Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME 1

[[[[[umari su ve} umorniod restrukturiranja, ia-iako jo{ nije ni po~elo!Brojne rasprave na

svim razinama, sada i na Na-cionalnom odboru koji }e ko-na~no i odlu~ivati o jednoj odpredlo‘enih opcija, pokazujuda su svi shvatili kako se pri-premaju ozbiljne promjene.Tro{i se silna energija, vrijemei novac no tako valjda morabiti kad je rije~ o tako va-‘nom, pa i sudbonosnom pi-tanju. No, istodobno, podu-ze}e (je li to ispravan termin sobzirom da to da su Hrvatske{ume sada trgova~ko dru{tvopa bi se moglo govoriti o tvrtkiili kompaniji!) mora normalnoraditi, svakodnevno funkcioni-rati.

Dovr{eni su poslovi sje~e,obavljeno je po{umljavanje,ovih proljetnih dana po~injuobimni poslovi njege, poseb-no za{tite {uma. Komercijalistimoraju rije{iti problem zalihabukve, a jo{ se ve}im izazo-vom se ~ini uspostavljanje di-jaloga s kupcima koji mjeseci-ma duguju za isporu~enu robui ~ekaju rje{enje »s neba«.Ho}e li se to doga|ati (pona-vljati) i u novim uvjetima kadaHrvatske {ume vi{e nisu javnonego trgova~ko, dakle profit-no dru{tvo koje mora poslova-ti isklju~ivo po zakonima tr-‘i{ta. A to zna~I – plati i vozi!Ne manje va‘no pitanje obudu}im odnosima s kupcima,drvoprera|iva~kim industrija-ma, jest i pitanje formiranjacijena. Dosad su veliki prera-|iva~i bili na neki na~inpovla{teni – imali su i imajuvi{egodi{nje ugovore o isporu-ci drvnih sortimenata po zaga-rantiranim cijenama koje jeodre|ivala dr‘ava. Modernotr‘i{te takvo {to ne poznaje.To je i znak da }e se i uprera|iva~kom sektoru nekestvari morati poslo‘iti kako bise s »preure|enim« {umar-stvom uspostavili novi odnosi.(m)

Promjenepotrebne i u

prera|iva~komsektoru

[TO JE NAPRAVLJENO, [TO SE O^EKUJE

Tri razineorganiziranostinajbolji je izborza hrvatsko{umarstvoTako misle stru~njaci iz irske tvrtke Coillte koji

}e, nakon {to se odabere jedna od opcija,pristupiti detaljnoj sistematizaciji,dativremenske okvire i tro{kove procesa

ru za restrukturiranje, 17.travnja, gdjeje izre~eno jo{ niz primjedbi koje }ebiti obra|ene za novi sastanak krajemtravnja. Ponovno ‘elim naglasiti da}emo predlo‘iti scenarij za koji misli-mo da je najbolji, ali odabir opcijeisklju~ivo je na hrvatskim stru~nja-cima. Na{ prijedlog temelji se na so-cijalnim potrebama, financijskim za-htjevima i politi~kim prilikama u zem-lji. Kad se Nacionalni odbor jednomizjasni za opciju, izradit }emo plandaljnje akcije, vremenske okvire, tro-{kove…

• Ljude, razumljivo, najvi{e zanimapitanje vi{ka radnika.

– Po izboru opcije, na{ daljnji raddakako uklju~uje i detaljnu sistemati-zaciju radnih mjesta. Na razini politikepoduze}a zauzeta je strategija da se

restrukturiranje

Pi{e:MiroslavMrkobrad

Foto:M.Mrkobrad

svibanj

Frank BlackJohn Gilliland

JJJJJohn Gilliland, voditelj Coilltetima za izradu studije restruktu-riranja Hrvatskih {uma i FrankBlack, stru~njak odgovoran zaljudske resurse, u kra}em razgovorupoja{njavaju {to je dosad u~injeno i{to }e se dalje doga|ati.

Gilliland:– Otkako smo posljednji put razgo-

varali prije otprilike tri mjeseca,u~injen je velik napredak. Izra|en jenacrt Me|uizvje{taja koji je izazvaomnoge reakcije. Ljudi su kona~noshvatili da su promjene neizbje‘ne ipuno su se vi{e zainteresirali za pro-ces. Nakon vi{e sastanaka i razgovorarazrije{ena su mnoga konkretna pi-tanja koja su postavile zainteresiranestrane. Taj Me|uizvje{taj bio je osno-va za raspravu na Nacionalnom odbo-

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME2

zadr‘e {umski radnici, uz dodatnoobu~avanje za eventualno pokretanjeprivatne inicijative za obavljanje poslo-va koji su u {umarstvu nu‘ni. Za admi-nistrativno tehni~ko osoblje pre-dlo‘eno je da se sva radna mjesta, nasvim razinama po~ev od direkcije panani‘e, stave na interni natje~aj kakobi se popunili ljudima za koje se mislida }e stru~no odgovarati i mo}i oba-vljati poslove.

Frank Black:– To~no je da }e se mjesta u novoj

strukturi po~eti popunjavati odmah.Tu su va‘ne dvije stvari. Prvo, popunitiih najboljim kadrovima, i drugo, pre-poznati one koji bi pre{li u privatnisektor. U sklopu zavr{nog izvje{tajapripremamo detaljan plan podr{keonima koji bi se prebacili u privatnikea svrha tog programa jest da Hrvatske{ume u~ine {to je god mogu}e kakobi pomogli tim ljudima. Mi }emo pre-dlo‘iti imenovanje rukovoditelja lju-dskih resursa, {to je nu‘no kako bi semogao usredoto~iti na taj posao, a onbi trebao osnovati svoj tim u kome bibili rukovoditelji novih poslova,uslu‘ne i proizvodne podjedinice. Urazgovoru s radnicima identificirat }ese znanje i sposobnosti te mogu}nostza alternativna zaposlenja. Poduze}e}e izraditi svobuhvatan programobuke koji }e sadr‘avati zajedni~keelemente, npr. poznavanje knjigovod-

ZNANOST I PRAKSA _ZNANSTVENI SKUP OPOTRAJNOMGOSPODARENJU

UUUUUpotrajnom gospodarenju hr-vatskim {umama suradnjaznanosti i {umarske prakseima dugu i bogatu tradiciju.Dosada{nji rezultati istra‘ivanja izajedni~ke suradnje u razdoblju od1996. do 2000. godine poglavitoslu‘e unaprje|enju na{e {umarskeprakse, znanosti, odgoja stru~nih iznanstvenih kadrova te o~uvanju ,za{titi, stabilnosti, prirodnosti i biolo-{koj raznolikosti {uma u Hrvatskoj.Zajedni~ka suradnja i primjena rezul-tata istra‘ivanja dobra su podloga zarje{avanje mnogih izazova na po~etku21. stolje}a, nagla{eno je to na znan-stvenom skupu pod nazivom “Zna-nost u potrajnom gospodarenju hrvat-

skim {umama”, odr‘anom 10. i 11.travnja na [umarskom fakultetu.

Potrajno gospodarenjeu kvalitetnimprirodnim {umama

Skup su priredili, pod pokrovitelj-stvom »Hrvatskih {uma«, [umarskifakultet i [umarski institut Jastrebar-sko. Obra}aju}i se prigodnim rije~ima,doministar {umarstva @eljko Renduli}je istaknuo sve ve}u potrebu prisutno-sti znanosti u {umarskoj operativi,koja }e biti sve izra‘enija. U toj sura-dnji sa [umarskim fakultetom i Insti-tutom s terena }e morati dolaziti ini-cijative radi rje{avanja problema ipobolj{anja proizvodnje. Direktor Hr-vatskih {uma @eljko Ledinski je kazaokako se u novoformiranom trgo-va~kom dru{tvu, koje }e podr‘avati

Doministar{umarstva@eljkoRenduli}

Zajedni~ka suradnja{umarske znanosti iprakse u potrajnom

gospodarenjuhrvatskim {umamadobra su podloga zarje{avanje mnogihizazova na po~etku

21. stolje}a

Na{ prijedlogtemelji se nasocijalnimpotrebama,financijskimzahtjevima ipoliti~kimprilikama uzemlji. Kad seNacionalniodbor jednomizjasni zaopciju, mi }emoizraditi plandaljnje akcije,vremenskeokvire,tro{kove…

stva, ra~unala, organizacije rada. Tajproces, pretpostavljamo, trajat }e 2–4godine. Bitno je da Hrvatske {umeu~ine sve kako bi se ljudima omo-gu}ilo da rade.

• Prilikom predstavljanja Me|u-izvje{taja, govorili ste o opciji pozna-toj kao varijanta “A”.

Gilland:– Mi mislimo a i op}i je konsenzus

da je ta varijanta, koja zna~i za-dr‘avanje tri razine organizacije,najbolji izbor za hrvatsko {umarstvo.Neki misle da se time zapravo punone mijenja, no oni bi sada bili u bitnodruk~ijim me|usobnim odnosima i sdruk~ijim obvezama. Zada}a direkcijebi bila vo|enje strategije i politike{umarstva, uprave bi koodinirale po-sao a {umarije se bavile gospoda-renjem.

• Ho}e li na taj na~in biti postignu-ta decentralizacija u {umarstvu o kojojse govorilo od po~etka?

– [umarije bi u novoj organiza-cijskoj strukturi trebale imati puno vi{eodgovornosti i mogu}nosti kontrolesvega {to se doga|a.

• Sporno je i pitanje kapitala novo-ga trgova~koga dru{tva i o tome je uraspravama posebno bilo dosta“`u~i”?

– Mi }emo preporu~iti vlasniku dase utvrde to~ni odnosi kojima }e Hr-vatskim {umama delegirati odre|eneovlasti upravljanja {umama i {umskimzemlji{tem. Zemlji{te je iznimnova‘na imovina i ako se Hrvatskim{umama ne pru‘i mogu}nost razvojatoga kapitala, gube i Hrvatske {ume idr‘ava kao vlasnik. Predlo‘it }emo daosnova za pregovore bude model pokome su organizirane Austrijske dr‘av-ne {ume gdje se dobit od razvojazemlji{nog kapitala dijeli pola-pola.

Zemlji{te jeiznimno va‘naimovina iukoliko seHrvatskim{umama nepru‘i mogu}nostrazvoja togakapitala, gube iHrvatske {ume idr‘ava kaovlasnik.

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME 3

zajedni~ke znanstvene projekte, moraraditi profitabilnije. No profit nijeosnovni cilj, ve} je to potrajno gospo-darenje na{im {umama za budu}a po-koljenja. Prigodnim rije~ima nazo~ni-ma se obratio i dekan [umarskogafakulteta prof. dr. sc. Ivica Grbac.Isti~u}i zna~aj potrajnoga gospoda-renja , koje je po~elo jo{ polovicom18. stolje}a kao specifi~nost {umar-stva Hrvatske, a koje i danas traje,prof. dr. sc. Slavko Mati} naglasio jeda je {umarstvo ekolo{ka i ekonomskapodloga svakoga dru{tva.

– Potrajnost treba biti moto za kojise {umari moraju izboriti radi odr‘a-vanja razine {umskih povr{ina. Nesmijemo dozvoliti da Hrvatska ostanebez svojih kvalitetnih prirodnih {uma,po kojima smo jedinstveni u svijetu i

koje ne tra‘e dr‘avna ulaganja. Obja-vljena knjiga s radovima doprinos jecijele struke. Svi smo dali svoj prilog, anijedna struka ne mo‘e se pohvalititakvom dobrom suradnjom znanosti iprakse kao {umarska struka. Rezultattoga je ~itav niz znanstvenih radova,priznatih u nas i u svijetu – zaklju~ioje profesor Mati}.

Doprinos unaprje|enju{umarske struke

Dr. sc. Joso Gra~an podsjetio jenazo~ne na 1963. godinu, kadazapo~inje organizirano predlaganje,utvr|ivanje, izrada i financiranje pro-grama znanstvenih istra‘ivanja na po-ticaj [umarskog fakulteta, Instituta za{umarska istra‘ivanja u Zagrebu, Insti-tuta za ~etinja~e u Jastrebarskom,Zavoda za kontrolu {umskoga sjeme-na u Rijeci i Poslovnog udru‘enja

Ne smijemo dozvoliti da Hrvatska ostanebez svojih kvalitetnih prirodnih {uma pokojima smo jedinstveni u svijetu– istaknuo je prof.dr.sc. Slavko Mati}.

{umskoprivrednih organizacija u Za-grebu. Financiranje znanstvenih istra-‘ivanja nastavili su Op}e udru‘enje{umarstva i prerade drva Hrvatske iposlovna zajednica »Exportdrvo«, a od1991. zadr‘ale su ga i »Hrvatske{ume”«. Govore}i o objavljenoj znan-stvenoj knjizi, Gra~an je naglasio kakoje ona zavr{ni izvje{taj o rezultatimaistra‘ivanja od 1996. do 2000. godi-ne, s vi{e od 400 objavljenih znanstve-nih i stru~nih radova u doma}im i ino-zemnim ~asopisima, zbornicima, knji-gama i drugim publikacijama. Radoviiz 29 razli~itih grana istra‘ivanja velikasu vrijednost i doprinos unaprje|enju{umarske struke u Hrvatskoj, a posvojoj strukturi prete‘ito spadaju uznanstveno podru~je biotehni~kihznanosti. U knjizi je 68 znanstvenika,istra‘iva~a i suradnika [umarskogafakulteta, [umarskog instituta Jastre-barsko i splitskoga Zavoda za {umar-stvo Instituta za jadranske kulture imelioraciju kr{a objavljeno 64 rada.Znanstvenici, istra‘iva~i i stru~ni sura-dnici iz {umarske prakse izradili su iobjavili dosad ve}i broj znanstvenihknjiga i monografija, me|u kojima tre-ba izdvojiti: Hrast lu‘njak u Hrvatskoj(1996.), Silvae Nostrae Croatiae

DirektorHrvatskih{uma@eljkoLedinski

Pi{e:IvicaTomi}

Foto:I.Tomi}

Moderatori znanstvenoga skupa(slijeva): dr.sc. Joso Gra~an,prof. dr. sc. Slavko Mati} iprof. dr. sc. Ante P.B. Krpan

(1996.), Slavonski hrastici (1996.),Obi~na jela u Hrvatskoj (2001.), azapo~eti su radovi na izradi monogra-fije o obi~noj bukvi u Hrvatskoj.

Dva projekta i osampotprojekataznanstvenogistra‘ivanja

O dvama znanstvenim projektima uspomenutom petogodi{njem razdo-

Po svojim prirodnim{umama jedinstveniPo svojim prirodnim

smo u svijetusmo u svijetu{umama jedinstveni

gospodarstvo

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME4

Prigodno objavljena knjiga obuhva}a64 rada prezentirana na skupu, od 68znanstvenika, istra‘iva~a i suradnika[umarskoga fakulteta, [umarskoginstituta Jastrebarsko i splitskogaZavoda za {umarstvo Instituta zajadranske kulture i melioracije kr{a.

blju, u koje je biouklju~en velik brojstru~njaka iz {umarskeprakse i studenata {u-marstva, govorio je prof.dr. sc. Ante P. B. Krpan.Prvi projekt obuhva}a»Za{titu i unaprje|enjeproizvodnje biomase ucilju podr‘avanja vi{e-strukih uloga i funkcija{uma«, a sastavljen je od~etiriju potprojekata. Prvipotprojekt ima naslov»Osiguranje obnove kaomjere stabilnosti i potraj-ne proizvodnje fitomaseu prirodnim {umskimekosustavima«, drugi je»Podr‘avanje u~inkovi-toga pove}anja {umskihpovr{ina«, tre}i »Izlo‘e-nost {uma {tetnim utje-cajima i pove}anje njiho-

bitaka uzrokovanih utjecajem {tetnih~initelja« i »Uspostavljanje sustavaekonomike poslovanja«. Profesor Kr-pan je kazao da je rad u sklopu nave-denih projekata stalan oblik obrazo-vanja na{ih {umara, zahvaliv{i se Hrva-tskim {umama i suradnicima s terena,jer bez njihove pomo}i rezultati istra-‘ivanja se ne bi mogli predstavitidoma}oj i inozemnoj javnosti. Osvr-nuo se na organizirano odr‘avanjevi{e me|unarodnih i doma}ih skupo-va, od kojih valja izdvojiti: »Iskrsli pro-blemi iskori{tavanja {uma i promjenatehnologija na kraju stolje}a« (Opatija,1999.), »Mehaniziranje {umskoga ra-da« (Delnice-Senj, 1999.), »Vrhunske

i dr.), HAZU-om, Akademijom {umar-skih znanosti i me|unarodnim nevladi-nim udrugama (FAO, IUFRO i dr). Po-sebno je istaknuta uspje{na suradnjaMinistarstva poljoprivrede i {umarstva,”Hrvatskih {uma”, Hrvatskoga {umar-skog dru{tva, Akademije {umarskeznanosti, [umarskoga fakulteta,[umarskog instituta Jastrebarsko.

U stru~nom dijelu znanstvenogaskupa predstavljena su 64 rada od 68znanstvenika iz ovih istra‘iva~kih gra-na: {umarske genetike i oplemenji-vanja {umskoga drve}a, dendrologije,{umarske pedologije, fitocenologije,{umarske entomologije, {umarske fito-patologije, za{tite {uma, ekologije,

ve za{tite«, a naziv ~etvrtoga pot-projekta je »Osiguranje odr‘ivog asor-timana proizvodnje i uporabe prirod-nih sastojina po ekolo{ko-gospodar-skim tipovima {uma«. Drugi projekt ta-ko|er je sastavljen od ~etiriju pot-projekata: »Iskori{tavanje biomase«,»Razvoj i kori{tenje ekolo{ki prihvatlji-vih tehnika i tehnologija rada«, »Vred-novanje kapitalnih dobara {uma i gu-

Sudionici skupa na [umarskom fakultetu u Zagrebu

uzgajanja prirodnih {uma, {umskogasjemenarstva i rasadni~arstva, {um-skih kultura i planata‘a, dendrome-trije, ure|ivanja {uma, tipologije,daljinskih istra‘ivanja u {umarstvu, lo-vstva, za{tite prirode, {umskih melio-racija, {tetnoga djelovanja polutanatana {ume, dijagnoze i prognoze opojavi {tetnika i bolesti, doznake,sje~e i izrade, transporta {umskih sor-timenata, izgradnje i odr‘avanja pro-metnica, {umarske ekonomike, plani-ranja pokusa, statisti~ke obrademodeliranja,ra~unarstva i urbanoga{umarstva.

tehnologije u uporabi {uma« (Zagreb,2000.), »13. me|unarodni interkalibra-cijski te~aj za mediteranske {ume«(Crikvenica, 2000.), »Vrhunske tehno-logije pridobivanja drva« (Zagreb,2001.) i drugi.

Radovi iz 29istra‘iva~kih grana

Na skupu je re~eno da je nasta-vljena suradnja s doma}im i inozem-nim ustanovama (fakultetima i instituti-ma), dru{tvima (Hrvatskim {umarskimdru{tvom, Hrvatskim ekolo{kim dru-{tvom, Hrvatskim biolo{kim dru{tvom

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME 5

za{tita {uma

Pi{e:IvicaTomi}

Foto:I.Tomi}

Uz razra|en sustav nagra|ivanjaUz razra|en sustav nagra|ivanjaUz razra|en sustav nagra|ivanjaUz razra|en sustav nagra|ivanjaUz razra|en sustav nagra|ivanjaopaopaopaopaopa‘a~a, djelatnici Hrvatskih {uma‘a~a, djelatnici Hrvatskih {uma‘a~a, djelatnici Hrvatskih {uma‘a~a, djelatnici Hrvatskih {uma‘a~a, djelatnici Hrvatskih {uma

trebali bi biti u~inktrebali bi biti u~inktrebali bi biti u~inktrebali bi biti u~inktrebali bi biti u~inkovitiji u otkrivanjuovitiji u otkrivanjuovitiji u otkrivanjuovitiji u otkrivanjuovitiji u otkrivanjupopopopopo‘ara, a novim Pravilnik‘ara, a novim Pravilnik‘ara, a novim Pravilnik‘ara, a novim Pravilnik‘ara, a novim Pravilnikom o za{titiom o za{titiom o za{titiom o za{titiom o za{titi

{uma od po{uma od po{uma od po{uma od po{uma od po‘ara kvalitetnije }e biti rije{en‘ara kvalitetnije }e biti rije{en‘ara kvalitetnije }e biti rije{en‘ara kvalitetnije }e biti rije{en‘ara kvalitetnije }e biti rije{enproblem protupoproblem protupoproblem protupoproblem protupoproblem protupo‘arne za{tite‘arne za{tite‘arne za{tite‘arne za{tite‘arne za{tite

Sa skupaza{titara{umau H[D-u

TTTTTijekom pro{le godine od 299{umskih po‘ara na povr{ini16.169 ha najve}i broj (208 ili70 %) prouzro~ili su nepoznatipo~initelji. Najvi{e po‘ara bilo je nakr{u (263), na podru~ju Splitsko-dal-matinske ‘upanije (79), a najve}a ob-gorjela povr{ina (7088 ha) evidentira-na je na [ibensko-kninskoj ‘upaniji.Privatne {ume i poljoprivredno zem-lji{te i dalje su najobuhva}eniji po‘ari-ma (163 ili 55%), a na povr{inama udr‘avnom vlasni{tvu nastalo je 136po‘ara ili 45%, re~eno je potkrajo‘ujka na sastanku stru~nih suradnikaza za{titu {uma H[-a, na kojemu subili nazo~ni predstavnici Ministarstvapoljoprivrede i {umarstva, Dr‘avnoginspektorata, [umarskog fakulteta,[umarskog instituta Jastrebarsko i Za-voda za za{titu bilja u {umarstvu ipoljoprivredi Republike Hrvatske.

Pove}ati u~inkovitostu otkrivanjupo~initelja

Izvje{tavaju}i o po‘arima u pro{lojgodini, dipl. ing. Terezija Bo{njak izDirekcije Hrvatskih {uma navela jepodatak da se od 635.198 ha {umana kr{u u prvom i drugom stupnjuopasnosti od po‘ara nalazi 25 %{uma ili 158.725 ha. Od ukupno ob-gorjele povr{ine, gledaju}i prema vrstivegetacije, ostalih {umskih i poljopri-vrednih povr{ina obgorjelo je 54 %,ostalih {uma ({ikara, makija, garig) 24%, visokih {uma 16 % te srednjih iniskih {uma 5,5%. Po jednome po‘aruopo‘areno je 54,08 ha. Na podru~jusplitske Uprave {uma opo‘areno je14.612 ha ili 71 ha po jednompo‘aru, a gospi}ka uprava sa 9po‘ara i opo‘arenih 1132 ha ima ~ak

Od ukupnoobgorjele povr{ine(16.169 ha), ostalih{umskih ipoljoprivrednihpovr{ina obgorjeloje 54 %, ostalih{uma ({ikare,makije, garizi)24 %, visokih {uma16 % te srednjih iniskih {uma 5,5%.Najvi{e po‘araevidentirano je ukolovozu (166),nedjelja je bilanaju~estaliji dan(59), a najve}i brojpo‘ara dogodio seizme|u 14 i 15 sati.

Posljedice po‘ara dugotrajne su inesagledive

Nepoznatipo~initeljiprouzro~ili70 posto po`ara!

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME6

126 ha po jednome po‘aru(!). Najvi{epo‘ara (166 ili 56%) evidentirano je ukolovozu, a ako se promatra dinamikapo danima, najvi{e ih se dogodilonedjeljom (59), a najmanje petkom(27). Najve}i intenzitet nastajanjapo‘ara je od 9–20 sati (253 po‘ara ili85 %), a najve}i broj po‘ara zbio se uvremenu izme|u 14 i 15 sati (68).Najvi{e je bilo prizemnih po‘ara(199ili 67 %), koji su obuhvatili povr{inuod 7886 ha. Dojavna je slu‘ba H[-adojavila 51% po‘ara (153), a 38 %gra|ani. Istaknuto je kako ve}u pozor-nost treba usmjeriti na opa‘a~ko-doja-vnu slu‘bu i protupo‘arnu promid‘buputem sredstava javnoga priop}avanjate a‘urirati i provoditi ovogodi{nje pla-nove protupo‘arne za{tite.

Tijekom rasprave je ocijenjeno dabi djelatnici Hrvatskih {uma morali bitiu~inkovitiji u otkrivanju po~initeljapo‘ara. Trebalo bi u tu svrhu razraditisustav nagra|ivanja opa‘a~a. Zadu-‘enim osobama treba osigurati kori{-tenje mobitela i automobila za dojav-ljivanje i nadzor provo|enja protu-po‘arnih planova te ponovno imeno-vati osobu za izradu protupo‘arnihplakata, koji }e biti postavljeni na pro-mid‘benim panoima. Dipl. ing. IvanI{tok iz Ministarstva poljoprivrede i{umarstva istaknuo je kako }e novimPravilnikom o za{titi {uma od po‘arakvalitetnije biti rije{en problem protu-po‘arne za{tite, a odgovornost }e bitipodijeljena izme|u {umara, lokalneuprave i samouprave, Hrvatskih cestai drugih institucija. Tuma~enje razvr-stavanja {umskoga zemlji{ta po napu-

U cilju {to u~inkovitijeg pra}enja isuzbijanja potkornjaka i drugih{tetnika treba koristiti suvremenijemetode (primjena feromona).Smrekove sastojine izvan njihovaprirodnog areala nu‘no jekonverzijom zamijeniti autohtonimvrstama drve}a, uz izmjene uOsnovama gospodarenja. Globalneklimatske promjene vjerojatno }epogor{ati uvjete za uspijevanjesmreke u Hrvatskoj, a su{enje }e seintenzivirati.

tku Mjerila za procjenu ugro‘enosti{uma od po‘ara naknadno }e dati mr.sc. Petar Jurjevi} i dipl. ing. Ivan I{tok.

Zna~ajne {tete odmraza

Bilo je rije~i o izvje{taju Dijagnoz-no-prognozne slu‘be, koji mora biti

vjerodostojniji i precizniji, te o rezulta-tima analize uzoraka gran~ica za2001. Godinu (mr. sc. Boris Liovi},dipl. ing. Dinka Mato{evi}, mr. sc.Sanja Novak-Agbaba). Stru~njaci[umarskog instituta Jastrebarsko do-punit }e izvje{taj, umjesto opisivanjatablica, komentarima o najzna~ajnijim{teto~inama i za{titnim mjerama. In-tenzitet napada i {tete od najzna~aj-nijih bolesti i {tetnika bit }e prikazanina slijepoj karti Hrvatske. Mr. sc. BorisLiovi} iz [umarskog instituta Jastrebar-sko podsjetio je sudionike skupa napromjenjivost klimatskih uvjeta za-dnjih godina, posebice na pro{lu, izni-mno su{nu i toplu godinu. Posljedicatoga je pove}an intenzitet pojedinih{tetnika i bolesti te su{enje stabala.Primjerice, planika i lemprika, koje suina~e otporne, bile su u priobaljuizlo‘ene su{enju. Zna~ajne {tete odabioti~kih ~initelja pro{le godinena~inio je mraz na kojega ne mo‘emodjelovati. No od mraza je bilo i koristijer je uni{tio neke {umske {tetnike.Govore}i o uporabi pesticida u {umar-stvu, Liovi} je istaknuo kako bi novimZakonom o za{titi prirode trebala bitizabranjena uporaba kemijskih prepa-rata, pa ~ak i biolo{kih sredstava, jer

Pravovremenoj procjeni o{te}enosti kro{anja isuzbijanju {tetnika pridaje se velika pa‘nja – spro{logodi{njeg interkalibracijskog te~aja

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME 7

[umarstvo }e se u budu}nostimorati usmjeriti na mehani~kemetode za{tite, odavno poznate{umarskoj praksi, {to je u skladu snovim Zakonom o za{titi prirode.

Premda bi novim Zakonom oza{titi prirode trebala bitizabranjena uporaba pesticida u{umarstvu, primjena kemijskihza{titnih sredstava bit }edozvoljena u iznimnim uvjetima.

pesticidi uni{tavaju i neke insekte kori-sne za {umsku cenozu. Biolo{ki prepa-rati, iako i do pet puta skuplji od sin-tetskih piretroida, ipak su puno bolji iu kona~nici jeftiniji. Treba obratiti po-zornost na za{titu od glodavaca,uni{tavanjem kojih poma‘emo pojedi-nim {tetnicima u {umi. Budu}nostza{tite {uma je u prihva}anju novihmetoda.

Nove metode u za{titi{uma

Prof. dr. sc. Milan Glava{ kriti~ki seosvrnuo na dosada{nje pra}enje zara-ze gubarom, koje je zastarjelo te

ubudu}e treba biti u sklopu Dijagnoz-no-prognozne slu‘be, bez posebnogizvje{tavanja. U vezi s tim, dr. sc.Boris Hra{ovec zala‘e se za uvo|enjenove metode odre|ivanja populacijegubara putem feromona (seksualniatraktanti), koja bi olak{ala rad na te-renu, nagla{avaju}i kako gubar po-sljednih dvadest godina nema tolikuva‘nost me|u {umskim {tetnicima.Znanstveno je dokazano da protivpotkornjaka valja koristiti Teysohnoveklopke koje su u~inkovitije od Bakke-ovih U skladu s novim Zakonom oza{titi prirode {umarstvo }e se ubudu}nosti morati usmjeriti namehani~ke metode za{tite koje suoperativi odavno znane. Dipl. ing.Tomislav Star~evi} iz Direkcije H[-anaglasio je kako moramo biti aktivniza{titari, a ne samo evidenti~ari. Tek-stualni dio pojedinih izvje{taja ~esto jenesuvisao, podaci iz Uprava {umaneistiniti, a pojedini slu~ajevi su{enja{uma se ne evidentiraju. Novimetodolo{ki i vjerodostojniji pristupdat }e podatke koji }e upozoravati naoperativne aktivnosti.

Konverzija smrekovihsastojina

Nagla{en je problem su{enjasmreke i pra}enja potkornjaka. U cilju{to u~inkovitijeg suzbijanja ovih {tet-nika, istaknuto je, treba koristiti suvre-menije metode (primjena feromona).U dogovoru sa [umarskim fakultetomi Institutom, Hrvatske {ume morajupoduzimati materijalne, organizacijskei druge mjere. Bakkeove klopke po-stupno }e se zamjenjivati drugimklopkama, posebice Theysonovim.Smrekove sastojine izvan njihovogaprirodnog areala nu‘no je konver-zijom zamijeniti autohtonim vrstamadrve}a. To je uz izmjene u Osnovamagospodarenja i provo|enje {umskoga

reda jedan od temelja zdrave {ume.Tu ~etinja~u ne treba forsirati napodru~jima na kojima nije udoma-}ena. U kolovozu i rujnu potrebno jepregledati stanje smrekovih sastojina iutvrditi stupanj napadnutosti i o{te-}enosti te predlo‘iti odgovaraju}e uz-gojne radove. U protivnom, smrekiprijeti uni{tenje. Najve}i problem susmrekove sastojine u Gorskom kotaru,gdje je smreka u prirodnom arealu.Globalne klimatske promjene, s ve-}om koli~inom oborina, vjerojatno }epogor{ati uvjete za uspijevanje smre-ke u Hrvatskoj, a su{enje }e se i daljeintenzivirati, {to je zna~ajan razlog zaprovo|enje konverzija.

Rezultati analize grana dostavljenihu jastrebarski [umarski institut pokaza-li su da najvi{e {tetnika ima na pod-ru~ju na{i~ke, novogradi{ke i zagre-ba~ke Uprave {uma, a zaraza od mra-zovca ustanovljena je u sastojinamavinkova~ke, osje~ke, na{i~ke i zagre-ba~ke uprave. Istaknuto je kako u ciljuutvr|ivanja kona~nih povr{ina za suz-bijanje {tetnika treba {to ranije posta-viti i svakodnevno pratiti kontrolneplo~e u sastojinama u kojima je nauzorcima grana utvr|ena ve}a prisut-nost {tetnika, posebice u sastojinamakoje ukazuju na zarazu.

Uporaba pesticida uiznimnim uvjetima

Premda bi novim Zakonom o za{titiprirode trebala biti zabranjena upora-ba pesticida u {umarstvu, primjenakemijskih za{titnih sredstava bit }edozvoljena u iznimnim uvjetima, pri-mjerice u uvjetima velikih gospodar-skih {teta. Potrebno je istaknuti kakose u {umarstvu za razliku od poljopri-vrede pesticidi upotrebljavaju, uva‘a-vaju}i ekologiju, u malim koli~inama.Osvrnuv{i se na nedavni seminar bilj-ne za{tite u Opatiji, prof. dr. sc. MilanGlava{ naglasio je kako je po brojunazo~nih {umara i aktivnosti stru~-njaka s terena ova godina bila prije-lomna. Tako bi se trebalo nastaviti i nasljede}im seminarima. Prof. Glava{upozorio je i na ~injenicu da se ove{kolske godine nitko od {umara nijeupisao na poslijediplomski studij izZa{tite {uma. Na sastanku je zak-lju~eno da dobavlja~e za za{titu biljatreba ugovorno obvezati na preuzi-manje ambala‘e s pojedinih Uprava{uma.

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME8

po`ari

STRANA ISKUSTVA

Veliki po`ariu Australiji

NNNNNew South Wales (Novi Ju‘niWales), ima povr{inu od81.000.000 ha, od ~ega jepod {umom 16.000.000 ha.Dr‘ava je podijeljena u 142 okruga.Vatrogasci su organizirani u 2.400 vat-rogasnih jedinica te okupljaju oko70.000 dobrovoljnih vatrogasaca, istak-nuo je na po~etku gospodin R. Smith.

Tro{kovi za slu‘bu vatrogastva izno-se godi{nje oko 1.200 000 000 AUD.

Po‘ari su se odvijali u tri faze. Uprvoj, od listopada do studenoga2001. godine, uzroci su bili udar gro-ma i namjerno podmetanje po‘ara.Najve}i po‘ari javili su se oko gradovauz obalu i trajali su dvanaest dana.

Druga faza je po~ela 3. prosinca itrajala je dvadesetjedan dan. Uzrokpo‘ara bio je opet udar groma te jakeoluje koje su pomogle {irenju po‘ara,koji je za sobom ostavio velike {tete u5 okruga.

Posljednji po~inje 24. prosinca. Jo{uvijek nisu bili potpuno uga{eni ni ra-niji po‘ari, temperatura zraka bila je

Pro{le godine australsku dr`avu Novi Ju`ni Waleszahvatio je katastrofalni po‘ar u kome je gorjelo733 tisu}e hektara {uma i {umskog zemlji{ta. Poizgorjeloj povr{ini to je tre}i po veli~ini po`ar u

povijesti ove dr`ave. Pobli`e je o uzrocima, ga{enjui posljedicama ove elementarne katastrofe,hrvatskim vatrogascima i svima koji su bili

uklju~eni u protupo`arnu preventivu, krajemo`ujka predavanje odr`ao Ross Smith iz Australije.

Broj ‘rtava Povr{ina (ha) Izgorjeli objekti

1968. 14 2 500 000 170

1994. 4 800 000 205

2001. 0 733 000 109

Napisale:Terezija

Bo{njak,dipl. ing.

{um.Gabrijela

Seletkovi},dipl. ing.

{um.

Cijelo vrijemetrajanja po‘arabio je prisutannepovoljan vjetarkoji je bio najja~ina Badnjak iBo‘i}. U timpo‘arima, ukrugu od 4.200km, izgorjelo je733.000 hapovr{ine, 109ku}a, 19poslovnihprostora, 433pomo}ne zgrade(gara‘e i dvori{nezgrade), 222vozila ili ~amca ioko 7000 grlastoke.

oko 45°C, relativna vla‘nost zrakapala je ispod 10 %, sjeverozapadnivjetar puhao je brzinom od 60 – 90km/h. Pored takvih uvjeta idealnih zanastanak i {irenje po‘ara, jedan od

od 4.200 km, izgorjelo je 733.000 hapovr{ine, 109 ku}a, 19 poslovnih pro-stora, 433 pomo}ne zgrade (gara‘e idvori{ne zgrade), 222 vozila ili ~amcai vi{e od 7000 grla stoke.

Ga{enje po‘ara okon~ano je ki{om.Tro{kovi ga{enja tako velikih po‘araiznosili su 70.000,000 AUD, a pritomnije izgubljen niti jedan ‘ivot, dok jeozlje|enih bilo vrlo malo. Sudjelovaloje 43.000 gasitelja iz Novog Ju‘nogWalesa i oko 5.000 iz ostalih dr‘avaAustralije. Me|u gasiteljima u velikompostotku sudjelovale su i ‘ene.

U Novom Ju‘nom Walesu veliki po-‘ari bili su 1924., 1968., 1994. i 2001.

uzroka po‘ara u ovoj tre}oj fazi bio jei namjerno podmetanje po‘ara. Poli-cija Novog Ju‘nog Walesa uhitila je40 osoba osumnji~enih za podme-tanje po‘ara, 28 osoba su bili ma-loljetnici, a {estero su bile du{evnobolesne osobe. Ovaj posljednji po‘arpotrajao je dvadesettri dana. Elemen-tarna nepogoda uzrokovana najve}impo‘arima u povijesti Australije prog-la{ena je u 26 okruga. Cijelo vrijemetrajanja po‘ara prisutan je bio nepo-voljan vjetar koji je bio najja~i na Ba-dnjak i Bo‘i}. U tim po‘arima, u krugu

Uvidjev{i nedostatke u organiziranjuvatrogastva u velikom po‘aru iz 1968.godine u kojem je izgorjelo 2.500 000ha povr{ine i smrtno stradalo 14 ljudi,pristupilo se boljoj organizaciji vatro-gastva ~iji rezultati su vidljivi u posljed-nja dva velika po‘ara, a osobito u po-‘aru u 2001. godini u kojem je u dvo-struko duljem vremenskom razdobljutrajanja po‘ara izgorjela znatno manjapovr{ina (733.000 ha), bez ijedne lju-dske ‘rtve te sa vrlo malim brojempovrije|enih.

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME 9

Pasti od starosti,ili od ljudske ruke

ZA[TITA STARIH STABALA/BUDU]NOST JEDNOG HRASTA U OSIJEKU

OOOOOsim starih kestenova, koji suuglavnom posje~eni zbograzli~itih poduzetni~ko-gra|e-vinskih razloga, u gradu Osi-jeku postoje i druga stara stabla kojazavre|uju pozornost @upanije i Gra-da. Tako na uglu [kolske i Jegeroveulice raste stari hrast i uz njega ve}azelena stabla {to upozorava na po-

U ozra~ju poduzetni~ko profitabilnihposlova sa gra|evinskim zemlji{tem,zelenim povr{inama, nezvani~nimparkovima i sli~no, ni{ta nije dovoljnozakonski za{ti}eno da se ne bi moglopreorati, izravnati, sru{iti, posje}i i ukloniti

ekologija

Lu‘njak u biv{em Generalskom vrtu

Pi{e:mr.DarkoGetz

Foto:mr.D. Getz

vijesni zna~aj gradskog kvar-ta i status hrasta lu‘njaka kojibi trebao biti za{ti}en zako-nom.

Budu}i da se radi o osobi-to zna~ajnoj vrsti stabla koji,u neku ruku, simboli~no za-stupa Slavoniju, podsjetili bi-smo na njegov gospodarstve-ni i kulturno-povijesni zna~aj.

Hrast lu‘njak– veli~anstvenolistopadno drvo

Po Paoli Lanzari i MarielliPizzeti, hrast lu‘njak je veli-~anstveno listopadno stablo,~esto velike nepravilne kro{-nje. Pripadnik je porodicebukvi (Fagaceae), u kojoj sejo{ nalazi i rod pitomih keste-nova (Castanea). U opisi-vanju hrasta lu‘njaka, latinskiQuercus robur L. 1758. (a poEhrhartu Q. pedunculata),posebno se isti~e njegova vi-sina, debljina i starost. Ve}inaautora navode podatak da jestablo vrlo rasprostranjenopo europskome kontinentu idijelovima Male Azije. Nala-zimo ga od Atlantskoga oce-ana do Urala, Kavkaza i Ka-spijskoga jezera. Na sjeverugranica areala pru‘a se do [kotske,Skandinavije, a na jugu sve do Afrike.U zapadnoj i isto~noj Europi ide viso-ko u planine sve do 1200 metara na-dmorske visine (Pireneji, Alpe i Ape-nini). U nas su glasovite {ume uporije~ju rijeke Save od Siska do Ze-muna na povr{ini od oko 130 tisu}ahektara. Po hrastovini je poznatospa~vansko-bosutsko podru~je.

Slavonska hrastovinapoput kompjutora

Slavonska hrastovina je u 19. sto-lje}u bila pravo otkri}e, vrlo tra‘ena

roba poput dana{njih kompjutora. Namilenijskoj izlo‘bi u Budimpe{ti(1900.), pi{e {umar Dragan Tonkovi},izlo‘en je hrastov trupac du‘ine 28metara i tri kocke hrasta izrezane ukomadu, od kojih je svaki komadpredstavljao to~no jedan kubi~ni me-tar. Za njegov transport morala su sespojiti ~etiri vagona. Od nekog dru-gog stabla pripremljenoga za gospo-darstvenu izlo‘bu u Parizu, napra-vljena je sojenica u koju je smje{tenstol i nekoliko stolica.

“Glas Slavonije” (od 29. srpnja1999. godine) prenio je podatak iz

nekih britanskih novina da seu glasovitoj {umi Sherwoodgdje se skrivao hrabri junak ipustolov Robin Hood, nalazistari “oak” (engleski: hrast)prsnoga promjera oko 2,50metra, visine 61,50 metara,dok mu grane dose`u {irinuoko 60 metara. Stablo je sta-ro 300 godina, te{ko 23 tonei kao kuriozum, godi{nje gaposjeti 675.000 posjetitelja.

Jedan od poznatijih hrasto-va lu‘njaka kod Sifonske li-nije u Parku prirode “Kopa~kirit”, “umro” je jo{ prije Do-movinskoga rata. @ivio je naj-manje 250 godina. Posljed-njih godina odavao je ‘ivotjednom zelenom granom,sve dok ga turisti~ki djelatnicinisu odlu~ili prilagoditi potre-bama turizma, nakon ~ega seosu{io.

Hrastove u poplavnompodru~ju Kopa~kog rita ribarinazivaju “hrastovima vode-njacima”, jer nisu prikladni zaizradu ~amaca. ^esto ih nala-zimo u zajednici sa trstikom idrugim vodenim biljkama.Potje~u iz vremena druk~ijegre`ima nego {to je ovaj da-nas. Stru~njaci ih navode

pod imenom “hrast iz davnih vreme-na” ili “Quercus robur relictum”.Sli~noga je naziva i biljna zajednica ukojoj `ive.

Budu}nost prastarihhrastova neizvjesna

Na‘alost, prastari hrastovi (ba{ kaoi kestenovi) sve su rje|i u prirodi iparkovima Slavonije. One stare opje-vane hrastove {ume iz vremena Josi-pa Kozarca, nestale su u razdobljuod druge polovice 19. stolje}a dopo~etka Prvoga svjetskog rata. Danassu zakonom za{ti}eni u posebnim re-

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME10

Jaku postrani~nu granu trebalo biankerirati specijalnim ~eli~nim u‘etom

Trule‘ na hrastu kao posljedicaneza{ti}enosti

O{te}enja na kori od gelera granataiz Domovinskoga rata

Stru~ni tim Hrvatskih {umaprilikom prikupljanja podataka

Na milenijskojizlo`bi u Budimpe{ti(1900. god.), pi{e{umar DraganTonkovi}, pojavio sehrastov trupacdu`ine 28 metara itri kocke hrastaizrezane u komadu,od kojih je svakikomadpredstavljao to~nojedan kubi~nimetar.

U glasovitoj {umiSherwood uEngleskoj, gdje seskrivao hrabri junaki pustolov RobinHood, nalazi se stari“oak” (engleskihrast) prsnogapromjera oko 2,50metra, visine 61,50metara, dok mugrane dose`u {irinuoko 60 metara.Stablo je staro 300godina, te{ko 23tone i kao kuriozum,godi{nje ga posjeti675.000 posjetitelja.

zervatima {umske vegetacije kao i uzoolo{kim i ornitolo{kim rezervatima.U Hrvatskoj je kao pojedina~no sta-blo za{ti}en “Zeleni hrast” kod Isla-ma Latinskoga (op}ina Zadar) i neda-vno jedan hrast lu‘njak u DonjemMiholjcu. Ovaj na{ osje~ki hrast, pre-ma sada{njim saznanjima, bio bivjerojatno tre}e stablo za{ti}enozakonom, ukoliko @upanija poka‘erazumijevanje za na{e napore.

Prema o~evidu djelatnika Hrva-tskih {uma, mr. sc. Borisa Drenjan~e-vi}a, dipl. ing. {um., mr. sc. DarkaGetza, dipl. ing. biol. i Branka Rano-gajca, profesora psihologije, starihrast lu‘njak u dvori{tu privatne {ko-le Gaudeamus, a kojeg jo{ neki zovuhrastom “Generalcem”, mo‘da poimenu nekada{njeg Generalskogaparka u kojem se on nalazio, – star jeoko 240 godina. Prsnoga promjera123,5 cm i visine 22,5 metara). Posa-|en je vjerojatno jo{ u vrijeme osni-vanja parka.

Premda je za{ti}en Generalnim ur-banisti~kim planom iz 1988. godine,te Rje{enjem o preventivnoj za{titiurbanisti~ke cjeline grada Osijeka(br.:Up-Jo01552/3-88-^z/07 od 19.prosinca 1988. godine), kojim se {titicjelokupan prostor povijesno zna~aj-noga dijela grada Osijeka, hrast je unekoliko navrata bio izlo‘en nepri-mjerenoj sje~i postrani~nih grana,zbog listinca koji je zaprje~avao pro-tok ki{nice u olucima spomenute pri-vatne {kole. Drugom prilikom znatnomu je o{te}eno postrani~no korijenjeukopavanjem cijevi gradske toplane.Nije se pazilo ni na ponik koji je te-meljito posje~en unato~ protestimaOsje~kih zelenih. Rane od gelera kaoi posje~ene grane nisu premazaneza{titnim sredstvom (kasnije samoneke).

Opse‘ni materijal s prijedlogomzakonske za{tite, proslije|en je Gra-

du, @upaniji i Ministarstvu za{titeokoli{a i prostornoga ure|enja (prvi-put 1979., drugi puta 2000. godine).Tako|er je zatra‘ena financijska pot-pora za sanaciju o{te}enja i u~vr{}i-vanja (ankeriranje) grana koje ugro‘a-vaju automobile i pje{ake. Na na{emolbe i zahtjeve nikada nije odgovo-reno.

Nesumnjivo jest da je hrast “bole-snik” i potrebna su sredstva za sana-ciju o{te}enja. Razgovaraju}i s poz-natim hortikulturnim stru~njakom Eri-chom Werftom koji je sanirao glaso-viti sisa~ki hrast “Julius”, mi{ljenja je,da je osje~ki hrast u lo{ijem stanjunego {to izgleda na fotografijama.Uzroci njegovu propadanju su asfaltnogostupa koji je prekrio povr{inskokorijenje, neodr`avanje tla podno sta-bla, {tetni plinovi automobila koji pro-laze [kolskom i Jegerovom ulicom,spomenute sje~e postrani~nih grana,o{te}enja od gelera itd. Iz tih razlogakro{nja stabla se pomalo “spu{ta”,hrast postaje ni`i.

Budu}i da ovaj hrast nije ni najsta-rije niti najve}e stablo u Hrvatskoj,ipak ima povijesni i hortikulturni zna-~aj za grad Osijek te zaslu‘uje osobi-tu pozornost. Stoga apeliramo namjerodavne, prije svega na Grad i@upaniju da izdvoje nov~ana sred-stva za njegovu za{titu. Bila bi daka-ko velika {teta da kao stari kesten izRibarske ulice (a koji je tako|er bio“zakonom za{ti}en” internim odluka-ma i rje{enjima) zavr{i posje~en ucjepanice u nekom podrumu lokal-nog poduzetnika.

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME 11

Ne preslikavati zakone,ne prodavati {ume

OSIJEK / RASPRAVA O NACIONALNOJ [UMARSKOJ POLITICI I STRATEGIJI

ZZZZZapo~inju}i izradu Nacionalne {u-marske politike i strategije bilismo svjesni kako }emo potaknutimnoge polemike, sumnje, pa ~ak ibojazni i otvoriti niz pitanja, pa iklju~no, treba li nam uop}e nacional-na {umarska politika i strategija, odno-sno za{to je treba raditi? – istaknuo jeu uvodu dipl. ing. @eljko Renduli}. Aodmah i odgovorio: Zato {to je uop}enemamo! U skladu sa strate{kim inte-resom Hrvatske i te‘nji za pristu-panjem Europskoj uniji, na{a je dr‘avave} potpisala Sporazum s WTO-om,Sporazum o stabilizaciji i pridru‘ivanjui pristupanju europskim integracijama i

Na javnoj raspravi u Osijeku o Nacionalnoj{umarskoj politici i strategiji, u organizaciji

Ministarstva poljoprivrede i {umarstva Hrvatske,uvodna izlaganja podnijeli su pomo}nik ministra@eljko Renduli}, stru~ni suradnik u MinistarstvuIvan I{tok te Mladen Slunjski i Stjepan Lon~ar iz

Hrvatskih {uma

ratificirala ve}inu dokumenata global-nog i me|udr‘avnog zna~aja, kojiizravno ili neizravno utje~u na gospo-darenje {umama. Preuzela je timeobvezu uskla|ivanja dr‘avne {umar-ske politike sa me|unarodno prihva-}enim na~elima. Potpisom i ratifika-cijom me|unarodnih dokumenata Hr-vatska se obvezala na odr‘ivo gospo-darenje svim {umama, s otklonom odtradicionalnog koncepta odr‘ive pro-izvodnje drva i davanja jednakeva‘nosti ekolo{kim i socijalnim vrijed-nostima {uma. Stoga ovim doku-mentom moramo jasno definirati po-lo‘aj i obveze {umarstva prema

me|unarodno preuzetim i potpisanimobvezama. No valja se priupitati: Jes-mo li spremni na sve to? Mo‘emo lise za{tititi i kako? Nacionalnom {u-marskom politikom i strategijom ‘eljanam je odrediti na{ put, {to ‘elimo ubudu}nosti od {umarstva, kuda i kakodalje – naglasio je u uvodu @eljkoRenduli}.

U svojoj raspravi mr. sc. Pavle Vra-tari}, upravitelj Uprave {uma Osijek,op{irno je govorio o strate{kom cilju{umarstva Hrvatske, a to je odr‘ivogospodarenje na{im prirodnim {uma-ma koje prepoznaje svijet i za kojenama {umarima po struci i odaje priz-nanje. Stoga, ka‘e Vratari}, u »Nacio-nalnoj {umarskoj politici i strategiji«jedno od najva‘nijih poglavlja upravobi trebalo biti odr‘ivo gospodarenjena{im {umama, {to nam uostalom na-la‘u i potpisani dokumenti iz Helsin-kija.

Sljede}i sudionik u raspravi, dipl.ing. Ivan Hodi}, zamjenik direktora

Pi{e:AntunZlatkoLon~ari}

Foto:A. Z.Lon~ari}

Dipl.ing.@eljkoRenduli},zamjenikministra

Dipl.ing.IvanI{tok

Dipl.ing.IvanHodi}

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME12

Hrvatskih {uma, govorio je o strate{-kim ciljevima hrvatskog {umarstva: nedozvoliti smanjenje povr{ina pod {u-mama, a u onim slu~ajevima kada semoraju posje}i odre|ene povr{inezbog prenamjene u ceste, dalekovodei sli~no, trebalo bi osigurati ve}e nak-nade za podizanjem istih pa i ve}ih{umskih povr{ina. Osobito se zalagatiza to da se strancima ne dozvoli ku-povanje na{ih {uma i {umskog zemlji{-ta, (jer oni imaju financijsku mo} i vrlobi rado kupovali na{e vrijedne i o~uva-ne {ume).

O odnosima sa drvnom industrijom,govorio je dipl. ing. Stjepan Lon~ar inaglasio: kada rije{imo probleme u tojbran{i, bit }e otprilike 70 posto rije{e-ni i na{i me|usobni odnosi.

– Mi ne mo‘emo jednostavno pre-slikati zakone Europske unije u na{e,jer i prilike u Hrvatskoj su posve dru-ga~ije od onih u Europi – istaknuo jedipl. ing. Dragomir Pfeifer, upravitelj{umarije Darda. – Nigdje u materijali-ma za izradu Strategije nisam vidio nirije~i o na{em u Baranji goru}em pro-blemu, a to je nerazminiranost na{ih{umskih povr{ina, gdje nam propadajuvelike koli~ine ve} dozrelih topolovih{uma, a nama je etat svake godine svemanji. Tako|er bi trebali u Hrvatskojosnovati Institut za topolu, jer toga uHrvatskoj nema, a praksa je pokazalakako je to na{a nu‘nost, makar to bio

U svijetu poznati Kopa~ki ritovdje je ve} stolje}ima, pa akosu ga do sada znali sa~uvati{umari, otkud sada toliko brigei bojazni za Kopa~ki rit kodnovonastalih »okoli{nihstru~njaka«, jer u Parku prirodenema niti jednog {umarskogstru~njaka.

Dipl.ing.Mata[ar~evi}

Mr.sc.PavleVratari}

Nigdje u materijalima za izraduStrategije nema ni rije~i o na{emu Baranji goru}em problemu, onerazminiranosti na{ih {umskihpovr{ina, gdje nam propadajuvelike koli~ine ve} dozrelihtopolovih {uma.

i odjel pri sada{njem Institutu u Jastre-barskom – predla‘e gosp. Pfeifer.

Tko je prije ~uvao {umeU raspravu se uklju~ila i ravnateljica

Parka prirode Kopa~ki rit dr. sc. Melita

Mihaljevi}, ~iji su prijedlozi bili jasnookrenuti prema za{titi prirode i okoli-{u. Ona je istakla kako je upravo ne-davno izra|ena i »Nacionalna strate-gija za{tite okoli{a«, stoga je sli~nastrategija neophodna i {umarstvu Hr-vatske. Svojom raspravom o zabranigospodarenja {umama u za{ti}enompodru~ju Parka prirode, potaknula jenekoliko ‘e{}ih rasprava djelatnikaupravo iz Baranje. Dipl. ing. ZlatanMihaljevi} iz {umarije Tikve{, postavioje pitanje znaju li u Parku prirode da[umarija Tikve{ nema {to raditi zbognjihovih novih zabrana radova. A dje-latnici te {umarije ‘ive od proizvodnjedrvnih sortimenata. Poznati u svijetuKopa~ki rit ovdje je ve} stolje}ima, paako su ga do sada znali sa~uvati{umari, otkud sada toliko brige ibojazni za Kopa~ki rit kod novonasta-lih »okoli{nih stru~njaka«, jer u Parkuprirode nema niti jednog {umarskogstru~njaka. O natjecanju koje je otpo-~elo prije nekoliko godina izme|u {u-mara i okoli{nih stru~njaka i za{titara,govorio je i dipl. ing. Mladen Slunjski.– Na{e {umarstvo uskoro bi mogloostati upola manje ako se nastavitrend za{tite novih povr{ina {uma odza{titara, jer ve} je danas gotovo 10posto na{ih {uma u{lo pod svojevrsnuza{titu od upravo samih {umara.

– Ve} prije dvadesetak godinaslu{ao sam ne{to sli~no u ovoj istojdvorani o strategiji u {umarstvu, rekaoje dipl. ing. Mata [ar~evi} iz Vinkova-ca. – Bojim se da }emo ako na{e »Hr-vatske {ume« d.o.o. budu bile u gubi-tku svi kompletno zavr{iti na Zavoduza zapo{ljavanje. Stoga bi {umarstvoHrvatske trebalo podijeliti u tri dijela,jer to i praksa pokazuje kao najboljerje{enje. Zatim prigodom izrade Stra-tegije, trebalo bi odmah odrediti to~anbroj zaposlenih u budu}em {umarstvuHrvatske, jer je to bitno – naglasio je[ar~evi}.

Dipl. ing. Andrija [tefan~i} iz Upra-ve {uma Na{ice, zala‘e se za jasnijedefiniranje sada{njega stanja ekosusta-va, jer pitanje je ho}emo li u budu}-nosti odr‘ati sada{njih 37 posto povr-{ina {uma ili }e ih biti vi{e, a ne dajBo‘e smanjiti?

O tradicijskoj vrijednosti {umarstvaisto~ne Slavonije u Strategiji nema nirije~i, podsjetio je dipl. ing. Luka Vuko-vac, upravitelj Uprave {uma Vinkovci.Jer spa~vanske {ume nisu same odsebe postale ono {to predstavljaju da-nas za Hrvatsku i Europu! Stoga gosp.Vukovac pita: Moramo li slijeposlu{ati Irce, koji nemaju ni tako bogate{ume ni takvu stoljetnu tradiciju? Ve-}ina sudionika u raspravi se upitala ko-liko }e uop}e prijedloga biti prihva}e-no i uneseno u Nacionalnu {umarskupolitiku i strategiju«, a koja je tolikobitna za {umarstvo Hrvatske u budu}-nosti.

DDDDDokument »Nacionalna {umar-ska politika i strategija« cjelo-vita je informacija o trenuta~-nom stanju, potencijalima ipredvi|enom budu}em razvitku {u-marstva, lovstva te drugih prate}ih dje-latnosti.

Svojim sadr‘ajem i strukturom trebapru‘iti podlogu za izradu planovaukupnog razvoja, preporu~iti ulaganjapotencijalnim investitorima i partneri-ma, te tako otvoriti mogu}nost za-po{ljavanja u osnovnoj i prate}im dje-latnostima.

Posebno se o~ekuje dorada strate{-kog cilja Odr‘ivo gospodarenje hrva-tskim prirodnim {umama.

Odr‘ivo gospodarenje definirano jejo{ Helsin{kim sporazumom 1993.godine. Hrvatsko {umarstvo na pod-ru~ju odr‘ivog razvoja prednja~i u svi-jetu, a {umarska struka visoko je cije-njena. Gospodarimo sa 95 posto pri-rodnih {uma, dok je to u poznatoj{umarskoj zemlji [vedskoj svega jedanposto, ili pak u Finskoj 5 posto starihprirodnih {uma. Danas u vrijeme re-strukturiranja Poduze}a, koje je, mora-mo to priznati, odigralo svoju zna~aj-nu ulogu u ratnim uvjetima, trebamo

Strate{ki je cilj{umarstva Hrvatske

odr‘ivo gospodarenje, ato zna~i posebna briga

koju valja posvetitiprirodnim {umama i

nastojanju da seoptimalno koristi njihovbiolo{ki i gospodarskipotencijal sukladno

znanstvenim iprakti~nim

dostignu}ima {umarskestruke

PRILOG RASPRAVI O

strate{ki Odr`ivo

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME 13

voditi brigu o tome da ono {to je dob-ro: prirodna obnova, odr‘ivi razvoj iintegralno upravljanje i gospodarenje{umama, ostanu principi koji su osigu-rali da danas gospodarimo stabilnim{umskim ekosustavima. Ukratko, da-nas imamo izvanredne {ume i Po-duze}e u restrukturiranju. A jedna jeod glavnih zada}a restrukturiranja ko-mercijalizacija poduze}a, te smanjenjebroja uposlenih. Stoga, od strategijerazvoja o~ekujem i kompenzacijusmanjenja broja zaposlenih kroz do-datno upo{ljavanje u novim resursima.

Odr‘ivo gospodarenje u {umarstvuHrvatske podrazumijeva posebnu bri-gu koju valja posvetiti prirodnim{umama i nastojanjima da se njihovbiolo{ki I gospodarski potencijal kori-sti optimalno I sukladno znanstvenim iprakti~nim dostignu}ima {umarske st-ruke. A sve ostale mjere moraju biti uskladu s tim ciljem. To }e ujedno bitii naju~inkovitiji odgovor pojavi propa-danja {uma.

Kao gospodarska mjera unapre|e-nja u okviru odr‘ivog razvoja, name}ese mogu}nost konverzije {uma niskoguzgojnog oblika – panja~a, u visokeregularne sastojine. Usvojenim »Pro-gramom razvoja 1991-2025.« Hrvat-ske {ume predvi|aju godi{nje izvr{itikonverziju na 1250 ha, {to zna~i kroz35 godina izvr{ile bi se konverzije na43.750 hektara. Potencijalne mogu}-nosti {to se ti~e povr{ina su i desetakputa ve}e i treba ih strate{ki predvid-jeti.

Programom razvoja Poduze}a, ula-ganjem u pro{irenu biolo{ku repro-

dukciju predvi|a se dostizanje visokerazine {umovitosti od 40 posto za Hr-vatsku, a tako dostignuta razina {umo-vitosti trebala bi zadovoljiti i sve na-brojane kriterije potrajnog gospoda-renja.

Me|utim, nije neva‘no pitanje gdje}e se intervenirati u cilju pove}anja{umovitosti kako bi se postigla nu‘nauravnote‘enost {umovitosti? Uvidomu pregled {umovitosti Osje~ko-ba-ranjske ‘upanije, utvr|ena je {umovi-tost od samo 25 posto, a izra‘en je inejednolik raspored {uma. Podru~jeisto~nog dijela @upanije {umovito jetek oko 10 posto. Prostor bez {umapokriven je uglavnom agroekosustavi-ma. Ve}i postotak {umovitosti u gole-mim povr{inama agroekosustava una-prijedio bi poljodjelsku proizvodnju,jer bi pove}anjem {umskog fondado{lo do izmjene mikroklime, ali i dopove}anja broja vrsta korisne faune,posebice ptica, {to bi umanjilo potre-bu upotrebe pesticida. [uma ujednopredstavlja i vrlo u~inkovit vjetrobran-ski pojas {to umanjuje isu{ivanje iodno{enje tla. Sve to, dakako, potreb-no je gospodarski prora~unati kako bise postiglo odre|eno ravnovjesje uozra~ju optimalnoga gospodarskogu~inka. Prenamjena zemlji{ta iz poljo-privredne djelatnosti u {umarstvo,o~ekivano bi i{la te‘e. Me|utim, i zato postoji prijedlog, koji po na{emmi{ljenju zaslu‘uje posebno poglavljeu projektu “Nacionalna {umarska poli-tika i strategija”, a to je proizvodnjabiomase za energiju. To bi poglavljesigurno posebno pozdravio i financijerprojekta Vlada Republike Nizo-zemske, koja je na tom podru~ju,premda otima zemlju od mora, dr‘av-nom politikom razli~itih poticaja oti{ladalje.

Proizvodnja biomase i bioenerget-ske planta‘e danas su od velikog zna-~aja, jer je proizvedena energija dobi-vena izravno od atmosferskog CO2.Mogu}nost proizvodnje biomase me-kih li{ta~a u kratkim ophodnjama natom podru~ju istra‘ili smo u sklopurazli~itih projekata obzirom na stani{-te, vrste i klonove, kao i potrebnu teh-niku i tehnologiju. Na{i se rezultative} koriste u proizvodnji, ali na‘alostne kod nas. Europske dr‘ave svojompolitikom omogu}uju ustanovljenjebioenergetskih planta‘a. Poticaji dola-

Kao gospodarska mjeraunapre|enja u okviru odr‘ivograzvoja, name}e se mogu}nostkonverzije {uma niskog uzgojnogoblika–panja~a, u visoke regularnesastojine. Usvojenim Programomrazvoja 1991.–2025., Hrvatske{ume predvi|aju godi{nje izvr{itikonverziju na 1250 ha, {to zna~ikroz 35 godina izvr{ile bi sekonverzije na 43.750 hektara.

ze iz razli~itih pravaca, a odnose se nasmanjenje povr{ina u poljoprivrednojproizvodnji, kori{tenje obnovljivih re-sursa, po{tivanje Kioto protokola,kona~ni u~inak je isplativost i potrebatakve proizvodnje.

Ministar za{tite okoli{a i prostornogure|enja dr. Bo‘o Kova~evi}, upozo-rio je na mogu}a razvojna ograni~enjakoja nas o~ekuju ograni~avanjem emi-sije CO2. A jedan je od strate{kih od-govora i proizvodnja biomase vo|enaod strane {umara. Stoga, predla‘emotemeljitu razradu i posebno poglavljeo proizvodnji biomase u »Nacionalnoj{umarskoj politici i strategiji«.

A jedan je od najva‘nijih ciljevaStrategije uz razvoj omogu}iti ve}ezapo{ljavanje, {to se preuzimanjem irazradom ove dionice i posti‘e. Na{ibrojni mladi kolege {umari, od Strate-gije {umarstva o~ekuju zaustavljanjenepovoljnih trendova smanjenja djelo-kruga poslova u {umarstvu, posebno

na za{ti}enim objektima te njihovopove}anje, za {to postoji potreba imogu}nosti, a {to se pametnom poli-tikom treba iskoristiti u cilju op}egrazvoja.

I na kraju, zala‘em se za definitivniodr‘ivi razvoj uz integralno upravlja-nje i kori{tenje {uma i {umskih zem-lji{ta, sna‘no i dobro organizirano po-duze}e koje }e podr‘ati razvoj izapo{ljavanje, a posebno za stvaranjeuvjeta kako bi se {umarstvo pro{irilona proizvodnju biomase nu‘nu zaukupni razvoj.

Dokument “Nacionalna {umarskapolitika i strategija” hrvatskog {umar-stva, mora potvrditi i odrediti pravcerazvoja struke u bliskoj budu}nosti, alii {irom otvoriti vrata potencijalnim in-vestitorima.

NACIONALNOJ [UMARSKOJ POLNACIONALNOJ [UMARSKOJ POLITICI I STRATEGIJI

Pripremio:AntunZlatkoLon~ari}

Foto:A. Z.Lon~ari}

cilj hrvatskog {umarstvagospodarenje {umama,

Broj 65 •svibanj 2002. HRVATSKE [UME14

HRVATSKI [UMARI U [TAJERSKOJ

Austrijska iskustva ukori{tenju biomase

NNNNNa poziv Zemaljske komoreza poljoprivredu i {umar-stvo [tajerske (Landeskam-mer für Land und Forstwirt-schaft in Steiermark, Graz), grupa hr-vatskih {umara boravila je u Austriji.Svrha posjeta bila je upoznavanje sprojektom pridobivanja i uporabe to-plinske energije iz biomase i s timevezano ugovaranje izme|u isporu~i-telja i korisnika, kao i sustavom poti-caja za iskori{tenje energije biomase.Osim toga ‘eljelo se saznati i ne{tovi{e o na~inu udru‘ivanja privatnih{umovlasnika, te ulogom Zemaljskekomore za poljoprivredu i {umarstvou razvoju i unaprje|enju {umarstva uprivatnim {umama.

Hrvatski {umari su najprije obi{limala postrojenja za pridobivanje i di-stribuciju toplinske energije iz drvnogivera te upoznali na~ine opskrbe. Jed-no takvo postrojenje nalazi se u ma-lom {tajerskom mjestu Walkersdorf,gdje se uz pomo} jedne kotlovniceve} tre}u godinu proizvodi toplinskaenergija (grijanje vode u radijatorima)za 11 stanova prosje~ne veli~ine 70-ak m2. Postrojenje je veli~ine 64 kW,sa spremi{tem (punjenjem) 40 m3 drv-noga ivera i godi{njom potro{njomivera od pribli‘no 150 m3. Cjelokupnainvesticija za kotlovnicu i spremnikivera vrijedna je oko 30.000 {ilinga(do razdjelnice topline, odnosnomjera~a utro{ka). Investitor je podu-zetnik koji se bavi proizvodnjom i di-

stribucijom ove toplinske energije, aprema spomenutome projektu, ~iji jenositelj Zemaljska komora za poljopri-vredu i {umarstvo [tajerske, 40 % iz-nosa investicije daje se iz prora-~unskih sredstava osiguranih od straneKomore, kao poticaj za ovakvuproizvodnju. Poduzetnici u projektuujedno su i mali {umovlasnici kojipotrebnu koli~inu drva za iver osigura-vaju iz svojih i {uma okolnih {umovla-snika. Drvo se nakon sje~e moraprosu{iti 1 - 2 godine, nakon toga seivera i uskladi{tava. Prosje~na koli~inavlage ivera treba biti izme|u 20 i 25% te je takav spreman za uporabu.Iveranje se obavlja ve}im ivera~emsnage motora od pribli‘no 250 kW,koji je u zajedni~kom vlasni{tvu neko-liko {umovlasnika. Radni kapacitetivera~a je oko 80 m3 izra|enoga iverapo satu (oko 20 m3 oblog drveta).Cijena obloga drveta za iveranje kre}ese od oko 12 - 15 •/m3, a tro{koviiveranja iznose prili‘no 3 •/m3.

Postrojenje veli~ine 260 kW, s mo-gu}no{}u pro{irenja na 330 kW, kapa-citetom spremi{ta za iver od 540 m3,godi{njom potro{njom ivera od pri-bli‘no 580 m3 vrijedno je oko173.000 {ilinga. Takvo postrojenje tre-nutno opskrbljuje toplinskom ener-gijom zgradu op}ine, vatrogasnu bri-

Pi{e:mr. sc. @eljko Toma{i}

Cjelokupna investicija za kotlovnicui spremnik ivera vrijedna je oko30.000 {ilinga (do razdjelnice top-line, odnosno mjera~a utro{ka).Investitor je poduzetnik koji se baviproizvodnjom i distribucijom ovetoplinske energije. 40 % iznosainvesticije daje se iz prora~unskihsredstava osiguranih od straneKomore, kao poticaj za ovakvuproizvodnju.Jedno od postrojenja za grijanje

Isporuka ivera kroz cijevi putem“drvne” pumpe.

austrija

Skladi{te biomase (ivera)

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME 15

gadu, sportsku dvoranu, {kolu, gostio-nicu i dva stana u mjestu. Projektsnabdijevanja toplinom spomenutihkorisnika je realiziran sklapanjem ugo-vora op}inskog vodstva s privatnimpoduzetnikom koji vodi taj posao.

Osim toga zanimljiv je i na~in ispo-ruke ivera za grijanje doma}instava uselima ovoga dijela [tajerske. Uzklasi~ne kontejnerske prikolice zaprijevoz ivera, kao posebno zanimljivorje{enje mo‘emo izdvojiti jedan proto-

DR@AVNO LOVI[TE PETROVA GORA III/25

Lovi{te na putuoporavka

Lovi{te Petrovagora karlova~keUprave {ume soko 13.000 ha

povr{ine spadame|u

najperspektivnijeu Hrvatskim

{umama. TijekomDomovinskog

rata devastirano,na putu je

oporavka. Noprije svegapotrebna je

obnova lova~keku}e Muljava

UUUUUobnovi lovi{ta nakon 1995.puno smo napravili dobro-voljnim radom i tako smanji-li tro{kove, no ne mo‘emosve. Nisu problem samo lovnotehni~kiobjekti nego i smje{taj. Lovi{te Petro-va gora nema ni reprezentativnu, ni

bilo kakvu lova~ku ku}u u kojoj biodsjeli gosti – lovci iz inozemstva, bezkojih je dobro poslovanje nekoglovi{ta nezamislivo. Istina, na ovompodru~ju, na odli~noj lokaciji postojiugostiteljski objekt, nekad nadalekopoznata Muljava. U njoj je moglo

odsjesti 20 i vi{e gostiju. No ona je uratu potpuno devastirana i nu‘na jenjezina potpuna rekonstrukcija.

Tako najve}i problem dr‘avnoglovi{ta III/25, Petrova gora, vidi upravi-telj karlova~ke Uprave {uma dipl. ing.Ivica Grgin~i}. I ostali odgovorni za

Pi{e:Miroslav Mrkobrad

Foto:M. Mrkobrad, D. Serti}

Dipl. ingDra‘enMati~i}

Lovo~uvarDarkoJosipovi}

lovno gospodarstvo

Cijena m3 iveraiznosi oko 22 •/m3bez PDV-a (10 %).Godi{nje se potro-{a~ima isporu~iovom prikolicomoko 1.600 m3 ive-ra, {to zna~i top-linski ekvivalentpribli‘no 800.000kWh godi{nje.

tip prikolice za prijevoz ivera s auto-matskim samopunjenjem i pra‘-njenjem u skladi{ta korisnika sustavomcijevi, tzv. crpka za iver. Prikolica kaopogonski stroj za vu~enje koristi poljo-privredni traktor, snage motoraizme|u 44 i 52 kW. Ciklonski ure|ajkoji slu‘i za pogon savitljive usisnecijevi za samopunjenje (suction pipe) icijevi za punjenje skladi{ne komorekorisnika (filler pipe) pokre}e se pu-tem kardanskog vratila spojenog natraktor. Osiguran je stalan i ravnomje-ran tijek, odnosno protok iverne tvarikroz cijevi, s mogu}no{}u neke vrstedoziranja, tako se skladi{na komora zaiver mo‘e puniti do samog vrha, beztzv “zra~nih jastuka”. Promjer savitlji-vih cijevi je 15 cm, duljina cijevi je 20-ak m, a daljina na koju dosi‘e glava zapunjenje uz konstantan mlaz s dozi-ranjem punjenja iznosi oko 10 m.Kapacitet prostora prikolice za iver je16 m3 iverne tvari, normalne vla‘nosti(20-25 %). Za punjenje 20 m3 iverapotrebno je oko 40 min. Valja naglasi-ti da je za takav sustav opskrbepotro{a~a iverom potrebno osiguratiiver fine strukture, koji mo‘e bitipomije{an s piljevinom, ali bez du-guljastih komadi}a. Cijena m3 iveraiznosi oko 22 •/m3 bez PDV-a (10 %).Godi{nje se potro{a~ima isporu~iovom prikolicom oko 1.600 m3 ivera,{to zna~i toplinski ekvivalent pribli‘no800.000 kWh godi{nje.

Broj 65 •svibanj 2002. HRVATSKE [UME16

uspje{no poslovanje ove djelatnostisla‘u se da se ovo pitanje mora hitnorije{iti kako bi, po mnogima jedno odnajperspektivnijih lovi{ta sredi{nje Hr-vatske, stvarno postalo tra‘eno lovno-gospodarsko pa i turisti~ko odredi{te.Jer u prihodu nekog lovi{ta, a krajnjicilj je dobro poslovanje, ugostiteljskaponuda donosi i 40-ak %. A ovo jelovi{te gotovo idealno smje{teno. Donjega se iz Zagreba sti‘e za sat vre-mena Autocestom Zagreb–Karlovacpa dalje magistralnom prometnicomprema Plitvi~kim jezerima doTu{ilovi}a i jo{ 10-ak km do Vojni}a.Turisti }e rado razgledati i Karlovac,grad koga oplakuju ~etiri rijeke, Kora-na, Dobra, Mre‘nica i Kupa, grad skla-

Ovo je najbolje stani{te za divljusvinju i srne}u divlja~ u sredi{njojHrvatskoj: optimalan sastav {um-skih zajednica, obilje vode tijekomcijele godine, dovoljno livadnih ipa{nja~kih povr{ina, te relativanmir u {umi.

dne arhitekture s povijesnom jezgrom.No lovi{te je, {to je jo{ va‘nije, jed-nako blizu mogu}im gostima »sa za-padne strane«, iz Slovenije, Austrije,Italije, Njema~ke.

U srcu KordunaPetrova gora brdski je masiv na

desnoj strani rijeke Kupe, riznica ispre-pletenih povijesnih doga|aja. Godine1097. ondje je u odlu~noj bitkiizme|u Ma|ara i Hrvata poginuo iPetar Sva~i}, posljednji kralj hrvatskekrvi. S njegovom smr}u pokopana je ihrvatska dr‘avnost koja se ponovnouspostavila gotovo nakon 9 stolje}a.U razdoblju od 1941–1945. godine toje bilo popri{te antifa{isti~kih borbi idjelovanja, a od 1991–1995. upori{tepobunjenih Srba u kojem je razdobljui lovi{te bilo okupirano i potpuno de-

vastirano, podsje}a na neke povijesneodrednice rukovoditelj odjela za lov-stvo karlova~ke Uprave dipl. ing.Dra‘en Mati~i}.

To lovi{te brdskoga tipa oduvijek jebilo dr‘avno. Osnovano je 1948. i svedo 1990. njime je upravljalo [umskogospodarstvo Karlovac. Geografski,svojim zapadnim dijelom danas pripa-da Karlova~koj, a isto~nim Sisa~ko-moslava~koj ‘upaniji. Gospodarski,prostire se na podru~ju kojim gospo-dare tri {umarije, Vojni}, Gvozd i To-pusko. Petrova gora nalazi se naprijelazu Dinarskog masiva u Panon-sku nizinu na klju~nom prirodnompravcu koji povezuje primorsku i go-ransku sa sjevernom Hrvatskom i sre-

dnjom Europom. Lovi{te je ome|enoprometnicom Vojni}–Gvozd–Topuskosa sjeverne i isto~ne strane, zapadnugranicu ~ini prometnica Vojni}–Kr-stinja (V. Kladu{a, BiH), a ju‘na grani-ca je dr‘avna granica sa BiH.

Lovi{te Petrova gora prostire se na13.640 ha od ~ega na {ume i {umskozemlji{te otpada ~ak 11.000 ha. To jecjelovit {umski kompleks i tek je urubnim dijelovima namijenjen poljopri-vrednoj proizvodnji, koju karakterizi-raju orani~ne povr{ine i livadnopa{nja~ke biljne zajednice. To tipi~nosredogorje najni‘u nadmorsku visinubilje‘i na 130 m dok je najvi{i vrh MaliPetrovac, 512 m. Ostali vrhovi naniza-ni su u sredi{njem i zapadnom dijelulovi{ta – Veliki Petrovac (507 m), Ve-lebit (482 m), Magar~evac (474 m),Hrastovac (463 m) i Kijak (437 m).

U prostoru lovi{ta dva su ogra|enadijela–gatera. Manji, povr{ine 240ha, namijenjen uzgoju, za{titi i lovumuflona i jelena lopatara, i ve}i,povr{ine 1884 ha koji je slu‘io zaintenzivan uzgoj divljih svinja.

Skladi{te hrane za divlja~

^eka u Petrovoj gori

Petrova gora–krajolik

U lovi{tu je obilje livada ipa{njaka

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME 17

Lovi{te Petrova gora je zbog oblika iinklinacije terena te geolo{kog sastavabogato povremenim i stalnim izvori-ma i potocima, koji kroz ~itavu godinudaju dovoljne koli~ine vode tlu i vege-taciji a isto tako i divlja~i.

– Ovo je najbolje stani{te za divljusvinju i srne}u divlja~ u sredi{njoj Hr-vatskoj – istaknut }e Dra‘en Serti} izSlu‘be za lovstvo. Nekoliko elemena-ta potkrepljuje ovu tvrdnju – optima-lan sastav {umskih zajednica, obiljevode tijekom cijele godine, dovoljnolivadnih i pa{nja~kih povr{ina, te rela-tivan mir u {umi, {to je za divlja~itekako zna~ajno.

Srna, divlja svinja...Najzastupljenije vrste krupne div-

lja~i su srna (prema gospodarskomkapacitetu lovi{ta ondje mo‘e obita-vati 138 grla) i divlja svinja (150 grla).Od sitne divlja~i stalne vrste su zecobi~ni (50 grla), divlja ma~ka (50 grla),jazavac (30 grla), kuna zlatica (10grla), kuna bjelica (10 grla), lasicamala (50 grla), puh (50 grla), lisica (50grla), tvor (50 grla), vrana siva (30 klju-nova), vrana ga~ac (30 kljunova),svraka (50 kljunova), {ojka kre{talica(50 kljunova). No tu su i sezonskevrste – {ljuka bena (stalna) i golubdivlji-grivnja{ (selica) kao i sisavci:vjeverica, je‘ obi~ni, mi{ {umski, rovka{umska, voluharica {umska. Od pticazastupljeni su jastreb koko{ar, kobacpti~ar, {kanjac mi{ar, vjetru{a kliktava,sova {umska, }uk i grlica divlja.

[umske zajednice idealno su raspo-re|ene. Prevladava zajednica brdskebukove {ume s mrtvom koprivom, sudjelom od 75%. U njoj je sloj grmlja~esto vrlo bogat, a osobito je bujnoprizemno ra{}e. Druga je po va‘nostiniska {uma hrasta kitnjaka i obi~noggraba (10%), te zajednica hrastakitnjaka i pitomog kestena. Ona dolazina visini od 250 do 510 metara nabla‘im nagibima i distri~nim kombiso-lima, tipi~nim, srednje dubokim dodubokim tlima. Ostalu povr{inu ~inezajednice crne johe, graba te kulturecrnogorice. [ume su prete‘no jedno-dobne sjemenja~e (s malim udjelompanja~a) s prirodnim na~inom obnoveoplodnim sje~ama. U starijim i visokimregularnim {umama zastupljen je slojgrmlja i prizemnog ra{}a, {to divlja~ipru‘a izvanredan zaklon i dovoljanizvor svje‘e hrane. U jesen i zimi sve{ume obiluju {umskim sjemenom(bukvica, ‘ir, kesten), jer je urod glav-nih {umskih vrsta redovit i obilan.

– Lovi{te je opremljeno i potrebnimlovnotehni~kim objektima. Tu su:skladi{te hrane, hranili{ta za srne}u isitnu divlja~, soli{ta te otvorene i za-tvorene visoke ~eke. Treba re}i dani~ega od toga poslije 1995. godine i

okupacije ovoga podru~ja nije bilo, danismo zatekli niti jedno grlo, alovnotehni~ki i lovnogospodarski ob-jekti bili su uni{teni i dijelom nestali –podsje}a jo{ jednom ing. Mati~i} tespominje jo{ jednu specifi~nost. Uprostoru lovi{ta dva su ogra|enadijela–gatera. Manji, povr{ine 240 ha,namijenjen uzgoju, za{titi i lovu muflo-na i jelena lopatara, i ve}i, povr{ine1884 ha koji je slu‘io za intenzivanuzgoj divljih svinja.

– Od izrade lovnogospodarskeosnove koja vrijedi do 2009. godine –podsje}a gosp. Mati~i} – i dalje seradi na ure|enju. Zatvorili smo rampa-ma sve {umske ceste u lovi{tu, obno-vili i izradili dio lovnotehni~kih i lovno-gospodarskih objekata. Svake godineoranjem i sjetvom pripremimo po 3ha povr{ina za prehranu divlja~i te~uvamo i {titimo divlja~ uz pomo}lovo~uvarske slu‘be.

Uz uvjete i promid‘baDosada{njim posjetom lovaca u

karlova~koj Upravi nisu previ{e zado-voljni jer se ne ostvaruje planiraniodstrel divlja~i. Stoga misle da se jo{vi{e mora poraditi na promid‘bi lovauz, kao i do sada, punu potporuSlu‘be za lovstvo. Potrebno je, pomi{ljenju lovaca, zaposliti jo{ dvalovo~uvara, kako je osnovom propisa-no jer sada je zaposlen samo jedanlovo~uvar – Darko Josipovi}. Sastru~ne strane, potrebno je uspostavitii odr‘ati normalnu strukturu unutarpopulacije s jedinkama normalnorazvijenim te produkcijom trofeja idivlja~ine srednje do visoke vrijednostiuz uvjet potrajnosti kori{tenja divlja~i injenih dijelova. Dakako, uz {to skorijerje{avanje najva‘nijeg pitanja – lova~-ke ku}e.

LOVI[TE PETROVAGORA

Povr{ina: 13.640 ha od ~ega~ak 11.000 ~ine {ume i {umskozemlji{te.

Krupna divlja~: srna (prema go-spodarskom kapacitetu lovi{taovdje mo‘e obitavati 138 grla)divlja svinja (150 grla).

Sitna divlja~: zec obi~ni, divljama~ka, jazavac, kuna zlatica, lisi-ca, svraka i druge.

Od ptica zastupljeni su jastrebkoko{ar, kobac pti~ar, {kanjacmi{ar, grlica divlja i druge.

Kontakt osoba: Dra‘en Mati~i}tel. 047/613-439; 613-400; mob.098/763-981

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME18

HRASTOVA PEPELNICA I KLIMATSKI ^INITELJI

Pravovremenomza{titom do znatnihu{teda i manjegazaga|ivanjaokoli{a Izuzetno je va‘nostalnim pra}enjemtemperature i vlage

pojedine mikrolokacijete stanja biljaka

pravovremeno za{tititihrastov ponik i

pomladak od pepelnice.Tako se mogu u{tedjeti

znatna nov~ana sredstvai smanjiti zaga|ivanje

okoline kemijskimsredstvima – isti~e dipl.

ing. @eljka Ku{anNNNNNerijetko u rasadnicima, hras-tovim sastojinama i na hras-tovima koji rastu pojedina~-no ili u grupama dolazi hras-tova pepelnica, nedvojbeno najra{i-renija i naju~estalija bolest na{ih {uma.Uzro~nik joj je gljiva Microsphaeraalphitoides, obligatni parazit koji napovr{ini lista (ektoparazit) oblikujesvoje vegetativno tijelo. Na listu seuo~avaju sive prevlake, koje se sastojeod hifa, konidiofora i konidija (oidija).Stvaranju konidija pogoduje vla‘no itoplo vrijeme, a epidemijsko {irenjegljive ovisi o njezinim specifi~nim eko-lo{kim zahtjevima: visokoj zra~noj vla-zi, visokoj temperaturi zraka, dovolj-noj koli~ini svjetla i razvojnom stadijubiljke (infekcije na mladom li{}u).

Za masovno {irenje pepelnice pre-sudan je infekcijski potencijal, koji jeosobito visok tijekom izmjene vla‘nogi toplog vremena. Naime, za kratkovrijeme razvit }e se ve}i broj koni-dijskih generacija i stvoriti velik brojspora, {to je preduvjet masovnoj zara-zi. Premda u prolje}e ima najvi{e mla-doga li{}a, u to vrijeme izostaju maso-vni napadi, jer ne vladaju optimalnivremenski uvjeti, odnosno nema do-voljno visokog infekcijskog potencijalakonidija. No, on }e biti izra‘en nakongolobrsta, kad hrast potjera novi list

kojega u sastojini, kao i svjetla, imadovoljno da primi zarazu. Uz dovolj-no vla‘nosti i topline, zaraza }e sebrzo pro{iriti. Gljiva najvi{e napadalu‘njak i kitnjak, no nisu izuzete niostale vrste doma}ih hrastova.

Osjetljivost ponikaNa podru~ju Uprave {uma Zagreb,

u razdoblju od 1999. do 2001. godi-ne, uo~en je velik nerazmjer izme|uplanirane i izvr{ene za{tite sastojinaod pepelnice. Usporedbom tih poda-taka s meteorolo{kim podacima zapromatrane godine (temperatura zra-ka, relativna zra~na vlaga, koli~inaoborina), dipl. ing. @eljka Ku{an izzagreba~ke uprave i mr. sc. JanjaMilkovi} iz Dr‘avnoga hidrometeoro-lo{kog zavoda ustanovile su da supojava pepelnice i potreba za{tite sa-stojina usko vezani uz zra~nu vlagu itemperaturu zraka u vegetacijskomrazdoblju. Zagreba~ka uprava {umaima 38.123 ha hrastovih {uma (ure-|ajni razredi lu‘njaka i kitnjaka), {to jegotovo 50 % njene cjelokupne povr-{ine. Prvi dobni razred (1 – 20 godina)hrastika sudjeluje sa 4804 ha, a nasedmi dobni razred (120 – 140 godi-

Godi{nje na podru~juzagreba~ke Uprave{uma od pepelnice treba{tititi 1000 – 1500 hapomla|enih povr{ina.Za{tita je nu‘na radisprje~avanja {teta namladom hrastu, koje biuzrokovale probleme ugospodarenju hrastovimsastojinama.

Pi{e: Ivica

Tomi}

Dipl.ing.

@eljkaKu{an

Pepelnica na mladim hrastovimbiljkama

Foto:I. Tomi}Z. Lisjak

Za{tita hrastovog pomlatka nakonnaplodnoga sijeka

za{tita {uma

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME 19

Zavr{enoproljetnopo{umlja-vanje

UPRAVA [UMA DELNICE

Pi{e:Vesna Ple{e

Kampanja proljetnog po{umlja-vanja na podru~ju delni~keUprave {uma okon~ana jekrajem o‘ujka. Na podru~judesetak {umarija zasa|eno je 95.000komada smreke obi~ne i 11.700 ko-mada jele obi~ne. Najve}i zadatak napo{umljavanju sa sadnicama smrekeobi~ne obavile su {umarije Vrbovskosa 28.950 komada sadnica, Delnice10.700, Crni Lug 15.600, Skrad 8000i Gomirje 10.000 komada sadnica.Ostale {umarije imale su ne{to manjizadatak na po{umljavanju sa sadnica-ma smreke obi~ne, Gerovo 6.000 ko-mada sadnica, Ravna Gora 3.600,Mrkopalj 1.500 i Fu‘ine 1.100 koma-da. S jelom obi~nom po{umljavalo sena podru~jima {umarije Fu‘ine 4.400komada, Delnice 2.800 komada iMrkopalj 2.000 komada. [umarije Lo-kve, Klana, Prezid i Tr{}e nisu sudjelo-vale u proljetnom po{umljavanju, pa}e navedene radove obaviti u jesen.

Po{umljavanje (sadnja) je obavljenona ~istim povr{inama na 17,83 ha ili69 posto godi{njeg plana, sjetva na~istim povr{inama na 0,5 ha ili 31posto plana, popunjavanje na 10,50ha ili 79 posto godi{njeg plana. Odradova u pro{irenoj biolo{koj repro-dukciji izvr{eno je po{umljavanje neo-braslog {umskog zemlji{ta – sadnjomsadnica na ukupno 10,35 ha ili 89posto godi{njeg plana, rekonstrukcija ikonverzija na 1 ha ili 14 posto planai popunjavanje na 14,55 ha ili 80 po-sto godi{njeg plana.

Na podru~ju Uprave {uma saku-pljeno je 65 kg sjemena jele.

Za razvoj pepelniceva‘ne su temperatura ivlaga zraka pri tlu ilido visine jednogametra, a zapromatranje razvojabolesti zna~ajni bi bilipodaci o dnevnomhodu navedenihklimatskih ~initelja.

razvoj pepelnice i izvr{enih u odnosuna planirana tretiranja, uo~ena je ~vr-sta povezanost izme|u meteorolo{kihpodataka i pojave pepelnice – isti~eg|a Ku{an. Dodaje kako je analizomterminskih vrijednosti vlage za 1999.godinu za svibanj, lipanj i srpanj, zaklimatske meteorolo{ke postaje Krapi-na–Maksimir, Puntijarka i Sisak, primi-je}eno da je postotak vlage visok uve~ernjim satima te tijekom cijele no}ido jutra. Zra~na je vlaga gotovo cijelimjesec bila ve}a od 75 %, a manjibroj dana imao je temperaturu iznad26 0C. Budu}i da je zra~na vlaga ugla-vnom stalno bila prisutna, postojali suidealni uvjeti za razvitak pepelnice. U2000. godini zra~na vlaga bila jemanja, a njeni visoki postoci bili suizra‘eni samo u danima s oborinama.Zbog vrlo niskih temperatura (~ak oko15 0C), nije bilo uvjeta za stvaranjepepelnice. Kako je ki{a padala u ranimjutarnjim satima, s kratkotrajnim raz-dobljima sparine od samo nekolikosati u rano jutro, pepelnica je izostalaili se pojavljivala u tragovima, {to jeovisilo o mikroklimatskim uvjetima.

Razli~itost klimatskihmikrolokacija

Tijekom svibnja, a posebice lipnja isrpnja pro{le godine ve}i broj danaimao je temperaturu iznad 26 0C. Vla-ga zraka iznad 75 % evidentirana je uve}em dijelu mjeseca, osobito u svi-bnju i srpnju, a raspore|ena je tako dase vi{e puta u mjesecu poklapaju tem-peratura i vlaga, {to je pogodovalorazvoju pepelnice. G|a Ku{an nagla-{ava kako terminske vrijednosti tem-perature i vlage, mjerene u 7 sati, 14sati te u 21 sat, daju potpuniju slikuklimatskih prilika najbli‘ih glavnih me-teorolo{kih postaja od samih dnevnihsrednjaka, ali ipak ne sasvim dostatnu.Naime, meteorolo{ka postaja nalazise u drvenoj ku}ici na travnjaku, navisini od 1,7 m. Zbog toga se klimatskiuvjeti pojedinih mikrolokacija sigurnorazlikuju, ovisno o tome radi li se onizi, gredi, ju‘nim ili sjevernim ekspo-zicijama, o zasjeni odraslih stabala iliotvorenim lokacijama.

Bitno je naglasiti da su za razvoj pe-pelnice va‘ne temperatura i vlaga zra-ka pri tlu ili do visine jednoga metra.No, iz ovakvih terminskih vrijednostine vidi se dnevni hod temperature ivlage, {to je za promatranje razvojapepelnice vrlo zna~ajno. Stoga se,zbog nedostatnih podataka, kod treti-ranja pepelnice moramo slu‘iti isku-stvom i osje}ajem, pri ~emu katkad igrije{imo. Sagledavaju}i cjelokupnuproblematiku, zaklju~uje @eljka Ku{an,izuzetno je va‘no stalnim pra}enjemtemperature i vlage pojedine mikrolo-kacije te stanja biljaka pravovremenoza{tititi hrastov ponik i pomladak. Ta-ko se mogu u{tedjeti znatna nov~anasredstva, ali i smanjiti zaga|ivanje oko-line kemijskim sredstvima.

na) otpada 3276 ha. Potonji dobnirazred ujedno je i zadnji u gospoda-renju sastojinama hrasta lu‘njaka, ukojemu zapo~inju oplodne sje~e, anakon naplodnoga sijeka pojavljuju seprirodno pomla|ene hrastove povr-{ine u stadiju ponika, vrlo osjetljivogna pepelnicu.

Nu‘nost pravovremeneza{tite

Prema rije~ima stru~ne suradniceza za{titu {uma @eljke Ku{an, godi{njena podru~ju zagreba~ke uprave odpepelnice treba {tititi 1000 – 1500 hapomla|enih povr{ina. Uobi~ajeno jeda se za{tita obavlja aviokemijski, napovr{inama ve}im od 10 ha, po cijeniod 280 kn/ha, traktorskim atomizeri-ma (530 kn/ha), odnosno le|nim pr-skalicama, po cijeni ~ak 2400 kn/ha.Za povr{inu od 1500 ha Uprava trebaosigurati oko 530.000 kuna.

– Za{tita od pepelnice je nu‘nakako ne bi nastale {tete na mladomhrastu, koje bi uzrokovale probleme ugospodarenju hrastovim sastojinama.Analizom uvjeta koji su nu‘ni za

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME24

Trnina, crni trn (Prunus spinosa L.)Drugi nazivi za ovubiljku su: trnjina,

trnula, trnavka, trn,crni trn, divlja{ljiva, grmulja,

kukulja

Upotrebljava se kao pomo} kodproblema s crijevima, ~isti krv, pos-pje{uje mokrenje, a slu‘i i kaookrjepljuju}e sredstvo i proljetnakura za ja~anje organizma. ^aj odtrnine ja~a ‘eludac, pospje{ujeapetit i otklanja ‘elu~ane tegobe.Odstranjuje ko‘ni osip i lije~i ne~is-to}u ko‘e.

TTTTTrnina spada u {umsko ili divljevo}e. U mnogim zemljama uposljednje vrijeme za izradu vi-taminskih koncentrata sve vi{ese tra‘i i sve skuplje pla}a razno divljeili {umsko vo}e, ako nije otrovno.Najvi{e se cijeni crveno, naran~asto,plavo i ‘uto vo}e jer ima mnogo vita-mina i provitamina. Cijeni se i oporo ikiselo vo}e, koje se dodaje za popra-vljanje kvalitete pekmeza od pitomavo}a. Takvi koncentrati pojedina~ni iliu smjesi predstavljaju pravo bogatstvoraznih vitamina (oporih tvari i tanina),biljnih kiselina, raznih korisnih soli imnogih drugih ljekovitih sastojaka. Tisu pekmezi zapravo suvremeni prirod-ni multivitamini.

Trnina je u na{oj zemlji vrlo raspro-stranjen grm. Raste i me|u drugimgrmljem i ‘ivicom, u svijetlim hrasto-vim {umama, po bre‘uljcima, kame-nitom i sun~anom tlu. Obi~no je ne-ma iznad 1300 metara nadmorske vi-sine. Rasprostranjena je i po cijelojEuropi, Maloj Aziji, Iranu te djelo-mi~no sjevernoj Africi. Pomla|uje seiz korijena, a raste i sama stvaraju}i{ikaru. Uz ‘ivice, oko vrtova i vo}-njaka nije ju dobro saditi, jer rasteneuredno i rado je napadaju {tetnici,ponajvi{e gusjenice.

Trnina je gusto razgranjen grm s tr-novitim ograncima koji narastu od 1do 3 metra visine. Rje|e raste kaomalo, do 5 m visoko drvo. Cvjetanajranije me|u doma}im grmljem. Nanjenom bogato razgranatom granjunalaze se tvrdi trnovi u prolje}e pokri-

nakon mraza okus im je ne{to bla‘i,jer imaju manje kiseline, a vi{e {e}era.

Ljekoviti dijelovi biljke su: plod, list,cvijet, kora, unutarnja kora i korijen.

Ljekovito djelovanje trnina ima izva-na na ko‘i i iznutra u organizmu. Po-ma‘e kod problema s crijevima, ~istikrv, pospje{uje mokrenje, a slu‘i i kaookrjepljuju}e sredstvo i proljetna kuraza ja~anje organizma. ^aj od trnineja~a ‘eludac, pospje{uje apetit i otkla-nja ‘elu~ane tegobe. Odstranjujeko‘ni osip i lije~i ne~isto}u ko‘e. Plo-dovi, te kora drveta i korijena pri-mjenjivali su se ve} u Plinijevo dobakod trbu{nih boli i proljeva. Kora uzznatan postotak trijeslovine sadr‘i igorke tvari pa se koristi kao lijek pro-tiv groznice i ‘utice.

Korijen trnine: protiv ‘utice – 5 gstucane unutarnje kore korijena kuhatiu 2,5 dcl bijelog vina dok se ne ukuha

od malog broja cvjetova. Plodovi sevrlo ~vrsto dr‘e na granama, pa ostajuna stablu i zimi. Grm ‘ivi i do 40 go-dina.

Kao biljka za jelo, trnina je poznatajo{ od davnina, pa su je prema nekimnalazima kao vo}e jeli ve} i stari Rim-ljani. Jo{ i danas u nekim zemljamanjezine plodove sakupljaju i koriste zajelo. U Rumunjskoj, primjerice, plodo-ve su{e i spremaju za zimu. U vrijemeDrugog svjetskog rata, u na{em suPrimorju, od osu{enih trnina priprema-li bra{no. I vrlo ukusan ~aj spravlja seod osu{enih plodova. Kod nas ovubiljku vrlo malo koriste, ali je voledjeca koja beru plodove te ih jedusirove ili ispe~ene na vatri.

Plodovi te biljke, poznati kod naskao trnjina, dozrijevaju u kolovozu.Zeleno im je meso trpko i kiselo.Mogu se jesti prezrele bobice, a

na tre}inu. To se pije u tri obroka:ujutro nata{te, pred ru~ak i prijeve~ere. ^aj od korijena preporu~ujese u lije~enju groznice i zubobolje.

Cvjetovi se beru i su{e, te osu{enikoriste za ~aj. Od 4 kg sirovog cvijetadobije se oko kilogram su{enogcvijeta. ^aj od cvjetova priprema setako da se 5 grama cvijeta stavi u dvadcl klju~ale vode. Pije se po jedna{alica na dan. Tim ~ajem ja~a se ‘elu-dac, ~isti krv, a poma‘e i kod plu}nihbolesti.

Od trnine se pripremaju pekmez imarmelada. Sjeme ploda trnine koristise protiv mokra}nog pijeska i kamenatako da se ko{tice stuku u prah i uzi-maju nave~er razrije|ene s vodom.

Kora trnine lije~i astmu. List trninekoristi se za ~ajeve kojima se lije~i

veni malim, bijelim mirisnim cvjeti-}ima. Bijeli cvjetovi pojavljuju se prijelistanja tako gusto da se grane od njihgotovo i ne primje}uju. Cvjetovi imajupo pet bijelih latica, a pojavljuju se nagran~icama pojedina~no ili po dva-trizajedno u travnju i svibnju. Listovi surazmjerno maleni, do 4 cm dugi,o{trog nazubljenog ruba na kratkimpeteljkama. Plod je plavkastocrneboje, okruglog oblika promjera 1–1,5cm, iznutra mesnat i zelen a nastaje

Pi{e:VesnaPle{e

ljekovito bilje

ne~isto}a ko‘e, bubuljice i upa-la mokra}nog mjehura.

Trnina, crni trn (Prunus spinosa L.)

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME 25

DELNI^KI [UMARI U BOSNI

Kako rade Unsko-sanske{ume Javno poduze}e Unsko-sanske {umegospodari s oko 167 tisu}a hektara {uma,

zapo{ljava 574 radnika i godi{nje sije~e300-400 tisu}a kubika. Uz to {to je dio

podru~ja jo{ miniran, najve}i problem jenedostatak stru~nih kadrova

Javno poduze}e Unsko-sanske {umeosnovano je 2000., a organizacijski usvom sastavu ima sedam {umskihuprava: Biha}, Bosanska Krupa, Bo-sanski Petrovac, Cazin, Klju~, SanskiMost i Direkciju. Sjedi{te poduze}a jeu Bosanskoj Krupi.

KKKKKrajem o‘ujka grupa delni~kih{umara posjetila je Javnopoduze}e Unsko-sanske {ume.Uz upravitelja Uprave {umaing. Hermana Su{nika, u Bosni su bili

mr. Boris Ple{e i ing. Damir Trnski izOdjela za ure|ivanje {uma, ing. DamirDela~, predsjednik [umarskog dru{tvaDelnice i ing. Zvonimir Pr{le, upravi-telj [umarije Crni Lug. Doma}ini su imbili {umari iz {umske Uprave Biha}, na~elu s direktorom mr. [efikom Kori~i-}em sa suradnicima, ing. IsmetomSendi}em, rukovoditeljem Odjela zaure|ivanje {uma i \evadom Jakupovi-}em, pomo}nikom direktora zatehni~ka pitanja. Susretu bosanskih ihrvatskih {umara bio je nazo~an i

Anton Jakovac iz Privredne komoreBiha}. Uz kolege iz delni~ke Uprave{uma, u jednodnevni posjet kolegamau Biha}u do{li su i {umari iz gospi}keUprave {uma ing. Ivan Matasin, ruko-voditelj Odjela za ure|ivanje {uma, iupravitelji {umarija ing. Branimir Miki}i Tomislav U‘arevi}.

Za dvodnevnog boravka u Bosni,{umari iz dviju dr‘ava razmjenjivali sustru~na iskustva, posebice u dijelu kojiim je zajedni~ki, preborno gospodare-nje {umama, problematika lovnog go-

spodarenja i ure|ivanja {uma. Delni~ki{umari obi{li su rasadnik Mihaljevackraj Cazina, g.j. Mutnica i g.j. Gomila,gdje su se upoznali s objektima kalem-ljenog pitomog kestena. Obi{li su ioglednu plohu maruna te lovi{tePlje{evica i posjetili kolege iz Odjelaza ure|ivanje {uma u Biha}u. Odjel jeopremljen vrhunskom ra~unalnomtehnologijom, a u primjeni imaju i GISprogram. Skenirali su karte s gospo-darskom podjelom, a u 70 postoslu~ajeva imaju digitaliziranu gospo-darsku podjelu. Remabulaciju me|arade sa svojim geodetom. Diopovr{ina su ponovno katastarski izmje-rili (aviosnimke) i ~ekaju na tzv. su-dsko izlaganje.

I dok su dr‘avne {ume ure|ene,privatne nisu. Njima gospodare tako

da u op}ini zapo{ljavaju stru~nu oso-bu za privatne {ume. Osnove gospo-darenja odobrava im Federalno i Kan-tonalno ministarstvo.

Unsko-sanske {ume Javno poduze}e Unsko-sanske

{ume osnovano je 13. travnja 2000., aorganizacijski u svom sastavu ima se-dam {umskih uprava (Biha}, BosanskaKrupa, Bosanski Petrovac, Cazin,

Zgrada {umske Uprave u Biha}u

Grad Biha} i rijeka Una

{umarstvo bosne

Pi{e:VesnaPle{e

Foto:B.Ple{e

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME26

Klju~, Sanski Most i Direkciju). Sjedi{tepoduze}a je u Bosanskoj Krupi. Orga-nizacijski su ustrojeni prema vlastitomva‘e}em kantonalnom Zakonu o{umama, jer na razini dr‘ave nije do-nesen Zakon o {umama. Gospodarena povr{ini od 167.805 ha dr‘avnih{uma. Drvna zaliha iznosi ukupno29.761.146 m3, godi{nji prirast831.359 m3, te ukupni etat 5.756.458.Godi{nje posijeku od 350.000 do400.000 m3, jer je dio podru~ja kojimgospodare miniran. Prema raspo-lo‘ivim vlastitim kapacitetima {umskaje uprava u mogu}nosti izvr{iti 15posto od planom predvi|ene proizvo-dnje, a ostatak izvr{avaju uz pomo}tre}ih lica. Infrastruktura se u po-sljednjih trinaest godina slabo gradila,pa je otvorenost {uma cestama napodru~ju Unsko-sanskih {uma 12 km/1000 ha.

Poduze}e zapo{ljava 574 radnika,od ~ega 37 s visokom stru~nom spre-mom, a najve}i broj zaposlenih, 204,

ima srednju stru~nu spremu, dok jekvalifikaciju steklo njih 127. Na [umar-skom fakultetu u Sarajevu obrazuje sedvadesetak studenata, za potrebebiha}ke {umske uprave, jer je nedo-statak stru~nog {umarskog kadranjihov najve}i problem. Na poslijedi-plomskom studiju u Sarajevu i Zagre-bu za vlastite se potrebe {koluje ~etr-naest ljudi, trinaest {umarskih i jedangeodetski in‘enjer.

U blizini Cazina nalazi se rasadnikMihaljevac povr{ine 150 ha, s godi-

Od 167.000 ha kantonalnih dr‘av-nih {uma, na 75.000 ha prostiru sekestenove sastojine. Kako se kestente{ko obnavlja iz sjemena, njegov seizboj kalemi kao kod vo}aka.

{njom proizvodnjom od 630.000 ko-mada sadnica. U posljednje vrijeme, urasadniku se vi{e proizvode sadnicebjelogorice, negoli crnogorice. Ten-dencija je na razini Javnog poduze}aUnsko-sanske {ume da se vi{e po{um-ljava sa sadnicama bjelogorice. Doprije rata po{umljavalo se uglavnomsa smrekom i crnim borom. U rasad-

niku se sije sa sjemenom oraha, keste-na i tre{nje. Od 167.000 ha kantonal-nih dr`avnih {uma, na 75.000 ha pro-stiru se kestenove sastojine. Kako sekesten te{ko obnavlja iz sjemena,njegov se izboj kalemi kao kodvo}aka. Imaju i 12.000 ha kultura

bijelog bora, duglazije i smreke. Ciljim je da se po{umljavanjem hrastomkitnjakom te kulture zamijene i dobijumje{ovite sastojine hrasta kitnjaka ibijelog bora. Planiraju i uzgoj hortikul-turnih vrsta, no tu velik problem pred-stavlja nedostatak vode. Interesantanje i podatak da se uz sadnice bjelogo-rice u rasadniku kao me|ukulturasade jagode, kupine i sl.

Zdravstveno stanje {uma je izu-zetno dobro u {to su se uvjerili i na{i

{umari posjetiv{i g.j. i lovi{te Plje{evi-ca. Za vrijeme rata, infrastruktura ulovi{tu bila je u potpunosti uni{tena.Od radova u lovi{tu u tijeku je eviden-tiranje pjevali{ta tetrijeba, koje }e senastojati za{tititi i kroz va`e}u Osno-vu gospodarenja. Velik problem ulovi{tima predstavlja krivolov, unato~trudu {umara da ga suzbiju redovitim

Obilazak kestenove sastojine

Proizvodnja jagoda kaome|ukultura u rasadniku

kontrolama {umske policije koju imasvaka {umarija.

Me|usobna stru~na suradnja del-ni~kih i bosanskih {umara nastavit }ese i dalje, a u uzvratni stru~ni posjetdelni~koj Upravi {uma bosanski }e{umari do}i tijekom svibnja.

Broj 65 • svibanj 2002. HRVATSKE [UME 27

Problem kamenoloma –tko ko~i uzbrdo?

OOOOOd 20. do 22. o‘ujka u Opatijise odr‘avalo savjetovanje natemu Pristup problematici iz-gradnje »autoceste spasa« Za-greb – Split, u organizaciji »Minerala«a pod pokroviteljstvom Ministarstvagospodarstva, Ministarstva za{titeokoli{a i prostornog ure|enja, te Hr-vatskih autocesta. Cilj savjetovanja jebio upoznati sudionike sa zakonskomprocedurom vezanom za dobivanjerudarske koncesije za eksploatacijumineralnih sirovina, zatim upozna-

razmjere, Dr‘avni inspektorat odpo~etka pro{le godine poduzima svezakonom predvi|ene mjere za od-lu~no suzbijanje ove pojave, koja pre-dstavlja eklatantan primjer sive ekono-mije i nanosi dr‘avi velike {tete. Dr-‘avni je inspektorat bio prisiljenpe~a}enjem zatvoriti 40 kamenoloma(do danas)«.

Istaknut je problem dobivanja raz-nih odobrenja za otvaranje kamenolo-ma, a kao jedan od razloga navedenaje »pogubno troma i inertna birokra-cija u op}inama, gradovima, ‘upanija-ma i Hrvatskim {umama«.

Kako su se na ra~un Hrvatskih {u-ma ~ule te{ke i neargumentirane op-tu‘be, osim za okruglim stolom i ovimputem ‘elim pojasniti problematikudr‘avnih {uma i {umskih zemlji{ta uodnosu na kori{tenje mineralih sirovi-na.

Hrvatske {ume su zalegalizacijukamenoloma

Hrvatske {ume prikazane su kaojedan od glavnih »ko~ni~ara« za rje-{avanje imovinsko-pravnih odnosa zakamenolome, zbog duljine trajanjapostupka izvla{tenja s Hrvatskim {u-mama (postupak u praksi traje naj-manje 2 godine).

Doista za~u|uje ~injenica da nad-le‘ni iz Dr‘avnog inspektorata koji suzadu‘eni za nadzor postupaka radakamenoloma ne znaju da investitor nerje{ava imovinsko-pravne odnose sHrvatskim {umama nego s vlasnikom,a to je Republika Hrvatska, njenimPovjerenstvom temeljem odluke opovjeravanju poslova upravljanja i ra-spolaganja imovinom Republike Hrva-tske Povjerenstvu Vlade za upravljanjeimovinom Republike Hrvatske (klasa:022-03/00-02/08 i ur.broj: 5030102-00-2 od 23. studenoga 2000. godine).

Za oduzeto pravo na {umi i {um-skom zemlji{tu (izdvajanje iz {umsko-gospodarskog podru~ja) sukladno~lanku 58. Zakona o {umama, podu-

3. ME\UNARODNO SAVJETOVANJE TEHNOLOGIJE PRERADE MINERALNIH SIROVINA IRUDARSKO GRA\EVINSKE MEHANIZACIJE

Neargumentirane su i u najmanju ruku ~udneoptu‘be da Hrvatske {ume “ko~e” rje{avanje

problema kamenoloma, kad se zna da o tome neodlu~uju one nego vlasnik, Republika Hrvatska.^udi i to {to Dr‘avni inspektorat nije reagirao

ranije. A Hrvatske {ume su i te kako za legalizacijukamenoloma jer u tome vide svoj interes

Pi{e:mr. sc.JadrankaRo{a

ze}e za {ume ima pravo na naknaduu vidu novca ili drugoga zemlji{ta.Nov~ana sredstva mogu se koristitisamo u svrhu pro{irene biolo{ke re-produkcije {uma ili kupnju {ume od-nosno {umskog zemlji{ta najkasnije uroku dvije godine.

Tek po dobivanju rje{enja o izdvaja-nju {uma i {umskog zemlji{ta iz {um-skogospodarskog podru~ja od admini-strativne komisije Vlade RepublikeHrvatske i pla}ene naknade investitormo‘e po~et