HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 75/09.

Zagreb, 27. siječnja 2010.

Z A P I S N I K 75. sjednice Programskog vijeća HRT-a, održane dana 19. i 26. siječnja 2010. godine, u sobi

107, objekt B30, I. kat 19. siječnja 2010.

Započeto u 10.00 sati PRISUTNI: Hašim Bahtijari, Dragan Crnogorac, Siniša Grgić, Damir Grubiša, Želimir

Mesarić, Zvonko Milas, Sanja Modrić, Ilija Rkman, Marina Škrabalo, Anja Šovagović-Despot

OSTALI PRISUTNI: Josip Popovac, Mislav Stipić, Zoran Mihajlović, Sanda Vojković Smiljanić,

Josip Guberina, Tomislav Meštrić, Božidar Domagoj Burić, Duško Radić, Vladimir Kumbrija, Hloverka Novak-Srzić, Darije Vladimir Josić, Danko Družijanić, Zrinoslava Delić, Jadranka Šaško

Sjednicu je otvorio predsjednik Programskoga vijeća HRT-a, gosp. Zvonko Milas, konstatirao je da sjednici nazočno 10 članova Vijeća i da postoji kvorum za donošenje pravovaljanih odluka i predložio dnevni red kao u pozivu za sjednicu, s tim da je predložio da točke 1c) i 1d) zamjene mjesta. Gđa. Škrabalo predložila je da točke 2. 3. i 4. predloženog dnevnog reda zamjene mjesta, tako da točka 2. bude točka 4., a točke 3. i 4. postaju točke 2. i 3. Gđa. Šovagović-Despot predložila je da se dnevni red prihvati kako je predložen u pozivu za sjednicu. Sukladno članku 19. Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a predsjednik Vijeća stavio je na glasovanje prijedloge za izmjenama predloženoga dnevnoga reda prema redoslijedu kojim su izneseni. Prijedlog gosp. Milasa jednoglasno je prihvaćen, a prijedlog gđe. Škrabalo prihvaćen je većinom glasova (9 „ZA“, 1 „PROTIV“), pa je predsjednik Vijeća HRT-a predložio na usvajanje sljedeći DNEVNI RED: 1. a) Ovjera zapisnika 74. sjednice Programskoga vijeća HRT-a b) Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 74. sjednice Programskoga vijeća HRT-a

c) Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a

d) Izbor tajnika/ce Programskoga vijeća HRT-a 2. Rasprava o programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a (nadzor provedbe

programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom) 3. Provedba zaključka sa 73. sjednice Vijeća HRT-a od 8. prosinca 2009. - Prijedlog

ravnatelja HTV-a u svezi s razrješenjem glavne urednice IP-a HTV-a 4. Otvaranje prijava kandidata za izbor glavnog ravnatelja HRT-a 5. Prijedlog Financijskog plana HRT-a za 2010. 6. a) Prijedlog Programskoga usmjerenja HR-a za 2010. b) Prijedlog Programskoga usmjerenja HTV-a za 2010.

2

7. Nacrt Izvješća Hrvatskome saboru o radu Programskoga vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom o HRT-u u razdoblju od 14. listopada 2008. do 31. prosinca 2009.

8. R a z n o

Predloženi dnevni red prihvaćen je većinom glasova (9 „ZA, 1 „SUZDRŽAN“)

Ad. 1. a) Jednoglasno i bez primjedaba ovjeren je zapisnik 74. sjednice Vijeća HRT-a. b) Jednoglasno je prihvaćeno Izvješće o provedbi odluka i zaključaka 74. sjednice

Programskoga vijeća HRT-a. U sklopu ove točke dnevnoga reda gosp. Bahtijari upozorio je da se ne provodi zaključak Vijeća HRT-a vezano za dostavu podataka članovima Vijeća HRT-a o gledanosti programa HTV-a. Gosp. Družijanić, glasnogovornik HRT-a preuzeo je obvezu da provjeri razloge zbog kojih se je prestalo članovima Vijeća HRT-a dostavljati podatke o gledanosti programa HTV-a.

c) Sukladno članku 14. Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a, a slijedom rasprave koja je vođena na 74. sjednici Vijeća HRT-a i zaključka koji je donesen na toj sjednici, v.d. glavnoga ravnatelja HRT-a, J. Popovac ukratko je obrazložio prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a, a koji su članovi Vijeća primili u pisanom obliku za ovu sjednicu. Vezano za predloženo, nakon kratke rasprave u kojoj su o vremenu trajanja rasprave, odnosno uvodnog izlaganja na sjednicama Vijeća HRT-a, a vezano za predloženu promjenu članka 18. Poslovnika iznijeli gg. Bahtijari, Grgić Mesarić i gđe. Šovagović, Modrić i Šovagović-Despot, jednoglasno je prihvaćen prijedlog gosp. Bahtijarija da se duljina trajanja rasprave i uvodnog izlaganja zadrži na dosadašnjih 5 minuta, a da se zbog racionalizacije vremena trajanja, svako drugo javljanje ograniči na vrijeme do najviše 2 minute. Sukladno prihvaćenoj izmjeni u članku 18., na temelju članka 19. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (NN 25/03) i članka 27. Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a, jednoglasno je donijeta Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a. Navedena Odluka čini sastavni dio ovoga zapisnika. Ovlašćuje se stručna služba – tajništvo Vijeća HRT-a da na temelju prihvaćenih izmjena i dopuna Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a izradi pročišćeni tekst Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a, koji će se dostaviti članovima Vijeća i svima ostalima koji sudjeluju u radu Vijeća HRT-a, te objaviti na web stranicama HRT-a.

c) Sukladno članku 12. Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a, gosp. Popovac, v.d. glavnog ravnatelja HRT-a predložio je Vijeću HRT-a da na mjesto tajnice Vijeća HRT-a, privremeno, do završetka natječaja za izbor određenog broja diplomiranih pravnika, imenuje Zrinoslavu Delić, voditeljicu-pravnicu, koja privremeno obavlja i poslove rukovoditelja odjela Pravnih poslova HRT-a, budući da je mjesto rukovoditelja ostalo upražnjeno zbog odlaska u mirovinu radnice koja je obavljala te poslove. Istaknuo je da gđa. Delić u potpunosti udovoljava uvjetima za obavljanje poslova tajnice Vijeća HRT-a, a što pokazuju i podaci iz njezina životopisa, koji je dostavljen članovima Vijeća HRT-a. Nakon opširne rasprave o iznesenome, u kojoj su sudjelovali gg. Bahtijari, Milas i gđe. Škrabalo, Modrić, Šovagović-Despot, slijedom odredaba Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a, na prijedlog predsjednika Vijeća HRT-a, jednoglasno je donijeta odluka da se glasovanje o izboru tajnika/ce Vijeća HRT-a, budući da je predložena jedna kandidatkinja, provede javno. Nakon navedene odluke, na temelju članka 12. Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a i na prijedlog v.d. glavnog ravnatelja HRT-a, većinom glasova (9 „ZA“, 1 „SUZDRŽAN“), donijeta je sljedeća odluka:

3

ZRINOSLAVA DELIĆ imenuje se Tajnicom Vijeća HRT-a, privremeno, do drugačije odluke Vijeća HRT-a i imenovanja tajnika/ce Vijeća HRT-a na prijedlog glavnog ravnatelja HRT-a po konačnom rješenju kadrovskih potreba za radna mjesta diplomiranih pravnika/ca.

U sklopu ove točke dnevnoga reda, slijedom rasprave i zaključaka donesenih na 74. sjednici Vijeća HRT-a, a sukladno članku 17. Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a, gosp. Milas i gđa. Škrabalo, zbog osiguranja kontinuiteta rada i završetka pojedinih projekata, kao što je primjerice Izvješće Hrvatskome saboru o radu Vijeća HRT-a za razdoblje od listopada 2008. do ove sjednice, a poglavito radi uvođenja u rad nove tajnice/ka Vijeća HRT-a, predložili su da se na određeno vrijeme, u svojstvu vanjskog suradnika, za pravnog savjetnika Vijeća HRT-a imenuje Jadranka Šaško. U opširnoj raspravi o predloženom, sudjelovali su gg. Bahtijari, Mesarić, Popovac, Stipić, Crnogorac, Rkman, Milas i gđe. Škrabalo, Modrić i Šovagović-Despot. Članovi Vijeća HRT-a ukazali su v.d. Ravnateljstvu HRT-a na neprihvatljivost kadrovske politike koju je vodilo bivše rukovodstvo glede mogućnosti odlaska radnika u mirovinu uz stimulativne otpremnine kadrova za kojima postoji potreba, kao što je gđa. Šaško, ili su deficitarna, kao što je slučaj sa snimateljima i montažerima, a zbog čega se je sada i Vijeće HRT-a našlo u situaciji da nema odgovarajućeg stalnog rješenja za tajnika/cu Vijeća HRT-a. Založili su se za poštivanje internih odluka Ravnateljstva, ili ako to iz nekih razloga nije moguće, za njihovu izmjenu, ali apsolutno poštivanje. U tom smislu preporučili su v.d. Ravnateljstvu da pristupi reviziji programa zbrinjavanja zaposlenika s opcijom prijevremene mirovine, na način da se pojasne i specificiraju kriteriji kojima se taj oblik prijevremene mirovine nudi kako bi se izbjegao prijevremeni odlazak u mirovinu deficitarnih kadrova bez prijelaznog razdoblja, primopredaje dužnosti i mentoriranja novih djelatnika, s mogućnošću za honorarni rad u onim slučajevima gdje se pokazalo visoko rizičnom za funkcioniranje programa. Gosp. Stipić je, vezano za izneseno u raspravi, istaknuo da se postojeće odluke i ugovori ne mogu revidirati, a da trenutno v.d. Ravnateljstvo ni ne razmišlja da ima sličan program poticajnog zbrinjavanja viška radnika, obzirom na odgovornost spram financijskog stanja HRT-a. Gosp. Popovac zahvalio je na preporuci, koja prema njegovom mišljenju, v.d. glavnog ravnatelja HRT-a otvara mogućnost da određene, upravo alarmantne situacije može, unatoč i njegovom osobnom stavu da je nedopustivo angažiranje onih koji su otišli uz poticajne otpremnine u mirovinu, iznimno angažirati na strogo određeno vrijeme i vrlo kratke rokove. Nakon svega iznesenoga, na temelju članka 17. Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a, jednoglasno je donijeta sljedeća odluka: JADRANKA ŠAŠKO imenuje se pravnim savjetnikom Vijeća HRT-a, u svojstvu vanjskog suradnika, počevši od 2. siječnja pa do 15. srpnja 2010.

Ad. 2. Direktori programa i glavni urednici informativnih programa HR-a i HTV-a, gg. D. Radić, V. Kumbrija, D. Burić i gđe. H. Novak-Srzić, ukratko su izvijestili Vijeće HRT-a o najvažnijim događajima kojima se je između dvije sjednice Vijeća HRT-a bavio program HR-a i HTV-a. U raspravi o emitiranom programu HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a, svoja mišljenja, komentare, primjedbe i prijedloge iznijeli su gđe. Škrabalo, Modrić, Šovagović-Despot i gg. Bahtijari, Rkman, Grgić, Grubiša, Crnogorac, Mesarić i Milas, a gg. Radić, Burić i gđa. Novak-Srzić odgovorili su na postavljena pitanja članova Vijeća. Uvodna izlaganja direktora programa i glavnih urednika informativnih programa HR-a i HTV-a, i cjelovita rasprava koja je vođena vezano za emitirani program HRT-a između dvije sjednice Vijeća HRT-a sastavni je dio ovog zapisnika u obliku izvatka iz fonograma ove točke dnevnoga reda, uz preporuku programskom vodstvu HR-a i HTV-a (direktorima programa i

4

glavnim urednici IP-a) da u realizaciji programa nastoje uvažiti prijedloge i primjedbe iznesene u raspravi, a koje idu u smislu poboljšanja i unapređenja programa HTV-a. Vezano za raspravu koja je vođena glede dopisa Državnog meteorološkog zavoda zbog pogreške do koje je došlo u realizaciji bloka vremenske prognoze u Dnevniku HTV-a, 5. siječnja 2010. i neprofesionalnog odnosa urednika Dnevnika nakon toga, gđa. Novak-Srzić izvijestila je Vijeće HRT-a da se je ona osobno ispričala ravnatelju DHMZ-a, gosp. Čačiću i da će to učiniti i napismeno. Vijeće HRT-a, svjesno činjenice da su ovakve pogreške moguće, upozorilo je odgovorne na nedopustivu neprofesionalnost koja se je pokazala nakon učinjene pogreške, a poglavito s osnova poslovne suradnje koju dugi niz godina ostvaruju HRT i DHMZ, te je zaključeno da Vijeće HRT-a u ime HRT-a uputi ispriku DHMZ-u. U sklopu ove točke dnevnoga reda, slijedom rasprave gosp. Grubiše, zaključeno je da se ispita mogućnost da se članovima Vijeća HRT-a na mail adrese dostavlja press cliping koji svakodnevno izrađuju službe HRT-a. Gosp. Družijanić preuzeo je obvezu da ispita tehničke mogućnosti, i sukladno tome provede ovaj zaključak. Ad. 3. Gosp. Milas je u uvodu ove točke dnevnoga reda konstatirao da je su za ovu sjednicu dostavljena sva očitovanja i mišljenja, sukladno članku 41. stavku 4. i 5. Zakona o HRT-u neophodna za odlučivanje o prijedlog bivšeg ravnatelja HTV-a u svezi s razrješenjem glavne urednice IP-a HTV-a, Hloverke Novak-Srzić. Međutim, prije početka današnje sjednice Vijeća HRT-a od gđe. Novak-Srzić, dobio je dopis, koji je upućen Vijeću i Ravnateljstvu HRT-a u kojem ona stavlja svoj mandat glavne urednice IP-a HTV-a na raspolaganje Vijeću HRT-a. Obzirom na ovu novu okolnost, predložio je kratku stanku radi konzultacija članova Vijeća i Ravnateljstva HRT-a, što je jednoglasno prihvaćeno. ………………………………………………….…………………………………………… Nakon stanke od jednog sata Vijeće HRT-a nastavilo je s radom. ………………………………………………….…………………………………………… Gosp. Milas pročitao je dopis gđe. Novak-Srzić i dao joj mogućnost dopune, na čemu se je ona zahvalila. Izvijestio je nazočne da je u stanci sjednice Ravnateljstvo HRT-a održalo hitnu sjednicu i u svezi danog mandata H. Novak-Srzić na dužnosti glavne urednice IP-a HTV-a na raspolaganje Vijeću HRT-a, prije isteka mandata, donijelo mišljenje, pa je zamolio gosp. Popovca da Vijeće HRT-a upozna s istim. Gosp. Popovac izvijestio je da je Ravnateljstvo HRT-a na 285.-hitnoj sjednici, koju je sazvao u stanci sjednice Vijeća, u povodu činjenice stavljanja mandata na raspolaganje od strane gđe. Novak-Srzić, donijelo prethodno mišljenje koje glasi: Ravnateljstvo HRT-a smatra da se radi o moralnom činu glavne urednice IP-a HTV-a kojeg podupire s obzirom na nezadovoljavajuće stanje u Informativnom programu HTV-a kao i vidljive objektivne i subjektivne poteškoće u radu i upravljanju Informativnim programom, HTV-a čime se daje mogućnost da se poboljša stanje unutar Informativnog programa HTV-a. S toga Ravnateljstvo HRT-a predlaže Vijeću HRT-a da gđu. Hloverku Novak-Srzić razriješi dužnosti glavne urednice IP-a HTV-a. Nakon svega iznesenoga, obzirom na nove okolnosti i dano stručno mišljenje, većinom glasova (9“ZA“, 1 „PROTIV“) prihvaćen je prijedlog gosp. Milasa i donesena sljedeća odluka: Prijedlog bivšeg ravnatelja HTV-a za razrješenje Hloverke Novak-Srzić s dužnosti glavne urednice IP-a HTV-a prije isteka mandata, od 30. studenoga 2009.; očitovanje H. Novak-Srzić o razlozima za razrješenje od 4. siječnja 2010., kao i prethodno mišljenje Ravnateljstva HRT-a od 4. siječnja 2010., utvrđuju se dokumentacijom u svezi s provedbom zaključka sa 73. sjednice Vijeća HRT-a. Utvrđuje se da je gđa. Hloverka Novak-Srzić s današnjim danom Vijeću HRT-a stavila svoj mandat glavne urednice IP-a HTV-a na raspolaganje, prije isteka mandata. Vijeće HRT-a prihvaća da se očituje vezano za podnesak H. Novak-Srzić o davanju mandata glavne urednice IP-a HTV-a na raspolaganje, prije isteka mandata, čime

5

rasprava i odlučivanje u svezi s provedbom zaključka sa 73. sjednice Vijeća HRT-a i priloženoj dokumentaciji s tim u svezi, postaje bespredmetno. Slijedom svega iznesenoga, predsjednik Vijeća HRT-a je predložio dopunu ove točke dnevnoga reda, kako slijedi: Dopuna dnevnoga reda, točke 3. a) Razrješenje glavne urednice IP-a HTV-a na temelju danih mandata na raspolaganje b) Imenovanje vršitelja dužnosti glavnog urednika/ice IP-a HTV-a c) Pokretanje postupka izbora glavnog urednika/ice IP-a HTV-a Predložena dopuna dnevnoga reda prihvaćena je većinom glasova (9“ZA“, 1 „PROTIV“) Ad. 3.a) Sukladno članku 22. Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a, predsjednik Vijeća HRT-a predložio je da se pristupi tajnom glasovanju o povjerenju glavnoj urednici IP-a HTV-a, Hloverki Novak-Srzić, na temelju danog mandata glavne urednice IP-a HTV-a na raspolaganje Vijeću HRT-a. Pojasnio je da zaokruživanje „ZA“ na glasačkom listiću znači izjašnjavanje za razrješenje, a „PROTIV“ izjašnjavanje protiv razrješenja. Nakon ovoga naputka predsjednik Vijeća HRT-a konstatirao je da je sjednici nazočno 10 članova Vijeća HRT-a i svima su podijeljeni glasački listići za izjašnjavanje o razrješenju Hloverke Novak-Srzić s dužnosti glavne urednice Informativnog programa HTV-a. Na temelju provedenog glasovanja, predsjednik Vijeća HRT-a konstatirao je da je „ZA“ razrješenje Hloverke Novak-Srzić s dužnosti glavne urednice IP-a HTV-a glasovalo 9 članova Vijeća HRT-a, a 1 „PROTIV“. Sukladno rezultatima glasovanja, na temelju članka 41. stavka 5. Zakona o HRT-u predsjednik Vijeća HRT-a, konstatirao je da je većinom glasova (9 „ZA“, 1 „PROTIV“) donesena odluka o razrješenju HLOVERKE NOVAK-SRZIĆ s dužnosti glavne urednice Informativnog programa HTV-a, s tim da odluka stupa na snagu donošenjem odluke o imenovanju vršitelja dužnosti glavnog urednika/ice IP-a HTV-a i pokretanjem postupka izbora glavnog urednika/ice IP-a HTV-a. Odluka o razrješenju glavne urednice IP-a HTV-a, Hloverke Novak-Srzić čini sastavni dio ovog zapisnika. Ad. 3.b) Slijedom odredbi članka 37. Zakona o HRT-u, v.d. glavnoga ravnatelja HTV-a, Mislav Stipić predložio je Vijeću HRT-a da za vršitelja dužnosti glavnoga urednika IP-a HTV-a, do imenovanja novog glavnog urednika/ice temeljem javnog natječaja, a najduže na vrijeme od 6 mjeseci, imenuje Renata Kunića, sadašnjeg urednika redakcije Unutarnje politike HTV-a. Predloženi kandidat u potpunosti udovoljava uvjetima propisanim za obavljanje dužnosti glavnog urednika IP-a HTV-a, a prihvatio je obavljanje ove dužnosti. Vezano za izneseni prijedlog, gosp. Grubiša unaprijed je najavio svoju suzdržanost u glasovanju, držeći se izjave o načelima Ujedinjenih naroda, a iz razloga što Vijeću nisu predložena najmanje dva kandidata o kojima bi se Vijeće moglo izjasniti i s druge strane da se takva kandidatura podupre stavovima zaposlenih, jer smatra da je uvijek dobro u tim stvarima da kandidat za odgovarajuću vodeću funkciju ima podršku onih koje on vodi, a to su u prvom redu članovi uredništva i redakcija Informativnog programa. Gosp. Bahtijari podsjetio je na zakonske odredbe kojima je uređena procedura izbora vodećih ljudi HRT-a i na činjenicu da se Vijeće HRT-a trenutačno nalazi pred tri kruga glasovanja: glavnog ravnatelja HRT-a, nakon čega ravnatelja podružnica HRT-a i na kraju glavnog urednika IP-a HTV-a, s tim da svaki ovaj krug da bi započeo mora čekati završetak prethodnog. To sve skupa dovodi do jedne pravne nelogičnosti. Obzirom da je Zakonom o HRT-u i Statutom HRT-a propisano da se glavni urednici IP-a biraju na temelju javnog natječaja, na prijedlog ravnatelja i pribavljenog mišljenja novinara, njegovo je mišljenje da bi

6

i u slučaju imenovanja v.d glavnog urednika/ice trebalo postupiti na isti način, tj. pribaviti mišljenje novinara IP-a HTV-a o prijedlogu kandidata za v.d. Nakon svega iznesenoga na prijedlog gosp. Milasa, Vijeće HRT-a je većinom glasova (7 „ZA, 3 „SUZDRŽANA“) prihvatilo prijedlog gosp. Stipića da Renato Kunić bude kandidat za vršitelja dužnosti glavnog urednika IP-a HTV-a, nakon čega se je sukladno članku 22. Poslovnika o radu Programskoga vijeća HRT-a pristupilo tajnom glasovanju. Predsjednik Vijeća HRT-a konstatirao je da sjednici nazočuje 10 članova Vijeća HRT-a kojima su podijeljeni glasački listići. Na temelju provedenog glasovanja predsjednik Vijeća HRT-a konstatirao je da je „ZA“ imenovanje Renata Kunića vršiteljem dužnosti glavnog urednika IP-a HTV-a glasovalo 7 članova Vijeća HRT-a, a 3 listića bila su nevažeća. Na temelju rezultata glasovanja predsjednik Vijeća HRT-a konstatirao je da je Vijeće HRT-a na temelju članka 37. stavka 1. podstavka 5. i članka 41. stavka 5. Zakona o HRT-u, većinom glasova (7 „ZA“) donijelo odluku o imenovanju RENATA KUNIĆA vršiteljem dužnosti glavnog urednika Informativnog programa HTV-a. Donošenjem ove odluke, s danom 19. siječnja 2010. dužnosti glavne urednice IP-a HTV-a razriješena je Hloverka Novak-Srzić. Odluka o imenovanju Renata Kunića vršiteljem dužnosti glavnog urednika Informativnog programa HTV-a čini sastavni dio ovoga zapisnika. Ad.3.c) Na temelju članka 19. Zakona o HRT-u (NN 25/03) i članka 34. Statuta HRT-a, jednoglasno je donijeta Odluka o objavi javnog natječaja za izbor (m/ž) glavnog urednika/ice Informativnog programa HTV-a. Navedena odluka čini sastavni dio ovog zapisnika, s tim da će se, sukladno odredbama Zakona o HRT-u, javni natječaj za izbor glavnog urednika/ice IP-a HTV-a objaviti odmah po izboru ravnatelja HTV-a na temelju javnog natječaja. Ad. 4. Prije otvaranja pristiglih prijava utvrđeno je da su sve prijave pristigle u propisanom roku tj. zaključno s danom 11. siječnja 2010. godine i da su u tom roku zaprimljene ukupno 22 prijava. Nakon ove konstatacije pristupilo se je otvaranju prispjelih prijava. Uvidom u sve prispjele prijave utvrđeno je da su prijave na natječaj u propisanom roku dostavili: 1. Anita Šimić 2. Branko Debeljak 3. Ivan Cvitanušić 4. Anđalko Jurkas 5. Ivanka Lučev 6. Duško Radić 7. Marijo Kraljević 8. Dragutin Veselčić 9. Franjo Maletić 10. Marko Malnar 11. Nada Zgrabljić Rotar 12. Veljko Jančić 13. Ivan Pavelić 14. Vjekoslav Krsnik 15. Nikola Kristić 16. Zoran Kalinić 17. Nada Prkačin 18. Damir Šimunović 19. Boško Grubić

7

20. Damir Novinić 21. Darko Staklenac 22. Tomislav Radić Uvidom u prijave gore navedenih kandidata i priloženu dokumentaciju svakog pojedinog kandidata utvrđeno je kako slijedi: 1. Anita Šimić, uz prijavu na natječaj dostavila je sljedeću dokumentaciju: domovnicu,

diplomu, potvrdu da se protiv nje ne vodi kazneni postupak, životopis. Nije dostavljena: potvrda o prebivalištu, preslika radne knjižice, potvrda o aktivnom znanju stranog jezika, izjava o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, izjava da nije državni i stranački dužnosnik i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Na temelju utvrđenog konstatirano je da je priložena dokumentacija uz prijavu na natječaj nepotpuna, i prijava ne ulazi u daljnje razmatranje.

2. Branko Debeljak, uz prijavu na natječaj dostavio je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, presliku radne knjižice, potvrdu o aktivnom znanju stranog jezika, izjavu o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik, životopis i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Na temelju utvrđenoga konstatirano je da je dokumentacija priložena uz prijavu na natječaj potpuna i prijava ulazi u daljnje razmatranje.

3. Ivan Cvitanušić, uz prijavu na natječaj dostavio je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, životopis i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Nije dostavljena: preslika radne knjižice, potvrda o aktivnom znanju stranog jezika, izjava o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrda da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjava da nije državni ni stranački dužnosnik. Na temelju utvrđenog konstatirano je da je priložena dokumentacija uz prijavu na natječaj nepotpuna, i prijava ne ulazi u daljnje razmatranje.

4. Anđelko Jurkas, uz prijavu na natječaj dostavio je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, presliku radne knjižice, izjavu o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik, životopis i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Nije dostavljena: diploma i potvrda o aktivnom znanju stranog jezika. Na temelju utvrđenog konstatirano je da je priložena dokumentacija uz prijavu na natječaj nepotpuna, i prijava ne ulazi u daljnje razmatranje.

5. Ivanka Lučev, uz prijavu na natječaj dostavila je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, presliku radne knjižice, potvrdu o aktivnom znanju stranog jezika, izjavu o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrdu da se protiv nje ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik, životopis i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Na temelju utvrđenoga konstatirano je da je dokumentacija priložena uz prijavu na natječaj potpuna i prijava ulazi u daljnje razmatranje.

6. Duško Radić, uz prijavu na natječaj dostavio je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, presliku radne knjižice, potvrdu o aktivnom znanju stranog jezika, izjavu o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Nije dostavljen životopis. Na temelju utvrđenog konstatirano je da je priložena dokumentacija uz prijavu na natječaj nepotpuna, i prijava ne ulazi u daljnje razmatranje.

7. Marijo Kraljević, uz prijavu na natječaj dostavio je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, izjavu o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik, životopis i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Nije dostavljena preslika radne knjižice i

8

potvrda o aktivnom znanju stranog jezika. Na temelju utvrđenog konstatirano je da je priložena dokumentacija uz prijavu na natječaj nepotpuna, i prijava ne ulazi u daljnje razmatranje.

8. Dragutin Veselčić, uz prijavu na natječaj dostavio je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, presliku radne knjižice, potvrdu o aktivnom znanju stranog jezika, izjavu o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik, životopis i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Na temelju utvrđenoga konstatirano je da je dokumentacija priložena uz prijavu na natječaj potpuna i prijava ulazi u daljnje razmatranje.

9. Franjo Maletić, uz prijavu na natječaj dostavio je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, presliku radne knjižice, potvrdu o aktivnom znanju stranog jezika, izjavu o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik, životopis i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Na temelju utvrđenoga konstatirano je da je dokumentacija priložena uz prijavu na natječaj potpuna i prijava ulazi u daljnje razmatranje.

10. Marko Mlanar, uz prijavu na natječaj dostavio je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, presliku radne knjižice, potvrdu o aktivnom znanju stranog jezika, izjavu o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik, životopis i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Na temelju utvrđenoga konstatirano je da je dokumentacija priložena uz prijavu na natječaj potpuna i prijava ulazi u daljnje razmatranje.

11. Nada Zgrabljić Rotar, uz prijavu na natječaj dostavila je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, presliku radne knjižice, potvrdu o aktivnom znanju stranog jezika, izjavu o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik, životopis i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Na temelju utvrđenoga konstatirano je da je dokumentacija priložena uz prijavu na natječaj potpuna i prijava ulazi u daljnje razmatranje.

12. Veljko Jančić, uz prijavu na natječaj dostavio je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, presliku radne knjižice, potvrdu o aktivnom znanju stranog jezika, izjavu o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik, životopis i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Na temelju utvrđenoga konstatirano je da je dokumentacija priložena uz prijavu na natječaj potpuna i prijava ulazi u daljnje razmatranje.

13. Ivan Pavelić, uz prijavu na natječaj dostavio je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, presliku radne knjižice, potvrdu o aktivnom znanju stranog jezika, izjavu o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik, životopis i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Na temelju utvrđenoga konstatirano je da je dokumentacija priložena uz prijavu na natječaj potpuna i prijava ulazi u daljnje razmatranje.

14. Vjekoslav Krsnik, uz prijavu na natječaj dostavio je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, presliku radne knjižice, potvrdu o aktivnom znanju stranog jezika, izjavu da nije državni i stranački dužnosnik i da nema kazneni imunitet, potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak i životopis. Nije dostavljen program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Na temelju utvrđenog konstatirano je da je priložena dokumentacija uz prijavu na natječaj nepotpuna, i prijava ne ulazi u daljnje razmatranje.

15. Nikola Kristić, uz prijavu na natječaj dostavio je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, presliku radne knjižice, potvrdu o aktivnom znanju

9

stranog jezika, izjavu o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik, životopis i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Na temelju utvrđenoga konstatirano je da je dokumentacija priložena uz prijavu na natječaj potpuna i prijava ulazi u daljnje razmatranje.

16. Zoran Kalinić, uz prijavu na natječaj dostavio je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, presliku radne knjižice, potvrdu o aktivnom znanju stranog jezika, izjavu o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik, životopis i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Na temelju utvrđenoga konstatirano je da je dokumentacija priložena uz prijavu na natječaj potpuna i prijava ulazi u daljnje razmatranje.

17. Nada Prkačin, uz prijavu na natječaj dostavila je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, presliku radne knjižice, potvrdu o aktivnom znanju stranog jezika, izjavu o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik, životopis i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Na temelju utvrđenoga konstatirano je da je dokumentacija priložena uz prijavu na natječaj potpuna i prijava ulazi u daljnje razmatranje.

18. Damir Šimunović, uz prijavu na natječaj dostavio je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, presliku radne knjižice, potvrdu o aktivnom znanju stranog jezika, izjavu o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik, životopis i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Na temelju utvrđenoga konstatirano je da je dokumentacija priložena uz prijavu na natječaj potpuna i prijava ulazi u daljnje razmatranje.

19. Boško Grubić, uz prijavu na natječaj dostavio je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, presliku radne knjižice, potvrdu o aktivnom znanju stranog jezika, izjavu o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik, životopis i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Na temelju utvrđenoga konstatirano je da je dokumentacija priložena uz prijavu na natječaj potpuna i prijava ulazi u daljnje razmatranje.

20. Damir Novinić, uz prijavu na natječaj dostavio je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, presliku radne knjižice, potvrdu o aktivnom znanju stranog jezika, izjavu o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik, životopis i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Na temelju utvrđenoga konstatirano je da je dokumentacija priložena uz prijavu na natječaj potpuna i prijava ulazi u daljnje razmatranje.

21. Darko Staklenac, uz prijavu na natječaj dostavio je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, presliku radne knjižice, potvrdu o aktivnom znanju stranog jezika, , potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik i životopis. Nije dostavljeno: izjava o poznavanju tehnologije proizvodnje programa i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Na temelju utvrđenog konstatirano je da je priložena dokumentacija uz prijavu na natječaj nepotpuna, i prijava ne ulazi u daljnje razmatranje.

22. Tomislav Radić, uz prijavu na natječaj dostavio je sljedeću dokumentaciju: domovnicu, potvrdu o prebivalištu, diplomu, presliku radne knjižice, potvrdu o aktivnom znanju stranog jezika, izjavu o poznavanju tehnologije proizvodnje programa, potvrdu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, izjavu da nije državni ni stranački dužnosnik, životopis i program rada i razvoja za mandatno razdoblje, razrađeno po godinama mandata. Na temelju utvrđenoga konstatirano je da je

10

dokumentacija priložena uz prijavu na natječaj potpuna i prijava ulazi u daljnje razmatranje.

Na temelju utvrđenog, predsjednik Vijeća HRT-a konstatirao je da je 15 kandidata za glavnog ravnatelja HRT-a dostavilo potpunu dokumentaciju, te je predložio da se sva dokumentacija kandidata koji su dostavili potpunu dokumentaciju umnoži i dostavi članovima Vijeća HRT-a, čija je obveza da do razgovora sa kandidatima na temelju životopisa utvrde organizacijske i rukovodne sposobnosti kandidata. Nakon svega iznesenoga dogovoreno je da se razgovori s kandidata koji su dostavili potpunu dokumentaciju za natječaj za glavnog ravnatelja pozovu na 76. sjednicu Vijeća HRT-a radi prezentacije njihovih programa rada i razvoja HRT-a u mandatnom razdoblju, sukladno Odluci objavi i postupku provođenja javnog natječaja iz nadležnosti Programskoga vijeća HRT-a, prema abecednom redu, kako slijedi: 1. BRANKO DEBELJAK 2. BOŠKO GRUBIĆ 3. VELJKO JANČIĆ 4. ZORAN KALINIĆ 5. NIKOLA KRISTIĆ 6. IVANKA LUČEV 7. FRANJO MALETIĆ 8. MARKO MALNAR 9. DAMIR NOVINIĆ 10. IVAN PAVELIĆ 11. NADA PRKAČIN 12. TOMISLAC RADIĆ 13. DAMIR ŠIMUNOVIĆ 14. DRAGUTIN VESELČIĆ 15. NADA ZGRABLJIĆ ROTAR Zbog daljnjih obveza članova Vijeća HRT-a, predsjednik Vijeća HRT-a je nakon ove točke dnevnoga reda zaključio prvi dio sjednice i nastavak sjednice zakazao za 26. siječnja 2010., s početkom u 10.00 sati, o čemu će svi biti napismeno obaviješteni.

Dovršeno u 15.45 sati

…………………………………………………♠………………………………………………

Nastavak sjednice, 26. siječnja 2010. Započeto u 10.00 sati

PRISUTNI: Hašim Bahtijari, Dragan Crnogorac, Siniša Grgić, Zvonko Milas, Sanja

Modrić, Ilija Rkman, Marina Škrabalo, ODSUTNI: Damir Grubiša (isprič.), Želimir Mesarić (isprič.), Anja Šovagović-Despot

(isprič.) OSTALI PRISUTNI: Josip Popovac, Mislav Stipić, Zoran Mihajlović, Sanda Vojković Smiljanić,

Josip Guberina, Tomislav Meštrić, Duško Radić, Mislav Togovnal, Božidar Essert, Renato Kunić, Darije Vladimir Josić, Danko Družijanić, Zrinoslava Delić, Jadranka Šaško

Nastavak sjednice otvorio je predsjednik Vijeća HRT-a, gosp. Zvonko Milas, konstatirao da je na sjednici nazočno 6 članova Vijeća HRT-a i da postoji kvorum za donošenje

11

pravovaljanih odluka i podsjetio da je za nastavak sjednice preostao dnevni red od točke 5. do 8. Prije prelaska na točku 5. dnevnog reda, gosp. Zvonko Milas je predložio da se točka 6. b) dnevnog reda odgodi za 15 dana, obzirom da sjednici nije nazočan direktor programa HTV-a, gosp. Božidar Domagoj Burić, te da se preformulira točka 5. dnevnog reda, obzirom da je u odnosu na tu točku dostavljen materijal pod nazivom „Privremeni financijski plan Hrvatske radiotelevizije za prvi kvartal 2010.“ Gđa. Škrabalo podržala je prijedlog da se odgodi rasprava o prijedlogu programskog usmjerenja HTV-a za 2010, uz obvezu da v. d. glavnog urednika Informativnog programa da se u tom roku zajedno sa svojim timom aktivno uključi u analizu i eventualne modifikacije prijedloga programskog usmjerenja IP-a HTV-a u smjeru koji će s jedne strane povećati efikasnost proizvodnje, a s druge strane fokusirati se na ono što se tijekom cijele ove godine, a naročito zadnjih mjeseci prepoznalo kao ključni problem u organizacijskom funkcioniranju Informativnog programa, kao i po pitanju vjerodostojnosti, pa u nekim slučajevima i aktualnosti samog programa. Izneseni prijedlozi jednoglasno su prihvaćeni, pa je predsjednik Vijeća za nastavak sjednice predložio: DNEVNI RED: 5. Prijedlog privremenog Financijskog plana HRT-a za prvi kvartal 2010. 6. Prijedlog Programskoga usmjerenja HR-a za 2010. 7. Nacrt Izvješća Hrvatskome saboru o radu Programskoga vijeća HRT-a i provedbi

programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom o HRT-u u razdoblju od 14. listopada 2008. do 31. prosinca 2009.

8. R a z n o

Predloženi dnevni red jednoglasno je prihvaćen. Ad. 5. Gosp. Popovac ukratko je upoznao članove Vijeća s problemima koje Ravnateljstvo HRT-a ima vezano za donošenje Poslovnog plana za 2010., a u sklopu čega i o razlozima koji su uvjetovali da se Vijeću na mišljenje dostavi prijedlog privremenog Financijskog plana za 2010. Istaknuo je da je sa sindikatima, kao socijalnim partnerom, postignut dogovor da se ide s ovakvim privremenim rješenjem. Detaljnije obrazloženje prijedloga privremenog Financijskog plana HRT-a za prvi kvartal 2010. dali su Gg. Josić i gg. Mihajlović, uz posebnu napomenu da ovim privremenim prijedlogom nisu obuhvaćeni pojedini projekti, kao primjerice veliki športski događaji, a za koje je izvjesno da će se dogoditi u 2010. godini. Gosp. Radić je upozorio kako je plan izuzetno restriktivan te da je na donjoj granici izvedivosti programa kojeg je ponudio Hrvatski radio. U raspravi o iznesenom sudjelovali su gg. Bahtijari, Grgić, Crnogorac i gđe. Škrabalo i Modrić. Gosp. Bahtijari je na temelju pokazatelja o prosječnoj plaći, prema kojima se formira iznos pristojbe, odnosno planira prihod od pristojbe, konstatirao da bi prihod od pristojbe mogao biti manji za 2010. u odnosu na 2009. Međutim, mišljenja je da prihod od marketinga nije realno planiran, a s osnova toga jer se taj prihod bazira na planu za 2009., mada je poznato da je taj prihod u 2009. ostvaren za oko 30% manje od prvotnog plana. Stoga je postavio pitanje na temelju čega Ravnateljstvo HRT-a temelji plan prihoda od marketinga koji je u odnosu na ostvarene prihode u prošloj godini za oko 25% veći. Također je zamolio i pojašnjenje načina na koji će se realizirati ovako značajno planirana rezanja materijalnih prava zaposlenih, a po pitanju regresa za godišnji odmor, troškova prijevoza i sl. Na temelju iznesenog, predloženi privremeni plan za 2010. ocijenio je nerealnim, a poglavito kada se uzme u obzir planirana dobit za prva tri mjeseca od 750.00,00 kn. Ponovno je ukazao na nesigurnost prihoda od pristojbe i njezine dugoročne budućnosti, pa i pitanja PDV-a, a što sve zapravo može ovisiti o jednoj političkoj odluci. Osvrnuo se je i na činjenicu da je i Statutom HRT-a utvrđena obveza Ravnateljstva da u slučaju potrebe promjene omjera za raspodjelu prihoda od RTV pristojbe između HR i HTV-a o tome treba zatražiti odluku Vijeća HRT-a, a što u ovom slučaju nije

12

učinjeno. Na temelju svega iznesenoga, osobno ne može podržati takav prijedlog privremenog financijskog plana HRT-a za 2010. Gosp. Grgić ukazao je na nelogičnost koju prema njegovom mišljenju sadržava važeći Zakon o HRT-u, budući da u Ravnateljstvu HRT-a nema predstavnika koji se bavi financijama, kao ni pravnog stručnjaka, a Ravnateljstvo raspolaže s proračunom od milijardu i pol kuna. Struktura upravljanja nije složena matrično, nego staromodnim principom prema podružnicama i takav sustav općenito ne odgovara današnjim potrebama. Njegovo je mišljenje da je nepotrebno Zakonom ili Statutom propisivati omjer za raspodjelu RTV pristojbe, jer bi HRT u perspektivi trebalo organizirati na način da postoji što više zajedničkih, objedinjenih službi. Sukladno tome, nameće se potreba rješavanja problema iz korijena, što znači prvo izmjenama Zakona. Činjenica da HRT ostvaruje prihod od milijardu i pol kuna, što je otprilike oko milijardu kuna od pretplate više od prihoda koje ostvaruju konkurentske tv kuće, te da i unatoč tome ne može zatvoriti poslovni plan, upućuje na dugoročnu krizu upravljanja HRT-om. V.d. ravnateljstvo je na početku svojeg djelovanja bilo odlučno da se neke stvari dovedu u red i u tome bi im ovo Vijeće trebalo dati punu potporu. Došlo je vrijeme da se HRT potpuno profesionalizira i depolitizira. Što se tiče omjera za raspodjelu RTV pristojbe koji je sada utvrđen Statutom HRT-a, založio se je da se taj omjer utvrđuje prema funkcionalnom principu pri donošenju planskih dokumenata za poslovnu godinu, pa je u tom smislu od privremenog Ravnateljstva HRT-a zatražio da se nastavi sa započetim postupkom izmjena i dopuna Statuta HRT-a. Neovisno o činjenici da je sve dosadašnje planske dokumente od kada je u Vijeću HRT-a ocjenjivao nerealnim i zbog toga nije glasovao za njihovo prihvaćanje, ovaj prijedlog privremenog financijskog plana podupire u interesu nesmetanog poslovanja HRT-a, a uz potpunu svijest o svim ograničenjima kojima je isti izložen. Gđa Škrabalo je upozorila da je omjer raspodjele prihoda od pristojbe između HR i HTV-a određen Statutom, te da je taj omjer od 2003. 66% za HTV, a 34% za HR, te da je Vijeće na prijedlog Ravnateljstva HRT-a statutarnom odlukom taj omjer za 2008. utvrdilo 71% za HTV i 29% za HR. Postavila pitanje zbog čega je ovim privremenim planom taj omjer dodatno smanjen na 20% za HR i postoji li za to uporište u Statutu, posebno ako se uzmu u obzir problemi tehničkih kapaciteta vezanih uz proizvodnju programa HR-a, deficit kadrova u regionalnim centrima, te projektu HR-a o povezivanju interneta i radija, koji zahtijevaju određena financijska sredstva. Ujedno je zatražila objašnjenje o naplatama potraživanja HRT-a od svojih dužnika. Sugerirala je v.d. Ravnateljstvu HRT-a da intenzivno nastavi raditi na podlozi za stvarni poslovni plan za 2010., te da vodi računa o statutarnim obvezama i realnim potrebama HR-a. Predložila je i izradu plana preusmjeravanja novca u potrebne, a neplanirane projekte, iz onih segmenata poslovanja gdje se ostvare uštede. U tom smislu, sugerirala je bolju suradnju između urednika programa. Također je iznijela prijedlog o potrebi organiziranja rasprave o nacrtu novog Zakona o HRT-u u dogovoru s Ministarstvom kulture RH. Predložila je da se u prijedlog privremenog financijskog plana unesu bilješke koje bi reflektirale nepoznanice i probleme u njegovoj realizaciji koji su unaprijed poznati. Predložila je da Vijeće HRT-a zaključkom konstatira da omjer prihoda od RTV pristojbe nije utvrđen sukladno odredbama Statuta HRT-a. Njezino je mišljenje da fiksna raspodjela prihoda od RTV pristojbe ima svoje logično opravdanje, jer je proizvodnja i ekspanzivnost HTV-a takva da HR u tom slučaju financijski stradava. Predložila je da Vijeće HRT-a dade pozitivno mišljenje o prijedlogu financijskog plana za prvi kvartal 2010., pod uvjetom da se isti dopuni bilješkama kojima će se pojasniti aktualni i neizbježni raskoraci između projekcija i realnih očekivanja te da se detaljnije opišu mjere štednje. Gđa Modrić zatražila je od Ravnateljstva HRT-a odgovor na pitanje kako će se nadomjestiti kadrovi koji su otišli u mirovinu i time ugrozili proizvodnju programa, zatim naplaćuje li HRT i na koji način potraživanja od svojih dužnika te što će se učiniti s ljudima koji ne rade dovoljno ili ne rade ništa, odnosno što će se učiniti s viškom zaposlenika. Ukazala je na potrebu racionalizacije poslovanja, u smislu pronalaženja načina za rješavanje viška kadrova, koje neće ugroziti funkcioniranje programa. Gosp. Crnogorac smatra neprihvatljivim činjenicu da vezano za prodaju marketinškog prostora ne postoji pravi način naplate, odnosno da HRT nije poduzimao mjere za naplatu svojih potraživanja zbog čega su značajni iznosi pali pod zastaru, te je mišljenja da je HRT-u time učinjena šteta i da bi netko zato trebao biti odgovoran. Zamolio je podatke o strukturi

13

dugovanja: tko je dužan, fizičke ili pravne osobe, je li to na temelju ugovora, te zatražio da se o navedenom izvijesti Vijeće HRT-a. Nakon što su g.g. Popovac i gg Josić odgovorili na postavljena pitanja članova Vijeća i dali dodatna pojašnjenja vezano za primjedbe i prijedloge iznesene u raspravi, na prijedlog predsjednika Vijeća, a sukladno članku 19. Statuta HRT-a, Vijeće HRT-a poduprlo je predloženi Financijski plan HRT-a za prvi kvartal 2010., uz obvezu da se isti dopuni bilješkama kojima će se pojasniti aktualni i neizbježni raskoraci između projekcija i realnih očekivanja te detaljnim opisom mjera štednje. Tako dopunjeni privremeni Financijski plan HRT-a za prvi kvartal 2010., nakon što ga donese Ravnateljstvo HRT-a, dostavlja se članovima Vijeća HRT-a na znanje. Gosp. Meštrić je u ime zaposlenika pozvao članove Vijeća na povećanu pažnju priliko izbora novog glavnog ravnatelja, a s obzirom na potrebu započinjanja provedbi radikalnijih mjera u svim segmentima poslovanja. Pozdravio je inicijativu za uključivanje u raspravu o nacrtu novog zakona o HRT-u, poglavito s obzirom na činjenicu da je prema sadašnjem Zakonu Glazbena proizvodnja zanemarena. Usprotivio se svakoj usporedbi javne televizije s komercijalnom, a s obzirom na zakonske obveze javne televizije u proizvodnji programa te je istaknuo da su intenzivirani razgovori između sindikata i v.d. Ravnateljstva HRT-a. Upozorio je da treba razlikovati ton majstore od ton snimatelja, s obzirom da je ton-majstor osoba sa završenim Fakultetom elektronike i računarstva, kojemu nije atraktivno radno mjesto na televiziji zbog preniskih plaća, te je u tom smislu izrazio potrebu ubrzanja procesa reorganizacije i resistematizacije. S druge strane istaknuo je da postoji problem što se određenom broju zaposlenika uopće ne dodjeljuju radni zadaci. ………………………………………………….…………………………………………… Nakon stanke od pola sata Vijeće HRT-a nastavilo je s radom. ………………………………………………….…………………………………………… Ad. 6. Direktor programa gosp. D. Radić i gosp. M. Togonal, u zamjeni glavnog urednika Informativnog programa HR-a dodatno su obrazložili prijedlog Programskoga usmjerenja HR-a za 2010. U raspravi o prijedlogu Programskog usmjerenja HR-a za 2010., svoja mišljenja, komentare, primjedbe i prijedloge iznijeli su gg. Grgić, Milas i gđa. Škrabalo, a gg Radić, Togonal i Mihajlović odgovorili su na postavljena pitanja članova Vijeća i dali dodatna pojašnjenja. Uvodna izlaganja gg. Radića i Togonala i cjelovita rasprava koja je vođena vezano za programsko usmjerenje HR-a za 2010. sastavni je dio ovog zapisnika u obliku izvatka iz fonograma ove točke dnevnoga reda. Nakon rasprave, na temelju članka 19. Zakona o HRT-u i Statuta HRT-a, jednoglasno je donijet sljedeći zaključak: Vijeće HRT-a daje Ravnateljstvu HRT-a pozitivno prethodno mišljenje o prijedlogu Programskog usmjerenja HR-a za 2010. Ad. 7. Gđa Škrabalo je izvijestila je da je da Izvješća Hrvatskome saboru o radu Programskoga vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza utvrđenih Zakonom o HRT-u u razdoblju od 14. listopada 2008. do 31. prosinca 2009. nije dovršeno zbog toga što su još do prošle sjednice bila otvorena pitanja odgovornosti za upravljačke i organizacijske probleme u Informativnom programu. Vezano za navedeno, podsjetila je na zaključak Vijeća iz 2008. kojim je utvrđena potreba praćenja stanja u Informativnom programu u kontinuitetu, a imajući u vidu važnost tog programa i kao predmet rasprava na sjednicama Sabora. U ime članova radne grupe predložila je da se definiraju preporuke za poboljšanje organizacije i upravljanja u Informativnom programu. Pozvala je ostale članove Vijeća da daju potporu izvješću, te članove Ravnateljstva da dostave zatražene materijale potrebne za dovršetak izvješća.

14

Upoznala je nazočne da od Državnog odvjetništva nije dobivena povratna informacija vezano za predmete koje je u svezi mogućih koruptivnih radnji zaprimilo vezano za HRT, te zamolila v.d. ravnatelja HTV-a da radnoj skupini za izradu Izvješća dostavi traženu analizu, vezanu za izvješće bivše glavne urednice IP-a HTV-a gđe Srzić o stanju u Informativnom programu, a koja je prema obavijesti v.d. ravnatelja HTV-a napravljena. Gđa Šaško je pozvala direktore programa i glavne urednike IP-a da s posebnom pozornošću pročitaju radnu verziju Izvješća, te da se u roku od 10-tak dana očituju o onome što su bile njihove zadaće, naglašavajući da je potrebno odgovorno pristupiti Izvješću koje se upućuje Hrvatskome saboru. Na temelju svega iznesenoga, Vijeće HRT-a obvezalo je v.d. glavnog ravnatelja HRT-a, v.d. ravnatelje podružnica, direktore programa i glavne urednike IP-a da se očituju prema zahtjevima radne skupine za izradu Izvješća o radu Vijeća koje se upućuje Hrvatskom saboru, kako bi radna skupina mogla izraditi konačni prijedlog o kojem će se na sljedećoj sjednici izjasniti i članovi Vijeća, nakon čega će se Izvješće proslijediti Hrvatskom saboru. Ad. 8. Vijeće HRT-a poduprlo je inicijativu gđe Škrabalo i gosp. Grgića da se Vijeće HRT-a, kao i ostala tijela HRT-a aktivnije uključe u postupak donošenja izmjena i dopuna Zakona o HRT-u, odnosno u donošenje novog Zakona o HRT-u te je sukladno tome prijedlogu jednoglasno donesen sljedeći zaključak: Programsko Vijeće HRT-a preuzima obvezu da će organizirati, u suradnji s Ministarstvom kulture savjetovanje (Okrugli stol) na temu donošenja Zakona o HRT-u. Na savjetovanje, uz predstavnike Ministarstva kulture, pozvali bi se članovi radne skupine koja radi na Zakonu, medijski stručnjaci, saborski Odbor za medije, svi zainteresirani iz HRT-a, kao i predstavnici Hrvatskog novinarskog društva, ključne strukovne organizacije. Savjetovanje bi se održalo krajem veljače 2010., odnosno početkom ožujka 2010. U sklopu ove točke, slijedom donesenoga zaključka, gđa. S. Vojković Smiljanić, v.d. ravnateljica GP HRT-a, upozorila je na činjenicu da važeći Zakon o HRT-u nije definirao djelatnost GP HRT-a, te da bi, uzimajući u obzir važnost toga segmenta HRT-a trebalo voditi računa o tome da se novim Zakonom o HRT-u taj nedostatak otkloni. Mišljenja je da je GP vrlo značajan segment djelovanja HRT-a, kako u čuvanju nacionalne i kulturne baštine RH, tako i u objedinjavanju djelatnosti radija i televizije, a što pokazuju i nesporne vrijednosti na europskoj razini koje je u zadnjih nekoliko godina pokazala GP HRT-a sa svojim ansamblima. Kroz programe GP HRT-a, koji su planirani za sljedeće 4 godine, HRT bi mogla ostvarivati i dodatne prihode, budući da je sadašnja GP u stanju pratiti europske zahtjeve u folklornoj, tradicijskoj, kulturnoj, klasičnoj i suvremenoj glazbi te da će se okrenuti svim raspoloživim resursima. GP HRT-a iz godine u godinu povećava svoju proizvodnju, pa je tako u prethodnoj godini ona povećana za 20%.

Dovršeno u 13.40 sati

Zapisnik sastavila:

Zrinoslava Delić Tajnik Programskoga vijeća

HRT-a

Predsjednik Programskoga vijeća HRT-a

Zvonko Milas

15

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 75/10. Izvadak iz fonograma 75. sjednice Programskoga vijeća HRT-a (19. siječnja 2010.) točka ad. 2. (Rasprava o emitiranom programu HRT-a između dviju sjednica Vijeća HRT-a – nadzor provedbe programskih načela i obveza utvrđenih zakonom) MILAS: Pardon! Pardon! Malo sam preskočio. Dakle, idemo najprije s izvjestiteljima. Najprije gospodin Duško Radić! Ispričavam se još jednom. RADIĆ: Zahvaljujem. Iako ću ja početi izgledat će kao da govorim o ovoj prvoj točci. Naime, moram se na to nadovezati jer ste tu otvorili niz tema pa čovjek može konstatirati nakon svega da li je poticajni odlazak u mirovinu restrukturiranje ili nije? Recimo, to je pitanje koje se otvara. Drugo, dogodilo nam se s dobrim namjerama je, kako se kaže, popločan put u pakao pa ono što je htjelo postići tadašnje Ravnateljstvo, pretpostavljam da su htjeli stimulirati ljude koji su pri kraju snaga ili više nisu zainteresirani ili su bolesni ili baš i nisu toliko značajni u procesu proizvodnje da odu. Nažalost, dogodilo se da su otišli najkreativniji i visoko pozicionirani, a ovi su ostali. Dakle, ima tu niz problema kojih će se netko… (ŽAMOR) …u budućnosti morati uhvatiti s njima. Pa zašto to govorim? Zato jer je to vezano uz probleme koji su nastali u programu. Neki su od naših autora izuzetnih kalkulirali do zadnjeg trenutka. Tako da nam nisu ostavili dovoljno vremena da kvalitetnijim sadržajima nadomjestimo njihov odlazak iz programa jer sam s jednim od njih pregovarao, kako se ono veli, do skoro Nove godine. Hoće - neće, hoće – neće. Na kraju je otišao. A što mi je ostavio. Ostavio mi je rupu u programu. Ostavio mi je neriješena pitanja autorska u smislu da li ja mogu reprizirati ili ne mogu njegove emisije, do toga da ugovori koji su napravljeni otvara se niz problema… MILAS: Ja Vas molim, da budemo parlamentarni, da slušamo gospodina Radića! RADIĆ: U ovom radu koji je dosta kompliciran jer nema klauzule unutra tko je vlasnik. Dakle, niti on može reprizirati bez naše dozvole, niti mi možemo reprizirati bez njegove dozvole što smatram da je užasna šteta nanesena Hrvatskome radiju i Televiziji i trebalo bi revidirati sve ugovore o radu u tom smislu da sve što je proizvedeno za radnog vremena na sredstvima… MILAS: Samo malo, gospodine Radiću. Ukoliko netko nema volje slušati ovo što govori gospodin Radić, ja lijepo molim neka iziđe van i neka tamo obavi svoje razgovore. (ŽAMOR) Ja govorim ukoliko netko ne. RADIĆ: Dakle, sve što je proizvedeno za vrijeme radnoga vremena sredstvima Hrvatske radiotelevizije i novcem poreznih obveznika da tako kažem, bi trebalo biti vlasništvo Hrvatske radiotelevizije. Netko normalan bi rekao to je tako. Ali baš i nije tako. Dakle, ima tu i pravnika koji mogu potvrditi ovo što ja govorim i svaki put kad smo se upleli u to bilo je užasno komplicirano da razjasnimo što je čije. To je vezano i uz neke probleme koje imam s plasmanom određenih sadržaja. To se sada mijenja klauzula arhivskog materijala na internet i tako dalje. Dakle, ima niz problema, stvarno bi trebalo pojačati Pravnu službu i ojačati taj sektor koji bi doveo u red i napravio reda tu da se konačno baština koja pripada hrvatskome narodu, da tako velim, nije sad stanje ili pitanje dobre volje pojedinca hoće ili neće dati. Dakle, sadržaj ćemo, ja se nadam u zadnji čas nadoknaditi i to dosta kvalitetno, govorim sada o emisiji Ljudi XX. stoljeća. Obrazovni program priprema i negdje od 1. sljedećeg mjeseca će krenuti jedan format koji je negdje na tragu jednog BBC-og formata i Srdačno vaši, da se sjetim jedne stare Hetrichove emisije u kojoj se govori o istaknutim znanstvenicima, političarima, sportašima koji su proživjeli dugi niz godina radeći kvalitetno za Hrvatsku, dakle i u korist svoju i Hrvatske i šire zajednice gdje će i o njima govoriti njihovi prijatelji. Dakle, proširit ćemo, neće samo on pričati svoju priču. Pretpostavljam da će biti dobar format. Čut ćete pa ćete odlučiti. Mi smo napravili jedan mali interni natječaj da vidim tko bi mogao ponuditi kvalitetni sadržaj. Kultura u jednom segmentu čini nam se da je ovaj proizvod Obrazovnog programa dobar. Krenuti ćemo i sa redizajnom u onom dijelu gdje je bio Glazbeni kalendar, sad govorim o Prvoj mreži s Glazbenim kalendarom jer će Obrazovni

16

program preuzeti cijeli dio programa od 10 do 12, osuvremenit ga drukčije, napraviti dinamično, uživo vođen. Dakle, bit će jedan dobitak za Prvu mrežu. Podsjećam da je izišao, 3. broj časopisa, odnosno novi broj časopisa Trećeg programa, nažalost s malim zakašnjenjem, ali to su financijski uvjeti na neki način uvjetuju kako ćemo ga i kojom dinamikom objavljivati ali trudimo se da barem tri broja godišnje iziđu. Dječji i obrazovni program obilježio je u ovom razdoblju, zadnja sjednica je bila otprilike prije mjesec dana, dakle, Međunarodni dan volontera, pa potom kakve ćemo posljedice trpjeti uslijed vlastite znanstvene nepismenosti, pa nastavak umjetnosti za djecu. Dobili ste ovu drugu knjigu s pripadajućim CD-om, pa je završena priprema u suradnji s CARNetom oko Internet portala novog za škole. Ali tu nam je problem, ponovno se vraćam na onaj početak. Pitanje je autorskih prava. Jednostavno, loptu smo negdje, kako se ono kaže, bacili u dvorište Pravne službe pa se sada oni hrvaju s time. Ima različitih tumačenja. Morat ćemo i neke stručnjake sa stane angažirati, ali uglavnom radimo na tome. Sve je spremno s naše strane da to možemo realizirati. Oko novih medija. Vrlo zanimljivo, recimo, korištenje web kamera eksperimentalno, to smo napravili oko dočeka Nove godine na Radio Splitu, prva koja je bila regionalna radio postaja, potom sučeljavanje predsjedničkih kandidata u sklopu Prvog, dakle, Informativnog programa. I koristili smo kad je gostovao novoizabrani predsjednik Josipović u emisiji Gladne uši, izuzetan je bio odaziv publike. Mi smo imali, samo za usporedbu, prošle godine, ja ga mogu nazvati audio-video link ili stream, da ga zovemo audio-video light stream, dakle, negdje oko 150 tisuća ulazaka samo u prvih ovih pola 1. mjeseca je bilo oko 90 tisuća. Dakle, nećemo imati nikakvih problema da između 200 i 300 tisuća pozicioniramo u sljedećoj godini to. Dakle, u sklopu toga ide i Pervanov dnevnik na Drugoj mreži koji se u isto vrijeme može čak tehničke mogućnosti postoje da ga možete u isto vrijeme gledati i na televiziji, slušati na radiju i pratiti na internetu. Zabavni program. Samo ukratko. Uz niz programa: José Carreras i prijatelji, Daj pet – humanitarni koncert koji je išao zajedno s Radio Osijekom s Trga bana Jelačića u Zagrebu i Ante Starčevića, to je projekt kojeg smo radili zajedno s Televizijom, pa novogodišnji program zajednička suradnja Radio Sljemena, Drugog programa i Glasa Hrvatske, skoro da bih rekao lokalno – regionalno – nacionalno i globalno na svim medijima. Ali, bilo je zgodno zamišljeno. Jedan projekt smo disperzirali po cijelom svijetu. Kulturno znanstveni program, to je u ovako kratkom razdoblju, možda samo neke emisije iz Transonice gdje pripremamo i adaptiramo „feature“ najpoznatijih iz Europe potom Kultura demokracije, Forum Trećeg programa. Napravili smo jedan rezime oko znanosti u 2009. godini. Bio je godišnji rezime potom hrvatski dobitnici godišnjih nagrada za znanost i životno djelo akademicima Marko Pećina i matematičar Josip Pećarić. Redakcija Ozbiljne glazbe, tradicionalni novogodišnji koncert iz Beča, potom glazbeni ciklus iz Bajsića, Parni Valjak iz Arene, u sklopu zabavnog programa pa tamburaši u HNK-a (bila je borba za ulaznice kao i svake godine) sa svojim prigodnim novogodišnjim programom. Sportski program zajedno sa Sljemenom sjajno su odradili Snježnu kraljicu i kralja (ne znam zašto se to natjecanje zove Snježna kraljica kad ima i mušku trku)… (UPADICA: Po Janici.) Po Janici. Da. To znamo. Sljeme je bilo aktivno u sklopu serijala Muzeja suvremene umjetnosti. Pa niz koncerata iz Bajsića, pa Kvartet Gubec, da redom ne nabrajam. Riječani su dijelili riblje sendviče, organizirali priredbu. Tamburaše su organizirali Osječani. Napravili su veliku smotru 30 najvećih imena tamburaške glazbe, Radio Osijek je to sam organizirao i to vrlo uspješno. Dakle, tu negdje ću se i zaustaviti da ne bih bio predug i ono što nam je dosta važno 2011. godina je 150 godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Mi smo već započeli, ovo će biti serijal, to smo dogovorili, gospodin Burić je isto bio kad smo bili na razgovoru u Akademiji. Mi serije portreta istaknutih akademika po dogovoru s gospodinom Mogušem, dakle, prezentirat ćemo sve ono što je najvrjednije u hrvatskoj povijesti i kulturi. MILAS: Hvala lijepa. Gospodine Kumbrija, izvolite. KUMBRIJA: Ja ću biti znatno kraći jer kad moramo napraviti nekakav pregled vama za uvod onda je dosta teško se odlučiti koliko ići duboko u pregled. Ja ću stvarno izvući samo pet-šest osnovnih tema koje su obilježile ovih zadnjih mjesec dana u Informativnom programu. Dakle, bili su to izbori za predsjednika Republike. Preslagivanja u HDZ-u i SDP-u. Pokušaj puča Sanadera i odgovor HDZ-a. Vladina inicijativa gospodarskog oporavka. Poplave u Hrvatskoj: Lika, dolina Neretve i tako dalje. Katastrofalan potres u Haitiju što smo ad hoc osnovali jednu podredakciju unutar Vanjske politike da nam dnevno prati i danju i noću što se događa tamo. Dakle, ukratko sve je popraćeno i odrađeno kako treba i kako smo zamislili osim jednog detalja koji je vezan za presicu iz HDZ-a koja je zbog problema više

17

tehničke naravi izostala, nismo uspjeli prenijeti uživo što se tamo događalo iako smo to namjeravali. Ja sam gospođi Škrabalo objasnio što se događalo. Hrvatski radio u odnosu na konkurenciju je bio daleko najbolji. Tu nema dileme. Međutim, mi smo nesretno što ipak nismo imali taj prijenos. Ali ubuduće ćemo se drugačije postaviti tako da se tako nešto ne dogodi jer imamo sve mogućnosti da prenosimo. Duško i ja kad smo se dan-dva nakon toga našli, rekli smo da je Hrvatski radio na tisuće prijenosa ostvario u nemogućim uvjetima tako da za ovaj put moramo sami sebe kritizirati, ali bilo je i stvari na koje nismo mogli utjecati. Hvala vam lijepa. MILAS: Hvala lijepa, gospodine Kumbrija. Hoćemo li odmah prijeći na televiziju pa ćemo onda. Gospodine Buriću, izvolite. BURIĆ: Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Ja ne bih duljio budući da se glavnina tih nekako medijskih fokusiranih stvari događala više-manje oko predsjedničkih izbora i previranja u HDZ-u tako da će to puno bolje opisati kolegica Novak-Srzić. Ja bih samo izdvojio neke od projekata između dviju sjednica Vijeća koji su krenuli, koji su odrađeni. Prije svega izuzetno je uspio prijenos skijaške utrke na Sljemenu jedne i druge. Ove godine je rekordan broj televizijskih svjetskih kuća europskih preuzimao signal od Hrvatske radiotelevizije. Ne znam točan broj, preko 20 ako se ne varam. Prijenos je bio odrađen na najvišem tehničkom i stručnom nivou, po našem mišljenju. Naravno, Vijeće o tome donosi svoj sud. Dalje bih naglasio pokretanje druge sezone zabavne emisije Evergreen koja se također pokazala kao vrlo uspješan format. U svijetu već na nekoliko mjesta proglašen jedan od najboljih novih formata zabavnih. Taj projekt je rezultat domaće pameti, nije licenciran izvana nego je došao iz Hrvatske i na to smo posebno ponosni. Počela je, evo, i druga sezona. Gledanost vrlo dobra. Reakcije gledatelja isto tako izvrsne. Nadalje bih naglasio što se Stranog programa tiče i dalje nastavljamo s ovom politikom emitiranja kvalitetnih umjetničkih ostvarenja u prime-timeu. Tu bih naglasio ove takozvane špageti vesterna zapravo jedan veliki umjetnički doseg u svijetu filma, dva tjedna zaredom petkom u 8 navečer na Prvom programu u 8 i 9 s vrlo visokim postotcima gledanosti i uz opće odobravanje gledateljstva. Ja sada ne bih više duljio. Evo, slušamo primjedbe i sugestije Vijeća. Hvala lijepa. MILAS: Gospođo Novak, izvolite. NOVAK-SRZIĆ: Hvala gospodine predsjedniče. Evo, ja mogu ponoviti da Informativni program Hrvatske televizije je obrađivao sve ove teme o kojima je govorio i kolega Kumbrija. Prije svega bilo je ovo vrijeme vrlo burno politički, dakle, predsjednički izbori, promjene u SDP-u i HDZ-u, povratak Ive Sanadera, Haiti naravno, mi smo poslali našu dopisnicu na Haiti koja će izvještavati što se tamo događa. Uglavnom što se tiče predsjedničkih izbora to smo napravili na način koji je prema sudu mnogih, a i prema gledanostima bio sadržajno najkvalitetniji, imali smo nekih problema tehničkih, scenografski i tako dalje, ali u onom sadržajnom smislu mislim da smo odradili dobar posao. U izbornoj noći, naglašavam da su masovno gledatelji bili uz HTV. Imali smo problema s press konferencijom iz HDZ-a, tehničkih problema, međutim, HTV je u cijelosti objavio za razliku od konkurencije cijelu tu press konferenciju. Međutim, imali smo tehničkih problema. O tome je i Povjerenstvo dalo svoje izvješće u javnost. Ne znam da li je dalo članovima Vijeća. Mogu odgovarati i na ta pitanja. Pratili smo također poplave koje su se dogodile. Naravno i ove događaje u Haitiju koje zaokupljaju cijelu svjetsku javnosti i naravno s posebnim naglaskom na Vladine mjere u gospodarstvu. Tu smo imali posebne emisije o tome. Mislim da smo imali znakovite i značajne emisije. Da smo imali emisije koje su ostale zabilježene i u ostalim medijima u smislu nekih novih ozračja između vladajuće stranke i oporbe i pratili smo to kroz sve ostale dnevno informativne emisije. Sve u svemu mislim da su novinari Informativnog programa odradili dobar posao uz ove neke poteškoće koje su se javljale tijekom praćenja ovih događaja. Za sva ostala pitanja spremna sam odgovoriti svim članovima Vijeća. Hvala vam lijepa. MILAS: Hvala lijepa gospođi Novak-Srzić. Dajem na raspravu izvješće HR-a o programu između dvije sjednice Vijeća HRT-a. MESARIĆ: Evo, ja ću kratko. Mislim, Radio pokazuje da se i u vrijeme recesije i štednje može kopat, razmišljat, kreirat, kombinirat. Nisu baš uvijek novci sve da jedan program izgleda… Ovako samo telegrafski. Bit ću kraći od 3 minuta. Mislim, Srdačno vaši je neka sjajna emisija bila. Što mislim pokazuje to bih i Televiziji preporučio bonafide za neke dobre forme koje su bile, pourquoi pas?, zašto ih ne vratiti natrag jer smo u takvim sadržajima

18

apsolutno deficitarni. Neke emisije koje izlaze iz samo dnevno- političko-katastrofično-crnokroničnog sadržaja nego afirmiraju neke ljude i pojave oko nekih ljudi koji su sasvim, recimo na nekoj margini ovih kvazi aktualnih događaja pridonose jednoj kulturnoj civilizacijskoj razini našeg društva u cjelini. Silno me veseli da čujem na vijeću da jedan od medija radi emisiju o Akademiji. Uopće ne ulazim u neka mišljenja o Akademiji znanosti ali mislim da je to jedna vrijedna institucija koja ne da je zanemarena, ne znam zašto i kako, zato me svaka vijest da se akademija pojavljuje u bilo kojem obliku u programu silno raduje. Sve ove druge emisije koje idu na tragu ljudi za posebnim potrebama što negdje imam osjećaj da nekako Radio nešto nas ipak točnije odnosno razumije nas i Televizija ali Radio konkretnim ponuđenim programom slijedi negdje taj trag, sad govorim u osobno ime o nečemu što diže kulturno civilizacijsku razinu kompletnog HRT programa. Ja toliko. Hvala. MILAS: Hvala lijepa, gospodine Mesariću. Gospođa Škrabalo. ŠKRABALO: Kao prvo htjela bih zahvaliti gospodinu glavnom uredniku IP-a HR-a na vrlo promptnom i specifičnom odgovoru na upit o razlozima zašto je izostao izravni prijenos konferencije za tisak u HDZ-u vezano uz promjene i brisanje iz članstva bivšeg počasnog predsjednika stranke. Mislim da je pouka koja se iz toga može izvući: uzdaj se use i u svoje kablove i u svoje diktafone i mikrofone bez oslanjanja na veću i često samo prividno kompetentniju televiziju. Htjela bih samo, to je pitanje i za gospodina Kumbriju i za gospođu Novak-Srzić. Mene bi zanimalo da li je bilo propusta od strane organizatora. Jer koliko sam ja shvatila tamo je za vrijeme te pressice veliki problem bio pristup vaših reportažnih kola samoj zgradi i pitanje je u kojoj mjeri, ako je bilo nešto što nije bila odgovornost uopće Hrvatske televizije nego jedan kaos koji se tamo stvorio kod te zgrade i nered, ja mislim ako postoji neki način da se sugerira ili da mi kao Programsko vijeće izrazimo žaljenje što je došlo do propusta tj. izostanka izravnog prijenosa kako na Televiziji tako i na Radiju, ali da uz tu odgovornost na razini tehnike moramo sa žaljenjem konstatirati da je postojala odgovornost na razini organizatora koji nije možda omogućio neke uvjete. Ili, ja ne znam, možda je to bilo, kako da kažem jedna prirodna pojava, elementarna nepogoda. Ali u svakom slučaju mi moramo biti svjesni toga da ta izuzetno za politiku kao što znamo izuzetno važan događaj Hrvatska radiotelevizija nije uspjela izravno emitirati niti na jednom od svoje tri mreže redovne nacionalne radijske, na dva televizijska kanala, plus još imamo i Radio Sljeme kao zagrebački. To je stvarno jedan ozbiljan jedan propust. Druga stvar koju sam htjela reći da sam bila izuzetno, moram reći impresionirana jer to rijetko slušam ali sam slušala ovaj tjedan emisiju „Ništa nevažno“ i jako sam bila impresionirana s blokom koji se odnosi na mlade studente koji komentiraju politička događanja. Ja vam mogu reći da su tamo studenti prava koji su komentirali predsjedničke izbore po mom mišljenju kvalitetnije to komentirali od 90% komentatora koje sam ja slušala redovito ova zadnja tri tjedna i na Radiju i na Televiziji na različitim programima i da je to jedan format koji zapravo stvarno promiče znanje, angažman mladih na način koji je vrlo atraktivan, medijski atraktivan, ima puno slušatelja koji se javljaju i da bi svakako zasluživala ta emisija možda jači marketing. Treća stvar koju bih htjela s druge strane izdvojiti je da sam s druge strane bila prilično razočarana načinom kako je tema predsjedničkih izbora obrađena u emisiji u ponedjeljak u emisiji Susret u dijalogu, gdje zapravo voditelj prilično defanzivno pristupao svim pozivima slušatelja koji su odskakali od njegovog razumijevanja o čemu se smije a o čemu se ne smije govoriti kad radimo analizu predsjedničkih izbora i u kojoj mjeri se smije propitivati ili ne smije propitivati stav katoličke crkve. Tako da na žalost ta emisija, ne kažem da su sve takve, podbacila u odnosu na svoj naziv i svrhu, a to je susret u dijalogu. MILAS: Hvala lijepa, gospođo Škrabalo. Gospodine Bahtijari, izvolite. BAHTIJARI: Vrlo kratko. Neću čak iskoristiti ni svojih pet minuta. Želim reći sljedeće. Praksu u ovoj točci prije da dobijemo neke informacije, dakle, uvodno smo uveli prije godinu dana. Naime, pokazuje se zapravo da, i sad se to potvrdilo, informacije koje bi trebale zanimati Vijeće se ovdje ne govore, a mene konkretno zanima i očekivao sam zapravo nekoliko rečenica objašnjenja o tome, zašto je, ako je istina, smijenjen gospodin Majić… (UPADICE: Na Radiju smo!) …Oprostite! Ja govorim o Televiziji jer smo uvijek govorili i o Radiju i o Televiziji. Ako mogu dovršiti onda? MILAS: Dapače! BAHTIJARI: Odgovor zašto je gospodin Majić smijenjen, što je on to napravio, tko ga je smijenio i zašto? Ja ovdje se ne želim stavljati u poziciju njegovog branitelja niti odvjetnika ali želim podsjetiti ako je razlog nekakav propust u programu informativnom ili nešto što je

19

vezano za prezentaciju predsjedničkih izbora da nam se to kaže, a ja bih zapravo htio podsjetiti na činjenicu da je upravo taj gospodin ovdje na zadnjoj sjednici upozoravao sve nas i Ravnateljstvo na problem koji se može dogoditi da Hrvatska televizija nije ušla u projekt preuzimanja rezultata izlaznih anketa i ovdje su neki vijećnici među kojima sam bio i ja upozorio na taj problem i apelirao na odgovorne ljude da se pozabave malo ozbiljnije time jer se zapravo može dogoditi ono što se uistinu i dogodilo da se u te dvije važne izborne noći u prvom i drugom krugu vrti nešto što je poluprazan program. Dogodilo se to i ja bih volio čuti razloge. Ja neću ovdje elaborirati kako je to izgledalo na Hrvatskoj televiziji i jedna i druga izborna noć i cijeli ti izbori, a kako je to izgledalo na nekim drugim komercijalnim televizijama. Mislim da je o tome dosta rečeno i napisano u medijima i u javnosti uopće. Loše za Hrvatsku televiziju! U jednoj rečenici. Neću govoriti o nekim drugim propustima koji su se dogodili, a koje je Hrvatska televizija sa svojom tehnologijom, sa svojim kadrovima jednostavno nije smjela dopustiti, a dogodili su se i izostale su prave zapravo odgovornosti za te velike propuste. I na kraju, neću govoriti, hoću zahvaliti svima onima koji su radili na realizaciji središnjeg Dnevnika koji je bio emitiran u nedjelju, 17. siječnja. U tom Dnevniku u prvim minutama gledatelji Hrvatske televizije su mogli dobiti relevantne podatke o rezultatima izlaznih anketa predsjedničkih izbora u Ukrajini. Hvala vam na toj informaciji. MILAS: Hvala lijepa, gospodine Bahtijari. Samo malo! Hoćete li ići odmah na odgovor gospodinu Bahtijariju? Izvolite. (NERAZUMLJIVE UPADICE) Samo malo! Dopustite da ja vodim sjednicu. Izvolite. STIPIĆ: Odgovor je kratak. Znači, gospodin Majić nije smijenjen nego je sporazumno promijenio poziciju, recimo tako. I njegova promjena pozicije nije vezana uz ovaj program, znači trenutni HTV-a informativni između dvije sjednice. Hvala. (ŽAMOR) MILAS: Uključite se. (ŽAMOR) STIPIĆ: (BEZ MIKROFONA) ..tako bismo mogli o svakom novinaru pojedinačno raspravljati ali mislim da nije vrijeme i mjesto… se ne odnosi na ovu točku dnevnog reda. MILAS: Gospođo Škrabalo, htjeli ste nešto reći? ŠKRABALO: Pa htjela sam pitati… dobro… i mi prelazimo… MESARIĆ: Na Televiziju… ŠKRABALO: …Ništa! Ja bih molila ako ima još komentara za Radio ako ćemo… MILAS: Idemo dalje, kolegice i kolege vijećnici. (ŽAMOR) Pa mi smo na Radiju. Mi smo na Radiju. Gospodin…(ŽAMOR) Samo malo! Gospodin Bahtijari me pitao… (ŽAMOR) …ma ne, sve je u redu. Pa mislim na Radiju smo i dalje. Gospodin Bahtijari je zamolio da nastavi i mislim da nije bilo smisla prekidati ga! Izvolite. Program Radija! Nema više. Nitko se ne javlja. Ako je to to, evo ja molim samo gospodu Kumbriju i Radića da usvoje sugestije gospođe Škrabalo i gospodina Mesarića, naravno u onim dijelovima gdje se to može. Prelazimo na program Televizije i molim kolegice i kolege, izvolite. Što je sve u redu? (ŽAMOR) Ako nema ništa… (ŽAMOR) Gospođa Škrabalo. ŠKRABALO: Ja ću se jako truditi da budem unutar pet minuta. Gospodin Mesarić će mi na tome pomoći. (ŽAMOR) OK. Znači, prva stvar, vezano uz izlazne ankete. Ja bih molila pred svima nama za pojašnjenje od ravnatelja Hrvatske televizije i gospođe glavne urednice, na koji način su korištene ankete u prvom, a kako u drugom krugu, koje Hrvatska televizija nije naručila. Gospođa glavna urednica je javno izjavila da se radi o javnom dobru dok se istodobno radilo i o određenim problemima u poslovnim odnosima između Hrvatske televizije i komercijalnih televizija. Mene najviše od svega zanima zašto u drugom krugu Hrvatska televizija nije sudjelovala u sufinanciranju te izlazne ankete te, da li je u drugom krugu kako je informirana javnost o izlaznoj anketi koju je su naručile druge televizije i kakav je status, vaše mišljenje o tome gdje je tu poslovno to funkcioniralo a gdje nije funkcioniralo. Moje osobno mišljenje je da je bilo nepotrebnih poteškoća da se nepotrebno konzultirao Etički kodeks, odnosno članak 67. koji u iznimnim situacijama Hrvatskoj radioteleviziji odnosno programima omogućuje prijenos predizbornih anketa koje su drugi naručili uz potpuno navođenje svih relevantnih informacija uključujući i one o naručitelju ali istodobno, ja ne vidim razloga zašto Hrvatska radiotelevizija opet kao takozvana vodeća tu mora zaostajati za drugim televizijama. Druga stvar koju bih htjela reći da što se tiče predsjedničkih izbora, ja osobno sam bila izuzetno, moram priznati, zapanjena s prvim postizbornim Dnevnikom koji je bio posvećen predsjedniku Josipoviću novoizabranom na način kao ne da je on izabran nego kao da je umro. Ja moram reći da je to izgledalo kao in memoriam. Dvije trećine cjelokupnog dijela koji se odnosi na unutarnju politiku se odnosio na novoizabranog

20

predsjednika uključujući sličice iz mladosti, da ne govorim o snishodljivom intervju koji je s njim obavljen nakon toga što je meni, naravno, ljudima kojima je on predsjednik za kojeg su oni glasovali možda je to njima ili stvaralo neku radost i razdraganost ali ja smatram da je to njima neprimjereno pristupu bilo kojem političkom dužnosniku bio on izabran sada, prije 2 godine, 20 godina ili prestaje biti na funkciji. Isto tako moram priznati da je prilog koji je taj dan napravljen o predsjedničkim izborima bio kao u skladu s izbornim rezultatima. Tako je bio obojen prilog o onom kandidatu koji je izgubio onome tko je pobijedio. Tako, ja sam općenito imala dojam kao da je se jako htjelo dati do znanja da, evo, informativni program bez obzira tko što pričao o tome stoji i pozdravlja novoizabranog predsjednika. Dalje bih htjela naglasiti da smatram da mi kao Programsko vijeće trebamo donijeti zaključak odnosno poslati pismo Hidrometeorološkom zavodu i da se u ime Programskog vijeća kako zbog propusta prilikom emitiranja priloga vremenske prognoze tako i zbog nedostatne, neadekvatne komunikacije između rukovodstva IP-a, ravnatelja i pomoćnice ravnatelja Hidrometeorološkog zavoda koja je bila uistinu nepotrebna zato što se radi o dugogodišnjem partneru Hrvatske radiotelevizije te da se mi ispričamo i da to pismo njima pošaljemo ako treba da i javnu ispriku damo jer je stvarno nezamislivo da oni čak nisu dobili niti javnu ispriku te također bih u tom smislu i u tom našem zaključku i nešto što se tiče naših daljnjih razgovora danas i na nastavku sjednice htjela da istaknemo da očekujemo vrlo konkretna i vrlo brza poboljšanja u kontroli kvalitete pripreme Dnevnika jer da je ta razina tehničkih propusta stvarno nezamisliva. U profesionalnoj kući kao što je Hrvatska radiotelevizija. Dalje bih zapravo dala svoj kratki komentar vezano uz dopis koji je Hrvatska demokratska zajednica uputila programskom vijeću, ako sam razumjela, vezana uz gostovanje šefa SDP-a u Dnevniku. Moje mišljenje je da uredničke slobode autonomije u procjeni relevantnih gostiju iz javnog i političkog života ne može ulaziti nitko unaprijed uključujući i Programsko vijeće, da ne postoji ništa sporno u tome da šef bilo koje političke stranke ako je takva procjena kao perse, znači da on spada u relevantne osobe iz javnog i političkog života. Moje osobno mišljenje je da je najveći problem u tome koncepcija Dnevnika, odnosno format koji omogućuje bilo kome, bio to kardinal Bozanić, bio to šef oporbe, bio to predsjednik, predsjednica Vlade ili predsjednik Republike da 30% ukupnog vremena trajanja Dnevnika bude posvećeno govoru te osobe. Radi se o informativnim vijestima i zato postoji Dnevnik plus kao izvanredne emisije izvanredni prilozi ako se radi o izvanrednim okolnostima. Prilog koji traje 8 minuta i gdje bilo tko od bilo kojih dužnosnika ima prilike do te mjere monopolizirati dnevnik je po mom mišljenju urednički promašaj. Ali to nije urednički promašaj što se tiče tog gosta nego je to koncepcijskih promašaj, što se tiče samog formata Dnevnika. I dalje, što se tiče dopisa koji smo dobili od HHO-a ja sam osobno prilično, rekla bih kao vijećnica da odbijam implicitne insinuacije u tom pismu o tome da vijećnici zbog načina izbora su i na koji način ne samostalni ili ovisni o političkim strankama da ako HHO ima takve prigovore neka se obrati Ministarstvu kulture oko promjene Zakona kao i svaka druga nevladina organizacija može sudjelovati u toj javnoj raspravi oko čega ćemo i mi dati svoj doprinos ali ja apsolutno odbijam bilo kakve takve insinuacije, a isto tako se potpuno slažem sa konstatacijom tj. s namjerom toga pisma, a to je da je bilo čiji politički pritisak na uredničku politiku nedopustiv. Ja bih isto tako u ime Programskog vijeća poslala poruku izborno, sad već bivšem izbornom stožeru novoizabranog predsjednika da ukoliko su oni imali ili imaju bilo kakve informacije kao i bilo koji drugi izborni stožer da je bilo tko od urednika ili novinara HRT-a sudjelovao u bilo čijoj izbornoj promidžbi, neka nam onda dostave konkretne informacije, a ne da daju izjave koje su neutemeljene za sada na konkretnim informacijama i da u tom smislu što se tiče HHO-a isto tako bi bilo bolje da je temeljio svoj dopis na malo konkretnijim informacijama, a ne na dojmovima. Hvala. MILAS: Hvala lijepa. Ja bih se usuglasio s ovim što je gospođa Škrabalo rekla vezano za dopis HHO-a koji je otprilike sačinjen kao da su informacije pokupili po hodnicima tako da potpuno podržavam ovo i što se tiče pisma isprike odmah da pokušamo to razriješiti. Mi ćemo ga sačiniti i e-mailom dostaviti svim vijećnicima na taj način i onda ćemo ga uputiti u ime cijelog vijeća. BAHTIJARI: (NERAZUMLJIVO – BEZ MIKROFONA) MILAS: Dobro. Slažem se gospodine Bahtijari. U tom smislu će biti i sročen. Imat ćete pravo na sugestiju i primjedbu. Izvolite, gospodine Stipiću. STIPIĆ: Kao v. d. ravnatelj HTV-a htio bih dati odgovor vijećnici Škrabalo. Naime, ovu dužnost obnašam od 8. prosinca, a prema mojim informacijama u pogledu izlaznih anketa

21

naša stručna služba komercijala je dobila prekasno informaciju o nužnosti potrebe raspisivanja postupka javne nabave za nabavku tih izlaznih anketa odnosno pridruživanje ugovorima koje su zaključile komercijalne televizije. Prilikom samog komuniciranja informacije o svoti koja je nužna za preuzimanje tih podataka došlo je do određene zabune jer prvo se komuniciralo svota za samo prvi krug pa zbog nedovoljnih informacija je naša služba Komercijale mislila da može se pridružiti postupku nabave, a kad smo dobili pravu informaciju zaključili smo da ne bismo uspjeli se pridružiti se tom ugovor bez da prekršimo Zakon o javnoj nabavi. Prije toga postojala je jedna druga dilema. Naime, Državno izborno povjerenstvo je upozorilo sve tri televizije s nacionalnom koncesijom da prema Zakonu o predsjedničkim izborima predizborna šutnja traje do ponoći i unaprijed zauzelo stav da korištenje tih izlaznih anketa bi predstavljalo svojevrsno kršenje izborne šutnje, no, uz napomenu da, eto, zakon je star, on nema sankcija pa ako se netko i odvaži neće biti sankcioniran tako je trajala otprilike komunikacija kako su nam prenijeli naši djelatnici koji su bili na tom sastanku. Tako da je Ravnateljstvo kad je prvi put dobilo tu informaciju donijelo odluku da će postupati u skladu sa Zakonom i na našu žalost prvenstveno zbog Zakona o javnoj nabavi ovo sa Zakonom o predsjedničkim izborima skloni smo poštivanju, ali, eto, ako bi se gledalo kroz prste možda bismo se i upustili u tako nešto ali nismo htjeli kršiti Zakon o javnoj nabavi. Što se tiče prenašanja informacija nakon 1. i nakon 2. kruga, moje mišljenje kao pravnika da mi nismo prekršili Zakon o medijima iako postoji razlika između tumačenja načina na koji smo to prenašali. Naime, prvi put da je čini mi se spomenuto kako su komercijalne televizije s nacionalnom koncesijom prenijele, budući se radi o dvije mislim da smo jasno naznačili izvor, a drugi put baš uz precizno tumačenje Pravne službe jer smo počeli malo uvoditi sistem u, recimo tako, upravljanje gdje su naši djelatnici Informativnog jasno prenijeli informaciju iz, recimo to tako, kolegijalnih medija pri čemu opet naglašavam barem mi, tj. ja kao v.d. ravnatelj nisam ponosan što smo na neki način reklamirali konkurenciju ali prvenstveno smo htjeli poštivati zakon. Eto, toliko s moje strane. MILAS: Hvala lijepa. Gospodine Grubiša, izvolite. GRUBIŠA: Dopustite mi da se osvrnem na ove elemente Informativnog programa Hrvatske radiotelevizije. Ja bih isto htio zaključiti nešto. U prvom redu ocjenjivač ovoga što se događa nismo ni mi ni vodstvo Televizije nego je to široka javnost i korisnici usluga javnog servisa Hrvatske radio televizije, to su gledatelji. Interpreti tog stava je javno mnijenje. Kako javno mnijenje reagira na to, to su glavne ocjene mimo kojih mi ne možemo ići. Inače se pretvaramo i mi u vrhovnog arbitra koje onda donosi ocjene, a te ocjene ne korespondiraju s ocjenom javnog mnijenja. Prema tome, mi moramo biti okrenuti javnosti jer je to javni servis. Oni su korisnici. Oni plaćaju pristojbu. Oni ocjenjuju to. A ja ću vam sad reći da je ocjena toga što se događalo od početka izborne kampanje pa do dana današnjih u javnim medijima porazno. Mi nažalost ovdje govorimo kao da javni mediji nisu potrošili ogromnu energiju na pisanje i na ocjenjivanje loših strana onoga što se događa na Hrvatskoj radioteleviziji i u programu i u odnosima među ljudima. Ja mislim zbog toga da mi moramo uvijek voditi o tome računa. Svaka ozbiljna korporacija koja održava veze s javnošću ima ako ništa drugo jedan pregled pisanja tiska i medija o tome kako se ocjenjuje njihova korporacija u javnosti. To je takozvani press-clipping. Mi ga nemamo. Zato bi bilo nužno potrebno da mi imamo svaki put jedan press-clipping u kome će se prenositi što pišu tiskani mediji, što pišu elektronski mediji i to ne u digestiranom obliku nego u obliku faksimila. Dakle, skenirano da mi točno vidimo vidjeti ocjenjivati na osnovu toga donositi nekakve prosudbe jer su to za mene najrelevantnije prosudbe. Kako reagira javnost, a ne mi. Mi smo posrednici između javnosti i onoga što se događa na Televiziji. U tom smislu naravno da mi možemo govoriti samo na osnovu onoga što je naš dojam ili artikuliraniji dojam ili restrukturiraniji dojam. Meni se isto čini da je ova u nekoliko ocjena ovdje zaslužuje krajnju pažnju i veliku odgovornost onih koji vode ovu televiziju. To je pitanje objektivne odgovornosti, zapovjedne odgovornosti.To pitanje s tim kablom koji je uzrokovao neprenošenje press konferencije HDZ-a, za mene je neprihvatljiv. Jer ne mogu zamisliti da jedan tako veliki sustav kao televizija ovisi o jednom kablu. Meni to izgleda paradoksalno, bizarno i groteskno. Prema tome, netko snosi tu odgovornost. Izvolite izvući krajnje zapovjednu odgovornost za to što se događalo ovdje. Drugo, naravno čini mi se da i ovaj posao sa izlaznim anketama je zapravo jedan od daljnjih indikatora da nešto ne vrijedi u samom sustavu ove televizije. Da li on ne vrijedi u redakciji, da li on ne vrijedi u ovome, to je sve odaje dojam jedne traljavosti, jedne površnosti. I mislim da se to treba krajnje uozbiljiti. S treće strane isto tako smo imali i rečeno

22

je tu tijekom te predizborne kampanje, moj je dojam da su neki kandidati bili preferirani, a neki su bili izrazito deprivilegirani. Ja ću vam reći tko je bio izrazito deprivilegiran. Mislim da je doktor Andrija Hebrang bio izrazito deprivilegiran u odnosu na druga dva kandidata disidenta iz redova HDZ-a, a mislim da je kandidat Bandić u nekim slučajevima prevelikom publicitetu na Dnevniku bio privilegiran. Mislim da u tom smislu postojao jedan balans u tome i da to svakako spada u one stvari o kojima mi moramo raspravljati na koje su zapravo i mediji upozorili. Naravno da tu imamo sada slučaj ova dva pisma i HHO-a i na HDZ-a na koje se mi moramo očitovati. Činjenica jest da se mi očitujemo sada i kolegica Škrabalo je o tome počela, ali činjenica je da smo mi prešutjeli jedan značajan niz pisama i korespondencije upućene ovom Vijeću na koje nismo reagirali. Udruge branitelja, druga pisma, zapravo mi smo se oglušili. Mi moramo usvojiti načelo dobre uprave koja se provodi u sustavu Europske unije koje ćemo mi biti uskoro dio, član, a to je da se na svako pismo mora odgovoriti bez obzira da li pismo dolazi od pojedinca, poremećenog pojedinca, kako mi volimo reći to su nebitne stvari. Nema nebitnih stvari. Na svako pismo treba odgovoriti. A da bismo odgovorili valjano na svako pismo mi moramo zauzeti nekakav stav. Mi moramo biti u funkciji te javnosti. Reagirati. Zbog toga mislim da naše ocjene ne mogu biti pozitivne o tom razdoblju. To je nelagoda koju mi izražavamo s druge strane naravno moramo se i na ta dva pisma referirati. Ja mislim da su ova dva pisma krajnje nesretna i zapravo ona svjedoče o tome da autori tih pisama nisu shvatili bit javnog servisa televizije i nisu shvatili ni bit naš, našu zadaću ovdje da moramo biti iznad svakog partikularizma, iznad svake stranačke pristranosti. Moramo vrlo oštro ocjenjivati svaki pokušaj presezanja u uredničku politiku i naravno u ono što onda rezultira stanoviti ekscesima ili neujednačenostima. Ja se slažem s kolegicom Marinom da je to problem vjerojatno s nastupom šefa, odnosno vođe SDP-a, tu nije problem u samom nastupu ni u logu koji stoji iza njega, to su banalne primjedbe i mislim da mi moramo biti iznad toga i odnosit se prema tome jasno i reći da u skladu s demokratskim pluralističkim načelima javne televizije to je bilo sasvim u redu, ali nije u redu taj format. Doista ja se slažem s kolegicom Škrabalo da to mora biti, da tako kažemo relegirano pri kraju gdje se svima daje mogućnost da sudjeluju i da to ne utječe direktno na samu strukturu monopoliziranja jednog dijela Dnevnika u političke svrhe. Taj format, ja sam gledao kako to izgleda kod drugih, vrlo je neuobičajen i ne postoji u drugim europskim televizijama. Postoje kratke izjave lidera, vođe na licu mjesta, a ne dovođenje u studio. Sam čin dovođenja u studio, stavljanje pred voditelja daje mogućnost produženja, nekontrole i tako dalje. Ne treba kontrolirati, ne može se kontrolirati ali treba to staviti u jedan podnošljivi format. Tako da mi se čini da ta ocjena ne može biti pozitivna u cjelini i da moramo se potruditi da taj rad poboljšamo i dignemo na razinu najviših standarda profesionalnih kriterija. Hvala. MILAS: Hvala lijepa, gospodine Grubiša. Gospođo Novak, izvolite se uključiti. NOVAK-SRZIĆ: Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Samo da odgovorim… (ŽAMOR) MILAS: Samo malo! Sekundu! (ŽAMOR) Izvolite, gospodine Crnogorac. CRNOGORAC: Pa evo ja neću o informativnom programu ali ću o programu. Ne želim jednostavno možda neke stvari koje sam ja hteo da kažem da ponavljam, a već su izrečene. Hoću samo da kažem da, normalno, u pravcu onoga što je i govorio jednim delom i gospodin Grubiša o programu, o javnosti i o novogodišnjem programu. Jer ako se setimo naša prethodna sednica je bila negdje 28. poslije toga je išao novogodišnji program. Ocjena je, mislim da je i tu bila jedna ocjena javnosti koja je govorila ne samo o novogodišnjem programu ne samo na Hrvatskoj radioteleviziji, ali ja se sada samo držim Hrvatske radiotelevizije. Znam da je i programsko usmjerenje za ovu godinu govori o tome. No, međutim, ja bih evo dao i jedan prijedlog možda pa tu je i direktor programa neka se i on kad bude došao red na njih da o tome kaže nešto. Ja bih dao predlog da mi, da li je moguće da mi do nekog roka mi već imamo pripremljen barem prijedlog novogodišnjeg programa barem što kvalitetnije bi on mogao biti, privući pažnju gledalaca oni koji ostaju kod kuće za tu noć. Ja ne samo da sam pročitao to u medijima, u javnost nego sam i pratio program pa mislim da ako je moguće, nekad se sećam da je taj novogidšnji program nije samo krenuo u 10 sati navečer nego je bio od 2 – 3 sata popodne i tako dalje. Pa, evo, to je možda u tom pravcu. Jedna stvar koja me je, možda sam ja, vratit ću se na Informativni program, ali samo malo, mislim, ovo je onaj sportski dio koji je možda više tehnički dio, ja sam nešto vidio, neću reći da nisam siguran u svoje oči, još dobro vidim ne nosim naočale, da nosim naočale vjerojatno bih vidio isto, a vi ćete me ispraviti u tome ili ćete to potvrditi. Ono što sam vidio u Dnevniku u pola 8, odnosno kad se on završava, onaj dio sportski, to je bilo taj dan kad je HDZ imao

23

konferenciju, odnosno kad je predsednica HDZ-a imala konferenciju za novinare. Sada ne znam koji je bio tačno datum. No, međutim, ono što sam vidio išla je objava vesti iz tenisa i išla je slika teniski rezultat naša dva tenisera, a iznad je bila slika košarkaške lopte i obruča. Ako sam ja to dobro vidio. A, vi ćete mi, ne morate sada odgovoriti, vi ćete to proveriti pa ćete onda reći da li je to bio propust. Ja nisam verovao, ne znam da li je to bio rezultat neke košarkaške utakmice ili ne znam što. Možda je banalno, ali mislim da je sigurno vredno. Mislim da informacija mora biti onakva kakva ide i slika. Hvala. MILAS: Hvala lijepa. Zahvaljujem. Izvolite, gospođo Novak. NOVAK-SRZIĆ: Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Evo, gospodine Grubiša stavili ste niz primjedaba pa bih ja onda redom. U ime novinara informativnog programa, ne samo u svoje osobno ime jer naš posao je kolektivni redakcijski posao. Oko izlaznih anketa samo želim reći ovo da smo mi bili u pregovorima s komercijalnim televizijama da idemo u izlazne ankete. Nama je Državno izborno povjerenstvo nekoliko dana prije izbora izrijekom reklo da ne dopušta ankete izlazne. Mi smo to prihvatili jer smo javni servis jer moramo poštivati pravne regule ove zemlje. Naravno da nam nije bilo svejedno. Sredstva smo imali osigurana u našem budžetu kao što je i rekao ravnatelj Stipić mi da smo imali vremena kada je Državno izborno povjerenstvo na lobiranja što je isto legitimno svugdje u svijetu komercijalnih televizija pristalo i na te pritiske pristalo da krenu izlazne ankete mi nismo mogli ići u javnu nabavu. Mi naprosto to nismo imali vremena za to jer smo bili legalisti. Mi smo poštivali pozitivne zakone ove zemlje. Mi smo sami govorili na javnim tribinama, na okruglim stolovima, i u našim emisijama da su ti zakoni loši. Ali, mi smo te zakone poštivali. I na kraju smo kolege kojima je bio cilj da budu prvi citirali, rekli smo koji uzorci, rekli smo tko je objavio, dakle, mi smo ljude informirali s relevantnom informacijom i nikome nismo naštetili. Mi smo se držali zakona ove zemlje. Ja mislim da će se sljedeći izbori održati po novim zakonima. I naravno da smo svi u Informativnom programu bili nesretni da mi to nismo imali. Oko prognoze. Zapovjedna odgovornost je uvedena i u ovo naše društvo. Međutim, po zapovjednoj odgovornosti u ovom slučaju prognoze što je meni užasno bilo žao nema nitko od novinara ili urednika da bi bio odgovoran. To je čovjek koji je naprosto krivu kazetu stavio i pripada odjelu Tehnike, ne pripada programu. Greška je i slažem se s time i podržavam sve koji ste rekli da pošaljemo pismo isprike. Ja ovih dana nisam stigla jer sam bila po bolnicama, imala sam svojih osobnih, ja sam se gospodinu Čačiću s kojim odlično surađujemo godinama koji je drag gost u mojim emisijama osobno ispričala. Međutim, apsolutno je veliki propust da to nismo napravili i javno i ja ću to kroz ovo pismo i još u komunikaciji s Hidrometeorološkim zavodom se probati ispričati još jedanput. Doista se dogodila greška. Što se tiče kablova i press konferencije, gospodine Grubiša, prije dvije godine belgijska televizija je ostala bez svoje udarne informativne emisije jer su naprosto kompjuteri pali, cijeli kompjuterski sustav. Nitko nije odgovarao. Javnost je bila naravno zgrožena, ali to je isto pitanje neke tehnologije i onoga što nekada ne možete kontrolirati. Nije bila, evo da odgovorim gospođi Škrabalo, nikakva greška organizatora. Kola su bila tamo. Mi smo imali dvije ekipe. Jedna je bila s kolima ispred zgrade. Druga je bila unutar sobe s ENG-ekipom, naprosto su se krivi kablovi uključili. Dogodilo se. Mi smo imali noćnu moru, programsku naravno. Bilo nam je užasno teško. Cijela se televizija sastala. Utvrdili smo tu grešku i to je dio života. Događaju se nesreće. Ono što je, ako nas može iskupiti, to da smo mi doista sa odmakom od 20 minuta cijelu press konferenciju objavili. Što se tiče ovog pisma HHO-a ja neću ništa dodati, ja samo mogu reći da nikakvih pritisaka nije bilo i novoizabrani predsjednik je nastupio kako je bilo dogovoreno. Informativnom programu je bilo najvažnije da u svom programu ima novoizabranog predsjednika. O dojmu gospođe Škrabalo kako je taj razgovor rađen, možda bi ga on drugačije radila da je ona novinarka i da je ona urednica Dnevnika, ali to je njezin dojam i dopuštam da gospođa Škrabalo ima svoj dojam kao što vi, recimo, gospodine Grubiša imate dojam da neke novine predstavljaju i neki novinari predstavljaju cjelokupnu hrvatsku javnost. To je ipak samo dojam. Oni ne predstavljaju cijelu hrvatsku javnost. Ja se, recimo mogu pozvati na napis Novoga lista koji ja najviše pohvalio HTV u izvornoj noći, to je napisao, recimo, Novi list. Dakle, nekolicina novinara imaju svoje kriterije, imaju svoje dojmove, imaju svoje simpatije i to je isto legitimno i pošteno. Ja vam mogu isto donijeti materijale iz novina i reći podatke koji se krivo prenose pa se iz dana u dan krivo prenose pa onda to na kraju postane istina. Dakle, o tome se može razgovarati ali to su isto tako stvari koje se mogu staviti pod znak pitanja i o tome se uvijek treba razgovarati od slučaja do slučaja. I samo sam htjela još na kraju reći gospodinu Crnogorcu da ova greška je

24

greška kolega iz Sportske redakcije. Ovaj sportski blok ne spada u informativni program. Naravno da sam ja odgovorna za vođenje Informativnog programa ali kada se kritizira Informativni program ja vas molim da imate u vidu da su to mnogo ljudi koji tamo rade je redakcijski posao. I samo na kraju glede gostovanja predsjednika najjače oporbene stranke u Dnevniku. U tom formatu je predviđeno već godinama da pojedini relevantni politički ili bilo koji sudionici javnog života ili s neposrednim dnevnim povodom mogu doći u Dnevnik i zna se da to traje 3 ili 4 minute najviše. To je format. Najprije da kažem ovako, Zorana Milanovića je dva dana prije Dnevnika molio Mislav Togonal da gostuje u emisiji Otvoreno u posebnom tretmanu jedan na jedan, ne u raspravi s više sudionika. Zoran Milanović je po procjeni redakcijskog kolegija bio osoba tjedna. Nakon pobjede predsjednika Josipovića (ŽAMOR) …samo malo da… MILAS: Samo malo, pustite gospođu da završi. NOVAK-SRZIĆ: …po svim novinarskim procjenama, a to i ostali mediji pokazuju Zoran Milanović je bio relevantan gost u cijelom tom tjednu nakon pobjede Ive Josipovića budući je Zoran Milanović i SDP su podržavali svoga kandidata. To je promijenilo, vidimo ovih dana i mijenja i političku sliku hrvatsku. Sinoć sam upravo i radila jednu emisiju i u ostalom to i svi ostali komentatori u Hrvatskoj govore. Moj prijedlog je bio Aleksandru Stankoviću da ga pozove u goste u emisiju „Nedjeljom u dva“ kao doista najrelevantnijeg gosta. Ja sam Aleksandra Stankovića prijavila Etičkom povjerenstvu ne zbog sebe nego zbog urednika koji će doći poslije mene jer je rekao da ne želi uopće razgovarati. On ima svoga gosta i to je njegova emisija, isključivo njegova emisija i on ne želi… ja sam rekla, stavi još dva imena na papir pa ćemo onda na kolegiju raspraviti. Dakle, ja mislim inače da ovo Vijeće nakon mene će raspravljati o ovim stvarima i da neke stvari nakon mene ja ću možda svojim likom i djelom pomoći da se poslije mene neke stvari dovedu u redu. Prema tome Zoran Milanović kad je došao u Dnevnik, dapače, ja sam ga dočekala i rekla da ga zovu, i uopće nikome nije ni palo na pamet da on ne bi bio gost Dnevnika kad ga već nije htjelo „Nedjeljom u dva“. Međutim, trajao je 9 minuta i 2 sekunde. To nije nitko gostovao. To je Dnevnik plus. Nitko nije imao taj format u Dnevniku i naprosto je to bio urednički promašaj. HDZ što se javio to je njihov problem, kako bih rekla, stranački. Oni imaju pravo protestirati, ali to je bio prije svega ne politički problem nego naš programski problem koji smo mi raspravili i ja sam zbog tog uredničkog promašaja također Zorana Šprajca, mog dragog kolegu pa čak i prijatelja stavila na Etičko povjerenstvo da se u buduće zna da recimo netko ne može produžiti Dnevnik, uđe u studio i bude Dnevnik 8 i 20. Može se i to dogoditi. Dakle, neka pravila se moraju poštivati. Samo se o tome radi. Htjeli smo raditi profesionalno. Ne kažem da je bilo tko imao neke loše namjere u bilo čemu. Naravno da se takve stvari isto u dnevnom programu događaju ali neki red se mora znati. Dakle, nikakvih političkih pritisaka i mogu reći još nešto oko ovih svih političkih programa i događaja koji su se događali i, gospodine Grubiša, što ste rekli da su se neki kandidati više promovirali od drugih ja vam mogu još jedanput dostaviti podatke koji su precizno pratili minutaže dnevnika i svih ostalih emisija i te brojke ne stoje s onim brojkama kako su ih neki mediji pokušali plasirati. To nisam samo ja radila nego je to redakcijski kolegij pratio pomno kako se što radi. Tako da, evo, ja bih još jednom htjela reći da zahvaljujem na vašoj pažnji i da ste mi dopustili da mogu odgovoriti detaljno na ove vaše upite. Hvala lijepa. MILAS: Hvala lijepa, gospođo Novak. Gospodin Burić. BURIĆ: Evo, na upit gospodina Crnogorca što se tiče novogodišnjeg programa odnosno njegovog prijedloga ako sam dobro shvatio da, apsolutno se s vama slažem. Mislim da je u svakom smislu u profesionalnom i bilo kojem drugom jako dobro sve planirati što je moguće prije i smatram da u, recimo, roku negdje do kraja, hajmo reći, do kraja veljače, početka ožujka da možemo složiti jedan potpuni prijedlog koji bi uključivao zapravo cijeli scenarij novogodišnjeg programa. Sad ne znam koliko je u skladu sa Zakonom pokazivanje scenarija Vijeću, ali vjerojatno se mogu neki elementi navesti, nekakve osnovne značajke te novogodišnje emisije. Inače, ta emisija je problem za sebe već duže vrijeme i s pravom je gospodin Crnogorac povukao paralelu između novogodišnjih programa nekada i danas. Iz tog razloga pretpostavljam da je i ovo uredništvo i ona prije koja su bila su zapravo i radila tu emisiju iz nekakvog tog osjećaja praprošlosti, kao navikli smo gledatelje na to. Naravno, tu se uvijek postavlja i pitanje isplativosti i financijske i zapravo to je samo jedna večer u koju se puno toga uloži, puno truda. Međutim, eto gledatelji su na to navikli. Ove godine su reakcije podijeljene kao i prošle uostalom, kao i svake godine uvijek su reakcije podijeljene. Ima

25

kritika, ima pohvala. Ja osobno mislim da je novogodišnji program ove godine bio na razini znatno višoj od ostalih televizija u Hrvatskoj. Što se gledanosti tiče djelom smo zadovoljni, dijelom nismo. Prvi dio večeri, dakle naša emisija je počela ne u 10 nego u 8 i 15 nakon Dnevnika. Ovaj prvi dio večeri je Hrvatska televizija bila gledanija, Prvi program. Međutim, negdje od 15 do 10 kad su se na nekim televizijama uključili programi sa Halidom Bešlićem, Lepom Brenom i tako dalje, gledanost nam je naglo pala. Međutim, mislim da odgovor na to baš i nemamo. Ja osobno mislim, naravno Vijeće će to procijeniti, to je u ingerenciji Vijeća. Ali moje je osobno mišljenje da je novogodišnji program bio primjeren javnoj televiziji, vizualno po meni dosta raskošan. Sadržajno možemo uvijek, uvijek postoje primjedbe. Međutim, smatram da smo se jasno distancirali od komercijalnih televizija. Što se tiče upita za sport poslije Dnevnika. Ja nisam gledao pa ne znam o čemu se radi. Provjerit ću da li se to dogodilo. A pretpostavljam, moguće da jest, pretpostavljam isto tako da to nema veze s programom jer sumnjam da je urednik ili urednica ne znam tko je bio dao naputak u režiji da se pod prilogom o tenisu stavi košarkaška lopta. Vjerojatno je opet riječ o nekakvom tehničkom propustu. Ali ćemo provjeriti pa ćemo vam to dostaviti. MILAS: Hvala lijepa, gospodine Buriću. Gospodine Mesariću, izvolite. MESARIĆ: Ispričavam se. Imam samo tri kratke rečenice. Mislim, ja sam htio postaviti neki prijedlog, ali mislim da artikuliram problem oko gostovanja oko gospodina Milanovića koji smo ovdje imali za nove kolege u proteklim godinama. Ovdje su se protesti izmjenjivali. Uglavnom bilo je najviše SDP-ovih protesta jer smo imali problem tko je predsjednik stranke, tko je premijer Vlade i tako dalje pa da puno ne duljim. To je bio propust uređivački, apsolutno ali se slažem s prijedlogom kolege Grubiše da Televizija mora biti iznad partikularizma i stranačkog interesa i mislim da je to neki recept koji će nam olakšati život i pomoći da ako neki urednik se osili kao što su se često urednici Dnevnika osilili pa smo imali problema da to artikuliramo. No, još jedna primjedba, žao mi je opet ja to brojim malo po malo sam dosadan sam sebi ali žao mi je da je na Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske ta vijest bila šest. Mislim da se može reći na početku Dnevnika tog i tog dana je, kao onaj mali tv-kalendar, a ne da bude poslije, ubio babu u Zaboku ili ne znam, ovako malo karikiram, ali molim da se pazi jer to isto smatram propustom urednika Dnevnika koji je vodio. I sada nešto malo iz drugog vica. Mislim da je ono nešto što sam malo prošli put govorio, ova zadnja emisija o filmu da ima neku, govorim o formi, naravno bilo je zanimljivih stavova, oprečnih, diskutabilnih, preporučio bih to ovim djevojkama iz teatra da malo to, to je neki trag na kojem sam, kolega Buriću, govorio kako bi ta emisija trebala izgledati. Da je dinamična, da ima i sugovornike i mozaični program. I na kraju, apsolutno podržavam i dalje prijenos utakmica Medveščaka jer je to u ovom nekulturnom i neciviliziranom sportskom ozračju koje nas je zahvatilo, jedna ovakva prezentacija športskog navijanja civiliziranog ponašanja, prisustvo roditelja s djecom i nešto ono kad gledamo recimo engleske stadione pa vidimo stare gospođe blizu terena, nitko nikome ne razbija glavu. Mislim da je taj propagandni učinak kao nekakvoj kulturnoj civilizacijskoj razini i ponašanju da nadilazi samo razinu običnog sportskog prijenosa. MILAS: Hvala lijepa, gospodine Mesariću. Izvolite, gospodine Ilija. RKMAN: Hvala. Imam nekoliko pitanja. Temeljem kojih kriterija se proglašava ili provodi izbor tko je osoba tjedna? (ŽAMOR) Naime, ako je već rečeno da je Milanović osoba tjedna u Hrvatskoj on je mogao birati ili Dnevnik ili Otvoreno jedan na jedan. Zašto Ivica Kostelić nije osoba tjedna iako je na Wengenu pobijedio nakon mjesec dana poslije operacije. To je moje pitanje. (ŽAMOR) Dakle, kriteriji. Drugo, pogrešni kablovi. Ja tražim pojašnjenje tko je odgovoran zašto je napravio neprofesionalni potez. Pogrešan kabl može pokrenuti i međunarodni atomski sukob. Reakcija HRT-a vezano za priopćenje HDZ-a, mislim da je nedostojan ovoj kući. Kratak. Nejasan. Bez loga. Bez potpisa. Tko ga je napisao? Prema mom izračunu 25 minuta je Dnevnika plus šport i nakon toga je vrijeme. 12% je osoba toga tjedna je pričao, a ovdje kaže ovako da ne može se predvidjeti što će i na koji način će sugovornik kazati. Ja opet kažem, Dnevnik je partitura koja ima svoj stavak, ima svoju satnicu i urednik, odnosno voditelj mora dirigirati odnosno ravnati taj Dnevnik. Ovaj Dnevnik je bio neprofesionalan obzirom da je pustio gostu da priča 10 minuta ili 8 minuta ovisno o tome u kojem dokumentu, gledao sam ga, mislim da praktično idemo sad, svatko od nas može tražiti da budemo proglašeni osobom tjedna i onda razgovarati o vrlo, vrlo aktualnim problemima. Prema tome, ovih 8 ili 10 redaka mislim, ponavljam još jedan put, i nije na razini ove kuće. Na kraju krajeva nije ga nitko ni potpisao, to očitovanje. I sljedeće, mislim, ovo što je

26

gospođa Hloverka rekla za Stankovića da on ima svoju emisiju i svoga gosta. I prije smo čuli takve izjave i ponašanje razmaženih nekih zvijezda, to su osobe koje je zvijezdama stvorila ova kuća. Njihova mogućnost, njihova tehnika, vrijeme i pristojba koje plaćaju građani. Bez televizije ne mogu biti zvijezde. Prema tome neka se spuste na zemlju i neka prihvate pravila koja bi vladala u HRT-u, odnosno HTV-u koji bi vrijedili za sve urednike, a ne zvijezde će, ja ću dovesti ovoga, ja ću dovesti onoga. Dakle, ova kuća je stvorila zvijezde. Bez Televizije oni nisu zvijezde. I zbog toga je dopuštenje takvog ponašanja zvijezda je zapravo po meni zapovjedna odgovornost šefice Informativnog programa, koja ga spusti na zemlju pa mu održi lekciju jer ovo više nije u redu. Prema tome, tražim objašnjenje. MILAS: Hvala lijepa. Gopsođo Modrić. MODRIĆ: Ja bih izdvojila samo dva-tri fragmente prije nego zapravo pređem opet kratko na svoju glavnu temu. Što se tiče kolege Stankovića i Klauškog, znate mi sada moramo analizirati taj period pa hajde da kažemo nešto i o tome. Gospođa glavna urednica je prijavila nekoliko svojih novinara Etičkom povjerenstvu. Ja rado čitam kolegu Klauškog kao i mnoge druge komentatore premda mislim da taj dan u „Nedjeljom u dva“ je bilo puno zanimljivijih gostiju nego što je bio kolega Klauški. Međutim, prijavljivati kolegu Klauškoga zbog toga Etičkom povjerenstvu ja mislim krajnje karikaturalno i apsurdno… (ŽAMOR) Stankovića! Stankovića! Pa jasno je da je to lapsus. Dakle, urednika te emisije. To je jedna stvar. Mislim, on je puno puta vjerojatno kao urednik koji ima svoju uredničku slobodu napravio dobre izbore, ponekad je napravio loše izbore, ali da je zbog toga morao odgovarati Etičkom povjerenstvu, ja to doista ne razumijem, zašto bi to neki urednik činio. Što se tiče kolege Šprajca i Milanovića, sami ste rekli da je, ja se baš ne slažem da je osoba tjedna ali bio je taj Milanović osoba tjedna da ga se dovede u program televizije. Međutim, ja uvijek imam problema s tim, znate tumačenjima, Vi kažete 9 minuta i ne znam koliko, Šprajc kaže nije 9 nego 7, pa jesmo li mi tako bedasti da ne možemo brate mili snimiti pa da vidimo koliko je to bilo. Format imate gosta u Dnevniku. Milanović ja se ne sjećam kad je prije bio. Sad je bio i po Vašem sudu nego što ja mislim da je bio važan. Prema tome ne znam zašto i ta prijava ide Etičkom povjerenstvu. No, nešto drugo što sam htjela zapravo reći, da ne ponavljam sve ovo jer nam je tu uveo predsjednik disciplinu, da ne ponavljam sve ovo drugo što su kolege rekli i s čime se u velikoj mjeri slažem. Ja bih htjela još nešto reći što je za mene krajnje neugodno, što se uopće moramo baviti time. Međutim, iako se to ne tiče, mislim ne proizlazi direktno iz programa o kojemu mi sada ovdje govorimo, to ipak baca jednu groznu, jednu crnu sjenu i na program i na ovu kuću, a za to je nažalost odgovorna glavna urednica, a to su njeni istupi u javnosti. Gledajte, mi moramo o tome nešto reći. Nakon izjave njezine pred ne znam koliko novinara, da je ona kraljica, gledajte… (NERAZUMLJIVA UPADICA) MILAS: Samo malo. Samo sekundu! Gospođo Modrić, s dužnim poštovanjem, ali ne moramo ovo nije rasprava o programu. Mislim da ste izišli malo iz teme. MODRIĆ: Ali, ja ću… neću ja izići iz teme… MILAS: Poslušajte me! Jeste! Već jeste! MODRIĆ: OK. Stalni intervjui, stalne prozivke… MILAS: Već ste izišli iz teme. Govorimo o programu između dvije sjednice… MODRIĆ: OK. Ali i to baca veliku sjenu na program. Nemojmo se praviti da to nije istina. MILAS: Ne pravimo se… MODRIĆ: Prekidam. MILAS: Hvala lijepa. Gospođo Škrabalo. ŠKRABALO: Deset sekundi vezano uz Sportski program. Jedna primjedba vezana uz prijenos skijanja, seksistička izjava koja je bila u tom jednom prijenosu. Mogu vam poslati na mail, to nam je relevantno zato što moramo to pratiti sada i za Sabor gdje se govori o jednoj skijašici u kojoj se kaže da kako je ona rekla da voli kuhati i spremati, onda komentatori kažu: o pa ona je sjajna za udaju, nju je super oženiti, još usput i skija. Druga stvar, znači nije, mi znamo da mi općenito imamo sa sportskim programom da se tu treba jako paziti da u sve što se radi u nekim drugim redakcijama bi trebalo pojačati što se tiče te edukacije rodne osjetljivosti i korištenja jezika u tom programu da ne govorim o hostesama i ostalim dekoracijama u nekim sportskim emisijama poput Volim nogomet. I druga stvar, koju bih htjela ukazati što mislim da je važno, da kad već govorimo o koliko čujem načinu na koji su prenošeni izlazne ankete. Ja smatram da one nisu korektno prenošene u skladu s Etičkim kodeksom HRT-a. Zakon o medijima je možda jedna stvar, ali Etički kodeks i članak koji propisuje točno kako se prenose ankete drugih medija i drugih naručitelja. Ni u 1. ni u 2.

27

krugu nije poštovan taj postupak. I ja osobno ću poslati još jednom dopis Ravnateljstvu s molbom da se to provjeri. I druga stvar, nemojmo se zavaravati da mi imamo od kolovoza ove godine, koliko sam čula postoji zapisnik sa sastanka Ravnateljstva iz kraja kolovoza, od kolovoza do prosinca je bilo razdoblje u kojemu je IP zajedno s tadašnjim Ravnateljstvom trebao organizirati nabavu anketa. Ako je bilo nedoumica oko DIP-a to se njih moglo pitati. Nemojmo zaboraviti da postoji nešto što se zove presedan, a to je praksa praćenja izbora 2005. Znači, nije palo s neba ni anketa ni predsjednički izbor ni DIP ni nabava. Znači, ja mislim da je tu došlo do tromjesečnog propusta u pripremi toga koja pada na dušu ljudima koji su prije bili u ovom Ravnateljstvu ali isto tako Informativnom programu. Hvala. MILAS: Hvala lijepa, gospođo Škrabalo. Gospođa Šovagović. ŠOVAGOVIĆ: Ja ne bih reagirala, prvo, da nije gospođa Modrić stvarno zašla u neke privatne… MILAS: I zaustavljena je. Prema tome… (ŽAMOR) Izvolite, gospođo Šovagović. ŠOVAGOVIĆ: Da. Moram. Jer ja ovdje moram reći da je ovako raditi i biti glavni urednik IP HTV-a da je to potpuno nemoguća misija. Jer to što se sve sručilo na gospođu Novak Srzić, pitam se tko bi to uopće na njezinom mjestu mogao izdržati. Ja ću pojasniti sada ovo jednom slikom. Naime, govorilo se ovdje najviše od izlaznim anketama ovih proteklih predsjedničkih izbora i govorilo se o pogrešnim kablovima zbog čega nije na vrijeme prenesena press konferencija HDZ-a. Ja vas podsjećam prije 7 mjeseci kada je gospodin Ivo Sanader koji je tada bio premijer tada je osuto i drvlje i kamenje na gospođu Novak-Srzić koja nije direktno se uključila u tu skupštinu HDZ-a i koja nije direktno… (ŽAMOR) Ne. To nije bila Vlada to je bila sjednica HDZ-a na kojoj se očekivalo da će gospodin Sanader koji je netom prije podnio ostavku objasniti razloge zbog kojih je tu ostavku podnio. Ali to nije bila sjednica Vlade ni zasjedanje Vlade nego je to bio sabor HDZ-a. Mi smo ovdje svi napali gospođu Novak-Srzić zašto to nije išlo direktno, a sada ju napadamo isto tako zašto to nije išlo direktno. Da bi gospodin Nenad Stazić na Saboru zahtijevao zapravo na neki način i objašnjenje i također zašpotao Informativni program Hrvatske televizije jer da je nedopustivo da se stranački interes stavlja iznad interesa javne televizije i da se prenose sjednice HDZ-a. dakle, to je apostrofirano i u fonogramu koji smo mi dobili od Hrvatskoga sabora. Svi se petljaju u rad Informativnog programa na način kako im to momentalno odgovara i kojoj, naravno, opciji i stranci i ideologiji i svjetonazoru pripadaju. Dakle, raditi objektivno taj posao, to je potpuno nemoguće. Ja moram reći za sebe kada sam gledala tu i čekala sam naravno izjavu premijerke, odnosno predsjednice HDZ-a, ja sam bila uvjerena da Hrvatska televizija namjerno ne ide u taj direktan prijenos. Ja sam bila gotovo sto posto sigurna da je to tako upravo zbog toga što se cijela situacija bila zamjerila kada je Sanader odlazio onako kako se zamjerilo. Dakle, objašnjenje da su to pogrešni kablovi za mene to uopće nije bilo objašnjenje u koje sam ja povjerovala jer, naravno da nisam mogla povjerovati da je tehnika HTV-a do te mjere neprofesionalna da uključi krivo kabel. Ja sada pitam zašto mi na odgovornost pozivamo zbog toga urednicu Informativnog programa ako je to tehničko pitanje i tko će za taj propust odgovarati i tko će napraviti propise kako se pojedine stvari mogu i da li se uopće mogu prenositi ili ne u kojem omjeru, na koji način, direktno, indirektno. Evo, toliko. Još samo zaboravila. Što se tiče izlaznih anketa. Gospođa Škrabalo je na prošloj sjednici, gospodin Majić je ovdje sjedio pitala u svezi tih izlaznih anketa. Gospodin Majić je nama objasnio cijelu situaciju. Ovdje nitko nije imao problema oko toga. (ŽAMOR) MILAS: Pustite, molim Vas, nemojte polemizirati. Neka završi gospođa. ŠOVAGOVIĆ: Razgovarali smo o tome. Pitali smo što se događa i jesu li izlazne ankete naručene, nisu naručene? Gospodin Majić je nama rekao sve ovo što nam je rekla gospođa Hloverka sad. Dakle, Državno izborno povjerenstvo ne dozvoljava do 24 sata taj dan izbora da se uopće ankete… O čemu se radi? Ovdje je znači Televizija kao što je rekao gospodin Stipić radila po zakonu. A to je taj zakon ovakav ili onakav, a ljudi moji mi evo sada sve, mi sami sebi prilagođavamo ovu situaciju oko izbora novog tajnika. Pa onda možete si misliti što je na višim nivoima. MILAS: Hvala lijepa, gospođo Šovagović. Gospodine Crnogorac. CRNOGORAC: Nisam ja pitao, da me Anja ne gleda ovako direktno, nisam ja pitao ovo zadnje… (ŽAMOR) Ali ja hoću da kažem samo, ja sam se uključio prije vaših rasprava. Prvo kada sam govorio, govorio sam normalno o nekim stvarima koje sam primetio što se tiče Televizije. No, međutim, što se tiče samog mog prisustva ovde i vašeg prisustva dakako ja smatram da mislim da prije svega siguran sam da ću zaštititi i vaš integritet kad je god

28

ugrožen isto tako kao što razmišljam da ćete i vi zaštititi mene kao kolege članovi ovoga vijeća. I u tom pravcu bih rekao da sam se ja barem u dva puta osjetio izmanipulisan kao članom ovoga vijeća. Prvi put, evo, to ću u stvari zato što je to možda hajmo reći starija nekakva po stari obavijest bila, a to je da ćemo mi u 1. mesecu gledati emisiju Latinica „uživo“. Jučer je bio ponedjeljak, Latinica nije bila, nismo dobili nikakvo uvodno ni bilo kakvo drugo objašnjenje zašto se to nije desilo. Ima još koliko, jedan – dva ponedjeljka. Možda će biti do kraja ovoga meseca. No, međutim, mislim da je tu trebala ići nekakva uvodna informacija u vezi toga. I u tom slučaju se osećam izmanipulisan kada smo prije Nove godine dobili upravo ovu informaciju. Ja je se sećam ako vi ne. To je prva stvar, a druga stvar zašto se osećam i dalje se osećam da me netko želi pogrešno naučiti što se tiče izbornih anketa. Prva stvar da nije na ta pitanja odgovarao samo gospodin Majić nego smo isto pitanje postavili i gospodinu koji je ovdje bio, a pomoći ćete mi i vi… (UPADICE: Gospodin Lučić!) …gospodin Lučić koji je rekao da je i do sada isto tako bila praksa. Normalno, spominjao je i neke europske norme što se toga tiče koje upravo štite novinare, ja mislim, i javnost u tom pogledu da sazna informaciju o tome. To je prva stvar, a druga stvar je, mislim da je DIP tu informaciju Windows Media Player.lnk oko izlaznih anketa prije samih izbora negdje na dan ili dva prije samih izbora rekao da se smiju objavljivati. Je li tako? (UPADICA: Jest!) Od toga dana do 2. kruga izbora, mislim da je do onda proteklo sigurno 16 dana. Zašto se nije naručila izlazna anketa za 2. krug predsjedničkih izbora. Mogla se po zakonu. Po Zakonu o javnoj nabavi po skraćenom postupku. Ja nisam pravnik, ali evo imamo sada pravnika ovdje pa možemo da čujemo da li se mogla naručiti izlazna anketa za 2. krug predsjedničkih izbora, a pretpostavljam da se mogla. Evo. To su dve stvari gdje se ja osjećam, ali ne želim da se i ostale moje kolege članovi osjećaju tu izmanipulisanima. To su dvije informacije koje nismo dobili, a imali smo prilike čuti o tome. MILAS: Hvala lijepa. Gospodin Grgić. GRGIĆ: Evo, ja ću biti kratak. Stvarno mi je žao što naše sjednice ovoliko traju. U tom smislu probat ću biti unutar dvije-tri minute. MILAS: Već gubiš vrijeme. Izvoli. GRGIĆ: Čujte, nije fer sada meni prigovarati na vrijeme koji sam tek počeo, drugi su tu govorili. Da. Nema veze. (ŽAMOR) Uistinu mislim sve što su kolegice i kolege govorile vezano uz izbore ću preskočiti preći ću samo na onaj famozni Dnevnik koji mene zasmetao u jednom drugom dijelu, neću ulaziti u minutažu gospodina Milanovića. Ima tu jedan drugi dio, to je odnos prema aktualnoj premijerki gospođi Jadranki Kosor. Jer, primjećujem da se, a što je posebno meni neprihvatljivo da se na javnoj televiziji, na Hrvatskoj javnoj televiziji događa to da mi svoju premijerku često puta seksistički ponižavamo, vrijeđamo i mislim da to nije dopustivo. Jer to apsolutno niti jednom uredniku niti novinaru ne smije biti oprošteno, ne zato što je to premijerka, zato što ona pripada HDZ-u ili SDP-u ili bilo kome, znači stvar je principijelna. Ona predstavlja Republiku Hrvatsku. Mi ne možemo dopustiti situaciju da nju predstavljamo kao onu koja je zavedena ili ona koja zavodi. Znači taj stav je vrlo ružan… (UPADICA: U kontekstu vatre!) …da, u kontekstu vatre, kamina i ne znam čega. Mislim, taj stil rada… (ŽAMOR) …ja govorim da je nacionalni dnevnik naše nacionalne televizije prenio jedan vrlo ružan, takvu praksu treba prekinuti. Zato što mislim da to nije stil i mislim, to je sve što hoću reći, mislim da to drugi do sada nisu spomenuli. Ovo drugo manje-više drugo što ste spominjali slažem se. Nadam se da nisam prekoračio obećane dvije minuta. MILAS: Hvala. Ja hoću reći, ispravite me ako griješim, mislim da se to dogodilo i na Hrvatskome radiju… (UPADICA: Je. Je.) …između ostalog, tako da, toliko u vijestima Hrvatskoga radija isto je u kontekstu vatre spominjana premijerka, a ono drugo što je… (ŽAMOR) …dobro. Vidim, rasprava je pri kraju. Ja samo molim sve ovo što je rečeno i od strane vijećnika i vijećnica, a i od uredništva Informativnog i gospodina Burića kao direktora programa, propusta ima i tehničkih i koncepcijskih, naravno da ima… MESARIĆ: Oprosti, molim te, ali moram prekinuti pa ne mogu ovaj par zvuk ljudi, ovakva mi je glava, vi ste ovdje novinari da slušate da nam pomognete. Stalno brbljate, ja slušam stalno jedan ton koji me izbezumljuje…. MILAS: Hvala gospodine Mesariću na sugestiji. Molim vas, gospodo novinari! Dakle, javnost je ona koju mi predstavljamo. Gospodin Grubiša je spomenuo javnost kroz medije. Mediji su i pristrani i objektivni i ovakvi i onakvi, dakle, mislim da cilj ove rasprave ako bude, ako polučimo to da te tehničke pogotovo, a i koncepcijske ne miješajući se u uredničke slobode greške, teškoće budu otklonjene na dobrobit onih koji su krajnji korisnici koji plaćaju

29

televiziju, onda smo postigli cilj i onda ovo što smo i prekoračili vrijeme i što smo govorili duže nego što bismo trebali, mislim da će biti korisno i da se isplatilo. I u tom smislu ja poručujem i gospodi iz uredništva i Ravnateljstva da vode o tome računa i da to shvate kao jednu dobronamjernu i kritiku, a i sugestiju, naravno u svezi poboljšanja programa. Gospođo Šovagović, Vi želite još nešto reći? ŠOVAGOVIĆ: Da. Ja sam htjela se pridružiti pitanju gospodina Crnogorca. Zašto se za drugi krug nisu onda naručile izlazne ankete i nismo dobili odgovor. A, zanima me samo ta hijerarhija. Dakle, na nivou kuće se to kupuje ili ne kupuje. Jer, ako je odlučeno ne kupiti izlazne ankete onda se blokirala urednica Informativnog programa tako strašno nevjerojatno jer nema tog čovjeka na svijetu koji može napraviti emisiju od 4 sata koja ide od 8 do 12 bez izlaznih anketa, a da ne upotrijebi to jer svi gosti koji su tamo sjedili su čuli negdje da su te izlazne ankete. Pa koji to čudotvorac mora biti na njezinom mjestu da napravi takvu emisiju ako je vodstvo kuće odlučilo da joj ne daje izlazne ankete. MILAS: Dobro. Shvatili smo pitanje. Gospodin v.d. ravnatelja Televizije. Govorimo o 2. izbornom krugu. STIPIĆ: V. d. ravnatelj HTV-a sam od 8. prosinca. Znači, u prvom trenutku kada smo dobili informaciju odnosno zahtjev IP-a za nabavkom izlaznih anketa, znači ponavljam, neovisno o Zakonu o predsjedničkim izborima išli smo vidjeti da li možemo to u zakonskom roku, znači temeljem Zakona o javnoj nabavi nabaviti. I dobili smo pismeni odgovor iz Komercijale, znači odjela Općih i zajednički poslovi koji to tehnički provodi da je to nemoguće bilo provesti niti za drugi krug. Nažalost nemam ovdje, ali do kraja sjednice ću vam donijeti i pismeno mišljenje od RJ Komercijalni poslovi iz kojeg ćete vidjeti zajedno s hodogramom kako to po danima, tjednima ide, znači, zašto se nije moglo na vrijeme raspisati javni natječaj sve temeljem Zakona o javnoj nabavi. Svi vijećnici će dobiti taj dokument. Opet ponavljam, neovisno o Zakonu o predsjedničkim izborima koji to proglašava predsjedničkom šutnjom učinili smo sve makar da saznamo da li možemo, znači, možda nije bilo pametno reći, evo, prekršit ćemo Zakon o predsjedničkim izborima, ali kad smo vidjeli da Zakon o javnoj nabavi to ne dopušta, nismo htjeli prekršiti Zakon o javnoj nabavi. ŠOVAGOVIĆ: Ja. Sad za sve je Sutlić kriv. Da. MILAS: Gospođo Šovagović, jeste li završili ili želite još nešto reći? ŠOVAGOVIĆ: Pardon! Da. To je odgovor. Međutim, vi ste mogli čitati zadnja, ne znam, dva – tri – četiri tjedna isključivo se to pripisivalo gospođi glavnoj urednici IP-a. Ona je bila kriva za to što nije bilo izlaznih anketa. Zašto nitko iz ove kuće, od Vas, gospodine Stipiću, zašto niste rekli istinu u novine pa bi se onda vjerojatno možda, možda i dobila objektivnija slika o tome. Možda biste dobili javnost na svoju stranu preko toga, preko objave te informacije. Jer, ja naravno da sam mislila pa šta radi ova Hloverka, pa zakaj ne da te izlazne ankete. To je bio stav. Pa zar još i to. MILAS: Hvala lijepa. Evo, samo kratko, gospodine Stipiću, dali ste odgovor. Dobit ćemo pismeno objašnjenje… STIPIĆ: Ja se ispričavam što nismo išli u javnost, odnosno zbog ogromnog posla koji imamo nismo to stigli napraviti. Ali istražit ćemo. Ponavljam procedura ide iz Informativnog programa. Znači, zahtjev dolazi od tamo… Ako želite, istražit ćemo pa ćemo vas informirati. Znači, procedura kako ide, zašto, kako, tko je kriv. Nema problema. Hvala. MILAS: Gospođo Škrabalo. ŠKRABALO: Ja samo želim pojasniti, ako sam ja dobro razumjela i mislim da bismo mi trebali dobiti jedno cjelovito očitovanje od strane Ravnateljstva o tom slučaju da se to u budućnosti ne bi dogodilo. Informacije koje sam ja dobila od ovdje nekih prisutnih članova Ravnateljstva i uredništva je da je u kolovozu već bio razgovor o tome da treba i što će se raditi s izlaznim anketama. Od kraja kolovoza do početka izborne kampanje je bilo debela 3 mjeseca. Inicijativa ide iz Informativnog programa. Izlazne ankete su upisane u program praćenja izbora i po svemu sudeći je zakazala nabava na relaciji Informativni program i tadašnje Ravnateljstvo. A isto tako smatram da je kvalitetnija trebala biti komunikacija oko tih problema u javnosti sada ali da ta informacija o problemu javne nabave jest bila prisutna u javnosti, ali ne možda dovoljno jasno da bi se to razumjelo. Ali Informativni program i prethodno Ravnateljstvo nisu bili dovoljno proaktivni ove jeseni. ŠOVAGOVIĆ: Ali od ove jeseni je, oprostite ja sam se javila, ali od ove jeseni, ne samo da završimo tu stvar jer meni je to jako važno, da se ne svaljuje nešto na nekoga tko za to nije kriv. Dakle, gospodina Sutlića više nema, ali gospodin Stipić je bio ovdje za vrijeme

30

gospodina Sutlića glavni tajnik, gospodin Novinić je savjetnik za ekonomska pitanja gospodinu Stipiću, gospodin Popovac je glavni producent, dakle, to su ljudi koji tu rade jako, jako na odgovornim funkcijama svih ovih zadnjih par mjeseci. Tako da te izlazne ankete to je sada nešto jako čudno. MILAS: Hvala lijepa. Ne može. Zaključujem ovu raspravu. Ovo ide… NOVAK-SRZIĆ: Htjela sam reći da nisu krivi… Samo sam htjela reći da doista jedino za stav HTV-a je kriv gospodin Hrvatin i Državno izborno povjerenstvo. I HTV bi mogao s gospodinom Hrvatinom doista mogao ući u pravu polemiku. I to je jedino. 20 dana prije izbora ja sam sjedila s kolegama iz komercijalnih televizija, imala sam odobrenje Ravnateljstva. Evo. MILAS: Hvala lijepa. Gotovo. Ja zaključujem ovu raspravu i o gospodinu Hrvatinu i o bilo kome drugome. Izviješće će podnijeti Ravnateljstvo o tome što se dogodilo i na koji način i onda ćemo o tome raspravljati. Samo malo, lijepo vas molim, slušajte me još jednu sekundu, lijepo vas molim. Rekli smo sve o ovoj točci što smo imali reći. Mislim da svatko mora shvatiti na onaj način kako misli da treba. GRUBIŠA: Oprostite, gospodine predsjedniče! MILAS: Izvolite, gospodine Grubiša. GRUBIŠA: Ja sam u svom izlaganju iznio jedan prijedlog upravo zato da mi ne bismo reagirali na to što mediji pišu i kao izazivaju te dojmove. Ja predlažem da ova kuća uvede servis press clippinga. MILAS: Ova kuća to već ima. (ŽAMOR) GRUBIŠA: Ali, oprostite! Ja to ne dobivam. MILAS: Od sada ćete to dobivati na mail… GRUBIŠA: Ali, ja želim to dobivati skenirano, redovito tjedno i želim da se u slučajevima očitih dezinformacija u medijima ova kuća promptno izjasni preko glasnogovornika i da demantira ako treba i na redovitim sjednicama kako god hoćete i da mi to dobivamo tako da onda znamo. MILAS: Suglasan sam. Možete se isključiti. Ja vas molim tog trenutka kad ne dobijete press clipping da javite tako da i mi imamo tu informaciju. Ja bih prešao na sljedeću točku.

31

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA Programsko vijeće HRT-a Broj: 75/10. Izvadak iz fonograma 75. sjednice Programskoga vijeća HRT-a (26. siječnja 2010.) točka ad. 6. (Prijedlog Programskog usmjerenja Hrvatskoga radija za 2010. godinu) MILAS: Idemo na točku Prijedlog programskog usmjerenja Hrvatskoga radija za 2010. Lijepo molim gospodina Duška Radića. RADIĆ: Ovo će biti kraće nego razgovor o financijama iako je to možda loše jer vi ste Programsko vijeće, a kako smo već jednom o tome razgovarali pa ispada da o programu najmanje govorimo, ali nije baš tako. (ŽAMOR) Ali činjenica je da se programom može upravlja na razne načine. MILAS: Ja mislim da to nije istina. Da smo o programu počeli govoriti… RADIĆ: Ne, šalim se malo. Mala šala. MILAS: Izvolite. RADIĆ: Dakle, knjiga je ove debljine ali je još malo nadopunjena dodatak je uz programsko usmjerenje svih programa, a ima ih 12, dodatak je i programska struktura ovih streamova. Dakle, stream1, stream2, i stream3 koji se emitiraju još uvijek eksperimentalno. To je vrlo važno reći jer smo i u pregovorima sa ZAMP-om, HUZIP-om i sa svim ostalima na neki način jer to sve funkcionira i s njima pregovaramo o pravima. Svaki dodatni takav proizvod nas nešto košta. Dakle, najmanje nas košta ljudskog rada jer to rade sve stalno zaposleni novinari, nismo nikakve dodatne uvodili. Glazbeni urednici koji rade glazbene programe, recikliramo materijal koji inače proizvedemo u sklopu naših programa tako da ćemo mi unatoč cijeloj ovoj recesiji o kojoj smo malo prije razgovarali funkcionirati, ali boji se, moja želja je da bude ali da neće biti prevelikog razvoja pogotovo što i nije predviđeno u sljedećoj godini da imamo većih investicija, a neke stvari i sudjelovanje na nekim platformama na Radiju manje, na Televiziji pretpostavljam više su ovisne i o ulaganjima u tehniku i u novu tehnologiju. Mi ne možemo zaustaviti naš razvoj u tom smislu jer jednostavno moramo ulagati, pratiti što ostali rade, moramo završiti do kraja sustav NETIA-e, digitalizaciju našeg arhiva, to je sve preduvjet da bismo mogli funkcionirati i iskoristiti na najbolji mogući, na najjeftiniji način sve resurse s kojima raspolaže Hrvatski radio. Mi smo umrežili sve naše centre ali obilaskom još bivšeg sastava Vijeća i predsjednika koji je osobno obišao sve centre od tada postoji i jedna analiza ja pretpostavljam da je ona i sastavni dio dokumentacije u kojoj se situaciji nalaze radijski i televizijski centri i to je isto zaključeno da treba dosta novaca uložiti u njihovo opremanje, standardizaciju, to sve govorim zbog toga jer je tu na početku napomenuto da nam manjka i određeni broj djelatnika. To se najočiglednije vidi u Radio Zadru gdje su stvarno u resursima negdje došli do dna. Jedan glazbeni urednik održava cijelu redakciju što je objektivno moguće ali imaju sve više problema s novinarima. A veliki su zahtjevi iz Zagreba konkretno kad IP postavlja zahtjeve onda je jedan čovjek najmanje manje taj dan ako nisu i dva, ovisi koliko ima događanja. Zadar je dosta propulzivan centar pa su i veliki zahtjevi a oni ipak imaju obvezu 24 sata proizvodnje za svoj program i morat ćemo to malo drukčije, ja pretpostavljam da je u toj novoj organizaciji ćemo i restrukturirati centre kako televizijske tako i radijske pa će i u skladu s normativima definirati broj izvršitelja koji nam je kronična boljka jer to stvarno ne znamo je li nam treba 100 snimatelja, 12, 5 u nekim stvarima to znamo vrlo precizno, ali onda kad pitate logistiku zašto je takva onda logistika koja je prateća kako u centrima tako i u Zagrebu kaže mi samo rezultat programskih zahtjeva, što ima logike u obrazloženju, ali to se može isto preispitati jer oni kažu vi imate visoke zahtjeve pa onda moramo imati više ljudi da vas pratimo. No, da se ja vratim programu. S glazbom, bila je primjedba, jedna od primjedbi koju smo s glazbenim programom intenzivno radimo na povećanju koherentnosti zvučne slike i sadržaja što dakako ovisi i o našim proizvodnim kapacitetima ali i drukčijoj organizaciji rada. Tim povodom sa i jučer imao jedan vrlo dobar sastanak sa redakcijom zabavne glazbe koja nam servisira najveći dio programa i

32

oni su pokazali veliki interes ali imamo još malo poteškoća baš u tehnologiji samoj kako da zaokružimo NETIA-u koja nam je u funkciji pa da smanjimo broj izvršitelja a da dobijemo mogućnost višestrukog ponavljanja nekih dobrih rješenja u smislu ako je već sastavio jedan program za par sati emitiranja, pet-šest-sedam ili osam onda je glupo to izgubiti u tom samo jednom emitiranju jer ga možemo iskoristiti negdje drugdje u kombinaciji da li regionalnog centra ali to sve do sada nije bilo moguće dok se nismo uvezali. Pretpostavljam da ćemo se još bolje uvezati ali opet je pretpostavka takvog boljeg uvezivanja i tehnička baza. Dakle, taj dio ćemo riješiti. Nadam se da ćemo vrlo uspješno riješiti i to pomanjkanje dramskih ton-majstora jer nam o tome ovisi dakako i ono što smo predvidjeli, proizvodnja dramskoga programa i broj repriza i premijera će ovisiti isključivo o kapacitetima tehnike. Jer moramo sinkronizirati rad dramaturga, redatelja, glumaca. Dakle, to je cijeli lanac kako bih rekao u proizvodnji koji sudjeluje i to ne možemo od danas do sutra, a projekcija se radi na osnovu cijele godine. I onda ako nam netko kaže, ne znam, da imamo 5 tisuća sati na raspolaganju, a onda u pola godine kaže da nije nego 2 i pol tisuće sati to će morati imati neke posljedice na program. Ali ćemo ga pokrivati kako imamo, sad govorim o 2010. godini imamo dosta resursa u smislu sačuvane baštine. Sve to pokušavamo, ja mislim da je i veći dio i digitaliziran pa možemo se koristiti i reprizama, ali ne predugo, da tako kažem jer ćemo onda izgubiti onaj dio da smo znali odraditi koji broj premijera godišnje a i kad gledamo po minutaži kako smo sada ušli u Partis tamo se vidi, evo samo jedan mali podatak, da je najskuplja minuta u proizvodnji radijskog programa je kutak poezije jer to baš pjesnici pišu po narudžbi i onda oni uvijek napišu nove stihove koji se premijerno izvode na Hrvatskome radiju, a tu prezentiramo cijelu plejadu mlađih hrvatskih pjesnika. Dakle, mi smo objektivno jedan od najjačih izdavača. Kad govorimo o dramama isto najveći broj hrvatskih autora premijeru doživi na Hrvatskome radiju, a to sve košta. Nije to jeftino. Dakle, u tom smislu moramo najviše ulagati u taj segment, a segment dramskog, kulturno-znanstvenog, obrazovnog programa, informativnog to su tri najskuplja i športski program mogu k tome dodati, ali športski program ne uključuje toliko prava koliko smještaj ekipe, ako, ne znam, odu na Olimpijadu dvojica ili na Svjetsko nogometno prvenstvo uključujući i njihove dnevnice, privremeni studij itd. to je za Radio dosta veliki trošak kad se to uspoređuje na nivou televizijske ekipe skoro, mislim nije zanemarivo, ali je stvarno minimalno. Potom smo, bila je primjedba da bi trebalo pojačati europsku dimenziju, pitanje europskog biznisa, prezentacije njegova u sklopu informativnog programa. Vanjska politika, više će o tome kolega Togonal reći jer će taj segment biti proveden kroz postojeće emisije, nećemo otvarati nove nego kroz postojeće emisije Informativnog programa i dijelom kroz kulturno-znanstveni i obrazovni program kao i problem odgovornog roditeljstva. Ja sam već, a kako je ono završila sjednica u utorak ja sam u četvrtak imao kolegij i onda sam naravno kolegiju podijelio radne zadaće za sljedeći tjedan i svi su to disperzirali kroz program tako da je Radio brzi medij i promptno reagira u tom dijelu i pretpostavljam da ćemo kroz to, evo ja završavam, barem onaj prvi dio priredbi u potpunosti zadovoljiti, znam da jednim segmentom je bilo pitanje o manjinama o kojem će isto kolega Togonal nešto o tome zna kroz koji segment pokrivamo i Vi ste razgovarali s kolegom Kumbrijom, pretpostavljam da ćemo tu naći jedno rješenje koje će biti na zadovoljavajući način ostvareno. Hvala. MILAS: Hvala. Gospodin Togonal, izvolite. TOGONAL: Ja ovdje mijenjam glavnog urednika IP-a Vladimira Kumbriju koji se ispričao nije mogao danas doći, ja sam njegov zamjenik, na ovaj sastanak, odnosno na ovo vijeće. Kratko mi je brifirao o primjedbama sugestijama koje je imao na programsko usmjerenje koje je elaborirao ovdje pred vama na kraju krajeva imate ga i pred sobom tako da neću ulaziti u detalje. Neke osnovne natuknice mi je spomenuo. Ako se ne varam o manjinama je već izravno kontaktirao i razgovarao. Europska dimenzija programa što se tiče sadržaja što se tiču Europske unije, mi imamo sjajno pokrivene sadržaje koji su vezani uz problematiku hrvatskog ulaska u Europsku uniju. Na kraju krajeva neke od naših emisija su i nagrađivane, evo, prošle i pretprošle godine su upravo i Viza i Euroviza dobile Schumana nagradu delegacije Europske komisije. Međutim, taj fragment koji se tiče života u europskoj uniji pojedinih država članica Europske unije definitivno može biti pojačano obrađen ne samo u emisijama vanjskopolitičke redakcije već i u našim dnevnim informativnim emisijama, velike vijesti doduše ne u Jutarnjoj kronici koja je pretrpana s obzirom na 15 minuta trajanja ali i u Dnevnim novostima i u Aktualno u 17 i u Dnevniku radijskom i u Kronici dana i naravno uz naše uobičajene informativne emisije koje se bave pojedinim fenomenima. Baš mi sada pade na pamet čini mi

33

se da sam jučer čuo i probleme s deficitom grčkog proračuna. Zaintrigiralo me. Čini mi se da taj tip tema mogao naći više prostora u našem programu. Jedna od primjedbi ticala se gospodarskih tema. Kao što znate mi smo ustanovili Redakciju za gospodarstvo i turizam koja pojačano radi. Intenzivirali smo ove godine na kraju krajeva kriza, eto, vidimo koje razmjere preuzela i sve više gospodarski tema je u programu Hrvatskoga radija. Čini mi se da su ove mikroforme osobito dobar rezultat polučile. Gospodarska minuta u nekoliko navrata dnevno ostane u uhu. Baš jučer slušam kako pada cijena žitarica svuda u svijetu, ali nažalost ne pada cijena kruha nigdje. Što se tiče programa manjinskoga, ono što mi se čini da je tu problem je ta neka getoizacija u emisije posvećene manjinama kao što je primjerice, neke od sjajnih emisija kao što je Agora. Mislim da puno više toga mora biti u našem informativnom dnevnom programu i da ćemo o tome također povesti računa. Dijalog civilizacija u mediteranskom bazenu, čini mi se da je to bila jedna od sugestija i jedna od primjedaba. E, tu smo tanki. Baš sam razmišljao gdje smo imali teme toga tipa. Padaju mi na pamet emisije Religijske redakcije: Susret u dijalogu, Trag vjere, mislim da smo imali u Mreži Prvoga kada je bila aktualizirana tema gradnje džamije u Rijeci. Mislim da ima prostora i da ćemo povesti računa i o tome. Htio bih se osvrnuti na ono o čemu je govorio i gospodin Grgić, a to je suradnja između informativnog programa Hrvatskoga radija i Hrvatske televizije. Apsolutno velik kapacitet ove kuće leži u tome. Sinergija Radija i Televizije. Sad se nešto počelo micati s mrtve točke i to dosta ubrzano zahvaljujući kolegama iz Informativnog programa HTV-a. Ja sam tu silom prilika poslužio kao neki časnik za vezu, između dva DESK-a i dva kolegija. Razmjenjujemo informacije. Ono što nam je u ovom trenutku još uvijek problem, a radi se na njegovom rješavanju. Imali smo neke sastanke na tu temu, a to je tehnička povezanost dvaju DESK-ova. Dakle, u nekim državama Europske unije su krenuli na fizičku povezanost pa su stavljali DESK Radija i DESK Televizije u istu sobu, to se nije pokazalo sretnim rješenjem pa su krenuli to i razdvajati kasnije. Međutim, mi smo na 4. katu, Televizija je na 3. katu. Jednostavno tehničko umrežavanje da više ne moramo s USB stikom trčati mi dolje kad nas traže da im donesemo ili na CD-u fragment emisije koji oni citiraju Kako Vlada - vlada, S Predsjednikom uz kavu, Poligraf, U mreži Prvoga. Sad krećemo na jedno međurješenje, a to je taj FTP server preko kojega ćemo razmjenjivati tonove ili kad mi od njih povlačimo tonove koje oni imaju, a mi nemamo, odnosno tonske inserte. Dakle, to se sada rješava na tehničkoj razini i vjerujem da će biti riješeno u dogledno vrijeme. Još jedan problem. Činjenica je da imamo dva sustava i-news koji međusobno do sada nisu bili kompatibilni. Sad se i na tome radi i to rješavanje će biti uskoro sređeno da u svakom trenutku mi vidimo što imaju oni, oni vide što imamo mi i de facto funkcioniramo kao ista redakcija koja fizički nije možda na istom mjestu ali zajedno diše i zajedno funkcionira. Ono što još je također veliki potencijal i na čemu treba poraditi je mreža dopisnika. Dakle, Hrvatski radio intenzivno koristi mrežu Hrvatske televizije i tu mogu svake pohvale prenijeti našim kolegama koji su smješteni u svijetu od Washingtona, Pariza, Bruxellesa, Londona, pogotovo Rima. Vidim da je sada i Televizija počela intenzivnije koristiti naše dopisnike koji postoje primjerice u Pragu, Beču, tako da vjerujem da ćemo i u tom smislu intenzivirati suradnju. Kratko. Da ne duljim. Toliko od mene. MILAS: Hvala lijepa. Evo, lijepo molim kolegice i kolege vijećnike. GRGIĆ: Pa, evo, mogu otvoriti. MILAS: Dapače. GRGIĆ: Inače se oko Radija puno ne javljam ali, evo, zahvaljujem se u svakom slučaju na vrlo elokventnom obrazloženju koje smo dobili obzirom da je riječ o verbalnom mediju pa onda i nije loše da dobijemo ovako ugodno elokventno obrazloženje zapravo tog programa. No, međutim, ja bih sada malo i vrlodobronamjerne kritike uputio općenito za ubuduće načinu kako se predstavlja Programsko usmjerenje ovome tijelu, a to je zato što mi prije nego definiramo odgovor na pitanje što, a to je program, pred sebe dobivamo nekakav dokument gdje je pitanje – kako, kako se predstavlja to što nam je najvažnije, a to je kvalitetan program. Inače kad sam čitao taj dokument primijetio sam dosta ovako fraza i stvari koje su prilično površno pripremljene bile u tom dokumentu. Recimo, mogu vam jednu od stvari pročitati iz vašeg dokumenta. Na primjer, multimedijalni pristup, to je veliki naslov, narodnoj glazbe na Hrvatskome radiju, i onda piše sljedeća rečenica ovako, bit ću eksplicitan. „Ponuda i emitiranje narodne glazbe bit će tijekom 2010. na jednom internetskom, kada se bude digitalizirao, dovoljno glazbe.“ Evo, to vam je rečenica koja nema ništa u sebi. I to je cijeli paragraf o tom velikom naslovu. Govorim da odaje dojam malo šlampavosti u pripremi i da bi

34

se takve stvari izbjegle ja vas molim samo da u buduće nam to probate dati kroz prizmu kao i na Televiziji na što već dugo upozoravamo, kroz prizmu slušanosti, odnosno gledanosti, znači da dobijemo neku vrst ocjene. Ja bih najsretniji bio da ono dobijemo za svaku emisiju ili program neke zvjezdice, da se kaže koliki je javni interes, kolika je slušanost, znači da bude dva ranga zvjezdica za svaku emisiju ili nečega što se nudi u Programskom usmjerenju. Tako da mi odmah znamo, da imamo jedan ljepši pregled svega toga. Znači, ništa loše ne mislim o načinu programa. Dapače, program Hrvatskoga radija jako pratim, slušam i vrlo sam zadovoljan. Ali, kažem, treba poraditi malo na tom dokumentu. Meni se ne sviđa jednostavno kako je dokument koncipiran. Malo je previše sterilan. Pogledajte to je hrpa nekih nabacanih teza. To bih molio da se ubuduće proba koncipirati na jedan pregledan, moderan način. To je kritika i ovom novom v. d. Ravnateljstvu. Znači, od kojega očekujem puno više, znači to su došli novi vjetrovi, novi ljudi pa dajte napravite jedno moderno izvješće koje će sve nas oduševiti i reći, evo, to je nešto novo. Znači, napokon se radi na jedan drugačiji način da vidimo ono, kolegica Jašić je svojedobno jako puno puta upozoravala na to da se dodaju podatci o slušanosti i drugi članovi Vijeća koji su prije nas ovdje sjedili. Znači, nema razloga da mi te stvari zaboravljamo. Znači, što su dobre stvari, dobre primjedbe to treba uvažiti. Naravno. To nisu ljudi govorili u zloj namjeri nego vrlo iskreno i dobronamjerno. Evo, još jednom vas molim da me krivo ne shvatite, probajte taj dokument napraviti čitkijim, ljepšim. Evo. Hvala lijepa. MILAS: Hvala lijepa, gospodine Grgiću. Gospođa Škrabalo. ŠKRABALO: Ja moram reći da sam ja vrlo impresionirana činjenicom i drago mi je što se gospodin Grgić javio u raspravu o Radiju. Prošli put smo samo gospodin Mesarić i ja raspravljali, tako da je to super. Kao prvo ja bih molila da se među kritične faktore uspješnosti eksplicite napiše provedba ciljanog obuhvatnog istraživanja slušanosti prema ciljanim skupinama što možda je gospodin Grgić zaboravio da tih podataka o ciljanoj slušanosti nema jer Hrvatski radio nije imao resurse do sada da provede takvo istraživanje. I koliko sam, evo, čula od gospodina Mihajlovića to je ipak na neki način uvršteno u ovaj privremeni financijski plan i bez toga Radio ne može planirati svoje projekte da ne govorimo da ne može tražiti strateške partnere za namjensko namicanje novaca kroz fondove ako vi ne možete strateškim partnerima ponuditi neke očekivane rezultate, pretpostavljam, što se tiče i marketinškog, ali i drugih tipova efekata. Znači, mislim da je to jako važno. Druga stvar, ja imam samo dvije primjedbe. Prošli put sam dosta toga usitno sugerirala. Prva stvar, ja moram reći da sam ja i dalje malo zabrinuta vezano uz ograničene kapacitete Glazbene proizvodnje i način na koji će Glazbena proizvodnja u budućnosti servisirati urednike. Mene i dalje brine ono planirano smanjenje kapaciteta i povećanje odgovornosti urednika u planiranju glazbe za emisije. To je onaj dio u programskom usmjerenju gdje je to ostalo isto. Ja, ne znam, moje je razumijevanje da Glazbena proizvodnja naravno ima svoj program proizvodnje koji je i od nacionalnog interesa, apsolutno jer se njeguju različite glazbene forme da ne kažemo da isto kao i po pitanju pjesništva jedan od rijetkih prostora u hrvatskom društvu gdje glazbenici tj. umjetnici imaju mogućnost djelovati i za to biti plaćeni. Ali, Glazbena proizvodnja bi trebala isto tako biti programski servis tako da bih, ne znam, mene to brine. Ja ne znam da li postoji neka mogućnost da se napravi nekakav plan rada, mentoriranja i suradnje s urednicima da glazbeni urednici s urednicima, da postoji nekakav tim koji bi bio onda podrška programska ili nešto jer je mene zapravo strah da se s jedne strane ide s povećanjem koherentnosti te zvučne slike zajedno sa samim sadržajem, a s druge strane se tu smanjuju resursi upravo u tom smjeru. Ja mislim da je to jako važno i da je to jako važno za profiliranje Hrvatskoga radija u budućnosti. Druga stvar, mene zanima na koji način, od gospodina Togonala koji je ovdje, čuti koje se inovacije spremaju u Glasu domovine, ja sam sugerirala… (ŽAMOR) …pardon, Glas Hrvatske, u svakom slučaju mene zanima, meni je drago što ide emisija S Predsjednikom na kavu, i tako dalje ove aktualne političke emisije da se tamo prenose, ja mislim da tamo postoji prostor za Inventuru da se prenosi kao tjedni pregled i odnosno općenito na koji način se ta redakcija može više obraćati kao što sam prošli put napomenula novijim našim emigrantima, privremenim, ljudima koji su studijima ne samo staroj dijaspori kako bi se reklo nego ovoj nekakvoj dijaspori novijih valova. Mislim da bi taj dio trebalo nekako pojačati i snažnije vezati uz internet jer je internet zapravo i nekada puno korisniji nego sam radio aparat za slušanje tog programa. Htjela bih napomenuti još dvije stvari. I dalje je u ovom programu ostao utorak ujutro. To se tiče programske sheme. Tu imamo stvarno gužvu u šesnaestercu. Imamo tri emisije koje se izmjenjuju u terminu od 9 do 9,55 i nemojmo

35

zaboraviti da je Građanski glas jedina specijalizirana emisija o civilnom društvu u ukupnoj Hrvatskoj radioteleviziji. I kao što znate Suzana Jašić i ja nismo nikada inzistirale na tome da se na Hrvatskoj televiziji uspostavi takva emisija da je najvažniji takozvani manestreaming tj. integriranje sadržaja i gostiju ukupno ali Građanski glas budući da je specijalizirana i ja znam da je slušana i da je jako relevantna ja mislim da je, imamo tu emisiju, imamo Eurovizu koja je isto tako specijalizirana, imamo Agoru iako kod Agore mi ipak imamo dvije emisije o nacionalnim manjinama Agoru i Multikulturu ako se ne varam. Meni se tu čini da je ovo malo prevelika gužva za vrlo vrijedne sadržaje u tom terminu. I ja znam da postoji treća dob i umirovljenici koji su se jako navikli, ali umirovljenici imaju možda ipak mogućnost da su cijeli dan uz radio. Neki od nas koji rade, ja mogu do 10 najduže slušati radio ja nakon toga nemam kad ga slušati. Što slušam do 10 sati, odslušam taj dan prije večeri. Tako da mislim da bi se naročito kroz ova istraživanja slušanosti ipak trebalo malo raditi na tome da nam neki sadržaji koji su jako vrijedni i koji su stvarno deficitarni ne pate zbog nedostatka termina ili nekih interesnih skupina koje imaju prilike slušati radio u neko drugo vrijeme. Budući da nam je tu gospodin Togonal jednokratno, danas, ja bih isto tako upozorila da kao što je navedeno da će Hrvatski radio pokušati jedna od politika je politika različitosti spram drugih radio stanica, ja bih isto tako sugerirala da se malo više ide na diferencijaciju udarnih sadržaja informativnih emisija Hrvatskoga radija koje ne bi smjele biti ponavljanje istih tema kao na Hrvatskoj televiziji naročito kad se radi o Poligrafu, iako se to manje događa, ali U mreži Prvoga je puno veći prostor, ne trebamo imati istu, dosta se često znalo događati da Otvoreno i U mreži Prvog imaju zapravo preklapanje tema. Radio je tu na neki način ima i prednost zato što, ovaj, ne znam, ja se nadam da bi se tu ta diferencijacija u odnosu na Televiziju i možda ako se radi istraživanje slušanosti da se vidi da li mi imamo, koliko je preklapanje gledatelja i slušatelja Televizije u udarnim informativnih i Radija i da ako je tu veliko preklapanje koja je tu dodana vrijednost, koji je dodatni manevarski za uvođenje nekih drugih tema. I na kraju za gospodina Radića pitanje. Meni u obrazovnom programu Hrvatskoga radija predviđeno je dosta inovacija koje se tiču povezivanja izrade web stranica i nekoliko projekata koliko znam i redizajn edukativnog bloka. Meni nije jasno da li je za ove stvari koje se tiču baš web stranica i te neke inovacije predviđen novac u ovom planu ili to sve čeka stalni plan za 2010. pa će onda sve ove vrijedne stvari u međuvremenu biti na počeku. To mi nije jasno. Da li je to financijski reflektirano ili nije. Hvala. MILAS: Hvala lijepa. Kolegice i kolege ukoliko više nema zainteresirani, molim gospodina Radića. RADIĆ: Mogu krenuti od ovog zadnjeg. Mi smo inače s CARNetom u pregovorima bili i uvijek tražimo strateške partnere jer smo htjeli Obrazovni i Program za djecu pretvoriti u najjači obrazovni portal u državi. Dakako, za to treba i novaca ali ne previše iz jednostavnog razloga jer veliki dio materijala koji ćemo koristiti je naša arhiva i ono što proizvedemo možemo plasirati još jednom, tri ili pet ili pedeset i pet puta. Stvar stoji, to sam i zadnji put, mislim da sam izvijestio kad smo razgovarali o programu između dvije sjednice zbog autorskih prava. Nismo još definirali pa nije ni ugovor potpisan u tom smislu. Sredstva koliko ja znam nismo nekakva posebno planirali za rekonstrukciju programa koji će raditi Obrazovni program za to je planirano i ljude imamo, imamo dovoljan broj izvršitelja. Jedino za ovaj dio nismo planirali sredstva jer nismo znali de facto što će biti s tim. Kojom brzinom ćemo riješiti prava, a i ako bude troška mi bismo ga probali, da tako kažem, svaliti našem strateškom partneru, a koji bi to onda na neki način platio. Druga stvar, tu će više Mislav govoriti o građanskom glasu, dinamika kojom se izmjenjuju Agora, dva puta mjesečno idu, Euroviza jednom i Građanski glas jednom. Može se o tome razgovarati, ne samo razgovarati nego se to može promijeniti i ponuditi pretpostavljam da će biti razgovor unutar kolegija Informativnog programa koji mogu, a i nije problem otvoriti nove termine. Ja pretpostavljam. Možda ne u isto vrijeme, ali u negdje drugdje pozicionirano da bi se onda napravila disperzija tih emisija da bi dobile više termina. Ja pretpostavljam da je ovaj rezultat, ne da pretpostavljam nego sam siguran bio rezultat dinamike i materijala koji su dostatni da se proizvede ta dinamika emisija. Možda u međuvremenu se pojavilo puno više toga pa pretpostavljam da bi to trebali promijeniti. O tome može nešto reći i Mislav. Kad govorite o tome kako bi izgledala ova knjiga, gospodine Grgiću, da se more na drugi način prezentirati. Naravno da se može, i dizajnerski se to može drukčije riješiti, ali i košta. Naravno i kreativno se može malo drukčije prezentirati. Slažem se. Ovdje je jedna mala nespretnost iz Redakcije narodne glazbe jer sam ja njima rekao da ćemo ako bude novaca i dovoljno arhivskog materijala digitaliziranog da

36

možemo pokrenuti novi stream, to su oni mislili na multimedijalni pristup pa sam ih ja u tome podržao u jednoj rečenici koja ovako sama po sebi ne govori ništa. Ali govori sljedeće, ukoliko bude dovoljno glazbe mi možemo pokrenuti novi stream u kojemu ćemo prezentirati isključivo hrvatsku domaću narodnu glazbu. Dakle, hrvatsku narodnu glazbu. Ali tog materijala još nema dovoljno pa ga nismo pokrenuli. Ali ono što bih ja htio prije toga pokrenuti je klasični stream dakle s klasičnom glazbom 24 sata, ali ni tu nemam dovoljno materijala jer sam malo tehnički zagušen pomanjkanjem ljudi u Fono odjelu dolje da digitaliziramo našu arhivu. I to mi radi poteškoće. Tako da ne mogu nikada predvidjeti kojom brzinom će se, jer oni kažu dajte nam dva nova čovjeka, a mi im ne možemo dati dva nova čovjeka jer smo se dogovorili da nećemo nove zapošljavati pa onda gledamo gdje je stvarno ono baš gori tamo ćemo nekoga zaposliti. Mi uvijek reguliramo godišnjim ugovorom ali može kolegica o tome više reći, način suradnje Glazbene proizvodnje i Hrvatskoga radija i Televizije. Dakle, radi se jedan projekt, oni imaju svoj program koji planiraju i šef dirigent ima isto neke ideje koje želi realizirati, mi imamo svoje zahtjeve, snimke koje treba obnoviti ili koje nemamo od domaćih skladatelja ozbiljne glazbe pa se negdje na tragu, oni nama, mi njima to izbalansira i pokušava se naći jedan zajednički jezik o tome koliko će se toga moći realno proizvesti i dakako tko će to sve platiti. Jer klasična glazba je izuzetno skup proizvod i izvođačka prava, korištenje notnog materijala, ovako izgleda banalno ali ako to se ne predvidi u planu onda se pojavljuju troškovi koji su prilično visoki i ako to nemamo u poslovnom planu, problem je tko će to platiti. Onda se mi malo koji put i nadmudrujemo hoće li Glazbena proizvodnja ili mi, pa onda probamo naći jedno razumno rješenja, pa malo oni, malo mi. Ali, kažem to mora biti rezultat našeg dogovora. Inače ne mogu niti oni raditi svoj nekakav zasebni program koji nema veze s nama ni s televizijom jer oni servisiraju Televiziju nekim njihovim najvećim projektima, ali vrlo je složeno pregovaranje, a i šef dirigent ima svoje želje jer i on želi potencijal orkestra iskoristiti i predstaviti ga u najboljem svjetlu i pokazati ga u svijetu i onda mi to možemo i ne možemo pratiti. Mi smo pak zainteresirani za više domaće glazbe, a publika u dvoranama voli više kako bih rekao stranu glazbu klasičnu. Ima tu niz razloga koji mogu objasniti te naše odnose i ono najvažnije, podatci o ciljanoj slušanosti. Mi smo raspisali natječaj pa smo ga poništili. Ja se uvijek poziva, ja tu valjda već peti put već mi je neugodno, stalno govorim mi smo naručili jedno dubinsko istraživanje, dobit ćemo podatke ali ga nemam i ja opet priznajem da ga nemam i ne znam kad ću ga imati pa možda mi netko može pomoći u tome odgovoru. Hvala. MILAS: Hvala lijepa. Gospodin Togonal. TOGONAL: Pa, evo prvo što se tiče Glasa Hrvatske, sjajna ideja. Reemitiranje Inventure to je jedna od produkcijski najzahtjevnijih emisija Hrvatskog radija i veliki trud tu ulaže i Ivica Ružičić i Ivana Šubarić-Hedl i mislim da je u stvari šteta da se samo jednom emitira subotom ujutro i to je to. Što se tiče obraćanja novim privremenim emigrantima, ekonomskoj emigraciji prije svega, snažnije vezivanje uz Internet. Čini mi se da je tu napravljen dosta dobar korak upravo s Redakcijom novih medija s našom internetskom stranicom. Tamo kao što dobro znate postoji i onaj banner, odnosno Radio na zahtjev se može slušati radio i naše udarne emisije mjesečno, odnosno tjedno, ovisno o intenzitetu kojim se emitiraju također se mogu preslušati s odgodom na tome. Koliko imamo povratnu informaciju to se vrlo često i puno koristi na kraju krajeva ovo sučeljavanje predsjedničkih kandidata kad je tu bio i video streaming je pokazalo koliki je interes javnost za to i koliko desetaka tisuća ulaza je bilo. No, što se tiče utorka ujutro, to je problem. Tri emisije se izmjenjuju i Agora i Euroviza i Građanski glas. Međutim, to jest gužva u šesnaestercu. Dakle, mi imamo pet radnih dana u tjednu. Radijski prime-time kreće ujutro oko pola 6 i traje do tih 10 sati i tu su nagruvane sve udarne emisije Hrvatskoga radija. Dakle, Jutarnja kronika, ta neka kulminacija U mreži Prvoga i onda ono što slijedi poput Poligrafa, i mi moramo pronaći neki novi prostor za ove emisije ali bojim se da to onda više ne može biti u prime-time jer nešto drugo mora izletjeti. Dakle, Treća dob je po istom tom istraživanju koji mi imamo od ranijih, istraživanje slušanosti, jedna od najslušanijih emisija Hrvatskoga radija što između ostaloga govori i o strukturi stanovništva u Republici Hrvatskoj. Nažalost, imamo sve starije stanovništvo i upravo te emisije takozvane za zlatnu životnu dob čini mi se ne da će trebati zauzimati sve manje nego sve više prostora u našem programu. Da. Možda je moguće upravo to rangiranje, dakle, umirovljenici imaju više vremena pa mogu i kasnije slušati, ima logike. Što se tiče diferencijacije sadržaja IP-a. Hajmo krenuti od današnjeg dana. Što će danas bit headline? Što će danas biti tema? Dakle, imamo činjenicu da će Brammertz u 3 sata govoriti u Bruxellesu.

37

Imamo činjenicu da je Večernji otvorio ovu priču sa Pankretićem, s oranicama. Nekoliko se stvari nameće samo od sebe. I tema dana je tema dana. Tema dana je i U mreži Prvog, tema dana je i u Otvorenom, tema dana je i u bilo kojoj drugoj informativnoj emisiji. Mi ne možemo izmisliti nešto što nije tema dana ako imamo emisiju koja se bavi ne onim, i vrlo često se obrađuje na drugi način. Tako da kad imamo sporovozne forme, sporovozne teme, u redu. Ali, kažem, ono što se nameće u informativnom smislu kao glavna vijest tu ne znam koliko puno odstupanja ima. Hvala. MILAS: Hvala lijepa. RADIĆ: Samo još jedan sitni detalj. Glas Hrvatske, to je jedan naš projekt koji subvencionira Vlada Hrvatske. I on ima svoj budžet. Problem je što vrlo loše plaćamo te ljude koji su bilingvalni i izvorni su govornici engleskog, španjolskog i hrvatskog jezika ili su djeca naših iseljenika, druga treća generacija. I mi ih gubimo, svakodnevno odlaze jer su nezadovoljni svojim statusom. Nismo ih uspjeli zaposliti, a i plaćamo im prilično bijedne honorare. I imat ćemo problema s tim programom iz jednostavnog razloga jer oni uz to što prenose on je napravljen kao sukus svega najbolje proizvedenog na Hrvatskom radiju i programima Hrvatskoga radija ali imaju i svoj program koji oni povremeno ubacuju unutra koji je upravo bio namijenjen toj populaciji o kojoj vi govorite. I sad Glas Hrvatske ako nam ovi bilingvalni odu, a tamo imamo vijesti i na engleskom i na španjolskom jer emitira se za južnu i sjevernu ameriku jer postoje djeca druge, treće generacije više ne govore hrvatski ili govore ga loše i onda pokušali smo na taj način za Australiju i Novi Zeland se Hrvatima koji tamo žive generacijama približiti što je i logično. I sad, tu će biti dosta problema. Može i kolega nešto reći o tome, a i Vlada kad radi svoj rebalans onda nam svake godine odreže dio kolača koji nam preusmjeri pa ove godine ćete dobiti manje. A izuzetno visoki troškovi tog programa su upravo po pitanju emitiranja. Ali tu smo isto našli neka rješenja, može kolega Zoran reći više da neke skinemo s, govorim napamet, kratkog vala koji više nije u funkciju iako su se razvili kratkovalni prijamnici pa da sve preusmjerimo prema internetu pa jednim dijelom i dalje da emitiramo na srednjem valu ali tu nam je jako dobra percepcija u Europi. Na srednjem valu ovi koji se voze automobilima u Njemačkoj, Danskoj, slušaju i dalje radio prijemnike na srednjem valu i odlučno čuju ne baš sve programe, ali recimo Prvi čuju odlično. Prvi program Hrvatskoga radija. Ali ga mogu onda na nekoliko medija, mogu i na internetu i na ovome. MILAS: Hvala. Gospodin Grgić. GRGIĆ: Evo, ja bih zamolio. Nažalost, ovdje je ostao samo glavni ravnatelj. Nemamo ni jednog drugog iz Televizije. (ŽAMOR) Iz televizije. Vidite o čemu se radi. Ne znam kome spada Internet, zapravo pod kim je hrt.hr (UPADICA: Pod HRT-om) Pod HRT-om. Pa dajte taj konačno, ali ja imam osjećaj da se nas ovdje članove Vijeća ne sluša što se tiče toga interneta uopće. Mi smo koliko puta, jedna banalna i bizarna činjenica kad napišete hrt.hr vama kaže page not found. To znači da onaj www ako ne napišete nećete naći stranicu, što je bizarno. Znači to na web serveru treba samo jednu opciju promijeniti. To sam ja rekao prije jedno tri sjednice i ponovio još jedno dva puta. Ma, mislim, cijela stranica je zbrčkana. Da se razumijemo. Ja da dođem do Dnevnika kojeg često puta pogledam na internetu svaki put se iznenadim koliko toliko moram toga kliknuti da bi uopće došao do dnevnika. Znači, onda ovaj Hrvatski radio na zahtjev je jedna boxa, ona prilično ružno stoji… (UPADICA: Ne kreiramo je mi.) Ali znači taj vizualni jedan, znači opet jedno predstavljanje, kako i usporedite to sada da ne kažem s komercijalnim televizijama i tako koji su nam uzeli domenu dnevnik i tako. Šteta! To se nije razmišljalo na vrijeme. Mi smo mogli imati Dnevnik i Vijesti hr. Sve te domene koje su bitne za uzeti na vrijeme. Ali to isto nitko nije razmišljao. Pa dajte sada budite proaktivni razmišljajte kako taj sadržaj učiniti atraktivnijim jer pogotovo kad je u pitanju Radio njega ja stvarno isto volim poslušati preko interneta više nego na radio prijemniku, ni ne znam gdje mi je u kući radio prijemnik. Mislim, to je novi medij. Svatko tko ima računalo dok nešto radiš u pozadini fino slušaš radio, to je stvarno novi način prenošenja signala koji je sasvim itekako prisutan ništa novo nije. Ali sa naše strane mi ne činimo ništa da korisnicima olakšamo taj pristup tom programu bio on televizijski ili radijski. Pa vas molim, evo gospodina ravnatelja da riješi to pitanje jednom za sva vremena. Barem ovaj www za početak. MILAS: Hvala lijepa. Izvolite, gospodine Mihajloviću. MIHAJLOVIĆ: Ja bih samo pojasnio nekoliko stvari u vezi Glasa Hrvatske. Zahvaljujem Dušku koji je iznio tu uvodno o Glasu Hrvatske. Glas Hrvatske je zajednički projekt Vlade RH i Hrvatske radiotelevizije u kojem mi sudjelujemo s određenim omjerom sredstava.

38

Moram reći da sredstva koja Vlada RH putem Ministarstva kulture doznačuje HR-u za taj projekt iz godine u godinu padaju. Kada smo krenuli s 24 sata od Vlade smo dobivali 13 milijuna i 200 tisuća kuna za pokrivanje dijela troškova tog programa na godišnjem nivou. Za 2010. godinu je odluka 10 milijuna kuna. Najveća stavka u tim troškovima su troškovi Odašiljača i veza i od ovih 10 milijuna 9 milijuna otpada na troškove OiV-a. To znači da HRT odnosno HR preuzima sve veći dio troškova proizvodnje Glasa Hrvatske zapravo na svoj teret. Mi smo sada u pregovorima s OiV da vidimo neke nove načine prijenosa toga programa, odnosno da napustimo ove tradicionalne i konvencionalne oblike za koje pretpostavljamo da ne postoji tako veliki interes, a to je prvenstveno odašiljanje putem kratkog vala jer kratki val je postao prema nekakvim našim saznanjima više stvar amatera koji ne idu toliko za sadržajem koliko za činjenicom da su uhvatili nekakav signal pa se onda oni nadmeću koliko sam ja informiran i koliko mi je poznato u vezi toga. Dakle, da bismo krenuli na neke intenzivnije propagiranje drugih oblika prijenosa prvenstveno putem interneta. Činjenica da kadrovi koje trebamo u Glasu Hrvatske su ljudi koji se jednako komotno da tako kažem osjećaju i u materinjem jeziku, dakle, hrvatskom, a isto tako i u jeziku odakle dolaze novostečenom jeziku. Dakle, moraju biti bilingvalni i potpuno, takvih kadrova je dosta teško naći. Drugi problem koji se javlja kod njih je nekompatibilnost s našom sistematizacijom. Naša sistematizacija radnih mjesta je takva kakva je i zahtjeva visoku stručnu spremu od novinarskoga kadra. Ti kadrovi ili ne mogu nostrificirati diplome koje imaju pa ne mogu dobiti potvrdu da su visoke stručne spreme ili nekih od njih niti nemaju visoku stručnu spremu ali kvalitetno obavljaju taj posao pa se tu javljaju problemi oko angažiranja. Drugi problem u vezi njihovoga angažiranja je problem koji definira Zakon o radu gdje se može njih uzeti samo na određeno vrijeme najduže do 3 godine. Mi ne znamo koliko će ovaj projekt trajati. Da li će on trajati godinu, dvije, deset godina. Dakle, u tom smislu ih ne možemo uzeti samo vezano uz ovaj projekt i snalazimo se u toj situaciji najbolje kako znamo. Drugo pitanje je što se tiče dubinskog istraživanja koje doista ponavljamo iz sjednice u sjednicu. Mislim da ćemo sada napokon pokrenuti to istraživanje jer smo sad prihvaćanjem, odnosno definiranjem ovoga prijedloga su se stekli uvjeti da možemo ići u javnu nabavu, a istraživanje je predmet javne nabave. Dakle, čekali smo plan da možemo pokrenuti nabavu. Treće pitanje, pitanje digitalizacije. Digitalizacija je proces koji traje već nekoliko godina na Hrvatskome radiju. Prvenstveno se odnosi na digitaliziranje sad u zadnjih nekoliko godina na digitaliziranje fono-arhiva. Izuzetno složen i izuzetno skup posao koji onda prilagođavamo financijskim mogućnostima. Kako sada stvari stoje mislim da nećemo moći onim tempom kojim smo planirali na samom početku. Mi smo prvo unijeli zabavnu glazbu, glazbu koja se najviše koristi u programima Hrvatskoga radija. Sada smo krenuli s ozbiljnom glazbom. Dakle, ozbiljna glazba problem kod nje je što je većina kvalitetne odnosno one glazbe koju mi želimo emitirati u našim programima na vrpcama koje se moraju digitalizirati i prenositi u realnom vremenu. Dakle, to je doista jedan dugotrajni proces gdje su te vrpce i oštećene uslijed stajanja, odnosno vremena, pa onda vrlo oprezno treba s njima. Dakle, puno više vremena zahtijeva i naravno sredstava za repariranje. Evo, ovo je bila neka poslovna pozadina ovog programskog usmjerenja, odnosno uvjeti u kojima će se ovo programsko usmjerenje realizirati. Hvala. MILAS: Hvala lijepa. Želi li se još netko uključiti u raspravu. ŠKRABALO: Ja imam kratko pitanje, jednu stvar koju sam zaboravila pitati gospodina Radića, pitanje koordinatora mreža u tom smjeru se nešto poduzima? RADIĆ: Taj prijedlog odavno postoji i već smo ih imali. Kad mislite, mislite na urednika Prve mreže, Druge i Treće… (NERAZUMLJIVA UPADICA) Da. Da. Jasno. Dakle, mi imamo voditelje pojedinih segmenata Glas Hrvatske ima svog voditelja. Sad je otišao gospodin Kuretić u mirovinu i imamo privremeno rješenje na 6 mjeseci i imenovanje Tanja Rau ga zamjenjuje. Dakle, postoji jedna osoba koja je koordinator Glasa Hrvatske. To nemamo na Prvom programu, tu funkciju de facto i na Trećem obavljam ja kao direktor programa, ali surađujem sa svim segmentima programa. Činjenica da sam dok sam bio glavni urednik 2000. smo imali urednika i Prve i Druge i Treće mreže. Mislim da je to dobro rješenje, ali to ne diramo sada jer u očekivanju ravnatelja, nove organizacije nismo htjeli ništa pokretati. Ali je predviđeno čak u onom prvom stupnju nove organizacije da imamo urednike pojedinih ili koordinatore zovite ih kako god hoćete. Jer ipak mislim da mora biti jedna osoba koja objedinjuje sve te djelatnosti da ne bi ispalo da jedni na jednu drugi na drugu stranu. Slažem se.

39

MILAS: Hvala lijepa. Želi li se još netko od vijećnika uključiti u raspravu o programskom usmjerenju Hrvatskoga radija. Pa, evo, ja ne znam, mislim da s obzirom i na uvjete i na cjelokupnu situaciju ovo je drugo čitanje, ako se ne varam, programskog usmjerenja. Mislim da je, ja ću paušalno reći nešto, neću biti ovako detaljan kao Marina, mislim da je programsko usmjerenje zadržalo osnovni cilj, dakle da radio bude ono što je i do sada bio najutjecajniji, radijski sustav, zadržavanje gledatelja i da primjerenost ekonomskoj situaciji programskog usmjerenja odnosno cjelokupna shema da ne trpi više nego što bi smjela, naravno, uvažavajući sve otežavajuće okolnosti o ovome što je gospodin Radić govorio, pa bih dao prijedlog obzirom da je 6 članova samo ovdje Vijeća da jednostavno podržimo, odnosno ako hoćete izglasamo prijedlog Programskog usmjerenja Hrvatskoga radija. (ŽAMOR) Da damo pozitivno mišljenje. Ima li netko eventualno… (ŽAMOR) Da. Da. To je apsolutno. Dakle, uz uvažavanje svega što su vijećnici… (ŽAMOR) Da. Da. Ili ako želite možemo to izglasati. Ja mislim da možemo dati pozitivno mišljenje Programskom usmjerenju obzirom da je drugo čitanje i mislim da su se zaista potrudili i da ovakvo programsko usmjerenje kakvo nam je prezentirano treba prihvatiti naravno uvažavajući sve ono što su vijećnici rekli u pozitivnom smislu, svakako. (ŽAMOR) Dobro. Ja ću konstatirati, ako nemati ništa protiv, da je dano pozitivno mišljenje. Ili, tko je za, možemo jednostavnije. Znači od 6 vijećnika svi smo za. Hvala lijepa. Dakle, Programsko usmjerenje HR-a za 2010. godinu je time prihvaćeno.