškove u slijedeće dvije godine. Posebno, PFSAC II pruža pomoć u imple-mentaciji i savjete u vezi politike kako bi se omogućile sljedeće ključne reforme u oblasti javnih finansija: - restruktuiranje međuvladinih finansija unutar entiteta identifikacijom i ublažava-njem postojećih debalansa između kapaci-teta za ubiranje prihoda i odgovornosti u potrošnji; - kreiranje široke strategije harmonizacije za entitetske poreske politike i administra-ciju, uključujući mjere poboljšanja pravila raspodjele ubiranja prihoda između entiteta i povećanje kapaciteta za ubiranje prihoda na lokalnom nivou;

- razvoj opsežne budžetske strategije sa ci-ljem poboljšanja fiskalne efikasnosti i kon-trole; - uspostavljanje javnog revizorskog sis-tema sa ciljem ostvarenja veće transparen-tnosti i odgovornosti u politikama i strate-gijama vlada; - jačanje novouspostavljene strukture za upravljanje vanjskim dugom na državnom i entitetskom nivou i razvoj zakonskog ok-vira za upravljanje vanjskim dugom na po-dentitetskom nivou; - uspostavljanje dostupne ekonomične, efi-kasne i pravične mreže socijalnog osigura-nja sa posebnim naglaskom na poboljšanje finansijske održivosti penzionog sistema. Opis projekta Implementacija PFSAC II - operacija će pomoći BiH da konsoliduje reforme javnih finansija započete pod prvim PFSAC-om, značajno ojačavajući izglede za produženu fiskalnu stabilnost i da poboljša održivost procesa strukturnih reformi i reintegriše ekonomiju. Program reforme vršit će pro-mociju slobodnog toka dobara između en-titeta i poboljšati ubiranje poreza okončan-jem procesa harmonizacije glavnih pore-skih struktura, jačajući administrativnu saradnju i distribuciju prihoda. On će olakšati razvoj robustnijeg međuvladinog sistema koji pruža podršku stabilizaciji odnosa među entitetima i strukturnim re-formama, koji će poboljšati efikasnost i rasprostranjenost usluga javnog sektora. Sprovodeći osnovnu politiku i in-stitucionalne reforme u planiranju budžeta i djelovanju, operacije će pomoći en-titetima da koriguju srednjoročni debalans između prihoda i troškova i da ustanove odgovarajuće prioritete za javne rashode. Program reforme će, također, poboljšati srednjoročnu finansijsku održivost i cilja-

jući penzioni sistem započeti stvaranje pravičnog i održivog sistema mreže soci-jalne sigurnosti, te osigurati izvjestan nivo ujednačavanja zdravstvenih usluga kroz ra-zvoj efikasnog sistema zdravstvenog osiguranja u oba entiteta. Institucional-iziranjem nepristrasnih revizorskih proce-dura, značajno će se poboljšati transpar-entnost, efikasnost i odgovornost javnih službi. Uspostavljanje efektivne i inte-gralne strukture javnih finansija pomoći će BiH da vodi solidan makroekonomski me-nadžment, smanji troškove ekonomskih transakcija i postigne vanjsku kreditnu sposobnost. Vlade Nizozemske i Švicarske pružaju do-datne kofinansirajuće grantove u visini od 23 miliona USD i 3,1 milion USD, respek-tivno, uvećavajući ukupnu vrijednost pro-jekta na 98,1 milion USD. Implementacija projekta Projekt je trenutno u implementaciji. Ne-koliko misija kontrole obavljeno je od sre-dine 1999.g. Uvjeti za stupanje na snagu kredita ispunjeni su na zadovoljavajući način pa su prva i druga tranša kredita is-plaćene u decembru 1999.g. i januaru 2001.g. Napredak u implementaciji ključ-nih reformi, posebno u oblasti poreske politike, finansiranja zdravstva i trezora, a koje su neophodne za isplatu treće tranše kredita, generalno je bio usporen. Ipak, od jeseni 2001. došlo je do nešto bržeg pro-gresa u ispunjenju uvjeta za preostalu treću tranšu kredita. Kako bi se omogućilo is-punjenje ovih uvjeta, kredit je u decembru 2001. produžen za šest mjeseci sa novim datumom zatvaranja dogovorenim za 30. juni 2002.g. Nakon zadovoljavajućeg is-punjavanja svih preostalih uvjeta, treća i konačna tranša kredita raspodijeljena je u


64

novembru 2002. godine, a projekt je zat-voren u decembru 2002. godine. Kontakti Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo

Irina Smirnov tel. (387-33) 251-500, fax 440-108 Sjedište Svjetske banke, Washington D.C.

Sebnem Akkaya tel. (1-202) 473-2346 fax 477-0816

KREDIT ZA TEHNIČKU POMOĆ SOCIJALNOM SEKTORU (SOTAC)


ZATVOREN3,88


30-apr-2001.30-juni-2004.

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Vlade BiH (lok. partner) UK/DFID (grant, ) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

0,330,243.554,120,00


SB 0,25 0,00 1,80 1,50 0,00 0,00 3,55

SB uprav. 0,25 0,00 2,04 1,50 0,00 0,00 3,79

Ukupno fin.0,250,002,041,830,000,004,12

Ciljevi projekta Ciljevi Kredita za tehničku pomoć soci-jalnom sektoru (SOTAC) su osiguravanje održivog sistema socijalne zaštite koji efektivnije usmjerava potrošnju na najsiro-mašnije i bazira se na pouzdanoj socijalnoj statistici, te stvaranju boljeg okvira za radne odnose u cilju stimuliranja rasta stope zaposlenosti. Ovaj projekt komple-mentaran je nedavno odobrenom Kreditu za prilag. socijalnog sektora (SOSAC). Služio bi, također, kao most između ovog i drugog predloženog SOSAC projekta, koji je planiran za fiskalnu 2002. godinu i tako promovirao kontinuitet u dijalogu o poli-tici pružanja socijalne zaštite. Ciljevi pro-jekta će se postići putem: - podrške razvoju institucionalnih i bu-džetskih mehanizama za razvoj i utvr-đivanje prioriteta socijalne politike u Bosni i Hercegovini; - poboljšanja okvira za stvaranje prilika za produktivno zapošljavanje; - povećanja učinka i efikasnosti mreže so-cijalne sigurnosti, posebno usmjeravajući programe za potrebe najsiromašnijih; - boljeg javnog informiranja i konsultacija o ciljevima i elementima reforme socijalne politike; - jačanja baze socijalne statistike kako bi se osiguralo da je formulacija socijalne politike zasnovana na pouzdanim in-

formacijama. Opis projekta Projekt ima slijedeće komponente: 1. Politika socijalne zaštite (1,73 miliona USD) Ova komponenta će podržati dono-šenje i implementaciju politike: -strategije socijalne zaštite i razvoj strate-gije rashoda za socijalnu zaštitu; -reformi socijalne pomoći; -reforme okvira radnih odnosa i programa Zavoda za zapošljavanje; -reforme programa za invalide; -tehničke pomoći sprovođenju anketa. 2. Jačanje institucija socijalne zaštite i jav-nog informiranja (1,95 miliona USD). Ova komponenta podržat će funkcionalne preg-lede odgovarajućih ministarstava i jačanje kapaciteta kao odgovor na uočene potrebe uključujući i proširenje registara korisnika usluga centara za socijalni rad; dizajn i im-plementaciju kampanja informiranja / kon-sultacija javnosti o reformi socijalne poli-tike, te fond za inovacije namijenjen nevla-dinim organizacijama i centrima za soci-jalni rad. 3. Implementacija projekta (0,2 mil. USD) Ova komponenta će podržati upravljanje projektom, ugovaranje usluga upravljanja projektom/nabavke, funkcije finansijskog menadžmenta u postojećim jedinicama za implementaciju.

Aranžmani implementacije Ministarstvo rada, socijalne politike izbje-glica i raseljenih lica u FBiH, Ministarstvo za rad, pitanja boraca i civilnih žrtava rata i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite u Republici Srpskoj, odgovorna su za imple-mentaciju i sprovodit će je putem posto-jećih jedinica za implementaciju Hitnog pi-lot projekta radnog preusmjeravanja (PELRP). Projektna dostignuća Projekt je odobrio Odbor Svjetske banke 7. decembra 2000.g. Kredit je postao efekti-van 25. juna 2001.g. Od tada je u toku ne-koliko paketa nabavke. Ugovor o Funk-cionalnom pregledu bio je predmetom pre-govora i trebao bi uskoro biti potpisan. Pri-jedlozi za reformu socijalne pomoći i pro-grama za invalide primljeni su od pre-duzeća sa uže liste, a njihova ocjena je u toku. RFP za poseban Pregled Zavoda za zapošljavanje poslan je preduzećima sa uže liste. Prijedlozi se očekuju do kraja aprila 2002.g. RFP za Javnu kampanju infor-miranja poslan je preduzećima sa uže liste. Prijedlozi se očekuju do kraja aprila 2002.g. Kontakti Svjetska banka Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Jeanine Braithwaite tel. (1-202) 458-2724, fax 614-1611


65

KREDIT ZA PRILAGOĐAVANJE SOCIJALNOG SEKTORA (SOSAC)


ZATVOREN20,00


30-apr-200131-maj-2001

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva finansiranja

20,0020,00

0,00

UGOVORI ZAVRŠENO POTPISANO UGOVARA SE TREBA UGOVORITI NEOSIG. SREDSTVA POTPORA BUDŽETU TOTAL

SB 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

20,00 20,00

SB uprav. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

20,00 20,00

Ukupno fin.0,000,000,000,000,00

20,0020,00

Ciljevi Ciljevi predloženog SOSAC projekta su da: (i) podrži razvoj institucionalnih i budžetskih mehanizama za razvoj i utvrđi-vanje prioriteta socijalne politike u BiH; (ii) poboljša okvir za stvaranje prilika za produktivno zapošljavanje; (iii) poveća učinak i efikasnost mreže socijalne sigur-nosti, posebno da usmjeri programe na potrebe najsiromašnijih; (iv) jača bazu so-cijalne statistike kako bi se osiguralo da je formulacija socijalne politike zasnovana na pouzdanim informacijama. Opis projekta Ovaj projekt predstavlja strukturni kredit za prilagođavanje sa jednom tranšom, čiji je korisnik Bosna i Hercegovina, a koji bi davao podršku: (i) reformama Zakona o radu kako bi se osigurala veća fleksibilnost tržišta radne snage, što se posebno odnosi na zapošljavanje i otpuštanje od strane firmi i izmirenje zahtjeva za socijalnu po-moć, (ii) razvoju strategije socijalne zaštite koja podrazumijeva strategiju rashoda sa

posebnim težištem na socijalnu pomoć: (iii) reformi i poboljšanju socijalne statis-tike zasnovane na ispitivanjima, a u cilju boljeg informiranja kreatora politike u sek-toru socijalne zaštite. IDA kredit bio bi dat državi Bosni i Herce-govini na period od 35 godina, uključujući desetogodišnju odgodu početka otplate po standardnim IDA uvjetima. Država bi, prema subsidijarnim ugovori-ma, dala u podzajam sredstva iz kredita en-titetima u dogovorenim proporcijama, a prema istim IDA uvjetima. Finansiranje tehničke pomoći za pripremu osigurava se kroz PHRD grant. Implementacija Ministarstvo za vanjsku trgovinu i eko-nomske odnose bilo je odgovorno za upravljanje kreditom u ime Bosne i Herce-govine kao zajmoprimca. Ministarstva fi-nansija entiteta bila su odgovorna za upravljanje unaprijed alociranim sred-stvima iz kredita. U smislu budućeg rada na pozamašnom programu koji treba da

bude podržan projektom SOSAC, odgo-varajuća entitetska ministarstva oformila su male radne grupe koje djeluju kao teh-nički partneri u razvoju programa smjerova djelovanja. Iako ovim grupama treba šira reprezentacija - posebno od strane Mini-starstava finansija - one djeluju kao koris-ne fokusne tačke. U oblasti rada i radnih odnosa, Komisija za reformu Zakona o radu djeluje kao partner u Federaciji BiH. SOSAC kredit je zatvoren u augustu 2001.g. a sredstva su u potpunosti ispla-ćena. Izvještaj o okončanoj implementaciji (ICR) načinjen je u aprilu 2002.g. a pre-gledan je od strane Odjeljenja za ocjenu operacija (OED) u prvoj polovini juna 2002.g. SOSAC II nosilac je nastavka dija-loga o socijalnoj politici. Kontakti Svjetska banka Philip O’Keefe tel. (61-2) 9235-6537 fax 9225-2533

KREDIT POMOĆI TRANZICIJI (TAC)


ZATVOREN110,00


5-sept-1996 31-dec-1996

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Ostali (zajam) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva finansiranja

20,00 90,00

110,00 0,00


SB 90,00 0,00

90,00

SB uprav. 110,00

0,00 110,00

Ukupno fin. 110,00

0,00 110,00

Opis TAC je dizajniran kako bi se osigurala sredstva brze isplate za fiskalnu pomoć i pomoć platnom bilansu. Projekt je imao za cilj podržavanje uspos-tave funkcioniranja Federacije Bosne i Hercegovine, jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine konstituisanih po Dejton-skom mirovnom sporazumu, uzimajući u vidu da je drugi entitet, Republika Srpska, podlijegala u to vrijeme embargu za dona-torsku pomoć. Ciljevi projekta Namjena TAC-a bila je da podrži dva glavna razvojna cilja:

(i) poslijeratnu ekonomsku reintegraciju i izgradnju institucija od strane državnih i federalnih vlada; (ii) ekonomski rast i povećanje zapos-lenosti kroz ponovo započinjanje ekonom-ske transformacije prekinute ratom u ključ-nim oblastima reforme preduzeća i bankar-stva. Opis projekta Ovaj projekt imao je komponente: * Reforme sistema upravljanja javnim fi-nansijama - Ova poboljšanja ključna su za osiguranje adekvatne osnovice prihoda i pojašnjavanja odgovornosti u rashodima novih vladinih struktura. Suštinska re-

forma sastoji se od ujedinjenja Federalnih carinskih uprava (FCA) kako bi se omogu-ćila isporuka carinskih prihoda od njihovih tačaka prikupljanja do budžeta Federacije. Druge reforme uključuju uspostavljanje Federalne uprave prihoda (FTA), progres u racionaliziranju međuvladinih fiskalnih odnosa i progres u reformi penzija i finan-siranja zdravstva; * Poboljšanja finansijskog sistema - Ovakva poboljšanja ključna su za pobolj-šanje protoka finansijskog kapitala između oblasti sa većinskim bošnjačkim i hrvat-skim stanovništvom Federacije. Osnovne reforme uključuju objedinjavanje platnog


66

prometa Federacije i usvajanje zakona o Federalnoj bankarskoj agenciji; * Stvaranje okvira za privatizaciju banaka i preduzeća - Privatizacija je neophodna radi stimuliranja restruktuiranja, podrške ulaganju kao i da ograniči potencijalnu odgovornost vlade za dugove neprivati-ziranih banaka i preduzeća. Osnovna re-forma sastoji se od predstavljanja «Zakona o agenciji za privatizaciju» Parlamentu. Dugoročne reforme uključuju uspostav-ljanje ove agencije kao i razvoj potpunog pravnog okvira za prenos državnih i društ-venih sredstava u privatno vlasništvo.

Aranžmani implementacije I državne i federalne vlade koristile su TAC. Rezultati Osnovne institucionalne reforme uglav-nom su implementirane i sveukupan pro-gres u definisanju i implementaciji srednjoročne okvirne politike, bio je značajan. Posebno, Federalna uprava ca-rina sada djeluje kao jedinstvena institucija po uspostavljenim propisima i pod nad-zorom savjetnika Evropske unije. Feder-alna porezna uprava uspostavljena je i postignut je pomak u reformi javnih finan-sija.

Federalna agencija za bankarstvo (FBA) osnovana je i platni sistem Federacije kreće se ka objedinjavanju. Međutim, pot-puno objedinjavanje finansijskog sistema blokirano je nemogućnošću spajanja dva centralna zavoda za platni promet (ZPP) u Mostaru i Sarajevu, Pravni okvir za privatizaciju banaka i pre-duzeća predstavljen je Parlamentu i osno-vana je Federalna agencija za privatizaciju. Kontakt Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Dirk Reinermann tel. (387-33) 251-500, fax 440-108

PROJEKT REHABILITACIJE ŽRTAVA RATA


ZATVOREN30,00


1-aug-1996 31-dec-1999

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Kanada (grant) Vijeće Evrope (povoljni zajam) ECHO (grant, kroz nevladine organizacije) Island (grant, procjenjeno) Italija (grant) Nizozemska (grant) UNDP (grant) WHO (grant) Svjetska banka (grant 5mil + pov. zajam 5mil ) UKUPNO FINANSIRANJE Neosigurana sredstva finansiranja

1,20 5,00 1,00 0,70 3,20 0,50 0,30 0,30

10,00 22,20

7,80


SB 10,00 0,00 0,00 0,00 0,00

10,00

SB uprav. 13,20 0,00 0,00 0,02 0,00

13,22

Ukupno fin. 22,20 0,00 0,00 0,00 7,80

30,00

Uvod Rat u Bosni i Hercegovini ostavio je teške tragove na fizičko i psihičko zdravlje sta-novništva. Oko 250,000 ljudi je ubijeno, a 175,000 ranjeno, od kojih je između 3,000 i 5,000 izgubilo ekstremitete. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procje-njuje da oko trećina stanovništva pati od poremećaja nastalih uslijed post-traumat-skog stresa. Tako se zbog rata uveliko po-većao broj pacijenata koji traže zdravstve-ne usluge. Mnogi su pretrpjeli ranjavanja u toku rata kao i fizičke i psihičke poreme-ćaje. Velika šteta koja je načinjena zdrav-stvenim objektima i gubitak zdravstvenog osoblja u toku rata, otežao je pružanje zdravstvene zaštite. Mnoge bolnice i klinike ne rade punim kapacitetima zbog gubitka objekata, opreme i osoblja. Ciljevi projekta Glavni cilj projekta bio je da se pomogne uključivanju ratom onesposobljenih osoba u normalan život. Sekundarni cilj bio je da se uvede ekonomičniji pristup u tretiranju onesposobljenih i da se podrži razvoj re-gionalnih kapaciteta za upravljanje i pruža-nje usluga rehabilitacije. Opis projekta Ovaj projekt sastojao se od sljedećih kom-ponenti:

- Rehabilitacija u zajednici CBR (13,1 mil. USD), sanacija objekata, nabavka opreme i osnovnih lijekova. Obuka i tehnička po-moć za fizikalnu terapiju, radnu terapiju, kliničke usluge za mentalna oboljenja i psihosocijalnu terapiju. - Proizvodnja proteza i ortopedskih poma-gala (6,2 mil. USD) -nabavka, proizvodnja i održavanje kvaliteta proteza i ortopedskih pomagala; - Rekonstruktivna i ortopedska hirurgija (8,8 mil. USD) - poboljšanje u raspoloži-vosti i kvalitetu osnovnih ortopedskih us-luga i usluga rekonstruktivne hirurgije; - Podrška implementaciji projekta (1,9 mil. USD) - uredska oprema, vozila, tehnička pomoć i obuka. Svjetska banka i Fond Vijeća Evrope za socijalni razvoj (SDF) podržali su sve komponente; vlade Italije i Islanda finansi-rale su komponentu proizvodnje proteza; Fond Vlade Kanade podržao je tehničku pomoć za CBR komponentu; Holandija je osigurala 6 mobilnih rendgen aparata; WHO je osigurala opremu i podršku im-plementaciji CBR, a UNDP podržao je građevinske radove na sanaciji CBR-a. Aranžmani implementacije Jedinica za implementaciju projekta (PIU) osnovana u okviru Federalnog ministarstva zdravstva, bila je odgovorna za upravljanje

svim aktivnostima projekta uključujući ko-ordinaciju na kantonalnom i općinskom ni-vou. IMG je sklopila ugovore za priprema-nje procjene i izvedbe građevinskih radova koristeći sredstava UNDP-a. Građevinski radovi uključivali su sanaciju 38 medicin-skih i 38 psiho-socijalnih CBR, kao i sana-ciju bolničkih kapaciteta, sedam odjeljenja za ortopedsku i rekonstruktivnu hirurgiju (O&RSD) - u tri klinička centra i 4 kanto-nalne bolnice, šest jedinica za proizvodnju i održavanje proteza i ortopedskih poma-gala. Nabavka Robe i usluge koje je finansirala Svjetska banka, osigurane su licitacijama Jedinice za implementaciju projekta (PIU). Oba-vještenje o općoj nabavci objavljeno je u junu 1996. godine i ažurirano u maju 1998. godine u Development Business. Rezultati Sve planirane aktivnosti uspješno su okon-čane. Sveukupni ciljevi projekta ostvareni su. Izvještaj o završetku implementacije (ICR) okončan je 28. juna 2000. godine. Kontakti Svjetska banka Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Mirjana Karahasanović tel. (387-33) 251-500, fax 440-108


67

PROJEKT HITNIH RADOVA: VODOSNABDIJEVANJE, ČISTOĆA I ODLAGANJE ČVRSTOG OTPADA


ZATVOREN74,50


1-maj-199630-juni-1999

Plan finansiranja USD mil. Implementacija Ukupno (USD mil.)Austrija (grant) Evropska komisija (grant) Francuska Italija Kuvajt Nizozemska (grant) Saudijska Arabija Švicarska SAD (USAID) Svjetska banka (povoljni zajam) UKUPNO FINANSIRANJE neosigurana sredstva finansiranja

2,5022,600,805,205,401,704,702,009,60

20,0074,50

0,00


SB 20,00 0,00 0,00 0,00 0,00

20,00

SB uprav. 25,20 0,00 0,00 0,00 0,00

25,20

Ukupno fin.74,500,000,000,000,00

74,50

Uvod U prošlosti, snabdijevanje vodom urbanih općinskih oblasti u BiH putem vodovoda bilo je prilično dobro - 90% populacije snabdijevano je, a norma je bila 24-satno snabdijevanje. Ovakvo pružanje usluga znatno je opalo u odnosu na predratni nivo zbog povećane potrošnje usljed priliva iz-bjeglica, nemogućnosti pristupa postoje-ćim izvorima vode, gubitka vode kod po-trošača, jer se više ne vrši naplata, curenja vodovodnog sistema i direktnih ratnih šteta na sistemu. Prije 1991. sistem kanalizacije u urbanim oblastima BiH pokrivao je u prosjeku 70% površine. Ratne štete i loše održavanje do-prinijelo je oštećenju kanalizacione mreže, kvaru pumpnih stanica i prestanku rada po-strojenja za prečišćavanje. Službe odvoza smeća, dobro organizirane prije rata, u mnogim urbanim područjima prestale su raditi. Općine su prestale zajednički koris-titi deponije. Ciljevi projekta Cilj projekta bio je brzo poboljšanje usluga snabdijevanja vodom, čišćenja i odvoza smeća, te otklanjanje rizika po javno zdravlje. Ovaj projekt je, također, izvršio pripreme za buduće radove i pomogao uvođenje institucionalnih promjena radi osiguranja dugoročnog opstanka ovog sek-tora. Opis projekta Ovaj projekt ima sljedeće komponente: - oprema i materijali (19,6 mil. USD)- uvoz vozila i građevinske opreme za održavanje i popravak sistema u 12 izabranih općina Federacije, - hitni radovi (47,2 mil. USD)- radovi pop-ravke i sanacije (uključujući robe, konsul-tantske usluge i komercijalne usluge) u 20 prioritetnih općina Federacije, - plan hitnog razvoja za sektor vodopriv-rede (0,9 mil. USD), - jačanje institucija (1,6 mil. USD)- obuka i finansiranje povećanih troškova rada,

- priprema sljedećeg projekta (5,2 mil. USD) - oprema, vozila, obuka. Sredstva Svjetske banke podržavaju hitne radove. Sredstva EK bila su za uvezeni materijal, opremu i radove. Kofinansiranje od strane Holandije je za podršku hitnih radova, plan hitnog razvoja i jačanje insti-tucija. Austrijska sredstva podrška su pri-premi za naredne projekte u ovom sektoru. Aranžmani implementacije Općine u BiH imaju primarnu odgovornost da osiguraju vodu, čištoću i odvoz smeća. Na federalnom nivou, Ministarstvo poljop-rivrede, vodoprivrede i šumarstva utvrđuje politiku funkcija upravljanja vodama koje provodi Vodoprivreda BiH (VBiH). VBiH ima sveukupnu odgovornost za implemen-taciju projekta, a pomažu joj IMG savjet-nici. Svaka općina, korisnik odgovorna je za nadzor izvođača, uz regionalne urede u VBiH u Mostaru, Tuzli i Bihaću zadužene za nadzor radova. Nabavka Robe, radove i usluge koje finansira Svjet-ska banka putem licitacija, nabavljene su od strane PIU i VBiH. Rezultati Komponente ovog projekta koje finansira SB i sredstva kojima SB upravlja, u suštini su završene. Pedeset osam ugovora za gra-đevinske radove i robe u ukupnoj vrijedno-sti od 20,9 mil. USD i 96 ugovora za us-luge izrade planova i nadzora kao i druge usluge u ukupnoj vrijednosti od 4,3 mil. USD završeni su u okviru ovog projekta sredstvima kojima je upravljala Banka. Svi planirani radovi ugovoreni su i izvršeni. Primjeri izvršenih potprojekata: Jablanica, vodovod 0,2 mil. USD; Banovići, vodovod za Stražbenicu, 1,0 mil. USD; Rama, izgradnja cjevovoda, 0,03 mil. USD; Livno, građevinski radovi za pumpnu stanicu, 0,25 mil USD; Tomislavgrad, bu-nar i proširenje, 0,08 mil. USD; Neum, rezervoar 0,1 mil. USD; Busovača, po-laganje cijevi koje je donirala Holandija 0,1 mil. USD; Grude, popravak postrojenja

za prečišćavanje otpadnih voda i proširenje kanalizacije, 0,6 mil. USD, Sanski Most, izgradnja vodovodne mreže, 1,3 mil. USD; Kreševo, završetak radova radi povećanja snabdjevenosti, 0,8 mil. USD; Bos. Gra-hovo, sanacija sistema 0,25 mil. USD; Breza, sanacija vodovodnog sistema, 0,39 mil. USD; Ključ, sanacija lokalnog vodo-vodnog sistema (stambeni projekt), 0,2 mil. USD; Fojnica, izgradnja vodovodnog sistema Bakovići, 0,13 mil. USD; Konjic, vodovod i rezervoar 2,2 mil. USD; Fo-jnica, rezervoar i vodovod 2,1 mil. USD; Čitluk, dovršenje četiri pumpne stanice, 0,73 mil. USD; Kladanj, vodozahvat i vo-dovod, 1,3 mil. USD; Trnovo, sanacija vo-dovodne mreže 0,3 mil. USD; Odžak, sanacija sistema 0,4 mil. USD; Neum sanacija cjevovoda i pumpe 0,2 mil. USD; Široki Brijeg, sanacija vodovoda 0,3 mil. USD; sanacija protivpoplavnih nasipa duž rijeke Neretve; Ljubuški, vodozahvat, pumpna stanica i rezervoar 1,6 mil. USD; Rama, sanacija stanice 0,2 mil. USD; Vi-soko, izgradnja kolektora kanalizacije u starom dijelu grada, Bužimu, bušenje bu-nara 0,8 mil. USD; sanacija stanice za baždarenje u području Mostarskog Blata, 0,05 mil. USD; Sarajevo, sanacija kanali-zacije, 2,6 mil. USD; Višići, pumpna stanica, 0,23 mil. USD; sanacija sistema vodosnabdijevanja u Livnu, 0,16 mil. USD; Kiseljak, 0,24 mil. USD; Ljubuški, cjevovod, 0,9 mil. USD. Nedavno su završeni radovi u Svitavi na pumpnoj stanici, 0,1 mil. USD i u Tomislavgradu na sistemu vodosnabdijevanja 0,15 mil. USD. Kontakt Ured Svjetske banke u BiH, Sarajevo Vesna Frančić tel. (387-33) 251-500, fax 440-108 [email protected] Sjedište Svjetske banke, Washington D.C. Seema Manghee Tel: (1-202) 473-5702 [email protected]


68

BIBLIOTEKA I INFORMATIVNI CENTAR (PIC)

Grupacija Svjetske banke kroz javnu bib-lioteku i informativni centar (PIC) u Sa-rajevu nastoji pružiti informacije o svom radu najširoj mogućoj javnosti. Ovo je po-drška politici Svjetske banke u njenim ak-tivnostima i otvorenom pristupu dokumen-taciji. Proširili smo naše aktivnosti i u drugim di-jelovima BiH - uglavnom kroz biblioteke ekonomskih fakulteta (Mostar, Banja Luka, Pale). Studenti i profesori mogu doći i posuditi knjige, publikacije i izvještaje na čitanje i na taj način upoznati se sa radom Svjetske banke i doći do korisnih infor-macija koje će im pomoći u njihovim is-traživanjima ili nekim drugim aktivnosti-ma.

Usluge PIC-a uključuju: - Publikacije i operacionu dokumentaciju Svjetske banke - On-line pristup projektima, izvještajima i publikacijama grupacije Svjetske banke - Pristup razvojnim i istraživačkim site-ovima na Internetu - Pristup specijalnoj kolekciji CD-ova i videotraka - Pristup publikacijama internacionalnih institucija, vladinih i nevladinih organi-zacija - Pristup posebnom sistemu katalogizacije (Global JOLIS) koji omogućava koris-nicima da vide kolekciju 60 biblioteka i in-formativnih centara Svjetske banke u ci-jelom svijetu.

PIC je otvoren za javnost. Korištenje PIC-a je besplatno. Lokacija: Ekonomski fakultet E-Net Centar Trg Oslobođenja 1/III 71000 Sarajevo Kontakt osoba: Sanja Tanić – PIC asistent tel.: (387-33) 251-880 [email protected] http://www.worldbank.ba

http www worldbank basiteresources.worldbank.org/intbosniaherz/resources/pu...bac-om kombinuje...

Documents