hrvatska gosodarska komora Županijska komora otoČac · 2017. 5. 31. · donacija je od 10.000 do...

HRVATSKA GOSODARSKA KOMORA

ŽUPANIJSKA KOMORA OTOČAC

svibanj, 2017.

Br. 9/2017

GOSPODARSKI INFO ŽK OTOČAC

U ovom broju:

Novosti iz HGK

Financiranje za

gospodarstvenike

Promocija

gospodarstva

Ekonomske analize

Obrazovanje za

gospodarstvenike

ostale sektore od 15.000 EUR do 2.000.000 EUR, dok počet-nici mogu ostvariti najviši iznos potpore od 200.000 E-UR.

Rok za podnošenje prvog dije-la Zahtjeva za potporu putem AGRONET-a počinje teći od 26. lipnja 2017. godine od 12:00 sati i traje do 31. srp-nja 2017. godine do 12:00 sati.

Natječaj, listu prihvatljivih troškova, te svu ostalu potreb-nu dokumentaciju možete pronaći ovdje.

Agencija za plaćanja u poljo-privredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je dva na-tječaja za provedbu Podmjere 4.2. „Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda“ – provedba tipa operacije 4.2.1. – „Povećanje dodane vrijed-nosti poljoprivrednim proiz-vodima“.

1) Natječaj za mikro, male i srednje korisnike, s ukupno raspoloživim iznosom javne potpore od 180.000.000 kuna

2) Natječaj za velike korisni-ke, s ukupno raspoloživim iznosom javne potpore od 120.000.000 kuna

Svrha obaju natječaja je po-većanje vrijednosti proizvoda iz primarne poljoprivredne proizvodnje.

Prihvatljivi korisnici ovih natječaja su:

a) fizičke i pravne osobe regi-strirane za preradu poljopri-vrednih proizvoda iz Priloga I.

Ugovoru, uključujući početni-ke,

b) fizičke i pravne osobe upi-sane u Upisnik poljoprivredni-ka najmanje godinu dana u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu, pod uvjetom da najkasnije u trenutku podnoše-nja konačnog zahtjeva za is-platu budu registrirane za pre-radu poljoprivrednih proizvo-da iz Priloga I. Ugovoru,

c) proizvođačke organizacije priznate sukladno posebnim propisima koji uređuju rad proizvođačkih organizacija, pod uvjetom da najkasnije u trenutku podnošenja konačnog zahtjeva za isplatu budu regis-trirane za preradu poljoprivre-dnih proizvoda iz Priloga I. Ugovoru.

Intenzitet javne potpore po projektu iznosi 50% ukupnih prihvatljivih troškova projek-ta.

Iznos potpore za sektor prera-de mesa i mlijeka je od 15.000 EUR do 3.000.000 EUR, za

Objavljeni natječaji za operaciju 4.2.1. - Povećanje dodane

vrijednosti poljoprivrednim proizvodima

http://www.apprrr.hr/podmjera-42-potpora-za-ulaganja-u-preradu-marketing-i/ili-razvoj-poljoprivrednih-proizvoda-1963.aspxhttp://www.apprrr.hr/

Br. 9/2017

županijama s većom stopom nezaposlenosti od prosjeka Republike Hrvatske, a to su:

Sisačko-moslavačka,

Ličko-senjska,

Virovitičko-podravska,

Požeško-slavonska,

Brodsko-posavska,

Osječko-baranjska,

Šibensko-kninska,

Vukovarsko-srijemska,

Splitsko-dalmatinska . Rok za prijavu na natječaj je 19. lipnja ove godine. Iznos

donacija je od 10.000 do 50.000 kuna.

Više informacija o uvjetima natječaja i obrasce možete pronaći ovdje.

HBOR je raspisao javni na-tječaj za dodjelu donacija u 2017. godini "I ja želim po-sao". Na natječaj se mogu javiti organizacije civilnog društva (udruge, zaklade, privatne ustanove, socijalne zadruge, pravne osobe s neprofitnim djelovanjem), a koje su upisane u Registar neprofitnih organizacija.

Prednost pri financiranju imat će projekti koji u-ključuju međugeneracijsko povezivanje, uključivanje javno-civilnog partnerstva, poticanje samozapošljava-nja ,provedbu projekata u

I ja želim posao - HBOR-ove donacije

Otvoren poziv na EGP i Norveški fond za zapošljavanje mladih

ska i Italija. Projektni kon-zorcij se mora sastojati od barem dvije zemlje, a vodeći partner mora biti u jednoj od korisničkih drža-va. Aplikacije se mogu pre-dati do 1. kolovoza 2017. godine na Fond operatera ECORYS Poljska web stra-nica : www.ecorys.pl/eeagrants. Ciljana skupina su mladi između 15 i 29 godina, s posebnim fokusom na one starosti između 25-29 godi-na. Dodatno poseban nagla-sak je na ciljanim skupina-ma: dugoročno nezaposleni, nižeg obrazovanja, radno neaktivne ženske osobe koje se brinu o djetetu/djeci, na-cionalne manjine uključujući Rome, tražitelji azila, osobe s mentalnim poremećajima i invalidi. Poziv na prijavu projekata je započeo s 26. travnjem, a projektne aplikacije se mogu predati do 1. kolovoza 2017. godine. Trajanje pro-jekta u smislu prihvatljivosti

troškova koji su stvarno nastali unutar odobrenog projekta je 30. travnja 2024. Prihvatljivi predlagatelji mogu biti: jedinice lokalne samouprave, regije /županije, institucije na naci-onalnoj razini, državna po-duzeća/organizacije, javna i privatne obrazovne i istraži-vačke institucije, organizaci-je civilnog društva, neprofit-ne organizacije, fondacije, poduzetnici, udruženja te socijalni partneri. Sufinanci-ranje iz Fonda za zapošlja-vanje mladih je 85% od uku-pnih prihvatljivih troškova. Više informacija o Fondu pronađite na sljedećim pove-znicama: http://eeagrants.org/fundforyouthemployment Informacije o Pozivu (PDF)

Ured za financijske mehani-zme Kraljevine Norveške i Europskoga gospodarskog prostora objavio je otvaranje poziva na EGP i Norveški fond za zapošljavanje mla-dih. Cilj ovog Fonda je po-držati transnacionalne pro-jekte koji promoviraju održi-vo i kvalitetno zapošljavanje mladih. Fond za zapošljavanje mla-dih će podupirati tri podru-čja:

Inovacije i istraživanja

Prenošenje znanja i isku-stva (know-how) te dob-rih praksi

Analize i istraživanja/studije.

Fond za zapošljavanje mla-dih ima vrijednost od 60,61 milijuna eura, a vrijednost pojedinog projekta mora biti veća od 1 milijun eura. Zem-lje koje su prihvatljive za financiranje su: 15 zemlja korisnica Financijskih meha-nizama EGP-a i Kraljevine Norveške te Irska, Španjol-

2

https://www.hbor.hr/javni-natjecaj-hbor-a-za-dodjelu-donacija-u-2017-godini-i-ja-zelim-posao/http://eeagrants.org/fundforyouthemploymenthttp://eeagrants.org/fundforyouthemploymenthttp://eeagrants.org/content/download/12909/174521/version/3/file/EEA+and+Norway+Grants+Fund+for+Youth+Employment+-+Call+for+Proposals.pdfhttp://www.hbor.hr/http://eeagrants.org/fundforyouthemployment


Želite poslovati u Belgiji? Evo prilike!

međutim ukupna robna raz-mjena dviju zemalja iznosi tek oko 500 mil. EUR te je hrvatski uvoz skoro dva puta veći od hrvatskog izvoza u tu zemlju.

Belgija je zemlja sa stabil-nim gospodarstvom i konti-nuiranim porastom BDP-a, a proizvodi koje Belgija najvi-še uvozi su kemijski proiz-vodi, strojevi i transportna oprema. Mogućnosti za una-prjeđenje zajedničke surad-nje najviše postoji u podru-čju metaloprerađivačke in-dustrije, elektroindustrije, zdravstva, kemijske industri-je, prehrambene industrije, transportne infrastrukture, zaštite okoliša, održivih iz-vora energije te IT sektora.

Ovim posjetom Belgiji pru-ža se mogućnost upoznava-

nja s poslovnim prilikama u ovoj zemlji i pronalaska potencijalnih poslovnih part-nera te Vas pozivamo da iskažete svoj načelni interes za sudjelovanjem u delega-ciji popunjavanjem prijav-nog obrasca na sljedećoj poveznici.

Kontakt osoba: Andrea Petrić, viša stručna suradnica Hrvatska gospodarska ko-mora Sektor za međunarodne po-slove i EU Europska poduzetnička mre-ža Hrvatske E-mail: [email protected]

Hrvatska gospodarska ko-mora u okviru projekta Eu-ropska poduzetnička mreža ove jeseni planira organizi-rati posjet gospodarskog izaslanstva Kraljevini Belgi-ji.

Započeli smo ispitivanje interesa među hrvatskim tvrtkama za uključivanje u gospodarsku delegaciju, a kako bismo pravovremeno pristupili organizaciji i pro-našli adekvatne poslovne partnere hrvatskim tvrtkama. U sklopu najavljenog posje-ta planirana je organizacija individualnih poslovnih raz-govora hrvatskih i belgijskih tvrtki sukladno unaprijed iskazanom interesu hrvat-skih tvrtki.

Belgija i Hrvatska njeguju odlične bilateralne odnose,

Neumski koridor - novosti u kretanju domaćih roba od 23.

svibnja

skom statusu robe, odredbe o obvezi podnošenja sigur-nosnih deklaracija te odred-be o izuzeću od obveze pod-nošenja sigurnosnih deklara-cija za robu Unije koja se prevozi preko neumskoga koridora, od 23. svibnja vri-jedi:

a) Za pošiljke roba Unije čija vrijednost ne premašuje 15 tisuća eura obvezno je podnošenje T2L isprave.

b) Za pošiljke roba Unije čija vrijednost premašuje 15 tisuća eura obvezno je

podnošenje T2L isprave i izlazne skraćene deklaracije (carinskom uredu izlaza iz carinskog područja) te ulaz-ne kraćene deklaracije (carinskom uredu ponovnog ulaza u carinsko područje).

Uredba Vijeća (EU) 2017/762 o izmjeni Uredbe (EU) br. 479/2013 o izuzi-manju od obveze podnoše-nja ulaznih i izlaznih skraće-nih deklaracija za robu Unije (domaća roba) koja se pre-vozi preko neumskoga kori-dora donesena je 25. travnja.

Objavljena je u Službenom listu Europske unije broj L 114 od 3. svibnja, a stupa na snagu i primjenjuje se od ponoći 23. svibnja.

Imajući na umu odredbe carinskih propisa o carin-

„pruža se mogućnost

upoznavanja s

poslovnim prilikama u

ovoj zemlji i pronalaska

potencijalnih poslovnih

partnera…“

3

https://goo.gl/forms/2OFmRbrA7tZ37Bxf2

Br. 9/2017

A na ovoj akciji sudjelovala su i četiri gospodarstvenika iz Ličko-senjske županije, to je Sirana Runolist iz Otočca, Gacka d.o.o. iz Otočca, OPG Helena Bogdanić iz Otočca i OPG Vila iz Senja. Predsje-dnik HGK Luka Burilović, ministar turizma Gari Cap-pelli i ostali uzvanici su obi-šli štandove, kušali proizvo-de, a naravno da nije proma-klo i obvezno fotografiranje. Sa svima „domaćim“ izlaga-čima porazgovarao je i pred-sjednik Županijske komore Otočac Joso Brajković. Ka-ko se moglo čuti, izlagači su bili poprilično zadovoljni prodajom, premda je do za-vršetka manifestacije još bilo preostalo više od polo-vice predviđena vremena. Da bi atrakcija bila veća, na Kupujmo hrvatsko u Splitu pojavila se i jedna mlada Japodka, što je plijenilo paž-nju posjetitelja manifestaci-

je, prolaznika, ali i svih dru-gih.

Akciju su podržali estradnja-ci i ostale javnosti poznate osobe: Marijana Batinić, Darko Janeš, Mario Valen-tić, Ana Gruica, Arijana Čulina, Sonja Dvornik, Stipe Božić, Sandra Lukić, Gianna Apostolski, Snježana Sinov-čić Šiškov, Slavko Sobin, Pere Eranović, Zlatko Vujo-vić, Goran Vučević, Goran Marković, Lorena Bućan, plesni klub Sedmi vjetar, klapa Iskon te KUD Jedin-stvo Split.

Milan Kranjčević

Na splitskoj Rivi 26. svibnja održana je akcija Kupujmo hrvatsko Hrvatske gospodar-ske komore. Hrvatski proiz-vodi preplavili su splitsku Rivu, a mnoštvo Splićana, ali u brojnih turista, imali su prigodu što kušati, a što ku-piti kvalitetne hrvatske proi-zvode.

Akcija Kupujmo Hrvatsko je ove godine napunila čak 20 godina svoga kontinuiteta, ustrajnost se isplatila, može se slobodno kazati da je to postala svenacionalna akci-ja, prihvaćena od sviju. - Potpora našemu proizvođaču nikada nije bila potrebnija nego danas jer upravo oni stvaraju kvalitetan proizvod i omogućuju otvaranje novih radnih mjesta. Ova ideja treba postati stil života svih 365 dana u godini - kazao je na otvaranju predsjednik Hrvatske gospodarske ko-more Luka Burilović.

20 godina akcije Kupujmo Hrvatsko

„...na ovoj akciji

sudjelovala su i četiri

gospodarstvenika iz

Ličko-senjske

županije…“

Hrvatska gospodarska ko-mora nakon šest godina svo-ju najveću nacionalnu akciju Kupujmo hrvatsko vraća u Pulu. Projekt Kupujmo hr-vatsko započeo je još 1997. godine kao ideja da se pre-poznaju, označe i izdvoje kvalitetni hrvatski proizvodi te im se od tada dodjeljuju znakovi Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, a do danas je ovaj projekt dobio razmje-re sveobuhvatne nacionalne akcije s velikim gospodar-skim i društvenim znače-njem. Njezin je najširi cilj nacionalna homogenizacija strateških gospodarskih inte-resa zemlje i podizanje naci-onalne svijesti o vlastitim vrijednostima, poticanju proizvodnje te očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta. Hrvatska gos-podarska komora nastoji promovirati i sve one tvrtke,

obrte, zadruge, udruge, OPG-ove te pojedince koji svo-jim radom, znanjem i kreati-vnošću pridonose razvoju različitosti gospodarstva.

U Puli će 9. lipnja od 9 do 19 sati hrvatske tvrtke na Karolini, parkiralištu is-pred amfiteatra, imati pri-liku izlagati svoje proizvo-de.

Komora će i ove, kao i pret-hodnih godina, svojim člani-cama omogućiti besplatno sudjelovanje u akciji Kupuj-mo hrvatsko, dok je kotiza-cija u iznosu od 500 kuna predviđena za sve potenci-jalne izlagače koji nisu čla-nice HGK (obrti, OPG-ovi, udruge, zadruge i domaće radinosti). Komora će sva-kom izlagaču osigurati izla-gačko mjesto, priključak za struju, natpisnu plohu, pro-

micanje izlagača prije, za vrijeme i nakon održavanja akcije, oglašavanje putem internetske i Facebook stra-nice Kupujmo hrvatsko.

Kako bismo zajedno osnažili domaće gospodarstvo, pozi-vamo vas da nam se pridru-žite na Karolini, parkiralištu ispred amfiteatra, u Puli te svojim sudjelovanjem po-mognete u ostvarenju zajed-ničkog cilja – promociji i razvoju hrvatskoga gospo-darstva.

Za sudjelovanje kao izlagač možete se prijaviti ispunja-vanjem prijavnog obrasca.

Informacije o Akciji možete dobiti u Županijskoj komori Pula, Damir Sirotić, tel.: 052/378-100 i na e-mail: [email protected].

Akcija Kupujmo hrvatsko u Puli

4

http://www.hgk.hr/documents/prijavni-obrazac-pula-kh590c369b97c86.docx


ŽK Otočac u sklopu Projek-ta promocije proizvoda i proizvođača Ličko-senjske županije dala je podršku ocjenjivanju kvalitete proiz-voda koje organizira Direk-cija Novosadskog sajma uoči 84. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, koji se održa-va od 13. do 19. svibnja.

Budući da Ličko-senjska županija nema puno velikih proizvođača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, podrška Komore, u smislu sufinanciranja ocjenjivanja kvalitete jednog proizvoda po proizvođaču, usmjerena je tvrtkama i malim proiz-vođačima iz Ličko-senjske županije koji su kontinuira-no sudjelovali u akciji Ku-pujmo hrvatsko i u projektu Vrijedne ruke Hrvatske gos-podarske komore, kao i na

izložbama i sajmovima rea-liziranim u organizaciji žu-panijskih komora. Cilj je pristupiti malim proizvođa-čima kao potencijalnim gos-podarskim subjektima koji će širiti svoju proizvodnju, osnažiti ih te pomoći da pro-izvodi malih proizvođača postanu prepoznatljivi na tržištu, a da u doglednoj budućnosti neki od proizvo-da postanu i ponosni nosite-lji oznake Hrvatske kvalite-te.

Ličko-senjski proizvođači osvojili su ukupno pet meda-lja i time pokazali da imamo visokokvalitetne proizvode koji ravnopravno mogu stati uz bok konkurenciji i izvan nacionalnih okvira.

Veliku zlatnu medalju u kategoriji Proizvodi na bazi žita i brašna dobila je tvrtka

Tušak d. o. o. iz Gospića za proizvod Speci Softy.

Zlatnom se medaljom u ka-tegoriji Meso i proizvodi od mesa okitio Jadri trade d. o. o. iz Otočca zahvaljujući svojoj Ličkoj pečenici.

Rakije Jabukovača i Borovi-ca donijele su OPG-u Vlai-niću iz Perušića dva srebra u kategoriji Jaka alkoholna pića u zanatskom tipu proiz-vodnje, dok je srebrnu me-dalju za Dobar dizajn osvoji-la linija pčelinjih proizvoda Ličko kolo, autora dizajna Vedrana Matića iz Visign kreativnog studija u Zagrebu za proizvođača OPG Furlan iz Korenice.

Vrijedna priznanja proizvođačima iz Ličko-senjske županije za

kvalitetu proizvoda

„Ličko-senjski

proizvođači osvojili su

ukupno pet medalja i

time pokazali da imamo

visokokvalitetne

proizvode koji

ravnopravno mogu stati

uz bok konkurenciji i

izvan nacionalnih

okvira.“

"Ponosan sam na akciju Ku-pujmo hrvatsko kojom bran-diramo Hrvatsku kao zemlju kvalitete. Hrvatska je lijepa zemlja, što se u svijetu pre-poznaje, no Hrvatska je i zemlja kvalitetnih proizvo-da. Zato sinergijskim djelo-vanjem među institucijama na razini države kvalitetu trebamo promovirati.", ista-knuo je predsjednik Hrvat-ske gospodarske komore Luka Burilović na konferen-ciji Večernjeg lista Hrvatska kakvu trebamo održanoj 29. svibnja u Zagrebu. Podsjetio je da je HGK još prije dva-desetak godina pokrenula projekt Vizualnog označava-nja kvalitetnih hrvatskih proizvoda te da su danas 215 proizvoda ili usluga nositelji znakova kvalitete HGK Iz-vorno hrvatsko ili Hrvatska kvaliteta.

Predsjednik HGK osvrnuo se i na razne projekte kojima je HGK proteklih godina brandirala hrvatsko gospo-darstvo ili njegove segmen-

te. "Provodili smo akciju BeCROative putem koje smo upoznavali ljude s Hr-vatskom kao rodnom zem-ljom izumitelja koji su pro-mijenili svijet, a projektom Vina Croatia objedinili smo našu vrhunsku vinsku ponu-du", kazao je Burilović.

Profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Božo Skoko tijekom panel-rasprave Koliko vrijedi oz-naka Made in Croatia na globalnom tržištu, održane u sklopu konferencije, je rekao da brandiranje mora biti povezano s kvalitetom i i-dentitetom zemlje. "Ako pijemo vino, točno želimo znati geografsko podrijetlo. Čilea je primjer uspješnog promoviranja svojih vina", rekao je Skoko i istaknuo da se primjerice švicarskim križićem označavaju svi visokokvalitetni proizvod proizvedeni u toj zemlji, ali da isto tako Švicarska neće dopustiti da nekvalitetni proizvod nosi taj kri-

žić. Skoko je rekao da bran-diranje mora biti povezano s kvalitetom i identitetom zemlje, ali je i upozorio ka-ko je ključni problem što se mi na razini države nismo dogovorili u čemu želimo biti konkurentni u svijetu.

Predsjednik Uprave Podrav-ke Marin Pucar rekao je da je Vegeta, uz to što je hrvat-ska, i anacionalna te global-na, no da se, bez obzira na to, treba definirati arhitektu-ra branda, a mi nemamo nikoga tko bi upravljao nje-govom ukupnošću. "U cije-lom svijetu možete naći Po-dravkine proizvode. Ovo je prilika da se brandiramo kao destinacija koja proizvodi kvalitetnu hranu koja ima ukus i doživljaj, a dok se istovremeno sve industrijali-ziralo, mi imamo jezgru iz koje možemo izvući povlas-tice", istaknuo je Pucar te dodatno naglasio doprinos sportaša i turizma brandira-nju Hrvatske.

Burilović: Brandiramo Hrvatsku kao zemlju kvalitete

Iako je turizam jedan od najjačih aduta za brandiranje Hrvatske, ministar turizma Gari Cappelli naglasio je da moramo definirati što točno želimo s turizmom. Negativni smo spram dolazaka gostiju u Hrvatsku – dolazi ih mnogo i imamo problem s njihovim prihvatom. Također bi nam bilo lakše kad bismo imali nešto poput Ikee da nam brandira turizam. Danas smo najviše brandirani kulturom. Sam Dubrovnik je muzej u koji ne naplaćujemo ulaz", rekao je Cappelli spomenuvši nedavni zajednički projekt u Mađarskoj gdje su se predstavili kvalitetni županijski OPG-ovi kada su Mađari komentirali kako je zanimljivo koliko su puta bili u Hrvatskoj, a da nisu čuli za toliko dobrih proizvoda.“

Br. 9/2017

6

Nacionalna javna rasprava o Bijeloj knjizi o budućnosti Europe, u organizaciji HGK, Zelene akcije i Matice hrvat-skih sindikata kao predstav-nika u Europskom gospo-darsko-socijalnom odboru, održana je 29. svibnja u Hr-vatskoj gospodarskoj komo-ri.

-Europska je komisija počet-kom ožujka objavila Bijelu knjigu o budućnosti Europe kao rezultat promišljanja budućnosti EU27, koja raz-matra scenarije o tome kako bi se Europa mogla razvijati do 2025. godine na područji-ma poput jedinstvenoga trži-šta, trgovine, migracija i sigurnosti, ekonomske i mo-netarne unije itd. - kazao je voditelj Predstavništva Eu-ropske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević, dodajući da je dokument posebice važan za razvoj EU koja je početkom ovog stoljeća ima-la 25 posto svjetske popula-cije i ostvarivala četvrtinu svjetskog BDP-a, a uskoro će, nakon dvadeset godina, imati tek šest posto popula-cije i ostvarivati petinu druš-tvenog bruto proizvoda.

Bijela knjiga predviđa pet scenarija budućnosti EU. U prvom stanje ostaje kakvo je danas, u drugom opstaje samo zajedničko tržište, treći je scenarij Europa s više brzina, četvrti stvaranje federativnih odnosa u odre-đenim područjima, a ostatak na razini nacionalnih vlada te peti scenarij stvaranje sjedinjenih država Europe. Bijela je knjiga doprinos Europske komisije raspravi širokog spektra dionika, o tome kako bi se Europa tre-

bala razvijati u predstojećim godinama, a treba je promat-rati i kao početak procesa zajedničkog odlučivanja 27 država članica EU o bu-dućnosti Unije.

U raspravi su razmotreni i geopolitički, gospodarski i društveno-kulturni aspekti pojedinih scenarija i hrvat-skog članstva u EU. - Pitanje građana mora biti u središtu europskih politika i to je nedovoljno prisutno u Bije-loj knjizi. Jačanje legitimite-ta, pitanje solidarnosti, sma-njivanje jaza između članica te socijalna dimenzija održi-vog razvoja, važna su pita-nja koja EU treba razmotriti - smatra Višnja Samardžija iz Instituta za razvoj i među-narodne odnose.

Direktor Sektora za financij-ske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Sa-vić istakao je da je Europa u nekoliko brzina mogući sce-narij prema kojem bi se mo-glo kretati, naglašavajući važnost pronalaska zajedni-čkog nazivnika odnosno kompromisa brojnih zainte-resiranih strana. Savjetnik za radnu politiku HGK Davor-ko Vidović u kontekstu Hr-vatske i budućnosti EU isti-če važnost pitanja vrijednos-ti, poput osobnoga poštenja, društvene odgovornosti, pitanja rada, znanosti, razvi-janja poduzetništva, kreativ-nosti, mobilnosti itd.

EGSO je jedno od pet najva-žnijih tijela Europske unije te je savjetodavnoga karak-tera. Osnovano je 1957. go-dine i daje savjete glavnim institucijama EU (Europskoj

komisiji, Vijeću i Europ-skom parlamentu) putem izvješća i mišljenja na pred-ložene zakonodavne akte EU, a i samoinicijativna mišljenja o pitanjima ko-ja EGSO smatra posebno važnima. Zalaže se za razvi-tak participativne demokra-cije i nastoji premostiti jaz između europskih institucija i organiziranog civilnog društva. EGSO čini 350 čla-nova i članica iz svih 28 država koji predstavljaju široku lepezu gospodarskih, socijalnih i kulturnih intere-sa u svojim zemljama.

Podijeljeni su u tri skupine: poslodavce, radnike i skupi-nu raznih interesa te djeluju kao most između EU i orga-nizacija civilnog društva u državama članicama. Hrvat-sko izaslanstvo pri EGSO-u čine Davor Majetić (HUP), Violeta Jelić (HOK), Dragi-ca Martinović (HGK), Ana Miličević Pezelj (SSSH), Marija Hanževački (NHS), Vilim Ribić (Matica hrvat-skih sindikata), Toni Vidan (Zelena akcija), Lidija Pavić Rogošić (ODRAZ) i Marina Škrabalo (GONG) – stoji u obavijesti Hrvatske gospo-darske komore.

Reformama EU ojačati konkurentnost gospodarstva

„Davorko Vidović u

kontekstu Hrvatske i

budućnosti EU ističe

važnost pitanja

vrijednosti, poput

osobnoga poštenja,

društvene odgovornosti,

pitanja rada, znanosti,

razvijanja

poduzetništva,

kreativnosti, mobilnosti

itd.“


nisio iz Filse iz Italije vodećeg partnera konzorcija Colum-bus. Navela je da je od 2008. godine kada je program zapo-čeo provedeno 3000 razmjena u kojima je sudjelovalo 6000 poduzetnika, a 10.000 poduze-tnika nalazi se u bazi progra-ma. Najviše je bilo dolazaka u Španjolsku, Italiju, Veliku Britaniju, Belgiju, Njemačku i Francusku.

Vlastita iskustva stečena kod iskusnijih poduzetnika preds-tavio je Domagoj Tkalčec iz Karlovca, koji je četiri mjese-ca 2014. godine boravio na razmjeni u Sloveniji u tvrtki K- Print iz Kranja, što mu je značajno pomoglo u učenju menadžerskih i marketinških vještina za uspješno vođenje tvrtke.

Odvjetnica Danija Budimir bila je korisnica programa, a ideja joj je bila otvoriti odvjet-nički ured, no kao korporativ-noj pravnici nedostajale su joj vještine za vođenje ureda. "Htjela sam poboljšati svoje vještine u komunikaciji s kli-jentima, zastupati klijente na sudu, a ujedno je to bila izvrs-na prilika za usavršavanje njemačkoga jezika", rekla je. Zahvaljujući programu, bora-vila je osam mjeseci u odvjet-ničkom uredu u Frankfurtu u Njemačkoj. U srpnju 2015. završila je program, a u listo-padu otvorila odvjetnički ured te je u ožujku ove godine pos-tala i europska odvjetnica u frankfurtskoj odvjetničkoj Komori.

„Program Erasmus za podu-zetnike početnike u Hrvatskoj, perspektivnim europskim, a ujedno i hrvatskim poduzetni-cima omogućuje usvajanje potrebnih vještina, znanja i iskustva za pokretanje i uspje-šno vođenje tvrtke u Europi“, istaknula je direktorica Sekto-ra za industriju i IT HGK Ta-jana Kesić Šapić na konferen-ciji Pet godina programa Era-smus za poduzetnike početni-ke u RH održanoj 17. svibnja u HGK na kojoj je predstav-ljen program i poduzetnici koji su u programu sudjelova-li.

„HGK je partner u programu od 2012. godine, a do 2016. ostvareno je ukupno 18 raz-mjena hrvatskih mladih podu-zetnika s iskusnim i uspješnim poduzetnicima iz EU te 14 razmjena u okviru kojih su mladi poduzetnici iz Španjol-ske, Slovenije, BiH i Italije boravili kod iskusnih i uspješ-nih hrvatskih poduzetnika te su stjecali nužna znanja i isku-stva kako bi u budućnosti us-pješnije vodili svoje vlastite tvrtke“, kazala je Kesić Šapić te dodala da je prosječno traja-nje razmjene bilo četiri mjese-ca, a prosječan iznos stipendi-je 900 eura. Najzastupljeniji sektori razmjene bile su mar-ketinške i promotivne usluge, IT sektor, turizam, a najtraže-nije destinacije Italija, Špa-njolska, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Belgija.

„HGK je posrednička organi-zacija i kontaktna točka ovoga projekta te je za sljedeće raz-doblje od 2017. do 2021. osi-gurano 103.000 eura za finan-ciranje poduzetnika početnika u okviru programa Erasmus“, istaknuo je potpredsjednik HGK za industriju i IT, ener-getiku i zaštitu okoliša Tomis-lav Radoš, dodajući da dva

glavna pitanja zaokupljaju poduzetnike: kako pronaći kupca te gdje pronaći novčana sredstva. „HGK poduzetnici-ma putem svojih programa pomaže u rješavanju financij-skih pitanja, putem online Kataloga hrvatskih proizvoda te u području inovacija, istra-živanja i razvoja posredstvom Centra za industrijski razvoj CIRAZ“, napomenuo je Ra-doš.

„Riječ je o prekograničnom programu razmjene koji pruža poduzetnicima, u ranoj fazi poslovanja, do tri godine, ili osobama koje tek žele postati poduzetnici i imaju poslovnu ideju, priliku za usvajanje znanja kod iskusnijih poduzet-nika u nekoj od EU zemalja, vlasnika tvrtki dulje od tri godine, za buduća poslovanja. Novi poduzetnici kod iskusnih poduzetnika borave i surađuju u razdoblju od jednog do šest mjeseci, a boravak im dijelom financira Europska komisija putem posredničkih organiza-cija“, istaknuo je Gojko Jela-vić koji operativno provodi program Erasmus u HGK. „Poduzetnik početnik koji ulazi u program Erasmus na osnovi predstavljenog Poslov-nog plana kao najvažnijeg dijela aplikacije, sklopa ugo-vor s HGK te dobiva stipendi-ju između 530 i 1100 eura za troškove boravka u inozem-stvu, što ovisi o razvijenosti zemlje u kojoj boravi“, objas-nio je Jelavić te istaknuo da Poslovni plan mora biti na razini održivog i primjenjivog u stvarnosti.

„Program Erasmus podupire poslovanje u ključnom stadiju mladim tvrtkama te je dobra prilika za usavršavanje i stje-canje iskustava mladih podu-zetnika ili onih koji će to pos-tati“, istaknula je Valeria Rai-

Erasmus za poduzetnike početnike važan za gospodarsko

povezivanje Europe

7

„Riječ je o

prekograničnom

programu razmjene koji

pruža poduzetnicima, u

ranoj fazi poslovanja,

do tri godine, ili

osobama koje tek žele

postati poduzetnici i

imaju poslovnu ideju,

priliku za usvajanje

znanja kod iskusnijih

poduzetnika u nekoj od

EU zemalja...“

Br. 9/2017

8

„Prema dostupnim podatci-ma, 250 milijuna žena i dalje živi u siromaštvu te, iako 66 posto svjetske radne popula-cije čine žene, one ubiru tek deset posto svjetskog priho-da. Ipak njihova uloga u pokretanju svjetskoga gos-podarstva nije zanemariva. Naprotiv, žene ostvaruju 85 posto potrošačkih kupnji i time kontroliraju 20 trilijuna dolara svjetske potrošnje“, istaknula je je Martina Dalić na obilježavanju Svjetskog dana poduzetnica, održanog u organizaciji Udruge Krug i HGK, dodavši da žene u poduzetništvu zauzimaju značajno mjesto, ne samo prema brojnosti, nego i pre-ma veličini i snazi kompani-ja kojima upravljaju. „Hrvatska se, u odnosu na zemlje u regiji, svrstava me-đu najrazvijenije prema po-duzetništvu žena. Broj trgo-vačkih društava u vlasništvu žena zadržava se dulje na četvrtini svih registriranih trgovačkih društava, dok je broj obrta u vlasništvu žena ustaljen oko 30% u odnosu na obrtnike“, rekla je Marti-na Dalić.

„Iako stvari idu nabolje, rodna ravnopravnost u podu-zetničkom svijetu i dalje kaska. Unatoč brojnim poti-cajima razvoju ženskoga poduzetništva i naporima da se žene u većoj mjeri u-ključe u to područje – borba s društvenim predrasudama i s potplaćenošću u odnosu na muškarce na istim pozicija-ma, čak 12 posto, i dalje su dio njihovih svakodnevnih

izazova. Stoga je ženama koje se ohrabre zakoračiti u svijet poduzetništva potreb-na snažna potpora države, institucija, lokalne samou-prave, ali i nevladinih orga-nizacija, a Hrvatska gospo-darska komora već niz godi-na podupire žensko poduzet-ništvo te ćemo i dalje raditi na tome, dok god žene u svijetu biznisa ne budu na poziciji koju zaslužuju“, poručila je Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore koja je dugogodišnji partner udruge Krug.

„Današnji razlog okupljanja jest slavljenje ženske hrab-rosti i odlučnosti da ostvare svoje snove, a naša je uloga kao udruge da ih povezuje-mo, potičemo i pomažemo, a da opet zajedno dijelimo oko sebe pozitivan pristup u rje-šavanju poteškoća, da bude-mo primjer i oslonac“, poru-čila je Gordana Restović, predsjednica Kruga – udruge koja s više od 21 godinom rada i zauzima mjesto oz-biljnog partnera u promica-nju ženskog poduzetništva.

Menadžericom 2016. prog-lašena je Slavica Grkeš, vla-snica Dominium travela, turističke agencije specijali-zirane za usluge prodaje privatnih smještajnih kapaci-teta u Dubrovačko-neretvanskog županiji.

Poduzetnicom u kategoriji socijalnog poduzetništva 2016. proglašena je Ljiljana Vukšić, profesorica predš-kolskog odgoja i vlasnica

DV Mali istraživač, gdje od samog osnutka razvija pris-tup u kojemu je naglasak na učenju neposrednim isku-stvom i stvaranjem uvjeta koji omogućavaju djeci da se osjećaju kao doma.

Nagradu za poduzetnicu 2016. dobila je dr. sc. Mile-na Mičić, Aquarium Pula d. o. o. koja je pokrenula pro-jekt akvarijskog postava, čime pridonosi zaštiti priro-de i revitalizaciji kulturno-povijesne baštine, a istovre-meno zapošljava mlade vi-sokoobrazovane osobe.

Udruga Krug osnovana je u studenomu 1995. kada su se hrvatske poslovne žene po-čele pojavljivati na svjetskoj sceni. Od svog osnutka sura-đuje s brojnim institucijama koje podupiru razvoj žen-skog poduzetništva, a među njima se posebno ističe Hr-vatska gospodarska komora koja se može pohvaliti dugo-godišnjim promicanjem i poticanjem poduzetništva žena.

Obilježen Svjetski dan poduzetnica godine

„...borba s društvenim

predrasudama i s

potplaćenošću u odnosu

na muškarce na istim

pozicijama, čak 12

posto, i dalje su dio

njihovih svakodnevnih

izazova.“


odrediti jedan arbitar, što ubr-zava postupak“, dodala je Živa Filipič u svojemu izlaga-nju.

Ovo je prva takva regionalna konferencija, a okupila je renomirane stručnjake, arbitre, odvjetnike, korporativne prav-nike, menadžere, izmiritelje i predstavnike akademske zaje-dnice iz Hrvatske i regije.

U Zagrebu je održana prva arbitražna konferencija „Nova pravila ICC-a o ubrzanom postupku za sporove male vrijednosti i regionalni izazo-vi“. Na konferenciji su preds-tavljena nova pravila ICC-a, s naglaskom na ubrzani postu-pak u sporovima male vrijed-nosti.

„ICC, kao krovna svjetska udruga komora, s HGK zastu-pa interese hrvatske poslovne zajednice, neprestano ističući važnost kontinuiranoga usavr-šavanja, tj. učenja kako biti još bolji u vanjskotrgovin-skom svijetu. To svakako u-ključuje i rješavanje sporova“, rekao je Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK.

Rješavanje sporova od 1. o-žujka 2017. godine još je lak-še jer su na snazi revidirana pravila koja omogućavaju da se pravila za ubrzane postupke primjenjuju na sve arbitražne sporove čija je vrijednost pre-dmeta spora manja od dva

milijuna dolara. Cilj najnovi-jih izmjena daljnje je poveća-nje učinkovitosti, transparent-nosti i etike, omogućavajući jednostavniji arbitražni postu-pak i smanjenje troškova. „Tako se, primjerice, prema novim pravilima, za neoprav-dano odugovlačenje postupka smanjuju administrativni troš-kovi stranaka, odnosno nagra-da ICC-u od pet do 20 posto, ovisno o periodu kašnjenja“, objasnila je Živa Filipič, sa-vjetnica i imenovana glavna savjetnica Međunarodnoga arbitražnog sudišta ICC-a u Parizu.

Druge promjene odnose se na mogućnost svake stranke da od Sudišta ICC-a zatraži obra-zloženje odluke, poput odluke o izuzeću arbitara (tako da se, za razliku od prije, ne traži pristanak svih strana-ka), prima facie odluke o nad-ležnosti i odluke o spajanju postupaka. „Kod sporova čija je vrijednost do dva milijuna dolara, može se, umjesto triju,

Ubrzani postupak za sporove manje od dva milijuna

dolara

9

Sudionici konferencije

Međunarodna trgovačka komora (ICC) najveća je svjetska poslovna organizacija, a njeno Međunarodno arbitražno sudište vodeća je svjet-ska arbitražna institucija za rješavanje trgovačkih sporova koja pruža usluge vrhunske kvalitete

Br. 9/2017

10

Tendencija rasta plaća na godišnjoj razini nastavljena je i u prva tri ovogodišnja mjeseca, s tim da se od pro-sinca prošle godine bilježe promjene u dinamici kreta-nja bruto i neto plaće te u odnosu realne i nominalne plaće. Naime, od početka ove godine na snazi su promjene u oporezivanju dohotka koje su omogućile porast neto plaće, uključuju-ći tu i plaću za prosinac pro-šle godine koja je isplaćena u siječnju ove godine prema novim poreznim propisima. Zbog toga dinamika rasta neto plaće, koja je do prosin-ca prošle godine zaostajala za bruto plaćom, ponovno nadmašuje rast bruto plaće.

Istodobno se od prosinca prošle godine, nakon defla-tornih kretanja, bilježi infla-cija na godišnjoj razini zbog čega realna vrijednost plaća raste sporije od njihova no-minalnog rasta. Stoga je ožujak četvrti mjesec zare-dom u kojem neto plaća raste brže od bruto plaće i u kojem nominalan rast plaća nadmašuje njihov realan

rast. Tako je prema prvim rezultatima Državnog zavo-da za statistiku u ožujku prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u prav-nim osobama iznosila 8 109 kuna, što je 179 kuna više nego u veljači te 284 kune ili 3,6% više nego u ožujku 2016. godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća u ožujku ove godine iznosila 6 022 kune i bila je 128 kuna veća nego u velja-či ove godine te 300 kuna ili 5,2% viša nego u ožujku 2016. godine. Uzimajući u obzir rast potrošačkih cijena, u realnom je izrazu bruto plaća na godišnjoj razini porasla za 2,5%, a neto pla-ća za 4,1%.

Na temelju obrade dosad objavljenih podataka proiz-lazi da je prosječna mje-sečna bruto plaća u prvom kvartalu ove godine iznosila 7 983 kune, što je 2,9% više nego u prvom kvartalu 2016. godine. Istodobno je pros-ječna mjesečna neto plaća iznosila 5 937 kuna, što je nominalno 4,6% više nego u istom razdoblju prethodne

godine. I u drugim zemljama Europske unije gospodarski je rast popraćen porastom plaća i time poduprt poveća-njem domaće potrošnje. Pritom se, među sličnim zemljama, proširio krug zemalja koje ostvaruju pros-ječnu mjesečnu bruto plaću višu od tisuću eura pa su uz već uobičajenu Sloveniju (1 624 euro) i Hrvatsku (1 093 eura) u tu skupinu zemalja u ožujku ušle Poljska (1 067 eura) i Slovačka (1 033 eu-ra). Prema visini bruto plaće slijede Mađarska (963 eura), Crna Gora (762 eura), Bosna i Hercegovina (678 eura), Rumunjska (724 eura), Ma-kedonija (536 eura) te Srbija i Bugarska (530 eura).

Pri utjecaju izmjena u pore-zu na dohodak tijekom ove godine bilježit će se viša dinamika rasta neto plaće u odnosu na bruto plaću, dok će zbog povratka inflacije realan rast plaća biti niži od nominalno izraženog.

Neto plaća iznad šest tisuća kuna

„...od prosinca prošle

godine, nakon

deflatornih kretanja,

bilježi (se) inflacija na

godišnjoj razini zbog

čega realna vrijednost

plaća raste sporije od

njihova nominalnog

rasta...”

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Tendencija rasta plaća nastavit će se i u narednom razdoblju zbog uspostavljenoga

gospodarskog rasta, povoljnijih kretanja na tržištu rada i utvrđenog rasta plaća u državnom

i javnom sektoru.“

Zvonimir Savić, HGK


Presjek zakonskih izmjena objavljenih u Narodnim novinama

U Narodnim novinama broj 16 / 2017. od 22. veljače 2017. godine objavljene su promjene na sljedećim zakonima / propisima:

ODLUKA O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPU-NAMA ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA

U Narodnim novinama broj 19 / 2017. od 3. ožujka 2017. godine objavljene su promjene na sljedećim zakonima / propisima:

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPKU I NAČINU KONTROLE PODATAKA O KOJIMA OVISE PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA


PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNI PRAVILNIKA O VOĐENJU MATIČNE EVIDENCIJE HRVATSKOG ZAVODA ZA MIROVIN-SKO OSIGURANJE


PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O TEHNIČKIM UVJETIMA VOZILA U PROMETU NA CESTAMA

U Narodnim novinama broj 25/ 2017. od 20. ožujka 2017. godine objavljene su promjene na sljedećim zakonima / propisima:

PRAVILNIK O DOPUNI PRAVILNIKA O NEPROFITNOM RA-ČUNOVODSTVU I RAČUNSKOM PLANU


PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROGLAŠAVA-NJU TURISTIČKIH OPĆINA I GRADOVA I O RAZVRSTAVA-NJU NASELJA U TURISTIČKE RAZREDE


PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O STRUČNOM ISPI-TU ZA AGENTA POSREDOVANJA U PROMETU NEKRETNI-NA


ISPRAVAK PRAVILNIKA O SADRŽAJU OBAVIJESTI O PRIPA-JANJU OBVEZNIH MIROVINSKIH FONDOVA I NAČINU NJE-NE DOSTAVE


PRAVILNIK O NAČINU PRIOPĆAVANJA POVJERLJIVIH IN-FORMACIJA U SAŽETOM ILI ZBIRNOM OBLIKU


PRAVILNIK O PREGLEDIMA I ISPITIVANJU OPREME POD TLAKOM


PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA O FINANCIJSKOM IZVJEŠTAVANJU U PRORAČUNSKOM RAČUNOVODSTVU


ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O UPRAVNIM SPOROVIMA

U Narodnim novinama broj 30 / 2017. od 3. travnja 2017. godine objavljene su promjene na sljedećim zakonima / propisima:

PRAVILNIK O PROVEDBI OPĆEG POREZNOG ZAKONA


PRAVILNIK O NAČINU UTVRĐIVANJA VISINE SREDSTAVA KOJE REPUBLIKA HRVATSKA OSIGURAVA U DRŽAVNOM PRORAČUNU ZA POKRIVANJE DIJELA OBVEZA MIROVIN-SKOG OSIGURANJA


PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI MJERE 03 »SUSTAVI KVALITETE ZA POLJOPRI-VREDNE I PREHRAMBENE PROIZVODE«, PODMJERE 3.1. »POTPORE ZA NOVO SUDJELOVANJE U SUSTAVIMA KVA-LITETE« I PODMJERE 3.2. »POTPORA ZA AKTIVNOSTI IN-FORMIRANJA I PROMOVIRANJA KOJE PROVODE SKUPINE PROIZVOĐAČA NA UNUTARNJEM TRŽIŠTU« IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOB-LJE 2014. – 2020.


ODLUKU O NAKNADI ZA SUPERVIZIJU KREDITNIH INSTI-TUCIJA ZA 2017. GODINU

U Narodnim novinama broj 37/ 2017. od 14. travnja 2017. godine objavljene su promjene na sljedećim zakonima / propisima:

ODLUKU O DAVANJU NAKNADNE SUGLASNOSTI NA IZMJENE I DOPUNE STATUTA HRVATSKOGA ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE


PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPKU NAKNADE ŠTETE ČLANOVIMA OBVEZNOG MI-ROVINSKOG FONDA I/ILI OBVEZNOM MIROVINSKOM FON-DU


PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

U Narodnim novinama broj 46 / 2017. od 12. svibnja 2017. godine objavljene su promjene na sljedećim zakonima / propisima:

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM

U Narodnim novinama broj 48 / 2017. od 19. svibnja 2017. godine objavljene su promjene na sljedećim zakonima / propisima:

INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA U TRAVNJU 2017.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_02_16_364.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_02_16_364.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_19_452.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_19_452.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_19_452.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_19_453.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_19_453.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_19_453.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_24_547.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_24_547.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_25_557.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_25_557.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_26_580.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_26_580.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_26_580.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_26_590.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_26_590.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_26_590.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_26_592.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_26_592.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_26_592.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_27_612.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_27_612.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_27_617.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_27_617.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_28_642.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_28_642.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_29_657.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_29_657.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_30_675.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_33_736.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_33_736.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_33_736.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_33_736.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_33_737.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_33_737.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_33_737.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_33_737.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_33_737.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_33_737.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_33_737.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_33_737.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_33_737.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_33_742.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_33_742.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_37_790.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_37_790.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_37_790.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_39_856.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_39_856.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_39_856.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_39_856.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_41_888.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_41_888.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_05_46_1083.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_05_46_1083.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_05_48_1126.html


Izdavač

HGK ŽK OTOČAC

K. Zvonimira 16

OTOČAC 53220 - RH

T: 053/771-001

F: 053/771-130

E: [email protected]

www.hgk.hr

U Sektoru za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize izradili smo još jednu analizu najvažnijih tržišta za robe i usluge iz Hrvatske, koja se odnosi na Italiju. Ta je analiza pokazala veliki značaj takvih tržišta za kretanje ukupne vrijednosti izvoza roba i usluga, a time i cijeloga gospodarstva.

Konkretno, u slučaju Italije izvoz roba i usluga u tu zemlju čini oko 4,5% ukupne domaće i inozemne potražnje u strukturi BDP-a. Zbog tako visokog udjela pojedinih zemalja u struk-turi ukupne potražnje nije moguće promatrati kretanja u Hrvatskoj izdvojeno od zbivanja u međunarodnom okružju, a ova analiza pokazuje da su se relativno negativni trendovi u kretanju gospodarstva Italije posljednjih godina nepovoljno odrazili i na hrvatsko gospo-darstvo.

Situacija se donekle popravila u prošloj godini, u kojoj je zabilježen značajan rast izvoza roba i usluga te znatno povećanje pozitivnog salda u razmjeni roba i usluga s Italijom, tako da je i to bio jedan od čimbenika relativno dinamičnog rasta BDP-a u Hrvatskoj. Važnost utjecaja Italije na hrvatsko gospodarstvo ogleda se i u procjeni da bi za rast hrvatskog BDP-a za dodatnih 1% trebalo povećati robni izvoz u Italiju za približno 30% ili izvoz usluga, pretežno povećanjem potrošnje turista iz Italije, za približno 35%.

Utjecaj gospodarstva Italije na gospodarstvo Hrvatske (.pdf)

Analiza aktualne teme - Utjecaj gospodarstva Italije na

gospodarstvo Hrvatske

Temeljem Rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu, St-1138/17, dana 10.4.2017. godine otvo-ren je postupak izvanredne uprave nad dužnikom Agrokor d.d. i njegovim povezanim i ovisnim društvima sukladno Zakonu o postupku izvanredne uprave u Trgovačkim društvi-ma od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Pozivaju se vjerovnici da prijave svoje tražbine izvanrednom povjereniku u roku od 60 dana od objave Rješenja, odnosno najkas-nije do 09. lipnja 2017. godine. Pozivaju se razlučni i izlučni vjerovnici da izvanrednog povjerenika obavijeste o svojim pravima, u skladu s odredbama čl. 258 Stečajnog zakona, u gore navedenom roku.

Sve daljnje informacije moguće je pronaći na web stranici www.jamnica.company.

Poziv i uputa vjerovnicima za prijavu tražbina Jamnice d.d
http://www.hgk.hr/http://www.hgk.hr/documents/utjecaj-gospodarstva-italije-na-gospodarstvo-hrvatske5926d378c7c2c.pdfhttp://www.jamnica.companyhttp://www.hgk.hr/documents/utjecaj-gospodarstva-italije-na-gospodarstvo-hrvatske5926d378c7c2c.pdfhttp://www.jamnica.company./

hrvatska gosodarska komora Županijska komora otoČac · 2017. 5. 31. · donacija je od 10.000 do...

Documents