HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 67/09.

Zagreb, 28. svibnja 2009.

Z A P I S N I K

67. sjednice Programskog vijeća HRT-a, održane dana 19. svibnja 2009. godine, u sobi 107, objekt B30, I. kat

Započeto u 10.00 sati PRISUTNI: Hašim Bahtijari, Darinka Janjanin, Zdenko Ljevak, Zvonko Milas, Đuro

Popijač, Ilija Rkman, Marina Škrabalo, Anja Šovagović-Despot ODSUTNI: Siniša Grgić (isprič.), Suzana Jašić (isprič.), Želimir Mesarić, (isprič.) OSTALI PRISUTNI: Vanja Sutlić, Josip Guberina, Blago Markota, Davor Mezulić, Tomislav

Meštrić, Božidar Domagoj Burić, Hloverka Novak-Srzić, Duško Radić, Vladimir Kumbrija, Ivan Škoro, Nevenka Šintić, Nela Gudelj, Ksenija Trajbar, Kata Zalović-Fišter, Dragutin Lučić, Jadranka Šaško

Sjednicu je otvorio predsjednik Programskoga vijeća HRT-a, gosp. Zdenko Ljevak, konstatirao da sjednici nazočuje 7 članova Vijeća, te da će se gđa. Šovagović-Despot pridružiti radu Vijeća s malim zakašnjenjem, i da postoji kvorum za donošenje pravovaljanih odluka, te predložio sljedeći DNEVNI RED: 1. a) Ovjera zapisnika 66. sjednice Vijeća HRT-a b) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka Vijeća HRT-a sa 66. sjednice 2. Rasprava o programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a (nadzor nad provedbom

programskih načela i obveza) 3. Prijedlog rebalansa Poslovnog plana HRT-a za 2009. 4. Jezik i govor u programima HR-a i HTV-a 5. Priprema izvješća za Hrvatski sabor: a) Izvješća o promicanju svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca u programima HR-a

i HTV-a te na HRT-u (razdoblje 2008.-2009.) b) Izvješće o napretku u područjima kulture govora, potpunog i objektivnog informiranja

i razvitku javnih sadržaja u ostvarivanju programa javne televizije te otklanjanju pogovora o mogućoj korupciji unutar HRT-a

6. Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a 7. R a z n o

Predloženi dnevni red jednoglasno je prihvaćen. Ad. 1. a) Vezano za zapisnik 66. sjednice Vijeća HRT-a, a u svezi s ponovljenim glasovanjem na

66. sjednici, na prijedlog člana Vijeća HRT-a, o prihvaćanju Izvješća direktora programa i

2

glavne urednice IP-a HTV-a o provedbi programskoga usmjerenja HTV-a u razdoblju od 30. lipnja do 31. prosinca 2008., gosp. Bahtijari, koji je zbog opravdanih razloga bio odsutan sa 66. sjednice Vijeća HRT-a, osvrnuo se je i prokomentirao očitovanje Ravnateljstva HRT-a koje su članovi Vijeća HRT-a na zadnjoj sjednici primili u svezi s tim pitanjem, uz napomenu da to očitovanje nije predviđeno Statutom HRT-a. Na temelju svega iznesenoga istaknuo je da je njegovo osobno mišljenje da se nije moglo pristupiti ponavljanju glasovanja samo zbog činjenice jer nije bio dostatan kvorum, budući da nazočnost 6 članova Vijeća, sukladno odredbama Zakona o HRT-u daje legitimitet za donošenje pravovaljanih odluka, te da je glasovanje bilo legitimno i ne može se zbog tehničkih razloga, samo tako, ponavljati na sljedećoj sjednici. Ponavljanje glasovanja je neprihvatljivo, pa dijelom i nelegitimno, i takvu prasku ne može prihvatiti, a poglavito ne činjenicu da se je Ravnateljstvo HRT-a u svojem očitovanju pozabavilo prebrojavanjem glasova članova Vijeća HRT-a. Vijeće HRT-a samostalno je u donošenju odluka i svaki član Vijeća HRT-a ima pravo glasovati prema svojoj odluci, neovisno o tome je li se ili nije javio za raspravu. Ukoliko se je htjelo nešto napraviti u svezi s neprihvaćanjem predmetnog Izvješća, onda se je trebalo osvrnuti na rasprave sa sjednica Vijeća kada je u pitanju program HTV-a i referirati se na primjedbe koje su članovi Vijeća imali glede realizacije programa HTV-a u razdoblju od lipnja do prosinca 2008. i time dopuniti Izvješće, pa ga ponovno poslati na raspravu i glasovanje i time bi procedura bila poštivana. Budući da se tako nije postupilo, već se je samo pristupilo ponavljanju glasovanju o istom Izvješću, dio zapisnika kojim se konstatira da je ponovljeno glasovanje, bez ikakvog postupka za njega je neprihvatljiv i zato neće glasovati za ovjeru zapisnika. Gosp. Sutlić je, vezano za izneseno, podsjetio da se je upravo gosp. Bahtijari, zbog činjenice da nije bilo dovoljno glasova za prihvaćanje navedenoga Izvješća, zapitao što nije u redu: ili Vijeće HRT-a ili dokumenti koje Vijeće dobiva na razmatranje, pa je i to bio dijelom razlog zbog kojeg je Ravnateljstvo HRT-a, iako mu to nije obveza prema odredbama Statuta HRT-a, razmotrilo i pokušalo utvrditi, koji su razlozi za neprihvaćanje Izvješća. Odredbu Statuta HRT-a, kojom je predviđeno očitovanje Ravnateljstva HRT-a samo u slučaju ne dobivanja pozitivnog mišljenja o prijedlogu Poslovnog plana i programskih usmjerenja HR-a i HTV-a, osobno smatra nepotpunom i nelogičnom, jer bi bilo normalno da se realizacija programskih usmjerenja HR-a i HTV-a odvija po istom postupku kao i donošenje programskih usmjerenja. U tom smislu je Ravnateljstvo HRT-a smatralo nužnim utvrditi o čemu je zapravo riječ i sukladno tome poduzeti potrebne aktivnosti, odnosno mjere. Smatra da je Ravnateljstvo HRT-a, kao i poslovno i programsko vodstvo HRT-a, zahvaljujući odgovornom odnosu prema odlukama i zaključcima Vijeća HRT-a, uspjelo s Vijećem HRT-a uspostaviti maksimalnu suradnju. Ravnateljstvo HRT-a smatra legitimnom odlukom Vijeća HRT-a da odbaci Izvješće direktora programa i glavnog urednika IP-a HTV-a o provedbi programskoga usmjerenja, ali na temelju Izvješća, a ne „Rasprava o programu između dvije sjednice“. Sve primjedbe ovo vodstvo HRT-a respektabilno sluša i sukladno njima nastoji popraviti stanje i doista se nastoji, ukoliko je to u nadležnosti Vijeća HRT-a, da ni jedno pitanje ne ostane bez odgovora. No, HRT nije obvezan postupati na temelju pojedinačnih istupa članova, ukoliko Vijeća o tome nije donijelo zaključak. U očitovanju Ravnateljstva HRT-a prebrojavanje glasova spomenuto je samo zbog izostanka meritorne rasprave, a rezultat toga je i glasovanje. Jer, ako izostane meritorna rasprava HRT-u, pa i hrvatskoj javnosti, nije jasno o čemu se radi onda u glasovanju. I osobno bi htio znati što je kroz Vijeće HRT-a interes javnosti u toj temi i u tom smislu misli da članovi Vijeća ne mogu smatrati da je izjašnjavanje za ili protiv njihovo osobno tajno pravo. Budući da Vijeće HRT-a upravo i djeluje u ime javnosti, onda javnost ima pravo znati zbog čega jedno izvješće prolazi ili ne prolazi. Gđa. Škrabalo osvrnula se je na mišljenje gosp. Sutlića da pitanje termina u kojima se emitira neka emisija nije u nadležnosti Vijeća HRT-a, te ga ocijenila upitnim, jer osobno smatra da to jest u nadležnosti Vijeća, pa je predložila da se u svezi s tim zatraži mišljenje Odbora za medije Hrvatskog sabora. Glede očitovanja Ravnateljstva HRT-a koje je citirao gosp. Bahtijari, preporučila je da se Ravnateljstvo HRT-a više pozabavi provedbom odluka i zaključaka Vijeća HRT-a, a manje raspravama o tome kako Vijeće HRT-a raspravlja i donosi odluke, jer bi rasprava o tome dovela do paradoksa.

3

Gosp. Ljevak je, u svezi sa svime iznesenim, podsjetio da je odluku o ponavljanju glasovanja donijelo Vijeće HRT-a, samostalno i odgovorno i da je na dnevnom redu ovjera zapisnika, tj. ocjena članova Vijeća HRT-a je li u zapisniku istinito i potpuno preneseno sve što je bilo izneseno i odlučeno na 66. sjednici Vijeća HRT-a. Ova rasprava pokazuje potrebu vrlo skorog održavanja sastanka Vijeća i Ravnateljstva HRT-a, u zatvorenom krugu, na kojem će se razmotriti kako u buduće komunicirati. Zamolio je da se prekine ova rasprava, a gosp. Bahtijarija zapitao ima li kakav konkretan prijedlog. Gosp. Bahtijari odgovorio je da za zapisnik koji daje legitimitet odluci koja nije legitimna ne može dići ruku, bar za taj dio zapisnika, te podsjetio da prema odredbama Poslovnika o radu Vijeća HRT-a glavni ravnatelj HRT-a ima pravo tražiti da se sazove sjednica Vijeća i da se je u ovom slučaju moglo tako i postupiti. Predložio je da Ravnateljstvo za takvu sjednicu predloži točku dnevnog reda, s dopunjenim materijalima: rasprava o provedbi programskoga usmjerenja HTV-a u razdoblju od lipnja do prosinca 2008. i na temelju rasprave ponovi glasovanje. To je legitimitet i procedura. Ovo što je napravljeno na prošloj sjednici nije legitimno i suprotno je pravilima Vijeća HRT-a. Nakon svega iznesenoga, predsjednik Vijeća HRT-a stavio je na glasovanje ovjeru zapisnika 66. sjednice Vijeća HRT-a. „ZA“ ovjeru zapisnika glasovalo je 5 članova Vijeća HRT-a, a 2 „PROTIV“. Sukladno rezultatima glasovanja, predsjednik Vijeća HRT-a konstatirao je da zapisnik 66. sjednice Vijeća HRT-a nije ovjeren.

b) Jednoglasno i bez primjedaba prihvaćeno je Izvješće predsjednika Vijeća HRT-a o

provedbi odluka i zaključaka Vijeća HRT-a sa 66. sjednice i konstatirano da su odluke i zaključci provedeni.

Ad. 2. Direktori programa i glavni urednici informativnih programa HR-a i HTV-a, gg. D. Radić, V. Kumbrija, D. Burić i gđa. H. Novak-Srzić, ukratko su izvijestili Vijeće HRT-a o najvažnijim događajima kojima se je između dvije sjednice Vijeća HRT-a bavio program HR-a i HTV-a, s posebnim naglaskom na lokalne izbore koji su u međuvremenu provedeni, a u sklopu čega je posebno izvijestio gosp. Lučić, član Povjerenstva za provedbu Programskih pravila HRT-a za praćenje lokalnih izbora „Izbori 2009.“ U raspravi o emitiranom programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a, svoja mišljenja i komentare, primjedbe i prijedloge iznijeli su gđe. Škrabalo, Janjanin, i gg. Popijač, Bahtijari, Rkman, Milas i Ljevak, a gosp. Burić i gđa. Novak-Srzić odgovorili su na postavljena pitanja članova Vijeća. Uvodna izlaganja direktora programa i glavnih urednika informativnih programa HR-a i HTV-a, i cjelovita rasprava koja je vođena vezano za emitirani program HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a sastavni je dio ovog zapisnika u obliku izvadka iz fonograma ove točke dnevnoga reda. Nakon ove točke dnevnoga reda sjednici je pristupila gđa, Šovagović-Despot, pa je sjednica nastavljena u nazočnosti 8 članova Vijeća HRT-a. Ad. 3. Gosp. Sutlić ukratko je obrazložio razloge zbog kojih je neophodno donijeti rebalans Poslovnog plana HRT-a za 2009., a temeljni razlog se svodi na činjenicu, na koju su pri donošenju Poslovnog plana HRT-a za 2009. upozoravali i članovi Vijeća HRT-a, da je prihod od marketinga preambiciozno planiran na temelju razgovora s velikim oglašivačima, i da se zbog ekonomske krize taj prihod ne ostvaruje. Istaknuo je, da se je sukladno najavi pri donošenju Plana, od početka godine pažljivo pratilo sva zbivanja u vezi s realizacijom Poslovnog plana i da je HRT praktički od Nove godine u neprekinutim potezima racionalizacije, te je ovaj prijedlog rebalansa iskaz svih poteza koje koji su odrađeni vezano za provedbu antirecesijskog programa Vlade RH, te onih koje je nametalo svakodnevno

4

praćenje troškova unutar HRT-a i njihove tendencije. Stanje je takvo da će se u rujnu najvjerojatnije trebati ići na još jednu korekciju, ukoliko bi došlo do daljnjih promjena u tržišnom okruženju. U ovom trenutku prihodi od pristojbe ostvaruju se potpuno sukladno s Planom. U rebalansu je zadana ambicija da se prvenstveno smanje svi mogući troškovi na svim stavkama, prije nego se uđe u bilo kakvo smanjivanje sredstava za takozvane izravne troškove programa, dakle ostvarivanje samog Programskog usmjerenja. U toj sferi poduzet je cijeli niz racionalnih koraka i racionalizacija, od optimizacije vanjske suradnje do racionalnije uporabe sredstava s obzirom na dopisničku mrežu i neke druge situacije, te korištenja vrlo kvalitetnih sadržaja iz arhive HTV-a. Na zadnjem mjestu oko rezanja troškova bili bi troškovi vezani za ostvarivanje Programskog usmjerenja. Gosp. Škoro detaljnije je obrazložio pojedinu strukturu troškova iskazanih u prijedlogu rebalansa Poslovnog plana HRT-a za 2009. Gosp. Popijač istaknuo je da je Vijeće HRT-a pravodobno, na početku ove godine, pri donošenju Poslovnog plana HRT-a za 2009., upozoravalo da bi se u sferi marketinga moglo dogoditi upravo to što se je sada pokazalo. Osvrnuo se je na pogrešnu uporabu termina, jer prema materijalu koji je dobiven za ovu sjednicu, nije u pitanju rebalans Poslovnog plana HRT-a, već rebalans Financijskog plana HRT-a za 2009. uz prateće bilješke i pojašnjenja, a potom na terminske netočnosti koje su iskazane u predmetnom prijedlogu rebalansa. Što se tiče plana prihoda od marketinga, njegovo je mišljenje da on nije postavljen preambiciozno, nego potpuno pogrešno i na to je Vijeće HRT-a i upozorilo. Planirati marketinški prihod za 2009. na planu 2008., bez spoznaje koliko je njegovo ostvarenje u 2008. i bez toga da se taj podatak znade u svibnju 2009. nije ništa drugo nego pogrešno. Vodstvo HRT-a vjerojatno ima scenarij gdje će i koliko smanjivati troškove, ali to se ne obrazlaže, a istovremeno se ne može procijeniti hoće reduciranje troškova utjecati na kvalitetu programa, što se nikako ne bi moglo dopustiti, jer je program temeljni proizvod HRT-a, zbog HRT uopće i postoji. Nije mu jasno zbog čega je u računu dobiti i gubitka planirana dobit, a stanje je takvo kakvo je. Zašto dobit ako HRT ima problema s kreditima, smanjenjem troškove, nesigurnošću hoće li se održati ista kvaliteta programa? Cilj HRT-a treba biti, ne isplata dobiti vlasniku, nego proizvodnja i isporuka javnosti najboljeg i najkvalitetnijeg mogućeg programa, uz raspoloživa sredstva. Njegova je generalna ocjena da je prijedlog rebalansa prepun potpuno nepotrebnih i nekonkretnih i nekorisnih fraza i da Vijeću treba dati konkretan financijski proračun iz kojeg će jasno biti vidljivo koliko je prihoda i koliko je rashoda. Ako je pitanje Poslovnog plana onda se napiše da li se nešto u poslovnom planu u proizvodnji programa mijenja ili ne. Osim toga, prihodi nisu samo marketing, nego kako je to navedeno, prihode HRT ostvaruje: „Od radijske i televizijske pristojbe, proizvodnjom ili objavom promidžbenih poruka, proizvodnjom i prodajom audiovizualnih programa, proizvodnjom drugih programskih servisa, proizvodnjom i prodajom nosača zvuka i slika, organiziranjem koncerata i drugih priredbi, obavljanjem drugih djelatnosti…“. Gosp. Bahtijari podupro je raspravu gosp. Popijača i skoncentrirao je svoju raspravu na odnose u prihodovnoj strani, odnos udjela prihoda od pristojbe i prihoda od promidžbe. Za razliku od ostalih, on smatra da povećanje udjela prihoda od pristojbe u ukupnim prihodima nije dobra tendencija zato što to, uvjetno rečeno, nisu izvorno vlastiti prihodi Hrvatske radiotelevizije. Izvorno vlastiti prihodi su prihodi od marketinga i treba se orijentirati i težiti da se taj dio prihoda poveća. Kod donošenja Plana članovi Vijeća upozoravali su da će teško biti ostvariti tako ambiciozne planove ostvarenja prihoda od prodaje vremena za promidžbu. Udio prihoda od pristojbe planiran je u ukupnim prihodima 67,3%, a od promidžbe 28,7%, a sada se u prijedlogu rebalansa povećava prihod na 73% ukupnih prihoda, a prihod od promidžbe se smanjuje na 22,7%. To su velike promjene. Ne želi biti pesimističan, ali čini mu se da će se drugi rebalans, odnosno kraj ove godine dočekati u omjeru 80% prema 20% i to nije dobra tendencija, na koju HRT i čelni ljudi HRT-a nemaju, čini mu se, adekvatnu strategiju. Gospodin Popijač je to spomenuo, a on je ponovio, jer misli da je to važno: Kako je moguće planirati smanjenje troškova usluga ako se radi i o uslugama koje su u funkciji proizvodnje programa za tako veliki iznos, a zadržati traženu projiciranu kvalitetu programa. Također, vrlo diskutabilno je i pitanje amortizacije. Koliko zna, amortizacija je planska veličina koja se zapravo projicira za 5, 10 itd. godina i odnosi na amortizaciju osnovnih sredstava voznog parka i tako dalje. Kako je moguće u ovoj godini planirati smanjenje bez većih lomova u financijskom smislu, odnosno bez nekih odustajanja od nabavke, a da se opet to ne odrazi na kvalitetu programa. Spomenute su i otpremnine. Ovdje se smanjuju troškovi

5

osoblja. Kako je moguće zapravo te dvije kontradiktorne stvari uskladiti i pomiriti, ne vidi rješenja, osim ako se time ne želi najaviti eventualno smanjenje plaća zaposlenih, ili je u pitanju nešto drugo. Tu su brojke iz kojih se ne vide odgovori na ova pitanja. Gđa. Škrabalo zahvalila je gosp. Popijaču na detaljnoj analizi predloženog materijala te predložila da se zbog predloženog smanjenja marketinškog prihoda već sada pristupi reviziji Poslovnog plana hRT-a za 2009. i utvrde programski i poslovni prioriteti u odnosu na financijske mogućnosti i ograničenja. Zamolila je člana Ravnateljstva HRT-a, iz reda zaposlenika HRT-a, da iznese kakvo je mišljenje zaposlenih u svezi s predloženim rebalansom i smanjenjem troškova poslovanja. Gosp. Ljevak je temeljem svega iznesenoga u raspravi predložio je da se ovaj rebalans vrati na doradu, da se uvaže sve ove primjedbe, da se razradi i da se tako razrađen, neopterećen literarnim rečenicama, dostavi ponovno Vijeću na mišljenje. Vijeće HRT-a razumije da u svemu ima objektivno velikih problema, ali jasno treba biti rečeno koji su razlozi za određena smanjenja i što će se time postići. Ako se ide na rebalans koji će doticati program onda i programska usmjerenja, onda se treba o tome razgovarati, jer su Poslovni plan i programska usmjerenja usko vezani i tu ne smije doći do raskoraka. Javna televizija ima svoju obvezu ona mora proizvoditi program prvenstveno, a tek onda se baviti drugim stvarima kojim se uz put bavi. Prijedlog gosp. Ljevaka da se prijedlog rebalansa Poslovnog (Financijskog) plana HRT-a za 2009. vrati na doradu, sukladno svemu iznesenome u raspravi, jednoglasno je prihvaćen. Gosp. Meštrić, član Ravnateljstva HRT-a iz reda zaposlenika HRT-a izvijestio je da su sindikati HRT-a pred kraj prošle godine pokušali pregovarati o povećanju vrijednosti koeficijenta za plaću, budući da se taj koeficijent u HRT-u nije mijenjao od 2005. godine, ali da su se suglasili s vodstvom HRT-a da se to može ostvariti isključivo s osnova ušteda. U tom smislu i sindikati analiziraju i predlažu moguće uštede, a uključeni su i u rad na novoj organizaciji HRT-a i sistematizaciji radnih mjesta, kao i u rad radne grupe koje bi trebala dati konačni prijedlog za stimulativni odlazak radnika u mirovinu i smanjenje broja radnika. Rješavanju svega navedenoga doprinose i promjene Statuta, u koje se je ušlo upravo zbog potrebe reorganizacije HRT-a. Sindikati od nove sistematizacije očekuju da će vrednovati rad i kažnjavati nerad. Osobno, u svojstvu člana Ravnateljstva HRT-a, primjedbe koje ima vezano za Plan svode se na razmatranje mogućnosti prodaje vlastitog programa, u smislu stjecanja dodatnog, kvalitetnog prihoda, jer je mišljenja da tu ima prostora, a da HRT nije poduzeo sve što je moguće da se tu stvari poprave. Gosp. Sutlić suglasio se je sa većinom iznesenih primjedaba i ocijenio ih je dobronamjernim, pa će se u skladu s njima materijal do sljedeće sjednice Vijeća HRT-a doraditi sukladno donesenom zaključku. Ono što je bitno, to je činjenica da brojke prate realitet i za razliku od dosadašnjeg planiranja želja, HRT prvi put kroz proračun, koristeći krizu, započinje s radikalnijim zahvatima, koji se izgleda nisu mogli provesti bez krize. Poslovni plan je jedinstvo Programskog usmjerenja i svih financijskih i ostalih pokazatelja u cjelini i ovdje se prije svega radi o rebalansu proračuna. Dio rezervi na kojima se temelji ovaj prijedlog rebalansa proizlazi iz činjenice što se je radikalnije zahvatilo u neka prava, navike, neka nasljedstva i neracionalnosti koje su HRT godinama pratila kao dio rezerve. U 2008. se HRT-u događa da ugovoreni poslovi, koji imaju svoj rok plaćanja i koji predstavljaju zapravo račun iz 2008. nisu plaćeni u 2008. i prelijevaju se u 2009. s golemim odgodama plaćanja. Utoliko možda neka objašnjenja nisu jasna. Kasne velike uplate marketinških sredstava iz 9., 10.,11., 12. mjeseca 2008., koje u vrijeme izrade Plana za 2009. nisu bile u tako dramatičnom sudaru s općom nelikvidnošću kao što je to postalo vidljivo u prvom dijelu ove godine. Što se tiče rebalansa HRT je od veljače ove godine u neprekinutim, kontinuiranim akcijama na svim mogućim točkama troškova i ovaj rebalans je zapravo nešto što se već ostvaruje u značajnom dijelu. Neki potezi jesu i potezi odloženih investicija i sličnih stvari. Nakon ove točke dnevnoga reda sjednicu je zbog zdravstvenih razloga napustio gosp. Rkman, pa je Vijeće nastavilo raditi u sastavu od 7 članova.

6

Ad. 4. Gosp. Ljevak je u uvodu ove točke naglasio da je tema jezika i govora u programima HRT-a stalna tema kojom se je u svojem mandatu bavilo Vijeće HRT-a, ali da je to i bila stalna tema na sjednicama Hrvatskoga sabora prilikom izvještavanja Vijeća HRT-a o svojem radu. Upravo zbog toga bio je i zaključak Vijeća da se ova tema odradi na tematskoj sjednici, ali zbog obveza Vijeća, dnevni red današnje sjednice je morao biti proširen. Podsjetio je da je tema kulture govora u programima HRT-a i dio izvješća koje bi Vijeće HRT-a za 15-20 dana trebalo dostaviti Hrvatskome saboru, a što je i točka današnjeg dnevnoga reda, pa bi bilo poželjno u raspravi povezati te dvije stvari. Gđa. Gudelj, voditeljica Edukacijskog centra ukratko je dodatno obrazložila vrlo detaljno izvješće, koje je u pisanom obliku dostavljeno članovima Vijeća, vezano za sve što se je u sklopu Edukacijskog centra HRT-a do sada poduzelo glede izobrazbe novinara i urednika HRT-a na poboljšanju opće kulture govorenja i poznavanja jezika. Gđa. Šovagović-Despot pohvalila je ozbiljnost pristupa ovoj temi i kvalitetu dobivenog izvješća, te predložila da se u sklopu nove sistematizacije radnih mjesta i vrednovanju rada više pozornosti posveti vrednovanju rada upravo službi za jezik i govor HRT-a, jer je njihov sadašnji status u lancu vrednovanja nevjerojatno nizak obzirom na vrijednost koju za program te službe imaju. Gđa. Škrabalo izvijestila je Vijeće HRT-a da je radna grupa zadužena za izradu Izvješća o napretku u područjima kulture govora, potpunog i objektivnog informiranja i razvitku javnih sadržaja u ostvarivanju programa javne televizije te otklanjanju pogovora o mogućoj korupciji unutar HRT-a sa voditeljicama Edukacijskog centra HRT-a i službama za jezik i govor HR-a i HTV-a održala radni sastanak, te u tom smjeru dala i neke preporuke, za koje se nada da će ih Vijeće danas raspraviti i prihvatiti. Te preporuke idu upravo u smjeru poboljšanja radnih uvjeta Službe za jezik i govor. Mišljenja je da izuzetno iskustvo i znanje koje je koncentrirano na HRT-u u Službi za jezik i govor predstavlja potencijalni proizvod HRT-a. Naime, radi se o potencijalnom centru izvrsnosti i obrazovnom centru koji bi mogao biti relevantan za sve medije u Hrvatskoj, za stručno usavršavanje u području jezika i govora i medijske kulture, i ne samo da bi to bio trošak nego je to s jedne strane mogući proizvod, ali više od toga doprinos HRT-a našem društvu kao posebni izvor znanja za podizanje opće kulture govora u Hrvatskoj. Znači, to je investicija koju HRT nudi ovom društvu. Gosp. Ljevak pohvalio je činjenicu da se ispunilo obećanje glavnog ravnatelja HRT-a koje je dao za saborskom govornicom u prosincu 2008. i da je osnovan Edukacijski centar HRT-a i ozbiljno započeo s radom upravo na problemima jezika i govora i da se je tu krenulo ambiciozno, upravo u smislu u kojem su članovi Vijeća raspravljali gotovo u kontinuitetu na niz sjednica Vijeća. Istaknuo je da Vijeće HRT nema nadležnosti rješavati materijalni status radnika službi za jezik i govor, ali će uvijek imati razumijevanja za probleme s kojima se te službe susreću u svakodnevnom radu, u smislu podupiranja svih potrebnih aktivnosti da bi jezik i govor u programima HRT-a bio što kvalitetniji. U tom smislu pozvao je voditeljice službi za jezik i govor HR-a i HTV-a na stalnu komunikaciju s Vijećem HRT-a. Gđa. Kata Zalović-Fišter, voditeljica Službe za jezik i govor HTV-a, istaknula je da Služba za jezik i govor HRT-a ne može nadoknaditi nedostatke sustava našeg školstva. Istovremeno, proziva se Hrvatska televizija, bez da se argumentira u kojim to dijelovima programa jezik nije dobar, a to su prema iskazanom, javljanja „uživo“, marketing, vanjske produkcije i gosti u studiju. Služba to detektira, ali na to ne može utjecati, a gledatelji sve to poistovjećuju s HRT-om i stavljaju na teret HRT-a. Jezik na HRT-u nije moguće izvaditi iz konteksta razine opće javne uporabe jezika i nije moguće da pored niza pogrešaka uporabe hrvatskoga jezika u svim segmentima društva, a posebice medija, samo HRT bude branik hrvatskog jezika. Uloga HRT-a u tome području je neupitna, ali je mišljenja da bi na višoj razini trebalo donijeti odluku da je uporaba standardnog jezika obvezna u svim javnim djelatnostima. Na temelju svega iznesenoga i prijedloga predsjednika Vijeća HRT-a, jednoglasno je zaključeno kako slijedi: Prihvaća se izviješće Ravnateljstva HRT-a i voditeljica Edukacijskog centra HRT-a i službi za jezik i govor HR-a i HTV-a o stanju jezika i govora u programima i konstatira da su u HRT-u započete ozbiljne aktivnosti na poboljšanju kulture govora i u tom smislu Vijeće HRT-a daje Ravnateljstvu HRT-a i navedenim stručnim službama HRT-a punu potporu u daljnjem radu.

7

Ad. 5. a) Gosp. Ljevak upozorio je da se prema zaključku Hrvatskoga sabora malo kasni s

dostavom Izvješća o primjeni odredaba Zakona o ravnopravnosti spolova u programima HRT-a, odnosno Izvješća o promicanju svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca u programima HR-a i HTV-a te na HRT-u (razdoblje 2008.-2009.), jer je rok bio 31. ožujka 2009. i da je od Odbora za ravnopravnost spolova već dobivena požurnica, te da bi danas trebalo utvrditi konačnu verziju Izvješća i proslijediti je Hrvatskome saboru. Mišljenja je da je rasprava o radnom materijalu bila dosta dugo otvorena i da su svi članovi Vijeća imali priliku dati svoje sugestije, te da je danas predloženo izvješće korektno napravljeno. Gđa. Škrabalo ukratko je obrazložila razloge zbog kojih je predložila drugačiji zaključak od predloženog u radnoj verziji Izvješća. Gosp. Sutlić osvrnuo se je na konstataciju vezano za podzastupljenost žena kada je u pitanju rukovodeća struktura. Takva konstatacija može se odnositi samo na Ravnateljstvo, ali je podsjetio da je u prošlom sazivu Ravnateljstva bila upravo obrnuta situacija. Budući da je ovdje riječ o biranju kadrova, a ne o nekom zaključku, Vijeće ne bi trebalo stajati iza ovakvog zaključka, jer on nije posljedica nikakve politike, nego posljedica biranja onih ljudi za koje je smatrano da su u tom trenutku, bez obzira da na muško ili žensko, najpozvaniji za određeni posao. Takav zaključak posebice ne stoji ako se uzme u obzir ukupna rukovodna struktura programa, jer je ona u korist ženskog spola. Sukladno tome, njegovo je mišljenje da bi trebalo preformulirati taj dio zaključka. Gđa. Škrabalo je, vezano za prijedlog gosp. Sutlića, istaknula da je ovdje samo ponovljena konstatacija sa 2. stranice Izvješća i ne radi se samo o Ravnateljstvu nego i o direktorima programa i glavnim urednicima IP-a HR-a i HTV-a. Slaže se sa konstatacijom da se na HRT-u vodi računa o ravnomjernoj zastupljenosti muškaraca i žena i to potkrepljuje i iznesena statistika. Njezino je mišljenje, i zbog toga je i predložila ovakav zaključak, da bi bilo zanimljivo, naročito u profesiji gdje ima toliko žena u cor businessu, napraviti jednu detaljniju analizu, koju inače rade velika poduzeća, rodne osjetljivosti organizacijske klime. To je samo prijedlog, budući da se već radi velika reorganizacija HRT-a. Predložila je da se takva analiza napravi kroz suradnju s nekom akademskom organizacijom, tako da taj istraživački projekt bude besplatan za HRT. Gosp. Ljevak konstatirao je da nema primjedaba na tekst Izvješća, osim dileme o tekstu zaključka, te predložio da se članovi Vijeća izjasne samo o tome dijelu. Gđa. Šovagović-Despot predloženi zaključak od strane gđe. Škrabalo smatra kvalitetnim, samo joj se čini da je malo preopširan i da treba biti kraći. Gđa. Janjanin, suprotno od gđe. Šovagović-Despot, smatra da je tekst zaključka koji je predložila gđa. Škrabalo prihvatljiv u potpunosti. Gosp. Popijač suglasio se je da bi zaključke trebalo skratiti, da je suština prihvatljiva i da nije potrebno šire obrazlagati prijedlog zaključaka. Sukladno svemu iznesenome, gđa. Škrabalo obvezala se je da će objediniti predloženo u oba zaključka, u skraćenoj formi, te je pod tim uvjetom jednoglasno utvrđen tekst Izvješća o promicanju svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca u programima HR-a i HTV-a te na HRT-u (razdoblje 2008.-2009.), koji se nakon usklađivanja teksta zaključka prosljeđuje Hrvatskome saboru i na znanje članovima Vijeća HRT-a.

b) Vezano za predloženo Izvješće o napretku u područjima kulture govora, potpunog i objektivnog informiranja i razvitku javnih sadržaja u ostvarivanju programa javne televizije te otklanjanju pogovora o mogućoj korupciji unutar HRT-a, koje je izradila radna grupa u sastavu: M. Škrabalo, Ž. Mesarić i Z. Milas, članovi Vijeća HRT-a i ostali nazočni na sjednici Vijeća očitovali su se kako slijedi: Gđa. Janjanin prigovorila je da se u tekstu Izvješća, u segmentu javnih sadržaja nigdje ne spominje jedina emisija iz programa o nacionalnim manjinama „Prizma“, a što bi bilo bitno i prema akcijskom planu Vlade Republike Hrvatske kojeg je dostavila Bruxellesu vezano za pregovaračko poglavlje 23 o implementaciji Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, budući da se jedno vrlo bitno poglavlje odnosi na medije i manjine. Gosp. Ljevak je, vezano za dio koji se odnosi na korupciju predložio da se u Izvješću ne personaliziraju navedeni „slučajevi“, te da se nastoji zadržati samostalnost i autonomija

8

Vijeća HRT-a i ne pozivati saborska radna tijela na zajedničko rješavanje predloženih pitanja. Suradnja sa njima da, ali prema njihovom zahtjevu i samo onda kada je u pitanju program. Mišljenja je da je materijal malo preopširan i u tom smislu dati će napismeno prijedlog što bi trebalo skratiti, odnosno promijeniti. Gosp. Sutlić mišljenja je da bi sadržajnom i u smislu formulacija trebalo doraditi dio koji se odnosi na javne sadržaje, s obzirom na upitnost toga što je to sve javni sadržaj, a glede komentiranja ulaganja više sredstva u pojedine programe istaknuti razloge zbog kojih do povećanja iznosa dolazi. Predložio je da se izbjegne korištenje riječi „preporuka“, poglavito kada je u pitanju provedba nečega što je već pokrenuto od strane Ravnateljstva HRT-a ili pak onoga što se već realizira kroz programe HRT-a. Mišljenja je da Izvješće sadrži i teme koje zapravo uopće nisu razmatrane na sjednicama Vijeća HRT-a i koje su samo sporadično spomenute, kao što je primjerice stvaranje uvjeta za istraživačko novinarstvo, koji su ostvareni unutar HRT-a, a prema Izvješću nisu, ili pak upuštanje u komentiranje procedure donošenja izmjena i dopuna Etičkog kodeksa HRT-a, koja je u potpunosti bila ispoštovana, a prema Izvješću ispada da tu nije nešto bilo u redu. Podupro je mišljenje gosp. Ljevaka vezano za zajedničke sastanke s radnim tijelima Hrvatskoga sabora, jer se i dalje treba raditi na odmicanju politike od HRT-a i medija u cjelini. Gosp. Burić prigovorio je Izvješću na nedostatnoj obradi dijela oko javnih sadržaja, to tim više što je Vijeće iz sjednice u sjednicu iskazivalo zadovoljstvo sa sadržajima mnoštva novo uvedenih emisija koje se bave pitanjima od općeg interesa raznih grupacija društva, tzv. Javnim sadržajima, te činjenici da su gotovo sve te emisije prema rasporedu emitiranja u prime timeu. U reduciranju teksta Izvješća ispali su neki dijelovi koje je program dostavi Radnoj grupi, pa je predložio da se dio Izvješća koji se odnosi na javne sadržaje dopuni i tim podacima. Gosp. Popijač suglasio se je sa mišljenjem gg. Ljevaka i Sutlića kada je u pitanju suradnja s radnim tijelima Hrvatskoga sabora, i upozorio je na potrebu opreza pri izvještavanju. Jer ukoliko Vijeće ima neke primjedbe ili pak je s nečim nezadovoljno, onda bi to najprije trebalo prigovoriti odgovornima u HRT-u, a onda ovisno o njihovom reagiranju o tome eventualno izvijestiti Hrvatski sabor. U tom smislu nije dobro Ravnateljstvu HRT-a davati preporuke preko ovog Izvješća, a o stvarima na koje upozorava glavni ravnatelj HRT-a trebalo bi najprije raspraviti, pa onda vidjeti je li im mjesto u Izvješću. Gosp. Milas, član Radne grupe za izradu navedenoga Izvješća suglasio se je s iznesenim primjedbama u raspravi i predložio da se iste dostave Radnoj grupi koja će ih implementirati u Izvješće te za sljedeću sjednicu dostavit na usvajanje. Gđa. Škrabalo istaknula je da je suština ovoga Izvješća ocjena napretka po navedenim pitanjima u zadnjih 6 mjeseci, odnosno od 8. prosinca 2008. do danas, pa da nije neophodno da se je o tome raspravljalo na sjednicama Vijeća, mada uglavnom jest. Cilj je da Vijeće prepozna napredak koji je napravljen na određenom području, i potakne dinamičniji proces razmjene između specifičnih službi i sektora unutar Hrvatske radiotelevizije i Vijeća. U tom smislu Radna grupa je zahvalna svim programima, HR-a i HTV-a i drugim službama na svim informacijama koje su oni dali i koji su bili temelj i osnova za ovo Izvješće. Cijela ideja monitoring izvješća je ta da se u nekom vremenskom razdoblju pogleda što se napravilo temeljem onih informacija koje su dali oni koji to provode i onda se Vijeće osvrne na to što misli o tome, je li došlo do napretka i da se zajednički prepozna, prije nego što napravi Hrvatski sabor, što bi se tu moglo poboljšati. Cijela ideja ovih preporuka jest da se stvari poprave, a činjenica jest da se velikim dijelom radi o područjima za koje je zaduženo Ravnateljstvo. No, isto tako, Vijeće HRT-a zaduženo je od Sabora da dade ocjenu koliko je Ravnateljstvo napravilo u tom pogledu i misli da je upravo Vijeće ovom prilikom pozvano da bude konstruktivno i dade što je moguće bolje preporuke. Vezano za predloženu suradnju s radnim tijelima Hrvatskoga sabora, mišljenja je da Vijeće HRT-a treba biti proaktivno, jer je to politički mudro. Naime, sasvim je drugi odonos kada Vijeće ponudi nešto Hrvatskome saboru, pa on to prihvati ili ne, nego kada Hrvatski sabor proziva Vijeće ili HRT. Čini joj se da je pristup gdje se kaže, mi radimo to i to, vrlo bismo rado čuli od vas što vi o tome mislite u području uloge HRT-a u provedbi antikorupcijske strategije ili nečega drugoga, da je to puno efektnije nego čekati kada će se oni početi tretirati rad televizije.

9

Na temelju iznesenoga, jednoglasno je zaključeno da Radna grupa, temeljem svega iznesenoga (prema fonogramu sa sjednice) u raspravi i još dodatnog roka od 7 dana za dostavu pisanih prijedloga, dopuni, odnosno izmjeni predloženi tekst Izvješća o napretku u područjima kulture govora, potpunog i objektivnog informiranja i razvitku javnih sadržaja u ostvarivanju programa javne televizije te otklanjanju pogovora o mogućoj korupciji unutar HRT-a i tako dorađeni dostavi na usvajanje na sljedeću sjednicu Vijeća HRT-a.

Ad. 6. Gosp. Sutlić, koji sukladno članku 49. Zakona o HRT-u predlaže Vijeću HRT-a Statut HRT-a na donošenje, ukratko je obrazložio temeljne razloge za donošenje predložene Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a, uz napomenu da su one napravljene i sukladno prijedlozima članova Vijeća HRT-a i zaključku Vijeća HRT-a da se u ove izmjene i dopune ide. Budući da je donošenje Statuta HRT-a, pa time i Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a jedna od ključnih ovlasti Vijeća HRT-a, uvodno izlaganje gosp. Sutlića i rasprava koja se je vodila u svezi s tim, a u kojoj su sudjelovali gg. Bahtijari, Popijač, Ljevak i gđa. Škrabalo, čini sastavni dio ovog zapisnika u formi izvatka iz fonogram sjednice. Ad. 7. Gđa. Škrabalo je u svoje i u ime gosp. Mesarića zamolila odgovor vezano za dodjelu nagrada radnicima HRT-a 15. svibnja 2009. budući da u ocjenjivačkom žiriju nije bilo predstavnika Programa iz kulture i Dramskog programa, na što je gosp. Sutlić odgovorio da je postupak proveden točno prema odredbama Pravilnika o dodjeli nagrada i da njime nije propisana obveza da u žiriju moraju biti predstavnici bilo kojeg programa, pa ni navedenih programa, mada ih je moglo i biti da je dan prijedlog. Žiri se u pravilu sastavlja iz redova nagrađenih u prethodnoj godini, a na odluku o dodjeli nagrada nitko ne može utjecati i nitko ni ne može dobiti nagradu ako nije za nju predložen. Gosp. Ljevak je u sklopu ove točke dnevnoga reda Vijeću HRT-a, sukladno članku 20. Zakona o HRT-u, podnio pisanu zamolbu Vijeću HRT-a da u Hrvatskome saboru pokrene postupak njegova razrješenja s dužnosti člana Vijeća HRT-a prije isteka mandata (17. listopada 2009.), na vlastiti zahtjev, a iz osobnih razloga koje ne bi sada obrazlagao. Vezano za izneseno gđa. Janjanin usprotivila se je takvom postupku u sklopu točke Razno, jer je mišljenja da je za to trebala biti utvrđena posebna točka dnevnoga reda i da bi prema članovima Vijeća bilo korektno da ih se o razlozima ovog čina izvijesti, s obzirom na kuloarske priče. Gosp. Ljevak izvijestio je da se je natjecao za člana Vijeća za elektroničke medije, i da je to i razlog podnošenja njegove ostavke, jer ne želi da se o njegovoj kandidaturi raspravlja pod teretom sumnje na sukob interesa, neovisno o tome hoće li on uopće biti imenovan, a razlog za uvrštavanje ovog pitanja na dnevni red u sklopu ove točke je želja da tako opsežan i ozbiljan dnevni red sjednice privede do kraja, bez opterećenja razmišljanja o njegovom zahtjevu. Gosp. Sutlić upozorio je da sukladno članku 20. Zakona o HRT-u pokretanje postupka razrješenja, na zahtjev gosp. Ljevak, u Hrvatskome saboru može pokrenuti i Ravnateljstvo HRT-a. Gđa. Škrabalo istaknula je da nitko ne može biti zatočenik svoje funkcije, pa će u tom smislu podržati pokretanje postupka razrješenja, ali je izrazila žaljenje što u tako važnim trenucima za HRT-a, pa i Vijeće HRT-a, kada se ulazi u proces izmjena Statuta HRT-a i reorganizacije HRT-a, predsjednik Vijeća završava svoj mandat prije njegova isteka. Nakon svega iznesenoga, većinom glasova (6 „ZA“, 1 „PROTIV“), na temelju članka 20. i 21. Zakona o HRT-u, a sukladno vlastitom zahtjevu gosp. Zdenka Ljevaka, donesena je sljedeća odluka:

10

Pri Hrvatskome saboru pokreće se postupak za prestanak mandata Zdenku Ljevaku u Vijeću HRT-a, prije isteka vremena na koje je biran (17. listopada 2009.), na temelju vlastitog zahtjeva, te inicijativa za pokretanje postupka izbora člana Vijeća HRT-a za preostali dio mandata.

Dovršeno u 15.10 sati

Zapisnik sastavila:

Jadranka Šaško Tajnik Vijeća HRT-a

Zdenko Ljevak

Predsjednik Programskoga vijeća HRT-a

11

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 67/09. Izvadak iz fonograma 67. sjednice Programskoga vijeća HRT-a (19. svibnja 2009.) točka ad. 2.b) (Rasprava o emitiranom programu HRT-a između dviju sjednica Vijeća HRT-a – nadzor provedbe programskih načela i obveza utvrđenih zakonom) LJEVAK: Druga točka dnevnog reda: „Rasprava o programu između dviju sjednica Vijeća. Izvolite, članovi i ne članovi. Izvolite. ŠAŠKO: Uvijek imamo najprije uvodna izlaganja direktora programa i glavnih urednika. Najprije oni, pa onda rasprava. RADIĆ: Evo, samo ukratko. Dobar dan, pozdravljam sve nazočne. Dakle, prošlo je nešto više od mjesec dana od prethodne sjednice. Događalo se i puno i malo što bismo rekli. Odradili smo sve programske zadaće koje su predviđene i Zakonom o HRT-u i programskim odrednicama koje je prihvatilo ovo Vijeće malo, tako mogu slobodno reći, u izmijenjenom poslovnom okruženju. Nemojte misliti da recesija ne pogađa i nas. Dakle, pretpostavljam da se od menadžmenta i programa svi ozbiljno prema tome odnose. Kakva će biti budućnost to ne može nitko predvidjeti ali u svakom slučaju će staviti pred nas dosta složeniju izvedbu svega onoga što smo predvidjeli. Odradili smo Doru i Porin, Eurosong netom završeni potom Svjetski dan voda planeta Zemlje. Samo nabrajam neke od većih projekata koje smo radili u ostalom dijelu, ono što je van Informativnog programa, a dijelom su ovi projekti popraćeni i u Informativnom programu. Drugi program smo i dalje brusili prema, kako je zadnje doživio promjene kadrovske prema onome čemu težimo a to je da bude radio u pokretu, dakle namijenjen jednim dijelom i slušateljima koji se nalaze u automobilima. Sport, zabava, krenuli smo i s novim projektom odbrojavamo dane do Svjetskog nogometnog prvenstva u Južnoj Africi, „Nogometni safari“, jedna mala nagradna igra, ovako osvježenje unutar programa gdje iznosimo sve podatke vezane uz sva nogometna prvenstva do sada. Zahvaljujući Televiziji još jednom ušli smo u jedno, hajde reći ćemo brandiranje svih programa Hrvatskoga radija, dakle bolje pozicioniranje na tržištu kroz promotivni spot svih programa Hrvatskoga radija a i promociju HR mreže koja se i dalje pokazuje kao dobar dobitak. To i naše kolege iz marketinga koji tamo rade govore da postoje veliki interes i oglašivača unutar toga iako objektivno Radio je kao i Televizija u ovoj recesijskoj godini, da tako kažem, na neki način po udaru najosjetljiviji, najranjiviji unutar ovog dijela što se tiče oglašavanja, a to nije samo slučaj na javnoj televiziji to je i na komercijalnim televizijama, možda i više. Eto, toliko. Sada, kolega Kumbrija. KUMBRIJA: Samo kratko. Teme koje su obilježile ovih nešto više od mjesec dana. U prvom planu je naravno stalno praćenje gospodarske i financijske situacije glede recesije. U našim emisijama najčešće analiziramo što se događa. Mislim da je analitika tu poprilično prisutna. Od ostalih tema štrajk studenata definitivno je obilježio proteklo vrijeme. Lokalni izbori da ne govorimo. Evo, završena je ova prva epizoda još imamo nakon dva tjedna ponovne izbore gdje će to biti potrebno. Tema koja je također obilježila proteklo vrijeme su pregovori između Vlade i sindikata i ako možemo staviti jedan slučaj u ovaj izbor tema to je slučaj Glavaš koji je na ovaj ili onaj način ipak obilježio ovu političku situaciju naročito u vremenu pred izbore. Eto, to su teme koje su najznačajnije kojima smo se bavili u proteklih nešto više od mjesec dana pa vas samo podsjećam ako imate nekih sugestija, primjedbi, pohvala na naš program, mislim da smo sve ove teme vrlo kvalitetno i objektivno obradili. Hvala lijepa. LJEVAK: Hvala lijepa. Molim članove Vijeća, završit ćemo područje Hrvatskoga radija pa onda Hrvatske televizije. Izvolite, imamo li primjedbi na rad i komentara na rad Hrvatskog radija u posljednjih mjesec dana. Izvolite, gospodine Popijač. POPIJAČ: Samo kratko. Gospodin je naveo razno razne teme koje je izdvojio iz širokog spektra tema s kojima se na tri programa Hrvatski radio bavi, ili četiri, ili 11, ili što god, koliko god imate ovih… (UPADICA: Dvanaest.) Dvanaest. Evo, znamo da imamo 12 Hrvatskih radija. Mislim da u jednom segmentu svakako nije dovoljno objektivno i dovoljno znalački i korektno čak u nekim slučajevima upravo tema koja je mnogo šira a radi se o pritisku sindikata na Vladu vezano za korekciju plaća. Nije samo pitanje bilo pregovora

12

između jednoga, dva ili 27 njihovih sindikata koliko ih ima u javnim službama i Vlade kao poslodavca nego se to tiče odnosa čitavog društva, prvenstveno i odnosa prema gospodarstvu koje na kraju krajeva i puni takav proračun iz čega se isplaćuju te plaće. I, nije dovoljno u emisijama koje su obrađivale te teme naročito, u „Mreži Prvoga“ i neke druge gdje novinari koji nisu doma potpuno u gospodarskom sektoru, nisu dovoljno kvalitetno upravljali emisijom, neću spominjati jer je to svetinja da spominjemo goste koje su zvali. Bez obzira bio ja ili netko drugi ili netko deseti. I ono što je najgore u nekoliko navrata kada su se javili poduzetnici u takve emisije novinar ili voditelj ili urednik, sad ne mogu se točno sjetiti koja razina bila tih osoba u tom programu, neću ih imenovati, grubo su prekidali upravo te slušatelje koji su se javljali s drugačijim mišljenjima. To ukazuje da Hrvatski radio pored svih pohvala koje uvijek dajemo nema nažalost još uvijek dovoljno dobro i kvalitetno organiziran segment programa koji se zove gospodarstvo, premda tamo ima dobrih ljudi i da slučajan ili, ne znam kakav izbor voditelja, urednika u određenim emisijama, ne pogađa njihovu specijalizaciju za određene teme u odnosu na ono što obrađuju i da bi vjerojatno kada se radi o takvim temama bilo bolje da se ipak odabiru novinari, urednici koji malo više poznaju to područje. Dakle, vidimo da postoje univerzalni urednici, novinari ili voditelji koji obrađuju jednom zdravstvo, drugi put sindikate, treći put, ne znam, gospodarstvo. Možda su u zdravstvu najbolji, svakako jesu, a u drugom dijelu možda nisu. Tako da sugeriram da se Hrvatski radio pozabavi temom koja je otvarana već nekoliko puta i na ovim sjednicama, organizaciji gospodarskog uredništva ili kako ćete to već zvati, redakcija gospodarstva, nešto slično kao što ima Hrvatska televizija. Možda će, ne prigovaram, sugeriram samo kao što ste i sami rekli da onda izbor između onih koji su specijalizirani za ova ili ona područja bude kvalitetniji tim još više premda evo nemam ništa posebno prigovarati, ali moramo reći da u nekim slučajevima možda i nije pogođena najbolja tema u odnosu na one koji vode. Premda su svi ljudi sjajni i možda nespretnom kombinacijom smjena ili kakvog raspreda rada, dežurstava, možda, ponekad se dogodi i taj, to većina ljudi ne primijeti, ali mi koji slušamo to, pa onda dobivam i reakcije, naravno, taj detalj više uočavamo nego neki drugi pa vas, evo, molim da učinite sve, da probate organizirati tu gospodarsku redakciju gdje će biti sve bolje i kvalitetnije, ne s novim ljudima nego upravo s ljudima koji vam postoje već u sustavu. Evo, hvala lijepa. LJEVAK: Hvala lijepa. Izvolite. ŠKRABALO: Ja bih se nadovezala na gospodina Popijača. Pretpostavljam, gospodin Popijač govorio je o načinu na koji se prikazuju teme iz gospodarstva u ovim generalnim, recimo, u „Mreži“, ne u specijaliziranim emisijama. Ja bih htjela reći da sam ja baš prošli ponedjeljak slušala emisiju koja se zove, ako se ne varam „Poslovni tjedan“, koja ide ponedjeljkom ujutro u 8 sati i koja je, ja moram reći, ja sam bila do te mjere impresionirana tom specifičnom emisijom da sam se odmah čula s nekim svojim kolegama iz gospodarstva zato… (ŽAMOR) …gostovao gospodin Kuštrak i tako dalje, i to je bila jedna izuzetno kritična i jako dobro utemeljena rasprava o makroekonomskim mjerama u Hrvatskoj i njihovim refleksijama i ja sam se baš, moram priznati iznenadila do koje mjere je dat prostor ljudima iz poslovnog sektora da stvarno otvoreno i detaljno objasne ono što se nekad u javnosti doživljavao i kao nekakva njihova isključivost prema nekim socijalnim pitanjima. Druga stvar koju bih htjela pohvaliti jest emisija koju sam kritizirala prije nekoliko mjeseci a zove se „Susret u dijalogu“. Ovaj tjedan je, ja bih rekla, napravljena model emisija a to je emisija o Izraelu u kojoj su gostovali predstavnici i stručnjaci za Izrael i Bliski istok i povjesničar i teolog i u svakom slučaju to je bila izuzetno kvalitetna emisija koja pokazuje na koji način se ispreplitanje religije, politike i globalne sigurnosti može napraviti stvarno prvoklasno. Treća stvar koju bih htjela istaknuti jest po mom mišljenju vrlo kvalitetno praćenje, educiranje javnosti o lokalnim izborima naročito u onih mjesec dana prije samih izbora je bilo jako kvalitetnih emisija. Poligraf se mogao usporediti, mislim, Poligraf ima tu sreću da ide ujutro, poslije „Otvorenog“ pa mu je utoliko lakše svakako zato što može povući i naučene lekcije iz „Otvorenog“ za to kako organizirati „Poligraf“, ali cijela priča oko… (UPADICA: Još ako je bio isti urednik.) (ŽAMOR) Nije bio isti urednik. U svakom slučaju tema one nesretne afere oko prijavljenih… (ŽAMOR) …birača na nekim adresama u Hercegovini ili ne znam gdje…. je bila super prikazana i mislim da je kroz Hrvatski radio su birači mogli dobiti dosta kvalitetni informacija o tome kako izgleda birački postupak i isto bih tako htjela istaći da je Hrvatski radio kroz različite emisije na kvalitetan način pratio nešto što, ja mislim i povijesno obilježilo, mislim,

13

ovo što se sada dogodilo to su bili studentski prosvjedi koji će dati kruha našim sociolozima, politolozima sljedećih pet godina. LJEVAK: Hvala lijepa. Imamo li još potrebe za raspravu o programima Hrvatskoga radija? Nemamo. Hvala lijepa. Ja bih molio gospodu s Hrvatske televizije, izvolite. BURIĆ: Hvala lijepa. Dakle, u proteklom razdoblju između dviju sjednica ukratko bih samo naglasio nekoliko projekata. Prije svega emisiju „Pjevanje sa zvijezdama“ u ovom razdoblju je ta emisija završila. Tu bih izrazio zadovoljstvo činjenicom da je ova treća sezona do sada najgledanija od sve tri sezone do sada. Također je u ovom razdoblju prije neki dan odrađen i projekt Eurosong, odnosno popraćen, prije toga naravno naša Dora, ali dobro oko toga smo razgovarali prošli put. Isto tako rezultati gledanosti su izvrsni. Zatim, u proteklom razdoblju smo također odradili jedan tradicionalni i velik projekt a to je Porin. Mislim da smo na dostojan način prezentirali hrvatsku glazbu. Zatim, naglasio bih evo i završetak,mislim da se radi o zadnjoj epizodi večera, nisam siguran, emisije odnosno putopisno obrazovnog serijala Rijeke Hrvatske po meni jednog izvrsnog serijala gdje je obrađena tema na koju se nije obraćalo dovoljno pozornosti do sada, barem ne na Hrvatskoj televiziji. Vrlo edukativna, napravljena na vrlo moderan način i pristupačan svima. Evo, ovim putem izražavam svoje zadovoljstvo što je ta serija emitirana. Emitirat ćemo je još dosta puta u reprizama. Svaki put ćemo joj svakako dati i najbolji termin, dakle, prime-time, dakle, kao što je i imala sad. Nešto dalje posebno ne bih naglašavao osim, recimo da je i ovaj dio programa Televizije, neinformativni, hajmo ga tako nazvati u nekoliko slučajeva također reagirao vrlo promptno na datu situaciju. Pod tim mislim prije svega na Znanstveno obrazovni program i emisiju „Drugo mišljenje“, dakle emisija koja za temu uvijek ima medicinska pitanja najvažnija koja zanimaju ljude. Prije dva ili tri tjedna, dakle u jeku priče o svinjskoj gripi pa čak i nekakve panike u društvu koja je nastala je napravljena ta emisija i vrlo brzo se reagiralo i tu je na jedan miran i staložen način znanstveno utemeljeno objašnjeni su svi problemi vezani uz tu bolest i po meni je tu Hrvatska televizija odigrala značajnu ulogu u smirivanju, hajmo tako reći panike koja se mogla pojaviti. Za sva vaša daljnja pitanja ostajemo otvoreni. Hvala. LJEVAK: Hvala lijepa. Izvolite. NOVAK-SRZIĆ: Hvala. Informativni program Hrvatske televizije obilježili su događaji o kojima je već govorio kolega Kumbrija. Dakle, o svinjske gripe, odnosa sa Slovenijom, naravno stalna gospodarska kriza u tom kontekstu i pregovori sa sindikatima. Studentski prosvjedi, presuda Glavašu koja je također obilježila politički život Hrvatske uoči izbora i naravno, najveći projekt koji smo radili to su bili izbori. Mislim da smo u ovom razdoblju napravili veliki posao nizom izravnih prijenosa, obljetnica ZAVNOH-a, Jasenovca, Bleiburg. Dakle niz ovih obveza koje smo imali kao javni servis smo odradili kvalitetno i dobro. Mislim da smo uz, naravno i neke greške koje su nam se događale u hodu u glavnini posao dobro odradili i da smo i dalje ostali vodeći na medijskom tržištu po gledanosti kao informativni program što nam je isto tako vrlo važno zabilježiti. Eto, naravno, na vaša pitanja, primjedbe, kritike ću odgovarati. Hvala lijepa. LJEVAK: Hvala lijepa. Ja bih molio prije nego se članovi uključe samo još jedno kratko izviješće. Ravnateljstvo je imenovalo Povjerenstvo za medijsko praćenje izbora pa bih molio samo riječ dvije da gospodin Lučić, jer to je u sklopu ovog programa da vidimo je li bilo nekih nepravilnosti pa ćemo onda ići u raspravu. Izvolite. LUČIĆ: Ja sam pripremio za Ravnateljstvo pismeni izvještaj. Na prvoj sjednici Ravnateljstva će biti jasno predočeno, ovaj prvi krug, naravno. Naše povjerenstvo je radilo, kolega Ljevak je predsjednik, kolega Veršić i ja članovi. Ja sam na sebe preuzeo tehnički dio. Pismenih zahtjeva, odnosno primjedbi smo imale tri. Bile su poprilično benigne i nije bilo nikakvih problema. O tome smo obavještavali obavezno onoga tko se pritužio i onoga tko je nadležan za to. Često su to bili regionalni centri ili marketing. Dobili smo i 17 usmenih različitih pitanja koja su se uglavnom odnosila na to da neki obični ljudi pa čak i neki koji su bili involvirani u taj proces izbora. Nisu znali neka pravila pa sam ih onda upućivao na Državno izborno povjerenstvo da oni tamo dobiju meritorna tumačenja. Nisu se odnosila na televizijsku interpretaciju. Jedino što sam ja na kraju vidio i nešto na što bi trebalo upozoriti i možda jednu stranku, možda i više konkretno, a onda i novinare urednike ne samo ove nego i drugih televizija je jedna poprilično opasna manipulacija maloljetnikom u Osijeku. Naravno neću reći i ime jer se to kosi s novinarskom etikom koji je korišten u predizbornoj kampanji. To je naravno nedopušteno i protuzakonito sa stajališta te stranke ali i onih koji izvještavaju bez obzira o kojoj se televiziji radi. Moraju računati da je to i protiv hrvatskih zakona a onda i

14

protiv Kodeksa časti hrvatskih novinara. Prema tome, to je možda najvažnija primjedba i upozorenje koje bi možda i iz našeg programa trebalo prema javnosti krenuti da se upozore i novinari i urednici ali s druge strane i oni koji to direktno rade na terenu da je to zakonski, onda i s obzirom na Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta članak 10 i onda Kodeksa časti pa i našega Kodeksa nedopustivo. Maloljetnikom se ne može manipulirati u predizbornoj kampanji. On nije punoljetnik koji bira niti može biti biran. Evo, to bi bilo ono najkraće što smo mi kao Povjerenstvo, odnosno ja koji sam izvještavao kolege kad bih dobio to, a za Ravnateljstvo ja sam pripremio sve odgovore, sve ovo što sam pismeno dobio vrlo malo je ljudi ovaj puta, puno manje nego kad su bili parlamentarni izbori, puno je manje primjedbi bilo. Hvala lijepa. LJEVAK: Hvala lijepa. Evo, članovi Vijeća, puna informacija vezano za rad između dvije sjednice. Izvolite, gospodine Bahtijari. BAHTIJARI: Hvala lijepa. Meni zapravo pod pauzama je nekoliko puta zamjereno da samo kritiziram a da ne govorim o emisijama koje su dobre, kvalitetne i tako dalje. Ja, naravno, tako funkcioniram i mislim da ne treba i zbog Hrvatske televizije i zbog kadrova, kvalitetnih ljudi, novinara, komentatora, reportera itd. zbog nadmoćne tehnologije i sredstava s kojima raspolaže da HRT jednostavno mora, ona je osuđena proizvoditi najbolji program i tu leži razlog zašto ja ne govorim i ne ističem koje su emisije dobre. Kada bih tako postupao onda bih svakako izdvojio, recimo, emisiju koja uopće nema padove niti uspone u kvaliteti. Ona je jednostavno kvalitetna. To je emisija „Reporteri“ koja, čini mi se da je sada pogodila termin, ako o terminima smijemo govoriti, ali… (ŽAMOR) …ali koja na jedan, meni uistinu fascinantan način zna pronaći aktualnu temu i aktualne goste i to prezentirati na način koji je zanimljiv i jednostavno gledljiv. Prema tome, bravo za tu emisiju! Gospodin Burić je spomenuo emisiju, serijal „Rijeke Hrvatske“ koju također pohvaljujem. To je zapravo najbolji dokaz kako s vlastitim ljudima, vlastitim sredstvima promovirati vlastite ljepote i pokazati što imamo, a često prolazimo i ne vidimo, ne primjećujemo itd. Dakle, navijam za takve projekte, a osobno ne bih izdvajao čak ne bih kao argument izvlačio gledanost kada su u pitanju emisije poput „Ples sa zvijezdama“, „Pjevanje sa zvijezdama“ itd. Oprostite, to može biti kvalitetno, može biti gledano itd., može biti zanimljivo ali to nije izvorni proizvod niti hrvatski niti je proizvod Hrvatske radiotelevizije. To je licenca. Takve i slične emisije se vrte čak i na drugim televizijama na ovim prostorima. Dakle, toga treba biti, to je negdje na granice javnog sadržaja i komercijalnog sadržaja ali to nije nešto čime bi se ja previše isticao kao nekakvu posebnu kvalitetu niti posebnu zaslugu kao ni činjenicu da je odrađen prijenos Eurosonga. To je nešto što je po prirodi stvari, vi ako i nećete dobijete perfektnu sliku koju jednostavno samo treba iskomentirati na pravi način, nenametljivo i prihvatljivo. Dosta pohvale. Ono što bih htio kao zamjerku naglasiti, a o tome smo dosta puta raspravljali, za mene je najvažnija emisija Informativnog programa emisija „Otvoreno“. Čak i u nekim… (ŽAMOR) Čak sada i u ovim mjesecima kada se navečer više boravi vani, kad se manje boravi u stanovima, možda je čak i važnija i gledanija možda može biti od „Dnevnika“. Meni je izuzetno drago što nekako nenajavljeno na mala vrata se dogodilo ono za što sam se ja zalagao jer kada je po novom konceptu ta emisija krenula onda je službeni početak bio u 22,45 ali nikada nije ta emisija počela u to vrijeme. Obično je počinjala iza 23 sata. Sad se događa da počinje u prosjeku 20 minuta do pola sata ranije ali ono što meni ne odgovara je činjenica da ta emisija nema stalni termin. Ja mislim da je to tehnički izvedivo da treba raditi na tome da u 22,15, 22,20 nije bitno ali da kada se otvori televizor da u to vrijeme bude ta emisija. I u nastavku još malo kritike. Čini mi se da se nije puno poradilo na onome na što smo upozoravali, a to je da Hrvatska ima i mlade ljude i znanstvenike i gospodarstvenike. Vidjeli smo i gospodin Popijač je spominjao nešto na tu temu, mislim da Hrvatski radio ide puno brže, bolje i kvalitetnije. Otvara medijska vrata ljudima koji nisu imali prilike se afirmirati. Emisija „Otvoreno“ to ne čini i o različitim temama iz različitih područja poziva uglavnom iste ljude. Ovo sada u najboljoj namjeri govorim, analizirajte goste u veljači, ožujku i travnju, ja imam neke vlastite evidencije, ja sam sastavio jednu rukometnu momčad, a koga zanima u pauzi mu mogu izdiktirati tko je u napadu, tko je u veznoj liniji, a tko je u pravilu na klupi. Prema tome, pustite ljude koji su sveznalice, koji o svemu znaju sve. Oni to, istinabog lijepo kažu, pitanje je stoji li iza toga nekakav sadržaj ili nekakva kvaliteta i nešto što bi Hrvatska televizija kao javni medij trebala promovirati. Tragajte više nego do sada za mladim ljudima. Imate centre, imate mogućnosti izravnih uključenja, prema tome, i u Osijeku postoje fakulteti, u Splitu, Dubrovniku i Rijeci itd. Mislim da se na tome nije baš puno poradilo u ovom razdoblju o

15

kojem govorimo. Još jedan detalj, ispričavam se ako je o tome bio prema Vijeću poslan nekakav papir ili informacija s obzirom da nisam bio na prošloj sjednici. Dogodilo se to da jedna emisija koja je dosta kritike, na svakoj sjednici su ljudi u Programskom vijeću govorili o tomu da je loša, da je negledljiva, da ima elitni termin itd. Nitko nije ništa odgovarao ali od jedanput te emisije nema. U Programskom usmjerenju za ovu godinu piše da će ta emisija biti emitirana u cijeloj ovoj godini. Objašnjenje zašto je ta emisija ukinuta mislim u najmanju ruku zaslužujemo neki papir. (ŽAMOR) „Bez komentara“. Dakle, nema nitko pravo na papir napisati nešto, napraviti koncept, projicirat gledanost, ciljne skupine i sve, dobiti za to odluku Vijeća, zaključak i onda jednostavno bez komentara ukinuti emisiju koja se zove „Bez komentara“. Dakle, jedno obrazloženje je obveza programskih ljudi prema Programskom vijeću jer Hrvatska televizija nije privatna televizija, čak ni na privatnoj televiziji se takve stvari ne bi baš mogle dogoditi, ipak bi netko morao nešto obrazložiti. Evo, toliko za sad. Hvala lijepa. LJEVAK: Hvala lijepa. Izvolite. NOVAK-SRZIĆ: Samo sam htjela reći da je gospodin Bahtijari potpuno u pravu glede izbora gostiju. To su stalne naše rasprave i moram reći da kad vi autoru ili uredniku sugerirate neko drugo ime, a on je zamislio baš to ime da onda idu teške rasprave ponekad i do svađa. Drago mi je da ste to rekli da sada imam još jači argument za ovo o čemu ste Vi govorili da to doista promijenimo. Jer, doista neki ljudi, ja Vas molim, da meni pokažete tu rukometnu momčad koju Vi imate u pauzi. Hvala lijepa. LJEVAK: Izvolite, gospodine Buriću. Oprostite, gospodin Rkman se javio. Najprije članovi, pa ćete onda Vi na kraju. (ŽAMOR) Sve u redu. Izvolite. BURIĆ: Gospodine Bahtijari, apsolutno ste u pravu i mislim da čak za iduću sjednicu mogu i pismeno poslati Vijeću odgovor zašto je emisija „Bez komentara“ ukinuta. Prije toga, evo, pred Vijećem ću reći, zbog izuzetno loše kvalitete, gledanost nije bila prvi i osnovni kriterij, ali jednostavno kvaliteta emisije sve više i više padala i u jednom trenutku i urednik Zabavnog programa i ja smo procijenili da ta emisija više se ne može popraviti i shodno tome smo je i uklonili s ekrana, moram reći na opće oduševljenje gledateljstva. Još jedna stvar, samo bih Vam odgovorio u vezi ovoga što ste govorili za „Pjevanje sa zvijezdama“. Slažem se s Vama u konstataciji da treba stimulirati proizvodnju domaćih projekata i mislim da je ovdje svima u Vijeću i predstavnicima medija i našim kolegama jasno da je to moja politika od prvog dana, to sam napisao i u Programskom usmjerenju i toga se držim i u Zabavnom programu smo pokazali da puno više cijenimo i uvijek ćemo stimulirati domaću pamet kroz emisiju „Evergreen“ i tako dalje. Međutim, to je, molim vas, malo me to, mene osobno a vjerujem da bi i sve one ljude silne koji su radili na toj emisiji da bi ih uvrijedila takva konstatacija, da to nije vrijedno spomena. Vi kažete da se to po automatizmu emitira. Molim Vas da dođete jednom na snimanje takve emisije pa da vidite koliki je to posao. U među vremenu vam mogu poslati „Ples sa zvijezdama“ u varijanti nekih okolnih televizija pa ćete vidjeti da to baš i nije tako jednostavno kao što tvrdite. Hvala. LJEVAK: Hvala lijepa. Izvolite, gospodine Rkman. RKAMAN: Kada su u pitanju tv-emisije kao ples i pjevanje sa zvijezdama neovisno što je licenca sve su te emisije zapravo polučile odgojni učinak na javnost. Ako ništa drugo jer smo 10 do 20 tisuća mladih ljudi povukli s ulice. To je prvo. Drugo, emisija „Otvoreno“ je sve gledanija ali bih ipak zamolio da voditelji zamole goste kada su u pitanju financijski problemi, gospodarski, pravni da malo jednostavnije govore. Jer prosječni gledatelj treba čuti ono što je vezano za njegove probleme i tome slično. Da to ne bude neka akademska rasprava. Zapravo, ja „Otvoreno“ promatram kao neku vrstu edukacijske emisije s aktualnim problemima. Serijal „Hrvatske rijeke“ su uistinu osvježenje i ja baš sljedeći tjedan u Bruxelles nosim jednu emisiju o jednoj rijeci u dvije institucije kako bih dalje nastavio promicanje Hrvatske kao turističke destinacije. Navečer kroz emisiju … imali smo korisnu širu informaciju o putnim pravcima kroz Sloveniju i onoj njihovoj famoznoj vinjeti. Naime, ja od svojih kolega iz Mađarske, Češke i Poljske ovih dana dobivam slične informacije i to servisne informacije preko Hrvatske televizije kako bi krenuli na hrvatski Jadran ili bilo koji dio Hrvatske. Prema tome, pokušajmo negdje u neku emisiju ili Hrvatskoga radija ili Televizije te servisne informacije jednostavno stavite u njih jer Hrvatska televizija, a gledao sam je, u nekoliko država je gledljiva. Mogu reći da imamo jednu od boljih televizija u Europi. Ja sam ovih dana inače uključen u dva projekta Europske unije vezano za djecu, za zaštitu djece i prije svega zloporabe djece kroz oglašavanje. Ja bih molio ili Domagoja ili gospođu Hloverku da vide da

16

stave to… ili kao jednu posebnu emisiju jer top tema Europske unije je upravo sada zaštita djece u svim mogućim oblicima ali prije svega od zloporabe djece u oglašavanju kao i kroz političku promidžbu. Hvala. LJEVAK: Hvala lijepa. Izvolite. MILAS: Hvala lijepa. Otprilike ponovit ću i ono što su kolege rekle. Mislim da prije svega treba ono što je dobro pohvaliti. Emisija „Rijeke Hrvatske“ je više nego dobra i zaista svi ljudi u društvu u kojem se ja krećem više nego pozitivno govore o toj emisiji i to jednostavno treba onda javno i reći. Ovom prilikom ja bih spomenuo i rekao bih dvije riječi o emisiji „Nedjeljom u dva“ koja je emitirana u nedjelju, dakle na sam dan glasovanja za lokalne izbore. Dobio sam više telefonskih poziva od ljudi koji su stekli dojam da svojim pitanjima i samim time i odgovorima koje je gost davao da je na neki način prekršena izborna šutnja na način da se govorilo, ne znam, o pobjedi Račana, skidanju Tuđmana itd. Jednostavno se ne mogu oteti dojmu da to baš nije bilo primjereno danu kada su se održavali lokalni izbori. Znači, to je bila nedjelja kad su se održavali izbori za lokalnu samoupravu. Možda u tom smislu dopuštam da ljudi imaju dojam koji može biti kriv, ali u tom smislu možda da se na kolegiju Informativnog programa možda porazgovara o tome i da se obrati dostojna pažnja i da nitko u danima glasovanja, u vremenu izborne šutnje, nitko nikome ne pravi neki put, odnosno da nitko na taj način ne utječe na glasače. Eto, toliko. Hvala lijepa. LJEVAK: Hvala lijepa. Izvolite, gospođo Škrabalo. ŠKRABALO: Prvo bih htjela pitati, ja imam tri različite stvari o kojima bih željela govoriti da li se ja onda mogu tri puta javiti, pa svaki put po dvije i pol minute ili mogu sve od jednom? LJEVAK: Kažite sve od jednom. ŠKRABALO: Onda nije 2 i pol minute. OK. (UPADICA: To je 7 i pol.) OK. Bit ću brza. Znači, prvo bih htjela reći neke stvari za koje smatram da su ilustrativni primjer odličnog rada na Hrvatskoj televiziji. Prva je stvar „HRT plus“ koji inače ima po mom mišljenju sjajnu koncepciju i znam više ljudi koji zbog toga kupuju pakete digitalne da bi mogli gledati „HRT plus“ u Hrvatskoj. Jedna je stvar dokumentarna emisija iz arhive Hrvatske televizije, dokumentarni film Nikše Fulgosija o povijesti batinjanja. To je remek djela. Ja sam se strašno privilegirano osjećala što sam to uopće mogla vidjeti. Povijesti batinjanja djece u SFRJ, RH, s fenomenalnim refleksijama na aktualnu situaciju. Mislim, to je bio vrhunski doživljaj. Općenito mislim da je to sjajno i ako će biti prilike da se možda ti neki filmovi u budućoj multimedijalnoj prezentaciji HRT-a u većoj mjeri mogu prezentirati kroz DVD, vođeni dobrim primjerom Hrvatskog radija s „Radio bisernicom“, to bi bilo sjajno. Druga stvar, ja bih od gospodina Bahtijarija iako potpuno razumijem zašto je on napravio razliku, zato što je htio reći da se mi u Programskom vijeću primarno trebamo baviti javnim sadržajima, a ne zabavnim ovim programom. Ja bih rekla da je „Ples sa zvijezdama“ vrhunski izvedena emisija i znamo da je stvarno stvorila jedan osjećaj zajedništva među ljudima u Hrvatskoj i da je što se tiče same izvedbe stvarno vrhunski napravljena s ukusom jer ako se tu pogriješi to stvarno može biti nakaradno, a ovo je bilo fenomenalno. Htjela bih reći o nekim emisijama koje mislim da zadržavaju kvalitetu da se o njima ne govori, a to je emisija „Proces“ koja je dinamična, raznolika, koja ima jako puno različitih tema koje obrađuje. Također bih htjela naglasiti jednu emisiju „Otvorenog“ za koju smatram da je bila jako uspješna po mom sudu, a vrlo komplicirana, a to je bilo izvještavanje na dan kada su bili sindikalni pregovori. Mislim da je emisija bila jako dinamična, da je bio jako kvalitetan dijalog u studiju, da se držao jedan diskurs analitičan, gdje se ukazivalo na širu sliku, gdje nije bilo senzacionalizma i nekakvog stvaranja umjetnih tenzija u situaciji koja je već sama po sebi visoko tenzična, da se voditelj jako dobro nosio s neizvjesnošću toga što se događa u Banskim dvorima da je sve u svemu po mom mišljenju to bilo stvarno kako treba praćeno i aktualno i mislim da je bilo nezavisno. Po mom mišljenju se stvarno vodilo računa da se sada tu ne prikazuje sindikate kao nekakav problematični, ne znam, cijelog društvenog oporavka niti su se ignorirale gospodarska makroekonomska pitanja o kojima je gospodin Vedriš jako puno govorio u toj emisiji. OK. Sada ovako, sada bih isto tako istaknula nešto što je u mom krugu u kojemu se ja krećem naišlo na izuzetno odobravanje. To su dva „Dossier.hr“ koja su prikazana u dva zadnja tjedna, način na koji je emisija „Dossier“ pratila studentske prosvjede. Ja mislim da će to biti izvor ponosa za Hrvatsku televiziju kroz nekoliko godina bez obzira što u datim uvjetima je to bilo možda u nekim drugim krugovima kao previše možda pristrano. No, ja smatram ono što je tu najvrjednije od svega je visoka razina povjerenja kojeg Hrvatska televizija je dobila od

17

studenata. Jer, nemojmo zaboraviti da je Hrvatska televizija dobila ekskluzivne snimke koje stvarno jesu autentične snimke koje su prikazane u jednoj od emisija i koja će dugoročno stvarno, to je jako važna stvar koja se nama dogodila, uopće ne ulazim u to plus, minus, lijevo, desno. Radi se o tome da mi imamo prvi put imamo mobilizaciju jedne društvene skupine koja uspijeva utjecati na politički dnevni red, o tome, što jest, a što nije, a druga je stvar naravno koja se tu rješenja nude i u tom smislu mislim da je razina povjerenja kojeg je Hrvatska televizija stekla, puno više od svih drugi medija kao što znamo, kroz „Dossier“ da bi bila dobra stvar kada bi eventualno se razmislilo o tome na koji način Hrvatska televizija može kroz svoju arhivu možda na neki način biti točka za dokumentiranje svega što se oko toga događalo jer se radi o jako vrijednom materijalu. Isto tako sad bih prešla na neke stvari za koje ja smatram da su problematične. Znači, jedna stvar je „Otvoreno“ koje je prikazano u prošli ponedjeljak, znači to je zadnji tjedan prije izbora. Mislim da je došlo do jedne ambiciozno zamišljene ali u provedbi jako nespretne emisije u kojoj je pet izuzetno teških i bolnih tema i aktualnih tema, teških tema, teških, teška artiljerija, politička kako da kažemo su bile na neki način pomiješane, zbrljane. Ni o čemu se nije uspjelo pošteno porazgovara i mogao se steći dojam kao da se time stvara neka vrsta alibija da su u predizbornom tjednu ti slučajevi obrađeni, a zapravo nisu ni dotaknuti. To se primarno odnosi na slučaj Glavaš. To je sna društvene i političke reperkusije suđenja, ne na samo suđenje nego na posljedice. Ali isto tako i na druge stvari u toj emisiji. Mislim da to nije bilo sretno rješenje i da znamo i da vidimo da kada za razliku od onoga o sindikalnim pregovorima da se ipak bolje držati jedne teme pa je pošteno obraditi nego da se tako radi takav miks. I sada dođemo do pitanja praćenja izbora. Ja imam tu dvije stvari. Nisam sve ni uspjela gledati. Jedno je naravno izvještavanje o rezultatima u nedjelju navečer. Ja mislim da je ta emisija bila izuzetno naporna za one koji su je vodili, za one koji su u njoj sudjelovali i za one koji su je gledali. Naporno je bilo, kao što smo čuli i od voditelja, stvarno svaka čast što su uspjeli izdržati u studiju na 45 stupnjeva gdje nije bilo uređaja za rashlađivanje, tako da ja potpuno razumijem da njihova razina koncentracije bila ograničena izuzetno. No, s druge strane moramo naglasiti da je u toj emisiji a i u vijestima bilo nekoliko stvarno rudimentarni grešaka za koje ja mislim da se nisu smjele dogoditi naročito ako poslije rasprave koju smo imali o praćenju parlamentarnih izbora 2007., a to je pitanje poznavanja obične statistike. Znači, broj jedan, ako je rezultat 38,67 ako se izgovara cijeli broj onda smo naučili u osnovnoj školi da cijeli broj nije 38 nego je 39 zato što je 38,67 kad se maknu decimale 39% a ne 38%. Druga stvar, ako imamo jedan broj koji je 38,04, a drugi je broj 34,07, možemo zaključiti da je 38 veći od 34, pa se onda ne bi trebalo dogoditi da u Dnevniku koji se onda poslije ponavlja tri puta, recimo za jedan od gradova kaže da je recimo u Sisku kandidat koji je dobio 34 prvi u odnosu na onoga koji je dobio 38. Treći problem koji imamo je pitanje toga gdje opet mislim da voditelji nisu bili, da je zapravo došlo do nekakve kolizije između tehnike i voditelja a to je da 58% na obrađenih 7 od 601 birališta ili 1,1% ili bez decimala 1% slučajnog uzorka svih birališta ne može biti uvjerljiva pobjeda u prvom krugu. U svakom slučaju veliki je problem, ja bih rekla, mislim da se Televizija, vaša tehnika jako pokušala potruditi, ono s lepezama je stvarno bilo impresivno. I stvarno jest, jer je to bila jako brza obrada i to je super bilo. Ali da bi čak u takvim uvjetima imalo više smisla zumirati s internetske stranice DIP-a direktno gore staviti na ekran, to je ono što je moja praktična preporuka za budućnost da se vidi odmah sa DIP-a, jer onda je to autentično. Jer, ako je DIP negdje nešto pogriješio onda nije Hrvatska televizija. Znači, ako je tako malo vremena problem je bio u tome da voditelji do dobrih pola sata u emisiju zapravo nisu uopće imali informaciju o tome o kolikoj se obradi birališta radi. I na kraju je to stvorilo jednu veliku smetenost u studiju. Ja bih rekla da je trenutak koji je meni stvarno kao građanki Hrvatske kojoj je jako stalo do toga da mi imamo Državno izborno povjerenstvo, meni je stvarno bilo neugodno gledati način na koji je predsjednik Državnog izbornog povjerenstva bio ograničen u svom pojašnjenju toga što se zapravo događa s rezultatima i način na koji se izvještava. Voditeljica, pretpostavljam i zbog stresa u studiju je njega isključila u trenutku kada je on htio dati dodatno objašnjenje. Da li bi to napravila gospodinu Premijeru ili gospodinu Predsjedniku, ne znam. Druga stvar je što je s njim polemizirala na način koji je dodatno pokazao da ona ne razumije razliku između, za nju je sve nepotpuni podatak i njoj je sve nepotpuno i nije joj važno da li je to 1% ili 99%. Isto tako mislim da je još jedna greška koja je napravljena, ali sad je to sve pitanje statistike, poznavanja statistike. Priča o tome da su izlazne ankete nepouzdane isto tako govori o nerazumijevanju točnosti što je točnost izborne ankete. Ako izborna anketa unutar 3% statističkih grešaka ona je točna. I onda ako imate

18

podatak od 48% onda se zna da je stvarni podatak može biti između 45% i 51% ukupno može ići gore i dolje. U svakom slučaju taj tip difamiranja izlaznih anketa koji se događa u istoj toj emisiji je bio potpuno, na kraju krajeva se pokazao neprimjeren da ne kažem na neki način i malo blamaža zato što su izlazne ankete kao što znamo danas bile točne. Što se tiče izbora gostiju u toj emisiji on je bio začuđujući barem kad se radi o dvoje gostiju od kojih jedan ima upitan, to je ono pitanje vjerodostojnosti Hrvatske televizije u tako važnoj noći s tako velikom gledanošću gdje ni jedna druga televizija naravno nije mogla pratiti HRT. Ja tu priznam, HRT je napravio herojski pothvat što je to uopće trajalo 3 sata. Ali, mi imamo jednog gosta kojeg možemo nazvati političkim egzibicionistom koji se u svojoj profesionalnoj karijeri nije… (NERAZUMLJIVA UPADICA) …pa mislim da to nije moje osobno mišljenje nego da se to tako vidi u javnosti… (ŽAMOR) Ono što bih ja htjela reći da to uopće nije ni važno jer se taj gospodin koji je izuzetno veliki stručnjak za sociologiju medicine javnog zdravstva ne bavi sociologijom politike, a drugi gost koji je vrlo ugledan stručnjak za odnose s javnošću ako stavite na Google, izaći će vam barem deset insinuacija o tome za koga on radi u aktualnoj kampanji što, opet se vraćam na percepciju, mene ne zanima za koga on radi, mene zanima percepcija u javnosti, jer komentari, količina komentara na izbor gostiju je bila ogromna kao što znamo. Na kraju bih htjela reći da u je u velikoj mjeri opet ignoriran izborni proces, uopće se nije o njemu govorilo nego se opet trčalo za time koji je uzorak, koji su rezultati, lijevo, desno iako je gospodin iz GONG-a sjedio u studiju ali tu nije bilo, na kraju krajeva to je i njegova odgovornost što nije bio u stanju, to ću ja reći, isto tako uzeti riječ. Ali, ja se nadam da ima šanse da kroz ovih sljedećih nekoliko tjedana Hrvatska televizija posveti barem jednu emisiju izbornom procesu za vrijeme lokalnih izbora, analizi propusta u tom pogledu. Znam da tu ima jako puno, možda sam preduga, još jedna stvar koja se tiče izvješća o provedbi programskih smjernica Hrvatske televizije, o organiziranju izbora. Ja bih dala prijedlog da se izradi izvješće, financijsko izvješće i izviješće o pridržavanju pravila političke promidžbe tijekom lokalnih izbora zato što znam za barem jedan slučaj gdje je došlo do odstupanja. Radi se o emisiji koja je prikazana 14. i ponovljena 15. svibnja nakon 23 sata. Točno je trajala samo 10 minuta. Točno 10 minuta koliko je maksimalna mogućnost takvih promotivnih filmova prikazana je nakon „Otvorenog“. No, oznaka da se radi o sponzoriranom u emisiji pod pokroviteljstvom je trajala samo prve četiri sekunde i zadnje 4 sekunde emisije, a ostatak emisije je izgledao kao jedan dokumentarni film iz 70-ih godina kojeg bi se moglo prikazati na „HRT plusu“, ali zapravo po svojoj namjeri i po svojoj formi se zapravo radilo o promotivnom jednog od kandidata za gradonačelnika grada Zagreba. Tu se prekršilo pravilo. Mislim da bi bilo vrlo korisno da se napravi financijsko izviješće o tome kolike su bile uplate i koliko je zakupljeno prostora i da se tim koji se tako i tako bavi prikrivenim oglašavanjem napravi analizu promidžbenih materijala koja su bila prikazana za to vrijeme i da dobijemo to izvješće. LJEVAK: Hvala lijepa. Uz uvažavanje gospođi Škrabalo malo smo produžili termin, unaprijed je najavila. Molio bih, dobit ćete riječ, molio bih samo da ovo mišljenje koje je iznijela gospođa Škrabalo, to ostaje njezino mišljenje i ja ga ne dijelim s njom. Prema tome imamo svi različite stavove i različite primjedbe kada su u pitanju ljudi ili osobe, kako god hoćete, koji su bili nazočni u emisijama. Mislim, nije naše da procjenjujemo tko koliko vrijedi i tko koliko zna. To je stvar urednika i redakcije, naš je ovo što smo maloprije govorili, ne uvijek iste ljude, ne imati isti tim rukometni, kako kaže gospodin Bahtijari pa onda razvijati tu raznolikost pa ćemo doći do različitih profila gostiju koji dolaze u emisiju. Izvolite, gospodine Bahtijari. BAHTIJARI: Ja sam se javio kad je gospodin direktor programa govorio. Naime, imam dojam da se ne slušamo dobro, da ne pazimo što tko govori pa se evo po drugi put meni stavlja u usta nešto što ja nisam rekao. Ja sam spomenuo emisiju koja se zove „Zvijezde pjevaju“ i apsolutno mislim da takvih sadržaja Hrvatska televizija treba imati. Nisam dovodio u pitanje niti kvalitetu, niti realizaciju, niti samu produkciju niti gledanost, sve je to u redu, samo sam spomenuo da ta emisija nije izvorni proizvod Hrvatske televizije kao što nisu izvorni proizvodi „Milijunaš“, „Jedan protiv 100“ i još da ne nabrajam… (UPADICA: Ima ih 9.) …prema tome ja ne umanjujem kvalitetu takvih emisija samo sam konstatirao da oni ne mogu postati brandovi ove kuće. Brandovi ove kuće trebaju biti izvorni njezini proizvodi i nema apsolutno potrebe da se kaže da sam ja za te emisije i za „Eurosong“ rekao da to nije vrijedno spomena. Ja to nisam rekao niti sam umanjio vrijednost ljudi i kvalitetu njihovog rada, onih ljudi koji rade na realizaciji takvih emisija. Evo, to sam htio. Hvala lijepa.

19

LJEVAK: Hvala lijepa. Izvolite. JANJANIN: Pitanje za gospodina Burića, a onda jedna konstatacija i možda pitanje posredno za gospodina Sutlića. Naime, Hrvatska televizija uporno radi jednu veliku grešku kod prijenosa komemoracije iz Jasenovca i veliki gaf. Prijenos traje sat vremena i prekida se u onom najvažnijem trenutku, naravno kad se odrade politički govori i nakon toga ima štofa i materijala za niz drugih političkih emisija. Ali, kažem, prekida se prijenos u onom najbitnijem trenutku kada u stvari počinje odavanje pijeteta žrtvama. Ja ne znam zašto to Hrvatska televizija radi. Opravdanje u smislu da programska shema ne dozvoljava produžetak upravo ovog dijela: polaganja vijenaca, molitve i sve ono što jest pijetet i što je najznačajnije meni je neopravdano i ne mislim da možete jedan suvisli odgovor ponuditi zato što se tim više to ponavlja iz godine u godinu. Drugo, moje mišljenje odnosno posredno pitanje je sljedeće. Mislim, ja zaista tu ne mogu govoriti i razmišljati o svinjskoj gripi, ne znam, „Eurosongu“, „Zvijezde pjevaju“ niti o izborima, sve u vremenu kad je hrvatski javni politički medijski prostor ponovno uplovio ako je ikada i isplovio Branimir Glavaš. Način na koji Hrvatska televizija prati slučaj Glavaš, čini mi se od prije dvije ili tri godine, sa imunitetom u Saboru, sa štrajkom glađu sve ono što se događalo oko njegova lika i dijela je krajnje cirkusantski i najveći profesionalni propust Hrvatske televizije u zadnje tri godine. Zaprepašćuje činjenica da mi nikad nismo govorili o tom problemu na Hrvatskoj televiziji, a povoda u te zadnje tri godine je bilo zaista sijaset, što nikad nije kasno, naravno. Kažem, radi se zaista o neprimjerenom praćenju tog slučaja i tog lika, građenjem od njega medijske zvijezde, rekla bih čak s vrlo pozitivnim konotacijama i na kraju i najgore u sasvim desetom planu je poruka da se radi o suđenju za najstrašniji ratni zločin bez ovog najstrašniji, ratni zločin je dovoljna kvalifikacija i da se radi o ratnom zločincu koje je sad doduše nepravomoćno, ali to zanemarimo, osuđen na 10 godina. Pitanje je bilo gospodinu Sutliću, a moj prijedlog je da mi iskoristimo sljedeću sjednicu jer to očito ne možemo danas ni smo svi ni pripremljeni ali u svakom slučaju da otvorimo raspravu kroz posebnu točku dnevnog reda na koji način je Hrvatska televizija a ja vjerujem da postoji način da se i prisjetimo nekih najbitnijih momenata koji idu u prilogu ili ovome što ja govorim ili nekom drugom stanovištu a možemo zatražiti neke informacije od programskog vodstva u svakom slučaju oni će svi pripremiti, pretpostavljam da se tu može i neki pisani materijal za tu sljedeću sjednicu, kažem, posebna točka dnevnog reda o načinu praćenja i ulozi HTV-a u slučaju Branimira Glavaša, medijskom praćenju, znači na način kako sam to rekla. LJEVAK: Hvala lijepa. Ja ću samo upozoriti pitanje koje je kolegica Janjanin uputila gospodinu Sutlić, mislim da Sutlić nema pravi i ne smije utjecati na program pa ćemo to pitanje proslijediti gospođi Hloverki i gospodinu Buriću. Bilo bi zlo kad bi Sutlić određivao što će se u programu raditi. Izvolite. (ŽAMOR) Gospodine Rkman, izvolite. RKMAN: Već tri zadnje sjednice uvijek zaboravim, međutim, imam sada jednu veliku zamolbu. Nekoliko logopeda i njihovih pacijenata koji imaju slušne uređaje. Naime, ako promatrate neku emisiju i nakon toga blok s reklamama, ton u vrijeme promidžbenih poruka barem 30% jači. Tako da su na ORL odjelima i logopedi su radili mjerenje i došli su do… šokovi kod pacijenata i zamolili ako je moguće da se nešto napravi. Jer imaju velikih problema posebice kod ljudi koji su izgubili i imaju problema nakon rata i tome slično. Ponovno bih se vratio na emisije, odnosno serijale „Pjesme sa zvijezdama“ i „Ples sa zvijezdama“. One jesu licence. Ali, oni su ipak proizvod naše kuće. Ja sam gledao kako se one proizvode i vidio sam. To je uistinu hrvatski proizvod. Ima naš štih. Gledao sam talijanski, austrijski i vidimo razliku od kuće do kuće, odnosno od države do države. Moram ponoviti, one imaju izrazito visoku razinu odgojne razine. Reći ću najjednostavnije i najilustrativnije. Gospodine Milas, samo malo, to je iz Vašeg vremena, iz ratničkog. Naime, tvornica „Đuro Đaković“ u Brodu dobila je licencu ruskog tenka T-72, nakon toga dobio je jedan novi proizvod, tri puta bolji od licence i postao je hrvatski brand, hrvatski proizvod. Isto kao što ove emisije imaju hrvatski štih i to je naš proizvod. LJEVAK: Hvala lijepa. Molio bih sada odgovore pa ćemo privesti ovu točku kraju. Izvolite. NOVAK-SRZIĆ: Hvala lijepa. Pa ja zahvaljujem gospođi Janjanin da je pitanje Branimira Glavaša postavila doista na način o kojemu smo mi danima raspravljali novinarski. Ja sam pod prijetnjom da me proglase za teškog cenzora govorila upravo o dimenzioniranju Branimira Glavaša u kontekstu jednog medijskog nastupa u njegovim porukama u činjenici da je on pobjegao u drugu zemlju, da je ovdje doduše nepravomoćno osuđen i da mi o svim tim aspektima moramo voditi računa. Mi nismo maloljetno dijete stavljali u slučaju Glavaš. Ja

20

sam im to izričito zabranjivala. Jučer je, recimo, Aco Stanković tražio da zove Branimira Glavaša kao gosta u emisiju „Nedjeljom u dva“. Ja sam mu rekla da to neće napraviti. Zašto? Zato što to prelazi granice novinarskog dimenzioniranja problema. Mi se ponašamo doista kao, ponekad, i slažem se i drago mi je da ste postavili to pitanje. Ima niz takvih primjera da mi naprosto počnemo pretjerivati, tražiti ekskluzive. To se zove roba a onda se trči za time da uopće nisi svjestan kakve poruke preko nekog jakog medija odašilješ, ali govorim sada i o ostalim medijima, tako da te rasprave su bile jake i žestoko oko toga kao što recimo, evo, kad je kolegica Škrabalo rekla „Doissier.hr“, ja se slažem da je to odlična emisija. Međutim, isto tako samo jedan pogled bez daljnje rasprave. Prema tome, na tom tragu u programu mi stalno raspravljamo na koji način predstaviti probleme na način da se sagledaju sa više aspekata da vidimo u kojem kontekstu se događaju da mi zato i jesmo javni servis, da nama publika dolazi po nešto što je onda relevantno, vjerodostojno, objektivno, da nismo ni na ovu ni na onu stranu i da zapravo vodimo stalne rasprave o tomu. Što se tiče komemoracije u Jasenovcu. Taj prijenos je, Vi ste i sami rekli, išao više godina. Radi ga Informativni program i zapravo on se radi po jednoj, da tako kažem izraz špranci koja se radila godinama. Mi smo ove godine prvi put i rekli da ćemo sjesti s ljudima koji organiziraju to da stavimo to u ovaj protokol na cijeloj priredbi na taj način da mi završimo prijenos do kraja, da zajedno nađemo nekakav početak i kraj cijele te priredbe i zato što ove godine naprosto nismo to ni stigli napraviti… (UPADICA: Mi smo dali onoliko vremena koliko je organizator od nas tražio.) …i onda se to pokazalo, mislim da to je točno išlo onda kad je „Podnevni dnevnik“… (UPADICA: Da. Mi smo i „Podnevni dnevnik“ micali.) …da, ali mi ćemo to sljedeće godine napraviti zajedno s Memorijalnim centrom u suradnji pa ćemo vidjeti onda koliko ćemo točno ići s prijenosom, što ćemo snimiti i tako. Hvala lijepa. LJEVAK: Hvala lijepa. Izvolite. ŠKRABALO: Imam jedno pitanje za gospođu Novak-Srzić. Zapravo sada ste me dobro podsjetili, ispričavam se što sam to zaboravila pitati. Dakle, meni je isto u ukupnom praćenju problematike studentskih zahtjeva, prosvjeda i akcija vezanih uz pravo besplatno ili dostupno visoko obrazovanje nedostajao predstavnik Ministarstva, odnosno u ovakvoj situaciji ministra. Htjela bih pitati za pojašnjenje da li su Vaši urednici, novinari, da li kroz emisiju „Dossier“ koja ima jedan format, da li kroz „Otvoreno“, da li kroz „Hrvatsku u živo“, da li ste pokušali doći do i da li ste imali mogućnost jer je to onda nama jako važno jer mi kao građani želimo da Hrvatska televizija posreduje naročito kad se radi i o sindikatima što uspijeva ali da onda ovdje Hrvatska televizija posreduje da se svi akteri negdje predoče javnosti. NOVAK-SRZIĆ: Evo, upravo u emisiji „Dossier.hr“ bio je i najavljen ministar Primorac koji je u zadnji čas otkazao iz zdravstvenih razloga i mislim da je bila još nekakva obveza i mi smo mijenjali onda sugovornika, mislim da je bila predstavnica pravna savjetnica u udruzi „B.a.b.e.“. Ali najavili smo ga. Mi nismo ništa htjeli… (ŽAMOR) Tako je, ali mislim da ni ministar, jer je pristao, znao je da ide najava. Mislim da nije eskivirao, kako se to kaže, jer neću ja sada ulaziti u te, znao je da ide ta najava i mislim da je nešto iskrsnulo i da je na kraju ipak odlučio nešto progovoriti. LJEVAK: Hvala lijepa. ŠKRABALO: Ja se ispričavam još jednom. Gospođa Suzana Jašić je mene zamolila, zadužila kao i gospodin Mesarić, ali to ću poslije jer mi je to u drugoj točci dnevnog reda da prenesem njihova mišljenja ukratko. Znači, što se tiče gospođe Jašić sve ono što sam ja rekla o izborima nas dvije smo se konzultirale i to je naše zajedničko mišljenje uključujući i s neke strane suodgovornost GONG-a, predstavnika GONG-a za nedostatno prezentiranje izbornog procesa u samoj emisiji ali i nedostatnu pažnju koja je tome pridana. Gospođa Jašić me je isto tako zamolila da naglasim, ja to nisam gledala ali ona je, da zapravo u subotu navečer, zapravo da to opet ima veze s nekim pitanjima prioriteta subota navečer Dnevnik RTL-a i Nove TV prva vijest: studentski prosvjedi prvi put ikad na Trgu. Na HRT-u prva vijest: Bleiburg. (UPADICA: Nije točno… ) LJEVAK: Molim Vas, molim Vas, čekajte! (ŽAMOR) ŠKRABALO: OK. Ja vam sada prenosim… (ŽAMOR) Ja se ispričavam, ja vam to želim reći jer imam odgovornost prema kolegici. Znači, ona kaže da ako Bleiburg ide prije studentskih prosvjeda općenito, sad to je kao metafora, da li je HRT više orijentiran na prošlost ili na budućnost, odnosno da li je na … (ŽAMOR) ..ili na društvene promjene? Evo. Hvala.

21

LJEVAK: Hvala lijepa. Dat ćemo priliku gospođi Jašić kad dođe na Vijeće da postavlja ta pitanja. Ja sam saslušao vrlo pomno pitanje a gospoda iz programa… (ŽAMOR) Dajte samo jednu rečenicu i završimo. NOVAK-SRZIĆ: Samo jedna rečenica. Doista koja je prva, druga, treća, peta vijest spada u ono elementarno uređivačko pravo urednika da odredi i da pozicionira stvari koje idu u Dnevniku. Ja tu kao urednik cijelog programa nikako ne interveniram. Zapravo više razgovaramo, uvijek je na kraju negdje odluka na onome tko uređuje Dnevnik da procijeni što mu je važno. Bleiburg nije samo stvar prošlosti, Bleiburg je stvar politička, vrlo relevantna tema koja izaziva još polemika, još rasprava, negiranja i svega, osuda i tako dalje, jedna politička tema, studentski prosvjedi su bili pozicionirani na mjesto koje je urednik odredio i uostalom i završili su. (ŽAMOR) LJEVAK: Mislim da bismo se morali suzdržati od pokušaja rada ili intervencije na uređivanje emisije. Ne vidim ovdje više prijava. Ja ću zadržati pravo kao i sve moje kolegice koji su se javljali tri ili četiri puta pa ću s tri rečenice se obratiti isto vezano za program. Osobno mislim da program Hrvatske radiotelevizije dnevno bolji i bolji i da se osjeća taj napredak u različitim formatima, od Zabavnog pa ako hoćete do Dokumentarnog. Ne želim napraviti pogrešku pa utjecati i predlagati program jer smo mi programsku orijentaciju usvojili. U programskoj orijentaciji ima dosta emisija iz Dokumentarnog programa i čini mi se da je to jedan od velikih uspjeha i velikih napredaka u programu Hrvatske televizije. Između ostaloga spominjali smo rijeke ali ćemo vjerojatno, pretpostavljam da će biti još takvih emisija, i to je nešto s čime se Hrvatska televizija i treba ponositi i mislim da je to sa mojim skromnim znanjem vrlo dobro napravljeno i vrlo gledljivo, zapravo što je vrlo važno. Meni kao gledatelju fali još gospodo materijala iz arhive. Hrvatska televizija ima toliko bogatu arhivu i mislim da ono što je dobro, ono što je klasika, ono što je, zapravo, pravedno ili nepravedno stoji u arhivi, dajte nam to nećete nas umoriti reprizom. Danas je bio neki komentar, jesam li gledao jedan film 3 puta ili 4 puta. Ja sam rekao da sam gledao 4 puta i još posebno doma imam kazetu pa sam još gledao. Dakle, to je sada stvar osobnih procjena ali mislim da nam treba da mi zaslužujemo još kroz arhivu znati i proučavati i ako hoćete se i educirati o onome što je i prije bilo ne samo što će biti. Ja ću ovdje iskoristiti priliku sve kritike praćenja izbora, ovu jednu dugotrajnu i višesatnu emisiju i zahvaliti se i jednom i drugom, voditeljici i voditelju na snalaženju na način da to prvi put rade, takav jedan program s masom informacija, želim izreći i tu jednu toleranciju o nekim pogreškama koje su bile. Te pogreške su sigurno i sami uočili i oni će ih ispravljati. Ništa tendenciozno u tome nije bilo. Ja sam kao gledatelj pratio izravno samo naš program. Sve sam razumio. Ovo jest što je gospođa Marina govorila, to je stvar analitike, veći broj od 50 gore ili dolje, kako ga treba izgovarati. Međutim, ali to nije radio emisija nego to je televizijska emisija pa se onda može dobro i vidjeti. Ako nemamo više nikakvih komentara dalje na program jer o ovome se ne donose zaključci, najavit ću pauzu i onda idemo dalje s dnevnim redom.

22

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 67/09. Izvadak iz fonograma 67. sjednice Programskoga vijeća HRT-a (19. svibnja 2009.) točka ad. 6. (Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a-prvo čitanje) LJEVAK: To je sasvim dovoljno. Šesta točka dnevnog reda: „Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Statuta HRT-a“. Gospodo, Statut smo donosili 2004. i sada je 2009. to je ozbiljan akt, zapravo i jedini akt, zakon zapravo po kojemu se ponašaju svi. Izvolite. Imamo prijedlog. Izvolite ući u to. Ja se nadam da će to doživjeti još rasprava pa da će onda doći u čistopisu. Mislim da smo mi kao članovi Vijeća jako zainteresirani i jedini mi dozvoljavamo i omogućavamo izmjenu i dopunu Statuta. Izvolite. SUTLIĆ: Mi smo dostavili materijal koji sadrži i obrazloženje. Okolnosti u kojima mijenjamo Statut što smo najavili još u programu temeljem kojeg je ovaj mandat glavnog ravnatelja uspostavljen u znatnoj mjeri su u međuvremenu proširene jer naše ambicije da popravimo nešto u Statutu ovdje se cijeli niz okolnosti stvorio. Jedan dio je i temeljni vezan na ono što mislimo da je jedan od temeljnih kretanja ove kuće a to je s jedne strane ostvarivanje njene ne samo radijske i televizijske nego multimedijske uloge i s druge strane jedna opća racionalizacija, organizacija primjerena jednoj novoj strukturi digitalne produkcije i jednog drugog razumijevanja cjelokupne organizacije ove kuće. Osim toga na predložene izmjene utjecale su još neke okolnosti a te okolnosti su dijelom i iz sfere pristupnih pregovora, iz sfere izmjena koje donio stvarni proces digitalizacije, iz sfere predstojećih izmjena Zakona o elektroničkim komunikacijama i iz sfere racionalnije uporabe ili preciznijeg načina uporabe javnih sredstava odnosno načina na kojem Hrvatska radiotelevizija sudjeluje u onome što se zove i tržišna utakmica u dijelu nabave pojedinih programa ili u nekim drugim poslovima. Tako da je ovo jedna koliko god to izgledalo da možda nisu tako važne i značajne izmjene, ove izmjene koje su pred vama držimo vrlo bitnim da se cijeli niz zacrtanih ciljeva koje smo najavljivali i o kojima smo imali specijalne razgovore koje su dugo godina ovdje proučavane i pretvarane u različite modele postupanja da se za njih stvore i statutarne pretpostavke da se mogu početi realizirat manje-više s onim što radimo već upoznali. Dakle, da pobrojim još vrlo kratko prije nego što vam dam riječ, riječ je ponajprije o preciznije definiranoj zadaći javnog radio i televizijskog servisa, ciljeva i vrijednosti, o imenovanju jednog nadzornog i savjetodavnog tijela u sferi samoregulacije za nadzor nad javnim sredstvima. Zatim, o proširenju nadležnosti vijeća i preciziranju vijeća u postupku pokretanja specijaliziranih kanala, odnosno elektroničkih publikacija i naravno o programskom usmjerenju tih programa. Određeni nesporazumi koji su ranije postojali u vezi s postupcima oko razrješenja i imenovanja tijela HRT-a, o uspostavljanju za evidentiranje prihoda i rashoda različitih djelatnosti po vrstama financiranja. Ovdje smo izričito po prvi put uveli i obavezu izrade strategije i višegodišnjeg planiranja. Na kraju predlažemo izmjene odredbe članka 54 Statuta u vezi s nabavom audiovizualnog djela i usluga od neovisnih produkcijskih društava kojima mislimo da dalje preciznije određujemo do sada, da kažem, ne upotrebljivu formulaciju koja je i u recenziji Pravnog fakulteta na koju smo bili i upozoreni a to je da se ovdje stvaraju pretpostavke za zbiljski efikasnije nošenje sa mogućim sukobom interesa kod nabave različitih sadržaja kao što se i preciziraju što se pod pojmom nabave od neovisnih produkcijskih društava podrazumijeva. Evo, to je za uvod. Hvala najljepša. LJEVAK: Hvala lijepa. Izvolite, članovi Vijeća. Izvolite, gospodine Bahtijari. BAHTIJARI: Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Neću ulaziti u detalje jednostavno zbog toga što kad sam prije nekoliko dana vidio, pročitao materijal onda sam zapravo se pomalo i uplašio dubine i opsega promjena koje se od nas očekuju jer mislim, uvažavajući ovo što ste Vi rekli da je Statut temeljni akt ove kuće i jedini dokument za kojeg smo mi kao Programsko vijeće odgovorni, mi ga kreiramo, donosimo i na neki način odgovaramo za njegovo provođenje i nadležni smo po istom postupku kao za donošenje tako i za izmjenu njegovih stavaka. Međutim, meni se čini da je nekoliko područja u kojima se predlažu vrlo temeljite promjene i zbog toga podržavam ideju da ovo bude prethodna rasprava, jedna vrsta informacije a da na sljedećoj sjednici ili na sljedeće dvije sjednice po nekakvim temama, dakle mi idemo korak po korak i da onda u cijelosti nakon obavljene rasprave, razmjene

23

mišljenja itd. izglasujemo članak po članak. Mislim da bi ta procedura bila puno povoljnija i da kasnije ne bismo konstatirali da smo napravili nešto što nije dobro. Promjene idu u tri pravca. Prvo se na neki način govori o programu i o organizaciji same kuće. Dakle, tu su neke značajne promjene. Onda drugo područje koje na neki način, neću reći, zadire nego precizira proceduru odnosno način rada Programskog vijeća u onom dijelu kada ono bira, imenuje itd. rukovodeće ljude ove kuće. I, treće područje, zapravo su četiri područja, a treće područje koje je po meni najupitnije, najproblematičnije jest prijedlog da se osnuje jedno nadzorno tijelo. Ja bez namjere da se izjašnjavam da li sam za ili protiv, moram reći da se radi o jednom postupku koji nije uobičajen, ja barem ne znam da se to dogodilo i postupku koji nema baš definiranu mogućnost u Zakonu o HRT-u. Zakon i Statut, ja ne znam u kojem članku, to nije ni bitno u ovom trenutku, predviđa mogućnost da Programsko vijeće radi lakšeg obavljanja vlastitog posla može osnivati stručne skupine, stručna tijela, odbore itd. Ako pogledate nadležnosti koje se predlažu da će imati taj odbor za nadzor ili kako se već zove to nadilazi elemente stručnog tijela i njegove ovlasti. Tu se radi o ustrojavanju jednog tijela kojemu bismo mi na neki način bili nadležni, koje ima visoke ovlasti i koje zadire čak i u kompetencije koje ima i Ravnateljstvo. Zbog toga apeliram da taj problem u raspravi izdvojimo kao posebni problem i da nam prezentirate u jednom tekstu kako je to zamišljeno i što će to konkretno značiti. Četvrto područje, također vrlo važno je, problem financiranja. Uz sve ono što smo čuli kad smo raspravljali o rebalansu, ono što smo čuli kad smo raspravljali o financijskim planovima i svemu ostalome, vrlo važno područje koje u Zakonu nije na pravi način izdefinirano. Postoje, ja ne znam što će se događati za godinu, dvije ili pet, kakva će biti sudbina ove kuće. Hoće li se, recimo, u cilju nekakve racionalizacije ići na formiranje manjih poslovnih jedinica i tako dalje. Hoće li se u jednom trenutku ponovno aktivirati ona ideja i model da Radio bude zasebno poduzeće, da Televizija bude zasebno poduzeće. Mislim da je tu važno zadržati u ovim idejama u ovim promjenama određenu, neću reći samostalnost nego čiste račune i pritom se držati, mislim da je to članak 55 Zakona o HRT-a koji jasno kaže na koji način treba raspodijeliti prihodovna sredstva na Hrvatski radio i Hrvatsku televiziju vodeći računa o njihovom funkcioniranju. Ovdje se u ovim promjenama, kada je to u pitanju, ide u nešto što je vrlo upitno i bojim se da će rezultirati nejasnoćama, a moguće je i nezadovoljstvom pojedinih dijelova Hrvatske radiotelevizije. Dakle, to su ta područja. Ja nisam ulazio u detalje, ako vi želite ja ću reći. Odmah u startu kada se govori o postupku imenovanja vršitelja dužnosti itd., kada se čita Statut, odnosno ovaj materijal u cijelosti onda se vidi zapravo glavna nekakva namjera. Ja protiv takve namjere nemam ništa. Uostalom to je bila politika za koju sam se ja zalagao prije godinu i pol. Ja sam se zalagao za to da postoji sustav piramide, na to ukazuje Zakon i ovo što ste vi predložili je operacionalizacija Zakona. To je u redu. Međutim, zar nije logično da se i u Statut ugradi obveza koja je postignuće demokracije da se kada su u pitanju bez obzira je li vršilac dužnosti ili je imenovanje po natječaju za direktore programa i za glavne urednike informativnih programa da se na neki način uvaži i mišljenje struke. Dakle, kroz referendum, glasovanje itd. O tome u Statutu nemamo niti jedne riječi. Zakon nam daje tu mogućnost, a Statut bi trebao ići korak dalje u preciznosti, demokratičnosti itd. Prema tome, nemojte to zaboraviti… (NERAZUMLJIVA UPADICA) Ima tu nekih nejasnoća, odnosno nekih suvišnih stvari. Ako Zakon kaže da nešto mora, onda se u Statutu ne može pojašnjavati što će se dogoditi ako se to što se mora ne dogodi. Takvih primjera ima u članku 35 itd. Prema tome, to onda za onaj drugi dio rasprave. Ja mogu jedan dio mojih primjedbi i prijedloga dati u pisanom obliku da to bude na papiru da bude lakše… (ŽAMOR) …i nastojte u članku 39, recimo, do kraja razjasniti postupke izbora urednika emisija, odnosno urednika programa. Ovdje se kaže da će oni biti imenovani po prethodno provedenom javnom ili internom natječaju. To Hrvatska radiotelevizija kao javni medij ne može ostavljati jednu ili drugu varijantu. Dakle, mora ili Pravilnikom o radu ili Kolektivnim ugovorom utvrditi koja mjesta se biraju po internom natječaju, a koja mjesta po javnom natječaju jer po prirodi stvari ovaj medij, ova kuća mora biti otvorena i za druge kvalitetne kadrove u Republici Hrvatskoj. Ali, evo, to je samo za početak za ovu fazu. LJEVAK: Hvala lijepa. Izvolite. POPIJAČ: Ne bi bilo dobro i nije moguće sada, naravno, s obzirom na važnost ovog dokumenta da mi uopće krenemo u detaljnu raspravu, Vijeće ima ulogu i donošenja jednog od najvažnijih dokumenata Statuta HRT-a i da kroz Statut uređuje funkcioniranje ove kuće u svemu što nije definirano Zakonom. Najkraće. Isto tako onda držim da bi se Vijeće trebalo dogovoriti uopće na koji način da se pristupi od strane odgovornosti Vijeća izradi Statuta. Mi

24

na sjednicama Vijeća nećemo imati toliko vremena da popravljamo Statut dok on nama ne bude prihvatljiv. Sada opet ići redom po svim ovim točkama bio bih dva puta dulji nego prije i to nemam namjeru i neću govoriti ništa konkretno o tome. Predlažem Vijeću da se mi dogovorimo da na, sada se ovo zovu pomoćni materijali, ili nekakav okvir ili nekakav temelj ili nešto u nekoj drugoj formi prvo se pozabavimo izradi tog Statuta i da na Vijeće dođe onda nešto kao što je, recimo, i ovaj prethodni materijal, nešto oko čega ćemo potrošiti puno manje vremena a puno prije se složiti i donijeti novi Statut. Ne bih se želio sada dalje uplesti, uhvatiti u zamku pa da idem komentirati članke, jer onda neće biti dobro. Bolje je da razmislimo, da formiramo neki tim, da delegiramo neke naše članove u neko radno tijelo Ravnateljstva i onda da… (NERAZUMLJIVA UPADICA) Ja bih zaista volio konkretno isto razgovarati s onim tko je pisao ove stvari. Dozvolite mi samo jednu nelogičnost. Zaista ne razumijem ako mogu razumjeti namjeru o kojoj smo puno razgovarali kako se može formirati Odbor za nadzor nad sredstvima RTV pristojbe a koji treba imati zadatak, odnosno koji treba biti sastavljen od uglednih ekonomista. Neću dalje elaborirati, bolje da se dogovorimo, da li je moguće onda da se probamo nekako dogovoriti pa da onda krenemo u ozbiljan posao. LJEVAK: Hvala lijepa. Izvolite, gospođo Škrabalo. ŠKRABALO: Ja bih isto tako poduprla ideju da, prvo treba zahvaliti što smo dobili prethodnu informaciju dovoljno rano da možemo sada pristupiti ozbiljno onome što je naš posao, a to je da mi snosimo odgovornost za Statut jer ga mi donosimo. (ŽAMOR) Tako je. Znači, da se dogovorimo kako ćemo mi to napraviti. Imam opciju jedan, da napravimo zajedničku radnu skupinu od delegiranih članova Vijeća i ljudi iz Ravnateljstva, odnosno stručnjaka koji će zajednički raditi, prolaziti kroz i raditi prijedlog i onda usput oko svih nedoumica, sad postoji više opcija: pisati obrazloženja tih nedoumica tako da dobijemo jedan takav prošireni materijal od te radne skupine i onda imamo jednu sjednicu na kojoj bi se isključivo razgovaralo o Statutu i ništa drugo i onda vidimo dokle smo stigli. Ako vidimo da postoje neke stvari koje su jako komplicirane onda ćemo imati drugu ili izdvojenu radionicu koja bi se samo bavila Statutom. Znači, to je opcija jedan. Delegirani članovi Vijeća u tu radnu grupu, oni rade detaljnu analizu i više opcija, nama šalju materijal s tim komentarima i imamo tematsku sjednicu. Opcija „b“ je da razlomimo Statut na više točaka dnevnog reda, ovo što je gospodin Bahtijari rekao, tematski, znači, koje se teme obrađuju u Statutu i da se susljedno na sljedeće dvije sjednice organiziraju te točke, jedna pa druga, pa jedna pa druga, da postoji u međuvremenu neki luft i da se za svaku od tih točaka onda pripremi obrazloženje. To mi se čini kao druga opcija. Treća opcija je slanje šireg… (NERAZUMLJIVA UPADICA) …tako je, slanje šireg materijala s obrazloženjima. Četvrta opcija da mi svi šaljemo pitanja što nam nije jasno da nam se pošalje nekakav širi materijal s obrazloženjima i da jedan dan radimo samo na Statutu. To se tako radi, i onda ste izdvojeni 7-8 sati, i onda tko živ tko mrtav. Ali, ja moram reći jednu stvar, prenijeti nešto što je i moje mišljenje, mišljenje gospodina Mesarića, mišljenje gospođe Jašić i isto tako gospođe Anje. Kao prvo bih htjela reći da se mi u Statutu trebamo baviti organizacijsko institucionalnim stvarima i to je sve super, kako bolje napraviti omjer i zato bih htjela da unaprijed otklonimo nešto što će meni osobno biti jako veliki problem da sudjelujem u tom procesu donošenja Statuta… LJEVAK: Izmjene i dopune Statuta… ŠKRABALO: OK. Svejedno. ..a to je novi prijedlog izmjene članka 51 koji se odnosi na razinu sigurnosti koju Hrvatski radio može imati vezano uz to koji mu udio pristojbe pripada. Ovo je jedna jako opasna, po mom mišljenju opasna otvorena formulacija koja zapravo izmiče osjećaju sigurnosti organizacijskoj jedinici koja je starija, štedljivija i svakako manje nama stvara problema. (ŽAMOR) Ja sam, oprostite, usporedila. Pročitajte si financijski rebalans, pročitajte si 9,4% koliko oni skidaju sebi materijalnih troškova, a koliko Televizija. Ja sam sada računala usporedne prosjeke. Ja govorim na temelju rebalansa. Znači, ja svakako mislim da ako se uopće ide u to da se skida ideja omjera, nešto što je već niz godina tako ispregovarano i nikad nije stvaralo nikakve konflikte i probleme, ako se ide u drugačiji izračun za to mora postojati jako debelo obrazloženje. Ja osobno jako teško da ću, uopće ne mogu shvatiti zašto bi se tako nešto trebalo raditi i zato je moj prijedlog, ali evo i prijedlog i gospođe Jašić, i gospodina Mesarića i Anje da se to ili dobro obrazloži ili da se vrati na staro, i to u ovoj fazi. LJEVAK: Izvolite dalje. ŠAŠKO: Mogu li ja samo jednu rečenicu. Samo bih vas htjela upozoriti da prema članku 49 Zakona o HRT-u Vijeće donosi Statut ali na prijedlog glavnog ravnatelja HRT-a. Prema tome,

25

ukoliko postoje kakve radne grupe onda ih samo može glavni ravnatelj oformiti kao pomoćno radno tijelo ali on je predlagatelj prema vama. LJEVAK: Moram Vas malo ispraviti da to malo ipak pomirimo. To je činjenica da ravnatelj predlaže, međutim, ravnatelj samo na tome ostaje, ništa više napraviti ne može dok Vijeće o tome ne raspravi. Prema tome, nemojmo to posebno apostrofirati. Znamo snagu glavnog ravnatelja. (ŽAMOR) Što se tiče ovog prvog radnog materijala, prijedlog na temu koju je dao i gospodin Popijač i gospodin Bahtijari, ne prihvaćam uopće ovu jednu formu koja je sada izrečena. Mislim da treba biti… (ŽAMOR) …nećemo je morati prihvatiti, jedno radno tijelo koje će napraviti jednu suradnju. Statut ne donosi Vijeće za sebe… (ŽAMOR) Dakle, mislim da je to jedino ispravno i da je to jedini put kad će se relativno brzo to moći odraditi, koliko god se ne treba žuriti, relativno brzo i kad se dođe s takvim materijalom kako do sada imamo praksu, da ga prokomentiramo i onda drugi put usvojimo ili damo primjedbe pa ga usvojimo. Ja ću vas samo podsjetiti da smo mi potrošili pet ili šest sjednica cijelih 2004. godine ili 2005. godine samo radi jednog neracionalnog načina. Dakle, ovaj put interes Vijeća će braniti tri čovjeka, interes Ravnateljstva će braniti, napamet izmišljam, tri čovjeka, usuglasit će i doći će ovdje i rješavati te probleme. Ne vidim nikakav razlog. Mislim da je to glavnom ravnatelju izravna pomoć, dakle čovjeku koji predlaže ove izmjene i dopune. Imamo li konkretan prijedlog? Izvolite. SUTLIĆ: Ako smijem samo još prokomentirati. Prije svega ako neki akt treba biti gotovo konsensualno donesen onda je to ovaj akt. Ovdje doista se ne radi ni o kakvom treniranju moći, čak nadležnosti nego se radi o jednom zajedničkom pogledu na budućnost ovog medija koji nadilazi čak i ova godišnja pa čak i višegodišnja programska usmjerenja. Ovdje je temeljno pitanje koje stoji iza ovih promjena zapravo nešto što će tek postati u pravom smislu riječi predmet kada dođe na dnevni red, pretpostavljam sljedeće godine, promjena Zakona o HRT-u. Mi se ovdje na neki način pripremamo za to što će trebati očekivati da te promjene Zakona nose. Mi ovdje govorimo o nekoliko stvari koje određuju bit i budućnost ovog medija. Ako govorimo o multimediji onda moramo znati u što idemo. Ako danas u Europi se donose zakoni o javnom multimedijskim servisima, a ne više o javnoj radioteleviziji onda moramo te promjene akceptirati, da radi se o dominatno radiju, radi se o dominantno televiziji, ali radi se dominantno o cijelom nizu novih medijskih iskaza ili oblika komuniciranja koji između ostalog predstavlja i odgovor na ono što ste ovdje postavili kao pitanje da li su mogući i dodatni prihodi HRT-a kroz nove proizvode. Upravo kroz te proizvode je moguće. E sad, hoće li te proizvode proizvoditi četvrta proizvodna jedinica, dakle, uz Radio, Glazbenu proizvodnju i Televiziju ili će Hrvatska radiotelevizija biti tako organizirana da njen zajednički potencijal… Ako nekoga ne zanima ja ne namjeravam dalje… LJEVAK: Mene zanima, izvolite. SUTLIĆ: …Ja bih želio reći, da li će to proizvoditi s ovim kapacitetima koje ima racionalnije upotrijebljenim sa sredstvima koje ima ili će trebati druga sredstva, nove ljude, nove organizacije, još daljnji rast da bi udovoljila kao što je to nažalost u ovoj kući bilo kad bi svaki novi zadatak iskrsnuo smo nove ljude zapošljavali. Ja mislim da se radi o obrnutom procesu. Činjenica je da je u jednom trenutku bila ideja da se ova kuća rastavi i da smo mi u jednom trenutku imali ideju i programskog i nadzornog vijeća i da mi određenim rješenjima pokušavamo pomiriti neke zahtjeve u kojem bi i struka i pomoć i nadzor više i bolje funkcionirali. Zna se da je napuštena u međuvremenu, planetarno ću reći ili barem u Europi ideja o razdvajanju radija i televizije u zasebne dijelove upravo zbog ovog što je donio tehnološki i medijski razvoj, upravo se obratno događa – povezivanje. Mi moramo biti u mogućnosti da nama radijski čovjek radi na televiziji, televizijski na radiju i da jedni i drugi rade za treće medije. Prema tome, ovdje se radi o jednom potpuno novom projektnom financiranju koje ne polazi od apriornih cifri nego se cifre donose upravo sukladno zakonskoj odredbi koja kaže da se omjer za podjelu sredstava mora osigurati u razmjeru za pokriće ukupnih troškova poslovanja HR-a i HTV-a u odnosno na ukupne troškove poslovanja HRT-a. Ako bismo mi ušli u mandarinsku raspravu koliko što košta onda bismo došli do različitih pokazatelja o odnosima, pa ću reći na primjer samo jedan podatak jer kao što postoji radijska istina tako postoji i televizijska. Mi ovdje ne možemo zastupati ni radijsku ni televizijsku istinu nego onu u kojoj medij ide, to je dakle multimedija, i radijsku i televizijsku. Kuna pristojbe koja danas ulazi u Hrvatsku radioteleviziju, samo na jednom primjeru ću reći, u Radiju vrijedi 85 lipa, a u hrvatskoj televiziji 55. Što ćemo s tim razmjerom. O plaćama i svemu ostalome ne bih dalje. Bit priče se sastoji u tome da ovdje stvaramo pretpostavke za

26

duboku, temeljitu reformu Hrvatske radiotelevizije na kojoj smo radili ni manje ni više nego od 2002. godine uz jednu pauzu. Ja mislim da ovo što je rekao gospodin Bahtijari, da preciziramo ono što nas je mučilo, da cijeli niz drugih odredbi preciziramo, stoji i treba napraviti i ja apsolutno predlažem doista u cilju jasnoće, ovdje imamo još jednu vrstu problema da ono što pišemo ne može biti u suprotnosti sa zakonskim određenjima, namjerama, nadležnostima, i da se moramo kretati u okviru mogućeg. Zakon o javnim ustanovama ne poznaje dva nadzorna tijela jer bi onda postojale dvije odgovornosti biranja. Mi to nemamo kao što u nekim drugim europskim zakonodavstvima postoji. Ako želimo veći nadzor, a znamo da je to bio predmet konflikta izmeću programskog i poslovnog vodstva u cijelom jednom mandatu i da je zbog toga i mijenjan zakon, a ako želimo s druge strane nadzor onda moramo naći neke oblike. Koji su to optimalni oblici? Ali neću reći samo nadzor. Treba nam i pomoć i znanje u nečemu što se ne da voditi samo s jednog pogleda nego se mora voditi iz više kutova i sa više specijaliziranih znanja. U biti iza ovih naših prijedloga, zato smo i tako dugo čekali s njima i nismo s njima uletjeli onda kad je bila namjera, dakle stoji namjera bitnih i temeljitih poteza o reorganizaciji Hrvatske radiotelevizije koju smo vam već predstavili. Prihvaćam sugestiju da radimo zajedno. Ja ću organizirati jednu radionicu jer ja ovdje moram reći sasvim otvoreno, mi smo se u ovome konzultirali i s ljudima koji su radili i na prethodnom zakonu i na ljudima koji rade na promjeni medijskog zakonodavstva iz sfere elektroničkih medija. Ovdje je malo toga napisano napamet ili po našim željama. Ja predlažem da mi prije svega probamo početi stvar tako da ja jedan otvoreni radni skup sazovem pa da se svatko njemu priključi i da zapravo struka prođe članak po članak i obrazloži detaljno zašto je koja formulacija takva da vi možda razmislite u međuvremenu tipa ovoga prijedloga da se stvarno odrede omjeri kod izjašnjavanja koje je zakon predvidio, onako kako je to danas europska praksa, dakle u nekim postotcima. Dakle, da se točno uspostave i još neki nedostatci riješe koje smo uočili u praksi kao da se možda i neke dvojbe koje postoje otklone u cijelosti. Ja ću vam reći, i s time ću završiti, koja ovdje stoji na primjer članak 54.a. je moja alternativa koja nije u skladu s nekim zakonskim određenjima sukoba interesa ali gdje se i oni kao struka koja iz toga dolazi ne slažu s mojim zahtjevom da se odnosi na sve zaposlenike jer praktički to je sudski neodrživa praksa nego se može odnositi samo na one koji odlučuju. A pogledajte naše rasprave prethodne. Mi smo sve sukobe interesa koje smo ovdje tretirali sa stanovišta zaposlenika a ne sa stanovišta bilo koga tko je u procesu involviran… drugim riječima netko tko je ovdje do sada bio u sukobu interesa to je morao ostvariti preko nas koji odlučujemo o poslovima pa smo zapravo ako je bilo tko drugi u interesu mi zapravo ti koji su u sferi korupcije. Ovdje je to doslovce napravljeno. I zakonodavac nas upozorava da ne pišemo nešto što je neodrživo. Međutim, ja sam inzistirao na članku, na alternativi upravo zato da kažem da se ovdje svi moramo čuvati od bilo kakve sumnje ako želimo biti moralna vertikala u hrvatskom društvu. Obrazloženja mislim da možemo dati struke. Iz tog obrazloženja može proizaći tko želi nam pomoći u znanju. Meni se s ovim ne žuri iako nam se žuri s reformskim koracima. Ali ovdje dok ne budemo apsolutno svi sigurni da je najbolje za budućnost ove kuće napravljeno ne bi trebalo donositi Statut i ja cijenim vaše preporuke i mislim da će ovo biti dobar put da dođemo do najboljeg teksta. LJEVAK: Hvala lijepa. Dame i gospodo, mislim da je danas 19. svibnja, na današnji dan, što bi se reklo u radio emisiji ili drugoj, otvara se proces izmjene i dopune Statuta Hrvatske radiotelevizije. Ovo je prijedlog, imamo prijedloge od strane članova Vijeća da se formira grupa. Prijedlog glavnog ravnatelja je da surađuje, da to bude javna rasprava, u tom smislu i jedno i drugo vodi k tome da zajedno raspravljamo o temama, mislim da je to put kako će se Statut, odnosno izmjene i dopune Statuta donijeti, a mi ćemo našim shvaćanjima, našom procjenom, zapravo, to odobriti ili ne odobriti na kraju. Vjerujem na kraju ipak odobriti ako se prethodno na tim radnim grupama usuglasimo i zaključimo da nam je zajednički cilj prosperitet i pravilnost poslovanja Hrvatske radiotelevizije. S time bih ja i zaključio 6. točku dnevnog reda. Sedma točka dnevnog reda: „Razno“.

27