hrs broj 4/2007karakteristike goniometra za 80-metarsko područje, pravila i taktiku arg natjecanja,...

CIJENA 15 KN

godište 16. broj 4 (123) srpanj/kolovoz 2007.

•Ljetnaškolaradioorijentacijezamladetehničare

TEMEBROJA:

•Antenepobjednika

•Elektronikazamlade

•Hrvatskiradioamaterskikup2007.–rezultati

•HrvatskoCWnatjecanje–rezultati2006.godine

uvodnik

Poštovani prijatelji radioamateri!U rukama imate novi broj časopisa Radio HRS u novom ruhu. Na prijedlog tajnice i glavnog urednika, te nakon odobrenja Izvršnog odbora HRS-a, odlučili smo da se časopis i izgledom modernizira, te da u sljedećih nekoliko brojeva napravimo kompletan redizajn naslovnice, ali i cijeloga časopisa. Nadamo se da će vam se svidjeti novi i moderniji izgled našega časopisa. Dobrodošla je svaka primjedba.Izaslanstvo HRS-a, koje je vrlo uspješno predstavljalo HRS i Hrvatsku na najvećem radioamaterskom sajmu u Friedrischafenu, vratilo se s još jednim velikim priznanjem hrvatskim radioamaterima. Uz mnogo sastanaka s predstavnicima drugih nacionalnih saveza oko organizacije Generalne skupštine, održani su i pregovori s vodstvom ARRL-a, u kojem su bili Dave, K1ZZ, tajnik ARRL-a, Joel, K5ZN, predsjednik ARRL-a, i Dave, NN1N, ARRL menadžer za DXCC. Razgovaralo se o imenovanju DXCC checkpointa u Hrvatskoj. Zaključeno je da je, zahvaljujući podršci HRS-a, naš Mark, 9A8A, zadovoljio kriterije ARRL-a da bude imenovan za DXCC checkpointa za cijelu regiju. Postupak imenovanja će se vjerojatno završiti u rujnu 2007. godine.Na Bjelolasici je od 6. – 15. srpnja 2007. u organizaciji Hrvatskoga radioamaterskog saveza održana Ljetna škola radioorijentacije za mlade tehničare. Školu je pohađalo 24 učenika uzrasta od 13 do 16 godina. Polaznici su bili iz gotovo svih dijelova Hrvatske; od Vukovara, Kutine, Murskog Središća, Pazina, Pule pa sve do Korčule. Program rada Škole sastojao se od obaveznoga i izbornoga programa. U sklopu obaveznoga programa polaznici su odslušali predavanja iz osnova radiotehnike i amaterskih radiokomunikacija, osnove rada i karakteristike goniometra za 80-metarsko područje, pravila i taktiku ARG natjecanja, osnove topografije i orijentacije u prirodi pomoću zemljovida i kompasa te praktične vježbe na terenu. U sklopu izbornog programa bile su organizirane radionice digitalne fotografije i izrade web stranice. Detaljnije o ovom velikom projektu HRS-a možete pročitati u ovom broju.Da bismo što brže pomladili svoje članstvo, započeli smo s projektom Radioamaterizam u školi. U svaki smo radioklub poslali po jedan primjerak skripta Uvod u radioorijentaciju za mlade tehničare, uz koji smo poslali i pripadajući film na DVD-u. Film, za potrebe što kvalitetnijeg rada s mladima, možete umnožiti i podijeliti u školama ili klubovima mladih tehničara. Taj izniman film o ARG-u osmišljen je i snimljen u Radioklubu Ludbreg. Nastavci toga promotivnog filma već su snimljeni na Državnom prvenstvu u ARG-u, održanom u Delnicama i na Risnjaku, te na ljetnoj školi ARG-a na Bjelolasici. Kada se obrade snimljeni materijali, imat ćemo profesionalno napravljen film o ARG-u.Za potrebe rada HRS-a, ali i radioklubova, izradili smo promotivnu mapu HRS-a. U svaki smo klub poslali po 10 mapa. Nadamo se da će vam se mape svidjeti i da će vam koristiti u radu.U Cavtatu je početkom srpnja potpisan ugovor s direktorom hotela Croatia o financijskim uvjetima Generalne skupštine 1. regije IARU-a, koja će se održati od 15. do 22. studenoga 2008. godine. Zahvaljujući razumijevanju tajnika i predsjednika IARU-a, sve troškove Generalne skupštine snosit će IARU, kao i svi sudionici skupštine. Obaveze HRS-a su da vrhunski organizira i osmisli sve događaje, koji će popratiti i dostojno obilježiti taj veliki događaj za Hrvatsku i HRS. Također, obaveza nam je i da svi sudionici odu iz Hrvatske zadovoljni organizacijom i gostoljubivošću. Za sada je organizacijski odbor vrhunski odradio golem posao, ali njegov najveći dio tek slijedi.Zahvaljujem svim hrvatskim radioamaterima što pružaju veliku podršku radu tijela HRS-a. To se vidi po tome da u prvih šest mjeseci imamo više članova s plaćenom članarinom nego u cijeloj prošloj godini.Pozivam sve radioamatere da šalju svoje priloge za časopis Radio HRS. Hrvatski radioamaterski savez predsjednik mr. sc. Petar Miličić,9A6A

Časopis izlazi svaka dva mjeseca – 6 brojeva u godini.Rukopisi i ilustracije se ne vraćaju.Časopis je ubilježen u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske 19. ožujka 2004. god., pod brojem 532-03-3/04-02.Priprema za tisak: Romildo Vučetić, 9A4RVTisak: PRIUS, Medarska 69, ZagrebNaklada: 1 200 primjerakaPoštarina plaćena u Pošti 10000 Zagreb.Godišnja pretplata sa članarinom HRS-a: 150 knCijena pojedinog primjerka: 15 knGodišnja pretplata: 100 knCijena pojedinog primjerka za inozemstvo: 3,5 euraGodišnja pretplata za inozemstvo: 20 euraProsječna naklada – 1 216 brojevaPrihod ostvaren prodajom u 2006 godini – 400,00 kunaPrihod ostvaren na tržištu oglašavanja u 2005. godini – 17 114,09 kunaPretplata u kunama uplaćuje se u korist žiro-računa:Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb2360000-1101561569;poziv na broj 12+JMBG uplatitelja.Devizna pretplata uplaćuje se u korist računa HRS-a kodZAGREBACKA BANKA d.d., Paromlinska 2, 10 000 Zagrebdevizni racun broj: 70300-978-2100057879IBAN: HR4323600001101561569 (2100057879)SWIFT: ZABAHR2X (svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)

TijelaupravljanjaHRS-a (mandat: 2003 – 2007.)PredsjednikHRS-a:mr.sc. Petar Miličić, dipl.ing., 9A6A, [email protected]:Mate Botica, dipl.ing., 9A4M, [email protected]:Marina Sirovica, dipl. politolog, 9A3AYM, [email protected]:Ljiljana Božak, 9A5BL, [email protected]ČlanoviIzvršnogodboraHRS-a:Željko Dražić-Karalić, dipl.oec., 9A4FW, [email protected] Karnik, 9A3LG, [email protected] Matičić, 9A2EU, [email protected] Morović, ing., 9A4ML, [email protected] Pavlaković, 9A3LD, [email protected] Pavlica, ing., 9A9R, [email protected] Španić, 9A4SS, [email protected]:Zdenko Blažičević, ing.el. 9A2HI, [email protected] Diankov, 9A2CD, [email protected] Spudić, dipl.ing., 9A3FR, [email protected]častiHRS-a:Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, [email protected] Jelčić, 9A5JA, [email protected] Jugović, ing. 9A2EI, [email protected]

nakladnikHRvATSkIRADIOAMATERSkISAvEz

Dalmatinska 12, p.p. 149HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatiae-mail [email protected] www.hamradio.hr

Uredništvo i administracija:HRvATSkIRADIOAMATERSkISAvEz

Dalmatinska 12, p.p. 149 HR - 10002 ZAGREBHrvatska / CroatiaTelefon + 385 (0)1 48 48 759 Telefax + 385 (0)1 48 48 763e-mail [email protected]

Glavniurednikdr.sc.zvonimirJakobović, [email protected]

zamjenikglavnogurednikazlatkoMatičić, 9A2EU,[email protected]

Uredničkikolegij

Vijesti iz HRS-amr.sc.PetarMiličić,dipl.ing., [email protected],dipl.ing., [email protected]

Elektronika za mlademr.sc.BožidarPasarić, [email protected]

IARUmr.sc.ŽeljkoUlip,dipl.ing., [email protected]

ElektronikaAntunDretvić, [email protected]

KV aktivnostizlatkoMatičić, [email protected]

DiplomevladimirPavlica,ing., [email protected]

IOCA programEmirMahmutović,prof., [email protected]

UKV aktivnostŽeljkoDražić-karalić,dipl.oec., [email protected]

Digitalne komunikacijeBrankoPlazanić,dipl.ing., [email protected]

ARGOtoPredanić, [email protected]

CW aktivnostMilanDrlić, [email protected]

Informiranje i mali oglasiLjiljanaBožak, [email protected]

DX vijestiDeanMilde, [email protected]

LektoricaTihanaNakomčić, [email protected]

Tehnički urednikRomildovučetić, [email protected]

www.hamradio.hrRADIOHRS-4|2007 SRPANJ/kOLOvOz20073

Iako je 21. lipnja ove godine bilo izborno zasjedanje Skupštine Hrvatske zajednice

tehničke kulture (HZTK) na kojoj se biralo se novo čelništvo – predsjednik i dopredsje-dnik Zajednice, Izvršni i Nadzorni odbor, Sud časti i Odbor za javna priznanja, počasna zvanja i Nagrada Hrvatske zajednice tehni-čke kulture, ipak je glavna točka dnevnog reda bila Strategiji razvoja Hrvatske zajednice tehničke kulture do kraja 2011. godine.

To je dokument koji je HZTK-a priželjkivala već dulje vrijeme i o čijoj se potrebi već govorilo na njezinim skupštinama, ne zato što se to Zajednici htjelo, već zato što je to nužno zbog raznih okolnosti i vremena u kojemu se Republika Hrvatska nalazi. Samo neovisno i nepristrano istraživanje i studija mogli su dati putokaz i smjer u kojem bi se trebala razvijati HZTK-a i sve njezine sastavnice, odnosno tehnička kultura u Hrvatskoj, u vrijeme približavanja Europskoj uniji.

Taj je zahtjevan posao povjeren Centru za strategiju i razvoj iz Zagreba koji je uz pomoć čelnika HZTK-e i nacionalnih saveza tehničke kulture uložio gotovo cijelu godinu dana, da bi na kraju taj dokument od 60 stranica predstavio Skupštini na usvajanje. Dokument koji je predložen Skupštini na usvajanje zastupnicima predstavile su mr. sc. Ivana Mendeš i Petra Hoblaj, predstavnice Centra za strategiju i razvoj i u vrlo kratkom vremenu od petnaestak minuta, što inače nije odlika sastanaka u HZTK, Skupštini predstavile i objasnile što je to Strategija razvoja Hrvatske zajednice tehničke kulture do 2011. godine.

To je, kako su objasnile, djelotvornije funkcioniranje i postizanje onih ciljeva koji su određeni Zakonom o tehničkoj kulturi i Statutom HZTK-e. Da bi se ti ciljevi mogli dosegnuti prijeko potrebno je, istakle su uvodničarke, mnogo toga mijenjati. Ponajprije, to znači mijenjati određene organizacijske oblike radi poboljšanja rada i djelovanja, a time i unapređenje cjelokupne tehničke kulture u Hrvatskoj.

Što to znači za HZTK-u, a što za nacionalne saveze tehničke kulture pa tako i za Hrvatski radioamaterski savez?

Zaista je to novo poglavlje, da ne kažemo nova knjiga, u djelovanju i ponašanju cjelokupne Zajednice i njezinih članica.

Izborno zasjedanje skupštIne Hztk-e

PIŠE: Ivan LučićFOTO: Emir Mahmutović, 9A6AA

TričlanaHRS-aizabranauIzvršniodbor

vijesti iz hrs-a

Dokument je razrađen u najmanje detalje, ne samo da HZTK-a određuje i nameće ritam rada i aktivnosti, već i nacionalnim savezima tehničke kulture, bez kojih ona te ciljeve ne može dosegnuti. Osim toga Strategija i nije rađena zbog same Zajednice, već ponajprije zbog tehničke kulture i njezinih sastavnica u cjelini. Nacionalni savezi tehničke kulture su ti koji nose ukupnost tehničke kulture u Hrvatskoj, a Hrvatski radioamaterski savez je najdosljedniji i izvorni nositelj razvoja tehničke kulture u Hrvatskoj od njezinih početaka. Pa stoga ne čude rezultati tajnog glasovanja za članove upravnih tijela Zajednice.

UIzvRšNIODBORIzABRANATRIRADIOAMATERANakon što je završila rasprava o Strategiji pristupilo se onom poslu zbog čega i sazvala Skupština. Nakon što su utvrđene liste predloženika za izbor predsjednika, dopredsjednika, članova Izvršnog i Nadzornog odbora, Suda časti i članova Odbora za dodjelu javnih priznanja, počasnih zvanja i Nagradu Hrvatske zajednice tehničke kulture te dano razrješenje svim dosadašnji dužnosnicima i članovima tijela upravljanja HZTK-om, prišlo se tajnom glasovanju.

Valja napomenuti da je na listama za izbor dužnosnika bilo predloženo i nekoliko istaknutih članova HRS-a, te da su uglavnom svi i izabrani.

Prije svega zato što je EU tu pred vratima i stare navike i razmišljanja više ne vrijede. Jednostavno, došlo je neko novo vrijeme, novi zahtjevi i prohtjevi – 21. stoljeće. A razlozi za izradu Strategije najviše su društvene i gospodarske prirode. Jer javna je tajna da je u Hrvatskoj danas nizak stupanj gospodarske konkurentnosti, a učenika u području obrazovanja za tehnička zanimanja sve manji s trendom daljnjeg smanjenja. S takvim trendom Hrvatska nema šanse u sve otvorenijoj EU, koja i sama pronalazi nove oblike kako bi poboljšala konkurentnost i produktivnost rada.

Sve ono što su uvodničarke predstavile i što je napisano u dokumentu temelji se na Bonnskoj deklaraciji, Oslo-agendi i Lisabonskoj strategiji, a ti dokumenti čine okvir za djelovanje udruga u području tehničke kulture, pa tako i Hrvatskoga radioamaterskog saveza. Pri tome je poseban naglasak stavljen na prioritete koji bi morali pridonijeti učinkovitosti i podizanju kvalitete rada i djelovanja u društvu znanja i obrazovanju za društveni i gospodarski zavoj Hrvatske. A tehnička kultura je ono društveno djelovanje bez kojeg se takav razvoj ne može ostvariti, konstatiralo je to i Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na raspravi Obrazovanje za tehnološki ovisno društvo znanja, koje je u Zagrebu održano 29. svibnja ove godine.

Slika1. Predsjedništvo Skupštine HZTK-e

www.hamradio.hr4SRPANJ/kOLOvOz2007 RADIOHRS-4|2007

sadržaj

04

08

10

13

15

43

49

51


4 IzBORNOzASJEDANJESkUPšTINEHzTk-e

7 zNAČAJNAPRIzNANJAIRADIOAMATERIMA

8 AkTIvNOSTIURADIOkLUBUSLIJEPIH“LOUISBRAILLE”

10HRSNASAJMUUFRIEDRICHSHAFENU

13DIGITALNAELEkTRONIkAzAMLADE–1.DIO

15STOLJEćETRIODe

18SOFTvERSkIDEFINIRANRADIO

22L-METAR

26MALIGPS–APRSSUSTAv

29ANTENEPOBJEDNIkA

32PRAvILAkvNATJECANJA

34HRvATSkOCWNATJECANJE2006.–REzULTATINATJECANJA

38HRvATSkIRADIOAMATERSkIkUP2007.–REzULTATINATJECANJA

40BRAČkIAMATERIUNATJECANJUIOTA2007.

41600RADIOvEzASHRvATSkIHOTOkA:9A/I6GFX

429A4W/PI9A/T94DXQRvSCI-420

43zAzIDANISvJETIONIkNAOTOkUTRSTENIkUNIJEBIOPREPREkAzAEkIPU9A7T/p

44SO2R–UNATJECANJESDvAUREđAJA

47PRAvILAUkvNATJECANJA

48BRAČkIRADIOAMATERINAPRvOMOvOGODIšNJEMvHF/UHFNATJECANJU

49LJETNAškOLARADIOORIJENTACIJEzAMLADETEHNIČARe

51 EUROPSkOARDFPRvENSTvOMLADIHUHOMERSDORFU(NJEMAČkA)

53SEkCIJAARG-ARADIOkLUBAARENA–PULANANATJECANJIMAU2007.GODINIOSvOJILAJE54MEDALJEI7PEHARA

54DXvIJESTI

54MALIHAMOGLASI

vijesti iz hrs-a

Nakon tajnog glasovanja Skupština Hrvatske zajednice tehničke kulture je za novoga predsjednika ponovno izabrala prof.dr.sc.Antu Markotića, a za dopredsjednika dr.sc.StanislavaČajavca. U Izvršni odbor izabrani su (istaknuti su članovi HRS-a): Ivan Baćani, mr. sc. Marica Berdik, Predrag Bosnar, BlaženkoDujaković,MladenHorvatić, Bogomir Hren, Ivan Knok, Željko Košara, Duško Kraljev, Drago Labaš,mr.sc.PetarMiličić,Maja Novaković, Božica Škulj i Denisvincek.U Nadzorni odbor izabrani su Stjepan Androlić, Antica Lovrić i Ivan Tudić, a u Sud časti Josip Jurković, Ivan Janeš i Ante Starčević.

Za predsjednika Odbora za javna priznanja, počasna zvanja i Nagradu Hrvatske zajednice tehničke kulture izabran je JosipLevatić, a za članove Đuro Blaževac, dr. sc. Goran Heffer, Bogomir Hren, Ivan Lučić, Đani Pincan i Marko Vidović. Nakon završetka zasjedanja Skupštine održana je konstituirajuća sjednica Izvršnog odbora na kojoj je za glavnu tajnicu HZTK-a ponovo imenovana MarijaDujmović. Slika2. Izaslanici Skupštine HZTK-e

vijesti iz hrs-a

Cjenik i formati oglasnog prostora:

ČasopIs RADIO HRSstručni časopis Hrvatskoga radioamaterskog saveza

Format Cijenaukunama Cijenaueurima1/1colorunutarnja 2.400,00 343

1/1colortrećaomotna 2.880,00 411

1/1colordrugaomotna 3.240,00 463

1/1colorčetvrta(zadnja)omotna 3.600,00 514

1/2colorunutarnja 1.320,00 189

1/2colortrećaomotna 1.560,00 223

1/2colordrugaomotna 1.800,00 257

1/1colorPR+1/1colorunutarnja 4.200,00 600

umetanjepromomaterijalafoliranjemnaprvustranu 2.400,00 343

umetanjepromomaterijalaunutarčasopisa 1.320,00 189

Napomena:na navedene cijene neobračunavasePDv.

popusti za višekratno oglašavanje.

Časopis izlazi dvomjesečno.

Za godišnji ugovor (6objava) odobravamo 10% popusta.

Za polugodišnji ugovor (3objave) odobravamo 5% popusta.


Uspješne aktivnosti naših radioamatera i njihovo sudjelovanje u unapređenju i

popularizaciji tehničke kulture ni ove godine nisu ostali nezamijećene. Tome svjedoče i najnovija priznanja koje su dobili Branko Vidović, 9A2AT, iz Bjelovara, Boris Dragan, 9A2FM, iz Splita i Hrvoje Horvat, 9A6XX, iz Pazina.

Na svečanosti, koja je održana 2. svibnja u Zagrebu, Odbor za dodjelu Državne nagrade tehničke kulture Faust Vrančić, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dodijelio je nagradu za životno djelo i petnaest godišnjih nagrada istaknutim pojedincima i udrugama iz područja tehničke kulture.

Među ostalima, godišnju nagradu Faust Vrančić dobio je i Branko Vidović, 9A2AT, iz Bjelovara, učitelj tehničke kulture i fizike u Osnovnoj školi Nova Rača i tajnik Zajednice tehničke kulture Bjelovarsko-bilogorske županije. Nagradu je dobio za dugogodišnji izniman doprinos razvoju i unapređivanju tehničkog odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi, kontinuiran i značajan pedagoški i stručni rad u tehničkoj kulturi i poseban i izvanredan doprinos u organizaciji tehničkih smotri i natjecanja, osobito u području raketnog modelarstva i amaterske radiogoniometrije. Iz obrazloženja o dodjeli ovog uglednog priznanja, saznajemo da se Branko, 9A2AT, već 50 godina bavi tehničkim aktivnostima. Kao pedagog tehničke kulture neprekidno radi na prenošenju tehničkih znanja i vještina na mladež osnovnih i srednjih škola, a u tome ima izvanredne uspjehe. Najveće uspjehe s članovima KMT i Kluba tehničke kulture u Novoj Rači postigao je u oblasti raketnog modelarstva i radiogoniometriji. Oni koji se bave ARG-om znaju da je Nova Rača postala poznata kao “rasadnik” radioamatera radiogoniometrista. Da ne bi sve ostalo na teoriji, te da bi svoja znanja i vještine radiogoniometriranja što bolje prenio na mladež, i sam se uključio u natjecanja. Tako je na međunarodnom ARG natjecanju održanom u Bjelovaru 2006. u kategoriji M60 osvojio 1. mjesto. A oni mlađi, koji su također visoko plasirani u brojnim natjecanjima, s ponosom govore kako im je Branko uzor i mentor. Izuzetne uspjehe na drugim poljima tehničke kulture ovdje ne bismo spominjali, no Brankova sveukupna aktivnost omogućila mu je ovako visoko priznanje. Njegov rad, kao člana Hrvatskoga radioamaterskoga saveza, upotpunio je njegovu tehničku svestranost.

Važna prIznanja I radIoamaterIma

TEKST: Emir Mahmutović, 9A6AAFOTO: Emir Mahmutović, 9A6AA

Kao i prošlih godina, i Izvršni odbor Hrvatske zajednice tehničke kulture donio je Odluku o dodjeli javnih priznanja, počasnih zvanja i nagrade Hrvatske zajednice tehničke kulture za 2006. godinu. Za nas je zanimljivo da su godišnju nagradu Tehničke kulture za 2006. godinu dobili i Boris Dragan, 9A2FM, iz Splita, te Hrvoje Horvat, 9A6XX iz Pazina.

Iz šireg obrazloženja o Borisu, 9A2FM, radioamateru i amaterskom dužnosniku u tehničkoj kulturi grada Splita koji je nagradu dobio zbog izuzetnog doprinosa razvitku i unapređivanju tehničke kulture, saznajemo da se za tehničke aktivnosti počeo zanimati još 1964. godine učlanjenjem u Radioklub “Ante Jonić”. 1965. polaže ispit za radioamaterskog operatora tadašnje 3. klase. Od tada je stalni član tog Kluba u kojem je dugi niz godina bio tajnikom, potom dopredsjednikom i u tri mandata predsjednikom. Ima položen i najviši razred amaterskog radiooperatora. U radu u Radioklubu izradio je brojne radioamaterske uređaje, odašiljače, prijamnike, pojačala snage i antene, a početkom osamdesetih započeo je održavati radioveze refleksijom od meteorskih tragova. Pomogao je u osnivanju radioamaterskih klubova u Splitu, Trogiru, Kaštelima, Makarskoj, Omišu te na otocima Braču, Visu i Šolti. Tijekom 2006. godine pomogao je u održavanju tečaja za početnike i osnivanju novog radiokluba u Šibeniku, a i sam održava tečajeve o primjeni računala u radioamaterskim komunikacijama. Uz sve svoje aktivnosti

član je i Upravnog odbora Radiokluba Split, Izvršnog odbora Automodelarskog kluba “Propatria”, Izvršnog odbora Zajednice tehničke kulture grada Splita, a do konca travnja 2006. bio je predsjednik, a sada je član, i Nadzornog odbora Zvjezdanog sela Mosor.

Kao što mnogi znaju, Hrvoje, 9A6XX, pripada mlađoj generaciji. Nastanjen je u Pazinu gdje je završio Gimnaziju i Strukovnu školu Jurja Dobrile (tehničar za elektroniku). Sada je apsolvent na Fakultetu ekonomije i turizma u Puli. Nagradu je dobio kao član Radiokluba Pazin, i to za “izuzetne rezultate postignute u razvitku i unapređivanju tehničke kulture posebice radioamaterizma čijim je zalaganjem matični klub danas postao jedan od najaktivnijih i tehnološkim razvojem najnaprednijih radioamaterskih klubova u Hrvatskoj”.

Radioamaterizmom se počeo baviti 1994. godine u Radioklubu Pazin. Sljedeće, 1995. godine polaže ispit za radioamatera operatora i od tada pa do danas usredotočen je na radioamaterska natjecanja, međunarodnog i domaćeg karaktera. Do sada je sudjelovao u više od 300 natjecanja na KV-u i UKV-u u Hrvatskoj i inozemstvu. U Klubu je obavljao funkcije blagajnika, predsjednika, člana Izvršnog odbora. Nema klupske aktivnosti u kojima ne sudjeluje, a mnogih aktivnosti je i pokretač. Provodi natjecanja, radi s mladima, promovira i popularizira radioamaterizam kroz

vijesti iz hrs-a


vijesti iz hrs-a

amatersku radiogoniometriju, satelitske komunikacije, iPazin – nezavisni pazinski portal, Pazin Wireless, dinamičke Internet stranice Kluba i brojne druge akcije. Tijekom 2006. godine sudjelovao je na radioamaterskom natjecanju (WRTC) u Brazilu. Inicirao je i organizirao ekspediciju članova svoga Radiokluba na Balearsko otočje… Zaljubljenik je u telegrafiju – juniorski prvak Hrvatske na Trećem prvenstvu Hrvatske u QRQ u 2000. godine.

S još četvoricom mladih radioamatera iz Danske, Bugarske, Srbije i Švedske pokrenuo je 1999. godine World Wide Young Contesters (WWYC) – Međunarodni natjecateljski klub mladih radioamatera, u kojem je jedan od najaktivnijih članova.

Danas taj klub broji više od 700 mladih radioamatera iz više od 50 zemalja cijelog svijeta i čini jedan od najvećih natjecateljskih klubova u radioamaterskom svijetu. Pokretač je i glavni organizator prvog (sada već tradicionalnoga) susreta mladih radioamatera u Pazinu 2004. godine na kojem je sudjelovalo 50 mladih iz 13 zemalja. Na najvećem Europskom radioamaterskom sajmu u Friedrichafenu u Njemačkoj 2004. godine postaje i najmlađi nositelj predstavljanja u sklopu natjecateljskog foruma s temom mladi radioamateri. Iste godine postaje i najmlađi menadžer međunarodnoga radioamaterskog natjecanja – Europskog Sprint natjecanja koje se održava četiri puta godišnje.

* * *

Uvjereni smo da među nama postoji još dosta onih koji zaslužuju ovakva i slična priznanja, te da slične prigode i u buduće ne bi smjele proći bez našega sudjelovanja. Zato već danas trebamo upozoriti na one koji se ističu svojim radom i radioamaterskom aktivnošću, a prema kriterijima postavljenima za dodjele spomenutih priznanja.

Potankosti o tim uvjetima možete pronaći na web stranicama Ministarstava obrazovanja i športa (http://public.mzos.hr), odnosno Hrvatske zajednice tehničke kulture (http://www.hztk.hr).

Kao i svake godine, u Radioklubu slijepih “Louis Braille” najviše aktivnosti odvija

se u proljeće. I ove se godine održava tečaj za radiooperatore početničkog razreda, koji pohađa četvoro mladih iz Centra za obrazovanje slijepih “Vinko Bek”. Održavaju se i ARG treninzi. Nakon Juniorskog prvenstva Zagreba (o čemu smo već pisali), uslijedile su nove aktivnosti.

SkUPšTINAkLUBAU utorak, 27. ožujka 2007., u društvenom klubu Udruge slijepih Zagreb održana je redovna godišnja skupština našega Kluba, na kojoj je sudjelovalo 19 članova Kluba (od ukupno 26). No, zajedno s gostima, bilo je sveukupno dvadeset i šestero nazočnih. Prihvaćeni su Izvještaji o radu u protekloj godini i Program rada za 2007. godinu.

U znak zahvalnosti za dugogodišnju suradnju u organiziranju natjecanja u amaterskoj radiogoniometriji, profesorici Tatjani Trošt, asistentici na Kineziološkom fakultetu, uručena je diploma Počasni član.Po završetku Skupšine članovi Kluba i gosti su na skromnom domjenku nastavili ugodan razgovor i druženje.

SkUPšTINAHRvATSkOGARADIOAMATERSkOGSAvEzAKao zastupnik Radiokluba slijepih “Louis Braille”, Savo Golić, 9A2GS, sudjelovao je na dugotrajnoj i burnoj godišnjoj Skupštini Hrvatskoga radioamaterskog saveza,

aktIVnostI u radIoklubu slIjepIH “louIs braIlle”

TEKST: Savo Golić, 9A2GS

održanoj 21. travnja, i govorio o radu i problemima slijepih radioamatera.

49.NATJECANJEMLADIHTEHNIČARAHRvATSkEUDUBROvNIkUČlanovi Kluba, Jasmin Bajza i Anton Marković (natjecatelji), Savo Golić, 9A2GS (mentor), i Višnja Golić, 9A6LVB (pratitelj), otputovali su 24. travnja autobusom s

ekipom grada Zagreba u Dubrovnik na 49. natjecanje mladih tehničara Hrvatske (od 25. – 29. travnja 2007.)

Jasmin je osvojio 4. mjesto u kategoriji srednjoškolaca (bio je samo 1 sekundu lošiji od trećeplasiranog). Bez obzira na to što je osnovac Anton bio izvan vremena, raduje nas što smo učenike iz njegove osnovne škole (OŠ Ksavera Šandora Gjalskoga), koji

Slika1. Mladi na okupu. natjecatelji i suci na Otvorenom prvenstvu Zagreba u ARG-u za slijepe. ŠRC Jarun, 19. svibnja 2007.


nam već godinama pomažu u našim ARG natjecanjima kao suci na odašiljačima, uspjeli animirati da se okušaju i kao natjecatelji.

PREDAvANJENAkINEzIOLOškOMFAkULTETUU petak, 11. svibnja, predsjednik RKS “Louis Braille”, Savo Golić, 9A2GS, kao gost predavač održao je predavanje studentima četvrte godine Kineziološkog fakulteta, smjer Kineziterapija, o radioamaterizmu među slijepima, s posebnim naglaskom na amatersku radiogoniometriju za slijepe.

Prikazan je i dokumentarni film o dvadesetogodišnjici djelovanja Kluba, nakon čega je predavač odgovarao na pitanja studenata. Ovo je drugi put da smo studente ovog fakulteta imali priliku upoznati s radom našega Kluba, a posebno s natjecanjem poznatim pod nazivom “lov na lisicu”.

Od 2001. godine studenti ovog fakulteta nam pomažu kao suci u organizaciji natjecanja, pa se njih osmero nakon predavanja prijavilo da nam pomogne u organizaciji 13. Otvorenog prvenstva Zagreba u ARG-u za slijepe.

Zahvaljujemo se profesorici Tatjani Trošt, asistentici na Katedri za kineziterapiju, dugogodišnjoj sutkinji na našim natjecanjima, što nam je omogućila održavanje ovog, za slijepe radioamatere značajnog, predstavljanja.

PRvENSTvOzAGREBAUARG-UzASLIJEPEU sunčanu i prohladnu subotu, 19. svibnja, na terenu Sportsko- rekreativnog centra Jarun održano je 13. Otvoreno prvenstvo Zagreba u “lovu na lisicu”, koje je i ovoga puta bilo međunarodno. Sudjelovalo je 32 natjecatelja iz Buzeta, Daruvara, Labina,

Lipovljana, Osijeka, Rijeke, Siska, Velike Gorice, Zagreba, Bihaća i Teslića.

Natjecanje je održano u kategorijama: osnovna škola, juniori, žene, seniori i veterani. Najbolji je u generalnom plasmanu bio Emil Punoš iz Rijeke, ispred Novice Dražetića iz Zagreba i svog sumještanina Žarka Dadasovića.

U kategoriji Osnovna škola, stavivši zaštitne naočale, nastupile su učenice Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskoga. Već nam sedam godina učenici te škole pomažu u organizaciji natjecanja kao suci na odašiljačima, a tek nešto više od godinu dana nastupaju i kao natjecatelji. Najbolja je ovoga puta bila Soraja Šaćiragić, a drugo i treće mjesto osvojile su Melita Horvat i Lora Cepetić.

I sa studentima Kineziološkog fakulteta također imamo odličnu suradnju. Ovoga puta došlo je čak njih šestoro da budu suci na stazi.

Natjecanje je vrlo uspješno vodila profeso-rica Tatjana Trošt uz pomoć svog kolege, Ante Ćuzela Piljca. Njih dvoje su od proljeća 2001. s nama i pomažu nam u organizaciji natjecanja. Pružaju nam veliku podršku u radu.

Izvan je konkurencije, u kategoriji veterana, nastupio i predsjednik Hrvatskoga radioamaterskog saveza, Petar Miličić, 9A6A. Stavivši zaštitne naočale u početku je bio pomalo nesiguran, ali je ubrzo odagnao nelagodnost i postigao odličan rezultat, najbolji od svih veterana.

Natjecanje je izazvalo veliku pozornost posjetilaca-šetača na Jarunu, koji su sa zanimanjem pratili natjecanje. O natjecanju su objavljeni i kratki prilozi u Jutarnjem i Večernjem listu.Nakon natjecanja, sudionici natjecanja su se autobusom prevezli na Sljeme, gdje

je održan tradicionalni dvodnevni Susret slijepih radioamatera “Sljeme 2007.”

SUSRETSLIJEPIHRADIOAMA-TERA“SLJEME2007.”Nakon završetka Otvorenog prvenstva Zagreba u ARG-u na Jarunu, sudionike natjecanja čeka autobus, kojim odlaze na Sljeme na dvodnevni tradicionalni Susret slijepih radioamatera.

Tako je bilo i ovog puta. Četrdesetak slijepih radioamatera iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pratioca i gostiju uputilo se u Planinarski dom “Puntijarka” na dvodnevno druženje.

Nakon ručka (zna se, planinarski grah s kobasicama) većina je krenula u šetnju planinarskim stazama. Večera je zakazana za 20 sati, a prije večere pročitani su službeni rezultati i podijeljeni pehari najboljima na Prvenstvu Zagreba u “lovu na lisicu”. Pehare je uručio predsjednik Hrvatskoga radioamaterskog saveza, Petar Miličić, 9A6A, nakon čega je nastavljeno druženje uz muziku i tombolu do jutarnjih sati.

Ovo je bio šesti susret slijepih i njihovih gostiju i prijatelja, koji se s nestrpljenjem očekuje svake godine. Pet godina zaredom bili smo u Domu Crvenoga križa na Sljemenu, gdje smo se već osjećali kao kod kuće. Ove godine se Dom u potpunosti obnavlja, tako da smo ovogodišnji Susret organizirali u “Puntijarki”.

Druženje, razgovor, šetnja po sljemenskim stazama i uživanja na čistom planinskom zraku... Vrijeme nam uvijek prebrzo proleti, pa smo pomalo sjetni u autobusu koji nas u nedjelju popodne, nakon ručka, vozi do Glavnog kolodvora. Tu se rastajemo uz srdačne pozdrave i želje za sretan put i “doviđenja dogodine”.

Slika3. Srednjoškolka Antonija Ivanković je prije ispita još jednom “utvrđivala gradivo”.

Slika2. Najbolji u generalnom plasmanu: Novica Dražetić (2. mjesto), Emil Punoš (1. mjesto) i Žarko Dadasović (3. mjesto). Planinarski dom “Puntijarka”, 19. svibnja 2007.

vijesti iz hrs-a


vijesti iz hrs-a

NOvIOPERATORIU našem Klubu su i ove godine održani ispiti za operatore početnike. Nakon višemjesečnog tečaja koji je vodio Savo, 9A2GS, 12. lipnja je četvoro srednjoškolaca Centra za odgoj i obrazovanje slijepih “Vinko Bek” polagalo ispit. Na ispitu su pokazali vrlo dobro znanje.

Klub je pripremio materijale za ispit na brajici i u zvučnoj tehnici, a također i modele antena i radioamaterske opreme, kako bi imali što zorniju sliku onoga o čemu se govori.

I ovu smo grupu učenika najprije animirali za natjecanje u amaterskoj goniometriji za slijepe, a zatim su krenuli na tečaj za radiooperatore.Predsjednik ispitnog povjerenstva Željko Ulip, 9A2EY, pohvalio je učenike za pokazano znanje i poželio im puno veza i daljnji uspjeh u natjecanjima iz amaterske radiogoniometrije za slijepe.

Slika4. Mladi operatori P razreda: Igor Stojčić, Antonija Ivanković, Igor Klještan i Jasmin Bajza. Iza njih su Željko Ulip, 9A2EY, predsjednik Ispitnog povjerenstva, i Savo Golić, 9A2GS, član.

Prije dvije godine, na stranicama ovoga časopisa pisao sam o posebnoj ovisnosti

od koje se teško izliječiti, i koja je zahvatila radioamatere, poglavito one koji se bave operatorskim radom. No, ni mnogi drugi zaljubljenici u ovaj hobi nisu ostali imuni na to: jednim imenom, ta „bolest“ zove se Friedrichshafen! Kao što tada rekoh, baviti se radioamaterizmom, i to bilo kojim njegovim dijelom, a ne otići barem jedanput na najveći europski radioamaterski sajam u Friedrichshafen, gotovo je nezamislivo. Zbog toga, odluku da pođem na sljedeći sajam, donosim odmah po povratku s prethodnoga.

Ima dosta onih koje ne treba nagovarati na to, već ih samo obavijestiti da ideš, a Daki, 9A2WJ, i Mato, 9A3SM, jedni su od njih. Plan je uobičajen: poći ćemo autom, te postaviti omanje šatore neposredno uz Sajam, na prostoru predviđenom za to. Hotele izbjegavamo, jer smatramo da je po zatvaranju Sajma najbolje ostati na mjestu gdje se nalazi nekoliko stotina istomišljenika te s njima (uz pokoje pivo), prisjećajući se proteklih godina, razmijeniti iskustva, ali i planove koje ima svaki od nas. Ah da, Sajam je od 22. do 25. lipnja 2007. godine.

Drugi (službeni) dio HRS-ove ekipe, (predsjednik HRS-a, Petar Miličić, 9A6A, i Zlatko, 9A2EU), zbog obveza u Zagrebu, krenuo je jedan dan nakon nas.

Hrs na sajmu u FrIedrIcHsHaFenu

TEKST: Emir Mahmutović, 9A6AAFOTO: Emir Mahmutović, 9A6AA

Kroz Sloveniju brzo prolazimo. Bilo je to vrijeme one njihove političko-prisluškujuće afere, pa nas policajac na ulazu, vidjevši našu silnu opremu, u šali pita da li imamo nobene naprave za prisluškivanje.

Uobičajene gužve na prilazima Friedrich-shafenu. Kolona je tako dugačka, a brzina mala, da predlažem Dakiju da se sa svojom neizbježnom cigaretom požuri pješice.

U rano predvečerje stigosmo na cilj. Nažalost, kasno je za odlazak na naš štand (zatvoreno je) pa krećemo odmah prema prostoru za kampiranje.

Svuda oko nas užurbano se radi: postavljaju se šatori, ističu zastave, montiraju antene, uređuje okoliš novog „doma“. Puno poznatih lica. Tu su Aniko, HA3TAA, i Feri, HA5AZZ, poznati radioamaterski

Slika1. QSL zid


IOCA-aktivatorski par. Naše šatore postavljamo nedaleko njihovoga.

Dok se odmaramo u društvu naših mađarskih prijatelja, primjećuje nas stari poznanik Rene, DL2JRM. Dolazi sa svojim društvom. Bio je na nekoliko ekspedicija (J28XX, Djibouti, YA7X, Afganistan, 4T75O, Peru, T6KBLRM, Afganistan, DL2JRM/BY, China, C6ARI, Bahamas, NA-219, …), pa s njime nije dosadno. Ostajemo do kasno, a prije odlaska u šatore pogledavamo u nebo… Kiša i ovaj Sajam uvijek idu zajedno…

Rano ujutro žurim do upravne zgrade kako bih preuzeo službene materijale. Na našem štandu neugodno iznenađenje: nema hrvatske zastave. Od radnika koji poslužuje štandove saznajem da je još sinoć bila tu. Nakon sat vremena problem smo riješili: kako bi ubrzali stvar, organizatori su s viljuškarom ušli u naš štand (!) te s njega postavili novi stijeg.

Stižu Petar, 9A6A, i Zlatko, 9A2EU, te se složno prihvaćamo uređenja našeg prostora. Za to je bilo potrebno prenijeti stotinjak kilograma raznog materijala iz naših automobila.

Među prvima na hrvatski štand stiže Kruno, 9A4KH, donoseći plakate kao obavijesti za predstojeći radioamaterski susret na zagrebačkome Jarunu, Zagreb Radio Fest.

Ubrzo su i prvi posjetitelji počeli opsjedati štandove pa smo imali pune ruke posla. Ipak, na štandu Hrvatskoga radioamaterskog saveza ekipa je u sastavu: predsjednik Saveza, IOTA checkpoint i IOCA menadžer. Pitanja je bezbroj, a većina se odnosi na operatorski rad iz Hrvatske. Mnoge zanima rasprostranjenost repetitorske mreže u nas, a pitanja o radu s otoka na prvom su mjestu. Tražene su naše značke (kojih nemamo), i IOCA majice (kojih imamo koliko i značaka).

Ovo je prigoda da se pregledaju QSL-kartice za IOCA program, te mi to odnosi dosta vremena. Ipak, „aktivatorima“ je lakše donijeti na primjer, 150 karata na Sajam te ih predočiti IOCA menadžeru, nego originalne kartice slati poštom ili se mučiti s preslikavanjem.I uprava Sajma prati moderne trendove. Nisu velikodušni kao oni u Pordenoneu, ali i ovi su osigurali bežično spajanje na Internet. Za 10 eura (uz predočenje osobnih dokumenata) dobijete korisničko ime i lozinku, te ste bezbrižni sljedeća 3 sata. A to vrijeme brzo proleti. Vjerujte mi. Pogotovo ako vas netko nešto zapita, a vi se zaboravite otpojiti…

Stiže i Elvira, IV3FSG, i njen QSL menadžer Gabriele, IK3GES. Tijekom sajma u Pordenoneu zamolili su nas da im dopustimo da u jednom kutku našega

štanda dijele QSL-ke s Elvirinih ekspedicija u Togo (5V7SE), i Burkinu Faso (XT2SE). Očigledno je da u njihovoj organizaciji nešto ne štima… To je prigoda da Gabrielea iznenadim i uručim mu potvrdu u članstvu u HRS-u pod pozivnom oznakom 9A8GES. Iznenadio je i on mene: već je tiskao QSL-ke za taj znak!

Na naš štand dolazi Moni, 4X6ZK. Donose pozdrave od Dova, 4Z4DX, i preuzima njegove papire. Dov je od danas i 9A8DOV.

Puno je i naših. Raspituju se za informacije kada i gdje se mogu podignuti QSL-ke za neke od poznatih DX ekspedicija. Nedaleko od nas već se stvara red za 1A4A, VU7RG, VU7MY, C6ARI, … To je prigoda da Borisa, 9A2JY, direktora Zagreb Festa, upoznam s jednim od odgovornih iz ekspedicije 1A4A (Giorgio, IZ4AKS). Nakon priloga kojega smo objavili u našem časopisu, vrlo su nam blagonakloni, te obećavaju doći na Jarun.

Oko ekipe iz Indije, uvijek je velika gužva. Nakon poznatoga tsunamija i radioamaterske uloge u spašavanju nastradalih, visoko su cijenjeni u svojoj državi. Na (ne)sreću mi nemamo takvih valova… Obučene u tradicionalnu indijsku odoru, pozornost plijene Jaya, VU2JMA, i simpatična, mlađahna Yamini. Prilazi nam Yashwant, VU2YOR. Tu su već nam znani Andrea, IK1PMR (AI4CA), i Claudia, K2LEO. Zajednički snimak na hrvatskom štandu podsjetit će nas na današnji dan.

Na naš štand svraća i „moja“ ekipa s kojom obilazim naše otoke i lanterne: Fredy, DE0MST (IOCA checkpoint za DL), Sven, DF9MV, i Chris, DL9CHR, tu je i prijatelj Rug, DJ3XG, zaljubljenik u naše otoke. S tugom prisjećamo se Dietera, DL1SDN, koji je preminuo nedugo nakon naše ekspedicije

na Palagružu. Došla je i njegova supruga Annete, koja je redoviti član na svim našim druženjima. Dogovaramo se za večernji susret gdje bi Daki, 9A2WJ, kao član IOCA komisije svečano uručio Rugu, DJ3XG, IOCA trofej. Godina bez IOCA ekspedicije, nije dobra godina, tužno će Fredy. Nažalost, zbog obiteljskih razloga ona je ove godine otpala.

Zainteresiranih za DXCC checking uvijek ima. Neki od naših operatora i to su uspješno obavili, te popravili svoje mjesto na DXCC listi. Konačno, tijekom Sajma stavljena je „točka na i“ na sve ono što se (pozitivno) događalo glede imenovanja Marka, 9A8A, za DXCC checkpointa. Kako sam nedavno napisao na HRS-ovom forumu, drago mi je da su razgovori koje su službeno započeli tijekom murterskoga IARU skupa i checkinga koji smo tamo dogovorili s Mariom I2MQP, urodili plodom. (A o lobiranju u autu od Zagreba do Murtera da i ne govorim.) Razgovori (i checking) kasnije su nastavljeni u Radioklubu Zagreb. Sve je kulminiralo pismom kojega je, nakon toga, Mario poslao u DXCC desk, dajući bezrezervnu podršku hrvatskim radioamaterima i njihovoj organizaciji. Time smo se oslobodili obveze stajati u velikim redovima kako bismo čekirali naše QSL-ke za DXCC program. Pretpostavljam da će prvi ozbiljan „posao“ Mark imati na ovogodišnjem Zagreb Festu na Jarunu.

Na Sajmu su zastupljene brojne radioamaterske organizacije i udruge. Teško ih je sve nabrojiti, no spomenimo da su ove godine ipak došli i naši susjedi Slovenci. Makedonski radioamateri opet su brojni. Smješteni su u velikom šatoru, te svojom temperamentnošću plijene pozornost mnogih. Moram priznati da su odlično organizirani. Na komentar da se na grčkom štandu nalazi i pojam Macedonia, samo

Slika3. “buvljak”

vijesti iz hrs-a


odmahuju rukom. Tako i treba. Zatražili su podatke o našem jarunskome susretu te obećali da će doći.

U organizacijskome smislu, Sajam je zadržao formu kakvu je imao prošlih godina. U hali gdje su smještene radioamaterske organizacije i razne ham-tematske udruge, smješteni su i renomirani proizvođači i njihovi zastupnici. Kao i do sada, na tom tehničkom dijelu Sajma bilo je “mnogo lipih stvari”.

Onima koji se bave digitalnim radijskim komunikacijama za oko je vjerojatno zapeo najnoviji proizvod tvrtke SCS, modem PTC-IIusb, odnosno PTC-IIex, kao i software za dekodiranje, DSP-filtar i analiziranje signala prilagođen, osim za Windowse XP i za Vistu.

Pred prijamnikom AR-ALPHA zastaje dah. S razlogom tvrtka AOR obavještava da je “proud presents the first in a new class of professional grade monitoring receivers featuring AOR’s compressed digital tehnology”. Imaju se čime i ponositi… Za cijenu nismo ni pitali.“Stop tuning. Start talking.”, piše velikim slovima na štandu gdje je predstavljena tvrtka SGC, aludirajući time na pretjerano dugo namještavanje uređaja savjetujući vam da nabavite moderni antenski SGC Smartuner, koji se može rabiti “uz svaki predajnik i svaku antenu”. A njihov MAC-200 automatski odabire pravu antenu (od 5 priključenih), za pravi band, u pravo

vrijeme. Opet su u pitanju mikroprocesori…Iza kratice PSQP kriju se slušalice s mikrofonom “pro-set quiet phone”, za koji proizvođač kaže da je revolucionirani standardni komplet za natjecanja i DX rad. Ako iza toga stoji tvrtka HEIL, nema razloga da im ne vjerujemo.

Zanimljiv je izbor stacionarnih, mobilnih i ručnih radijskih postaja. Pod ruku su nam došle one tvrtki TEN-TEC (OMNI-VII), Yeasu (FT-450), ICOM (IC-7800) i Kenwood (TS-2000, TS-480HX, TH-F7E i TM-V71E), no, ni ostalih nije nedostajalo.

Koaksijalnih kabela na pretek. Od dobro poznatih RG-213U i RG-58U, pa do aircell5 i ECOFLEX15. A o konektorima da i ne govorim. Kakva je cijena? Aircell5, duljine 25 metara stoji 33 eura.

Ako vam njemački i engleski nisu strani, svoju kućnu knjižnicu mogli ste obnoviti s literaturom iz svake od brojnih radioamaterskih djelatnosti.

Na buvljaku, priča je drugačija. Tu se ne treba zaletjeti. Katkada je bolje riskirati te pričekati zadnji dan kako biste „skinuli“ cijenu onoga što vas zanima. Ipak, i pored uređaja i opreme sumnjive kvalitete, mogu se pronaći i zanimljive stvari.

Tijekom Sajma posjetitelji su mogli nazočiti brojnim predavanjima i susretima te predstavljanu nekih od ekspedicija. Predavanja o radu na 50 MHz, DX-

ekspediciji u Libiju (5A7A), o radu kratkovalnih prijamnih radioamatera (SWL), putovanju kroz povijest radioamaterskih uređaja, iskustva iz rada ARDF-a, o elektronici u školama, … samo su neka od njih. Tradicionalni IOTA forum, njemački DX-Fundation susret, YL-susret, Contestforum i DX forum našli su svoje mjesto u satnici i ovogodišnjega Sajma. Katkada se teško bilo odlučiti na koji poći od dva predavanja ili foruma, koji se odvijaju istovremeno.

Rekoh da Sajam u Friedrichshafenu ne ide bez kiše. No, najvažnije je da su naši šatori izdržali te da je Dakijev QRM tijekom noći bio umjeren…

Na polasku mnogima smo rekli: “Doviđenja do sljedeće godine!”

Slika3. Na štandu HRS-a dogovaraju se nove IOCA ekspedicije.

vijesti iz hrs-a


dIgItalna elektronIka za mlade – 1. dIoDigitalElectronicsfortheYoungOnes–Part1

TEkST: Božidar Pasarić, 9A2HLFOTO: Izvornici

1.PRIJEPOČETAkA

Latinska riječ digitus znači prst, palac (onaj za mjerenje). U engleskom je digit, zbog

svojedobnoga brojanja na prste, poprimio značenje brojke (znamenke). U brojevnom sustavu s osnovom deset rabi se i deset brojki, od 0 do 9, a u binarnom brojevnom sustavu dvije brojke, 0 i 1. Podatak koji se može prikazati brojkama naziva se digitalnim podatkom. Pokazalo se da se informacije vrlo jednostavno i pouzdano obrađuju ako se “usitne” na najjednostavnije podatke, tzv. sudove o kojima se tada iskazuju samo dvije mogućnosti: istinit ili neistinit (ili sl., npr. ima ili nema i dr.). Takvo je iskazivanje predmet znanstvene discipline koja se naziva logikom sudova. Informacija prikazana takvim elementarnim sudovima je binarna jer postoje samo dvije mogućnosti. Takve se informacije brojčano prikazuju u binarnome sustavu, s pomoću binarnih brojki 0 (neistinito) i 1 (istinito). Brojkama prikazana informacija je digitalna (brojčana). Danas se većinom prikazuje u binarnom obliku, pa se to posebno niti ne navodi. Većina se informacija u svijetu oko nas pojavljuje tako da posljedica vjerno slijedi svoj uzrok, kaže se da posljedica odgovara uzroku, ili da je posljedica analogna uzroku, prema grčkoj riječi analogia, što znači sklad, usklađenost, pravilan razmjer i sl.

U elektronici se obrađuju dva oblika informacija: analogna informacija, kakva se većinom nalazi oko nas i kakvu i mi prirodno najbolje primamo (npr. zvuk) i digitalna informacija koja se znatno jednostavnije obrađuje (prenosi, pojačava, zapisuje, uspoređuje, itd.). Zato se u suvremenoj elektronici prema potrebi informacija pretvara iz jednoga oblika u drugi. Na primjer, naš glas je po prirodi analogna informacija, pa ga se nakon pretvorbe u električni oblik u mikrofonu pretvara u digitalni oblik, takav obrađuje, a da bi ga mogli čuti mora se ponovno pretvoriti i analogan oblik i zvučnikom pretvoriti iz električnoga u zvučni oblik.

Analogna elektronika bavi se analognim signalima, koji mogu imati bilo koji zamisliv oblik (sl. 1. a) i njihovom obradom. Analogni signal može imati bilo koji oblik (npr. struja iz mikrofona koja je analogna glasu), u osnovi se može prikazati slogom sinusnih signala, pa je potrebno poznavati obrađivanje sinusnih signala.

Digitalna se elektronika razvila u drugoj polovici 20. st., istodobno s razvojem njenoga vrhunskog proizvoda – elektroničkoga računala. Gotovo istodobna pojava tehnologije poluvodiča (diode, tranzistori i dr.) omogućila je minijaturizaciju i nastanak osobnih računala koje možemo držati u krilu (laptop), umjesto divova s tisućama elektronskih cijevi koje su u prvim računalima zauzimale i grijale cijelu zgradu.

Često nismo svjesni velikih otkrića, pa u pravilu ne znamo kamo ona vode. Tako je, npr. njemački fizičar Heinrich Hertz, nakon što je dokazao postojanje elektromagnetskih valova, smatrao da oni i nemaju neku praktičnu primjenu, već su samo dokaz da je James Clerk Maxwell bio u pravu sa svoje četiri jednadžbe. Kad bi danas bio živ...! Suvremena elektronička računala koja obavljaju stotine različitih poslova nastala su iz želje da se načini brz računski stroj koji trenutačno rješava velike i složene matematičke zadatke. U žargonu bismo rekli nekakav “superkalkulator” ili “superdigitron”.

Slika1. a) analogna informacija u obliku vremenski promjenljivoga naponskoga signala, b) digitalna (binarna) informacija u obliku niza naponskih impulsa

Digitalna elektronika bavi se digitalnim signalima, koji mogu imati samo jedan oblik, niz pravokutnih impulsa koji prikazuju binarna stanja 0 ili 1 (sl. 1. b) i njihovom obradom.

1.1.PASCALINEOpćenito se smatralo da je prvi računski stroj načinio francuski matematičar Blaise Pascal 1642. godine. Međutim, danas znamo da to prvenstvo zapravo pripada Wilhelmu Schickardu, sveučilišnom profesoru astronomije u Tübingenu, koji je još 1623. načinio takav stroj. Nažalost, jedina dva primjerka tog stroja su se izgubila, jedan u požaru, a drugi poslije Schickardove smrti od kuge 1635. godine. Međutim, 1950. godine znanstvenici, koji su pregledavali ostavštinu slavnoga njemačkog astronoma Johannesa Keplera, u jednoj su knjizi našli Schickardovo pismo Kepleru u kojemu on opisuje svoj stroj. Tu je bio i njegov vlastoručni crtež koji je omogućio rekonstrukciju Schickardova računala 1960. godine (sl. 2.). Stroj ima jedanaest potpunih i šest nepotpunih zupčanika, a služi se i tzv. Nepierovim štapićima, tada popularnim tablicama množenja zvanima Nepierovim kostima, prema škotskom matematičaru Johnu Napieru (Neperu). “Bit ćeš zadivljen kada budeš vidio kako stroj sam prelazi preko desetice”, piše Schickard u pismu Kepleru. Schickardov računski stroj rekonstruiran 1960. godine na osnovi njegova vlastoručnoga crteža i opisa (sl. 2.). Horizontalno su poslagani Nepierovi štapići koji se mogu pomicati lijevo i desno. Stroj je rekonstruirao profesor Sveučilišta u Tübingenu, Bruno Baron von Freytag Loringhoff.

No, preko tri stotine godina zaborava učinilo je svoje, iako je Schickardov stroj

Slika2. Rekonstruirani računski stroj Wilhelma Schickarda

eLektronika za MLade

t

U

U

a)

b) t


bio savršeniji od Pascalova: imao je sve četiri računske operacije, a Pascalov samo zbrajanje. Blaise Pascal, kojemu je bilo žao starog oca koji je bio skupljač poreza i morao je mnogo zbrajati, načinio je 1642. mehanički stroj za zbrajanje i nazvao ga pascalineom. Pascal je izradio ukupno pedeset takvih primjeraka (sl. 3.), od kojih se devet sačuvalo. Stroj nije bio osobito praktičan jer su se brojevi namještali željeznim šiljkom, a znao ga je popraviti jedino Pascal.

opsjednut brojevima i statistikom. Diplomirao je na Cambridgeu 1820. godine. Pa, iako je postao članom Kraljevskoga društva u Londonu u 24. godini života i tražio od njega novac, nije se ustručavao iskazati svoje sarkastično mišljenje o tom slavnom znanstvenom tijelu: “Savjet Kraljevskog društva je grupa ljudi koji biraju jedni druge na te položaje, a zatim skupa ručaju na račun Društva, hvale uz vino jedni druge, te dijele jedni drugima medalje.”

Dok je tražio nove donatore, Babbage je nastavio ulagati vlastiti novac, ali stroj još uvijek nije bio završen. Ta činjenica nije pokolebala Adu Byron King, groficu od Lovelacea, kćerku velikoga pjesnika lorda Byrona, da surađuje s Babbageom i da piše programe za taj stroj. Bila je briljantnoga uma i ekscentrična kao i Babbage, koji ju je sreo kada je imala 17 godina. Kada je Talijan Menabrea napisao knjigu o Babbageovu radu (na francuskom), Ada ju je prevela i pridodala još dvaput toliko svojih primjedaba, te tako pokazala da je jedna od rijetkih osoba koja razumije što Babbage radi. Napisala je i program za izračunavanje Bernoullijevih brojeva, što je bio prvi računalni program u povijesti, pa se ona opravdano smatra prvom računalnom programerkom u vremenu kada računala u današnjem smislu još nisu ni postojali. U programiranje je uvela i inovacije kao što su podrutine, programska petlja i uvjetni skok, pa zaista zaslužuje to priznanje (sl. 6.).Diferencijalni stroj nije mogao biti dovršen zbog nekoliko razloga. Tehnologija obrade Slika3. Računski stroj pascaline

Uz nekoliko drugih pokušaja valja još spomenuti jednog od najvećih i najsvestranijih umova 17. stoljeća, njemačkoga filozofa i matematičara Gottfrieda von Leibniza, koji je 1674. godine izradio računski stroj s pomičnim valjkom koji je mogao obavljati sve četiri računske operacije. Međutim, trebalo je proći još više od stotinu godina prije nego što se na tržištu pojavilo upotrebljivo i pouzdano, serijski proizvedeno mehaničko računalo. Konstruirao ga je 1820. godine Francuz Charles Thomas Colmar i nazvao ga Arithmometerom. Održao se na tržištu gotovo stotinu godina, u kojem razdoblju je bio uobičajeni računski stroj u mnogim bankama, poduzećima i ustanovama (sl. 4.). Tijekom vremena stalno ga je poboljšavao.

1.2. BABBAGEOvSTROJEkscentrični i dobrostojeći engleski gentleman Charles Babbage, sin bankara, smatra se “djedom” suvremenoga elektroničkog računala (sl. 5.). Bio je

Slika4. Colmarov Arithmometer iz 1820. godine (jedna od novijih inačica)

Slika5. Charles Babbage (1790 – 1870.), genijalni konstruktor nove generacije računskih strojeva: diferencijalnog stroja i analitičkog stroja.

Sanjao je o moćnom računskom stroju koji bi nadmašio sve postojeće. Poticaj mu je bila želja da matematičarima olakša život i da ih oslobodi dosadnih rutinskih računskih operacija. U to vrijeme bio je angažiran velik broja matematičara na mučnom i dugotrajnom izračunavanju raznih tablica, npr. logaritamskih tablica ili plovidbenih tablica (tzv. efemerida), koje su stoga bile pune pogrešaka. Babbage je 1822. zatražio od Britanskog kraljevskog društva 1 500 tadašnjih funti (današnjih oko 20 000) za izradu takvog stroja koji je nazvao diferencijalnim strojem (engl. difference engine). Zamislio je također, da će rezultate tiskati poseban tiskarski stroj spojen na taj diferencijalni stroj. Poslije tri godine novac je bio potrošen, a stroj još nije bio gotov, ako zanemarimo dvije tone mjedenih i čeličnih zupčanika, osovina i poluga.

Babbageovi utjecajni prijatelji uvjerili su vojvodu od Wellingtona da pridoda još 3 000 funti, ali se egocentrični Babbage uskoro posvađao s isto tako egocentričnim inženjerom Clementom koji je trebao sastaviti stroj, pa je posao stao. To čudo od stroja trebalo je računati s brojevima do 50 brojki, imalo bi memoriju za 1 000 takvih brojeva, a programiralo bi se bušenim karticama, koje je Babbage vidio u Josepha Jacquarda u njegovu automatiziranom tkalačkom stroju iz 1803. godine.

Slika6. Ada Byron King, grofica od Lovelacea, koja je napisala prvi računalni program u povijesti.

metala tada nije mogla zadovoljiti visoke zahtjeve preciznosti izrade u velikom broju primjeraka kakve je postavljao Babbage. Ali glavni razlog bio je taj što Babbagea nitko nije mogao slijediti. Nakon prve narudžbe slao je poboljšanja i izmjene jednu za drugom, pa se više nije znalo što zapravo hoće. Još je važnije bilo to što ga više nije zanimao diferencijalni stroj, jer je već imao bolju zamisao, tzv. analitičkoga stroja, novo računsko čudovište koje je trebao pokretati parni stroj.

“Pa zašto uopće spominjemo Babbagea, kada mu nikada ništa nije proradilo?”, upitat ćete. Zato, što njegovi nacrti i zamisli daju potpuno nova rješenja koja nalazimo u suvremenim računalima. Babbageov životni san ostvaren je nedavno,



1991. godine u Znanstvenome muzeju u Londonu, kada je izrađen diferencijalni stroj broj 2 prema Babbageovim nacrtima (sl. 7.). Stroj ima oko 4 000 dijelova, mase je tri tone, i radi upravo onako kako je to Babbage zamislio. U nacrtima je bilo svega nekoliko pogrešaka, ali se smatra da ih je Babbage tamo namjerno stavio kako ga špijuni ne bi pokrali. Stroj radi prema Babbageovim očekivanjima, čime mu je vraćen znanstveni ugled kao genijalnog i dalekovidnog konstruktora. Godine 2000. izrađen je i njegov tiskarski stroj mase 2,5 tone, a koji je Babbage namjeravao spojiti na diferencijalni stroj, kako bi automatski tiskao rezultate i tablice.

Stroj je nevjerojatno suvremen po zamisli i mogućnostima. Tako je Babbageu vraćen ugled ne samo kao vizionaru računalne ere, nego i kao inženjeru iznimnoga kalibra. Njegova zamisao osnovnih računalnih dijelova – memorije, procesora, programa i izlaza – kao posebnih jedinica računskoga stroja koji se može programirati, postala je osnova za konstrukciju takvih strojeva u 20. stoljeću.

diferencijalni stroj koji je radio. Sličan uspjeh postigao je i Amerikanac George Bernard Grant kojemu je njegov diferencijalni stroj proradio 1876. godine, pa ga je iste godine izložio na Američkom filadelfijskom sajmu. Bio je širok 2,5 metra, metar i pol visok, a imao je 15 000 pokretnih dijelova. Vrijedi još spomenuti i Amerikanca Hermana Holeritha koji je izradio tzv. tabelarni stroj (engl. tabulating machine) za potrebe popisa stanovništva SAD-a 1890. godine. Podaci za svakog stanovnika stavljani su u bušene kartice. Holerith nije preuzeo zamisao od Babbage, već je došao na nju kad je vidio kako kondukter u trolejbusu buši putne karte. Stroj je svoj posao odradio bez greške, pa Holerith 1901. osnovao svoju Tabulating Machine Company (TMC). Godine 1924. ona mijenja ime u International Business Machines, danas slavni i nadaleko poznati IBM. Nije potrebno posebno naglasiti da su u ono vrijeme svi mehanički, a potom elektromehanički računski strojevi radili u desetinskome brojevnome sustavu. Tek će primjena logike sudova i njene formalizacije u Boolovoj algebri u drugoj polovici 19. i početkom 20. st. omogućiti obradu binarnih informacija u elektroničkim računalima.

Slika7. Diferencijalni stroj broj 2 Charlesa Babbagea, izrađen prema njegovim nacrtima 1991. godine. Najveće zasluge za ovu rekonstrukciju ima inženjer Reginald Crick (na slici)

1.3.STROJEvIPOSLIJEBABBAGEOvAJoš za Babbageova života (umro je 1871. u 80. godini života) bilo je konstruktora koji su nastojali njegov diferencijalni stroj pretvoriti u stvarnost. Tako je švedski inženjer Georg Scheutz sa svojim sinom Edvardom uspio 1853. godine po Babbageovoj zamisli načiniti jednostavniji

Elektronika, kakvu je mi danas shvaćamo, započela je izumom elektronske

cijevi – triode, prije jednoga stoljeća. Ta je elektron˝hička sastavnica omogućila glavne funkcije u obradi električnoga signala, koje su osnova suvremene elektronike, bez obzira što se to već desetljećima obavlja s drugim elektroničkim sastavnicama.

POČETCIELEkTRONIkEElektronika se vrlo pojednostavljeno definira kao primjena pojava pri toku električne struje u vakuumu, plinovima i poluvodičima. Takva su opažanja, a potom proučavanja i primjene započeli u drugoj polovici 19. st., kada su nakon istraživanja toka električne struje i popratnih pojava i čvrstim vodičima početkom 19. st., te u elektrolitima 1830-ih godina, došla na red istraživanja toka električne struje u plinovima.

U tu je svrhu valjalo “vodljivu plinsku sastavnicu” ostvariti plinom zatvorenim u staklenoj cijevi, u koju su bile utaljene dvije kovinske elektrode za ostvarenja električnoga spoja s plinom.

stoljeće trIode TEKST: dr. sc. Zvonimir Jakobović, 9A2RQFOTO: Izvornici

TheTriodeCentury

Za uspostavljanje električne struje kroz plin morao se upotrijebiti visok napon, koji se u to doba mogao postići samo Runkorffovim induktorom, koji je napon isprekidan mehaničkim prekidačem transformirao u transformator velika omjera transformacije, na visok impulsni napon. Današnji “potomak” toga induktora je bobina za stvaranje električne iskre za paljenje smjese u benzinskim motorima.

Osim toga, pokusi su pokazali da se struja u plinu lakše uspostavlja uz sniženi tlak plina, sve do tehničkoga vakuuma. Pri tome su u plinu opažene mnoge zanimljive svjetleće pojave. Jakost i boja svjetlosti ovisila je o vrsti plina ili smjese plinova, te o tlaku. Za postizanje niskoga tlaka njemački fizičar Heinrich Geissler je konstruirao posebnu sisaljku, pa izrađivao mnoge takve svjetleće cijevi, koje se i danas nazivaju Geisslerovim cijevima, a osnova su svih svjetlećih cijevi koje su se kasnije razvijale, i dospjele do naših dana.

U takvoj cijevi, pod vrlo niskim tlakom, zapaženo je svjetlucanje nekih “zraka” iz smjera negativne elektrode (katode) prema

pozitivnoj elektrodi (anodi), pa su nazvane katodnim zrakama. Daljnja su istraživanja 1871. god. pokazala da je to roj negativno nabijenih čestica, elementarnih čestica elektriciteta, koje su teoretski već bile predviđene, nazvanih elektronima. Dakle, to je bila elektronska struja, i s tim cijevima nastala je nova grana elektrotehnike – elektronika. Prva je primjena katodnih zraka bilo stvaranje sjene predmeta koji je njima ozračivan (konstruirana je 1879. god. katodna cijev). Druga je važna primjena bilo bombardiranje mete katodnim zrakama ubrzanih visokim naponom, pri čemu one iz mete izbijaju do tada nepoznato ionizirajućega zračenja.


zarazvojelektronikebilasuključnaopažanjaelektričnestrujeucijevimasrazrijeđenimplinom(kraj19.st.),potomizumielektronskihcijevidiode(1904.)itriode(1907.),aosobitoizumtranzistora(1947.).


Tu je pojavu opazio i istražio 1895. god. njemački fizičar Wilchelm Conrad Röntgen, pa se to nepoznato, prvotno nazvano X-zračenje, ubrzo nazvano rendgenskim zračenjem.

No, za buduću elektroniku važno je što je američki izumitelj Thomas Alva Edison, jedan od izumitelja električne žarulje, opazio kako užarena nit žarulje odašilje elektrone, pa oni postupno zamagljuju stakleni balon. To je nazvano termoelektronskom emisijom. Ta smetnja u žarulji, bila je poticaj engleskom fizičaru Johnu Ambroseu Flemingu, da konstruira cijev u kojoj se katoda žari kao nit žarulje, a tako izbačenim elektronima može se u evakuiranoj cijevi uspostaviti elektronska struja uz znatno niže napone, nego u cijevi s hladnom katodom. Fleming je cijev patentirao 16. studenoga 1904. (sl. 1.).

polaritet kada je užarena elektroda (katoda) negativna, a hladna (anoda) pozitivna.

Nazivi elektronska cijev, katoda i anoda ostali su do danas. Fleming je diodu (sl. 2.) upotrijebio za ispravljanje izmjeničnoga signala u Marconijevu sustavu za “bežičnu telegrafiju” (danas bismo rekli radio), a sklop je nazvan Flemingovim detektorom.

Elektronska struja u diodi ovisi samo o izvoru elektrona, dakle o struji žarenja katode, te o naponu između katode i anode.

IzUMTRIODETih je godina u Americi, neovisno o Flemingovom izumu diode, američki izumitelj Lee de Forest1 konstruirao sličnu elektronsku cijev. U njegovu je izumu bitno što je na put elektronima stavio šupljikavu elektrodu, nazvanu rešetkom, i to znatno bliže katodi (sl. 3.). Stoga se relativno niskim naponom (od svega nekoliko volta) između katode i rešetke uspostavlja električno polje dovoljne jakosti da utječe na elektronsku struju uzrokovanu znatno višim naponom između katode i anode (stotinjak volta), ali je električno polje podjednako, jer je uspostavljeno između relativno udaljenih elektroda. Time je postignuto da se strujom potaknutom, tehničkim rječnikom rečeno, anodnim naponom od stotinjak volta, može upravljati pomoću znatno nižega napona između rešetke i katode, od samo nekoliko volta. Kako električno polje mora biti suprotno od onoga između katode i anode, taj upravljački napon mora biti tako polariziran da je na rešetki negativan, a na katodi pozitivan. U tehničkom se rječniku naziva prednaponom rešetke. De Forestova troelektrodna cijev tek je oko 1919. god. nazvana triodom, ali ćemo ju mi u ovom prikazu radi jasnoće odmah tako nazivati.

(na velikom kraku) uspostaviti ravnoteža znatno većoj sili (na malom kraku).

Zbog toga je svojstva trioda omogućila pojačavanje električnih signala, jer se male promjene rešetkina napona preslikavaju u znatno veće promjene anode struje. Pojačanje signala je jedna od osnovnih funkcija elektroničkih uređaja.

De Forest je triodu konstruirao 1906. god., te patentirao njezinu primjenu u radioprijamniku u siječnju 1907. god., a patent mu je dodijeljen u veljači 1908. god. (sl. 4.). Dioda je u radio prijamniku služila istodobno kao detektor i kao pojačalo. Taj je prijamnik nazvao audionom (prema lat. audire, čuti), a taj će se naziv desetljećima upotrebljavati za jednocjevne radioprijamnike.

Slika1. Flemingov patentni nacrt vakuumske elektronske cijevi – diode – iz 1905. godine

Poslije je nazvana diodom (iako plinske i vakuumske cijevi s hladnim katodama također imaju samo po dvije elektrode). Fleming je ustanovio da se ta cijev ponaša kao električni ventil, jer vodi struju samo uz

Slika2. Jedna od prvih elektronskih cijevi – dioda

1 Lee de Forest (1873 – 1961.), američki izumitelj s više od 300 patenata, među njima i elektronske cijevi s trima elektrodama.

Slika3. De Forestova trioda iz 1906. god.

Zbog toga svojstva, da se elektronskom strujom uzrokovanom anodnim naponom može upravljati znatno nižim rešetkinim prednaponom, trioda se može smatrati elektronskom polugom, prema sličnosti da se na mehaničkoj poluzi može malom silom

Slika4. Patentni nacrt audiona s triodom iz 1908. godine

Izum triode uzrokovao je dugogodišnji sudski spor između Fleminga i de Foresta. Fleming je kao izumitelj diode tvrdio kako je de Forest samo poboljšao njegovu cijev. De Forest je uporno dokazivao kako u vrijeme konstruiranja svoje cijevi nije znao za Forestov izum. Američki je sud spor okončao tek 1943. godine, u korist de Foresta, a u vrijeme kada su se elektronske cijevi već znatno usavršile i umnožile, a elektronika razvila (sl. 5.).

Slika5. Trioda iz prvih godina primjene

Povijest eLektronike


U Europi je austrijski fizičar Robert von Lieben sa suradnicima E. Reisom i S. Straussom, neovisno o de Forestu, konstruirao 1906. god. elektronsku cijev punjenu plemenitim plinom, s užarenom katodom, u kojoj se elektronskom strujom upravljalo električnim ili magnetski poljem. Cijev je nazvao relej s katodnim zrakama (njem. Katodenstrahll-Relais), a poslije triodnom cijevi (njem. Triodenlampe).

GLAvNIELEkTRONIČkISkLOPOvISTRIODOMPrvih se godina trioda upotrebljavala samo u radioprijamnicima (sl. 7.). Radiodašiljači su u to doba bili s električnim iskrištem ili s električnim lukom. Tek su 1912. god. njemački fizičar Aleksander Meissner u Europi i američki profesor Edwin Howard Armstrong neovisno primijenili načelo povratne veze, te konstruirali oscilator s triodom. Takvi oscilatori omogućili su izgradnju radioodašiljača s elektronskim cijevima, istina znatno slabijih, ali zato znatno pouzdanijih, nego što su to bili oscilatori s iskrištem (sl. 8.).

Slika6. Lee de Forest uz odašiljač s elektronskim cijevima (oko 1921. god.)

Ta je cijev pojačavale slabe električne signale, pa se primjenjivala kao telefonsko pojačalo. Von Lieben je za to osnovao 1912. god. u Njemačkoj tvrtku Von Lieben Consortium.

Američki fizičar i kemičar Irving Langmuir konstruirao je 1912. god. katodu od nikla, presvučenu barijevim oksidom, koja je užarena odašiljala znatno više elektrona, i pri nižim temperaturama, nego obična žarna nit. Tek su nakon toga elektronske cijevi bile spremne za primjenu u mnogim uređajima (sl. 6.).

Slika7. Radioprijamnik s triodama iz 1920-ih godina Slika8. Prvi radioodašiljač s elektronskom cijevi i Meissnerovim oscilatorom iz 1913. god. – služio je za radiovezu između Berlina i Nauena

RAzvOJELEkTRONSkIHCIJEvINa osnovnoj zamisli triode konstruirane su cijevi s više rešetaka, heptoda, pentoda, heksoda, otoda, eneoda. Potom je u isti balon ugrađivano po dva ili više sustava, pa su građene dvostruke diode, dvostruke triode, triode-pentode i dr. (sl. 9.).

Osim tih, tzv. pojačavačkih cijevi, konstruirane su elektronske cijevi drugih namjena: pretvornici slike, pokazne cijevi, cijevi posebnih namjena (fotomultiplikator, klistron, magnetron i dr.).

Konstruirane su sve bolje, sve manje i sve štedljivije cijevi. Vrhunac razvoja postigle su 1960-ih godina, da bi nakon toga morale ustupiti mjesto poluvodičkim elektroničkim sastavnicama, koje su, poslije izuma tranzistora 1947. god., pokrenule poluvodičku elektroniku, a elektroniku elektronskih cijevi 1970-ih godina uglavnom poslali u časnu povijest i muzeje.

Danas uređaji s elektronskim cijevima izgledaju, blago rečeno neobično. Veliki, teški, ograničeni u konstruiranju, neekonomični u potrošnji energije, ograničenoga trajanja, i konačno, skupi.Ipak, moramo s dužnim poštovanjem utvrditi da je s elektronskim cijevima pokrenuta i u prvim desetljećima razvijana elektronika, a prvi je korak u tome bio izum triode, od čega je prošlo upravo jedno stoljeće.

Slika9. Naraštaji elektronskih cijevi; gore: cijevi iz 1920-ih do 1940-ih godina, dolje: cijevi iz 1950-ih i 1970-ih godina

Nekoliko godina kasnije, 1918., francuski inženjeri H. Abraham i E. Bloch konstruirali su zrcalnosimetričan sklop s dvjema triodama, koji skokovito prelazi iz stanja vodljivosti jedne polovice u stanje vodljivosti druge polovice, nazvan multivibratorom. Astabilni multivibrator je sklop koji se ponaša slično mehaničkom njihalu, čas vodi jedna trioda, čas druga, pa je izvor pravokutnih impulsa. Kvarenjem simetrije njegovih polovica nastaje monostabilni multivibrator i bistabilni multivibrator, sklopovi koji mogu “brojiti” ulazne impulse. A kada mogu brojiti, mogu i računati, pa će kroz dva desetljeća postati osnova elektroničkoga

Povijest eLektronike

Suvremenaseelektronikaosnivagotovopotpunonapoluvodičkimsastavnicama:diodama,tranzisto-rimaidr.teintegriranimsklopovima.Ipak,osnovnisusklopovi(pojačala,oscilatori,multivibratoriidr.)načinjeniselektronskimcijevimauprvimdesetljećimaelektronike.

brojanja i računanja – elektroničke logike – ostvarenoga polovicom 20. st. u elektroničkim kalkulatorima i računalima.

Tako je elektronska cijev trioda omogućila konstruiranje korisnih elektroničkih sklopova, ponajprije pojačala, oscilatora i multivibratora, a potom i drugih, koji su našli brojne primjene.


Kada je Gerald Youngblood, K5SDR, 2003. godine osnovao tvrtku Flex-Radio

Systems u gradu Austinu u Teksasu, to je učinio samo zato da bi među radioamatere uveo (i dakako prodavao) nov tip prijamnika i odašiljača nazvanoga SDR (prema engl. softwere defined radio, softverski definiran radio). Radi se o tome da se prijamniku (ili odašiljaču) izradi samo prva polovica uređaja (hardver), dok sav ostali posao obavlja vaše računalo uz pomoć odgovarajućih programa – softvera. Danas, poslije četiri godine, ta se zamisao toliko razvila i proširila, da imamo vrlo obilnu literaturu o tom pitanju, kako na Internetu, tako i u časopisima i knjigama.

Akronim SDR direktno je povezan s već raširenim akronimom DSP (digital signal processing, digitalna obrada signala), kao što su npr. suvremeni NF filtri tvrtke MFJ. Jedna od najvećih poteškoća oko uvođenja SDR-tehnologije leži u našemu mozgu – potrebno je naučiti potpuno nove stvari i nove pristupe koje ponekad nije lako shvatiti (ali je činjenica da funkcioniraju). Matematički aparat je obilan i nije ga lako slijediti, ali je potreban radi pisanja odgovarajućeg softvera koji zamjenjuje hardver.

Kada se Albert Einstein iskrcao u njujorškoj luci bježeći iz Hitlerove Njemačke, reporteri su ga upitali kako to da nitko ne razumije njegovu teoriju relativnosti. “To je zato”, odgovorio je Einstein, “što je niste učili prije osamnaeste godine svoga života.” Znači li to da je nova SDR-tehnologija svjetlo na kraju tunela mlađoj generaciji radioamatera, koja je već zasićena tvorničkim analognim uređajima, pa više ne eksperimentira i sama gotovo više ništa ne konstruira? Nadajmo se da je izazov dovoljno jak.

Prvi primoodašiljač što ga je Flex-Radio izbacio na tržište, SDR-1000, bio je probni

soFtVerskI deFInIran radIoTEKST: Božidar Pasarić, 9A2HLFOTO: Izvornici

SoftwareDefinedRadio

balon koji je relativno dobro prošao (sl. 1.). Tvornica je osigurala osnovni softver. Usavršavanje uređaja očekuje se na softverskoj osnovi kada tisuće radioamatera dadu svoj kreativni prilog. To je vjerojatno početak nove generacije radioamaterske opreme, prilagođene razvoju digitalne elektronike.

Danas već imamo SDR-5000 kao “zadnji krik” SDR-tehnologije u tri varijante: A, C i D (sl. 2.). To je druga generacija SDR-a, poslije SDR-1000. Model FLEX-5000D nudi 300 W izlazne VF snage na kratkom valu i 100 W na 50 MHz, automatsko ugađanje antene i ugrađeno računalo za DSP, tako da nije potrebno vanjsko računalo. Po svojim karakteristikama nadmašuje najskuplje primoodašiljače analognoga tipa.

Pa zašto bi se netko upuštao u digitalne komplikacije ako od njih nema neke osobite koristi? Činjenica je da digitalni filtri mogu biti mnogo oštriji od analognih, pa su ih počeli nazivati filtrima neprobojnima poput zida od opeke (engl. brickwall filters), od preko – 90 dB, što je slabljenje neželjene frekvencije od preko milijardu puta! Također i digitalno potiskivanje suprotnoga bočnog pojasa (SSB) iznosi jednako toliko, u usporedbi s analognim filtrom koji teško prelazi – 40 dB. Smanjenje vlastitog šuma prijamnika je također vrlo važno, jer određuje najslabiji signal koji još možemo izdvojiti. Dinamički raspon prijamnika nam govori o tome koliki signal na ulazu je još moguć, a da se prijamnik ne “začepi” i ne počne proizvoditi neželjene rezultate intremodulacijskoga miješanja (tzv. IMD, intermodulation distortion). Kako su to najkritičnije veličine dobrog komunikacijskog prijamnika, približavamo se tako koncepciji “idealnog prijamnika”. Prelazak, dakle, na digitalnu tehnologiju ima svoje opravdanje.

RAzLIkAIzMEđUANALO-GNOGIDIGITALNOGSIGNALAOsnovni oblik analognog signala je sinusoida i njezine izvedenice, čija krivulja ima vrlo blage prijelaze i čiji se tijek u vremenu opisuje sinusnom funkcijom (vidi: Digitalna elektronika za mlade – 1. dio). Analogna pojačala nastoje na svome izlazu što vjernije slijediti oblik ulaznog signala. Ako je ta razlika prevelika, govorimo o izobličenjima, npr. zvuka, što možemo često primijetiti i golim uhom. U analognim pojačalima šum se teško uklanja.

Nasuprot tome, osnovni oblik digitalnog signala je pravokutni impuls. On ne slijedi oblik sinusoide, ali može npr. dati informaciju o njezinoj trenutačnoj ili srednjoj vrijednosti. Digitalni signal može zauzeti samo ograničen broj određenih (diskretnih) vrijednosti. Najčešće su to samo dvije: ništica (0 V) i napon napajanja (+Us). Takav tip signala nazivamo logičkim, jer ima dva stanja: 0 (neistinito) i 1 (istinito). U načelu se digitalnim signalima ne pojačava amplituda, ali se oni vrlo jednostavno obrađuju (prenose, zapisuju, uspoređuju itd.). Digitalni sustavi neizbježno su vezani uz dvojne (binarne) brojeve, a to su 0 i 1. Kod digitalnih sustava smetnja se lakše uklanja jer se lako prepoznaje signal koji tamo ne pripada.

Prva je zadaća pri konstrukciji softverski definiranoga prijamnika pretvaranje analognoga signala u digitalni. Za to je zadužen analogno-digitalni konverter, pretvarač (ADC). To se postiže uzimanjem uzoraka, tzv. uzorkovanjem signala. Prema Nyquistovu pravilu frekvencija uzimanja uzorka mora biti najmanje dvaput viša od frekvencije analognog signala koji uzorkujemo (sl. 3.). U ovome primjeru frekvencija uzorkovanja je 19 puta viša od frekvencije sinusnoga signala koji se uzorkuje, pa je ovojnica uzorkovanih impulsa slična signalu koji se uzorkuje.

Sve je to počelo zvučnom karticom. Prva su računala bila zamišljena kao brzi elektronički uređaji velikih računskih mogućnosti. Tek se kasnije netko sjetio da bi oni mogli obrađivati ili čak i proizvoditi druge informacije, npr. zvukove, pa i pisati note određenih frekvencija. Dodana je zvučna kartica. Kako je gornja granica ljudskog uha oko 20 kHz, po Nyquistu frekvencija uzimanja uzorka morala je biti barem 40 kHz. Današnje uobičajene zvučne kartice imaju frekvenciju uzorkovanja od 44 100 Hz, a one skuplje i mnogo više od

Slika1. SDR-1000 izlazne snage 100 W, bez poklopca Slika2. SDR-5000 u kutiji s priključnicama

zaniMLjiva radiotehnika



toga (sl. 4.), a SDR-5000 ima frekvenciju uzorkovanja 192 kHz.

Frekvencija uzimanja uzorka mora biti najmanje dvaput veća od niske frekvencije koju uzorkujemo. Tako digitaliziran analogni signal prikladan je za daljnju digitalnu obradu (demodulaciju AM, SSB, FM, RTTY itd., filtriranje, smanjenje šuma, uklanjanje neželjenih frekvencija itd.), pa se digitalno obrađeni signal na kraju ponovno vraća u analogni oblik preko digitalno-analognog konvertora (DAC). Načelna shema jednostavnog prijamnika s neposrednim miješanjem u kojemu se sve navedene funkcije postižu uključivanjem odgovarajućih programa, dakle softverski, prikazana je na sl. 5. Na izlazu iz miješala dobivamo odmah NF signal (CW ili DSB) koji nakon pojačanja vodimo u slušalice ili u PC zvučnu karticu. Na izlazu imamo I-kanal, ali ne i Q-kanal, tako da prijamnik prima istodobno i USB i LSB. Za prelazak na SSB potreban je i Q-kanal pomaknut za 90°.

Tom prijamniku kao “tvrdoj polovici” SDR-a ne bi bilo prigovora kada ne bi primao oba bočna pojasa SSB signala, dakle i onaj kiloherc ispod 14 MHz. Prijamnik je dakle konstruiran za DSB! Sve će biti u redu ako na tome mjestu ne radi neka postaja, ali u to se ne smijemo pouzdati. Tražeći jednostavno, kvalitetno i standardno rješenje, Gerald, AC5SDR zadržao se na prijamniku s faznom obradom signala. Radi se o faznome postupku detekcije SSB signala koji je

načelno prikazan na sl. 6. Ulazni signal frekvencije fc dolazi istodobno na dva stupnja za miješanje, miješala M1 i M2. Drugi dobiva sinusni, a prvi kosinusni signal, tj. pomaknut za 90O. Nakon prolaza kroz niskopropusne filtre svaki signal dolazi u svoj analogno-digitalni konvertor (ADC), tako da na izlazu imamo digitalizirane signale I i Q.

Lokalni oscilator LO na istoj ulaznoj frekvenciji je zajednički, ali MIX2 dobiva signal pomaknut za 90°. Matematički rečeno prvo miješalo dobiva sinusni, a drugo kosinusni oblik signala iz lokalnog oscilatora, pa su i NF signali na izlazima također međusobno pomaknuti za 90°. Danas već postoje DDS-generatori koji na svome izlazu imaju obje funkcije. Referentni se signal naziva I-signalom (in-phase, u fazi), a onaj pomaknuti za 90° Q-signalom ili kvadraturnim signalom, tj. pod pravim kutom.

Naglasimo da su I-signal i Q-signal demodulirani signali analognog tipa čijim međusobnim miješanjem u faznoj mreži možemo dobiti gornji ili donji bočni pojas. Umjesto toga, ove signale vodimo u A/D pretvarače, pa na izlazu dobivamo digitalizirani I-signal i Q-signal na frekvenciji uzorka.

Gerald Youngblood se nakon mnogih pokusa trajno opredijelio za patentirani detektor Dana Tayloea, N7VE (US patent br. 6 230 000), o kojemu sam opširno pisao u ovom časopisu u brojevima 83-84

Slika3. Grafički prikaz uzorkovanja (digitalizacije) sinusnoga signala

Slika4. Shema protufaznoga postupka digitalizacije NF signala; gornji i donji prekidač S1 i S2 rade protufazno

Slika5. Blok-shema prijamnika s neposrednim miješanjem (DCR)

NF0°

0°

180°

180°

S1

S2

HF

L:

PojasnopropusniNF filtar

Miješalo

Lokalnioscilator

NFfiltar

NFpojačalo

U slušalice iliPC zvučnu

karticu

1 kHz 1 kHz

14,0 MHz

fu 14,100 MHz

fsin 13,999 MHz

0,8000

0,4000

0,0000

Am

plitu

da

0,8000

,2000

0,4000

1,2000

0,8000

0,4000

0,0000

Am

plitu

da

0,8000

,2000

0,4000

1,2000

a)

b) Frekvencija uzorka


(Digitalni SSB detektor) i 85-86 (Eksperimentalni Tayloeov prijamnik). Tayloe je problem dobivanja I-signala i Q-signala riješio jednostavnije, jer mu lokalni oscilator ne treba davati kosinusnu funkciju (sl. 7.). On je pronašao je originalan način dobivanja kvadraturnih signala. Multiplekser MUX uzima uzorak svakom sinusnom signalu ulazne frekvencije ful četiri puta u razmacima po 90°. Zato frekvencija lokalnog oscilatora mora biti četiri puta viša od ulazne. Tim nabojima pune se kondenzatori C1 do C4. Protufazni naponi (0° i 180°, te 90° i 270°) zbrajaju se u bešumnim diferencijalnim pojačalima iz kojih izlaze I-signal i Q-signal, koji se vode u zvučnu karticu.

Kako sve ima svoju cijenu, lokalni oscilator mora sada raditi na frekvenciji uzorkovanja, a ta je četiri puta viša od ulazne. Čip je multiplekser x4 tipa xxx3253, tako da se tijekom trajanja jedne sinusoide mogu uzeti četiri uzorka i to u trenutku 0°, 90°, 180° i 270°. Svaki uzorak puni svoj kondenzator odgovarajućim trenutačnim nabojem. To je zapravo digitalni spoj koji obavlja funkciju “sample and hold” (uzmi uzorak i pričuvaj ga). Prvi i treći, te drugi i četvrti (dakle protufazni) uzorci se zbrajaju u malošumnim diferencijalnim pojačalima, poslije čega na izlazu dobivamo I-signal i Q signal analognog

tipa koji se potom digitaliziraju. Time je hardverski dio posla oko SDR-a gotov!

Ono što slijedi je programiranje, softver. No, prije toga navedimo sedam osnovnih pravila koja su se s vremenom iskristalizirala kako bi izrada SDR-a bila što sigurnija i što racionalnije usmjerena:1. pobrini se da matematička strana projekta

bude što jednostavnija,2. sve funkcije obrade signala obavljaj preko

PC zvučne kartice,3. cjelokupno programiranje sofvera

izvedi u Visual Basicu radi lakšeg razvoja i održavanja,

4. upotrebljavaj već postojeću Intelovu stručnu literaturu za DSP rutine, kako bi smanjio prijeko potrebno tehničko znanje i vrijeme za razvoj uz najbolje rezultate i uz minimum znoja,

5. kao hardver upotrebljavaj DCR (radio s direktnim miješanjem) zbog njegove jednostavnosti i velikoga dinamičkoga raspona,

6. kao generator visokih frekvencija upotrebljavaj DDS (direktnu digitalnu sintezu) zbog njezine velike stabilnosti i fleksibilnosti,

7. pri projektiranju odašiljača upotrebljavaj sličnu tehniku kao i kod DCR-a, ali u suprotnome smjeru.

DAJTEMIIIQPAćUDEMODU-LIRATIšTOGODŽELITE!Tako kažu iskusni programeri SDR-a. Npr. amplitudno modulirani signal u trenutku t demodulirat ćemo pomoću Pitagorina poučka:

Za FM fazni kut u bilo kojem trenutku saznat ćemo pomoću funkcije arcus tangens, dobivene iz veličina Qt i It, tj. protuležeće i priležeće katete:

Za demodulaciju SSB signala poslužit ćemo se konjugirano kompleksnim brojevima, tako da se njihove imaginarne komponente međusobno ponište, a realne zbroje:xt = 0,5 + cos (ω t) + j sin (ω t) + cos (ω t) –

j sin (ω t).

Tu ima i nepredviđenih komplikacija, ali se s njima također može izići na kraj. Sve opisano je, dakako, samo štura ilustracija. Sve to treba još isprogramirati u Visual Basicu. Za izvođenje svih ovih operacija “zadužena” je zvučna kartica, koja može biti vrlo složena. Danas postoje deseci zvučnih kartica za PC, više ili manje prikladnih i za SDR. Proizvođač otvoreno kaže, što imate skuplju zvučnu karticu, to će i rezultati biti bolji. Stoga preporučuje kartice SoundBlaster Audigy2ZS, MP3+ i Turtle Beach Santa Cruz kartice, s time da PC Pentium ne smije biti sporiji od 800 MHz!

Uz demodulaciju posebno su važni filtri, osobito oni pojasnopropusni i niskopropusni. Najpraktičnija stvar na svijetu je dobra teorija – kažu filozofi. Posebnu važnost i primjenljivost pokazao je račun nazvan “brzom Fourierovom transformacijom” (FFT – fast Fourier transform). Njezinom primjenom dobiva se tzv. FIR filtar (finite-input-response filter), koji ima karakteristiku poput češlja (sl. 8.).

Slika6. Kvadraturno miješanje i dobivanje digitaliziranih kanala Ii Q

Slika7. Dobivanje kvadraturnoga signala postupkom Dana Tayloea


M1

M2

Cos

Sin

A/D

A/D

LPF

LPF

90°

I t( )

BPF

fLO

fc fS

Q t( )

SN74BCT3253D1:4 MUX

PREDNAPON 1,6 V

S1 S0

D1 D0Up/Down

2-bitno digitalnobrojilo

USB/LSB

4 fupr

IC274ACT163

IC1270°

180°

90°0°

C1 C2 C3 C4

C1 C4 0,33 F

I-signal

Q-signal

R2

R1

R4

R3

R5

R6

R7

ful

IC3

IC4

50

22ttt QIm +=

t

tt I

Q1tan .


Digitalni češljasti filtar možemo zamisliti kao seriju od 4 096 uskopojasnih filtara, širine oko 11 Hz, poredanih s obje strane noseće frekvencije fc, po 2 048 “zubaca” sa svake strane. Kako o nama ovisi na koje ćemo se “zupce” priključiti, moguće su brojne kombinacije koje digitalnom prijamniku daju veliku prednost pred analognim prijamnicima. U engleskoj terminologiji “zubac” se naziva bin (korpica).

Normirana frekvencija uzorkovanja zvučne kartice je 44 100 Hz. Pretpostavimo da naš FIR filtar ima 4 096 “zubaca”. Tada će svaki “zubac” biti širok 44 100 : 4096 = 10,8 Hz, što znači da će naš prijamnik imati 4 096 pojasno-propusnih serijski spojenih filtara, koji se dodiruju, odnosno malo preklapaju, svaki širine oko 11 Hz. O tome se u analognoj tehnici ne može ni sanjati. Pretpostavimo nadalje, da na vrhu svakog “zupca” imamo izvod na koji se možemo priključiti odgovarajućim višestrukim (virtualnim) preklopnikom. Mogućnosti koje nam takav filtar pruža zvuče kao iz bajke:- promjenljivi i nepromjenljivi pojasno-

propusni filtri širine po želji, tipa “zid od opeke” i slabljenja do – 105 dB,

- jednostavan izbor USB ili LSB signala,- uklanjanje šuma na određenoj frekvenciji,- regulacija boje tona,- fazno i amplitudno balansiranje radi

uklanjanja simetričnih frekvencija,- jednostavno generiranje SSB signala

iz AM signala, Slika8. Grafički prikaz signala koji je prošao kroz digitalni češljasti filtar

- programiranje digitalnih modova kao što su PSK31 i RTTY,

- konverzija frekvencije, itd.

Nije stoga čudno da Flex Radio Systems danas već kasni s isporukom naručenih uređaja, jer se u narudžbe ubacila vojska SAD! Poznavajući radioamatersko tržište, možemo očekivati primoodašiljače u kitu, u kojemu je i hardver i softver, koji amateri sami sastavljaju i stavljaju u vlastitu kutiju, te koji imaju bolja svojstva negoli i najskuplji analogni uređaji.

Probijajući se kroz literaturu navedenu na kraju ovoga prikaza, nastojao sam iz prašume novoga gradiva izabrati ono čime bih na koliko-toliko razumljiv način ilustrirao načela na kojima se osniva softverski definiran radio. Kod hardvera sam prilično kod kuće, međutim kod softvera moram staviti oznaku kojom su se služili srednjovjekovni trgovci: S.E.&O. (lat. salvo errore et omissione, s izuzetkom pogrešaka i propusta).

LITERATURA:- QEX, July/August 2002: A Software Defined

Radio, Part 1.- QEX, Sept./Oct. 2002: A Software Defined

Radio, Part 2.- QEX, Nov./Dec. 2002: A Software Defined

Radio, Part 3.- QEX, March/April 2003: A Software Defined

Radio, Part 4.- ARRL Handbook 2004, 18. poglavlje – Digital

Signal Processing.- QST, April 2005: Product review SDR-1000.- Radio HRS, br. 83/84: Digitalni SSB detektor.- Radio HRS, br. 85/86: Eksperimentalni

Tayloeov prijamnik.- Funk Amateur, lipanj 2007.:

SoftRock RXTXv6.1: Ein softwaredefinierter QRP-Transciever.

- Internet: http://YU1LM.qrpradio.com: HAM Sample and Hold SDR.

LSB USB

fc

(Bin 2048) (Bin 4095)

(Bin 0)

(Bin 2047)

N2 N N

2


Praktična eLektronika

U elektrotehnici i elektronici potrebno je mjeriti mnoge električne veličine,

kao što su električni napon, struja, otpor, kapacitet i induktivnost. Mjeri se različitim postupcima (izravno, posredno, usporedbeno, mjernim mostovima i dr.) i različitim mjernim instrumentima. Instrumenti se tradicijski različito nazivaju, većinom prema mjernoj veličini ili mjernoj jedinici. Tako se, naprimjer, instrument za mjerenje električnoga napona naziva prema mjernoj jedinice voltmetrom. Pri tom većina voltmetara zapravo mjeri električnu struju, ali su ljestvica u analognim, a pokaznik u digitalnim instrumentima, umjereni u pripadnom naponu.

Za mjerenje induktivnosti (znak L) zavojnica i svitaka rabi se instrument koji se naziva induktivitetmetrom, kraće L-metrom, prema normiranome znaku te veličine.

SAMOINDUkTIvNOSTzAvOJNICESamoinduktivnost ili kraće induktivnost L zavojnice svojstvo je zavojnice definirano kao koeficijent razmjernosti između uzroka pojave samoindukcije (vremenske promjene primarne struje I koja stvara promjenljivo magnetsko polje) i posljedice (induciranoga napona Uin), tj.:

Iz te jednadžbe slijedi mjerna jedinica induktivnosti, voltsekunda po amperu, nazvana henri (znak H). Većinom se rabe decimalni nižekratnici te jedinice milihenri (mH = 10–3 H) i mikrohenri (μH = 10–6 H).

L-metri se tradicijski razvrstavaju na one za mjerenja u elektroenergetskim mrežama i elektropogonima (stariji naziv za jake struje), gdje su induktivnosti većinom u rasponu 20 mH do 20 H, te za one za mjerenja u elektronici i elektrokomunikacijama (stariji naziva za slabe struje), gdje su induktivnosti većinom u rasponu od 1 μH do nekoliko milihenrija. Razlikuju se prema namjeni i upotrebi, npr. servisni, laboratorijski i sl.

L-metar TEKST: Mijo Maretić

L-Meter

Induktivnost jednoslojne zavojnice ovisi o broju zavoja N, promjeru zavoja D, duljini zavojnice l, te o magnetskim svojstvima sredstva unutar kojega se zavojnica nalazi (odnosno jezgre oko koje je zavojnica namotana (sl. 1.)). Induktivnost se takve zavojnice u zraku, namotane na nemagnetičnome tijelu, može za praksu prilično pouzdano izračunati iz prilagođenih jednadžbi koje se mogu naći u priručnicima, npr.:

Iz nje se mogu izvesti prilagođene jednadžbe za pojedine veličine u određenim decimalnim višekratnicima ili nižekratnicima, npr.:

Slika1. Nacrt zavojnice s osnovnim parametrima

Slika2. a) Shema titrajnoga kruga, b) Grafički prikaz faktora dobrote titrajnoga kruga

Izračunata induktivnost dovoljno je točna za praksu, uz uvjet da smo izmjerili njezine izmjere s točnosti do 5%. Pomoću takve je zavojnice moguće mjeriti k faktor VF jezgre (npr. feritnoga štapa antene).

Makar i približan proračun induktivnosti višeslojnih zavojnica je vrlo kompliciran, pa se u praksi ona gotovo redovito određuje pokusom. Za to je korisno imati L-metar.

Jednostavni L-metar radi na načelu mjerenja rezonantne frekvencije f0 titrajnoga kruga, sastavljenoga od zavojnice induktivnosti L i kondenzatora kapaciteta C (sl. 2. a) Rezonantna frekvencija slijedi iz izjednačivanja, tj. poništavanja prividnih otpora sastavnica, tj. induktivnoga otpora XL = ω∙L i kapacitivnoga otpora XC = 1(ω∙C), gdje je ω = 2π∙f kružna frekvencija. Sređivanjem se dobije tzv. Thomsonova jednadžba za rezonantnu frekvenciju:

Važno svojstvo titrajnoga kruga je njegova dobrota (znak Q), koje se često naziva i Q-faktorom, koji je definiran omjerom prividnoga otpora jedne sastavnice X i djelatnoga otpora kruga R, tj. Q = X/R. Kako je to omjer istovrsnih veličina, mjerna jedinica je broj jedan. Dobrota se obično prikazuje grafički, kao ovisnost struje kroz titrajni krug i rezonantne frekvencije, u obliku zvonolike krivulje (sl. 2. a). Bolja je dobrota predočena strmijom krivuljom, što u praksi znači bolju selektivnost.

OPISL-METRAIzrađeni L-metar mjeri induktivnost na načelu mjerenja rezonantne frekvencije titrajnoga kruga. Stoga se sastoji od nekoliko izvora signala točne frekvencije (oscilatora), širokopojasnoga pojačala, mosnoga sklopa te analognoga instrumenta za indikaciju.

Osnovni sklop oscilatora upravljanoga kristalom je tzv. Colpitsov spoj, prikazan na sl. 3. Kristal je spojen između baze tranzistora i mase. Taj oscilator radi stabilno i pouzdano. Kapacitivni djelitelj napona (CB/ CE) je u omjeru 1 : 2, čime se ostvarujem potrebna povratna veza za osciliranje oscilatora. S trimerskoga otpornika u emiterskom krugu vodi se signal na širokopojasno pojačalo.

Vrijednosti kapaciteta ovise o tipu i frekvenciji kristala. Kristali trebaju imati

l

DN

L C

A

Q1

Q2

f0 fa) b).in tILU

cm/100cm/45cm/µH/

22

lDNDL .

CLf

21

0 .

pF/µH/159MHz/0 CL

f ,

pF/MHz/(30025µH/ 2 Cf

L ,

µH/MHz/(30025pF/ 2 Lf

C .


istu rezonanciju (paralelnu). Radni je otpornik emiterskoga slijedila RE. Na VF izlaz priključuje se VF voltmetar ili osciloskop, pa pomoću RE namještamo razinu signala (koje iz svih oscilatora trebaju biti približno jednake). Signal treba sadržavati samo osnovnu frekvenciju, bez nadvalova. Ako tomu nije tako, treba mijenjati omjer CB/ CE. Na višim frekvencijama, npr. na 20 MHz, usklađivanje je nešto teže i potrebno je malo strpljenja. Kondenzatori trebaju biti keramički ili od tinjca.

U L-metru, čija je shema prikazana na sl. 4., upotrijebljena su četiri oscilatora frekvencija 0,7 MHz, 2 MHz, 7 MHz i 20 MHz. Time je postignuto preklapanje mjernih područja uz upotrijebljeni promjenljivi zračni kondenzator kapaciteta 30…430 pF. Signal pojačan u širokopojasnom pojačalu vodi se preko VF transformatora na paralelni titrajni krug, sastavljen od zavojnice nepoznate induktivnosti i promjenljivoga kondenzatora, koji mora imati umjerenu ljestvicu kapaciteta.

Slika4. Shema L-metra

Slika3. Osnovni spoj Colpitsova oscilatora


Q1

Q2

Q3

Q4

R1

R6

R7

R8 R9

R10

R14R13

R11 R12

R5

R2

R3

R4

C1C12

C18

C13

C3

C9

C5

C10

C7

C11

C2

C14

C16

C15

C4

C6

C8

26z

22za

v.T5

T6

T4

T3

T2

T1

6,4V

,6V

TR6TR5

2,6 V

P1

PR2 IN

1 2

Q

C

GD

S

5,2V

2,6V

7,2V

TF

0,7

7M

Hz

2,4

5M

Hz

7,3

7M

Hz

20

MH

z

TR4

TR3

TR2

TR1

8,6V 6mA

5V

5,6V

Oscilator signala

A

B

C

D

PR1A

PR1

PR1B

E

F

G

H

T

9V 30 mA Širokopojasno pojačalo

XL

7 8LO5

1 2 3

ST 5V

2N3819

BC546B

C B E

S G D

Q

RB

CB

CE RE

TR

VF



Induktivnost zavojnice može se izračunati iz Thomsonove jednadžbe. Izračunavanje je olakšano upotrebom nomograma koji se mogu naći u starijoj literaturi1, ili pomoću namjenskih računalnih programa.

Napon se pri postignutoj rezonanciji dovodi na upravljačku elektrodu FET-a koji je spojen u mosnom sklopu, te indikator pokazuje najveći otklon. Na umjerenoj ljestvici se može očitati induktivnost zavojnice i dobrota titrajnoga kruga.

Mosni se sklop napaja stabiliziranim naponom od 5 V.Svi su oscilatori postavljeni na˝ jednoj tiskanoj pločici (sl. 5.), a širokopojasno pojačalo i indikatorski sklop na drugoj (sl. 6.).

Slika5. Tiskana pločica oscilatora

Slika6. Tiskana pločica širokopojasnoga pojačala i indikatorskoga sklopa

Slika7. Izgled gotove ljestvice na instrumentu

1 Npr.: B. Metzger, Radiopriručnik, Sl. 26-2.

R4R3R2R1

C11

C7

C6

C5

C9

C3

C19

C1

C2 C4

C12

C10

C8

T4T3T2T1Q4Q3Q2Q1

CCCC BBBBE

TR1

TR2

TR3

TR4EE E

L MET QMM 06

A B C D

PR 1A

PR 1B

100E F G H

30

R7R6

R9

R8 R10

R12

R 13

R11

R5

R14

C13

C12

C14

C15 C16

TR

5

TR

6

PR 1B PR

2

XL

9 V1

7 8LO5

2 3

P1

5 kLIN

20

1

32

1

D

G

SC

D

E

L MET QMM 06

36

90

IN

m

100 200

300400

50

20

200

150

110100

400 300500

700

1m

1,62m

304050

100

200

2016

14

1112

345

10

20

2 1,8

1,61,4

1,2

0,40,60,8

1

23

0,3

0,20,16

A B C D E pF 20 7,3 2,4 0,77MHzMA 05

Lmetar L0,15 2000 H

116 mm

80m

m


MJERENJEIUGAđANJEkRUGOvAOSCILATORAVrijednosti su kondenzatora u oscilatorima navedene orijentacijski, jer ovise o kvaliteti kondenzatora i o upotrijebljenim kristalima. Znatno je jednostavnije odabrati pokusom potrebne vrijednosti kondenzatora nego dodavati VF prigušnice, titrajne krugove ili druge sastavnice.

Tranzistori trebaju biti do granične frekvencije pojačanja najmanje 100 MHz. Struja kolektora treba, uz napon od 9 V, iznositi 5…6 mA. Visokofrekvencijski napon na emiteru, mjeren VF voltmetrom, iznosi 2,5…3 V, a mjeren osciloskopom vršne vrijednosti oko 8 V. U nedostatku ovih instrumenata može se mjeriti analognim voltmetrom, kojemu su dodane VF diode.

Širokopojasno pojačalo i mosni sklop, uz napon od 9 V, crpe struju od oko 25 mA. Električnu nulu na pokaznom instrumentu postavimo na nulu ljestvice. Potenciometrom P1 okretanjem udesno povećavamo, a ulijevo smanjujemo otklon kazaljke. Ako to postižemo, indikator je u redu.

Na kraju treba preko preklopnika spojiti obje pločice. Napon na kondenzatoru C12 treba biti 0,1…0,2 V. Pomoću trimerskih otpornika TR1 do TR4 treba namjestiti napone na izlazu oscilatora na vrijednost 0,15 V. Važno je da sva četiri napona, U1 do U4, budu približno jednaki, a signali čisti, što se provjerava osciloskopom.

Na mjerne stezaljke Lx stavlja se prvo zavojnica poznate induktivnosti. Okretanjem promjenjivoga kondenzatora C, uz jedan od položaja preklopnika PR1, opazit će se neki oštar najveći otklon. Taj otklon možemo smanjiti preklopnikom PR2, a to se prikazuje otklonom kazaljke instrumenta. Kada je ta provjera završena, odspojimo mjernu zavojnicu.

UGAđANJEQ-FAkTORAPreklopnik PR2 postavimo u srednji položaj 0. Pomoću potenciometra P1 namjestimo kazaljku instrumenta do kraja u pozitivnom otklonu. Preklopnik PR2 postavimo u položaj 1 i trimerskim otpornikom TR5 namjestimo kazaljku da pokazuje polovicu punoga otklona. Zatim preklopnik PR2 postavimo u položaj 3 i trimerskim otpornikom TR6 namjestimo kazaljku da pokazuje polovicu prijašnjega, dakle četvrtinu ukupnoga otklona. Tako smo dobili relativno mjerenje dobrote titrajnoga kruga, odnosno induktivnosti, u omjeru 1 : 4.

UMJERAvANJELJESTvICEkONDENzATORAPromjenljivi kondenzator može biti sa zračnom izolacijom ili dielektrikom, a omjer je kapaciteta reda vrijednosti 1 : 10. Uz manji omjer dobije se razvučenija ljestvica, dakle, točnije očitavanje mjerenih vrijednosti.

Postupak umjeravanja odvija se u nekoliko koraka:1) odspojimo promjenljivi kondenzator od

tranzistora T6,2) nacrtamo privremenu polukružnu

ljestvicu, podijeljenu u stupnjevima 0°…180°.

3) u koracima po 10° izmjerimo kapacitet digitalnim instrumentom te ga upišemo u ljestvicu,

4) odredimo početnu induktivnost (najmanja induktivnost uz najveći kapacitet) i odaberemo dekadsku podjelu induktivnostima 10, 20, 50 100, a između toga podijelimo po parnim vrijednostima,

5) izmjereni kapacitet, uz određeni kut zakreta kondenzatora upišemo na privremenu ljestvicu, od koje ćemo potom nacrtati konačnu (sl. 7.).

Uz poznatu frekvenciju (frekvencija kristala) izmjerimo kapacitet uz koji je došlo do rezonancije, pa umjesto kapaciteta upišemo izračunatu induktivnost.

Na primjer, ako uz f0 = 2 MHz želimo očitati induktivnost od 15 μH, pripadni kapacitet je 420 pF. Uz taj kapacitet na ljestvici upišemo 15 μH. Tako postupamo za ostale vrijednosti i ostala mjerna područja. Ljestvica je dovoljno točna za praksu.

MJERENJENEPOzNATEINDUkTIvNOSTINepoznata se induktivnost Lx mjeri slijedećim postupkom:1) pritiskom tipkala T pomoću

potenciometra P1 postavi se električna nula na instrumentu,

2) na stezaljke LX spoji se zavojnica nepoznate induktivnosti,

3) preklopnikom PR1 odabere se frekvencijski opseg mjerenja (A, B, C ili D), a preklopnik PR2 postavlja na nulu,

4) ponovno se pritisne tipkalo T, te se polagano zakreće kondenzator C: u jednom će položaju instrument pokazati oštar najveći otklon,

5) po potrebi preklopnik PR2 prebaciti u položaj 1 ili 2, kako bismo očitali induktivnost u mikrohenrijima,

6) za mjerenje Q-faktora tražimo najveći otklon u raznim položajima preklopnika PR2.

Točnost je mjerenja bolja od ± 2%.Potom prebacujemo u položaje 0, 1 i 2, te vidimo koliko se smanjila amplituda (pokazivanje instrumenta). To je relativno mjerenje jedne induktivnosti prema drugoj (veća induktivnost i manji kapacitet znači bolji Q-faktor, a manja induktivnost i veći kapacitet znači manji Q-faktor).

PREPORUkAPojedine je dijelove (tipkalo, preklopnike, tiskane pločice) prikladno spajati vodovima u boji, npr. crvena (plus pol), plava (minus pol), i crna (masa).

Proširenje mjernoga područja induktivnosti najniže vrijednosti nije moguće ovim

spojem. Na više vrijednosti (npr. do 20 mH) može se proširiti upotrebom kristala od 0,22 MHz.

Transformator TF je namotan na prstenastoj jezgri, ali se može upotrijebiti i feritni štap promjera 4…6 mm, duljine 6…10 mm. Primar ima 28 zavoja, a preko njih je sekundar s dva zavoja, lakom izolirane žice promjera 0,3 mm.

kRATAkNAPUTAkPrema potrebi možemo upotrijebiti i kristale drugih frekvencija (npr. 1,8 MHz, 3,5 MHz, 17 MHz, 14 MHz, 28 MHz). Ako na ljestvici napišemo izmjereni kapacitet promjenljivoga kondenzatora, možemo jednostavno iz izmjerene frekvencije titrajnoga kruga odrediti induktivnost zavojnice.

Prednja nosiva ploča treba biti metalna, npr. aluminijska, debljine 0,5…1 mm. Promjenljivi kondenzator treba biti zračni, jer je većinom kvalitetnije izveden, a lakše je i postaviti kazaljku na osovinu.

Raspored ovisi o sastavnicama. Svi dijelovi moraju biti kvalitetni, a lemljenje dobro izvedeno.

Ovaj će instrument, ako je dobro izrađen i točno umjeren, dobro poslužiti u mjerenjima.

POPISSASTAvNICAotpornici 0,25 W

R1, R2, R3, R4 33 kΩR5 100 ΩR6 560 ΩR7 3,3 kΩR8 1 kΩR9, R10, R11 39 ΩR12 22 kΩR13 1 MΩR14 27 Ω

kondenzatori 50…60 VC 30…430 pF (promjenljivi)C1 680 pFC2 1 nFC3 82 pFC4 100 pFC5, C7 27 pFC6, C8 150 pFC9, C10, C11 4,7 μFC12 10 nF (disk, tinjac)C13, C14, C15, C16, C17 0,1 μF

tranzistoriT1 do T5 BC546B (bipolarni)T6 2N3819 (FET)

potenciometriTR1 do TR5 1 kΩ (trimerski)TR6 250 Ω (trimerski)P1 5 kΩ (linearni)

ostaloPR1 preklopnik 2 × 4PR2 kip-preklopnik, 3 položajaIN instrument 0,2 mA (DC)T tipkalo




Prije 30 godina bilo je nezamislivo načiniti elektronički uređaj koji bi imao vrlo

malo elemenata, a obavljao neku vrlo važnu funkciju (npr. mjerilo frekvencije). Danas je to moguće jer postoje razni mikrokontroleri. U njih se upisuje program i on sve obavlja. To dovodi do smanjenja elektroničkih sastavnica u sklopu i niže cijene.

Pretražujući Internet, naišao sam na web stranice njemačkoga radioamatera Rolfa Blehera, DK7IN (www.dk7in.de). Rolf je na svojim stranicama prikazao vrlo zanimljivu gradnju GPS – APRS sustava s nekoliko hardverskih i softverskih modifikacija originalnoga Tiny Traka.

GPS je kratica od engl. Globa Position System, sustav za globalno pozicioniranje. Razvila ga je američka vojska za svoje potrebe, a danas je vrlo raširen u civilnoj upotrebi. APRS je kratica od engl. Automatic Position Reporting System, sustav za automatsko pozicioniranje. Tiny Trak je mali jeftini radiokontroler, dizajniran za primanje i odašiljanje pozicije s GPS prijamnika. Pozicija primljena u NMEA formatu ($GPRMC) od strane GPS prijamnika dekodira se i pretvara u paketni radiosignal na 1 200 Bd. Taj se signal vodi u radiouređaj i odašilje (nije nam potreban modem ili TNC).

Na razvoju Tiny Traka radilo je više od 20 radioamatera iz raznih dijelova svijeta. Ideja da se signal s GPS-a pretvori i odašilje kao paketni radiosignal na 1 200 Bd je Byonova, N6BG. Njegov se program upotrebljava za upisivanje parametara u Tiny Trak.

Električna shema Tiny Traka prikazana je na sl. 1. «Mozak» toga sklopa je mikrokontroler PIC16F84-10. S njime sam se susreo prije 6 godina. Za programiranje rabi vrlo jeftin programator. U to vrijeme bili su poznati mikrokontroleri tvrtke Atmel. Bili su jeftiniji i brži od Microchipa PIC16F84, ali programator je bio vrlo skup. Danas to nije tako, a na Internetu se mogu pronaći vrlo jeftini i jednostavni programatori.

Mikrokontroler tvrtke Microchip PIC16F84 proizvodi se u više inačica. Razlika je u brzini mikrokontrolera: 4 MHz, 10 MHz i

malI gps – aprs sustaVTEKST: Alen Zahornicki, 9A5AZATheSmallGPS–APRS-System

20 MHz te u izvedbi: običan ili SMD. Tiny Trak upotrebljava mikrokontroler za brzinu oscilatora 10 MHz. Za taj sklop ne možemo upotrijebiti PIC16F84 na 4 MHz, jer je prespor za stvaranje paketnoga signala na 1200 Bd (na to treba obratiti pažnju prilikom kupovine mikrokontrolera).

OPISSHEMETinyTrak za povezivanje s GPS-om ili računalom primjenjuje serijsku komunikaciju. Pin 2 na IC1 je programiran za slanje podataka u GPS ili računalo, a pin 3 rabi se za prijam podataka od GPS-a ili računala. Tu se nalaze dvije diode, D3 i D4, koje služe da pin 3 ima stabilan napon od 5 V (tj. taj se napon mijenja binarno, 5 V za logičku jedinicu i 0 V za logičku nulu).

Diode D1 i D2 služe za stvaranje napona kada je Tiny Trak priključen na računalo. Nije nam potrebno vanjsko napajanje budući da IC1 dobiva stabilan napon 5 V od naponskog stabilizatora 78L05. Ako je Tiny Trak priključen na GPS, potrebno nam je vanjsko napajanje od 9 V. Dioda D8 služi za zaštitu sklopa (ako slučajno priključimo obratno napajanje).

Pin 1 je povezan s otpornikom R3 i LED D6 koja signalizira odašiljanje paketnoga

signala, tj. PTT. Pin 1 je preko otpornika R5 povezan s tranzistorom T1 koji radi kao PTT sklopka. Ako upotrebljavamo vokac potreban nam je otpornik R7, a ako upotrebljavamo uređaj koji imam poseban priključak za PTT, taj otpornik nije potreban.

Na pinovima 6, 7, 8, 9 dobiva se binarni kod koji odgovara paketnom signalu na 1 200 Bd. Na te su pinove priključeni otpornici, čije vrijednosti odgovaraju obratnim vrijednostima binarnog koda (8,2 kΩ 3,9 kΩ, 2 kΩ i 1 kΩ).

Između trimerskoga otpornika R12 i binarnih otpornika bio je otpornik od 220 kΩ. Nakon ispitivanja Tiny Traka zaključio sam da on nije potreban, jer je amplituda paketnoga signala na C4 premalena za mikrofonski ulaz na radiouređaju. Trimerom R12 namješta se devijacija paketnoga signala. Preko kondenzatora C7 dovodi se audiosignal s radiouređaja, a trimerom R13 namještamo razinu signala na pinu 10. Ako se na prijamu radiouređaja pojavi signal neke druge postaje, program u IC1 na pinu 17 signalizira na LED D7 carrier i onemogućuje uređaj da odašilje.

Ako se prekidač S0 kratko spoji s masom, sklop trenutačno odašilje paketni signal, tj.

Slika1. Električna shema Tiny Traka (izvorni crtež)

Najvećabrzina,v/(km/h) <4 >4 >11 >24 >50 >100 >100

S2on:paketsvakih 25min 4min 120s 60s 30s 20s 10s

S2off:paketsvakih 30min 5min 16s 80s 40s 30s 20s


parametre koji su upisani preko programa na računalu. Prekidač S1 spajamo s masom. Ako upotrebljavamo tablicu za promjenu brzine kretanja, a ovisno o tome je li S2 spojen s masom ili ne, paketni signal i pozicija s GPS-a će se odašiljati po navedenoj tablici.

Ako S1 i S2 nisu spojeni na masu, paketni se signal odašilje prema vrijednostima koje su upisane preko računalnog programa. LED D5, koja je spojena preko otpornika R4 s pinom 18, signalizira prijam pozicije GPS-a.

Da bi Tiny Trak radio, potrebno je programirati mikrokontroler PIC16F84. Bez programa, cijeli sklop je beskoristan. Program za mikrokontroler možete “skinuti” s ove adrese: http://www.dk7in.de/TT-in-16.zip.

OPISPROGRAMATIny TrAk ConfIgurATIonProgram za unos parametara u mikrokontroler prikazan je na sl. 2. (Napomena: taj program pokrećemo tek kad smo programirali PIC16F84 i spojili Tiny Trak na računalo RS232).

Za Callsign upisujemo svoju pozivnu oznaku, za paht možemo ostaviti RELAY, WIDE.

O parametrima timing ovisi duljina paketa i nakon kojeg vremena se paket odašilje. Postoji prvi i drugi parametar. Prvi parametar odašilje signal kada je spojen GPS, a drugi se parametar upotrebljava kada se preko prekidača S0

odašilje paketni signal. TXD parametar u milisekundama kasni paketni signal nakon što je uključen odašiljač na radiouređaju.

Transmit every – taj parametar određuje kada će se odašiljati paketni signal; minimum je 10 sekunda, a maksimum 2 550 sekunda.

QuietTime – određuje nakon koliko će se sekunda odašiljati paketni signal kada na pinu 10 nema signala druge postaje koja je na istoj frekvenciji.

Calibration – služi za kalibraciju paketnog signala po Bell 202 normi. Treba iznositi 2 200 Hz za logičku «1» i 1 200Hz za logičku «0». Umjerava se prema slijedećoj tablici:

Kako biste utvrdili koja vrijednost najbolje odgovara prijamu vašega modema možete provjeriti sve vrijednosti. Kod mene je to parametar 63.

Beacon – taj parametar služi za upis poruke i nakon koliko odašiljanja će se pojaviti poruka u paketnome signalu.

APRS/MIC-E – to su posebni parametri za više informacija – pogledajte web stranicu www.tapr.org.

Programming parametar – treba namjestiti COM1 ako nam je Tiny Trak spojen na COM1.

Kada kliknemo na Chek Version treba nam se ispisati poruka «TinyTrak DK7IN V1.6».

Calibration 36 40 50 58 60 63 70 80 90

Frequency 1/Hz 1 199 1 197 1 191 1 187 1 186 1 184 1 180 1 175 1 169

Frequency 2/Hz 2 249 2 244 2 234 2 225 2 223 2 220 2 212 2 202 2 192

Slika2. Program za unos parametara u mikrokontroler

Slika3. Tiskana pločica Slika4. Raspored sastavnica na tiskanoj pločici

Ako poruke nema, mikrokontroler nije ispravno programiran.

Klikom na Write Configuration upisujemo parametere u mikrokontroler. Ako je sve u redu, trebamo dobiti poruku da su parametri uspješno upisani u mikrokontroler. Klikom na Read Configuratin program učitava parametre iz mikrokontrolera.



TESTIRANJENakon unosa parametara odspojimo Tiny Trak od računala, ne spajamo GPS. Zatim priključimo napajanje. Ako je sve u redu GPS i Carrier LED-diode trebaju tri puta bljesnuti. Tiny Trak spojimo s radiouređajem. Potreban nam je još jedan radiouređaj koji je s modemom za 1 200 Bd spojen s računalom. Kratko spojimo S0 s masom. LED-dioda D6 za PTT treba bljesnuti, a radiouređaj treba odaslati paketni signal.

Signal na računalu treba izgledati ovako:fm 9A5AZA to ERROR! via RELAY,WIDE ctl UI pid F0NO GPS >/ Tiny Trak 9A5AZA

Umjesto 9A5AZA ispisat će se vaš znak, koji ste unijeli u parametrima. Poruka ERROR javlja se jer GPS nije spojen. Sada možete priključiti Tiny Trak na GPS. Na GPS-u je potrebno namjestiti brzinu komunikacije na 4 800 Bd, N81 i parametar NMEA-0183

UPUTEzAGRADNJUOpisani uređaj možete načiniti na tiskanoj pločici (sl. 3.), a raspored elemenata prikazan je na sl. 4. Izmjere su tiskane pločice 68 mm × 54 mm.

Ako uređaj ne možete načiniti na tiskanoj pločici, možete ga načiniti na izbušenom pertinaksu. Svaku je vezu potrebno zalemiti i više puta prekontrolirati da se nešto krivo ne zalemi. Ja sam se odlučio za izgradnju prototipa na izbušenom pertinaksu (sl. 5. i sl. 6.).

Izgled Tiny Traka DK7IN prikazan je na sl. 7. Rolf je upotrijebio naponski konverter MAX1642 kojim je moguće napajati uređaj s punjivom baterijom od 1,2 V. Ako ste zainteresirani za takav način napajanja, pogledajte detalje na Rolfovim web stranicama.

Nadam se da će opisani uređaj biti zanimljiva gradnja za radioamatere koji imaju GPS. Za one koji ga nemaju Tiny Trak, može poslužiti kao uređaj za razna testiranja s paketnim signalom na 1 200 Bd.

POPISSASTAvNICAOtpornici (0,25 W; tol. 5%)

R1 330 ΩR2 10 kΩR3 2,2 kΩR4 2,2 kΩR5 10 kΩR6 2,2 kΩR7 2,2 kΩR8 8,2 kΩR9 3,9 kΩR10 2 kΩR11 1 kΩR12 10 kΩ (trimer, 5 mm, vertikalni)R13 10 kΩ (trimer, 5 mm, vertikalni)

Kondenzatori, keramičkiC1 100 nFC2 22 pFC3 22 pF

C5 100 nFC6 100 nFC7 100 nFC8 470 nF

Kondenzator, elektrolitičkiC4 2,2 μF

kristalQ1 10 MHz

Poluvodičke sastavniceT1 BC547IC1 PIC16F84-10IC2 78L05D1 1N4148D2 1N4148D3 1N4148D4 BZX 5V1D5 LED crvena (GPS)D6 LED crvena (PTT)D7 LED zelena (Carrier)D8 1N4148

OstaloS0 prekidačS1 prekidačS2 prekidačK1 konektor DB9/F

Slika6. Prototip uređaja na izbušenom pertinaksu (donja strana)Slika5. Prototip uređaja na izbušenom pertinaksu (gornja strana)

Slika7. Izgled Tiny Traka DK7IN



Posljednjih sam pet godina standardni član ekipe Radiokluba „Tule i Vužić“,

9A1HCB, iz Samobora, koja odlazi na međunarodno natjecanje IOTA contest na hrvatske otoke. Naime, već se devetu godinu javljamo s otoka pod pozivnom oznakom 9A7T/p, radeći u kategoriji mala snaga, DX ekspedicija. To znači da sa sobom uvijek nosimo sve stvari koje trebamo za to natjecanje i u povratku s otoka pokupimo sve što smo i donijeli (uključujući i smeće). Jasno, osim vrhunskih operatora, vrhunskog šefa kuhinje i kompletne opreme, koja za sedam članova ekspedicije za četiri dana zna težiti i do tone, a koje moja KIA «Beštija» uporno vuče za sobom, najveću pažnju pridajemo odabiru i postavljanju antena.

Kako smo u našoj kategoriji «osuđeni» na jednoelementnu antenu, već dugi niz godina sa sobom vučemo i postavljamo antene koje je izradio Dino, 9A2NO. To je GP-antena za gornje opsege, inverted V za 14, 7 i 3,5 MHz. Uz te, nazovimo ih standardnim antenama, posljednje se dvije godine postavljala i GP-antena od ribičkog štapa i vertikalka za 7 MHz, Andrine, YT1QT, konstrukcije, a moje izrade, tvornička vertikalka R8 od Cushcraft-a i ECO 5-band-antene, koje je donio Zdenko, 9A2QF.

Kako je antena najbolje pojačalo signala u prijamnom i odašiljačkom dijelu, tako se na otoku itekako pazi gdje se i koje se antena postavlja. Kao što i ja u svojim putovanjima po nacionalnim parkovima Hrvatske zbog svoje jednostavnosti, laganog postavljanja i kvaliteti signala najčešće upotrebljavam antenu inverted V i na IOTA natjecanjima se

antene pobjednIka TEKST: Oto Predanić, 9A4OP

Winners’Antennas

koristimo tornjem svjetionika na Trsteniku kao osloncem za inverted V antene za 3,7 i 7 MHz. Duljine žica za 3,5 MHz iznose 1 844 cm sa svake strane, na 7 MHz ta duljina iznosi 1 006 cm, dok je na 14 MHz duljina pojedinoga kraka 503 cm. Ako trebate širokopojasnost na 3,5 MHz, uz postojeću, postavite još jednu žicu koja je duga 1 920 cm. Kako o duljini žice kod inverted V ovisi i visina točke napajanja, tako se mora ostaviti poneki centimetar žice više. Kasnije se, kad je antena postavljena, rezanjem viška može namjestiti omjer stojnih valova. Kako je sam toranj na istočnoj strani kuće, antene s njega razvlačimo u smjeru sjeveroistok–jugoistok,

tako da kraci antena zatvaraju kut od oko 140°. Ta antena nam je „glavna“ na donjim opsezima. Centralni dio, gdje je i napajana s koaksijalnim kabelom RG213 bez baluna, podignut je na visinu oko 20 m.

Sa zapadne strane kuće na plastični štap visine 12 metara postavljamo opet inverted V antenu, ali ovaj put za 14 i 7 MHz. Napajana je isto na sredini, bez baluna, s krakovima okrenutim prema sjeverozapadu i jugozapadu pod kutom od 140° među kracima antene i 180° prema zemlji. Na obje inverted V antene odnos stojnih valova je maksimalno 1:1,2.

Slika2. Inverted V za 3,5-7 MHz

Slika4. Cushcraft-ova R8

Slika1. GP antena 14-21-28 MHz

Slika5. Eco 5 band antenaSlika3. Triband antena prema YU1QT

antene


Slika6. Napajanje Inverted V

Slika7. Inverted V za 7-14 MHz

Bočno od kuće, na južnu stranu, na udalje-nosti od 20-ak metara i na visini od 3 m, postavljamo 3-band GP antenu u izradi Dina. I ta se antena napaja koaksijalnim kabelom RG213 do radiouređaja, a na svim područjima ima omjer stojnih valova 1:1. Ta je antena sa svoja 2 radijala po bandu, u posljednjih sedam godina, od kada je napravljena i koliko je upotrebljavamo kao glavnu antenu na tim područjima, donijela značajne rezultate i jedna je među najboljima s kojima smo radili. Antena se sastoji od 3 žice-pletenice, koje su od nosača antene odmaknute drvenim ili plastičnim prečkama dugim 40 cm, pod kutom od 120 stupnjeva međusobno. Te prečke su od podnožja antene na visini 45 cm. Sve tri pletenice su u donjem kraju zajedno spojene i tu se spaja «vrući» kraj koaksa za napajanje. Ispod tog spoja, na 3 cm su opet svi radijali spojeni zajedno s opletom kabela. Žice-pletenice su odrezane tako da rezoniraju na srednjem dijelu opsega (budući da u natjecanju koristimo i CW i SSB način komuniciranja). Noseća cijev je visoka 520 cm i rezonira na 14 MHz, što je top opseg u natjecanjima IOTA tipa. Žica za 21 MHz je dugačka 342 cm, a za 28 MHz je dugačka 258 cm. Uz to je dodana i žica za 18 MHz, duljine 402 cm, koja se inače ne upotrebljava na natjecanju tog tipa. No, pokazala se korisnom pa je Dino nije skidao. Sve se tri žice do vrha antene napinju s tankom plastičnom špagom, koja na vrhu ima kukicu koja se prebaci u cijev, tako da su sve žice napete. Da bi se izbjegao velik šuma radija, pokusom je utvrđeno da ta antena radi s 2 radijala po opsegu, koji su od iste žice kao i zračeći elementi, s tim da su 5% dulji. Oni se na tlo postavljaju tako da su radijali istog opsega uvijek jedan nasuprot drugoga i to minimalno 100 cm kraj radijala visoko od zemlje, s time

Slika8. GPO antena za 14-21-28 MHZ po YT1QT

Slika9. Vert za 7 MHz

antene


da radijali prema zemlji zatvaraju kut između 60 i 45 stupnjeva. Omjer stojnih valova na takvoj anteni je 1:1, a mi znamo reći da „registrira i muhu u letu“.

Jugoistočno od kuće postavljam GP antenu za koju mi je nacrt poslao Andre, i koja se kao takva pokazala u redu! Lagana je za prijenos i ima poseban način razapinjanja radijala. S te mikro-lokacije na kojoj je postavljana, odlično je primala istočni i južni dio hemisfere.

Zapadno od kuće pretprošle smo godine postavili vertikalnu GP antenu za 7 MHz koja se pokazala u redu, ali je skupila svu statiku koja je postojala iznad otoka, po nacrtu Andre, prošle godine Cushcraftovu R8, a ove godine EKO-antenu, koje je donio Zdenko. Iako su te antene namijenjene za više bandova, baš ta njihova multibandnost im pogoršava karakteristike. S natjecateljskih terena bi trebalo izbaciti sve što ima bilo kakav oblik trapova, zavojnica i tome slično. Tako, da smo ove godine odlučili s obje strane kuće postaviti inverted V za 7 MHz. To se pokazalo dosta dobrim!

Kao što već dugi niz godina ponavljam, inverted V antena se u svim situacijama pokazala kao superiorna jednoelementna antena koju je lako postaviti, ima vrlo dobru čujnost i mali kut zračenja prema horizontu, te je kao takva vrlo upotrebljiva osobito kad se radi blizu razine mora.

Isto tako su za ekspedicije prikladne GP antene, koje se ne postavljaju previše visoko na nosače i koje moraju imati barem 2 radijalna po bandu. Ako je ikako moguće izbjegavajte multiband antene s trapovima, u morskom okruženju to nije najbolje rješenje.

S opisanim antenama pozivna oznaka 9A7T/p čula se po cijelom svijetu, s otoka Trstenik smo 2003., 2005. i 2006. godine bili svjetski prvaci u svojoj kategoriji, 2002. i 2004. smo bili drugi, a i za ovaj netom završeni IOTA contest očekujemo s 5 400 K bodova prvo mjesto.

Slika10. Članovi kontest ekipe 9A7T

Dalmatinska 12,poštanski pretinac 149

tel. i faks: (01) 48 48 762 i 48 48 641e-pošta: [email protected]

www.hztk.hrmatièni broj 3222764

žiroraèun: 2360000-1101559470

10002 ZAGREB

Najbolja poèetnica za radioamatere-konstruktoreveæ je petnaest godina najkorišteniji priruèniku radioamaterskimradionicama.Autor je mr. sc. Božidar PASARIÆ.Cijena primjerka je 25 kuna.

Pojedinci mogu naruèiti naša izdanja

uplatomodgovarajuæe svote na naš žiroraèun, a

na uplatnici u rubrici Poziv na broj

treba upisati 05 + JMBG te nakon

uplate obvezno nam faksirati ili poslati poštom presliku

uplatnice.

k25 n

PRIMANJEAMATERSKIH

KRATKIHRADIOVALOVA

ELEKTRONIÈKEKONSTRUKCIJE ZA AMATERE

MALA TEHNIÈKA KNJIŽNICA

Priruènik na 104 stranice velikog formata donosi mnogo uputa i shema za samogradnju raznih

elektronièkih ureðaja.Autor je Franjo KIÈIÆ, dipl. ing.

Cijena primjerka je 60 kuna.

k200 n

60 kn

TELEGRAF I TELEFONBEZ ŽICA (pretisak)

Pretisak knjige dr. sc. Otona KUÈERE iz 1925. u izdanju Matice hrvatske - jedne od najboljih knjiga u Hrvatskoj koja popularizira prirodne znanostii tehniku.Cijena primjerka je 80 kuna.

0 k8 n

ÈASOPIS

Mjeseènik izlazi od 1957. godine u tijeku školske godine, rasprodani su svi dosadašnji brojevi, a više od 20000 hrvatskih uèenika služi se njime kao dopunskom literaturom za tehnièku kulturu i informatiku. Godišnja pretplata iznosi 75 kuna, a cijena po broju je 7,50 kuna.

Priruènik doajena hrvatskog radioamateriz-ma prof. dr. sc. Bože METZGERA i poznato-ga konstruktora Marijana HORNA.U knjizi su opisana svojstva poluvodièa, radioprijamnicii njihovi glavni dijelovi te 44 elektronièka sklopa sa she-mama koje su autori izradili.Cijena primjerka je 200 kn.

RADIOTEHNIKA 1

IZDANJA ZA RADIOAMATERE

38 knDr. sc. Zvonimir JAKOBOVIÆ

- temeljni izumi i razvoj

Prof. dr. sc. Vladimir MULJEVIÆ- kronologija

razvitka u svijetu i u Hrvatskoj

- prvi hrvatskiizumitelj (rasprodano)

- slavni hrvatski ljevaè

- kronologija razvitka u Hrvatskoj

- slavni izumitelj

- velikan hrvatskeelektrotehnike

- prvaktelegrafije u Hrvatskoj

ELEKTRONIKA

TELEGRAFIJA

FAUST VRANÈIÆ

IVAN KRSTITELJ RABLJANIN

ELEKTROTEHNIKA

NIKOLA TESLA

JOSIP LONÈAR

FERDINAND KOVAÈEVIÆ

Cijena svake knjižice je 38 kuna.

7,50 kn

1957. - 2007.

antene

kv

1. termin i organizatorOrganizator natjecanja “Kup Jadrana” je Hrvatski radioamaterski savez. Cilj natjecanja je porast aktivnosti hrvatskih postaja u KV natjecanjima, a osobito popularizacija aktivnosti s hrvatskih otoka i priobalja. Natjecanje se održava svake godine, u subotu drugog punog vikenda u mjesecu listopadu(2007.godinetoje13.10.)

2. Frekvencije i vrste rada Natjecanje se održava na opsegu 80 m, vrstama rada CW i SSB. Koriste se frekvencije 3 510…3 590 kHz za CW i 3 620…3 750 za SSB.

3. VrijemeNatjecanje se održava u četiri perioda i to:I. period od 16:00 do 16:29 – CW,II. period od 16:30 do 16:59 – SSB,

PRAvILAkvNATJECANJAkup jadrana3.kUPJADRANA

kalendar kV natjecanjaRUJAN2007. 1 – 2. 9. 0000-2400 All Asian DX Contest SSB1. 9. 0000-2400 Russian “Radio” RTTY WW Contest RTTY1 – 2. 9. 1300-1259 IARU Region 1 Fieldday CW8 – 9. 9. 0000-2359 Worked All Europe DX-Contest SSB15 – 16. 9. 1200-1200 Scandinavian Activity Contest CW22 – 23. 9. 1200-1200 Scandinavian Activity Contest SSB29 – 30. 9. 0000-2359 CQ WW RTTY DX Contest RTTY

LISTOPAD2007. 6 – 7. 10. 0800-0800 Oceania DX Contest SSB6. 10. 1600-1959 EU Sprint SSB7. 10. 0700-1900 RSGB 21/28 MHz Contest SSB13.10. 1400-1559 kupJadrana CW/SSB13 – 14. 10. 1200-1200 OCEANIA DX Contest CW13. 10. 1600-1959 EU Sprint CW14. 10. 0700-1900 RSGB 21/28 MHz Contest CW20 – 21. 10. 0000-2400 JARTS WW RTTY Contest RTTY20 – 21. 10. 1500-1459 Worked All Germany Contest CW/SSB27 – 28. 10. 0000-2359 CQ WW DX Contest SSB

STUDENI2007. 3 – 4. 11. 1200-1200 Ukrainian DX Contest CW/SSB/RTTY10 – 11. 11. 0000-2359 Worked All Europe DX-Contest RTTY10 – 11. 11. 1200-1200 OK/OM DX Contest CW/SSB10 – 11. 11. 0700-1300 Japan International DX Contest SSB17 – 18. 11. 1200-1200 LZ DX Contest CW/SSB17 – 18. 11. 2100-0100 RSGB 1,8 MHz Contest CW24 – 25. 11. 0000-2359 CQ WW DX Contest CW

III. period od 17:00 do 17:29 – CW,IV. period od 17:30 do 17:59 – SSB (sve po lokalnom vremenu).

4. sudioniciU natjecanju mogu sudjelovati sve licencirane amaterske radiopostaje koje rade s teritorija Republike Hrvatske u skladu s uvjetima iz dozvole za rad.

5. kategorijeNatjecatelji su podijeljeni u dvije osnovne kategorije i to:A–PostajesJadrana – postaje koje rade s kopna ili otoka morskih područja Republike Hrvatske bez obzira na broj operatora koji ih poslužuje;B–Ostalepostaje – postaje koje rade izvan morskih područja Republike Hrvatske bez obzira na broj operatora koji ih poslužuje.Osim osnovnih kategorija postoji i kategorijaklubova. Rezultat kluba dobije se zbrajanjem bodova troje najbolje plasiranih

natjecatelja koji se prijave za taj klub (npr. rezultat kluba 9A1P jednak je zbroju bodova postaja 9A1P, 9A1UN, 9A2CW). Za vrijeme natjecanja nije dopušteno mijenjati lokaciju postaje. Broj RX i/ili TRX-ova nije ograničen, ali se istovremeno smije emitirati samo jedan signal.

6. raportiU vezama se izmjenjuju: raport po RST skali, redni broj koji počinje s 001 i nastavlja se svakom idućom vezom do kraja natjecanja. Postaje s Jadrana daju i slovnu oznaku lučke ispostave iz čije nadležnosti rade (npr. 9A1P daje 599 001 PO).

7. bodovanjaSvaka ispravna CW veza donosi 3 boda, a svaka ispravna SSB veza donosi 2 boda. Sa svakom postajom boduje se samo po jedna veza u svakom periodu.


8. množiteljiMnožitelji su različite rađene slovčane oznake lučkih ispostava iz čije nadležnosti postaja radi (posebno u svakom periodu). Vlastiti množitelj se ne računa. Oznake lučkih ispostava su:

9.UkupanrezultatUkupan rezultat u natjecanju dobiva se zbrojem ukupnih QSO bodova pomnoženim s brojem ukupno rađenih množitelja.

10. nagradeTri prvoplasirane postaje u svakoj kategoriji dobivaju plakete. Deset prvoplasiranih postaja u svakoj kategoriji dobivaju diplome s naznakom plasmana. Sve postaje koje u roku pošalju natjecateljski dnevnik dobivaju diplomu za sudjelovanje u natjecanju.Prijelazni pehar pripada radioklubu koji te godine osvoji najviše bodova. Na pehar se upisuje pozivna oznaka kluba, broj bodova i godina natjecanja. Klub čuva pehar do slijedeće godine, nakon čega ga predaje postaji koja te godine osvoji najviše bodova.Posebnim plaketama bit će nagrađene postaje u svakoj kategoriji koja je ostvarila najveći broj bodova radeći sa:- snagom manjom od 100 W

(svim vrstama rada),- QRP postaji (manje od 5 W), - samo CW vrstom rada,- samo SSB vrstom rada.U kategoriji A posebnim priznanjem bit će nagrađena postaja koja ostvari najbolji rezultata radeći s nekog od otoka prema IOCA programu (obvezno kao ekspedicija; poz. znak/p).

12.LogoviLogovi se dostavljaju u elektronskom obliku, e-mailom na adresu: [email protected]. Iznimno, logovi se mogu poslati i u papirnatom obliku. To vrijedi samo za one postaje koje nemaju mogućnost korištenja elektroničkog računala. Logovi koji dođu u papirnatom obliku, a iz istih bude jasno vidljivo da su obrađeni na računalu, smatrat će se kontrolnim. Logovi se moraju dostaviti u Cabrillo formatu. Datoteka mora biti označena na slijedeći način: [kategorija]_[call].[tip],npr:A_9A2JG.logiliB_9A7R.log. Logovi moraju biti poslani organizatoru najkasnije treći ponedjeljak nakon održanog natjecanja (2007. god. to je 29. listopada). Poželjan je i komentar o natjecanju, a bili bismo vrlo zahvalni i na fotografijama, bilo na papiru ili kao elektronički zapis (JPG ili slično) koje bismo mogli izložiti na hamfestu i na Internetu (fotografije šaljite na navedenu e-mail adresu). Adresa za slanje logova je: HrvatskiradioamateskisavezDalmatinska1210000zagreb(zakupJadrana).E-mail: [email protected].

13.RezultatiPrijavljeni rezultati bit će objavljeni na Internetu (www.hamradio.hr) najkasnije do 15. studenog 2006. Neslužbeni rezultati bit će poslani i elektronskom poštom svim natjecateljima koji log pošalju na taj način.Primjedbe na rezultate upućuju se na istu adresu kao i log, u roku od 8 dana nakon objave neslužbenih rezultata. Službeni rezultati bit će objavljeni na hamfestu, a obavijest o tome bit će poslana natjecateljima zajedno s rezultatima. Oglasit će se i putem Interneta i u časopisu Radio HRS.

14.OduzimanjebodovaPoništit će se:- sve jedinstvene (unique), bez kazne;- duple veze,- bad call,

kazna 3 × broj obračunatih bodova za tu vezu,

- not in log,- primljen krivi broj, kazna 2 × broj

obračunatih bodova za tu vezu,- krivo primljena oznaka lučke

ispostave, kazna 2 × broj obračunatih bodova za tu vezu.

Bakar BA Murter MU Slano SOBaška BS Novalja Nv Sobra SRBiograd n/M BG Novi Vinodolski NO Split STBol BO Novigrad (Zadar) NG Starigrad (Split) SGBožava Bz Novigrad (Pula) ND Starigrad (Zadar) SDCavtat CT Omiš OS Ston SNCres CS Omišalj OM Sućuraj SCCrikvenica Ck Opatija OP Sumartin SMDubrovnik DB Pag PG Supetar SUHvar Hv Ploče PL Susak SSIst IT Poreč PO Sveti Juraj SJJablanac JB Preko PR Šibenik SBJelsa JL Primošten PS Šilo SI*Karlobag kB Pula PU Tisno TIKomiža kz Punat PN Trogir TGKorčula kO Rab RB Trapanj TpKraljevica kR Rabac RC Trstenik TTKrk kk Raša-Trget RS Ubli-Lastovo UBMali Lošinj ML Rijeka Rk Umag UMMalinska Mk Rogač RO Vela Luka vLMakarska MA Rogoznica RG Vis vSMaslenica MC Rovinj Rv Vodice vDMetković MT Sali SA Zadar zDMilna MN Senj SE Mošćenič. Draga MD Silba SL

* (Šilo - ispravna oznaka lučke ispostave je ŠL, a u natjecanju koristit će se SI.)

kv


kv

ONATJECANJU

Pred vama su rezultati jedanaestoga po redu Hrvatskoga CW natjecanja 2006.

godine. Primili smo 520 dnevnika iz 55 DXCC entiteta sa svih šest kontinenata. To je najveći broj pristiglih dnevnika u povijesti ovog natjecanja. Najveći broj dnevnika (159 od stranih postaja i 29 od 9A postaja) primili smo u najpopularnijoj kategoriji – jedan operator, svi opsezi, mala snaga. Najviše dnevnika primili smo iz Rusije i Ukrajine, a slijede Njemačka, Češka i Poljska. Primili smo 44 natjecateljska i 4 dnevnika za kontrolu od 9A postaja što je 7 više nego prošle godine. Još 35 9A postaje nisu poslalo svoje natjecateljske dnevnike iako su sudjelovale u natjecanju. Još jednom pozivam sve KV operatore iz Hrvatske da se

uključe u 9A CW natjecanje i doprinesu popularizaciji našega međunarodnog natjecanja.Prilike su bile ispodprosječne. Nalazili smo se u vremenu minimuma sunčeve aktivnosti pa je 10-metarski opseg ponovo bio većinom zatvoren. 15-metarski opseg je bio vrlo kratko otvoren, tako da je glavnina aktivnosti bila na 80, 40 i 20 metara. U natjecanju je sudjelovalo vrlo malo postaja izvan Europe i azijskog dijela Rusije tako da su se veze uglavnom održavale unutar Europe i Azije. Nadamo se da će s porastom sunčeve aktivnosti porasti i aktivnost DX postaja u našem natjecanju.Obavezno je slanje natjecateljskih dnevnika u Cabrillo formatu za sve koji žele biti u plasmanu. To će značajno ubrzati proces

zlatkoMatičić, 9A2EU

REzULTATIkvNATJECANJAHrVatsko cW natjecanje – rezultatI 2006. godIne

obrade dnevnika. Softveri koji podržavaju ovo natjecanje su: N1MM, Writelog, AA log, Win-test, EI5DI, LM i dr.Svi klubovi ili pojedinci koji žele biti donatori za pojedine kategorije su više nego dobrodošli. Cijena jedne plakete je oko 200 kuna. Za sve informacije oko sponzoriranja plaketa možete se obratiti izravno meni telefonom ili elektroničkom poštom.Svečana podjela plaketa bit će na Jarunu na tradicionalnom Zagreb Radio Festu. Detaljne rezultate pročitajte u nastavku ovog izvješća.Pozivamo sve hrvatske KV operatore na sudjelovanje u 12. hrvatskom CW natjecanju, koje se ove godine održava 16. i 17. prosinca. Do slušanja u ovogodišnjem izdanju našeg CW natjecanja!

HRvATSkEPOSTAJE (Dobitnici plaketa su otisnuti deblje.)

Jedanoperator,sviopsezi,velikasnaga Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. 9A1UN 1276 6162 217 1337154 2. 9A7v 1027 4648 193 897064 3. 9A3ST 315 1190 85 101150 4. 9A4M 36 153 16 2 448 5. 9A2VN 12 44 8 352

Jedanoperator,sviopsezi,malasnaga Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. 9A3B 761 3008 168 505344 2. 9A4Qv 660 2582 138 356316 3. 9A5CW 507 2058 132 271656 4. 9A4WW 508 1 920 117 224 640 5. 9A2BW 316 1 160 98 113 680 6. 9A2MF 328 1 288 87 112 056 7. 9A1O 326 1 176 90 105 840 8. 9A2HW 301 1 146 79 90 534 9. 9A6XX 301 968 90 87 120 10. 9A6A 282 1 148 74 84 952 11. 9A3TU 247 918 87 79 866 12. 9A8A 263 986 77 75 922 13. 9A5V 254 948 78 73 944 14. 9A2HM 241 972 75 72 900 15. 9A4RV 231 838 72 60 336 16. 9A5MT 197 942 55 51 810 17. 9A3R 237 1 086 39 42 354 18. 9A3LM 167 602 61 36 722 19. 9A3SM 220 614 59 36 226 20. 9A3GS 104 414 55 22 770 21. 9A6NCM 97 424 30 12 720 22. 9A2R 101 428 29 12 412 23. 9A2FW 72 274 41 11 234 24. 9A5AZK 64 268 30 8 040 25. 9A2QP 62 260 23 5 980 26. 9A2BO 41 132 20 2 640 27. 9A2DI 30 144 16 2 304 28. 9A3AXX 25 112 16 1 792 29. 9A1CHP 13 30 9 270

Jedanoperator,QRP,sviopsezi Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. 9A2EY 326 1204 92 110768 2. 9A8MM 39 94 14 1 316

višeoperatora Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. 9A7A 1365 6518 219 1427442 2. 9A7T 1017 4414 213 940182 3. 9A1CIG 911 3642 167 608214 4. 9A5D 848 3 332 154 513 128 5. 9A1CMS 448 2 226 110 244 860 6. 9A4U 209 712 77 54 824 7. 9A1W 139 572 28 16 016 8. 9A1DFG 29 122 16 1 952

STRANEPOSTAJE TOP plasman – svijetJedanoperator,sviopsezi,velikasnaga Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. OM3RM 1138 3798 184 698832 2. RD3A 1051 3056 181 553136 3. RW9QX 644 3175 144 457200 4. UA3QDX 892 2 592 170 440 640 5. F5IN 735 2 228 162 360 936 6. RZ9OO 658 2 919 123 359 037

Jedanoperator,sviopsezi,malasnaga Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. UN3M 793 3791 152 576232 2. RX9AM 696 3308 137 453196 3. UA4FER 665 1967 148 291116 4. OM7DX 587 1 736 136 236 096 5. RN3QP 608 1 811 130 235 430 6. RA6DB 609 1 784 129 230 136

Jedanoperator,sviopsezi,QRP Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. RA9SO 292 1 460 90 131 400 2. UA6LCJ 376 1 078 101 108 878 3. RW3AI 315 885 98 86 730 4. YU1GN 273 875 85 74 375 5. LY2TS 257 784 78 61 152 6. LZ1MG 230 700 70 49 000

21MHz,velikasnaga Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. LZ2ZG 32 71 16 1 136

21MHz,malasnaga Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. YC1kAF 71 237 24 5688 2. EU1AI 77 210 25 5 250 3. UA9FQY 43 160 15 2 400

14MHz,velikasnaga Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. EW8EW 471 924 53 48972 2. DR0X 382 828 53 43 884 3. LY2J 382 820 53 43 460

14MHz,malasnaga Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. RA9DZ 220 679 39 26 481 2. RX9FB 198 606 32 19 392 3. RV0AL 209 597 30 17 910

7MHz,velikasnaga Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. 4L8A 548 3118 56 174608 2. T96Q 636 2 508 57 142 956 3. S52AW 481 1 924 52 100 048

7MHz,malasnaga Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. HG5A 547 1 960 51 99 960 2. RU4SU 415 1 432 51 73 032 3. HA1ZZ 386 1 280 53 67 840

3,5MHz,velikasnaga Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. S59zz 509 1802 49 88298 2. YT5A 502 1 796 48 86 208 3. LY7M 383 1 218 48 58 464

3,5MHz,malasnaga Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. YU7LS 328 1 086 36 39 096 2. UT7XX 339 1 106 35 38 710 3. OK1AY 296 916 35 32 060


1,8MHz,velikasnaga Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. DF2UU 171 534 36 19224 2. YL2PQ 188 572 31 17 732 3. T91ALM 163 508 32 16 256

1,8MHz,malasnaga Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. OM4JD 157 478 28 13 384 2. DJ6BQ 126 396 25 9 900 3. HA6IAM 57 218 20 4 360

višeoperatora Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. 4N1RR 1017 2888 166 479408 2. RZ4CWW 735 2 131 155 330 305 3. SN5G 718 2 142 123 263 466 4. RZ4HZW 705 1 780 119 211 820 5. LZ4UU 555 1 710 109 186 390 6. Rk9AWN 476 1958 92 180136

SWL Mj. Poz. oznaka Broj veza QSO bodovi Množitelji Bodovi 1. R3A-847 523 523 132 69 036 2. OH1-688 8 8 8 64

STRANEPOSTAJE Osvajači diploma su otisnuti deblje. Zvjezdica (*) označava malu snagu.

Poz. oznaka Kategorija Broj veza QSO bodovi Množ. Bodovi

afrikact3 – madeira

*CT3EE SO20 68 258 27 6966ea8 – kanarski otoci

*EA8BEX SOAB 306 1532 102 156264*EA8/DJ1OJ SOAB 100 431 47 20 257*EA8Avk SO20 130 463 33 15279EA8MQ SO40 169 1090 39 42510

azija4l – gruzija

4L8A SO40 548 3118 56 1746084X – Izrael

4X1vF SO20 14 60 9 540eX – kirgistan

EX2A SOAB 229 903 64 57792EX2X SO20 236 701 42 29442*EX0M SO40 7 46 5 230

Hs – tajlandHS0AC SOAB 101 278 36 10008

ja – japan JF2Skv MS 96 239 23 5497*JA1CPz SOAB 39 120 15 1800*JA2KKA SO40 27 66 11 726Jk1LUY SO20 5 19 3 57*JA3JM SO20 23 67 8 536JI1ALP SO40 19 118 12 1416JA0FVU SO40 11 70 8 560*JH1HYC SO40 3 14 3 42*JL7FBV SO40 1 2 1 2JG1EIQ SO80 6 44 4 176

ua9/0 – azijski dio rusijeRk9AWN MS 476 1958 92 180136Rk9QWz MS 406 1664 89 148096RW9QX SOAB 644 3175 144 457200Rz9OO SOAB 658 2919 123 359037UA9CDC SOAB 231 1 009 72 72 648RZ9OJ SOAB 264 976 60 58 560RA9HO SOAB 156 648 51 33 048RA9FLW SOAB 116 585 55 32 175RX9LW SOAB 50 270 26 7 020*RX9AM SOAB 696 3308 137 453196*UA9BX SOAB 386 1801 93 167493*RA9AP SOAB 353 1 651 89 146 939*RA9XU SOAB 238 985 66 65 010*UA9APA SOAB 147 671 55 36 905*UA9WIK SOAB 100 576 42 24 192*RU0AJD SOAB 107 463 43 19 909

*UA9XS SOAB 104 388 44 17 072*UA0CNX SOAB 86 238 25 5 950*RA0AY SOAB 24 93 16 1 488RA9SO SOABQRP2921460 90 131400RV9AZ SOAB QRP 81 243 25 6 075RV9COI SOAB QRP 46 210 26 5 460UA0SBQ SOAB QRP 35 97 14 1 358UA0AZ SOAB 202 572 67 38 324*UA9FQY SO15 43 160 15 2400UA9MC SO20 333 1028 42 43176RA0AA SO20 248 738 36 26 568RW0UM SO20 98 224 20 4 480

RX9TL SO20 57 172 20 3 440*RA9Dz SO20 220 679 39 26481*RX9FB SO20 198 606 32 19392*Rv0AL SO20 209 597 30 17910*UA9CCL SO20 125 368 37 13 616*RW0AJ SO20 152 447 26 11 622*RA9KM SO20 119 393 27 10 611*RA9JG SO20 109 329 26 8 554*RV9YK SO20 70 202 22 4 444*RX9FW SO20 57 172 20 3 440*RZ9IB SO20 40 125 12 1 500*RA9AFZ SO20 24 70 11 770

DOBITNICIPLAkETA

Hrvatskepostaje- jedan operator, svi opsezi, velika snaga, 1. mjesto, 9A1UN, donator HRS,- jedan operator, svi opsezi, velika snaga, 2. mjesto, 9A7v, donator HRS,- jedan operator, svi opsezi, velika snaga, 3. mjesto, 9A3ST, donator HRS,- jedan operator, svi opsezi, mala snaga, 1. mjesto, 9A3B(operator9A1AA), donator: HRS,- jedan operator, svi opsezi, mala snaga, 2. mjesto, 9A4Qv, donator: HRS,- jedan operator, svi opsezi, mala snaga, 3. mjesto, 9A5CW, donator: HRS,- jedan operator, svi opsezi, QRP, 1. mjesto, 9A2EY, donator: HRS,- više operatora, 1. mjesto,9A7A(operatori:9A2X,9A3TR,9A3OS,9A5X), donator: HRS,- više operatora, 2. mjesto, 9A7T(operatori:9A2EU,9A5MR), donator: HRS,- više operatora, 3. mjesto, 9A1CIG(operatori:9A3MA,9A3MR,9A8RA), donator: HRS.

Stranepostaje- jedan operator, svi opsezi, velika snaga, svijet, OM3RM, donator: Mate Botica, 9A4M,- jedan operator, svi opsezi, velika snaga, Europa, RD3A, donator: Krešimir Kovarik, 9A5K,- jedan operator, svi opsezi, velika snaga, Azija, RW9QX, donator: HRS,- jedan operator, svi opsezi, velika snaga, Sjeverna Amerika, N4AF, donator: HRS,- jedan operator, svi opsezi, velika snaga, Južna Amerika, P40TA(operatork6TA), donator: HRS,- jedan operator, svi opsezi, mala snaga, svijet, UN3M, donator: HRS,- jedan operator, svi opsezi, mala snaga, Europa, UA4FER, donator: Radioklub Varaždin, 9A7A,- jedan operator, svi opsezi, mala snaga, Afrika, EA8BEX, donator: HRS,- jedan operator, svi opsezi, mala snaga, Azija, RX9AM, donator: Radioklub “Tule i Vužić”, 9A7T,- jedan operator, svi opsezi, mala snaga, Sjeverna Amerika, vE1OP, donator: HRS,- jedan operator, svi opsezi, mala snaga, Južna Amerika, Yv7QP, donator: HRS,- jedan operator, Oceanija, vk8Av, donator: HRS,- jedan operator, svi opsezi, QRP, svijet, RA9SO, donator: HRS,- jedan operator, 21 MHz, svijet, YC1kAF, donator: HRS,- jedan operator, 14 MHz, svijet, EW8EW, donator: HRS,- jedan operator, 7 MHz, svijet, 4L8A, donator: HRS,- jedan operator, 3,5 MHz, svijet, S59zz, donator: Zlatko Matičić, 9A2EU,- jedan operator, 1,8 MHz, svijet, DF2UU, donator: HRS,- više operatora, svijet, 4N1RR(operatori:4N1JA,4N1RR,YU1BX), donator: HRS,- više operatora, Azija, Rk9AWN(operatori:Rk9AWN,RL9AA),donator: Eugen Čalopa, 9A7V.

kONTINENTALNIPOBJEDNICI

Velika snaga jedan operator Više operatoraAfrika - -Azija RW9QX RK9AWNEuropa OM3RM 4N1RROceanija - -Sjeverna Amerika N4AF -Južna Amerika P40TA -

mala snagaAfrika EA8BEXAzija UN3MEuropa UA4FEROceanija -Sjeverna Amerika VE1OPJužna Amerika YV7QP

kv


kv

*UA9FGJ SO40 106 636 27 17172*UA9OGC SO40 19 106 12 1 272*RW9QA SO40 1 6 1 6Rv9LM SO80 178 1068 28 29904*RA9MC SO80 85 502 19 9538*RA9MX SO80 50 276 11 3 036*RW0AW SO80 32 168 10 1 680UA9PC SO160 44 240 17 4080

un – kazahstanUN9L SOAB 635 2830 122345260UN8GA SOAB 84 331 36 11 916*UN3M SOAB 793 3791 152 576232*UN7PJO SOAB 229 987 52 51 324*UN4PG SO15 21 76 12 912UN7GCE SO20 118 321 25 8025*UN6LN SO20 160 446 32 14272*UN7EX SO40 96 560 25 14000

europact – portugal

*CT1ILT SOAB 229 659 82 54038*CT/UA4WEC SOAB 132 466 49 22 834

dl – njemačkaDk2006TzSOAB 127 339 56 18984*Dk3kD SOAB 485 1440 120 172800*DF1MM SOAB 321 1047 90 94230*DA3T SOAB 171 529 67 35 443*DL3KWF SOAB 157 502 59 29 618*DL2NBY SOAB 160 495 57 28 215*DL3ZAI SOAB 146 450 62 27 900*DL8WAA SOAB 66 266 28 7 448*DK4WF SOAB 54 199 37 7 363*DF1MA SOAB 58 226 30 6 780*DL5CD SOAB 77 189 28 5 292*DL1ARJ SOAB 73 125 24 3 000DL1LAW SOABQRP141 506 50 25300DL1DQY SOAB QRP 55 226 20 4 520DJ5QK SOAB QRP 20 88 12 1 056DR0X SO20 382 828 53 43884*DF1IAQ SO20 182 372 36 13392*DF7GG SO20 169 370 36 13 320*DL3YM SO80 165 570 33 18810DF2UU SO160 171 534 36 19224DL2OM SO160 100 296 24 7 104*DJ6BQ SO160 126 396 25 9900*DK7AN SO160 17 58 8 464

ea – španjolskaEA3kU SOAB 337 1060 93 98580*EA7AAW SOAB 262 704 85 59840*EA5EOH SOAB 195 540 81 43 740*EA4BF SOAB 212 621 69 42 849*EA1CS SOAB 209 531 72 38 232*EA7CA SOAB 132 472 54 25 488*EB3CML SO40 31 150 15 2250*EA4CJI SO160 13 66 9 594

er – moldavija*ER3DW SO20 34 71 19 1349

es – estonija*ES1GF SO40 148 472 34 16048

eu – bjelorusijaEU1CB SOAB 439 1314 99 130086*EW1ABA SOAB 203 746 64 47744*EW1KT SOAB 201 656 69 45 264*EW2EG SOAB 118 330 44 14 520*EW4AB SOAB 81 195 36 7 020*EW4DX SOAB 48 150 19 2 850*EU1AI SO15 77 210 25 5250EW8EW SO20 471 924 53 48972EW7KR SO20 250 543 40 21 720*EW1NA SO20 73 201 27 5427*EU1Dz SO40 187 654 37 24198*EV6Z SO40 171 632 30 18 960*EU6AA SO40 69 218 23 5 014

F – FrancuskaF5IN SOAB 735 2228 162 360936F5BBD SOAB 228 703 75 52 725*F6FTB SOAB 162 477 60 28620*F5QF SOAB 119 421 47 19 787*F8BBL SOAB 46 188 24 4 512*F5OGG SOAB 46 121 21 2 541*F6CZV SOAB 23 106 11 1 166F5IQJ SOABQRP48 128 27 3456F8DBF SO20 146 354 40 14160

g – engleska*G4EBk SOAB 340 984 92 90528*M3CVN SOAB 172 509 61 31 049G4DBW SOABQRP131 412 52 21424G0MTN SOAB QRP 101 246 40 9 840G3VGR SOAB QRP 50 230 26 5 980*G3ULT/P SO20 120 301 26 7826*G3LHJ SO20 74 164 25 4 100*G3VQO SO20 42 102 16 1 632

gI – sjeverna IrskaGI4NkB SOAB 263 641 71 45511

gu – guernsey*MU0FAL SOAB 207 621 63 39123

Ha – madžarskaHA8vk SOAB 600 1575 140 220500HA507PL SOAB 313 833 62 51 646*HA5Lz SOAB 248 692 75 51900*HA7LW SOAB 116 405 50 20 250*HA1DAE SOAB 118 492 41 20 172*HA2ESM SOAB 97 329 40 13 160HA5OAF SOABQRP65 130 26 3380*HA8TP SO20 217 352 40 14080*HG5A SO40 547 1960 51 99960*HA1zz SO40 386 1280 53 67840*HA3MU SO40 261 838 40 33 520HA8GY SO80 321 1062 39 41418*HA6IAM SO160 57 218 20 4360

Hb – švicarska*HB9APJ SOAB 91 299 44 13156HB9DAX SOABQRP214 587 76 44612HB9AYZ SOAB QRP 37 66 23 1 518

I – ItalijaIz3ALF SOAB 521 1463 111 162393*Iz3DBA SOAB 466 1142 100 114200*I1FLC SOAB 130 231 47 10 857*IZ3ESV SOAB 83 192 40 7 680*IK2IKW SOAB 59 176 40 7 040*IZ5GRS SOAB 15 35 11 385*I2WIJ SO40 180 574 37 21238*IK2WXQ SO40 121 386 30 11 580Iv3UHL SO80 95 266 26 6916

It9 – sicilija*IT9RzU SOAB 346 1021 90 91890*IT9ORA SOAB 157 342 55 18 810*IT9LWP SO20 110 359 29 10411

lX – luksemburgLX1NO SO20 28 40 12 480LX6T SO40 146 422 33 13926

lY – litvaLY3v MS 220 519 71 36849*LY2T SOAB 563 1654 109 180286*LY2OO SOAB 159 501 55 27 555*LY3ZM SOAB 8 22 7 154LY2TS SOABQRP257 784 78 61152LY2J SO20 382 820 53 43460*LY2LF SO20 83 217 25 5425LY4k SO40 424 1372 50 68600LY2IC SO40 340 1 102 44 48 488*LY1C SO40 195 658 34 22372LY7M SO80 383 1218 48 58464LY3BB SO80 381 1 184 42 49 728

lz – bugarskaLz4UU MS 555 1710 109 186390LZ1KWT MS 408 1 138 95 108 110*Lz5XQ SOAB 384 951 86 81786*LZ1IKY SOAB 283 859 83 71 297*LZ2UZ SOAB 181 611 59 36 049*LZ1ONK SOAB 161 539 58 31 262*LZ1KP SOAB 37 173 15 2 595Lz1MG SOABQRP230 700 70 49000Lz2zG SO15 32 71 16 1136*Lz2A SO15 36 60 15 900*Lz2FM SO40 89 356 26 9256*LZ1FH SO40 71 254 25 6 350*LZ1DNY SO40 65 272 22 5 984

oH – FinskaOH6OS SOAB 77 224 35 7840*OH2FS SO20 60 164 25 4100OH6M SO40 326 1042 43 44806*OH6kW SO80 7 30 4 120OH1-688 SWL 8 8 8 64

ok – ČeškaOL2U MS 438 1311 117 153387*Ok2MBP SOAB 595 1758 123 216234*Ok5MM SOAB 246 622 80 49760*OK2BRA SOAB 255 688 72 49 536*OK1FCA SOAB 216 688 65 44 720*OK2AJ SOAB 201 653 62 40 486*OK2DU SOAB 207 563 70 39 410*OK2KJ SOAB 192 601 63 37 863*OK1BA SOAB 208 539 60 32 340*OK2BV SOAB 123 342 44 15 048*OK1DOZ SOAB 73 189 33 6 237*OK2KFK SOAB 67 217 28 6 076Ok2BWJ SOABQRP112 338 44 14872OK2NA SOAB QRP 40 108 23 2 484*Ok2ABU SO40 61 194 25 4850OL8M SO80 280 1114 38 42332*Ok1AY SO80 296 916 35 32060*OK1IBP SO80 137 488 25 12 200Ok4RQ SO160 98 356 27 9612

om – slovačkaOM3RM SOAB 1138 3798 184 698832*OM7DX SOAB 587 1736 136 236096*OM5LR SOAB 140 321 53 17 013*OM6AL SOAB 114 404 42 16 968*OM3BA SOAB 92 364 40 14 560*OM7AT SOAB 101 240 47 11 280*OM4kW SO80 178 560 29 16240*OM4DN SO80 151 542 28 15 176*OM4JD SO160 157 478 28 13384

on – belgija*ON5WL SOAB 139 320 60 19200*OO9O SOAB 102 245 41 10 045*OR7Y SO80 195 656 33 21648

oz – danska*OZ4FF SOAB 40 78 32 2 496

pa – nizozemskaPA0JNH SOAB 198 732 73 53436*PA0WkI SOAB 98 316 45 14220*PA5TT SOAB 73 149 20 2 980*PA1TT SOAB 32 90 17 1 530PA1B SOABQRP77 232 35 8120PA0ATG SOAB QRP 31 135 12 1 620PA3A SO20 110 263 22 5786PA5WT SO40 111 380 30 11400

s5 – slovenija*S56A SOAB 151 424 57 24168*S55M SOAB 60 235 32 7 520S52AW SO40 481 1924 52 100048S59zz SO80 509 1802 49 88298*S58MU SO80 149 472 29 13688*S51DX SO80 113 370 26 9 620

sm – švedska*SM6CRM SOAB 188 611 75 45825*SM7EH SOAB 158 463 67 31 021*SM6BSK SOAB 107 346 28 9 688*SA1A SOAB 53 206 26 5 356SM6EQO SOABQRP220 683 70 47810*SE6Y SO20 163 351 32 11232*SJ0WPX SO20 115 288 28 8 064SE2T SO80 72 260 22 5720SM6IQD SO80 90 236 18 4 248

sp – poljskaSN5G MS 718 2142 123 263466SN5N SOAB 235 626 82 51332SP2HPM SOAB 148 448 57 25 536*SQ9QI/1 SOAB 225 727 64 46528*SQ7B SOAB 202 575 76 43 700*SP2FAP SOAB 166 551 63 34 713*SQ9DXN SOAB 87 281 43 12 083*SN4R SOAB 72 203 36 7 308*SP8BAB SOAB 52 194 24 4 656*SP7BDS SOAB 40 90 23 2 070SP7BCA SOABQRP155 461 55 25355*SP9EMI SO40 99 382 32 12224*SQ1EUG SO40 98 296 39 11 544*SP8LZC SO40 91 286 27 7 722*SP8SW SO40 39 158 18 2 844*SP8kEA SO80 181 598 27 16146*SN7F SO80 145 478 27 12 906*SP9DSD SO160 55 200 19 3800*SP3CYY SO160 48 180 19 3 420

sV – grčka*Sv2FWv SOAB 316 907 77 69839*SV1HEM SOAB 166 671 66 44 286


t9 – bosna i Hercegovina*T91W SO20 138 263 35 9205T96Q SO40 636 2508 57 142956*T99D SO40 349 1144 40 45760T91ALM SO160 163 508 32 16256

ua – europski dio rusijeRz4CWW MS 735 2131 155 330305Rz4HzW MS 705 1780 119 211820RK3AWK MS 401 1 169 109 127 421RK3DXZ MS 494 1 220 98 119 560RZ6HWC MS 158 390 61 23 790RD3A SOAB 1051 3056 181 553136UA3QDX SOAB 892 2592 170440640UA4LU SOAB 665 1 941 150 291 150RD4WA SOAB 669 1 800 129 232 200RN3BD SOAB 592 1 486 147 218 442RK3QS SOAB 356 978 97 94 866UA4SAW SOAB 199 629 65 40 885RX3AP SOAB 140 420 52 21 840RA3TT SOAB 71 156 29 4 524*RX3AJ SOAB 48 112 24 2 688*UA4FER SOAB 665 1967 148 291116*RN3QP SOAB 608 1811 130 235430*RA6DB SOAB 609 1784 129 230136*RA3ZC SOAB 605 1 710 125 213 750*RV3FI SOAB 522 1 555 125 194 375*RK3IM SOAB 410 1 332 117 155 844*UA4ALI SOAB 348 1 137 96 109 152*UA1CEC SOAB 359 1 069 93 99 417*UA6AK SOAB 324 949 100 94 900*RZ6HF SOAB 327 909 89 80 901*RL3AB SOAB 317 812 99 80 388*RD3FT SOAB 299 925 83 76 775*UA1CUR SOAB 284 808 95 76 760*RW1CX SOAB 305 915 80 73 200*RA3MB SOAB 194 688 73 50 024*UA6HFI SOAB 216 594 82 48 708*UA3DAM SOAB 209 559 72 40 248*RD3AB SOAB 179 501 66 33 066*RW1AI SOAB 135 458 53 24 274*UA4LS SOAB 110 555 43 23 865*RX3VF SOAB 126 390 53 20 670*UA4FCO SOAB 133 386 53 20 458*RA3GFG SOAB 160 403 43 17 329*RA1TV SOAB 101 312 50 15 600*RN3RFX SOAB 97 281 41 11 521*RA3VE SOAB 66 208 30 6 240*UA3DOM SOAB 28 96 18 1 728UA6LCJ SOABQRP3761078 101 108878RW3AI SOABQRP315 885 98 86730RK4FB SOAB QRP 172 556 67 37 252RV3DBK SOAB QRP 113 307 40 12 280RA3DTH SOAB QRP 28 63 20 1 260RN1CW SOAB QRP 17 46 13 598RX1CQ SOAB QRP 12 29 9 261*RU4SS SO15 35 93 17 1581RW3XM SO20 294 614 46 28244RW6AN SO20 303 581 44 25 564RW6ATJ SO20 318 608 42 25 536*UA3QG SO20 155 367 35 12845*RA3BQ SO20 141 327 33 10 791*UA4AGO SO20 109 262 28 7 336*RA6MS SO20 98 229 30 6 870*RU4WE SO20 106 205 31 6 355*RZ3FQ SO20 58 140 22 3 080RA6Cz SO40 228 846 40 33840*RU4SU SO40 415 1432 51 73032*RW4FO SO40 366 1268 44 55792*UA6GC SO40 182 744 34 25 296*RK6LP SO40 118 480 34 16 320*RW6AHO SO40 117 388 28 10 864*RW6AMP SO40 72 290 24 6 960UA6AkD SO80 230 756 28 21168*UA6LCN SO80 178 592 33 19536*RK4HD SO80 167 550 28 15 400*RA4HMT SO80 129 444 26 11 544*RU3XF SO80 139 454 25 11 350*RN4AO SO80 124 380 26 9 880*RU3UW SO80 115 388 24 9 312*RK6AQM SO80 77 270 18 4 860*RA3XA SO80 36 164 16 2 624Rk3XWO SO160 161 490 31 15190R3A-847 SWL 523 523 132 69036

ua2 – kaliningrad*Rk2FXG SOAB 199 608 73 44384*RK2FWN SOAB 210 645 63 40 635RU2FM SOABQRP70 160 22 3520*UA2FL SO40 123 346 27 9342

ur – ukrajinaUS5EEk SOAB 281 823 73 60079*UU5JIB SOAB 566 1740 118 205320*EO15FA SOAB 548 1301 109 141809*UY5TE SOAB 297 878 86 75 508*UR5ZTH SOAB 221 746 76 56 696*US8MX SOAB 155 502 53 26 606*UR5WJV SOAB 162 471 52 24 492*UR5GGL SOAB 101 254 42 10 668*UT5MB SOAB 69 239 30 7 170*US8IM SO20 221 473 36 17028*UX7QD SO20 164 349 35 12 215*UY5LQ SO20 159 361 26 9 386*UT4NY SO20 98 203 30 6 090*UU2CW SO40 280 944 45 42480*UR3LPM SO40 115 442 32 14 144Uv1G/A SO80 336 1094 40 43760UY6IM SO80 301 986 40 39 440UU5YL SO80 202 692 33 22 836UZ5UA SO80 201 652 34 22 168*UT7XX SO80 339 1106 35 38710*UR5IHQ SO80 126 404 24 9 696*UR8RF SO80 121 346 28 9 688*UR7HCX SO80 96 324 20 6 480*UR5NGI SO80 52 172 15 2 580UT5ECz SO160 98 284 24 6816UW2ZM SO160 86 268 21 5 628UU2JG SO160 16 64 9 576

Yl – latvijaYL7X SOAB 315 859 91 78169*YL3DQ SOAB 442 1318 120 158160*YL2CV SOAB 379 1 275 103 131 325*YL2TB SOAB 291 847 87 73 689*YL2IP SOAB 96 301 43 12 943YL2BJ SO20 85 209 26 5434*YL5M SO40 219 762 37 28194*YL3GCU SO40 146 480 32 15 360*YL2PP SO80 49 170 19 3230YL2PQ SO160 188 572 31 17732

Yo – rumunjskaYO6BHN SOAB 500 1279 112 143248YO4NA SOAB 220 646 57 36 822*YO6MT SOAB 255 769 82 63058*YO9HG SOAB 131 437 47 20 539YO9CWY SOAB 118 332 44 14 608*YO6ADW SOAB 93 227 38 8 626*YO8MI SOAB 63 176 18 3 168YO4AAC SOABQRP202 661 65 42965*YO9AGI SO40 218 804 37 29748*YO4AB SO40 158 568 37 21 016*YO3BWkSO80 100 380 23 8740YO5CBX SO160 119 406 27 10962

Yu – srbija4N1RR MS 1017 2888 166 479408YU1GN SOABQRP273 875 85 74375*YU7kM SO20 162 287 34 9758*YU1LA SO40 317 972 40 38880YT5A SO80 502 1796 48 86208*YU7LS SO80 328 1086 36 39096

z3 – makedonija *Z36W SOAB 36 82 22 1 804

sjeverna amerikak – sad

N4AF SOAB 275 1360 81 110160N3RD SOAB 133 600 56 33 600W3BP SOAB 90 577 44 25 388K0LUZ SOAB 97 437 44 19 228AA3B SOAB 81 514 36 18 504K2AAW SOAB 51 249 30 7 470K4BAI SOAB 67 238 29 6 902W3FV SOAB 26 188 15 2 820*N5AW SOAB 44 237 27 6399*KE4R SOAB 44 218 20 4 360*W9ILY SOAB 15 93 9 837k3TW SOABQRP29 130 17 2210N4MM SO20 66 244 18 4392NA2X SO80 18 144 7 1008

Ve – kanada*vE1OP SOAB 137 509 42 21378

oceanijaVk – australija

*vk4TT SO20 49 165 18 2970vk8Av SO40 31 222 15 3330

Yb – Indonezija*YC1kAF SO15 71 237 24 5688

zl – novi zelandzL1kMN SO80 24 144 8 1152

južna amerikacX – urugvaj

*CX6vM SOAB 56 175 23 4025lu – argentina

LU1Dz SOAB 46 154 25 3850*LW1E SOAB 20 48 17 816*LU4MHQSO40 26 160 14 2240

p4 – arubaP40TA SOAB 296 1286 66 84876

pY – brazil*PS7DX SOAB 29 162 19 3078*PS7/SM6CUK SOAB 34 124 24 2 976*PY7OJ SO40 7 42 6 252

YV – VenezuelaYv7QP SOAB 69 357 30 10710

Dnevnicizausporedbu: 9A2JG, 9A2KL, 9A3MA, 9A6C, DL1RTW, DL4CF, DL7VMM, DL8UNF, DM6YY, EO15NK, F1OK, HA2MN, HA5AZZ, KO1U, N1WQ, OK1KZ, RA1ACY, RZ9UWZ, S52W, SP1BLE, SP9H, SQ6MS, UA3DCW, UR7QC, US3LX, YU1ZZ, YU7KW, YU7NU.

Operatori na postajama s više operatora:9A7A: 9A2X, 9A3TR,9A3OS,9A5X,9A7T: 9A2EU, 9A5MR,9A1CIG: 9A3MA, 9A3MR, 9A8RA,9A5D: 9A3ID, 9A3VM, 9A4NC, 9A3DU, 9A5kv,9A1CMS: 9A5TR, 9A5AVW,9A4U: 9A4MF, 9A6KKD,9A1W: 9A3WP, 9A5ASZ,9A1DFG: 9A6PBT i članovi kluba,4N1RR: 4N1JA, 4N1RR, YU1BX,Rz4CWW: RU4CO, RA4CQ, RW4CG,SN5G: SP5AUC, SP5BLI, SP5ELA, SP5JTF,Rz4HzW: članovi kluba,Lz4UU: LZ2PS, LZ4UU,Rk9AWN: RK9AWN, RL9AA,OL2U: OK1MPM, OK1FMG,Rk9QWz: RW9QA, UA9QFF,Rk3AWk: RU3BH, RZ3AFH,Lz1kWT: LZ1DQ, LZ1MC,LY3v: LY2FN, LY2W,Rz6HWC: članovi kluba,JF2Skv: JF2SKV, NH0S,

Operatorigostinadrugimpostajama:P40TA – K6TAYL7X – YL2LYSN5N – SP5KPHS0AC – OZ1HETEO15FA – UT2FARK2FXG – AlexRK2FWN – IgorSN4R- SP4HHISJ0WPX – SM0OGQG3ULT/p – G0VQROH6M – OH6LBWYL5M – YL2UZYT5A – YZ1EWOL8M – OK1DRQSE2T – SA2TSN7F – SP7LFTT91ALM – T91ERK3XWO – UA3XAO9A3B – 9A1AA9A1O – 9A2TN9A1CHP – 9A8MM

kv


zlatkoMatičić, 9A2EU

HrVatskI radIoamaterskI kup 2007.

Više operatora Mj. Poz. oznaka Bodovi QSO Množitelji 1. 9A3B 26 676 142 76 2. 9A5Y 26 566 146 74 3. 9A1HDE 22 896 130 72 4. 9A1CCU 20 976 124 69 5. 9A1CAZ 20 650 122 70 6. 9A1CMC 14 940 98 60 7. 9A6K 13 786 91 61 8. 9A1ACD 13 340 98 58

jedan operator, samo cW Mj. Poz. oznaka Bodovi QSO Množitelji 1. 9A4W 7 245 69 35 2. 9A5MT 6 405 61 35 3. 9A5X 5 742 58 33 4. 9A2Z 5 301 57 31 5. 9A3VM 5 040 56 30 6. 9A4WW 4 704 56 28 7. 9A2NO 4 284 51 28 8. 9A2EY 4 200 50 28 9. 9A6KGT 3 024 42 24 10. 9A4NC 2 280 38 20

jedan operator, miješano Mj. Poz. oznaka Bodovi QSO Množitelji 1. 9A8A 25 384 137 76 2. 9A7T 25 086 138 74 3. 9A3NQ 21 420 128 70 4. 9A5CY 21 070 123 70 5. 9A4NF 20 093 120 71 6. 9A5TO 20 079 121 69 7. 9A3MR 17 984 118 64 8. 9A3NM 17 766 115 63 9. 9A2YF 17 355 110 65 10. 9A4GM 15 163 107 59 11. 9A2MF 11 424 81 56 12. 9A2UK 6 975 66 45 13. 9A5DU 92 9 4

jedan operator, samo ssb Mj. Poz. oznaka Bodovi QSO Množitelji 1. 9A5KV 5 244 69 38 2. 9A2BD 4 864 64 38 3. 9A7WA 3 990 57 35 4. 9A7KM 3 740 55 34 5. 9A5BTP 2 436 42 29 6. 9A5ADU 88 11 4

operatori p razreda Mj. Poz. oznaka Bodovi QSO Množitelji 1. 9A3AGS 5 616 72 39 2. 9A3BPP 2 280 38 30

Portabl postaje Mj. Poz. oznaka Bodovi QSO Množitelji 1. 9A2BW 13 050 90 58

kategorija klubova Mj. Klub Broj logova Bodovi 1. 9A1CCY 10 151 444 2. 9A1CKL 3 40 357 3. 9A1HDE 3 33 939 4. 9A1HBC 2 29 370 5. 9A1KDE 1 26 676 6. 9A7B 3 25 911 7. 9A9M 1 25 384 8. 9A1ACD 2 24 764 9. 9A1CCU 1 20 976 10. 9A1CAZ 1 20 650 11. 9A6K 2 20 191 12. 9A1CMC 1 14 940 13. 9A1CAR 1 4 864 14. 9A1ADE 1 4 200 15. 9A1ARS 1 3 024

Operatori na postajama s više operatora9A5Y: 9A3LG, 9A5CM,9A3B: 9A1AA, 9A2VR, 9A2NY,9A1HDE: 9A3TR, 9A2X,9A1CCU: 9A2TE, 9A9C,9A1CAz: 9A5K, 9A2EA,9A1CMC: 9A6KHI i članovi kluba,9A6k: 9A2OU, 9A3QB,9A1ACD: 9A2PU, 9A6SLX.

OSvAJAČIPEHARA

višeoperatora1. mjesto: Radioklub Belišće, 9A3B (operatori: 9A1AA, 9A2VR, 9A2NY),

2. mjesto: Radioklub “Jan Hus”, 9A5Y (operatori: 9A3LG, 9A5CM),

3. mjesto: Radioklub Varaždin, 9A1HDE (operatori: 9A3TR, 9A2X).

Jedanoperator,miješano1. mjesto: Stjepan Đurin, 9A8A,

2. mjesto: Radioklub “Tule i Vužić”, 9A7T (operator: Zlatko Matičić, 9A2EU),

3. mjesto: Bono Marijanović, 9A3NQ.

Jedanoperator,samoCW1. mjesto: Tomislav Kelava, 9A4W.

Jedanoperator,samoSSB1. mjesto: Alfred Raguž, 9A5KV.

OperatoriPrazreda1. mjesto: Petar Strujić, 9A3AGS.

Portablpostaje1. mjesto: Ivica Pavišić, 9A2BW.

Radioklubovi1. mjesto: Radioklub “Jan Hus”, Daruvar,2. mjesto: Radioklub Šibenik, Šibenik,3. mjesto: Radioklub Varaždin, Varaždin.

kv

Pred vama su rezultati jedanaestoga izdanja Hrvatskoga radioamaterskog

kupa. Aktivnost je bila daleko ispod prošlogodišnje i pobjednici su imali čak 50-ak veza manje nego prošle godine.Primili smo 41 natjecateljski dnevnik. Najnapetija borba vodila se ponovo u kategoriji jedan operator, miješano u kojoj smo primili najviše natjecateljskih dnevnika (13). Prvo mjesto osvojio je Mark, 9A8A, ispred 9A7T (operator Zlatko, 9A2EU) koji je vrlo malo zaostao u odnosu na pobjednika. U ovom slučaju odlučio je veći broj množitelja.

Treće mjesto osvojio je Bono, 9A3NQ.U kategoriji više operatora ekipa 9A3B ove je godine osvojila prvo mjesto. Oni su bili ispred 9A5Y i 9A1HDE. U CW kategoriji pobijedio je Tomo, 9A4W, ispred Marina, 9A5MT. U SSB kategoriji prvo je mjesto osvojio Fredi, 9A5KV, ispred Zlatka, 9A2BD. Ove godine nismo primili niti jedan dnevnik u QRP kategoriji. Od operatora P razreda smo dobili samo dva dnevnika: prvo mjesto osvojio je Petar, 9A3AGS. Od portabl postaja primili smo samo jedan dnevnik od Ivice, 9A2BW. U kategoriji radioklubova najviše

bodova i ukupnu pobjedu odnijeli su članovi Radiokluba «Jan Hus», koji su se ponovo najbolje organizirali. Njihovi su članovi poslali čak 10 natjecateljskih dnevnika, što čini četvrtinu ukupnog broja primljenih dnevnika. Drugo mjesto je osvojio Radioklub Šibenik, a treće Radioklub Varaždin.Čestitamo svim pobjednicima. Do slušanja u dvanaestom kupu u travnju iduće godine, s nadom da ćemo ipak malo povećati aktivnost.Podjela pehara održat će se 8. rujna u popo-dnevnim satima na Zagreb Radio Festu.


INTE

RNET

CH

EAP-

TICK

ET

2Radio amatorePO SNIŽENOJ CIJENI.

FP_Radioa2_07PagRadioHRScro.indd1 1 20-07-2007 14:25:35

kv

Ove je godine za IOTA natjecanje odabrana Milna. Kako supetarski

radioamateri još nemaju riješene svoje prostorije (zahvaljujući ažurnoj administraciji koja se s time bori već 10 godina), zamolili su milnarske radioamatere da im za tu priliku ustupe svoje prostorije na području nekadašnje ‘’Bregane’’. Oni su to vrlo rado učinili.

Tročlanu ekipu sačinjavali su iskusni operatori i to Petar, 9A3AGS, iz Pučišća te Tomislav, 9A4W, i Ivica, 9A2BW iz Supetra. Logistiku (spizu) je osigurao tajnik kluba Željko Šemanović.

Natjecanje je počelo u subotu popodne u 14 sati s klupskim pozivnim znakom 9A7Bi trajalo neprekidnih 24 sata. U tom se vremenu nastojalo napraviti što više veza s otočnim stanicama koje donose 15 bodova (za razliku od kopnenih stanica koje donose svega 3 boda). Ovo je napravljeno stoga da se što veći broj otočnih stanica uključi u rad. Brački su radioamateri u ovom natjecanju po prvi put koristili vlastiti laptop (nabavljen uz pomoć grada Supetra i ZTK županije Splitsko-dalmatinske) i za to posebno nabavljen program WriteLog. Ova je inovacija nezamislivo olakšala rad operatera i omogućila bolji pregled i veći broj održanih veza. A što je najvažnije, računalo na kraju samo obračuna broj veza i bodova. Cjeloviti se rezultati šalju putem e-maila organizatoru (ove je godine to bio RSGB, savez radioamatera Engleske) pa se rezultati ukupnog plasmana mogu vidjeti već nakon nekoliko minuta.

Prošlogodišnji rezultat zamalo je ponovno postignut, Razlog tome je ipak manje povoljna milnarska lokacija nego što je Vidova Gora. K tome treba dodati i činjenicu da je tijekom natjecanja, ujutro oko 5 sati, „crknulo“ linearno pojačalo snage 1 000 W. S obzirom na godine starosti to se moglo i očekivati svaki čas. Oprema radiokluba stara je preko 25 godina, a uz stalna održavanja uspjela se sačuvati u ispravnom stanju sve do danas. Ali, svemu dođe kraj, pa i tome. Ostatak natjecanja odrađen je malom snagom. Usprkos tom hendikepu uspjeli smo održati 1 265 veza i osvojiti 1 760 000 bodova.

BRAČkIAMATERIUNATJECANJUIOTA2007.

TEKST: Ivica Pavišić, 9A2BW

Slika2. A onda je Petar zagrizao u mikrofon Slika3. Uskoro Ivica dolazi na red.

Slika4. U ranu zoru “crknuo” je linear, nema mu spasa ...

Slika5. Do kraja natjecanja sa skromnih 100 W. Laptop je izdržao vatreno krštenje.

Slika1. Prvi je počeo Tomislav uz Petrovu asistenciju.


Gotovo 660 otoka nalazi se na IOCA popisu Hrvatskoga radioamaterskog

saveza. Zahvaljujući osobitoj geografskoj građi Hrvatske, tako veliki broj omogućuje nam, iako u nešto manjoj mjeri od najvažnijih ekspedicija, sigurnu zabavu. Ipak, nemojte misliti da je sve lako i da se sve odvija bez problema. Treba uvijek imati na umu dvije temeljne činjenice: meteorološke uvjete i pristaništa kojih često i nema (što nas prisiljava na sidrenje broda i prijevoz materijala gumenjakom, a možda i na “osvježujuće” kupanje u sedam sati ujutro). U najgorom slučaju, odustat ćemo od otoka koji na nautičkoj karti izgleda tako lako dostupan!

Za ovu aktivnost, HRS je uveo diplomu čija je kratica IOCA (Islands of Croatian Award). Dijeli se u dvije sekcije: „aktivatori“ i „lovci“. Pravilnik, reference, planiranje aktivnosti i sve ostalo u svezi možete naći na stranici menadžera za diplomu IOCA (Emir, 9A6AA); www.inet.hr/9a6aa/index.html.

Djelovati iz Hrvatske unošenjem osobnih uređaja postalo je već vrlo jednostavno. Sa sobom treba ponijeti ovjerenu dozvolu CEPT-a vlastitog Regionalnog inspektorata i koristiti prefiks 9A ispred vlastitog pozivnog znaka (npr. 9A/I6GFX). Pored toga, preporučuje se sastavljanje liste vlastite opreme, navodeći vrste aparata i njihove serijske brojeve. Ako vas na carini pitaju imate li što za prijaviti, dovoljno je pokazati taj popis. Savjetujem vam da ispišete i čuvate zajedno s dokumentima i članak 12. hrvatskog Zakona o komunikacijama, gdje se pod točkom 5. navodi mogućnost djelovanja stranih OM na području CEPT-a. Sve dosad rečeno možete učitati na web stranici www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/3165.htm.

Proteklih godina znalo je doći do manjih “zapinjanja” na carini, ali bih na pristojan način uvijek uspio riješiti problem.

“IOCA Tour 2007” od 23. do 28. lipnja kojeg je planirao i vodio Luca, I6QIZ, ove je godine pratio aktivnost sa skupine otoka na udaljenosti od oko 60 kilometara južno od Zadra. Operativna baza bila je smještena na otoku Murteru (CI-074, nije IOTA). Odatle, osim prvog dana kada se radioaktivnost odvijala isključivo s tog otoka, kretalo se jednim po jednim plovilom do različitih referenca. Set-up fiksne postaje sastojao se od jednog Yaesu FT-897, tunera LDG AT-200

600 radIoVeza s HrVatskIH otoka: 9a/I6gFX

TEKST: Gianfranco Gervasi, I6GFX

PRO, dipolske antene 10…40 metara, antene za 50 MHz i jednog uređaja za VHF i UHF (Maldol FOX 727). Predivno VHF prostiranje po Italiji, kao i veliko zadovoljstvo zbog uspješnog QSO na 2 metra na CW s IC8FAX s otoka Capri, doslovno preskočivši talijanske Apenine.

Jutro nakon našeg dolaska, kad smo pronašli jedan brod i počeli u njega ukrcavati opremu, iznajmljivač se nije mogao načuditi čemu bi nam mogla služiti cijela ta hrpa stupova, torba, kabela, baterija, naprtnjača, itd.

Skinuvši cimu s bitve, usmjerili smo pramac prema otoku Radelj s referencom CI-097 u skupini IOTA EU-170. Brzi pogled na pristanište i eto nas već gdje molimo za malo hlada mladog zidara koji radi na jednoj zanosnoj građevini tipa “Robinson Crusoe”. Montiramo 14AVQ High-Gain, priključimo

Yaesu FT-857 na baterije i solarnu ploču i 9A/I6GFX počinje svoj jednotjedni tour.

U odnosu na naš planirani kalendar, koji se uostalom nalazi na svim DX biltenima, bili smo prisiljeni odustati, zbog prilika na moru, od dva najudaljenija otoka: Kornat (CI-042) i Smokvica Vela (CI-107) i zamijeniti ih s dva druga, jednako tražena otoka: Arta Mala (CI-003) i Školjić (CI-551).

Treći dan rada našli smo se na otoku Zminjak (CI-153), pripremivši postaju ispred jedne koliko veličanstvene i toliko lepršave hrvatske zastave. U privlačnom okviru konobe “Zminjak”, pored kušanja dalmatinskih specijaliteta, momčad je nasta-vljala s radiovezama pretežno na 40 metara. Dobra rakija od rogača igrala je ulogu speech-processora za glasove operatera…

Sutradan, na otoku Vrgadi (CI-143), bila nam je čast upoznati i provesti cijeli dan s Ronom, 9A5JR, iz Zagreba, koji ima kuću na ovom otoku. U prekrasnoj građevini odvojenoj od restorana i zahvaljujući visokim borovima, rastegli smo Mosleya radeći (zbog općeg zatvaranja ostalih bandova) samo na 40 metara. To je bio najmračniji dan po pitanju prostiranja. Uspjeli smo upisati u log samo 53 QSO-a i morali na brzinu napustiti otok zbog povećanja uznemirenosti mora i nimalo umirujuće tramontane. Nakon prolaska ispred kapelice Sv. Nikole mogli smo biti mirni. Tom Sv. Nikoli dodijelili smo naziv zaštitnika radioamatera… Srećom, utješila

Slika1. QSL-ka

Slika2. Ron, 9A5JR i Gianfranco I6GFX u IOCA akciji.

kv


kv

su nas jela od ribe i tipične palačinke s čokoladom ili maraschinom…

Noć je prošla, no vjetar je nastavio puhati i idućeg dana, prisilivši nas da se sklonimo na zaštićeni Školjić (CI-551), koji ne vrijedi za IOTU pošto se nalazi preblizu kopnu. Tu nam se more odužilo svojom žarkom smaragdnom bojom i omogućilo nam snimanje fotografija vrijednih kataloga s putovanja. Budući da se radi o prilično posjećivanom odredištu, brojni gosti su se znatiželjno zaustavljali da bi slušali naše čudne kratice i brojeve, ali prije svega i zato što ih je privlačio dipol i solarna ploča.

Četvrtak 28., bio je zadnji dan našeg boravka pa smo odlučili „aktivirati“ dvije reference u jednom danu: ujutro Arta Vela (CI-004), a popodne Arta Mala (CI-003) – obje IOTA EU-170. Morski pojas od otprilike tristo metara koji ih razdvaja u najužoj točki omogućio nam je više nego ugodan prijelaz. Pristajemo na kameni mol, tj. od kamenja naslaganog jednog povrh drugog, koji se izdiže otprilike šezdeset centimetara iznad površine mora. To me donekle zbunjuje, ali je polet tako snažan da nemam vremena za razmišljanje. Odlučimo montirati okomiti 14 AVQ zabadajući potporni stup u more i “usidriti” konope dvaju radijala pod morem, pazeći da izolatori ostanu vani.

Uobičajeni prenosivi set-up koji se sastoji od

Slika3. Vertikalka u plićaku.

sasvim preplavila mol i da su izolatori ostali na manje od pet centimetara od mora! Brzi skok u vodu: prvo uranjanje da bismo podigli radijale, a zatim “trk” da bismo spasili brod koji se nalazio već preko pedeset metara od obale. Eto u čemu je bila neobičnost tog mola i eto zašto su mnoga druga plovila izabrala sidrenje u dubokom… U 12.35 UTC počinjemo djelovati na otoku Arta Mala s referencom CI-003, najtraženijom posebno među hrvatskim prijateljima kojima čuvamo prostor rezerviran isključivo za njihove pozive.

I tako postaja 9A/I6GFX završava emitiranje u 14.00 UTC, sa 600 ostvarenih veza u dnevniku. S njima se penje na šesnaest hrvatskih otoka koje je sam „aktivirao“ u svrhu IOCE. Pregled s posvemašnjom fotografskom dokume-ntacijom zbivanja na raspolaganju je na www.gianfrancogervasi.it/ioca.htm gdje se, osim toga, može pogledati i log on-line. Kao i uvijek, svima će biti poslan QSL, ove godine s jednim predivnim zalaskom sunca na otoku Murteru.Gornji prilog, odnosno prijevod teksta koji će biti objavljen u sljedećem izdanju talijanskog radioamaterskog časopisa Radio Rivista, poslao nam je njegov autor, ljubitelj hrvatskih otoka i simpatizer našeg IOCA programa, Gianfranco, I6GFX, na čemu mu se najsrdačnije zahvaljujemo.

Yaesu FT-857, tunera MFJ-969, baterije 50 Ah i solarne ploče odmah se pokazao vrlo učinkovitim i s antenom u moru. Doslovno nas je “preplavila” cijela Europa, a kad smo priopćili da ćemo popodne biti na otoku Arta Mala, cluster odmah počinje širiti novost. Kad smo izazvali pile-up, išli za tim da dva suncobrana zaštićuju samo aparate, ali ne i naša leđa i noge, koji su ubrzo postali svijetlo ljubičasti. No iznad svega, nismo primijetili da je plima

Nakon tri godine pauze, ponovo sam s obitelji na otoku Braču. Uz mene je,

kao i obično, aluminijski kofer s FT-897 i fiberglasni štap od 10 m s antenama za 40…10 m. Supruzi i djeci sam obećao da će se moja „radioaktivnost“ ovaj put svesti „samo“ na CQWPXCW natjecanje i moguće „aktiviranje“ jednoga od susjednih otoka. Nametnulo se pitanje koji od otoka „aktivirati“… Otoke Mrduju i Šoltu, koji su najbliži, smo već „aktivirali“ 2004. godine.

Na našu žalost (a vjerojatno i njegovu HI), Mićo, 9A2VQ, zbog obaveza nam se ne može pridružiti, tako da je „aktivatorski“ tim spao samo na nas dvojicu, tj. Tomu 9A4W, i mene. Telefonom se čujemo s Kokijem, 9A2JG, i dogovaramo da se nađemo taj isti dan kod njega u Bolu. Rečeno i učinjeno. Uz vino i kavu „razvezla“ se radioamaterska priča. Koristim priliku i osobno uručujem Kokiju VK9DNX QSL kartu, koju sam, zajedno s ostalim QSL-kama, za sve Bračane, donio sa sobom. Koki nam je rekao da bi najlakše bilo „aktivirati“ otok

9a4W/p I 9a/t94dX QrV s cI-420TEKST: Mario Lovrić, 9A/T94DX

Zečevo (CI-420) jer bi se bez problema mogao u Bolu naći prijevoz (oko pola sata uobičajene vožnje). On nam također kažeda ako mislimo tamo ići da idemo u četvrtak ujutro (31. 5.), jer je jedino tada najavljeno lijepo vrijeme i moguća plovidba u bračko-hvarskom kanalu. Talijanska vremenska prognoza, kaže, do sada još nije nikada „omanula“. Tako stvarno i bi. U četvrtak ujutro osvanuo je prekrasan dan. Na brzinu smo sve ukrcali u auto i krenuli iz Supetra ka Bolu. Nedaleko od Bola zvoni Tomin mobitel. Koki pita gdje smo. Dogovor je bio da smo kod njega u 9 sati, a mi kasnimo 5 minuta. Sa sobom imamo veliki akumulator koji smo imali i 2004. godine na Mrduji i Šolti. Ali, od Kokija ipak uzimamo i njegov mali agregat, za „ne daj Bože“.

U 9:15 krećemo prema Zečevu. More je nevjerojatno mirno, kao da još spava. Za točno pola sata pristajemo na mali mol koji je s druge strane otoka, tj. s hvarske strane. Na prvi pogled sve izgleda isto kao na QSL-ci od 9A4KF/p, tj. prvog IOCA „aktiviranja“ otoka Zečevo. Međutim, klupa na kojoj je

Milan sjedio i radio je skroz propala, tako da moramo koristiti dvije stolice koje smo ponijeli sa sobom. Tomo na brzinu postavlja dipol za 40 m (inverted V), a ja tripleleg vertikalku za 20…10 m. U 0815Z je konačno sve spremno. Prva veza na 14,260 je naravno Koki, 9A2JG, koji nas je tu već prozivao. Nakon njega slijede Tom, 9A2AA, Ivo, 9A2GF, Jukka, OH3GZ, koji odmah pita da toga dana planiramo „aktivirati“ još koji otok. Nakon 60 napravljenih veza, mikrofon predajem Tomi koji istim tempom radi svojih 50 veza. U 0914Z prelazimo na 40 m SSB načinom rada i nadamo se da ćemo „odraditi“ i kojeg 9A kontinentalca. Nažalost, nigdje nikoga, samo Nijemci i Talijani. Nakon Tominih par veza na 7-ci ponovo sjedam za stanicu na 14 MHz, ali ovaj put prelazim na CW. Konačno sam mogao isprobati moju home-made mikro ručicu u pravim portabl uvjetima. Tomo nije mogao vjerovati da se s time uopće može kucati telegrafija, ali dokaz za to su napravljenih 31 veza za samo 19 minuta. Zadnju vezu radi Tomo u 0952Z s RA1TV.


Za 10 minuta je sve spakirano i u 1005Z krećemo natrag za Bol. More se u međuvremenu „probudilo“ i jugo, koji se već dobro osjeti, stvara valove koji nas povremeno zapljuskuju i usporavaju povratak. Nakon 40 minuta vožnje smo ipak ponovo na Braču. Ponovo svraćamo kod Kokija gdje nas čeka ručak, vino i kava. Sat vremena kasnije napuštamo Bol i krećemo

nazad u Supetar. Zadovoljni smo i sretni što je sve prošlo bez ikakvih problema.

Ovim putem zahvaljujemo Kokiju, 9A2JG, i njegovoj supruzi Magdaleni, 9A7LFZ, na perfektnoj logistici i srdačnom gostoprimstvu u njihovom domu.

I na kraju još malo statistike:

20mSSB

20mCW

40mSSB

9A/T94DX 61Q’s 18Q’s 21Q’s

9A4W/p 50Q’s 13Q’s 11Q’s

Nemalo iznenađenje dočekalo nas je na našem petom dolasku na otok

Trstenik: zazidani prozori i vrata betonskim blokovima, zazidana agregat kućica i ljetna kuhinja, u lučici natpis privatno vlasništvo LD „Kunić“. Našem čuđenju nije bilo kraja.. Kako je nekome palo na um da zazida svjetionik… Nakon malo razmišljanja morali smo iskoristiti priručne materijale: odbačene šalaporke su poslužile kao improvizirani stol za PPS i kuhinju. Sjedili smo na sanducima u kojima smo donijeli opremu i uređaje, a spavali smo na podmetačima pod vedrim nebom ispunjenim milijunima zvijezda ispred svjetionika. Nakon 24 sata sjedenja bez naslonjača ne osjećate leđa i jedva smo dočekali stolce s naslonjačima kada smo se vratili na Rab. „Mister Murphy“ tu nije stao. Naprotiv, prvo nam je pukla opruga koja drži gas na agregatu pa se zagušio filtar za zrak. Jednostavno smo ga izbacili van iz agregata i začepili rupe za dovod zraka. Ponijeli smo laptop s VIP karticom za Internet, ali u PPS-u nije bilo signala VIP-ove mreže tako da smo i ove godine ostali bez DX-clustera. Morali smo cijelo vrijeme raditi s pola gasa da bismo dobili dovoljno napona za dva uređaja. Usprkos svemu, agregat je izdržao do kraja natjecanja. Postavili smo naše uobičajene vertikalke i žičane dipole: dvije vertikalke za 20/15/10 metara i inverted V dipol za 80/40 metara i drugi inverted V za 40/20 metara za skupljanje množitelja. Od uređaja smo koristili dva Kenwooda TS-950S, a logirali smo na dva laptopa s Win-test programom. On se pokazao odličan u mreži bez ijednog ispadanja. Imali smo i tzv. cut za upravljanje radiouređajem koji je radio besprijekorno.

zazIdanI sVjetIonIk na otoku trstenIku nIje bIo prepreka za ekIpu 9a7t/p

TEKST: Zlatko Matičić, 9A2EU

Slika1. Improvizirani PPS

Slika2. Prozori zazidani betonskim blokovima Slika3. Marijo, 9A5MR, Zdenko, 9A2QF i Oto, 9A4OP odmaraju u hladovini nakon iscrpljujućeg rada na +40C

kv


kv

Natjecanje smo počeli na 15 metara – running postaja, a množitelje smo skupljali na 20 i 10 metara. Malo sporiji start nadoknadili smo kasnije kada je running postaja prešla na 20 metara i kada se rate popeo iznad 120 veza na sat. Tijekom noći su bile dosta dobre propagacije na 40 i 80 metara, a budući da je mreža radila besprijekorno i multiplier postaja se iskazala, dosegnuli smo preko 390 množitelja i 1 750 veza. To nam je donijelo više od pet milijuna bodova. Tablicu po opsezima možete vidjeti na kraju ovog članka.

Jedini dio u kojem nas nije pratio sveprisutni “mister Murphy” bila je kuhinja. Zdenko, 9A2QF, pripremao je specijalitete i “oblizeke” za prste polizat, a ni palačinke nisu izostale.

Ekipa je ove godine bila u sastavu: Dino, 9A2NO, Zdenko, 9A2QF, Davor, 9A4KJ, Oto, 9A4OP, Marijo, 9A5MR, Antonio, i autor ovog članka. Ovo je vjerojatno bila naša posljednja IOTA ekspedicija na otok Trstenik. Slijedeće godine se opet čujemo u IOTA natjecanju s otoka, ali zasad još ne znamo s kojega…

Slika4. Vertikalka za 20/15/10 metara s “pogledom” na G postaje koje donose 15 bodova

Slika5. Dino, 9A2NO marenda na +40 C ispod tende

Osjećate da ste došli do svog maksimuma radeći u radioamaterskim

natjecanjima? Nemate prostora i mogućnosti za nove antene i veću snagu? Dosadno vam pozivanje u nedogled i čekanje da se netko javi? Želite bitno poboljšati svoje rezultate? Možda vam ovaj članak pomogne da se odvažite i probate nešto drugačije, dinamičnije, zabavnije. Single Op 2 Radio (SO2R) – jedan operator, dva uređaja – način je rada u radioamaterskim natjecanjima poznat široj radioamaterskoj zajednici još od kraja 80-ih godina, a masovno se širi razvojem raznog radioamaterskog hardvera i softvera krajem 90-ih. Sam pojam označava korištenje dva uređaja u natjecanju od strane jednog operatora, naravno poštivajući pravila natjecanja; koje vezano uz ovu temu znači odašiljanje jednog signala u određenoj vremenskoj jedinici.

U kojem nam smislu SO2R može pomoći? Smišljanje strategije u natjecanjima radeći

so2r – u natjecanje s dVa uređaja

TEKST: Hrvoje Horvat, 9A6XX

jednim uređajem velikim se dijelom svodi na odluku o tome hoćemo li pozivati CQ ili ćemo se usredotočiti na potragu za novim množiteljima. U bilo kojem od ova dva slučaja, ako ne pozivamo CQ i ako ne tražimo nove množitelje, gubimo. SO2R nam omogućava upravo to da pozivamo CQ, a da u isto vrijeme tražimo nove množitelje ili pak nove postaje koje još nismo odradili, provjeravamo propagacije na drugim opsezima, tražimo novu frekvenciju za pozivanje na drugom opsegu ili jednostavno pratimo konkurenciju.

Generalno postoje dva jednostavna koncepta1 pri SO2R radu: 1. uvijek slušajte drugi uređaj kada prvi uređaj odašilje, 2. ovisno o trenutku radioveze i mogućnostima, slušajte oba uređaja u isto vrijeme.

Za rad s dva uređaja u isto vrijeme postoje

određeni hardverski i softverski preduvjeti. Potreban je sustav preklapanja za RF signal (uređaje moramo i međusobno zaštiti te reducirati smetnje što je najzahtjevniji dio cijelog SO2R setupa), te sustav preklapanja za AF signal (gdje postoje 3 moguća slučajeva: kada slušamo oba uređaja u isto vrijeme – jedan uređaj u lijevo uho, jedan uređaj u desno uho (stereo); kada slušamo samo prvi uređaj u oba uha (mono) ili kada slušamo samo drugi uređaj (mono)). Komercijalno se takvi sklopovi proizvode tek s kraja 90-ih npr. WX0B SO2R BOX. Danas već svaki ozbiljan softvare za vođenje natjecateljskih dnevnika podržava SO2R rad. To uglavnom znači da postoji mogućnost vođenja veza i upravljanja PTT/KEY/AF posebno za svaki uređaj npr. Win-Test, WriteLog, N6TR i dr.

U Radioklubu Pazin smo počeli razmišljati o SO2R kad smo došli do toga da ne možemo više na ni jedan način napraviti stanovite pomake u rezultatima. Nemamo 1 Jose Nunes, CT1BOH, http://www.qsl.net/ct1boh.

BAND SSB/IOTA CW/IOTA POINTS

80 103 28 202 42 2199

40 158 43 362 61 3708

20 529 79 216 58 5751

15 94 38 69 35 1773

10 6 5 8 6 174

TOTAL 890 193 857 202 13605

TOTALSCORE 5373975


mogućnosti postavljanja novih antena s obzirom na lokaciju u centru grada i pomake je bilo potrebno napraviti unutar PPS-a. Kupili smo još jedan TS440S kako bismo imali dva identična uređaja radi jednostavnijeg korištenja. S vremenom smo kupili i band pass filtre (BPF) koji su prijeko potrebni za uklanjanje smetnji između opsega. Od antena rješenje je bilo spremno: 2-elementni Quad za 14, 21 i 28 MHz napajan s 3 odvojena koaksijalna kabela čime dobivamo 3 monoband antene, te posebno inverted V za 3,5 MHz i inverted V za 7 MHz. Za SO2R upravljanje koristi se jednostavan sklop od S56A – pojedinačni MOSFET za svaki key izlaz te Analog Devices quad multipleksor i Maxim IC za AF preklapanje (artinian.bit.si) – radi puno lakšeg snalaženja u SO2R okruženju i kompleksnosti same tehnike potrebno je imati mogućnost odašiljanja definiranih CW i audio relacija. Dnevnik za vođenje veza je WriteLog koji ima jedno od najpreglednijih sučelja za SO2R rad. Ovaj je setup prilično jednostavan i namijenjen je radu telegrafijom i radu s malom snagom (100 W), a prikazan je u blok shemi na slici 1.

SO2RTEHNIkARADASad kad je setup spreman, spremni smo na prve veze. Kod ovog načina rada sposobnosti operatora testiraju se do samih granica, te kao takve najviše dolaze do izražaja. Operator se sada bori za svaku dodatnu sekundu slušanja i odašiljanja na drugom uređaju. On pokušava što je više moguće u isto vrijeme slušati oba uređaja, a to ovisi isključivo o njegovim vlastitim

sposobnostima. Rezultat SO2R rada može biti i slabiji od korištenja samo jednog uređaja. Može se dogoditi da operator nije dovoljno koncentriran niti na CQ i zbivanja na CQ frekvenciji, niti na traženje, a i odabir frekvencije za CQ u brzini ide linijom manjeg otpora. To se u početku redovito događa i zbog toga se može dogoditi da rezultat bude lošiji od koncentriranog korištenja jednog uređaja. SO2R tehnika zauzvrat može ponuditi značajno poboljšanje, posebice rezultata rada s malom snagom; slabiji QSO rate omogućava dodatne minute na drugom uređaju i veću efikasnost SO2R.

Isprobavanjem SO2R s CTom, Win-Testom i WriteLogom došao sam do osobnog preferiranja WriteLoga zbog vizualne preglednosti SO2R rada. Na slici 2. vidimo namješteni WriteLog softver za rad s dva uređaja. U gornjem prozoru imamo lijevi uređaj (L – left), koji je naš prvi uređaj i trenutačno se taj uređaj nalazi na 14,034 MHz gdje obavlja funkciju pozivanja. U donjem prozoru je naš desni uređaj (R – right), tj. naš drugi uređaj i on se nalazi na 21,006 MHz te se koristi za pronalaženje novih stanica. Zeleni krug oko slova L označava da će svako naše odašiljanje biti usmjereno na taj uređaj. Također ako se prebacimo na slušanje samo jednog uređaja, čut ćemo audio samo uređaja koji je označen zelenim krugom (sklopka za slušanje jednog ili dva uređaja nalazi se na SO2R sklopu). Stoga, za pravilno korištenje i “skakanje” između prozora, moramo voditi računa o tome da li s time želimo mijenjati i predajni uređaj i prijam ili ne. Pomicanjem glavnih

strelica gore/dolje mijenja se i zeleni krug; tj. sada naš uređaj za predaju i prijam postaje uređaj 2 (slika 3.). Ako to napravimo usred pozivanja, naše se pozivanje prekida i uređaj 2 čeka svoj dio odašiljanja. Naravno da ako ne možemo mijenjati prozore prilikom pozivanja, ne možemo ni provjeravati da li je postaje na drugom uređaju potrebno odraditi. Stoga pritiskom na tipku Shift, a potom pomicanjem strelica gore/dolje mijenjamo prozor, a ne utječemo na uređaj koji se nalazi u odašiljanju (slika 4.). Kao što vidimo, provjerili smo postaju ZL6QH na 21,006 MHz u isto vrijeme dok se na prvom uređaju odašilje CQ na 14,034 MHz. Kao što se polazi u konceptu cijele SO2R tehnike, dok jedan uređaj odašilje, uvijek slušamo drugi uređaj. To u početku može predstavljati problem jer više ne čujemo što naš uređaj odašilje i moramo biti prilično sigurni u korištenje softvera. Vrijeme više ne gubimo na slušanje vlastitog odašiljanja, već tuđeg, i stoga su predefinirane CW/SSB relacije vrlo važne. Kod rada s malim snagama ili kvalitetnih pojačala, djelomičnu kontrolu nad time možemo dobiti full QSK radom i slušanjem škljocanja releja ili praćenjem on-air LED-ice. To može vrlo dobro poslužiti u dobivanju pravog timinga; npr. možemo uobičajeni CQ poziv (TEST 9A7P 9A7P TEST) skratiti točno iza prvog identificiranja (TEST 9A7P) ako postaja koju slušamo na drugom uređaju završava svoj poziv te se istoj želimo odmah javiti. Kada smo dobili osjećaj o tome kako se ponaša hardver prilikom igranja u softveru, spremni smo na dalji razvoj situacije. Standardno, pronalazi

Slika1. Blok shema.

Slika2. Namješteni WriteLog softver za rad s dva uređaja.

Slika3. Uređaj 2.

Slika4. Uređaj koji se nalazi u odašiljanju.

kv


se frekvencija za pozivanje, radimo veze privikavajući se na to da sada više ne slušamo svoje odašiljanje već signale s drugog uređaja. Za početak, najbolje je slušati samo jedan uređaj u oba uha. Dakle, kada je prvi uređaj na predaji, slušamo drugi uređaj, a kada prvi uređaj prestane s odašiljanjem, slušamo samo taj isti prvi uređaj. Kada smo spremni, nakon što prvi uređaj završi CQ, pokušavamo slušati oba uređaja u isto vrijeme, na svakom uhu jedan uređaj. Time dobivamo potpunu sliku situacije na drugom uređaju, a u isto vrijeme slušamo da li se netko javlja na naš poziv. Ako se netko javlja, radimo vezu i pokušavamo tu istu vezu odraditi bez da isključujemo drugi uređaj iz jednog uha. Ako je signal tih i potrebno je više koncentracije da se veza odradi, jednostavno prebacimo sklopku u položaj slušanja samo jednog uređaja. Kada smo i to savladali, možemo se javiti postaji koju smo našli tražeći drugim uređajem. U našem slučaju ZL6QH. Tu vezu, a da u isto vrijeme imamo na umu naš CQ uređaj i CQ frekvenciju, možemo kvalitetno odraditi samo u stereo modu – prvi uređaj jedno uho, drugi uređaj drugo uho. Pokušavamo „loviti“ pravi trenutak za pozivanje ZL6QH i kada je sve spremno odašiljemo našu pozivnu oznaku. ZL6QH je primila našu pozivnu oznaku, šalje natrag našu pozivnu oznaku te potrebnu izmjenu u natjecanju. U periodu kada ZL6QH šalje informacije vezane uz izmjenu, na prvom uređaju odašiljemo tzv. lažni (fake) CQ čime održavamo frekvenciju zauzetom. Kratki CQ i završetak ZL6QH veze našim raportom i izmjenom. Uvijek postoji mogućnost, a nerijetko je i slučaj, da se netko odazove na taj lažni CQ. Tada ostaje na operatoru da primi pozivnu oznaku i što prije završi vezu i odradi postaju koja

se javila, ili jednostavno pita za ponavljanje znaka i polakše odradi situaciju. Vremenski prikaz perioda veze T1 – T5 raznih situacija vidimo na slici 5.

U prvom slučaju nitko se nije javio na naš lažni CQ. U drugom slučaju primili smo djelomično pozivnu oznaku koja se javila, a u trećem slučaju, potpuno smo primili pozivnu

oznaku. Naravno da ćemo, ako se netko javi na naš prvi CQ, odgoditi vezu sa ZL6QH za prvu iduću priliku. Zelena boja označava odašiljanje određenog uređaja. Između svakog odašiljanja postoji vrijeme potrebno za promjenu odašiljanja određenog uređaja te slušanje nepredviđenih situacija. Vježbanjem to se vrijeme svede na vrlo mali vremenski razmak. Vaš će dnevnik sada izgledati puno šarenije (slika 6.). Kada je CQ efikasniji bit će nešto manje, kao u primjeru prvih 10 veza iz dnevnika. A kada odaziv na vaš CQ ne bude tako velik, prilika je da to nadoknadite SO2R tehnikom, kao u primjeru drugih 10 veza iz dnevnika. To najviše ovisi o svladavanju ove tehnike.

Slijedi mukotrpno usavršavanje te konstantno usavršavanje unutar PPS-a, potpuna automatizacija kako bi operator mogao što više vremena „utrošiti“ na rad u eteru. Članak možemo završiti izjavom jednog od najboljih svjetskih kontest operatora Josea Nunesa, CT1BOH,: “Nakon SO2R nema više SO1R. Ako nikada niste radili SO2R morate početi da biste znali zašto. Ako već radite SO2R onda znate i zašto.”

Više informacija o SO2R možete pronaći na slijedećim linkovima:http://www.qsl.net/ct1bohhttp://www.k8nd.com/Radio/SO2R/ K8ND_SO2R.htm

Slika5. Vremenski prikaz perioda veze T1 – T5 raznih situacija

Slika6. Dnevnik

kv

Slika7. CT1BOH SO2R “setup”


Obilježavajući šezdesetu obljetnicu osnivanja i djelovanja Udrugeslijepih

Zagreb, Radioklub slijepih “Louis Braille” iz Zagreba, 9A1CBT, i ove godine organizira državno UKV natjecanje na 144 MHz “Ruka prijateljstva”.Ovo je natjecanje doprinos afirmaciji i integraciji slijepih radioamatera, koji održavanjem veza s ostalim radioamaterima žele pokazati svoje sposobnosti, znanja i mogućnosti u rukovanju opremom i radiouređajima. Nadamo se da ćete svojim sudjelovanjem u natjecanju i slanjem dnevnika pružiti svoju “ruku prijateljstva” i time dati podršku našem radu.

organizator natjecanjaRadioklub slijepih “Louis Braille”, 9A1CBT, iz Zagreba.

termin natjecanjaNatjecanje se održava u nedjelju, trećeg punog vikenda u listopadu, 21. listopada 2007.

Vrijeme natjecanjaOd 07:00 do 11:59 (UTC), a po lokalnom vremenu od 09:00 do 13:59 sati.

sudioniciU natjecanju mogu sudjelovati sve licencirane postaje iz Republike Hrvatske i ostalih zemalja IARU-a.

FrekvencijeNatjecanje se održava samo na “dvometarskom” VHF području, od 144 do 145,575 MHz, sukladno band planu 1. regije IARU-a.

kategorije natjecateljaa) jedan operator, sve vrste rada,b) više operatora, sve vrste rada (u ovu

kategoriju spadaju svi radioklubovi),c) samo FM vrsta rada, samo osobne

postaje,d) YL,e) osobne postaje izvan 9A, sve vrste rada,f) osobne postaje izvan 9A, samo FM,g) kategorija slijepih.

Vrste radaDopuštene vrste rada su CW, SSB i FM. Natjecatelji se moraju pridržavati band plana 1. regije IARU-a. Veze ostvarene refleksijom od Mjeseca (EME), meteoritskih tragova (MS), preko satelita, transpondera ili repetitora, kao i cross-band veze ne priznaju se.Dopuštenasnagapredajnikamora biti u skladu sa snagom navedenom u dozvoli za rad radioamaterske postaje. U svim kategorijama dopušten je samo jedan

praVIla ukV natjecanja “ruka prIjateljstVa 2007.”

signal na opsegu. Tijekom natjecanja nije dopuštena promjena jednom odabrane lokacije.

RaportiU raportu se izmjenjuju RST, redni broj veze koji počinje s 001 i nastavlja se sa svakom sljedećom vezom do kraja natjecanja i WW lokator (npr. 599001 JN75XT).

bodovanjeVeze se boduju po načelu 1 kilometar – 1 bod. S istom postajom se tijekom natjecanja smije raditi samo jedanput (neovisno o vrsti rada). Duple veze moraju biti upisane u log, moraju se obilježiti da su duple i ne smiju se bodovati.

natjecateljski dnevniciNatjecateljski dnevnici se vode u standardnom obliku, sa svim potrebnim podacima veze: nadnevak, vrijeme (po UTC-u), pozivna oznaka korespondenta, vrsta rada, predani raport i redni broj veze, primljeni raport i redni broj veze, WW lokator korespondenta, ostvareni QRB u kilometrima.

zbrojni listZbrojni list treba biti u standardnom obliku, s jasno naznačenom kategorijom, WW lokatorom iz kojega je rađeno, izjavom o pridržavanju pravila natjecanja i hamspirita. Zbrojni list treba potpisati ovlaštena osoba iz radiokluba, odnosno nositelj dozvole (za osobne postaje).Oduzimanjebodovaprovodit će se ako je:- razlika u registriranomu vremenu održane

veze veća od 10 minuta,- krivo zaprimljen bilo koji podatak iz veze ili

ako podatak nedostaje,- QRB izračunan pogrešno s razlikom većom

od ± 5 kilometara,- veza dupla i neoznačena, a obračunata,- oduzet će se trostruki iznos bodova koliko

ih ta veza donosi.

diskvalifikacijaDiskvalificirat će se oni natjecatelji koji- nisu poštivali pravila natjecanja i uvjete iz

dozvole za rad,- namjerno su ometali rad drugih

natjecatelja,- upisivali su neodržane veze,- kod konačnoga zbroja bodova napravili su

pogrešku veću od 3 posto,- imaju broj obračunatih duplih veza veći od

3 posto u odnosu na ukupni broj veza,- zbog pogrešaka imaju oduzetih više od 10

posto prijavljenih bodova,- kršili su bilo koji uvjet iz ovih pravila, a to

su dokazala najmanje tri natjecatelja ili ekipe,

- u zbrojnom listu nisu naveli neki od bitnih podataka.

slanje natjecateljskih dnevnikaNatjecateljske dnevnike slati poštom na adresu:Radioklub slijepih “Louis Braille”Draškovićeva 80/III10 000 ZAGREBili- elektroničkom poštom na adresu: [email protected] da dnevnike elektroničkom poštom šaljete po mogućnosti u EDI formatu, kako bismo ih mogli lakše obrađivati.Rokzadostavljanjenatjecateljskihdnevnika je najkasnije 5 dana po održanome natjecanju (najkasnije do 26. 10. 2007.) Za pošiljke poslane HP-om vrijedi žig pošte s tim datumom.

rezultatiNeslužbeni rezultati bit će objavljeni najkasnije 20 dana po održanome natjecanju na web stranicama Radiokluba slijepih “Louis Braille” na www.rks-louisbraille.hr.Natjecateljska komisija Radiokluba slijepih “Louis Braille” razmotrit će sve žalbe i prigovore koje zaprimi najkasnije do isteka petoga dana od dana objave rezultata (najkasnije do 15. 11. 2007.) Po isteku toga roka, ako nema uloženih primjedbi, rezultati postaju službeni.Službenirezultatibit će proglašeni na hamfestu i objavljeni na web stranicama našega Kluba.

nagrade i priznanjaPrve tri postaje u kategorijama A, B, C, D, E, F i G dobivaju pehare. Svi natjecatelji koji u roku pošalju svoj natjecateljski dnevnik dobivaju diplomu s naznačenim osvojenim mjestom.Pehari će se dodjeljivati za kategoriju u kojoj stigne najmanje 5 natjecateljskih dnevnika.Dodjela pehara i diploma održat će se na hamfestu, koji će se održati 24. 11. 2007. u društvenom klubu Udruge slijepih Zagreb, Draškovićeva 80/III, s početkom u 12 sati.Pravo tumačenja pravila ima isključivo natjecateljska komisija Radiokluba slijepih „Louis Braille“. Sve su odluke natjecateljske komisije konačne.Natjecateljska komisija Radiokluba slijepih “Louis Braille”

1. Savo Golić, 9A2GS, predsjednik,2. Novica Dražetić, 9A6NDN, član,3. Mihael Đurašin, 9A6JWM, član.

U Zagrebu, 19. srpnja 2007.Izvršni odborRKS “Louis Braille”

ukv


Supetarski i pučiški radioamateri sudjelovali su prvi put ove godine u

Hrvatskom ljetnom kupu na VHF/UHF, koje je održano 7. i 8. srpnja ove godine. Za lokaciju je odabrana Vidova gora, koja je ujedno i najviši vrh jadranskih otoka. Usput rečeno, ovo je odredište jedno od najpovoljnijih na ovom dijelu Jadrana. S Vidove gore su brački radioamateri dva puta uzastopce osvojili Kup Jadrana i postigli svjetski rezultat u poznatom IOTA natjecanju prošle godine.

Da bismo postigli što bolji plasman, radilo se na dva opsega: na 144 MHz i po prvi put na 432 MHz. Za tu prigodu koristile su se antene koje je ustupio Goran, 9A6C, a koji je ujedno i sudjelovao u ovom 24-satnom natjecanju.

Ekipu su, osim Gorana, sačinjavali još i Tomo, 9A4W, Petar, 9A3AGS i Ivica, 9A2BW.

Natjecanje je završilo u nedjelju popodne u 16 sati, a nakon rastavljanja i pospremanja opreme, proslavilo se na tradicionalan način: miješanim mesom kod ‘’Bilice’’.

Nakon računalne obrade, rezultati su više nego zadovoljavajući (s obzirom na to da se po prvi put sudjelovalo na novoj frekvenciji bez ikakvog iskustva). Za očekivati je plasman među prvih deset u Hrvatskoj, a možda i bolje, nikad se ne zna.

braČkI radIoamaterI na prVom oVogodIšnjem VHF/uHF natjecanju

TEKST: Ivica Pavišić, 9A2BW

Slika 1. Petar, Gogo i Tomislav postavljaju nosač velike antene za 144 MHz

Slika 4. Što više to bolje. Srećom nije puhalo!

Slika 2. Improvizacija radnog stola odlično je izdržala. Dominira ‘’križ’’ stare perilice, koji je odlično poslužio kao rotator antene za 432 MHz.

Slika 3. ‘’Netko’’ je zaboravio komad cijevi za vrh antene. Poslužio je stari ražanj, sada se vrti na drugom mjestu…

Slika5. Tomislav zamjenjuje Ivicu dok se Gogo ‘’prži’’ u aluminijskoj osmatračnici

Slika 6. Ivica,9A2BW. Sve je spremno na +35° u hladu.

ukv


Nakon nešto više od dvadesetak godina ponovo je pokrenut program ljetne

škole za mlade tehničare iz područja amaterske radiogoniometrije (ARG). Ove je godine na Bjelolasici, u razdoblju od 6. do 15. srpnja, pod pokroviteljstvom Hrvatske zajednice tehničke kulture (HZTK-e), a u izvršnoj organizaciji Hrvatskoga radioamaterskoga saveza, održana Ljetna škola radioorijentacije za mlade tehničare. Školu je pohađalo 24 učenika uzrasta od 13 do 16 godina. Polaznici su iz gotovo svih dijelova Hrvatske, od Vinkovaca, Kutine, Murskog Središća, Pazina, Pule pa sve do Vele Luke na otoku Korčuli.

Program rada škole sastojao se iz dva dijela: obveznoga i izbornoga programa. U sklopu obveznoga programa polaznici su odslušali predavanja iz osnova radiotehnike i amaterskih radiokomunikacija, osnove rada i karakteristike goniometra za 80-metarsko područje, pravila i taktiku ARG natjecanja, osnove topografije i orijentacije u prirodi pomoću zemljovida i kompasa te praktične vježbe na terenu. U izbornim programima radile su radionice digitalne fotografije i izrade web stranice. Ostatak slobodnoga vremena mogao se utrošiti na sportskim sadržajima Hrvatskoga olimpijskog centra (HOC). Od sportskih sadržaja spomenimo tenis, atletske terene, minigolf, odbojku na pijesku, teretanu, stolni tenis i košarku u kombiniranoj sportskoj dvorani iznad restorana. Predavači su bili naši vrhunski ARG natjecatelji, ARG suci te dopredsjednik Hrvatskoga orijentacijskog saveza. Uvodno je predavanje o radioamaterizmu i radioamaterskoj organizaciji održao mr. sc. Petar Miličić, dipl. ing., osnove radiotehnike i amaterskih komunikacija mr. sc Dalibor Krleža, dipl. ing., pravila i taktiku ARG natjecanja ispričao je gospodin Oto Predanić, osnove topografije i orijentacije u prirodi pomoću zemljovida i kompasa gosp. Ivica Urbanc, dopredsjednik Hrvatskoga orijentacijskog saveza. Praktične sam vježbe na terenu odradio osobno, uz veliku pomoć Dalibora i Zorana Krleže, Zdenke Bogadi te Michaele Weidlich, kojima i ovim putem zahvaljujem na nesebičnoj pomoći i suradnji.

U srijedu, 11. srpnja, školu su posjetili gosp. prof. dr. sc. Ante Markotić, predsjednik HZTK-e, te gospođa Marija Dujmović, tajnica HZTK-e. Posebno bih istaknuo misao

ljetna škola radIoorIjenta-cIje za mlade teHnIČare

TEKST: Dražen Brzaj – Brzi, 9A3RT

Slika1. Sudionici ljetne ARG škole

gosp. Markotića, koja mi je dala odgovor na meni neshvatljivo pitanje, „zašto nas nema u javnim medijima?“ U sklopu kratkog obraćanja polaznicima škole, gosp. Markotić između ostalog rekao je: „… vi ste sasvim normalna i obična djeca i ljudi, ne radite skandale, ne bavite se drogom i kriminalom, vi samo radite i učite, te kao takvi, nažalost, niste zanimljivi za televiziju i novine….“. Točno, živimo u društvu skandala i glamura. Rad i znanje su marginalne ljudske osobine…

Naših je deset dana izgledalo približno ovako:Petak, 6. srpnja 2007.Dolazak u Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica. Smještaj u paviljone, upoznavanje, večera, spavanje.

Subota, 7. srpnja 2007.Otvaranje rada škole, uvodno predavanje o radioamaterizmu, ARG-u, dogovor oko plana rada. U popodnevnim satima s radom počinju radionice digitalne fotografije i web stranica.

Nedjelja, 8. srpnja 2007.U dopodnevnom terminu održano je predavanje iz taktike i pravila u ARG-u. U popodnevnim je satima slijedio obilazak terena (oko 10 km), te praktična radionica digitalne fotografije na terenu.

Ponedjeljak, 09. srpnja 2007.Nakon doručka slijedi predavanje iz osnova radiotehnike, a u popodnevnim satima odrađen je prvi praktični trening s goniometrima te odašiljačima male snage (ARO).

Utorak, 10. srpnja 2007.Kiša, pljusak, kiša… Zatvaramo se u učionicu te radimo obrade fotki koje su snimljene prethodnih dana. Instruktori iz anima-tima HOC-a Bjelolasica otkazuju nam popodnevni team-building. Dijelimo polaznike u osam grupa, svaka grupa dobiva po jedan mali odašiljač i kartu. Natječemo se tim protiv tima, tko će bolje sakriti odašiljač, točnije ga ucrtati na kartu, zatim zamijeniti karte s protivničkim timom i u što

(Bjelolasica 6 – 15. srpnja 2007.)

Slika2. Sudionici ljetne ARG škole na terenu.

arG


kraćem roku pronaći protivnički odašiljač. Team-building by ARG radioamateri…

Srijeda, 11. srpnja 2007.Prvi ozbiljni trening. Duljina staze oko 4 km. Slijedi trčanje kroz blato i šikare, rijetki koriste kartu i putove. Zbog potrebe ostalih gostiju „izbačeni“ smo iz učionice u Kleku, te prebačeni u mikroučionicu u Lasici. U popodnevnim satima nastavljamo rad u mikroučionici s analizom treninga i izbornim programom.

Četvrtak, 12. srpnja 2007.Slijedi teoretski i praktični dio iz topografije i orijentacije na terenu. Predavanje je veoma slikovito izveo gosp. Ivica Urbanc. U popodnevnim satima provjeravamo natjecateljsku opremu, mijenjamo baterijske uloške u goniometrima i popravljamo potrgane antene, žičice i sl.

Petak, 13. srpnja 2007.Slijedi ARG natjecanje, pojedinačno. Duljina staze oko 7,6 km. Šest natjecatelja pronašlo je svih 5 odašiljača u vremenu. Osobno sam zadovoljan postignutim. U popodnevnim satima slijedi analiza natjecanja koja se s jednom grupom polaznika razvukla gotovo do večere. Dobar dio polaznika škole pokazuje interes za ARG (sudeći po analizi natjecanja) što me osobno čini sretnim.

Subota, 14. srpnja 2007.Kako zbog drugih skupina u HOC-u Bjelolasica (političari, nogometni suci i ini ostali) nemamo na raspolaganju odgovarajuću učionicu, pismeni ispit odgađamo za 15:00 sati. U dopodnevnim satima s dvosjedežnicom dižemo se prema vrhu Bjelolasice na skijališta, odakle se pruža prekrasan pogled na cijelu dolinu u kojoj je smješten HOC Bjelolasica. U 15:00 sati počinjemo s pismenim ispitom na kojem je pokazano zadovoljavajuće znanje polaznika. Ipak je nešto ostalo „zapisano u glavama“. U 19:00 sati je podjela diploma te zajedničko fotkanje.

Nedjelja, 15. srpnja. 2007.Doručak, spremanje stvari i odlazak kućama. Ljetna škola radioorijentacije time završava. Iskreno se nadam da se vidimo na ARG natjecanjima diljem lijepe naše.

Više o rezultatima, analizama treninga i natjecanja, foto-galeriju i o školi možete pronaći na web stranicama Hrvatskoga radioamaterskog saveza.Sveukupno gledano, Ljetnu školu ARG-a smatram uspješnim projektom. Iskreno se nadam da će takav oblik rada s mladima pridonijeti popularizaciji amaterske radiogoniometrije te omasovljenju radioamaterskoga pokreta. Uz ispravke nekih nedostataka (kao što su zastarjelost karte te bolja suradnja s osobljem HOC-a Bjelolasica; smještaj, učionice…) tu bi školu

Polaznici su ljetne škole bili:Luka BahunIvan PerčićDominik SopićZvonimir MedvidovićEnzo GrubišaBenjamin MjeržvaAnte ŠikićLea ŠikićTeo GubićKarlo BabićEduard RavnićToni ŽabjačanKatarina KrezićVinko VučetićKatarina DjordićMilan VinčićZoran KrištoMihael NemčićMaria VišarDario HladekMatija KovačićEmilio NemčićValentina ŠćurMatija Golub

Predavači su i suradnici bili:Petar MiličićDražen BrzajOto PredanićDalibor KrležaIvica UrbancMichael WeidlichZdenko BogadiZoran Krleža

Slika3. Sudionici ljetne ARG škole u učionici.

Slika5. Startna linija

Slika4. Sudionici ljetne škole u planinskom ambijentu

arG

trebalo staviti u redovan plan rada našega saveza. Još jedanput, zahvaljujem svim predavačima, suradnicima i polaznicima Ljetne škole na uspješno odrađenom projektu. Nadam se da će rezultati na ARG natjecanjima opravdati uložen trud i sredstva.


I ove su godine, zahvaljujući HRS-u, predsjedniku i tajnici, naši najmlađi

natjecatelji bili u Njemačkoj, na europskom natjecanju u radiogoniometriji. Nakon kvalifikacija na klupskim i državnim natjecanjima, odvojilo se šest natjecatelja. Natjecateljke su bile Anita Žerjav, Valentina Šćur i Anja Bahun, a natjecatelji Luka Bahun, Tomislav Krnač i Zoran Šulc.

Na Državnom prvenstvu dogovoreni su posljednji detalji oko puta. Vođe puta i treneri bili su Vinko Vladimir i Vlado Ščur. Radioklub Ludbreg je osigurao prijevozno sredstvo, kombi, koji je bio vrlo udoban i prostran.

Vlado je natjecatelje dovezao iz Pule u Mursko Središće, a ja sam pripremio kombi, hranu i napitke za put. Budući da je Vlado u Zagrebu preuzeo trenirke i tenisice, razdijelili smo ih prije polaska na put.

Vrijeme je bilo kišovito i ništa nije obećavalo da će kiša uskoro prestati. Pred nama je bio dug i mokar put. Krenuli smo u 20:30 iz Murskog Središća, preko Slovenije i Austrije u Njemačku.

Djeca su nakon prvog susreta izmijenila pozdrave i veselo raspravljala o kvalifikacijama i natjecanjima tokom godine. Brzo su se utišali i zaspali, budući da je vani lijevalo, a cesta je bila puna vode i teška za vožnju. Vozili smo se cijelu noć. Ujutro smo stigli na odredište, s malo traženja dječjeg odmarališta. Došli smo prerano i nije bilo domaćina pa smo čekali do podneva da dobijemo sobe i da se smjestimo.

Odmaralište je smješteno pored lijepog jezera i prekrasne borove šume. Poslije podne smo odradili trening, a poslije večere je bilo otvaranje natjecanja. Noć prije natjecanja, i to na 2 metra, bilo je standardno kišovito s grmljavinom, no do jutra se sve smirilo. Osvanuo je krasan sunčan dan. Poslije doručka slijede pripreme i odlazak pješice na start, oko pola sata, za zagrijavanje. Teren je šumovit, s crnogoričnom šumom i malim uzvišenjima, pogodan za trčanje. Na startu smo Vlado i ja ispraćali naše natjecatelje na start, dok nam organizator nije dopustio odlazak na cilj. I

europsko ardF prVenstVo mladIH u HomersdorFu (njemaČka)

TEKST: Vladimir Vinko, 9A6JAW

Slika1. Naša mlada reprezentacija i njihovi voditelji

na cilju slijede muke trenera u iščekivanju natjecatelja. Česti su pogledi na sat i na startnu listu pa računanje vremena i dolazak prvog našeg natjecatelja. Tada je već bilo lakše jer su dolazili brže, znojni i iscrpljeni, jer nisu bili naviknuti na takvo natjecanje. Jednima je to bilo europsko krštenje, a drugi su već bili “stari vuci”.

Od naših je natjecatelja Anja Bahun postigla najbolje vrijeme: 84;31 i deseto mjesto. Slijede Žerjav Anita, 91:40 i dvanaesto mjesto, i Šćur Valentina: 104:01 i devetnaesto mjesto. Prva je u kategoriji W 15 bila čehinja, s vremenom 53:41.

U kategoriji M15 to je izgledalo ovako: Luka Bahun sa 108:02 i dvadeset i drugo mjesto, Krišto Zoran sa 103:18 je bio dvadeset i četvrti, a Krnač Tomislav sa 119:28 zauzeo je dvadeset i deveto mjesto. Natjecanje je bilo ograničeno na 120 minuta.

Ekipno, dečki su zauzeli deveto mjesto, a djevojkama je medalja pobjegla za jedno mjesto i bile su četvrte. Pomak s prošlogodišnjega šestog na četvrto mjesto je veliki uspjeh. Biti uz dvije ekipe Čeha i ekipe Ukrajine nije mala stvar i stoga im čestitamo. Budući da je bilo dvije ekipe Čeha, bilo je razgovora o tome da bi druga ekipa bila izvan konkurencije. Da je bilo tako, naše bi djevojke dobile medalju. Ovako, više sreće slijedeće godine.

Večer je prošla u komentiranju natjecanja i pripremama za natjecanje na 80 m. Ujutro, poslije doručka, pješice smo krenuli do starta u istu šumu, ali na drugo mjesto. Cilj je bio približno na istom mjestu, samo s druge strane hostela.

Iznenađenje dana je bila Anita Žerjav koja je stazu pretrčala za 53:30 i zauzela deveto mjesto. Druga je bila Bahun Anja sa 69:14 Slika2. Anja Bahun

arG


i osamnaestim mjestom, a treća Valentina Ščur sa 84:20 i dvadeset i trećim mjestom. I danas su djevojke ekipno osvojile četvrto mjesto, iza Ukrajinki i dvije češke ekipe. Ukupno je bilo 27 natjecateljki.

Od naših dečki, prvi je bio Luka Bahun s vremenom 58:27 i trinaestim mjestom. Drugi je bio Krnač Tomislav sa 75:31 i dvadeset i šestim mjestom i treći Zoran Krišto sa 102:04 i trideset i drugim mjestom.

Prvi je u kategoriji M15 bio Čeh, s vremenom 47:15. Ukupno je bilo 35 natjecatelja. Dečki su zauzeli osmo mjesto od dvanaest ekipa.

Vrijeme je bilo vrlo vruće i sparno pa je bilo teško trčati. No, usprkos svemu, djeca su pokazala borbenost i trud te su lijepo predstavila Republiku Hrvatsku u Europi. Kao voditelj ekipe, zadovoljan sam rezultatima i od srca čestitam svim natjecateljima za postignute rezultate. Vidi se da su napredovali od prošle godine.

Navečer je bila podjela medalja za oba opsega, a poslije je slijedio disco, sokovi i grickalice.

Slika3. Luka Bahun

Nakon prospavane noći i doručka, pospremili smo i usisali sobe i krenuli prema kućama. U Hrvatsku smo stigli oko 17 sati, po vrućem vremenu. Slijedio je mali odmor u Murskom Središću, pretovar iz kombija u auto. Vlado Šćur je odvezao puljane kući.Još jedno iskustvo je za nama. Mogu zaključiti da se u radu s djecom vidi napredak. Za bolje rezultate treba još puno raditi i trenirati.Zahvaljujem svima koji su sudjelovali na pripremama za ovo europsko prvenstvo: HRS-u, tajnici, Radioklubu Ludbreg i trenerima, koji su pripremali djecu.

FT-8900 FT DX - 9000

KV in multiband postaje:

FTDX9000, KV+50 MHz postaja, najvišjega ranga, izlaz-na snaga predajnika je 400 W sa vanjskim ispravlja-čem, dva odlična prijemnika, multifunkcijski displej imnogo drugih funkcija;FT-857, 100 W, ultra-kompaktna HF/VHF/UHF all mode,fiksna ili mobilna radijska postaja; načini rada: AM, FM,SSB, CW, packet načini rada RTTY, PSK31, AFSK.FT-897, multiband, all mode, frekvencijska područja:KV+6m (100W), 2 m (50W), 70 cm (20 W); prijenosnaradiostanica;FT-817, all mode, multiband, prijenosna QRP postaja. TXpodručja: 160m/6m/70 cm, izlazna snaga predajnikaje 5 W na SSB/CW/FM (1,5 W AM), načini rada: AM,FM, SSB, CW, packet načini rada RTTY, PSK31, AFSK;pravi ”biser” među QRP radiostanicama.

VHF-UHF POSTAJEMobilne postaje

FT-8900, 4-band, full duplex FM postaja; frekvencijskapodručja: 29,50,144,430 MHz;FT-8800, duoband, full duplex; frekvencijska područja:2m/70 cm;FT-7800, duoband, 2m/ 70 cm;FT-2800, 2 m, TX - 65 W;FT-1500, 2 m, TX - 50 W.

Ručne postaje

VX-120/VX-170, frekvencijsko područje: 2 m;VX 6R, duoband, frekvencijska područja: 2 m i 70 cm;VX-7R, triband, frekvencijska područja: 6m, 2m, 70cm.

Dodatna oprema:ispravljači, rotatori, SWR-metri, antene i drugo.

Servis zagarantiran u garancijskom i po isteku garancijskog roka.

Neka se čuje daleko! KRON TELEKOM nudi cjelovita komunikacijskarješenja. Uz ponudu komunikacijskih uređaja zapoduzeća gdje u najvećoj mjeri nudimo programERICSSON poslovnih komunikacija, nudimo i širokiizbor radijskih komunikacija za amatersku i profe-sionalnu upotrebu. Mi smo ovlašteni zastupnik idistributer priznatoga japanskog proizvođačaradiokomunikacija YAESU VERTEX STANDARD.

Nudimo vam: profesionalne radijske postaje i pribor, radioamaterske radijske postaje i pribor, stabilizirane ispravljače, antene, antenske

kabele, konektore, SWR-metre i drugo, savjetujemo kod kupnje opreme, pro-

dano blago servisiramo s originalnim rezervnim dijelovima.

KRON TELEKOM d.o.o., Koroška 20, 4000 Kranj tel.: +386 (0)4 28 00 450fax: +386 (0)4/28 00 455tel. - Yaesu prodaja: +386 (0)4/2800 422tel. - Yaesu servis: +386 (0)4/2800 417www.kron-telekom.si, [email protected]

KT

rad-

cro

0106

KT polstransi radijski oglas - KT rad-cro 0106.qxd 3/15/06 10:51 PM Page 1Slika4. Žerjav Anita Slika5. Krnač Tomislav

arG

FT-8900 FT DX - 9000

KV in multiband postaje:

FTDX9000, KV+50 MHz postaja, najvišjega ranga, izlaz-na snaga predajnika je 400 W sa vanjskim ispravlja-čem, dva odlična prijemnika, multifunkcijski displej imnogo drugih funkcija;FT-857, 100 W, ultra-kompaktna HF/VHF/UHF all mode,fiksna ili mobilna radijska postaja; načini rada: AM, FM,SSB, CW, packet načini rada RTTY, PSK31, AFSK.FT-897, multiband, all mode, frekvencijska područja:KV+6m (100W), 2 m (50W), 70 cm (20 W); prijenosnaradiostanica;FT-817, all mode, multiband, prijenosna QRP postaja. TXpodručja: 160m/6m/70 cm, izlazna snaga predajnikaje 5 W na SSB/CW/FM (1,5 W AM), načini rada: AM,FM, SSB, CW, packet načini rada RTTY, PSK31, AFSK;pravi ”biser” među QRP radiostanicama.

VHF-UHF POSTAJEMobilne postaje

FT-8900, 4-band, full duplex FM postaja; frekvencijskapodručja: 29,50,144,430 MHz;FT-8800, duoband, full duplex; frekvencijska područja:2m/70 cm;FT-7800, duoband, 2m/ 70 cm;FT-2800, 2 m, TX - 65 W;FT-1500, 2 m, TX - 50 W.

Ručne postaje

VX-120/VX-170, frekvencijsko područje: 2 m;VX 6R, duoband, frekvencijska područja: 2 m i 70 cm;VX-7R, triband, frekvencijska područja: 6m, 2m, 70cm.

Dodatna oprema:ispravljači, rotatori, SWR-metri, antene i drugo.

Servis zagarantiran u garancijskom i po isteku garancijskog roka.

Neka se čuje daleko! KRON TELEKOM nudi cjelovita komunikacijskarješenja. Uz ponudu komunikacijskih uređaja zapoduzeća gdje u najvećoj mjeri nudimo programERICSSON poslovnih komunikacija, nudimo i širokiizbor radijskih komunikacija za amatersku i profe-sionalnu upotrebu. Mi smo ovlašteni zastupnik idistributer priznatoga japanskog proizvođačaradiokomunikacija YAESU VERTEX STANDARD.

Nudimo vam: profesionalne radijske postaje i pribor, radioamaterske radijske postaje i pribor, stabilizirane ispravljače, antene, antenske

kabele, konektore, SWR-metre i drugo, savjetujemo kod kupnje opreme, pro-

dano blago servisiramo s originalnim rezervnim dijelovima.

KRON TELEKOM d.o.o., Koroška 20, 4000 Kranj tel.: +386 (0)4 28 00 450fax: +386 (0)4/28 00 455tel. - Yaesu prodaja: +386 (0)4/2800 422tel. - Yaesu servis: +386 (0)4/2800 417www.kron-telekom.si, [email protected]

KT

rad-

cro

0106

KT polstransi radijski oglas - KT rad-cro 0106.qxd 3/15/06 10:51 PM Page 1

Po drugi put u zadnjih 5 godina članovima sekcije za amatersku

radiogoniometriju iz Pule, priređena je skromna svečanost povodom završetka iznimno uspješne natjecateljske godine. U prostorijama Kluba, u Multimedijalnom centru ‘’Rojc’’, 26 lipnja 2007., uz članove sekcije, svečanosti su prisustvovali članovi uprave Kluba i simpatizeri ARG-a, koji su aktivno sudjelovali prilikom održavanja 1. Otvorenog prvenstva Istarske županije (ono se, u organizaciji pulskog Radiokluba, održalo u Puli u travnju ove godine).

Voditelj i trener sekcije, Mišo Weidlich, zahvalio se prisutnima, a posebno članovima ARG sekcije na odličnim rezultatima. Istaknuo je da ova godina bila najuspješnija godina sekcije za ARG-a, gledajući uspjeh svih članova. Naglasio je kako je najteže bilo savladati financijske troškove putovanja, jer je pulski Klub i ove godine, kao i prošle, sudjelovao na svih sedam organiziranih natjecanja. Posebno je bilo teško dizati se u 2 sata ujutro da bi se otputovalo u 3 (na dogovoreno je mjesto trebalo stići već u 9 ujutro, a Pula nije baš tako blizu). Preostalo je samo pružiti noge na sjedalima malog kombija i ugasiti svjetlo. Onaj tko je mogao, spavao je do slijedeće stanke. Na sreću, malo olakšanje je bilo to što su i Pula i Pazin organizirali natjecanje koje se bodovalo za reprezentaciju Hrvatske.

Ovo je klupsko okupljanje bila prilika da se zaokruži sezona i da se pokažu sve osvojene medalje (njih 54), kao i osvojeni pehari za ekipni plasman (ukupno 7). Prigodnim govorom, gospodin Košara Željko, tajnik Zajednice tehničke kulture grada Pule i Istarske županije, pohvalio je goniometriste i obećao im i dalje pružati podršku u radu. Svim sudionicima ARG sekcije dodijelio je diplome koje su osvojili tokom svih natjecanja. Svaki je član dobio poklon Kluba: slike i CD sa slikama s natjecanja.

Posebno je vrijedilo slušati osnivača ARG-a u Puli, gospodina Banko Jordana, 9A2BF, koji je i danas član Kluba. On je prisutnima dočarao, držeći stari drveni goniometar u ruci, kako je to bilo dalekih 60-ih i 70-ih godina, kad se tek saznavalo o radiogoniometriji u Puli i kada uređaji nisu bili tako tehnički savršeni, kvalitetni i moderni kao što su danas. Također, svima

sekcIja arg-a radIokluba arena – pula na natjecanjIma u 2007. godInI osVojIla je 54 medalje I 7 peHara

TEKST: Nadia Weidlich, 9A2WN

Slika1. Članovi ARG sekcije R K “Pula” s osvojenim peharima i medaljama

je podijelio i sliku iz 1974. godine na kojoj je on, Mišo Weidlich i Igor Brenko (koji se još i danas bave goniometrijom). Svi su bili oduševljeni njegovim izlaganjem i pratili ga s velikim interesom.

Na prvom ovogodišnjem natjecanju na KV-u i UKV-u u Bjelovaru, ekipno je osvojeno prvo mjesto. Na 1. Prvenstvu Istarske županije u Puli, pulski Radioklub je bio prvi, kao i na prvenstvu UKV-a u Zagrebu i KV-a u Ludbregu. Na natjecanju koje je održano u Pazinu i u Murskom Središću, Puljani su, u konkurenciji klubova, osvojili drugo mjesto. Na Otvorenom prvenstvu Hrvatske koje se održalo u Gorskom kotaru, na prekrasnim terenima Nacionalnoga parka Risnjak, nije se uspio sačuvati kontinuitet i prvo ekipno mjesto je pripalo “vječnom rivalu”, Radioklubu Međimurje iz Murskog Središća. Pulski su se članovi morali zadovoljiti drugim mjestom, uz obećanje samima sebi da će iduće godine dati sve od sebe kako bi pehar prvaka ARG-a opet došao u Pulu (kao 2005. godine.)

Ove su godine Puljani u svim kategorijama osvojili 24 zlatne,15 srebrnih i 15 brončanih medalja (ukupno 54 medalja). U konkurenciji klubova osvojili su 7 pehara (4 pehara za prva mjesta i 3 za drugo mjesto).

Ovakav rezultat, postignut u ovoj natjeca-teljskoj sezoni, plod je vrlo uspješnoga

rada trenera Miše, 9A2VF, koji je pulsku goniometriju u kratkom vremenu doveo do samoga vrha. Oni su među najboljima i najbrojnijima u Hrvatskoj. Postignut je poseban uspjeh u radu s mladima, tako da su Valentina Sćur, Tomislav Krnač i Krišto Zoran, u sastavu hrvatske Reprezentacije, koja broji 6 članova, bili zajedno s još tri člana iz Radiokluba Međimurje, na Prvenstvu Europe mlađih juniora (do 15 godina) u Njemačkoj.

Za članove sekcije slijedio je zasluženi odmor, dok su 3 najmlađa člana Kluba, Valentina Šćur, Zoran Krišto i Karlo Babić, pohađala Ljetnu školu radioorijentacije za mlade tehničare, koja se održala od 6. do 15. srpnja u Hrvatskom olimpijskom centru na Bjelolasici u organizaciji Hrvatskoga radioamaterskog saveza.

Osim mladih, treba spomenuti Tijanu Živko koja je (od kad se prije 5 godina počela baviti ARG-om), uvijek na samom vrhu. Prije je bila u kategoriji do 15 godina, a sada je u kategoriji juniorki do 19 godina. Tijana će zajedno s Milošem Ilićem, Josipom Pavlinom, Vladom Šćurom i Stefanom Weidlichom u kolovozu otići na tehničke i kondicijske pripreme na Bjelolasicu ili Kamenitovcu, a nakon toga, u rujnu, u sastavu Reprezentacije Hrvatske, na europsko prvenstvo u Poljsku.

arG


9U0A–Burundi–Iskusna grupa operatora planira ovdje biti “aktivna” od 26. rujna do 9. listopada na svim KV opsezima i CW, SSB RTTY, PSK31 i SSTV modovima. Posebnu pažnju posvetit će radu na donjim opsezima te digitalnim vrstama rada. Više čitajte na: www.dl7df.com/9u/index.html. QSL menadžer je DL7DF.8P6DR–Barbados– G3RWL planira od 27. rujna do 14. listopada raditi na opsezima od 80 m do 10 m CW načinom rada i digitalnim modovima. Upozorava da ne održavate duple veze s njim jer tada neće slati QSL kartu!zD7X–St.Helena–KC0W najavljuje svoj rad tijekom rujna i listopada na svim KV opsezima s posebnim naglaskom na rad na 160 m, 80 m i 40 m i to CW, SSB, RTTY i PSK modom. Također najavljuje svoju „aktivnost“ u ovogodišnjim CQWW DX kontestima. QSL traži preko W0MM.P2–Papua-NewGuinea–Ekipa u sastavu SM6CVX, G3KHZ, CT1AGF i G4EDG planira „aktivirati“ ovaj DXCC entitet s 2,3 rijetke IOTA reference. Točnije, oni su rad s OC-284 najavili za period od 23. do 29. rujna kada bi u eter išli kao P29VCX (QSL na SM6CVX). S OC-283 planiraju raditi u periodu od 30. rujna do 5. listopada znakom P29NI (QSL na G3KHZ). Pokušat će dobiti dopuštenje za rad i s OC-256 u periodu od 6. do 9. listopada. Na ekspediciju odlaze s tri uređaja i dva linearna pojačala.

dX VIjestITEKST: Dean Milde, 9A5CY

dx info

3C7Y–EquatorialGuinea–Od 5. do 14. listopada najavljen je rad grupe operatora (EA5BYP, EA5YN, EA5BRE i KH7Y) na svim KV opsezima CW, SSB i RTTY načinima rada. Tih desetak dana planiraju raditi s dvije stanice istovremeno s Bioko Is. (IOTA AF-010). QSL slati na EA5BYP.zL7–ChathamIs.– SP9PT, SP5EAQ i SP9BQJ najavili su svoj rad na svim KV opsezima CW, SSB RTTY načinom rada od 5. do 18. listopada s IOTA OC-038, a QSL bi tada slali na njihove osobne znakove.5H9PD–Tanzania–W8FV, Pat najavljuje svoju aktivnost od 6. do 19. listopada s južne obale jezera Viktoria.vk9GLX–LordHoweIs.– JA1XGI planira rad od 19. do 22. listopada na 40 m, 30 m i 20 m i CW, SSB, RTTY i SSTV modovima. QSL na JA1XGI.5L2MS–Liberia– PA3A, PA3AD, PA3AWW i PA8AD odavde planiraju raditi na svim KV opsezima CW i SSB načinom rada od 3. do 24. listopada. Više možete pročitati na www.liberia2007.com. QSL menadžer za ovu ekspediciju je PA3AWW.C6A–Bahamas– 3 operatora iz SAD-a od 25. do 29. listopada radit će kao C6AXD, C6AQO i C6APR na opsezima od 80 m do 6 m (CW/SSB/RTTY načinima rada) s IOTA NA-113. Radit će i u CQWW DX SSB kontestu kao C6APR. Za sva tri znaka QSL šaljite na K3IXD.

T31XX–Centralkiribati–JA8BMK najavljuje svoj rad na svim KV opsezima CW, SSB i RTTY vrstama rada tokom listopada s otoka Canton. Tamo ostaje nekoliko tjedana. Prije ili poslije rada s T31 pokušat će raditi i s Banabe kao T33ZZ.C52C–Gambia– 6 operatora iz OM0C tima imaju namjeru od 17. do 30. listopada raditi na svim KV opsezima s 4 stanice istovremeno. Više pažnje posvetit će radu na 160 m, a pokušat će dobiti dopuštenje za rad s IOTA AF-060. QSL za njihovu aktivnost slati na OM2FY.zk2,zL7,vk9N–Niue,ChathamIs.,NorfolkIs.– DL2AH najavljuje svoj rad na opsezima 40…10 m SSB i RTTY modovima. Svoju „turu“ po Pacifiku htio bi započeti sa ZK2 gdje bi radio od 29. rujna do 12. listopada. Sa ZL7 bi radio od 17. do 30. listopada, dok bi s VK9N radio tijekom studenog. QSL na DL2AH. Za ožujak iduće godine je već najavio odlazak na CE0Z.E51NOU–SouthCookIs.–N7OU, Bill, će od 8. listopada do 3.studenog biti „aktivan“ na svim KV opsezima osim 160 m. Prednost daje radu CW-om, a SSB modom najavljuje rad u CQWW DX SSB kontestu. QSL šaljite na N7OU.SU8BHI–Egypt–HA3JB, Gab, je u eteru od 21. rujna do 30. studenog na svim KV opsezima i CW, SSB, RTTY, PSK, SSTV modovima. Najavljuje sudjelovanje u CQWW DX kontestima u RTTY i CW dijelu. Sve informacije možete naći na njegovom webu: www.qsl.net/ha3jb. QSL slati na HA3JB.Hk0–SanAndresIs.– N0AT, N0STL, W0OR i K3WT najavili su svoj rad s IOTA NA-033 u razdoblju od 19. do 27. studenog. QSL slati na njihove osobne znakove.

Prodajem ili mijenjam sljedeću opremu:- novi koaksijalni kabel H-1000, RG-213

i RG-58;- primopredajnike Kenwood TS-2000E,

TS-690S/AT, TS-930S/AT, TS-450S/AT, TS-440S, TS-120V QRP, TM-221E i TH-205E, Yaesu FT-480R, FT-277E i FT-277B, liniju Drake TR-7, Icom IC-2E, Alinco dualband DR-599E;

- KV lineare Kenwood TL-922 i Heatkit SB-220;

- lineare za 144 MHz od 600, 150 i 100 W; - scanner AOR AR2800;

- stolne mikrofone: Kenwood MC-85, MC-60, MC-50, Yaesu YD-844A i Turner Expander 500;

- ispravljače Kenwood PS-52 i PS-53;- zvučnik Kenwood SP-23;- filtre za Kenwood uređaje za CW i SSB

način rada;

malI HAM oglasI- interne antena tunere za TS-930, TS-690

i TS-450;- slušalice Kenwood HS-5 i HS-4;- VS-3 voice modul;- kućišta za baterije za Kenwood

TH-205/215;- CDE High Gain rotatore T2X, HAM-4

i HAM-3;- vertikalku ECO HF-8 za 7, 10, 14, 18, 21,

24, 28 MHz;- GP za 14, 18, 21, 24, 28, 50 MHz;- FD-4 i FD-3 antenu;- big-J antenu za 144 MHz;- SWR/watt-metre Diamond SX-100 i

SX-200, Daiwa CN-101L i CN-103LN, Monacor FSI-5 i FSI-30 i drugi;

- antenu tuner MFJ-962C 1,5 kW;- antenske preklopnike za 2 ili 3 antene, nov;- izlazne cijevi Eimac 3-500Z i

Philips QB4/1100;

- voice keyer MFJ-434 s memorijom za govor;

- CW ručice Bencher, Hi-Mound i Nye Viking i elektronce s memorijom

- CW reader;- dummy load;- više ispravljača od 2, 5, 10, 20, 30, 50 A,

low pass filtra, mobilnih antena i drugo.Informacije na broj telefona 098/416-156.

Prodajem KV primopredajnik KENWOOD TS-830S s CW filtrom, ispravljačem i novim izlaznim cijevima. Po dogovoru može i zamjena za multiband antene mini bcam ili yagi s rotatorom koje rade na 14, 18, 21, 28 MHz. Informacije: Mladen Bužić, 9A3FO, telefon: 042/ 612-400, e-mail: [email protected].


hrs broj 4/2007karakteristike goniometra za 80-metarsko područje, pravila i taktiku arg natjecanja,...

Documents