KNJIEVNI RODOVI I VRSTE: LIRIKA TRADICIONALNI LIRSKI OBLICI himna Mihanovi; gl. Runjanin), oda (Preradovi Rodu o jeziku), elegija, ditiramb (slavi ivotne radosti; iz gr, u ast Dioniza), epitaf (nadgrobni natpis zapisi na stecima 12. st.), epigram (iz gr;natpis urezan u kamen) TEMATSKA PODJELA POEZIJE domoljubna lirika, pejsana, ljubavna, soc, duhovno-religiozna LIRSKO EPSKE VRSTE romanca (veselo),balada(smrt,tragika,ljubav) EPIKA EPSKI OBLICI I VRSTE: poezija (epska pjesma,ep ili epski spjev,epopeja-nac), proza (jednostavni prozni oblici vic, zagonetka, aforizam, poslovica, legenda, mit, saga, bajka, basna, anegdota; sloeni prozni oblici crtica, novela, pripovjetka, roman, kratka pria) DRAMA drama u uem smislu, tragedija, komedija DISKURZIVNI KNJIEVNI ROD KNJIEVNO ZNANSTVENE VRSTE lanak, osvrt, esej(ogled), rasprava, (auto)biografija, putopis, memoari PUBLICISTIKA reportaa, feljton, polemika

POVIJEST KNJIEVNOSTI TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA:

BIBLIJA 13.pr. Kr. - 1.Kr.

Petoknjije...hebrejska knjievnost Mojsije sklopio Savez sa Bogom te prenosi izabranom narodu Zakone Psalmi pjesme (150) za pjevanje uz glazbenu pratnju pripisuju se kralju Davidu PJESMA NAD PJESMAMA 4. st. pr. Kr. pripisuju ga Salomonu bujna metaforika (moda metafora Jahve i izabranog naroda) u obliku dijaloga Zarunica, zarunik i Zbor djevojaka EVANELJA - novozavjetne povijesne knjige znameniti dogaaji iz ivota Isusa Krista autori su evanelisti Matej, Marko, Luka (sinoptika evanelja) i Ivan

KLASINA KNJIEVNOSTSTARA GRKA KNJIEVNOST 8.st. pr. Kr. - 476 (Pad ZRC) HOMER Ilijada i Odiseja -Penelopa, Telemah, Eumej i Filetije i Atena (epopeja,junaki ep,heksametar, 24 pjevanja, 10 + 10 (40)) SOFOKLO Kralj Edip, Antigona RIMSKA KNJIEVNOST PLAUT Aulularia(krtac) komedija na lat(Atena; kuni bog u prologu pria kak je krtac Euklin nao blagou svojoj kui, ki Fedra + Likonid-qui pro quo, stari Megador,Strobil ukral) VERGILIJE Eneida -junaki,nacionalni ep 12 pjevanja, heksametar (sin Askanije, nakon Troje novo carstvo,praotac rim naroda,Junona/Hera protiv njega,Didona-kraljica Kartage umire,Sibila ga vodi kroz Had;borba s Turnom...Kartaga i Italija) SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST 476 15.st nacion epovi, viteki romani, trubadurska poezija HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST BAANSKA PLOA - Starohrvatski spomenik, glagoljicom,akavica+staroslavenski,prijelazni tip glagoljice,1100. god,Crkve sv. Lucije u Jurandvoru kod Bake(Krk)-kralj Zvonimir, ime hrv,pronaao Petar Dori,dns u HAZU, zapis opata Drihe (ich), zapis opata Dobrovita

PREDRENESANSA (usporedno s humanizmom) 14. st. -narodni jezik,antika+kranstvo DANTE ALIGHIERI Boanska komedija (Pakao, istilite=Vergilije, Raj-Beatrice Portinari) - talijan,firentinsko...dolce stil nuovo...trojna arhitektura,3 jedanaesterca=strofa;33 pjevanja+uvod FRANCESCO PETRARCA Kanconijer (366 pjesama) - tal(lat), Laura de Noves de Sade,dolcestilnuovo...petrarkizam GIOVANNI BOCCACCIO Dekameron (100 novela) -tal,utemeljitelj novele...kuga u Firenci 14st,7cura,3 deka,hedonizam HUMANIZAM 14. u hrv od 15-19 -podjeljenost hrv prostora, Turci...latinski jezik i hrvatski JURAJ IGORI Elegija o pustoenju ibenskog polja/ O smjetaju Ilirije i gradu ibeniku MARKO MARULI (Split) Davidijada i Judita biblijsko-vergilijanski ep (6 libri),idovska junakinja koja oslobodi Jeruzalem,mu Manae umro od sunca,ubila Holoferna,frendica Abra RENESANSA 15 i 16 st ovjek u sreditu,puki jezik,Italija,oblikovani vrste i rodovi MIGUEL DE CERVANTES SAAVEDRA BISTRI VITEZ DON QUIJOTE OD MANCHE panj,satira vitekih romana- konj Rocinante, perjanik ljeni seljak Sancho Pansa (iluzijastvarnost),djevojka Dulcineja od Tobosa WILLIAM SHAKESPEARE Hamlet eng, kazalite Globe elizabetinsko kazalite tragedija 5 inova, danski kraljevi,psiha lika,Elsinor dvor danski u Eng,kralj Klaudije,duh oca,predstava Miolovka,ljubav Ofelija,Polonije (tata O)sluajno mrtav iza zastora od Hamleta,Ofelija se utopi,brat Laert eli osvetit oca,mjenjaju otrovne maeve,smrt,Gertruda popije otrov za Hamleta,Hamlet ubija kralja i umire na rukama prijatelja Horacija HRVATSKA RENESANSNA KNJIEVNOST MARKO MARULI Judita IKO MENETI Blaen as i hip, Prvi pogled (Dubrovnik) DORE DRI Grem si grem, Odiljam se, Draa je od zlata (Dubrovnik) HANIBAL LUCI Jur nijedna na svit vila, Robinja (Hvar-akavski) PETAR ZORANI Planine (Zadar) na hrv pastirsko-alegorijski roman u prozi i stihu...fiktivno 7dnevno putovanje hrv planinama da zaboravi nesretnu ljubav...domoljubna-proslaviti bainu/domovinu...pastir Zoran...vukovi Turci Perivoj od slave vizija u snu-alegorija siromatva hrv knjievnosti,jabuke-djela PETAR HEKTOROVI Ribanje i ribarsko prigovaranje (Hvar) 3dnevni lov na moru od Hvara do olte...Hektorovi,Nikola,Pasko MARIN DRI Novela od Stanca i Dundo Maroje komedije (Dubrovnik) Vlaho, Miho, Divo...Stanac...gospon spava na fontani,ima kozle, grudu,sir;"vile ga pomladit" Rim...Dundo i Bokilo,Maro(+Pera) i Popiva, Laura i Petrunjela,Ugo (+Laura)i Pomet BAROK 17. st. PEDRO CALDERON DE LA BARCA ivot je san HRVATSKI BAROK 16/17 st u hrv 17/18 IVAN GUNDULI Suze sina razmetnoga, Dubravka i Osman (Dubrovnik) - religiozna poema; tri plaa (sagrjeenje,spoznanje,skruenje);osmerake sestine;iz Lukina evn - drama, na dan sv Vlaha vjere se najljepi pastir i pastirica-Dubravka i Miljenko,Divjak i Gortak ru

KLASICIZAM i PROSVJETITELJSTVO 17/18 st ...fran...razum JEAN RACINE Fedra VOLTAIRE Candide- nevin (Pariz) filozofski roman.....Cndid odlazi u pokvareni svijet, Pamglos-uitelj sve svodi na uzronoposljedine veze;barun Candida tjera iz dvorca;candic+Cunegonda HRVATSKA KNJIEVNOST 18 st TITU BREZOVAKI - Matija grabancija dijak (Zg) ROMANTIZAM kraj 18. i po. 19. st. ...emocija, nemir, dua, tragino GOETHE Patnje mladog Werthera (Njemaka) - epistolarni roman...psiha...priroda,mata,strast,pesimizam...samoubojstvo jedini izlaz od nesretne ljubavi s Lottom,smrt kao osloboenje...pravnik,prijatelj Wilhelm,Lottin Albert...pitolj,ubio se,sv bol EDGAR ALAN POE Crni maak (SAD) -pripovjetka...ljudska sklonost zlu bez razloga,gradacija do ubojstva,maak materijalizacija zle udi,pije, 1. maak Pluton,objesio ga,2 maka elio ubit sa sjekirom, pa sluajno enu,zakopal je u podrumu...odao se sam, policija ga skuila HRVATSKI ROMANTIZAM -buenje nac svijesti;hrv narodni i knji preporod 1813 1860 LJUDEVIT GAJ ideolog ilirskog pokreta do 43 --> ujedinjenje Jslavena - 1830 Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja;1835 Novine horvatske s kul dod Danica - Pravopisz jedinstvena grafija kvaice,dvoslov, iz polj, rogato e za jat - 1. tekst pisan "Horvatska domovina", Mihanovi - budnica Horvatov sloga i zjedinjenje (Jo hrv ni propala) PETAR PRERADOVIZora puca bit e dana (asopis Zora dalmatinska),Putnik,Rodu o jeziku - domoljubna poezija, ljubavna... IVAN MAURANI Smrt Smail-age engia (u almanahu Istra) - nadopunio Gundulieva Osmana - povijesni ep (u stihu)...16 st, Hercegovina, turski vlastelin mui ljude,crnogorci zadovoljni slobodom, umiru bez straha,vjeruju u boga, Novica-vojnik eli osvetit oca,Turci,Mirko ubio Agu,Hasan Novicu REALIZAM 1830 1870. fran HONORE DE BALZAC Otac Goriot GUSTAVE FLAUBERT Gospoa Bovary (fran) - roman...Ema iz samostana,ita,Charles(lijenik) je zaprosi,ne voli ga, rodi dijete Berthe,ljubavnik Leon i Rudolphe Boulanger,ostave je,dugovi,opet Leon,proguta arsen...3 dijela NIKOLAJ VASILJEVI GOGOLJ Kabanica (Rusija) - pripovijetka...Akakije Akakijevi ivi za posao inovnika-pisara,mora kupit novu kabanicu,siromaan,tedi,ponosan s novom kabanicom,nakon tuluma ukrali mu kabanicu,pomo policijskog nadzornika pa vane osobe,hladnoa,razbolio se,umro,duh otima kabanice i vanoj osobi-osveta FJODOR MIHAJLOVI DOSTOJEVSKI Zloin i kazna (Rusija) - psiholoki roman(6)...Raskoljnikov ubije Aljonu Ivanovnu i sestru Lizavetu

sjekirom...Marmeladov,Sonja...sestra Dunja (i kao Petar Luin) + Razumihin, Ilji Petroviu priznao ubojstvo...8 godina Sibira...sve skupa radnja traje 9 dana u romanu NATURALIZAM 1870 1890 ZOLA... PREDREALIZAM U HRVATSKOJ ENOA REALIZAM U HRVATSKOJ 1880 - 1895 ANTE KOVAI U registraturi (i Viencu) - roman uokvirena kompozicija, autobiografski elementi;Ivica Kimanovi...3 djela-Mecena tjera Ivicu,selo i Laura i opet Ivica ide u grad,ljubavni trokut Laura-Miha-Ferkonja i pali registraturu...udvospoljen,Anica i svi ubijeni...kumordinar or JOSIP KOZARAC Tena - pripovjetka-ivot slavonske ene u 19 st Tena-Terezija,umire majka,otac Jerko Pavleti,eka vojska i mladi vojnik Beranek,ljubav,on mora u vojsku,bogati Leon Jungman iz Pariza je eli,ciganin ore (tue enu Maruku)svira i svia se Teni i bila je s njim,Leon otio,bila s Jozom Matijeviem radi novca iako on ima enu Ivanku na koju se dere,Tena dobila kozice, svi je ostavili, vratio se Beranek bez ruke...neki jadan ivot kao njih dvoje VJENCESLAV NOVAK Posljednji Stipanii - roman...1901...Senj;propadanje patricijske obitelji;troe naslijee,uspon graanstva;Ante(strog otac,vjeruje samo u sina),Juraj(napustio obitelj)Lucija(dijete,ljubav prema Alfredu je slama),Valpruga(majka,umire ko prosjakinja),slukinja Gertruda SILVIJE STRAHIMIR KRANJEVI Gospodarskom Kastoru, Mojsije, Eli! Eli! Lama azavtani?! (Boe! Boe! Zato si me ostavio?).....asopis Nade MODERNIZAM kraj 19. st CHARLES BAUDELAIRE Cvjetovi zla (1. moderna zbirka pjesama) -ironian,destruktivan...sinestezija spajanje raznih osjeta...simbolizam,nov pojam ljepote HENRIK IBSEN Nora (Kua lutaka) HRVATSKA MODERNA 1897 1903 1916 ....stilski pluralizam:real,nat+impres,simb ANTUN GUSTAV MATO Cvijet sa raskra, Camao - Iabela i Solus=pastorala...........Alfred kamenski i Fanny VLADIMIR VIDRI Dva levita, Dva pejzaa, Adieu impresionizam i simbolizam "Pjesme" - jednostavan,saet,slikovit,muzikalan MILUTIN CIHLAR NEHAJEV Bijeg (Povijest jednog naeg ovjeka) -roman lika(unutar lika sukobi-moderan ovjek-autoanaliza)...sudbina siromanog hrvatskog intelektualva ure Andrijaevia + Vera Hrabarova MILAN BEGOVI Bez treega -drama...Giga i Marko KNJIEVNOST 20. st MARCEL PROUST Combray ALBERT CAMUS Stranac

MODERNA KNJIEVNOST AVANGARDA smjerovi i strujanja unutar moderne knjievnosti, posebice poezije i drame (koja nisu iskljuivo vezana za jednu nacionalnu knjievnost) ekspresionizam protiv bilo kakva knjievnog oponaanja stvarnosti njemaka knjievnost motivi grad, smrt, rat, bolest, raspadanje, strah, pobune futurizam u talijanskoj (Fillipo Tommaso Marinetti "Futuristiki manifest")i ruskoj nacionalnoj knjievnosti uporaba vulgarizama, uvoenje neologizama, naputanju smisla, traganju za noovim tipovima stiha, rime i pjesnikog ritma dadaizam 1916. Zrich dada igraka, drveni konji nadrealizam poslijeratna francuska knjievnost nastavlja se na dadaizam via, skrivena stvarnost u kojoj duh funkcionira bez nadzora razuma automatsko pisanje i slobodno nizanje asocijacija imainizam vorticizam akmeizam simbolizam ... podudaraju se u osporavanju postojeih oblika knjievnog stvaranja, antiesteticizmu, depersonalizaciji umjetnosti, dehijerarhizaciji anrovskog sustava, stapanju razliitih knjievnih vrsta i uvoenju novih, stvaranju fragmentarnih tekstova otvorene strukture, razbijanju sintakse dotadanjeg pjesnikog izraza i proimanju razliitih umjetnosti

Sergej Aleksandrovi JESENJIN 1895. - 1925. ruski liriar iz patrijahalne seoske sredine dolazi u Petrograd voa imainista 1919. - 1921. oduevljeno doekuje revoluciju

enja za zaviajem, nesretan (neuspio brak sa plesaicom Isidorom Duncan alkohol i bohemstvo) pesimistikim raspoloenjem svoje lirike i traginim bohemskim ivotom snano je djelovao na sovjetsku mlade drutveni problem jesenjtina jednostavne pjesme, stih melodiozan kao u simbolista, izraz pun bogatih i originalnih metafora iz seoskog ivota "Pismo majci" Federico Garcia LORCA (Federiko Garsia Lorka) 1898. - 1936. panjolski pjesnik roen u Granadi svestrano nadaren (poezija, glazba, slikarstvo, kazalite, glumac, redatelj, scenograf, osniva i direktor studenskog putujueg teatra) ubijaju ga frankisti na poetku panjolskog graanskog rata tema smrt pjesme, poeme i drame ("Ljubav don Perlimplina", tragedije "Krvava svadba" i "Dom Bernarde Albe") vezan za Andaluziju i njezin folklor "Oprotaj" (umrem li, ostavite balkon otvoren) "Konjikova pjesma" Pablo NERUDA 1904. - 1973. hispanoameriki pjesnik iz ilea prijatelj Lorce prvo senzualna ljubavna lirika drutveno i politiko angairana poezija brani potlaene izraz izvire iz nadrealizma i odlikuje se raspojasanou slika i obiljem metafora objavio 19 zbirki "panjolska u srcu" "Sveopi spjev"

1971. dobio Nobelovu nagradu "Ljubavna pjesma" (Ove noi mogu napisati najtunije stihove...)

MODERNA PROZA NOVA STRUKTURA PROZE strukturna sloenost modernog romana naputanje tradicionalnog pripovijedanja zgoda s vrstim zapletom u sreditu izbjegavanje linearnog pripovijedanja, loginog i kronolokog nizanja zgoda pripovjedni svijetovi nisu jasni ni vrsti (kao realistiki) prikazivanje unutarnjeg stanja svijesti (unutarnji monolog, pripovijedani monolog, struja svijesti) NARAV LIKOVA zgode premjetene u svijest lika junaci slijede unutarnju logiku svijesti, preputaju se mislima koje se pretvaraju u sjeanja, snove, uspomene, opise, promiljanje vlastita identiteta, pitanja o svijetu u kojem ive i negovu smislu VRIJEME kratko (nekoliko sati, jedan ili vie dana, ali je zbog usmmjerenosti na svijest lika dogaajno iznimno bogato) PREDSTAVNICI engleska knjievnost Virginia Woolf, Gospoa Dalloway i Svjetionik James Joyce, Portret umjetnika u mladosti i Uliks amerika knjievnost William Faulkner, Krik i bijes John Dos Passos, Manhattan Transfer francuska knjievnost Marcel Proust, U traganju za izgubljenim vremenom Andr Gide, Krivootvoritelji novca njemaka knjievnost Thoman Mann, Smrt u Veneciji i arobna gora Franz Kafka, Preobrazba i Proces ruska knjievnost Andrej Beli, Sankt Peterburg Boris Piljnjak, Gola godina Mihail Bulgakov, Majstor i Margarita

Marcel PROUST (Marsel Prust) 1871. - 1927. najvei francuski romanopisac 20. st. krhka zdravlja, njean, pretjerano osjetljjiv sretno djetinjstvo mladost provodi u aristokratskim, bogatakim i umjetnikim krugovima shrvan boleu (astma, srce, pretjerana osjetljivost osjetila) povlai se u osamobolesnike sobe izoliran od vanjskog svijeta 10-ak godina radi na "U potrazi za izgubljenim vremenom" U POTRAZI ZA IZGUBLJENIM VREMENOM ciklus od 7 romana: Put k Swannu (Combray, Jedna Swannova ljubav, Zaviajna imena ime) U sjeni procvalih djevojaka (Oko gospoe swann, zaviajna imena zaviaj) Vojvtkinja de Guermantes Sodoma i Gomora Zatoenica Bjegunica Pronaeno vrijeme prvi veliki romansijerski opus europske knjievnosti oblik autobiografije pokuaj da nadvlada prolaznost i smrt noovim poimanjem vremena utjecaj Bergsona ulaenje u svijest podsvijesti --> senzornim podraajima - okusom i mirisom izvlai dogaaje iz prolosti lika koje on ponovno proivljava i to jo intenzivnije nego prije radi iskustva i zato to moe upravljati trajanjem beskonano duge reenice, uvijek jasne, ne prekidaju tok asocijacija --> anticipiraju tehniku unutarnjih monologa izvanredna zapaanja minuciozno dotjerani poentilistiki opisi produbljena psiholoka analiza smisao za humor slika velikog dijela francuskog drutva u doba Drugog carstva, kritizira moralnu pozadinu

COMBRAY (Kombre) Combray ime pod kojim Proust opisuje gradi Illiers (Ilie), u kojem je provodio praznike 1. dio "Puta k Swannu" (1. romana) kronoloki poetak cijelog opusa ishodite fabule postupno prerastanje boleljiva i osjetljiva djeaka u zrela umjetnika

autobiografski karakter oivljava preko senzualnih podraaja pojedine trenutke iz Proustova djetinjstva (provodio s obitelji na ladanju u combrayu) bogata, psiholoki razraena galerija likova opisi ozraja provincijskog ladanjskog ivota impresionistiki opisi prirode osjeaji proivljeni do bola hipersenzibilni djeak WILLIAM FAULKNER (Viljem Fokner)

1897. - 1962. ameriki pripovjeda dobitnik Nobelove nagrade 1949. objavio 3 zbirke pjesama, 6 knjiga novela i pripovijedaka i niz romana ("Sartoris", "Krik i bijes", "Leei na umoru", "Svjetlost u kolovozu"; trilogija"Zaselak, Grad i Gospodska kua") ugledna, siromana obitelj (Oxford, Mississippi) vezan za zaviaj obrauje ivot i probleme amerikog Juga opisuje postupno propadanje i degeneriranje aristokracije nastupanje novih drutvenih snaga problemi rasne diskriminacije veliki dio opusa vezan za imaginaran gradi Jefferson i njegove stanovnike te predstavlja tematski reducirani ciklus stvorio epopeju amerikog Juga i prikazao drutvenu povijest od graanskog rata do naih dana naturalistiki opisi sklonost prikazivanju morbidnih tipova esta uporaba unutarnjih monologa tehnika struje svijesti tvrdi da je Jug samo medij preko kojeg izraava svoju viziju ljudske sudbine i povijesti koji su u biti uvijek isti sklonost da sve stavi u jednu reenicu (i sadanjost i prolost) IMPRESIONISTIKI ROMAN vie planova (teko razlikovati koje misli pripadaju sadanjosti, a koje prolosti) konfuzna svijest junaka misli se prekidaju da bi poele drugim ritmom i drugom temom sitne pojedinosti niz senzacija u svijesti zabiljeenih prije nego to je meu njima analizom uspostavljena logika i red kaotina, dinamina slika doivljenog svijeta

KRIK I BIJES

naslov romana iz Shakespearova Macbetha (naslovni junak kae da je ivot pria idiota, puna buke i bijesa koja nita ne znai...) realnost se iskazuje kao mnogostruka, uskovitlana, stvorena od svijetla praine to lebdi u svijesti junaka 1. dio

FRANZ

KAFKA 1883. (Prag) - 1924. austrijski pripovjeda ortodoksna idovska obitelj nesretno djetinjstvo ivi osamljeno oporukom je prijatelja maxa broda ovlastio da spali njegovu knjievnu ostavtinu Brod objavio niz Kafkinih djela

OSOBITOSTI suvremena knjievnost priznat tek nakon II svjetskog rata djela su teko svrstljiva --> zagonetna djela nisu tako virtuozno tehniki oblikovana (kao Proustova ili Joyceova) o nestvarnom kao da je sasvim prirodno i mogue jezine metafore koje se ostvaruju u zbilji stvarnost se rastvara u nekoj igri moguih tumaenja elementi ekspresionizma osjeaj straha i osamljenosti, protest protiv drutvenog mehanizma koji ugroava slobodu pojedinca i zahtijeva slijepo pokoravanje elementi nadrealizma halucinantne vizije "kafkijanstvo" opi pojam za stanje duha kakvo nalazimo u Kafkinu svijetu tema otuenje ovjeka novi knjievni postupci: (uloga stvaranje napetosti u ravnomjernom, smirenom, objektivnom izvjetaju) zauujue ne zauuje bajkoviti elementi ravnopravni su realistikim neodredivo znaenje parabola (parabola-kratka, jezgrovita pria u prozi ili stihu koja donosi moralnu/religioznu poruku,a razlikuje se od basne po tome to sadri samo ljudske likove) nerazrjeice alegorije

glavnom junaku se suprotstavlja neodreena mo koju on ne moe objasniti nema pravog revolta, pobune nakon pokuaja suprotstavljanja nepoznatoj moi koja ih ugroava, brzo odustaju, i trae izlaz iz situacije koju "iznutra" ipak priznaju bore se tako da istrauju uvijek iznova analiziraju sebe i svoje postupke istovremeno prihvaaju i odbijaju zastraujuu stvarnost situacije zaplet opis metode pokuaja i pogreaka (razmiljanje i djelovanje lika se vrti u krug pojave ne moe objasniti, razmatra objanjenja koja su nezadovoljavajua) leei ton (koji povezuje) - neka unutarnja logika uzaludnog traganja za bilo kakvim uporitem u svijetu, u ivotu i u miljenju konzistencija ovjek je nesiguran u svoje vlastite stavove, misli, osjeaje i podvojen iznutra ("Proces") svijet je podvojen izvana te nepristupaan tumaenju prema kojem bi se pojedinac mogao ravnati ("Zamak"; vlast i puk) samosvojan jednostavan

PREOBRAZBA pripovijest (podjeljena na 3 dijela)

I. dio glavni lik GREGOR SAMSA trgovaki putnik, puno putuje radi kako bi otplatio dug roditelja (za 5,6 god. kada uspije, dati e otkaz) in medias res "Kad se Gregor samsa jedno jutro probudio iz nemirna sna, ustanovio je da se u svojem krevetu pretvorio u golema kukca." razmilja o kii, duljem spavanju, svojoj nezahvalnoj profesiji zakasnio je na vlak pa smilja opravdanja "Gregor se osjeao sasvim dobro i bio je, tovie, gladan kao vuk." mama, tata i sestra Greta bude ga ispred vratiju sobe (mama upozorava, otac se opominje, a sestra izraava zabrinutost) Gregoru se promjenio glas pokuava se iskobeljat iz kreveta zvono na vratima prokurist Gregor padne na tepih, uje se udarac mama objanjava prokuristu da je Gregor sigurno jako bolestan, jer je inae odgovoran i samo radi prokurist eli ui u sobu Gregor objanjava da e on doi na vlak u 8, ali ga nitko ne razumije, misle da se sprda majka zove lijenika

prokurist "to je bio ivotinjski glas" mama doziva sluavku Anu da pozove lijenika otvore se vrata prokurist "Oh!" i uzmakne majka pogleda oca, poe prema Gregoru i srui se na pod otac, s neprijateljskim izrazom na licu, najrae bi Gregora gurnuo, zakloni oi rukom i plae Gregor jedini sauvao prisutnost duha otac tapom i novinama tjera Gregora u sobu Gregor nije moogao ui jer je bilo otvoreno samo jedno krilo vrata, otac ga je gurnuo, a Gregor je ogulio bok i krvario, a otac je potom zatvorio vrata sobe

II. dio Gregor se probudio u sumrak sestra mu je ostavila njegovo najdrae jelo posuda puna zaeerenog mlijeka u kojem su plutale male krike bijelog kruha --> mlijeko mu nije prijalo tiina u stanu iako otac uvijek inae ita novine majci i sestri obuze ga ponos to je svojim roditeljima i sestri omoguio ivot u takvom stanu visoka prostrana soba u kojoj je bio prisiljen leati na podu budila je u njemu tjeskobu pod kanapeom proveo cijelu no u polusnu, prestraen, gladan, u brizi i s nejasnim nadama zakljuak mora biti strpljiv i obziran prema obitelji kako bi ublaio neugodnosti ujutro sestra ula u sobu, odnjela tanjur, vratila ga napunjenog vodom i po novinama rasprostrla raznu hranu kako bi Gregor izabrao ono to mu odgovara zapaa da mu rane zacijelile puno bre nego prije pojeo je sir, povre i umak, svjea jela nije mogao sestra je ostatak hrane bacila u smee, a on se zavukao ispod kanapea da ga ne mora gledati oni su mislili da on njih ne razumje jer oni njega nisu (sretan kad bi uo sestrine uzdahe) sve ee nije jeo (sestra alosna) prislukivao je obiteljske razgovore 2 dana su priali oo tome kako se ponaati prema njemu kuharica je zamolila otkaz i dobila ga otac sauvao nekakav imutak iz starih vremena (to je razveselilo Gregora) majka pati od astme sestra ima 17 godina i zna lijepo svirati violinu konzerrvatorij Gregor patio to ne moe zahvaliti sestri (npr. Kada je pomaknula stolac do prozora) Gregorov izgled sestri nepodnoljiv prvih 14 dana roditelji nisu imali snage ui u sobu, a sestru su pohvalili majka je eljela ui, ali su je ostali odgovorili, a Gregor je posve odobravao te razloge Gregor teko podnosi mirno leanje i hranu, poeo puzati po zidovima i stropu sestra eli maknut namjetaj iz sobe da Gregor moe plazit, a mami se ini da e se onda osjeat naputenim...zajedno ga miu dok tate nema Gregor isprva sretan, a kasnije mu fali pokustvo Gregor sjedi na slici jer ne eli da mu i nju maknu majka se opet sruila kad ga je vidjela krhotina stakla boice miriljave vodice (s kojom je Greta eljela osvijestiti majku) ozlijedila je Gregora po licu (jer se sestra prestraila kad ga je vidjela pa se razbilo) otac misli da je Gregor napao majku otac ganja Gregora po sobi otac Gregora gaa mali crvenim jabukama (sudaraju se po podu) Gregoru se jedna jabuka zarila u lea

majka moli oca da potedi Gregoru ivot

III. dio nitko se nije usudio izvaditi mu jabuku mjesec dana ne moe vie jednakom brzinom hodati niti se penjati po zidovima (za uzvrat) otvaraju mu vrata od dnevne sobe tako da ih moe uti i vidjeti svi utjeli tata spavao, mama ila, a sestra (zaposlila se kao prodavaica) uila stenografiju i francuski sve vie se tedjelo otpustili sluavku ujutro i naveer dolazila dvorkinja da obavi one najtee poslove otac nosio uinu bankovnim inovnicima mama i sestra su prodavale svoj nakit eljeli su se preselit (trenutni stan je bio prevelik) Gregor nije mogao spavati razmilja o poslu i brizi za obitelj, ali ga je i obuzimao bijes to se tako loe brinu za njega i nije se ni on elio brinuti za njih vie mu ne iste sobu (mama jednom oistila pa se sestra naljutila jer to nije mamin posao) dvorkinja je dolazila u sobu i provocirala, kad je krenuo prema njoj, ona je zaprijetila da e ga udariti stolcem jedna je soba iznajmljena trojici podstanara koji nisu podnosili nered i donjeli su dio namjetaja sa sobom nepotrebnim i starim namjetajem zatrpavali su Gregorovu sobu podstanari veerali sa Gregorovom obitelji i kljocali zubima kao da Gregor nije gladan jer nema zube! Gregor je bio sav pranjav, nosio je konie, dlake i ostatke jela sestra je svirala podstanarima kojima je svirka kroz neko vrijeme dosadila Gregor se pribliio i prislukivao "Je li on ivotinja kad kad ga glazba toliko uzbuuje?" podstanari su uoili Gregora, ali nisu se prestraili otac ih je odmah odgurao do njihove sobe da ne gledaju Gregora podstanari su otkazali sobu i zaprijetili da e ih ak moda i tuit, a platiti nee za koritenje sestra lupa akom o stol "Dragi roditelji, ovako vie ne moe dalje. Ako vi to moda ne uviate, ja uviam. Ja ne elim pred ovim udovitem izgovoriti ime bratovo pa u samo rei: moramo ga se pokuati osloboditi. Uinili smo sve to je u ljudskoj moi da ga njegujemo i trpimo, mislim da nam nitko ne moe nita zamjeriti."...rasplae se tata se slae sa sestrom "Kad bi nas on bar razumio, onda bismo se moda jo mogli i nagoditi s njim. Ali ovakko..." sestra "On mora iz kue, to je jedini nain, oe. Mora se samo potruditi da se oslobodi misli da je to Gregor. Naa je pprava nesrea upravo u tome to smo predugo u to vjerovali. Ama, kako bi to mogao biti Gregor? Kada bi to bio Gregor, ve bi odavno bio uvidio da ljudi ne mogu ivjeti s takvom ivotinjom i otiao bi svojom voljom. Onda ne bismo imali brata, ali bismo mogli i dalje ivjeti i sauvati uspomenu na njega. A ovako nas ova ivotinja progonii, rastjeruje nam podstanare, oito eli zauzeti cijeli stan, a nas istjerati na ulicu." Gregor otiao u sobi, sestra za njim odmah zakljuala vrata Gregoru se ukoio vrat, osjeao je bolove u cijelom tijelu vjerovao je da mora nestati doivio osvit dana vani pred prozorom...a iz nosnica mu se izvio posljednji slabani dah... ujutro u sobu ula dvorkinja koja je mislila da je Gregor uvrijeen (smatrala da je razuman) dvorkinja "Odite da ga vidite, krepo je; eno ga e lei, krepan naisto!" majka reagira jo najbolje (najblae) od svih

otac: "E pa, sad moemo zbilja zahvaliti Bogu." cijeloj obitelji oi su bile pomalo crvene od plaa otac je stjerao podstanare obitelj iskoristila dan za odmor i etnju (prvo svi napisali pisma efovima da se ispriaju) dvorkinja sretna "Pa, o tome kako da se ukloni ono iz susjedne sobe, ne trebate voditi brigu. Ve je sve sreeno." ... obitelj ne mari za dvorkinju obitelj se grli sunani dan imaju nove planove za budunost i preseljenje u novi stan (manji i na boljem mjestu, onaj je izabrao Gregor) planiraju Greti nai mua ... opis kukca tvrda lea nalik na oklop, nadsvoeni smei trbuh podijeljen na lune izboine, mnogobrojne noice koje su prema njegovom tijelu bile dozlabooga tanke, donji dio nepokretan i najosjetljiviji, vrlo se sporo pokree, stopala na noicama bila su mu malo ljepljiva, inilo se da nema pravih zubi, snane eljusti, iz usta mu je navrla nekakva smea tekuina (kada je ustima okrenuo klju stojei na stolcu), hodao natrake, ticala, jedna noica ozlijeena pa ju je vukao za sobom kao mrtvu, pod kanapeom mu lea malo prignjeena, glavu ne moe podii, a tijelo preiroko da se itav zavue pod njega, iz dana u dan sve slabije vidi

PROCES glavni lik JOSEF K. poetak saopenje, jednog jutra, J.K-u da je uhapen tema uzaludno nastojanje da sazna tko ga je to, kako i zato uhapsio i moe li se nekako spasiti od osude prije kraja sveenik koji mu isto pokuava objasniti stanje, ali ni kraj smrt nita ne objanjava (liku ni itatelju) J.K-a zakolju dva anonimna slubenika, krvnici nepoznatog suda, ije se presude nikada niti ne saopavaju

ODNOS SUDA I J.K-a J.K. priznaje da bi mogao biti kriv dozvoljava da proces koji protiv njega vodi neki sud o kojem nita ne zna i na kojeg ne moe utjecati, moe biti opravdan

Pisma MileniFranz Kafka upoznao je Milenu kao prevoditeljicu njegovih prvih kratkih odlomaka proze na eki. Milena je potjecala iz stare prake obitelji. Djelovala je kao aristokratkinja kakve je Stendhal uzimao za svoje likove. Ona je ivjela u Beu. Bila je u braku koji se raspadao. Njihova ljubav, bila je ljubav preko pisama, iako su se sastajali vie puta. Prva pisma Kafka je slao iz Merana, gdje je bio na lijeenju zbog bolesti plua, poinju u prijateljskoj atmosferi uzajamnog osobnog i poslovnog razumijevanja.

Ona je patila, ali prvenstveno zbog toga to je on jako patio. Ona je oboljela na plua naprosto zato to je i on bio bolestan na pluima. Milena je i kao slavenska ena osjeala tradicionalnu sklonost prema patnji. Milenin najdrai pisac bio je Dostojevski. Kafkin prijatelj i lijenik Klopstock obeao je dati mu smrtonosnu injekciju opijuma kada vie nee moi podnositi bolove. Kada je doao i taj trenutak, a Klopstock oklijevao Kafka mu je rekao: "Ubijte me jer ete inae biti ubojica!" Svaka rije koju je pisao ima puni znaaj i precizno je odabrana.

Kafkini dnevnici objavio ih je Max Brod 1951. godine. Kafka je sve dnevnike dao Mileni da ih proita

Hrvatska knjievnost od 1914. do 1929. kraj hrvatske moderne 1914. smru Antuna Gustava Matoa (do 1916. djeluju Matoevi sljedbenici) 1914. Hrvatska mlada lirika antologija koju je izdalo Drutvo hrvatskih knjievnika pjesnici roeni oko 1890.: Ivo Andri, Vladimir erina, Fran Galovi, Janko Poli Kamov, Nikola Poli, Tin Ujevi, Ljubo Wiesner...svi osim Kamova ostvaruju kult forme prevladava pejzana lirika novi se narataj kritiki postavlja prema tradicionalnom stvaralatvu 2 struje: skupina jugoslavenski orijentiranih knjievnika okupljenih oko Vladimira erine (asopisi "Val" i "Vihor") nezadovoljna tadanjom hrvatskom kompromiserskom i neuinkovitom politikom (Vladimir Nazor, Ivan Metrovi...) --> vie politiko-polemiki nego knjievni karakter znaajnija pojava pisaca koji su glasno, uglavnom programskim lancima i manifestima, poeli javno iskazivati nezadovoljstvo stvarnim stanjem u hrvatskoj knjievnosti, njezinom neplodnou i nemoi nakon Matoa...borbeno i buntovno se postavljaju prema svemu to je u tom trenutku predstavljalo pisanu rije predstavnik je Ulderiko Donadini (idava i urednik asopisa "Kokot", 1916.): "Dolje estetike!", suprotstavlja se graanskom umalom udoreu

IVO ANDRI 1892. (Dolac, kraj Travnika) 1975. (Beograd) osnovna kola u Viegradu, gimnazija u Sarajevu studirao filozofiju, slavistiku i povijest u Zagrebu, Beu i Krakovu u nacionalistikoj omladini --> proganjaju ga vlasti tijekom Prvog svjetskog rata u Beogradu radi u Ministarstvu vanjskih poslova i u konzulatima u inozemstvu 1961. dobio Nobelovu nagradu za knjievnost za "Na Drini uprija" Sve moje je iz Bosne - objanjava nain na koji je Bosna, zemlja mrke ljepote, u sreditu njegova knjievnog mikrokozmosa. Cjelokupni iznos Nobelove nagrade za knjievnost, poklonio je Bosni i Hercegovini, namijenivi taj ogromni novac za unapreenje narodnih biblioteka na podruju Bosne i Hercegovine Djela pjesme i pjesnika proza ciklus pjesama u Hrvatskoj mladoj lirici (matoevac) "Ex ponto", "Nemiri", "Lica" novele romani "Na Drini uprija", "Prokleta avlija" eseji

JADNI NEMIR Cijelo popodne sjenka na mom licu, cijelo popodne izludjela zvona. Ispod mog prozora su prola mrtvaka kola; vidio sam desnu stranu lijesa i na njoj pisano slovima od zlata: "sedamdeset pet godina stara". Poslije sam dugo mislio. Ipak ima izvjestan red, neki: jest bijedno ivjeti i trudno ovjeku na ovoj zemlji, al konano doe svakom njegovo dobro popodne, kad vrijedni roaci il gradska opina

isplate histerinim zvonima za pla i sahrane naih stotinu lai: onda nam duu - valjda - smiri Bog, a za tijelo se pobrine crv. Olovno popodne: i crv pod zemljom radi i Bog na nebu, on gradi, al ovjek na zemlji strada; mi zalud zidamo toranj do neba, mi zalud skidamo Boga sa neba, mi zalud silazimo u srce zemlji, mi zalud gazimo crva pod zemljom, nas eka stalno nae popodne i jauk zvona i Bog i crv. Cijelo popodne sjenka na mom licu, cijelo popodne zvone neka zvona.

ANTUN BRANKO IMI 1898. (Drinovci u Hercegovini) - 1925. osnovna kola u Drinovcima, gimnazija u irokom Brijegu, Mostaru, Vinkovcima i Zgu kolovanje naputa nakon to je objavio prvi broj asopisa "Vijavica" 1917. (bilo je

zabranjeno izdavati novine) od 1915., kad se preselio u Zagreb, bavi se iskljuivo knjievnou aktivist pokreta katolike mladei sredinji predstavnik novih knjievno-programskih intencija najznaajniji predstavnik ekspresionistike faze hrvatske knjievnosti STILSKA OBILJEJA EKSPRESIONIZMA krtost izraza, racionalizacija rijei, odbacivanje deskriptivnog dojam krika, napetosti, unutranje dinamike i pokreta to se ostvaruje naglaenom uporabom glagola, reeninih nizova, eliptinim izrazom slobodan stih, iezavanje interpunkcije vizualan izgled, grafika forma pjesme postaje sadrajno vana kolorinost jake i jarke boje, boje svjetlosti, koloristiki kontrasti --> boje dobivaju vrijednost simbola, osobito plava boja koja otvara obrise metafizikog svijeta najee stilske figure sinestezija, hiperbola, metafora uranjanje u sadraje svijesti: vizije, halucinacije, slutnje, nestvarne slike... na poetku stvaralatva negira tradiciju i bilo kakvu povezanost knjievnosti s drutvenim problemima svoje programatske tekstove objavljivao u asopisima "Juri", 1919. i "Knjievnik", 1924. gotovo istovjetan s Donadinijevim stavovima o umjetnosti umjetnost po imiu ne tei ni prema emu, ona "tei jedino da bude umjetnost" shvaa je kao realizaciju neega tipino ljudskog u smislu spiritualnog, kao poseban, duboki unutarnji doivljaj svega onoga to je vezano za ovjekovo osjeanje ivota i svijeta, ali svijeta koji je lien svega to je nevano, nestvarno ili banalno trai bit ovjeka i svijeta, dublji smisao ovjekova postojanja, a ne neku apstraktnu ljepotu zbirka pjesama PREOBRAENJA posveena Tatjani Marini prva i jedina pjesnika zbirka (1920.) uveo u hrvatsku poeziju slobodni, nevezani stih izostavljajui interpunkciju, daje vizualnu snagu svojim lirskim motivima vie misaon nego emocionalan pjesnik (zaetnik "pojmovne" mjesto "slikovne poezije") trai smisao ljudskog postojanja, ivot-smrt nemoni revolt protiv prolaznosti neobino saetim izrazom u temama ljubavi i smrti pokuao je tipinim egzistencijalnim motivima naslutiti osnovne ljudske tajne i nemoan da dokui bit pobunio se protiv svega nedoreenog u ovjeku TEHNIKA PJESME dva ritma u lirici: mehaniki i ekspresivni za ekspresivni je najpriliniji slobodni stih --> ritam jo nije ekspresivan ako je svaka rije u pjesmi ritmiki na svom mjestu za svaku temu nije svaki ritam ritam ne moe uvijek biti melodiozan (hrapav, teak...) rima naglaava nebitne rijei rijei treba da se rimuju onda kada se rimuju stvari rima jae djeluje kada je rjea Jure Katelan: "Pojavio se i nestao kao meteor."

"Kao to postoji ivot, postoji i smrt. Ja pjevam o smrti, ali ne rjeavam problem smrti." "Umjetnik dakle osjea, doivljuje stvari onako slino kao primitivac. Ili onako slino kao dijete." "Umjetnikova spoznaja je najvia spoznaja...Potreba vjere je nestaica spoznaje...Umjetnik spoznaje ono u to vjernik vjeruje."

Moja preobraenja

Opomena Ja pjevam sebe kad iz crne bezdane i mune noi ovjee pazi da ne ide malen iznesem blijedo meko lice u kristalno jutro ispod zvijezda! i pogledima plivam preko livada i voda. Ja pjevam sebe koji umrem na dan bezbroj puta i bezbroj puta uskrsnem. O, Boe, daj me umorna od mijena preobrazi u tvoju svijetlu nepromjenjivu i vjenu zvijezdu to s dalekog e neba nou sjati u crne muke nonih oajnika. Pusti da cijelog tebe proe blaga svjetlost zvijezda! Da ni za im ne ali kad se bude zadnjim pogledima rastajao od zvijezda! Na svom koncu mjesto u prah prijei sav u zvijezde. Pjesnici Pjesnici su uenje u svijetu Oni idu zemljom i njihove oi velike i nijeme rastu pored stvari Naslonivi uho na utanje to ih okruuje i mui pjesnici su vjeno treptanje u svijetu

Smrt i ja Smrt nije izvan mene. Ona je u meni od najprvog pocetka: sa mnom raste u svakom casu Jednog dana ja zastanem a ona raste dalje u meni dok me cijelog ne proraste i stigne na rub mene. Moj svrsetak njen pravi je pocetak: kad kraljuje dalje sama Povratak Ti ne sluti moj povratak i moju blizinu. U noi kad umi u tvom uhu tiha mjeseina znaj; ne koraa mjeseina oko tvoje kue. Ja lutam plavim stazama u tvom vrtu. Kad koraajui cestom mrtvo svjetlo padne stane preplaena krikom udne tice znaj:

to krik je moga srca s blizih obala. I kad kroz suton vidi crnu sjenku to se mie s onu stranu mrke mirne vode znaj: ja koraam uspravan i svean kao pored tebe. Mi smo se sreli Mi smo se sreli na ovoj zvijezdi to se zove Zemlja. Na put kroz vrijeme u ovaj as (as svijetli kao cilj)

stoji za nama dalek, gotovo beskrajan, tajne puteve kroz beskraj, da smo ve zaboravili na poetak odakle smo na kojoj emo se opet sresti zvijezdi? poli. I hoe li pri novom susretu opet nae due Sada stoji ruka u ruci, pogled u pogledu. zadrhtati Kroz nae ruke, i kroz nae poglede zagrlile su se u tamnom sjeanju da bijasmo nekada ljudi nae due. koji su se nekada ljubili na nekoj zvijezdi O kada se opet rastanemo i poemo na nae to se zove Zemlja?

MIROSLAV

KRLEA 7. 7.1893.(Zagreb) 29.12.1981.(Zagreb) najvei hrvatski knjievnik 20. st. Hrv. knjievnost 1914. - 1929. sudjelovao u politici (ljeviar) "sukob na knjievnoj ljevici" potom prestaje s pol. ivotom pjesnik, novelist, romanopisac, dramatiar, polemik, kritiar, autobiograf, leksikograf, izdava i urednik novina, enciklopedist, erudit asopisi "Plamen" ureivao ga sa Cesarcem, "Danas", "Peat", "Forum", "Knjievna republika" napisao romane ''Povratak Filipa Latinovicza'' (1932.) drame ''Vujak'' (1924.) "U agoniji" (1928.), ''Gospoda Glembajevi'' (1929.), ''Leda'' (1930.) novele ''Hrvatski bog Mars'' (1922.; potpuna i konana varijanta 1933.) poeziju ''Balade Petrice Kerempuha'' - zbirka dijalektike kajkavske poezije (1936.) pjesme antiratne tematike pripovijetke, putopise, memoare, kritike, eseje cijenio vie svoja naturalistika djela, a suvremena knjievna znanost vie istie vanost i utjecajnost njegovih mladenakih, ekspresionistikih tekstova u kojima ima i antimodernistikih ideja i poticaja

HRVATSKI BOG MARS zbirka novela nastaje od 1922. do 1933. 7 novela antiratne tematike "Bitka kod Bistrice Lesne", "Kraljevska ugarska i domobranska novela", "Tri domobrana", "Barka Pet Be", "Domobran Jambrek", "Smrt Franje Kadavera", "Hrvatska rapsodija"

ironian, podrugljiv naslov (Mars je rim. bog rata) prikaz stanja u Hrvatskoj za vrijeme Prvog svjetskog rata opisi hrvatskih seljaka i intelektualaca tema: besmisleno stradanje hrvatskih domobrana poslanih na klaonicu istonoga bojita (Galicija) stil: spoj impresionizma i ekspresionizma s dominantnim naturalistikim opisima ivota i smrti vojnika

BARAKA PET BE novela iz zbirke novela ''Hrvatski bog Mars'' poznata i u europskoj knjievnosti ekspresionistika novela otpor tradicionalizmu antika - junaka smrt za dobrobit domovine najvea ast za antikog ovjeka (Ahilej je mogao ostati i poivjeti do duboke starosti, ili pak otputovati s rodnog otoka i umrijeti mlad i slavan, prema proroanstvu majke, boice Tetide. On bira smrt i slavu) junaki ep / epopeja slavi rat i ratovanje novela kratka epska vrsta koja opisuje jedan do dva dogaaja, zavrava neoekivanim preokretom (fragmentacija rata - nemogunost da se sagleda u cjelosti ukazuje na njegovu besmislenost, apsurdnost) otpor svakom umiranju i rtvovanju na oltaru "domovine" rat je "poguba ljudske naravi" (kao to kae Marin Dri u Prologu Dugog Nosa!) besmisao rata i ratovanja problematizira se malim ljudskim priama iz ije se perspektive ne moe postii monolitna vizija epa (fragmentacija, detaljizacija do besmisla, strah je posljedica nemoi da steknemo cjelovitu i stoga razumnu sliku svijeta u kojem ratovanje dobiva opravdanje) apsurdnost ratovanja, tragedije pojedinaca koji se pate i umiru bez ikakvog smisla karikira i prikazuje dehumanizaciju ljudi koji postaju nalik ivotinjama nema suosjeanja najsnanija antiratna knjiga u hrvatskoj knjievnosti 20. stoljea usporedivo s Haekovim "Dobrim vojakom vejkom" problematika: zdravlje/bolest, rat/mir, vojnik/general, individualizam/birokratizam, volja za slobodom/vojna pravila, jezina disciplina/tematsko ludilo (besmislena detaljistika nabrajanja, bunilo i buncanje bolesnika) ovjek kao broj i ovjek kao ljudskost, gubitak dostojanstva i ljudskosti u najdelikatnijem trenutku - trenutku umiranja - slavlje i orgije, naturalistiko/ekspresionistiko, moderno/antimoderno

INSPIRACIJA dogaaji iz Krleina ivota ogoren uasima koje donosi rat izrazito se protivi ratu i ratnim razaranjima SADRAJ ivot u baraci "Pet be" koja zbrinjava ranjenike na mjesto broj 8 dovezen je teko ranjeni hrvatski vojnik Vidovi kojemu prognoziraju smrt u roku od jednog dana "stanovnici" barake se klade hoe li ili nee doivjeti jutro

Vidovi doivi jutro i inspekciju upravitelja barake grofa Axelrode-a koji ne suosjea s ranjenima istog dana u noi Nijemci i Maari pijanevaju u baraci, iako je to zabranjeno fronta je probijena napeto iekivanje udaljavanja zvukova pucnjave fronta prebaena negdje drugdje grof Axelrode prireuje mimohod u ast pobjede svi moraju obii jedan krug oko barake bez obzira jesu li ranjeni, napola mrtvi, bez udova ili medicinsko osoblje broj 9, koji je boravio do Vidovia, umire Vidovi se die iz postelje i zove doktora da pomogne njegovu susjedu, ali i on umre

VRIJEME RADNJE Prvi svjetski rat (rat izmeu Austro-Ugarske i Rusije; pobjeuje A-U) 1916. god. "...august godine esnaeste, sunce grije etrdeset i devet Celzija i situacija je napeta i ozbiljna..." MJESTO RADNJE baraka je smjetena negdje oko granice s Rusijom OPIS PITALA / BOLNICE pital je bolnica koja putuje ovisno o bojitu 42 barake i oko 1500 ranjenika izgleda poput drvene kolibe u bolnici je izuzetno teko stanje - nema hrane ni pia pa ranjnike hrane sredstvima za gliste kaos - svi tre s jedne strane na drugu, neprestano dolaze novi ranjenici nemar ljudi jednih za druge kaotino, mrano i depresivno stanje OPIS BARAKE PET BE "...ezdeset postelja, na svakoj po jedno tijelo, a nad svakim tijelom etiketa, da se zna kako s tim tijelom stoji..." TRI GRUPE "lep je razdijeljen u tri grupe. Prva grupa, polomljene kosti. (Kosti stre kao iveri. Ljudi lee bez glasa po danu. Samo kad je no, javljaju se ranjenici, golgotski i iza glasa.) Druga grupa, amputirani. (Ruka ili noga, ili ruka i noga. Rane se ne povezuju, nego se pod tilovima sue kao suhomesnata roba.) Trea grupa, do ulaza lijevo, grupa "cuvaksa". Taj cuvaks samo je na proputovanju kroz Pet Be. On putuje iz kupaonice u mrtvanicu. I kad netko bude smjeten u treu grupu, onda ve baraka Pet Be znade kakva je stvar, novi kandidat smrti, cuvaks!" OPIS KUPAONICE najbolje prikazan u trenutku kada je dovezen ranjeni Vidovi naturalistiki opis i samom se prljavom Vidoviu kupaonica gadila "...U betoniranom bazenu bukala je smrdljiva uta voda, pjenila se sivozelena sapunica i plivali krvavi zavoji i vata. Gnojna vata. Pui se voda i smrdi po blatu i po ilovai, pljute parni tuevi, a u gustoj pari vide se crne sjene to tre amo-tamo u magli, i sva su lica

ljudska nateena i krvava, i dinamo negdje zvrnda, i podne je u kolovozu. Tu umire pod tuem na staklenom stolu jedan ovjek, tamo drugi jaue, ventilatori zuje kao insekti nevidljivi, a Rusi u kaki rubaama nose novi ranjeniki materijal kao vree, i sestre i ranjenici i doktori, svi viu, svi tre, svi su izgubili glave..." MIMOHOD / POVORKA Maximilian Axelrode zapovijedio da se pobjeda nad Rusima proslavi mimohodom oko barake svi ranjenici moraju sudjelovati u tom mimohodu (oni koji ne mogu hodati su noeni) ismijavanje rata ironino slavlje zbog pobjede u ratu najznaajnija scena apsurd muenje ranjenika koji se nalaze u tekom stanju ili pred smru, a prisiljeni su slaviti pobjedu

LIKOVIGROF MAXIMILIAN AXELRODE ef pitala / bolnice u kojoj su smjeteni ranjenici iz rata, koju esto obilazi kao inspekcija "...postao efom velikog maltekog pitala koji se sastojao od etrdeset i dvije velike drvene barake, vlastite elektrine centrale, cijele kompanije sestara Crvenog kria, i tako dalje, i tako dalje..." iskazao se kao ambiciozan ovjek koji eli postati junak ili veliki ratnik, no to ne moe ostvariti pa smatra da je roen u krivo vrijeme esto ironino daje komentare na tadanja vremena (smeta mu politiki poredak i industrijalizacija) oblikovan ironijom i groteskom eljan rata kako bi se istaknuo, postao veliki junak i ratnik, a ovdje je samo ef bolnice istie se njegovo slavno podrijetlo - plemi koji potuje tradiciju (plemenitaka aristokratska obitelj) bezosjeajan MIMOHOD IVICA VIDOVI student, intelektualac i hrvatski domobran prostrijeljenih plua koji je zbog krvarenja dopremljen u baraku nikada nije bio u tako prljavoj bolnici (osobito kupaonici) "...nigdje ovjek ne moe da se tako zablati kao na fronti, ali kad su Vidovia unijeli u veliku parnu kupaonicu, onako musava kao to su prljavi pacijenti iz transporta ranjenika marvinskih vagona mjeseca augusta, on je jo mogao da se gadi..." lei na broju osam (predodreena smrt - mijenjaju se ranjenici) svjestan da e umrijeti zbog tueg nemara i takvu smrt smatra sramotnom "Hoe li me operirati? Da su mi danas izvadili van ovo sve, ne bih krvario! Gdje su? Zato me ne operiraju? to se to dogaa?" sudjelovao u mimohodu, nakon kojeg je imao je visoku temperaturu te mu se stanje pogoravalo iz minute u minutu negativan stav prema ivotu i ali to se uope rodio (sve to se dogaa ini mu se apsurdno i besmisleno, osobito ratovanje) "emu sam se ja zapravo rodio, i koju je to svrhu imalo? Roditi se u ovako blesavoj "Gassenhauer-civilizaciji", gdje nema ni alosti i gdje je sve opereta. Kako je sramotna moja smrt! Kako je duboko sramotna! Ja sam htio da doivim i da poivim! A to se

dogodilo? pital i sami pital! Koja fraza kugle zemaljske moe da otkrije smisao ovoga pitala? Sami pitali! Ja ve sada dvije godine putujem kroz same pitale. Dekorativni gradski pital s gospodskim kurvama! Samostani gdje umiru tuberkulozni! trcaju ih serumom, a nitko ne vjeruje u taj serum. Barake! Ovakve prljave, smrdljive, uljive drvene barake! Ah, kako je sve to alosno i gadno!" stav prema religiji: okruen ranjenicima koji se mole svojim bogovima, zazivaju boga kao posljednju nadu jer im je lake podnijeti silnu bol kroz vjeru, ali Vidovi ne vjeruje prua ruke prema nebu, ali ne zna kome ih prua, stoga ruke ostaju prazne osudio ene kao majke buduih ratnika Vidovieva je pobuna najvjerodostojnije prikazana one veeri kada su bolniari slavili pobjedu ne marei za jadne ranjenike koji vape za pomo "Brao draga! Molim vas! Mir! Mene boli! Mene strano boli, vie Vidovi, ali mu se glas gubi, i on samo hropti, i krv mu navire na zube." razoaran prizorom koji ga je doekao u baraci, prljavtinom i smradom, nemarom bolniara za ranjenike (osobito kad je umirao broj devet, a pijane bolniarke nita nisu poduzele) "Svijeu bi trebalo zapaliti! Za pokoj due bi mu bilo! - Samo to je ponavljao neprestano, a oi su mu se prikovale o lokvu crne krvi broja devet. I iz sve je snage htio da zaurla, ali to je u njemu tek pitalo kao u reetu." zgraa se nad ponaanjem ena u pitalu "I u zanosu posljednjeg napora koji je bio zapravo ve samrtni gr, ustao je Vidovi kao sablast i razderao organtin nad svojom glavom!" bijeli i isti stolnjak sa stola poeli umoiti u blatnu posudu da ostavi mrlju odnosno trag da je postojao, da mu je bilo teko motiv prljave mrlje simbolizira Hrvate koji su se uvijek morali boriti za druge, odnosno za strance i tuince "Pfuj, htio je da povie Vidovi, i jo mu je sinula svijetla misao da bi trebalo da baci na onaj bijeli stolnjak svoju porculansku posudu s blatom i da sve zaprlja - da zaprlja, da ostane na onom bijelom stolnjaku velika strana mrlja, i svi da zaviu: - Mrlja, mrlja.U realizaciji te svoje posljednje jadne zamisli Vidovi se sagnuo za svojom zdjelom, i osjetio je jo u padu kako mu ruke glibe u stranu materiju - pa se sve utopilo u krvi to je potekla bujicom... " kobna i tragina smrt umro je sam i bespomoan u okruenju bolniara koji nisu pomagali niti suosjeali

KONTRAST VIDOVIA I AXELRODE-A: Axelrode i Vidovi likovi koji dominiraju novelom prikazani simbolino u kontrastu Vidovi - hrvatski narod, rtva i patnja u borbi za tue ciljeve (hrvatski se narod ne moe boriti za sebe, nego samo za tuince) turobnim mislima iskazuje antiratne stavove hrvatskog intelektualca grof Axelrode - neprijatelji Hrvatske, gospodari nad Hrvatskom, bezosjeajnost prema patnji drugih, stavovi imperijalistikih sila u naletima osvajakih pohoda

STIL I JEZIK kajkavsko narjeje - govor Krleina rodnog kraja dijalektizmi, tuice, poredbe i arhaizmi intelektualiziran leksik obrazovan, trai i obrazovanu publiku poliglot - kratke reenice na talijanskom, njemakom i maarskom vojnici koriste vojniki leksik, a seljaci govore zaviajnim govorom, kajkavskim dijalektom retorinost (nabrajanje, ponavljanje, uvjeravanje), ironija, poetizacija

ELEMENTI EKSPRESIONIZMA nemir i kaos koji vladaju u bolnici runi motivi u opisima prostora i opisima ranjenika izgubljenost i osamljenost Vidovia najistaknutiji motiv smrti prikaz masovne scene u mimohodu i ratne bolnice ELEMENTI NATURALIZMA detaljno opisivanje rune kupaonice i krvavih rana ovjek je prvenstveno fizioloko bie pa tek onda duhovno i nitko ne mari za njega ljudi se ponaaju poput ivotinja i dehumanizirani su ELEMENTI REALIZMA realan i detaljan opis prostora i situacije u baraci pobunjeni pojedinac iznosi vlastite stavove socijalna i psiholoka karakterizacija likova

KRLEINA RATNA LIRIKA poezija (Pjesme I, II, III.) u ozraju nokturalnih, neljudskih manifestacija ivota u ratnom vrtlogu. Puna kljunih rijei kao to su no, smrt, krv, ta je lirika izravni izraz pjesnikova duevnog stanja u tim apokaliptinim danima

Snijeg Na bijelom transparentu snijega sve se sada maske, pojave i stvari prljavima ine. I lijepe, tene ene votano su sive, a crvene im usne ranjave i trule i zubi uti, kao stare nule domina. Glasovi su tupi i silno i prazno zvone, i bijeda je naa jasnija i vea kad nema sedmerostruke lai boja, i sve je samo ledeno i sivo. U bijeloj umnoj tiini snijega ja hodam i osjeam jalovu bol.

Mislim da to sve nee dugo trajati: jo hitrije nego snijeg moje stope zamest e se moj trag u svemu. I nitko nee znati da sam ja bio tu i proao.

KRLEINE DRAME u prvim dramama progovara o sukobu ovjeka i Boga, svjetla i tame, ispjevavi ditiramb ivotu i pobjedi ovjeka nad nazadnjatvom u prvom svom dramskom ciklusu ne gradi scenu na psihologiji likova, nego razbija prostor i vrijeme, i scenu gradi na izrazito vizualnom, vanjskom efektu, na kvantiteti (scenskoj monumentalnosti: na sceni su brodovi, topovnjae, sajmita, katedrale...) U ratnim dramama "Golgoti", "Galiciji" i "Vujaku" progovara ojaen ovjek koji je u isto vrijeme revoltiran i lien svake nade. One su razmiljanja o besmislenosti rata, njegovom pravom licu koje deformira ljudskost.

Knjievnost od 1929. do 1952. ekspanzija talijanskog faizma i prodor njemakog nacionalsocijalizma Drugi svjetski rat socijalne krize kod nas doba monarhofaistike diktature...sukob lijevih i desnih pol. strana ubojstvo kralja Aleksandra 1934. uspostava Banovine Hrvatske 1939. uspostava NDH (Nezavisne Drave Hrvatske) 1941. hrvatska knjievnost --> smirivanje avangardistikih stilova (ekspresionizma, futurizma, nadrealizma i dadaizma) i povratak realistikom konceptu knjievnosti model utilitarnog realizma proizaao iz pokreta socijalne literature 30ih koji su vodili lijevo orijentirani (hrvatski i jugoslavenski komunisti) intelektualci propagirajui naelo primarne drutvene uloge knjievnosti...zanemaruju umjetniku, knjievnu stranu pa niti nema znaajnijih knjievnih ostvarenja sukob na knjievnoj ljevici otpor modelu utilitarnog realizma pruao je izraziti ljeviar Miroslav Krlea koji je smatrao da knjievnost moe biti aktivna u bavljenju politikim i socijalnim problemima sve dok je umjetnost, dok potuje zakonitosti estetike, tj. specifinosti knjievnosti poetak njegova otpora poinje "Predgovorom podravskim motivima" Krste Hegeduia, a nastavlja se u brojnim lancima i polemikama voenima u asopisima "Danas" i "Peat"...kulminacijska je toka "Dijalektiki antibarbarus" koji je rezultirao Krleinim iskljuenjem iz komunistikih redova

Predgovor "Podravskim motivima" Krste Hegeduia izravno i neizravno iznoenje vlastite poruke, vlastitog shvaanja smisla i funkcije knjievnosti ljepote traju vjekovima... usporeuje Michelangela sa praovjekom koji je ostavio trag na kamenu pilje

Ciklus drama o Glembajevima drame Gospoda Glembajevi, U agoniji i Leda zajedno s proznim fragmentima novelistikog oblika o nekim junacima te dramske trilogije --> najsnanije Krleino dramsko ostvarenje oslikao rodoslovlje patricijske donjogradske zagrebake obitelji, posebno njene posljednje izdanke, od najave propasti tik prije Prvog svjetskog rata do konanog sloma potkraj 20ih, opisujui je u njenom usponu i padu tematski je to kritikoanalitika sinteza Krleina obrauna s plemiko-graanskim degeriranim i patolokim elementom nae sredine, kojeg je okarakterizirao kao "neko naprorno, sretno i nadareno kretanje egzistencija koje se probijaju iz blata, zloina, nepismenosti, dima i lai do svjetlosti, profita, ukusa, dobrog odgoja, gospodskoga ivota... Glembajevi u dramskom smislu usporeeni s prvim Krleinim dramama znae zaokret od vanjske, simbolike drame prema produbljivanju psiholokih sukoba temeljni se dramski konflikt zbiva u svakom liku posebno->psiholoka, NE drutvena drama

Gospoda GlembajeviKNJIEVNI ROD I VRSTA DJELA: drama u tri ina (psiholoko-socijalna) MJESTO RADNJE: Zagreb VRIJEME RADNJE: jedna kasna ljetna no, godinu dana prije rata 1914.-1918., od jedan do pet u noi (1. in: izmeu jedan i pola tri; 2. in: izmeu pola tri i pola etiri; 3. in: oko pet) O DJELU: Radnja se u drami odvija u 3 ina: 1. in: prikazuje sukob Leona s glembajevskom sredinom 2. in: sukob Leona i oca; Glembajeva smrt 3. in: Leone barunica Castelli Beatrice; baruniina smrt Drama je dio ciklusa o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda) i temelji se na sukobu: Leone otac barunica Castelli Glembajevi su bogata aristokracija u ijim ivotima postoji dvojnost izmeu: PRIVID -> LA - bogatstvo - ljepota - srea - mo SUTINA -> ISTINA - laljivci - kradljivci - ubojice - potvrena i u Barboczyjevoj legendi (Leone je ubojica, Glembaj je varalica, Charlotte je bludnica i ubojica...) *Barboczyjeva legenda svi su Glembajevi laljivci, kradljivci, prokletnici i ubojice Rasipnitvo, ludilo, ubojstva i samoubojstva rjeenja su svih glembajevskih kriza TEMA: Propast bogate i ugledne aristokratske obitelji Glembaj KARAKTERIZACIJA LIKOVA:

IGNJAT GLEMBAY, bankar, direktor poduzea Glembay Ltd. (69 godina) BARUNICA CASTELLI-GLEMBAY, njegova druga ena (45 godina) Dr. LEONE GLEMBAY, sin Ignjata i prve supruge ro. Basilides-Danielli (38 godina) ANGELIKA GLEMBAY, udovica starijeg Glembayevog sina Ivana (29 godina) FABRICZY, bankar Glembaya, veliki upan (69 godina) Dr. PUBA FABRICZY, advokat, pravni savjetnik poduzea Glembay Ltd. (28 godina) Dr. med. ALTMAN, lijenik (51 godina) Dr. theol. et phil. SILBERBRANDT, baruniin ispovjednik (39 godina) OLIVER GLEMBAY, sin barunice Castelli i Ignjata Glembaya (17 godina) Sobarice, gosti LEONE i IGNJAT GLEMBAJ: Leone i otac su razliiti: Ignjat je poslovan i racionalan bankar, predstavnik graanstva koji uiva u gomilanju i udobnosti, ovjek kojem je novac pretpostavka svih vrijednosti, preduvjet ovjekove sree. On je nezainteresiran za Leonovo slikarstvo, smatra ga bezvrijednim kao i Leonov poziv, a Leoneu je kao umjetniku stran njegov materijalizam, a mrnja se pojavljuje i zbog Ignjatova odnosa prema njegovoj majci. Svoju viziju oca Leone prikazuje crtajui oevu posmrtnu masku koju, na alost svih nazonih, unitava jer nije prikazao kako treba donju eljust koja je za njega materijalno obiljeje glembajevtine, toliko bitne u viziji oeva lika. Leone je sruio oevu viziju sretnoga braka (koja se temeljila na vjerovanju da ga Charlotte voli) razotkrivajui njezin preljub sa Silberbrandtom, to je poetak Glembajeva kraja. Krlea nam likove i njihove sukobe otkriva kroz dijaloge i didaskalije. Dijalozi su nositelji dramskoga jer kroz njih izbijaju osjeaji i unutranji sukobi i odnosi. U poetku su ti dijalozi kratki. Ton je prividno smiren, este su stanke, naglaavanje pojedinih rijei, ali kako se dogaaji odvijaju i temperatura raste, ton se povisuje pa se Krlea slui gradacijom u razvijanju dijaloga. KRATAK SADRAJ: Prvi in Crveni salon. Na zidovima se nalazi petnaestak portreta obitelji Glembay. Sve je puno gostiju. Na sceni stoji sestra dominikanka Angelika, udovica Ivana Glembaya (najstarijeg sina Ignjata Glembaya) i promatra portrete. Vitka je i otmjena, ruke skriva u naborima rukava. Uz nju stoji Leone Glembay. Ima prosijedu kosu, rijetku bradu, bez brkova. U ustima ima lulu. Leone poinje razgovarati o Kantu i Euleru, te o logici i matematici. Prvi put izlazi na vidjelo da je Leone zaljubljen u Angeliku kada joj govori da je ona jedino u to vjeruje u glembayevskoj kui. Govori joj da ju je gledao cijelu veer. Angeliki postaje neugodno. Dolaze do portreta Angelike i poinju razgovarati o njemu. Dolaze Fabriczy i Silberbrandt. Svi razgovaraju o portretu. Dok ga Fabriczy i Silberbrandt hvale, Leone u njemu stalno nalazi pogreke. Angeliki postaje neugodno pa odlazi do drugih portreta. Svi dolaze za njom. Ona poinje ispitivati Fabriczya o ljudima na portretu. Dok Fabriczy govori o njihovim dobroinstvima, Leone pria da je tono da su svi Glembayevi varalice i ubojice kako je rekla stara Barboczyjeva. Fabriczy je bio zauen tim njegovim stavom. Dolazi Puba traei barunicu. Sav je razdraljiv jer se nitko osim njega ne brine za nedavni dogaaj. Govori o napisima u tisku koji nepovoljno govore o obitelji Glembay i posebno barunici. Smatra da to treba demantirati u novinama. Uto dolazi Glembay i govori da to nije potrebno. Svi prisutni oituju se to treba napraviti. Poslije svirke na klaviru u prostoriju dolazi barunica. Govori da su ju oslobodili i da o tome vie ne govore jer ju uzrujavaju. Puba pita Glembaya to da radi. Ovaj odgovara da se tome protivi, a barunica govori da ju boli glava. Puba poinje itati lanak u kojem se sve objanjava: Sino se oko devet sati s treeg kata bankarove kue bacila krojaka radnica Fanika Canjeg, zajedno sa sedmomjesenim djetetom, nakon to je bila izbaena iz Glembayeve kue. Prije toga njezinu je svekrvu pregazila barunica sa svojom koijom, ali bila je osloboena optube. lanak optuuje barunicu za ubojstvo svekrve i krojaice. Glembay vie ne moe sluati i trai

Pubu da prekine itati. Puba poinje govoriti kako bi trebali napraviti demante na takve lanke u tisku. Glembay opet ustaje protiv toga. Leone im, cijelo vrijeme pozorno sluajui, govori da nikakvim rijeima ne mogu oivjeti mrtvu enu. Barunica se buni ne misli li on da je ona za to kriva. On prijee preko tog pitanja. Pone govoriti da je razgovarao s tom enom i da je ona traila samo jednu Singericu. On joj je rekao neka se ne poniava i neka ode. Kada je otila, otiao je i kupio Singericu te poslao na njezinu adresu. Puba u tome vidi priliku da se demantiraju novine, a Leone to ne moe vjerovati. Barunici je svega dosta, zove psa i s pratnjom izlazi iz sobe na terasu, a zatim i u vrt. U daljini se uje grmljavina. Dolazi do svae izmeu Leonea i Silberbrandta. Silberbrandt govori da je uo razgovor izmeu Leonea i krojaice i da je uo da je Leone rekao da bi najbolje bilo da se baci kroz prozor. Leone na to odgovara optuujui barunicu i njezino lano dobroinstvo. Silberbrandt ju poinje braniti, a Leone ga optuuje da je baruniin ljubavnik. To sve slua Glembay na terasi. Gosti odlaze. Neki od njih priaju o vezi Leonea i Angelike. Drugi in Zbiva se trideset minuta poslije, u sobi Leonea Glembaya. On pakira kovege. Tu se nalazi i Silberbrandt. Optuuje Leonea da ga nije trebao optuiti pred svima. Da mu je to rekao u etiri oka, jo bi mu i mogao oprostiti, ali ovako ne zna. Leone se gotovo i ne obazire na Silberbrandta. Netko pokuca. Ulazi Glembay. Leone mu govori da sjedne, no Glembay ostane stajati. Silberbandt se ispria i povue iz sobe. Nastavlja se dijalog izmeu oca i sina. Poinju govoriti o Leonovu slikanju, grmljavini, nekom ncessaireu, stalno izbjegavajui temu. Konano Leone upita zato je doao. Glembay mu govori da je uo svaku njegovu rije i pita je li to istina. Leone govori da je suvino da razgovaraju. Glembay eli da prijateljski razgovaraju, ali Leone to odbija. Glembay trai dokaze, a Leone kae da ih nema. Leone poinje razgovarati o obitelji. Govori da je barunica za sve kriva. Njegova se sestra Alis utopila jer je saznala da je mladi u kojeg se zaljubila baruniin ljubavnik. Takoer optuuje barunicu za smrt majke koja se otrovala. Govori kako se sjea da je odmah sljedeeg dana barunica dola k njima s buketom ljubiica i psom i da nije ni izmolila Oena, a ve se prekriila i otila u salon. Glembay mu govori da mu je mjesto u ludnici i da je to Daniellijeva krv, a ne Glembayeva. Leone optuuje oca da je barunici kupovao darove i vile dok je jo majka bila iva i da jo uvijek od njega uzima novac kojim bi se mogla nahraniti cijela zemlja. Glembay odgovara da ga je barunica nauila ivjeti i da nema nikakva prava da ju optuuje. Tada se poinju svaati o novcu i imovini koju je u obitelj donijela Leoneova majka. Ponovno se vraaju na to kako je Leone optuio barunicu da ima ljubavnika. Leone Glembayu daje pisma, naena kod nekog Skomraka koji se ubio zbog barunice, pisana baruniinim rukopisom i potpisom Mignon. Glembay pisma ne priznaje. Tada Leone poinje vrijeati barunicu, to rezultira provalom bijesa kod Glembaya koji konano dva puta udari Leonea raskrvarivi mu lice. Leone napokon priznaje da je barunica i njega zavela i da zbog toga jedanaest godina nije dolazio. Glembaya poinje probadati srce. Zove slugu da ode po barunicu. Ne mogu je nai u sobi. Glembay postaje sumnjiav. Barunica dolazi, a Glembay je pita gdje je bila. Ona slae da je bila u vrtu jer ima migrenu. (A padala je kia!!!) Glembay ponavlja: M-m-m-i-gre-na? U tom mumljanju padne. Barunica izvan sebe trai da netko donese leda. Trei in Glembayeva spavaa soba. Na postelji lei Glembay. Do njegovih nogu, na klecalu, klei sestra Angelika. Leone slika oca. U naslonjau sjede Fabriczy, Silberbrandt i doktor Altmann. Svitanje. Na telefonu razgovara Puba Fabriczy dogovarajui sastanke odbora. Fabriczy, Altmann i Silberbrandt razgovaraju o smrti. Dr. Altmann o smrti govori s medicinskog, a Silberbrandt s vjerskog stajalita. Leone nije zadovoljan skicom i pokida ju, a Puba uzima komadie i na stolu ih slae u cjelinu. Leone govori o svom snu o mrtvim ribama govorei da to nije dobro. Puba govori preko telefona i saznaje da je u banci pasiva vie od pet milijuna. Dolazi barunica i moli Angeliku da ode po kravatu za Glembaya. Ostaje sama s Leoneom. Pita ga zato ju mrzi, to mu je skrivila. On uti. Govori Leoneu da je on bio jedina traka svjetlosti u

glembayevskoj kui. Govori kako je njezin sin ve poprimio glembayevska obiljeja, kako se u njemu ve razvija zloin. Vraa se Angelika. Donosi kravatu. Leone odlazi na telefon. Vraa se i govori barunici da ju treba direktor Trgovake banke. Angelika i Leone ostaju sami. Leoneu postaje slabo. Angelika ga dovodi do divana. On legne. Leone joj govori kako je dotukao Glembaya. Govori da postoji samo jedno rjeenje, a to je ubiti se. Dolazi barunica poput luakinje. Govori da je Glembay nitkov, hulja, da ju je pokrao. Angeliki govori da glumi, da je drolja, da je ljubavnica kardinala. Leone ju tjera van. Ona mu govori da je ta kua njezino vlasnitvo, da ju nitko ne moe otjerati. Opet optuuje Glembaya. Leone joj govori da je uzeo samo ono to je ona od njega krala sve te godine. Govori joj da uti. Barunica optuuje da su svi Glembayevi ubojice i varalice. Leone uzima kare i govori: Ni rijei vie! Barunica pone vikati to hoe od nje. Leone ju eli pograbiti, ali ona pobjegne. On potri za njom. uje se lupanje vratima, razbijanje stakla. Barunica vie: Pomo! Ulazi sluga i uzima instrumente dr. Altmanna. Govori da je barunica zaklana. Angelika stoji poput kipa. Cvrkut ptica u vrtu.

Povratak Filipa Latinovicza prvi moderni hrvatski roman sloena struktura, bez klasine, standardne kompozicije i razgranate fabule, vieslojevit u svojoj sadrajnoj i misaonoj strukturi proustovska tema --> Filip je hipersenzibilna osoba optereena nizom osobnih kompleksa

KNJIEVNI ROD: epika VRSTA DJELA: monoloko-asocijativni roman; roman-esej VRIJEME RADNJE: razdoblje izmeu 1920. i 1930. g. MJESTO RADNJE: Zagreb i okolica KARAKTERIZACIJA LIKOVA: FILIP LATINOVICZ: lik intelektualca i umjetnika, nesigurnog u vlastiti identitet; on je prezrelo, neuravnoteeno dijete, iskompleksirana osoba. Najvie je bio zaokupiran enom, dodirom enina tijela, matanjem o eni. U odnosu je na svoje vrnjake znao vie. Preosjetljiv, snano je emocionalno doivljavao i dogaaje i ljude oko sebe. Njegovo je djetinjstvo bilo intenzivno, krvavo, traumatino, duboko proivljeno. Nakon dvadeset tri se godine vraa u domovinu. BOBOKA (KSENIJA): tip fatalne ili pak vatrene ene. Ona je u ranoj mladosti ve dola u dodir s mukarcima. Uvijek se poigravala mukarcima, unitavala im brakove, ivjela je ludo, nastojei zgrabiti to vie od onog to joj ivot prua. KRATAK SADRAJ: Filip se nakon dvadeset tri godine vraa u rodni grad, Kaptol. Sjea se svog djetinjstva dok prolazi ulicama i gleda zgrade. Prisjea se svoje majke i razmilja o tome kako ga je uvijek proganjala elja da sazna tko mu je otac. Govorilo se da mu je otac biskup, kod kojeg je njegov slubeni otac bio sobar. Sjea se jutra kad ga je majka izbacila jer joj je ukrao stotinjarku i potroio u bordelu. Sada ga majka zove da ju posjeti i on se premilja. Majka se sastajala s bivim velikim upanom Liepachom koji je materijalno propadao. Filip ga nije podnosio, no druio se s njim zbog majke. Filip je bio slikar i majka je htjela da ju on naslika. Filip pristaje, ali prekida rad jer se majka bunila. Filipu se sviala Boboka za koju se svata prialo, pa i to da moe unititi brak Baloanskog koji se zaljubio u nju. Troio je sve novce na nju, iako je imao enu i djecu. Materijalno je propao pa mu se ena bacila kroz prozor, a on je zavrio u zatvoru. Filip i Boba se poinju sastajati, ali ona se viala i s drugim mukarcima.

Dolazi Kyriales, Bobin stari prijatelj. Bio je inteligentan i uen, uvijek je dominirao u raspravama s Filipom. Govorio mu je da njegove slike nita ne vrijede te da nema smisla slikati. Filip ga je mrzio. Kyriales se ubio bacivi se pod vlak. Boba eli otii u Hamburg i trai od Filipa da joj posudi novac, no Baloanski dolazi k njemu i govori mu da joj ne posuuje. Dolazi i Boba te odlazi s Baloanskim, ali daje Filipu znak da e prije veere doi po novce. Filip ju eka i svaa se s majkom. Majka mu govori da mu je Liepach otac. Zatim dolazi Baloanski i govori da Boba nikamo ne ide, to je Filipu bilo sumnjivo i zato odlazi k njoj, gdje ju nalazi mrtvu. Baloanski joj je prerezao grkljan. O DJELU: Osnovni je motiv u romanu motiv povratka. Radnja se romana odnosi na razdoblje izmeu 1920. i 1930. Vremenski, sam roman obuhvaa nekoliko mjeseci proljee, ljeto, jesen. Sve se vrti oko povratka i radnja je njegova posljedica. Javljaju se pitanja koja su povezana uz glavni lik Filipa Latinovicza: pitanje identiteta, pitanje pripadnosti drutvu, pitanje umjetnosti i ljubavi. Obraen je Filipov povratak. Nakon dvadeset tri se godine vraa u mjesto gdje je proveo djetinjstvo. Povratkom on oivljava stvari, lica i dogaaje vezane uz djetinjstvo. Za razvoj ovakve radnje kaemo da je simultana radnja. Kada se u isto vrijeme odvija radnja iz prolosti i sadanjosti, npr. zid sa reklamama je onda i sada, i onda je bio pekarski pomonik i sada je, strah kada je dolazio kui nakon bordela strah i sada to e zatei kod kue, vrt sada i vrt onda... ''Povratak Filipa Latinovicza'' teak je, gust i sloen tekst. U liku je Filipa pokrenuto nekoliko munih slojeva svijesti i podsvijesti, mutno Filipovo porijeklo, njegov neprestani psiholoki kompleks u odnosu na oca, njegov sukob s majkom, izostanak iz kue i bijeg u inozemstvo. Roman i zapoinje retrospektivom: Filip se vraa u rodni grad, zajedno s njime vraaju se, kao ptice iz dalekih zemalja, davne uspomene za koje mu se inilo da su otile u nepovrat, odnosno da se mogu prevladati. itav je Filipov povratak (koji u mnogome nalikuje na povratak Leonea Glembaya u roditeljski dom), upravo za razliku od Leonova, jedan tihi monolog, solilokvij koji se odvija uz pomo neobine, upravo udesne orkestracije uspomena to naviru kroz ustreptala osjetila. Pretee, naravno, koloristika komponenta: sve to vidi i sve ega se sjea Filip instinktivno pretvara, prevodi u boju, u slikarski izraz uope; ali u isto vrijeme njegova je senzibilnost potpuno otvorena svim dojmovima; zvukovi, mirisi, davno viene boje; ugledni prizori, okus jela i dodir predmeta njihova hladnoa i hrapavost, sve to vraa se silovito u dramatske noi, ovdje pratimo korak po korak, u nastajanju i u sve snanijem rastu. Krlein ''Povratak Filipa Latinovicza'' treba prije svega shvatiti kao roman jednog slikara i roman jednog povratka: slikarova povratka izgubljenom djetinjstvu. Bez te dvije osnovne komponente gotovo je nemogue dokuiti sav domaaj ovoga veoma paljivo komponiranog teksta. Stoga emo tekst najpotpunije razumjeti zamislimo li ga kao jednu golemu, neprestanu izlobu slika: to je intimni zakon ovoga teksta i glavni nain njegova postojanja. ''Povratak Filipa Latinovicza'' nije, naravno, samo to. On je i mnogo vie. On je, ponajprije, organski dio Krleine goleme freske o Glembajevima i o glembajevtini kao tipu ivota. U njemu se, pred raspadom, kree isti taj svijet koji je ocrtan u dramama Gospoda Glembajevi, Leda i U agoniji, zatim u nenadmanim proznim fragmentima o Glembajevima. To propadanje klase koja je ve posve trula i koja se pred nama posve razjeda, to je - u irem smislu - tema ove knjige. NARUENA SLIKARSKA VIZIJA SVIJETA: I upravo tu gdje misli da proiruje dijapozon doivljavanja i da pojaa ''govor'' svojih slika, tu Filip

ujedno odaje tajnu svojih kriza: jer onog asa kad sumnja da je boja kadra izraziti sve to nije boja, im hoe boji da dade samo ono to je njeno, da je ''ponizi'' na njenu ulogu u stvarnosti, time je naruio slikarsku viziju svijeta: no u tome i jest njegova kriza, odnosno tematika ove knjige. SIMBOLIKA POVRATKA: Dramatina toka u kojoj roman poinje jest superiorno odabrana koincidencija meusobno suprotstavljenih junakovih nemira: povratak fiziki i povratak psihiki, potraga za izgubljenim vremenom i za svjeinom prvih emocija (koje preteno i nisu emocije nego psihike traume), neobian moment sumnje u vlastitu linost i u vlastite stvaralake sposobnosti, i u isto vrijeme duboka svijest o tome kako bi zapravo trebalo slikati; a to dalje, u krajnjoj liniji, za junaka ovog povratka znai: kako bi trebalo poivjeti da ivot bude cjelovit, smislom ispunjen, aktivan proces. Povratak je i zamiljen tako; bar ga je junak ostvario u toj namjeri: Filip je negdje u dalekoj mladosti ostao na ulici, te otada ivi na ulici ve mnogo godina, a nita se nije promijenilo. Stoga je taj povratak zamiljen kao predah, kao ispunjenje odisejske potrebe da se lutalac vrati polazitu i da ostvari najveu radost ovjeka: da ugleda sivkastu zastavu dima nad vlastitim ognjitem i ponovo zauje davne zvuke djetinjstva. Toj romantinoj potrebi prinosi Filip rtvu u asu povratka: ''osjetiti se doma'', outjeti negdje vrsto tlo pod nogama, uroniti u simbole koji su i nai i opi (ili bar iri od naih linih), to je enja Filipova. USPOREDBA FILIPOVOG I FLAUBERTOVOG POSJETA BLUDNICI: Flaubertov doivljaj: Konzumiran susret s bludnicom, poetski ostvaren u njegovu Novembru (jednom od najljepih tekstova Flaubertovih) zapravo je ista romantika. Njemu je javna ena izvor patetine ljubavne strasti, ak simbol ulne ljubavne iskrenosti, drutveni problem on u njoj ne vidi. ''Tek kad je legla pokraj mene, izloila je pred mojim oima s ponosom kurtizane, sav sjaj svog mesa. Vidio sam otkrite njene grudi, tvrde i uvijek napete kao od nekog uzburkanog romorenja njen trbuh od sedefa s udubljenim pupkom, njen gipki i greviti trbuh, tako mekan da u nj zagnjuri glavu kao u uzglavlje od tople svile. Imala je divne bokove, prave enske bokove kojih linije prelazei u okrugli but, podsjeaju uvijek u profilu na ne znam koji gipki i zavodljivi oblik zmije i zloduha; znoj od kojega je njena koa bila vlana, inio ju je svjeom i ljepljivom, u noi su njene oi sjale upravo strano, a narukvica je od jantara, koju je nosila na desnoj ruci, zazveketala kad bi se ona uhvatila za drvo od kreveta.'' Filipov doivljaj: Umjesto romantike prikazana je itava jedna ljudska tragika. Filipu je javna ena gruba drutvena istina i, u isto vrijeme, odvratna mora jednoga djetinjstva. ''U vlanom, kiselkastom slapu mirisa, poslije punog sunanog ljetnjeg sjaja kao oslijepljen, tapajui u potpunoj tmini, Filip je kod kurog osvjetljenja otvorenih vrata vidio samo lavore, naslone stolica s prebaenim enskim haljinama, pelargonije na prozorskoj dasci i razglednice na stijenama, a iz neprozirne tmine pozvao ga je neiji glas da pristupi blie k postelji. Tu obasjana snopom svjetlosti to je padala kroz maleni kolut na prozornoj ploi, leala je ena, a trbuh joj je bio raskriven, ogroman i sasvim bijel kao svjei hljeb kada lei na pekarskoj lopati. Samo to, da je taj trbuh ogroman, naduven, mekan i naginjio kao kvasac pod prstom, da ima pupak, kao prijesan hljeb na pekarskoj lopati, to je bila jedina slika to mu je ostala u pameti sasvim ivo i neizbrisivo.'' I slikarski je izraena razlika izmeu ova dva dogaaja. Kod Flauberta sve je to svijetlo i isto, nestvarno i sladunjavo kao tijelo Ingresovih odaliska, a kod Krlee je sve trulo, naduveno i prijesno. Tko je od tih tipova u toj paklenoj knjizi moj otac? Slikati zvukove i mirise je nemogue, a slike su nezamiljive u svojoj savrenoj realizaciji bez zvukova i bez mirisa!

Eto, prolaze ulicama gradske gomile, nestaju u sumraku i slikarstvo im je potpuno suvino. emu bi ovim ljudima bile potrebne slike? Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor. Dvadeset i tri godine nije ga zapravo bilo u svom zakutku, a znao je jo uvijek kako sve dolazi...

Balade Petrice Kerempuha pisane su na kajkavskom dijalektu i to na mjeavini Krleinog germaniziranog kajkavskog, zagrabakog kajkavskog i zagorskog kajkavskog nastale su 1936. i govore o potlaenosti i elji naroda za opstankom P. Kerempuh puki je junak koji luta svijetom i buni se protiv ljudske gluposti te joj se izruguje Petrica Kerempuh je lik varadinskog pisca Jakova Lovrenia, u kajkavske usmene prie preuzet iz njemake puke prie o Tillu Eulenspiegelu Kerempuhi u doslovnom smislu znai crijeva, drobina, trbuh, a u prenesenom smislu lukavac, spretan prkonjak, lakoumnik, vragoljan, podvaljiva Petrica Kerempuh je satirik, ismijava Balade Petrice Kerempuha pjesnikova su vizija cjelokupne hrvatske povijesti promatrane u nizu seljakih buna i otpora tmurna slika ivota hrvatskog kmeta koji, stoljeima pritegnut domaim i stranim gospodarima, vegetira i odrava se na ivotu zahvaljujui samo svojoj kerempuhovskoj otpornosti i snazi: crnom humoru, ironiji, kao jedinim obranama Krlea o Baladama: "plebejska pobuna, izgovorena baroknim jezikom i simbolima revolta protiv politike stvarnosti u okviru jednog stanja fakata u Hrvatskoj i oko nje, oko godine 1935. - 1936. One su tvrdoglava, beskompromisna pobuna u prvom redu protiv metafizike i duhovne hijerarhije i protiv svih socijalnih institucija i zakona stvorenih i ostvarenih protiv slabijih."

KHEVENHILLER jedna od balada Khevenhiller ime korukoga kapetana Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo. pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu. Kajti: kak bi bilo da ne bi nekak bilo, kaj je bilo, a je ne, kaj neje nikak bilo. Tak i vezda bude da nekak ne bude, kakti biti bude bilo da bi biti bilo. Ar nigdar ni bilo da ni nie bilo, pak nigdar ni ne bu da niega ne bu.

kak je tak je, tak je navek bilo, kak bu tak bu, a bu vre nekak kak bu! Kajti nemre biti i nemre se zgoditi, da kmet ne bi trebal na tlaku hoditi. Nigdar jo ni bilo, pak nigdar nemre biti, da kmet neje moral na vojinu iti. Kajgod kadgod bilo, opet je tak bilo, kak je bilo, tak je i tak bude bilo.

Kak je navek bilo, navek tak mora biti, da mu mora iti festunge graditi, bedeme kopati i morta nositi, z repom podvinutim kakti kusa biti. Kmet nezna zakaj tak ba mora biti da su kmeti gladni, a tabornjiki siti. Ar nigdar ni tak bilo da ni nam tak bilo,

pak nigdar ni ne bu da kmet gladen ne bu, kajti nigdar ne bu na zemlji ni na nebu, pri koncu pak Turin potukel nas se bu. A kmetu je se jeno jel krepa totu, tam il v katedrale v Zagrebu, gde drugog spomenka na grebu mu ne bu neg pesji brabonjek na bogekem grebu.

AUGUSTIN TIN UJEVI 1891. (Vrgorac) 1955. (Zagreb) osnovna kola Vrgorac i Makarska, gimnazija (sjemenite) u Splitu upisuje Filozofski fakultet Djela: pjesme: Lelek sebra, Kolajna, Auto na korzu, Ojaeno zvono, edan kamen na studencu eseji: Ljudi na vratima gostionice, Skalpel kaosa

OPROTAJ Oudi usrid luche nasa mlada plafca usduigla ie iidra voglna, smina i noua. I hotechia poiti putom sfoieg ploua gre pres chog uoiuode al sachonodafca. V lipom iasichu, gdi c h i a slaie sfoni, mi dobrochiasimo garb slouuchieg greba i tocoi ti napis diacchi i stari.

Budi da smo uirni chriuouirna prafca, Sbogom, o Marule! Poiti chemo, poni nistar magnie chtimo (chocho i semglia oua) saiu imimo uelu sunchenoga neba: chi ua uersih libar mnos haruacchi schoua chorugfa nam chiuhta; gremo, mi puntari! Marulichia Marca, splitschog sachigniafca. Oprostaj je jedna od prvih znaajnijih Ujevievih pjesama pisana akavtinom i pravoslovom (ortografijom) 16. stoljea POBRATIMSTVO LICA U SVEMIRU iz zbirke Ojaeno zvono Ne boj se, nisi sam! Ima i drugih nego ti koji nepoznati od tebe ive tvojim ivotom, I ono sve to ti bje, u i to sni gori u njima istim arom, ljepotom i istotom. I svi se ponavljamo, i veliki i isti, kao djeca to ne znaju jo ni svojih imena. I snagu nam, i grijehe drugi s nama dijele, i oni su nai sami iz zajednikog vrela. I hrana nam je due iz nae ope zdjele, i sebini je peat jedan nasred ela.

Ne gordi se! Tvoje misli nisu samo tvoje! One u drugima ive. Mi smo svi preli iste puteve u mraku, Stojimo ovjek protiv ovjeka, u znanju mi smo svi jednako lutali u znaku da svi smo bolji, meusobni, svi skupa tmusa, traenja, i svim jednako se dive. a naa krv, i poraz svih, u klanju, opet je samo jedna historija dua. Sa svakim neto dijeli, i vie vas ste isti. I pamti da je tako od prastarih vremena. Strano je ovo rei u uho oholosti,

No vrlo sretno za oajniku sreu, da svi smo isti u zloi i radosti, i da nam breme kobi poiva na pleu. Ja sam u nekom tamo neznancu, i na zvijezdi dalekoj, raspreden, a ovdje u jednoj niti, u cvijetu ugaslom, razbit u svijetu to jezdi,

pa kad u ipak biti tamo u mojoj biti? Jer sam ipak ja, svojeglav i onda kad me nema, ja sam iljak s vrha rtvovan u masi; o vasiono! ja ivim i umirem u svijema; ja bezimeno ustrajem u brai.

DOBRIA CESARI 1902. (Poega) 1980. pjesnik, prevoditelj (najvie ruskih i njemakih pjesnika), esejist (nekoliko autobiografskih eseja) i urednik upisuje Pravni fakultet, potom Filozofski no nije zavrio prvu njegovu zbirku "Lirika" nagradila je JAZU (HAZU) kao najbolju pjesniku knjigu godine redovni lan HAZU Djela: zbirke pjesama: Lirika, Spasena svjetla, Izabrani stihovi, Pjesme, Knjiga prepjeva, Izabrane pjesme, Moj prijatelju, Slap, Izabrane pjesme i prepjevi, Svjetla za daljinom, Voka poslije kie najpoznatije pjesme: Oblak, Pjesma mrtvom pjesniku, Balada iz predgraa... Kod veernjih lampi mi emo se kradom Pogledat ko stranci, Bez imalo svijesti koliko nas veu Neki stari lanci. Moda e se jednom uvee pojavit Prekrasna, u plavom, Ne slutei da si svoju svjetlost lila Mojom davnom javom, I ja, koji piem srcem punim tebe Ove udne rime, Oh, ja neu znati, enjo moje biti, Niti tvoje ime! Pa ako i dua u tom trenutku Svoje uho napne, Sigurnim e glasom zagluiti razum Sve to slutnja apne; Kod veernjih lampi mi emo se kradom Pogledat ko stranci, Bez imalo svijesti koliko nas veu Neki stari lanci.

POVRATAK Ko zna (ah, niko, niko nita ne zna. Krhko je znanje!) Moda je pao trak istine u me, A moda su sanje. Jo bi nam mogla desiti se ljubav, Desiti - velim, Ali ja ne znam da li da je elim, Ili ne elim. U moru ivota to vjeito kipi, to vjeito hlapi, Stvaraju se opet, sastaju se opet Moda iste kapi I kad proe vjenost zvjezdanijem putem, Jedna vjenost pusta, Mogla bi se opet u poljupcu nai Neka ista usta. Pa ako i dua u tom trenutku Svoje uho napne, Sigurnim e glasom zagluiti razum Sve to slutnja apne;

matoevsko-vidrievska tradicija uzdignuta do razine nesumnjive originalnosti i autentinosti osobnog pjesnikog iskaza naoko jednostavni stihovi...naslijee impresionistiko-simbolike poetike

DRAGUTIN TADIJANOVI...

RANKO MARINKOVI Ruke (zbirka) ANTUN OLJAN Kratki izlet -roman IVAN ARALICA Psi u trgovitu

LUIGI PIRANDELLOBIOGRAFIJA 28.6. 1867. (Sicilija) 10. 12. 1936. (upala plua; Rim) studira knjievnost u Rimu lektor talijanskog jezika ena (poluparalizirana i ivano bolesna) i troje djece (sin u ratnom zarobljenitvu) profesor talijanskog jezika na Pedagokoj akademiji u Rimu pie eseje, poeziju, novele, romane, drame i jednoinke ("Tako je (ako vam se ini)", "Igra uloga"," est lica trai autora", "Henrik IV", "Veeras se improvizira", "Gole maske"...) 1924. postaje lan Faistike stranke 1934. Nobelova nagrada za knjievnost

EST LICA TRAI AUTORA 9.5. 1921. u Rimu premijera (nema ulaenja kroz publiku, tek 1925. Pirandello reira) burna reakcija gledatelja bitke u dvorani, i napad na Pirandella (pogrde i kia kovanica) legenda prva predstava prekinuta radi nezadovoljne publike razorio pojam dramske umjetnosti graanstvu naviknutom na soc. analize naturalistikog teatra i psiholoka istraivanja graanske drame 27.9. 1921. u Milanu odobravanje publike i pozitivne recenzije kritiara izdavaka kua iz Firence objavljuje prvo izdanje drame

inovativni dramaturki postupci odbacivanje ustaljene podjele na inove i prizore najneupitnija konvencija zastor se sputa zabunom, nema funkciju odjeliti stvarnost od iluzije nesigurna granica...BIT razliite stvarnosti, stvarnosne razine uklanja kulise, svjetla, rekvizite kutija pozornice jedini znak prepoznatljivosti kazalita identitet prostora nije izbrisan poljuljan, izmjenjen, okrnjen svjetla se u dvorani gase i onda OK! Redatelji, glumci, likovi na scenu ulaze na ista vrata kao i publika! ETVRTI ZID ne ukida konvencije, nego ih dovodi u pitanje preinakom njihove funkcije relativnost granica svojevrsna invazija iluzija zauzima dio prostora koji pripada zbilji drame unutar drame (3 drame) rasulo nesretne graanske obitelji prikazuje iskljuio kao iskaz njezina odbacivanja meta-razine zbilja, stvarnost (gledatelji i ljudi koji su profesionalno glumci) pirandellova drama "Igra uloga" iluzija zbilje, oponaa stvarno (postavljanje njegove drame i glumci koji glume glumce) odbaeni likovi oponaaju stvarno (graansku dramu) ali su sami po sebi apstraktni kad se popnu na sceni ne mogu s nje otii sve dok ne prikau svoju dramu, stvarnost do kraja (sin usred drame ne moe, a Pastorka na kraju odlazi kroz gledalite) 2 uloge: likovi smiljeni od strane autora i likovi drame traenja novog autora sami svoji redatelji: majka naivni italaki tp, uivljena, gubi pojam stvarnosnih dimenzija otac i pastorka osvijeteni italaki tip svijesni svoje drugaije zbilje KRINKE gr. teatar fiksiraju svakome pojedinano temeljni izraz (definirali bi naglaeno lanim) estetika teorija naizgled fiktivno jedino zbiljsko, nije podlono promjenama, uvijek isto, stvarnije od "stvarnog", fiktivan lik stvarniji od glumaca, publike, naa lica se mijenjaju svakog trenutka ovisno o sugovorniku, uteblju minka jest lice likova fiksirano, uvijek posve isto, nepromjenjivo, neljudsko PARADOKS mi smo ti koji mijenjamo lica, krinke, maske danas vie nismo oni koji smo bili juer, a jo nismo oni koji emo biti sutra; dovoljan je mali vremenski pomak, i ve smo postali "netko drugi"...trenutak nas dijeli ! LICA nemaju vlastito vrijeme, tj. kruno kretanje (Heraklitov obod krunie sa poetkom i krajem) po znanom putu ije toke doivljavaju uvijek kao prvi put (ne glume svoju dramu, ive je)...moda se i mi kruno kreemo, ali ne poznajemo toke koje tvore taj krug zanijekano iskustvo... "uenje na vlastitim pogrekama" robovi svojih lica...totalitarni, cjeloviti

ODBAENOST LICA zaudna samosvijest (najmanje razvijena samosvijest lika) dovoljno je izrei, napisati, pomisliti da bi izreeno, napisano, pomiljeno zaivjelo i postojalo stvarno, a moda ak i stvarnije od stvarnog spoznali zakone postojanja, ali ga ne mogu prekriti

PITANJE frekvencije koje ne ujemo...stvarnosne razine Stvoreni iz nae stvarnosti u svojoj, zato u svojoj ne ive, ve se vraaju ivjeti u nau,a imaju svoju stvarnost samo iz pomisli autora razumljivo je da postaju svijesni (ali zbog Heraklitovog ciklinog kruga i svoje sudbine ne mogu skrenuti s oboda), no zato je razlog njihova dolaska potraga za autorom (ako su nedovreni, oni jesu dovreni jer znaju svoj poetak i kraj, od kuda im pojam o autorovom odbacivanju, oni jesu nenapisani,ali su u toj nedovrenosti, takvi kakvi jesu dovreni) jasno bi bilo da iz svijesnosti dolaze radi promjene, a ne ivljenja, da ele biti osloboeni jer su svijesni, al ako su svijesni onda vie nisu likovi jer likovi uvijek imaju svoju priu i moraju je ivjeti (u svojoj stvarnosti!!!)