1

Prof. dr. sc. Zdenko Steiner 29. 09. 2007.

HRANIDBA STOKE U EKOLOKOM STOARSTVU Probavni trakt svinje: jednjak, eludac, tanko crijevo, slijepo crijevo, debelo crijevo. rektum. Probavni trakt kokoi: kljun, voljka, dvostruki eludac peradi, tanko crijevo, dva slijepa crijeva, debelo crijevo, kloaka. Probavni sustav konja: jednjak, eludac, tanko crijevo, slijepo crijevo, debelo crijevo, rektum. Probavni sustav goveda: jednjak, predeluci goveda, pravi eludac goveda, tanko crijevo, slijepo crijevo, debelo crijevo, rektum. Goveda - preivai u predelucima, konj u debelom crijevu mikroflora bakterija (jednostanini mikroorganizmi) sudjeluju u razgradnji i sintezi hranjivih tvari.

IVOTINJA

GOVEDO OVCA KONJ SVINJA

Ukupni probavni kanal Zapremina u L

330 45 210 25

eludac/L

10-20 2-4 10-25 5-10

Predeluci/L

150-230 20-30 / /

Tanko crijevo/L

65 10 65 9

Debelo crijevo/L

40 6 130 10

Slijepo crijevo/L

10 1 40 2

Volumen probavnog trakta L/100kg

65 75 35 25

2

Ovca moe bolje probavljati hranjive tvari od goveda. Konj ima izraeno debelo i slijepo crijevo. Svinja je karakteristina monogastrina ivotinja.

KRMIVA

VODA SUHA TVAR

ORGANSKA TVAR

ANORGANSKA TVAR

NEOPHODNE HRANJIVE TVARI

suptilnijom analizom

HORMONI VITAMINI

ENZIMI

SIROVE HRANJIVE

TVARI

SIROVI PEPEO

AA

PIJESAK

ISTI

PEPEO

MAKRO I MIKRO

ELEMENTI STRUKTURNE I FIZIOLOKE

TVARI

DUINE HRANJIVE TVARI

NEDUINE HRANJIVE TVARI

SIROVI PROTEINI

BJELANEVINE

AMIDI

SIROVE MASTI

UGLJIKOHIDRATI

SIROVA VLAKNA

SIROVI NET

3

Ugljikohidrati su zatupljeni 0,5 2% u tijelu ivotinja. ISHRANA BILJA HRANIDBA IVOTINJA PREHRANA LJUDI HORMONI BILJAKA FITOHORMONI Hormoni su glasnici koji se sintetiziraju u lijezdama sa unutarnjim luenjem kod ivotinja i ljudi. Poznato je 256 aktivnih tvari neophodnih za ivot. Ugljikohidrati: - s obzirom na broj molekula od kojih su sastavljeni ugljikohidrati se dijele na : - monosaharide: - pentoze = riboza, arabinoza, ksiloza, - heksoze = glukoza (groani eer), fruktoza (voni eer), manoza, galaktoza,

- disaharide: - saharoza = glukoza + fruktoza,

- laktoza = glukoza + galaktoza, - maltoza = glukoza + glukoza.

- trisaharide: - rafinoza = glukoza + galaktoza + fruktoza.

- polisaharidi: - heksozane

- krob, glikogen, celuloza, inulin.

- heteropolisaharidi i lignin: - hemiceluloza, pektin, lignin.

Pentoze sudjeluju u strukturi DNK i RNK Cn (H2O)n-1 . Heksoze glukoza je alfa i omega. eeri se razgrauju do glukoza, molekule glukoze se fosforiliziraju. Razgradnjom ugljikohidrata na H2O, CO2, i energiju organizam koristi energiju. Disaharidi sastoje se od dvije molekule. Laktoza za hranidbu mladih ivotinja, ne razgrauje se u elucu, ve u tankom crijevu, odrava nii pH i spreava razvoj patogenih bakterija eerihija ccoli bitno je kod prasadi. Trisaharidi u eernoj repi i trsci.

4

Polisaharidi 300 000 4 000 000 molekula. krob samo iz molekula glukoze. Razgradnja ( krob maltoza- glukoza.) Glikogen ivotinjski krob u krvi. ( eerna bolest inzulin hormon guterae pankreasa regulira prijem i prolaz ugljikohidrata, ako pankreas slabije radi eer iz krvi ne resorbira se u stanice. Dijabetes B kontrolira se sa lijekovima. Dijabetes A u mladih i djece regulira se inzulinom intramuskularno. Viak eera u organizmu moe uzrokovati gangrenu i sljepilo. Nakon razgradnje ugljikohidrata viak energije pretvara se u masti. Kad se mast topi u stanicama se nadomjeta vodom, a voda je tea od masti. Kod celuloze glukoze su vezane na drugi C atom beta vezu. ivotinjski organizam ne posjeduje enzim za razgradnju celuloze. Polisaharidi nemaju slatki okus. Celuloza je slabo probavljiva za monogastine ivotinje, opnu molekula celuloze mogu razgraditi enzimi bakterija, otvara se biljna stanica koja sadri i proteine, masti i krob. SIROVA VLAKNINA = NEKROBNI UGLJIKOHIDRATI (celuloza, hemiceluloza, lignin). Probavljivost organske tvari ovisno o koliini sirove vlaknine:

Ugljikohidrati se razgrauju do kiselina.

Probavljivost organskih tvari % Sirova vlakna % Goveda Svinje Kukuruz 2,8 84,8 88,7 Pogaa araida 5,8 87,5 87,6 Sama soje 5,9 87,2 83,2 Jeam 6,4 82,2 82,3 Pogaa pamuka 11,4 71,4 65,5 Zob 11,8 73,4 67,6 Palmina pogaa 19,9 77,9 64,3

5

Sadraj ukupnih kiselina u buragu ovisno o vrsti obroka:

Molarni udio % Krmivo Octena Propionska Maslana Sijeno livadno 70 18 10 Lucerka paa 63 18 17 Talijanski ljulj mladi 53 23 19 Talijanski ljulj stariji 61 21 14 itarice 47 23 30 eerna repa 52 26 21 HMK hlapive masne kiseline. Poligastrine ivotinje u krvi imaju manje za 40 % eera od monogastrinih. Octena kiselina sudjeluje u tvorbi mlijene masti. ENERGETSKE JEDINICE krobna vrijednost predstavlja energetsku vrijednost 1 kilograma krmiva izraenog u krobu. KROBNA VRIJEDNOST = 2560 kcal, 1 gram masti = 9,5 cal. Zobena hranjiva jedinica = 1412 kcal. TDN = ukupna probavljiva hranjiva tvar. 1 kcal = 4,18 kJ, izraunavanja se rade u mJ. Potrebe ivotinja na vodi u litrama/dan:

Tovne svinje 6-10 l / dan Krmae 12 25 l /dan Krave 50 100 l /dan Tovna junad 20 60 l /dan

Potrebe ivotinja za vodom prema konzumaciji suhe tvari u kg:

- svinje 2-3 l - goveda 4-5 l.

Za ekoloku poljoprivredu je bitno:

- proizvodnja vlastite hane

6

- dovoljno veliko gospodarstvo poljoprivredne povrine za sve ivotinje - stajski gnoj vratiti na zemlju iz koje su hranjene ivotinje, - svake tree godine 30 t /ha stajskog gnoja.

Proizvodnja gnoja po ivotinji odnosno uvjetnom grlu po danu u kilogramima:

ivotinja Gnoj /kg Mokraa /l Volumen bazena u m / 6 mjeseci Goveda 20 25 kg 10 30 l 5,5 m Svinje 10 15 kg 15 25 l 7,3 m Konji 10 15 kg 4 8 l 3,0 m Ovce 10 kg 10 l 3,7 m 1 UG = 500 kg ive mase ivotinje. 1 UG = 100 tovljenika od 100 kg. 1 UG = 500 pilia od 2 kg. Projektiranje farme:

- lokacijsko sondiranje terena za vodu arteku, - postaviti na povieni teren poradi ocjeivanja tekuih ekstremenata i

oborinskih voda, - postaviti objekt prema stranama svijeta poradi pravilnog provjetravanja i

pristupa sunca povoljne insolacije. 1 2 3 NAJBOLJI JE POLOAJ POD BROJEM 1. Najmanje potrebne povrine po grlu:

N

W

E

S

7

NN 13/02 veljaa 2002.

Vrsta ili kategorija ivotinje

iva teina po grlu /kg

Neto povrina u objektu m/grlu

Povrina izvan objekta bez panjaka ispust

m/grlu

Rasplodna i tovna goveda i kopitari

Do 100 kg Do 200 kg Do 350 kg Vie od 350 kg

1,5 2,5 4,0 5,0 (min 1m/100kg

1,1 1,9 3,0 3,7 (min 0,75m/100kg

Mlijene krave 6,0 4,5 Rasplodni bikovi 10 30 Ovce koze

1,5 0,35

2,5 uz 0,5 po janjetu 2,5 uz 0,5 po jaretu

Rasplodne krmae s prasadi do dobi od 40 dana

7,5 po krmai 2,5 po krmai

Tovne svinje Do 50 kg Do 85 kg Do 110 kg

0,8 1,1 1,3

0,6 0,8 1,0

Odojci u dobi vie od 40 dana i 30 kg teine 0,6 0,4

Suprasne krmae 2,5 1,9 Nerastovi 6,0 8,0 HRANIDBA Preivai na svijetu od ukupnog broja domaih ivotinja ine 60 %. U voluminozna krmiva pripadaju vegetativni nadzemni dijelovi biljke. Trave, leguminoze, glavoike, zeleni kukuruz, list i glave eerne repe, Sadraj hranjivih tvari djeteline mogu podmiriti uzdrne potrebe i proizvodne potrebe do 25 litara mlijeka dnevno samo po sebi najjeftinija hrana za goveda. Kultivirane biljke i ivotinje su neotpornije na bolesti. Bolesti kultiviranih biljaka prelaze na ivotinje. Kvaliteta zelene mase ovisi o vrsti: - graminee trave, - leguminoze sadre vie proteina od trava. Najbolja je kombinacija DTS-a za hranidbu goveda. U vegetaciji biljke sadre: - sirove vlaknine, - probavljive ugljikohidrate.

8

Starenjem biljke poveava se udio celuloze, livadno sijeno 1. otkos:

Udio u suhoj tvari Doba konje Masa sijena po ha/t Organska tvar Sirovi proteini Sirova vlakna 29. 5. 2,33 92,65 15,85 27,7 16. 6. 5,18 93,55 12,80 36,5 4. 7. 6,48 93,50 11,40 35,25 22. 7. 4,76 93,60 10,15 37,00 Vrijeme konje ovisi o klimi i tlu. Sadraj hranjivih tvari u suhoj tvari lucerne: Proteini Mast Vlakna NET Pepeo Zob h.j. Biljka 22,29 3,88 31,47 32,95 9,43 0,78 Stabljika 12,18 3,00 52,04 25,26 6,85 0,47 List 33,55 6,21 13,16 33,08 13,40 1,05 Suenje zelene mase moe se pospjeiti:

- na brkljama, - na trkljama, - krov, - piramide vedski jahai Gorski Kotar, Slovenija - suenje ventilacijom pod pritiskom toplim zrakom - u veernjim satima suenje prekinuti - vlaga sijena ne smije prijei 14%.

Konzerviranje zelene mase spontanim vrenjem u anaerobnim uvjetima u silosima postie se dobro sabijanje mase. Dolazi do razgradnje ugljikohidrata na mlijenu, octenu i maslanu kiselinu, smanjuje se pH i prestaje vrenje. to je bitno kod siliranja:

- eerni minimum, - koliina vlage, - provenjavanjem se poveava postie povoljniji eerni minimum, - siliranje je potrebno obaviti odjedanput bez prekidanja, - kod kukuruza je bitno obaviti siliranje u mlijeno votanoj zriobi.

Kod nepravilnog siliranja dolazi do intenzivnog vrenja, pojave visoke temperature, slojevi silae mogu pougljeniti. Pri spremanju sijena gubici se kreu od 15 do 30 %, kod siliranja gubici su do 10 %, kod siliranja kukuruznog zrna nema gubitaka pod uvjetom od 35% vlage i 65% suhe tvari.

9

Lucerna nije pogodna za siliranje sama za sebe, ve se treba silirati u omjeru silae od 100 kg ( 85 kg lucerne + 15 kg rota suhog kukuruza). Lucerna 85 kg * 25% suhe tvari = 21,2% suhe tvari, Zrno kukuruza 15 kg * 88% suhe tvari = 13,2% suhe tvari, Ukupno 21,2% suhe tvari + 13,2% suhe tvari = 34,4 % suhe tvari. Sjenaa je nepogodna za siliranje. Najjeftinije siliranje je sa tren silosima koji zapreminom moraju zadovoljiti potrebe pripadajueg gospodarstva. Njihova izgradnja isplati se za dvije godine. Siliranje u rol bale je ekonomski neisplativo. Nasipna teina rol bala je 400 kg /m. Umotavanje jedne rol bale od 650 kg kota150 kn, to po 1 kilogramu iznosi 0,23 kune. Po jednom hektaru koliina zelene provenute mase od 18 t = 18 000 kg * 0,23 kn = 4140 / 7,4= 560 , a trokovi ukupne proizvodnje zelene mase po 1 ha iznose 750 eura = 5550 kuna. Na tren silose poeljno je postaviti krovita poradi padalina i sa strane mree zbog ptica. Gaenje sa strojevima na kotae od ruba prema sredini.

10

Zadatci:

1.) Izraunaj zapreminu tren silosa

- irine 5 metara, - visine 2,7 metara, - duine 14 metara.

Volumen= 5*2.7*14= 189 m 1a.) koliko kukuruzne silae ija je nasipna teina /m ( ) = 0,65 stane u tren silos zapremine 189 m ? 189 * 0,65= 122,85 tona.

2.) Izraunaj visinu silo tornja iji je: - Promjer (d) 4 m, - zapremina 86 tona kukuruzne prekrupe s klipom ija je nasipna teina ( )

0,88/m povrina (P) = r = 2 * 3,14 = 12,56 m

volumen silo tornja (V)= 3/88,0

86minmTneprekrupeinakukuruznasipnate

Tprekrupeakukuruznezapre = 97,7 m

visina silo tornja (h) = PV =

256,1237,97

mm = 7,77 m.

3. Izraunaj godinji kapacitet sjenika za gospodarstvo:

- od 49 krava, - ako troe po grlu dnevno 4 kg sijena, - specifina teina sijena je ( ) 0,15.

Godinja koliina sijena = broj grla * dnevna potronja po grlu * broj dana u godini = 49*4*365= 71 540 kg. Godinji kapacitet sjenika = godinja potreba sijena za 49 grla / specifina teina sijena = 71540/0,15= 477 m3.

11

eljko Cetin

05. 10. 2007.

1.) Izraunaj zapreminu tren silosa irine 6 m, visine 2,7 m, duljine 15 m : - = 6 m, - h = 2,7 m, - d = 15 m.

V = * h * d = 6 * 2,7 * 15 = 243 m ( zapremina tren silosa) 1a.) Izraunaj koliko kukuruzne silae iji je = 0,65 stane u ovaj silos ? 243 * 0,65= 157,95 T kukuruzne silae stane u silos volumena 243 m . 2.) Izraunaj visinu silo tornja promjera 5m koji moe zaprimiti 86 T silae kukuruzne prekrupe s klipom iji je = 0,9 povrina (P) = r = 2,5 * 3,14 = 19,625 m volumen silo tornja (V)= zapremina kukuruzne prekrupe s klipom 86 T__ nasipna teina kukuruzne prekrupe s klipom 0,9 = 95,55 m . visina silo tornja (h) = volumen silo tornja povrina silo tornja

=625,1955,95 = 4,87 m.

3.) Izraunaj godinji kapacitet sjenika za gospodarstvo od 55 krava koje troe

dnevno 4 kg sijena po grlu. Specifina teina sijena je = 0,15 Godinja koliina sijena = broj grla * dnevna potronja po grlu* broj dana u godini = 55* 4 * 365 = 80 300 kilograma sijena. Godinji kapacitet sjenika = godinja potreba sijena za 55 grla specifina teina sijena 0,15

=15,0

80300

= 535,33 m .

12

06. 10. 2007. Za proizvodnju 1 litre mlijeka potrebno je protei 400 litara krvi kroz mlijenu lijezdu. Ukupne potrebe za hranjivima = uzdrne potrebe + proizvodne potrebe. Sastavljanje recepture hranjivih krmiva za goveda izvodi se za ljetni hranidbeni period i zimski hranidbeni period. Ljetna hranidba na kvalitetnoj pai vrlo je povoljna poradi idealnog omjera hranjivih tvari, omoguava 17 20 litara mlijeka dnevno. Ljeti na pai vano je govedima dodavati energiju, te potrebne minerale: NaCl, Ca, P, Mg u obliku mineralnih cigli. Lizanje zida i dlake drugog goveda navodi nas na nedostatak minerala kod goveda. Pri prestanku vegetacije nastaje zimski hranidbeni period, te su glavna voluminozna krmiva sijeno, silae i sjenae. Kravama muzarama dajemo voluminoznu hranu mikrobna populacija u buragu razgrauje celulozu prema octenoj kiselini mlijena mast. U ukupnom obroku potrebno je minimum 8% bjelanevina da bi se u buragu formiralo dovoljno mikroorganizama za razgradnju hranjivih tvari. Zrno kukuruza sadri 8% bjelanevina, stabljika kukuruza sadri 5% bjelanevina, to u prosjeku od 6,5% nije dovoljno. Krave zimi 1 obrok na nivou proizvodnje 12 14 litara mlijeka. Govedima se osim pae, drugih voluminoznih krmiva, koncentriranih krmiva mora osigurati dovoljna koliina kvalitetne pitke vode. Dobro je imati objekte za dosuivanje 1. otkosa. Shema gospodarstva za 20 krava:

- gospodarsko dvorite, - stambena zgrada, - bunar izvor zdrave pitke vode, - pomone zgrade, - vrt, - sjenik, - staja, - gnojite, - tren silos, - vonjak.

13

PRAVILA PRI RASPODJELI OBROKA MUZNIH KRAVA

U STAJI ZIMSKI I LJETNI PERIOD:

1.) Kod polaganja obroka 2 x dnevno ivotinjama treba dati dovoljno vremena da pojedu prethodnu koliinu, to je bitno poradi preivanja,

2.) Hranjenje treba uslijediti uvijek u isto vrijeme, Pavovljevov refleks izaziva u

odreeno vrijeme luenje sline na zvuk, promjena vremena hranjenja moe uzrokovati smanjenje proizvodnje,

3.) Svaka krava treba dobiti dodatni dio obroka ovisno o individualnoj proizvodnji, s

obzirom na moguu proizvodnju, 4.) Zelena krma se treba podijeliti u dva obroka, a ne dati sve istovremeno, ujutro,

popodne, 5.) Silae treba davati nakon munje jer one utjeu na miris mlijeka, to isto vrijedi i

za okopavine, daju trpak okus mlijeka,

6.) Hrana mora biti zdrava i dobre kvalitete, u protivnom e izazvati zdravstvene poremetnje i pad proizvodnje, a moe izazvati i pobaaj,

7.) Treba izbjegavati nagle promjene vrste hrane zbog adaptacije mikroorganizama

bakterija na nove uvjete u probavnom sustavu, na taj nain izbjegavamo i stresove, u proljee ne naglo na zelenu pau zbog nadama ivotinja ili zastoja u probavi,

8.) Kod visoke proizvodnje dodatna smjesa mora biti sainjena iz vie krmiva,

9.) Kravama treba osigurati pitku vodu, najbolje iz automatskih pojilica,

10.) Dopunske minerale osigurati iz tzv. Mineralnih kolaa.

Za proizvodnju dodatno 2 litre mlijeka smjesa treba sadravati:

- 120 gr. Probavljivih bjelanevina, - 0,47 ZHJ, - 3,5 gr. Ca, - 2.7 gr. P.

DKF dikalcijev fosfat. VAM vitaminsko antibiotski mineralni dodatak ( premiks). Antibiotici unitavaju poeljnu i nepoeljnu mikrofloru.

14

Kobalamin vitamin B 12, Co Kobalt je bitan u hranidbi kod stvaranja vitamina B12 od strane mikroorganizama, ako bi nedostajao u hrani dolo bi do deficita stvaranja vitamina B kompleksa, poznato je da preivai sami sintetiziraju vitamine B kompleksa koji su sastavni dio enzima. PRIMJER DNEVNOG OBROKA ZA PROIZVODNJU MLIJEKA LJETNI PERIOD Mlijenost u litrama 12 L 17 L 31 L

Paa livadnih trava DTS 65 65 65 Dopunska smjesa / 2,5 9.5 Mineralna smjesa i voda Po volji ZIMSKI PERIOD Mlijenost u litrama 12 L 17 L 31 L Krmiva u kg 1 2 1 2 1 2 Livadno sijeno 5 / 5 / 5 / Lucerkino sijeno / 4 / 4 / 4 Sjenaa trava 20 / 20 / 20 / Silaa kukuruza / 20 / 20 / 20 Kukuruz zrno 1,5 1,7 1,5 1,7 1,5 1,7 Dopunska smjesa / / 2,5 2,5 9,5 9,5 Mineralni dodatak i voda Po volji Po 1 ha urod = 60 tona kukuruzne silae ili 7 tona siliranog zrna. CIJENE KOTANJA KRMIVA

Krmivo Prinos (T) / ha Trokovi (kn) / ha Ck (kn) / kg Sijeno lucerne 10 5.625 0,56 Silaa kukuruza 55 5.625 0,11 Kukuruz zrno 7 5.625 0,80 Krmna smjesa 2,0

15

Obrok za krave

Dnevna proizvodnja u Litrama

12 17 31

Sijeno lucerne 5,0 5,0 5,0 Silaa kukuruza 20,0 20,0 20,0 Kukuruz zrno 1,5 1,5 1,5 Krmna smjesa / 2,5 9,5

Cijena kotanja obroka u kn Dnevna proizvodnja u Litrama 12 17 31

Sijeno lucerne (5 x 0,56) 2,8 kn 2,8 kn 2,8 kn

Silaa kukuruza (20 x 0,11) 2,2 kn 2.2 kn 2,2 kn

Kukuruz zrno (1,5 x 0,80) 1,2 kn 1,2 kn 1,2 kn

Krmna smjesa / (2,5 x 2) 5 kn (9,5 x 2) 19 kn 6,2 : 12 11,2 : 17 25,2 : 31 /1lit. 0,52 0,66 0,81

16

EKONOMSKA KALKULACIJA PROIZVODNJE 90 000 LITARA MLIJEKA U KN

Pasmina goveda Podatci o gospodarstvu Simentalac Holtajn

Potreban broj krava 20 10 Godinja proizvodnja po kravi u litrama 5000 95000 Potrebe za tele litara mlijeka 500 500 Remont % 20 40 Plodnost % 80 70 Povrina za krmu u ha 14 7

A) PRIHODI Mlijeko 2,20 + 1,05 = 3,25 kn x 90.000 L 292 500 kn 292 500 kn Premije za kravu 1.080 kn 21 600 kn 10 800 kn Telad prodaja od 150 kg x 12 kom x 22 kn 39600 kn / Telad prodaja od 150 kg x 5 kom x 15 kn / 11 250 kn Premije za junice 1500 kn x 4 junice 6 000 kn / Premije za junice 1500 kn x 2 junice / 3 000 kn Izluene krave 4 grla od 600 kg x 8 kuna 19 200 kn 19 200 kn Premija po ha, 14 ha x 1250 kn 17 500 / Premija po ha, 7 ha x 1250 kn / 8 750 kn 396 400 kn 345 500 kn

B) TROKOVI Obrada tla 5625 kn x 14 ha 78750 kn / Obrada tla 5625 kn x 7 ha / 39375 kn Krmna smjesa za 20 grla x 2,5 kg x 305 dana x 2kn 30500 kn /

Krmna smjesa za 10 grla x 9,5 kg x 305 dana x 2kn / 51850 kn

Remont 2 junice x 12500 kn / 25000 kn Veterinarske usluge 8000 kn 8000 kn Amortizacija 16000 kn 16000 kn Osobni dohodci 96000 kn 96000 kn 229850 kn 236225 kn Dobit ( A B) 166550 kn 109225 kn RAZLIKA SIMENTALAC - HOLTAJN 52275 KN

17

NORMATIVI Tov junadi kod prirasta 1200 grama dnevno. Norma za 200 kg 300 kg 400 kg 500 kg

Sir proteina gr 690 800 880 1060 Suha tvar kg 4-6 6-7 8-9 9-10 HJ (zobi) 4,83 6,25 7,42 8,67 Ca (gr) 40 56 55 55 P (gr) 22 30 35 35 Do 2 kilograma suhe tvari na 100 kilograma tjelesne mase za junad.

KRMIVO Suha tvar (gr) Sirovi proteini

u (gr) HJ Ca (gr) P (gr)

Silaa kukuruza votana zrioba 320 27 0,33 0,7 0,6

Kukuruz 880 96 1,31 0,3 2,7

Soja zrno (tostirana) 920 362 1,43 2,2 7

Vapnenac / / / 380 /

Dikalcij fosfat / / / 240 170

OBROK Junad 200 kg 300 kg 400 kg 500 kg Silaa kukuruza 3,2 7,0 13,0 19,0

Kukuruz zrno 1,4 1,4 1,4 1,4

Soja zrno 1,3 1.4 1,1 1,3 Vapnenac 0,06 0,08 0,05 0,05 DKF 0,04 0,07 0,09 0,07

18

Obrok za tov junadi od 350 kg Silaa kukuruza u kg 10 kg x 0,11 kn 1.1 kn Zrno kukuruza u kg 1,4 kg x 0,80 kn 1,12 kn Soja prena u kg 1,3 kg x 2,4 kn 3,12 kn Mineralni dodatak u kg 0,15 kg x 5 kn 0,75 kn IZRAUNAJ ZADATAK

1. potrebe za farmu od 60 grla u tovu od 200 500 kg, (350 kg) 2. izraunaj ukupne potrebe hrane, 3. izraunaj potrebu za zemljitem za proizvodnju te hrane u ha, 4. izraunaj kubaturu tren silosa za silau (zadana irina 5 m, zadana visina 2,5 m,

duinu odredi sam nekoliko uporednih silosa odredi s obzirom na dobivenu duinu), 5. izraunaj koliine ekstremenata ( gnoja, gnojovke i gnojnice), te potrebnu kubaturu i

dimenzije odlagalita i kubaturu i dimenzije bazena za tekue ekstremente septike jame,

6. koliko je uvjetnih grla po 1 ha? Kukuruzne silae proizvodnja 60 tona po 1 ha, Zrna kukuruza proizvodnja 7 tona po 1 ha, Soja proizvodnja 2,4 tone po 1 ha.

19

eljko Cetin, Vladimir Starevi, Danijela Jurak, Marinko avlovi, eljko Copak 10. 10. 2007.

ZADATAK

1.) Izraunaj ukupne potrebe krmiva za farmu od 60 grla u tovu od 200 do 500 kg (prosjene teine kroz tov od 350 kg), uz dnevni prirast od 1,2 kg.

a) potrebe krmiva za 60 grla koje u tom periodu prirastu 300 kg:

- silaa kukuruza 10 kg x 60 grla x 250 dana = 150.000 kg, - zrno kukuruza 1,4 kg x 60 grla x 250 dana = 21.000 kg, - soja zrno 1,3 kg x 60 grla x 250 dana = 19.500 kg, - DKF 0,15 kg x 60 grla x 250 dana = 2.250 kg.

b) koliko je potrebno hektara zemljita za proizvodnju potrebitih krmiva ako je poznato da po 1 ha moemo proizvesti 60 tona kukuruzne silae, 7 tona zrna kukuruza po 1 ha, 2,4 tone soje po 1 ha:

- za silau kukuruza od 150 t / 60 =2,5 ha zemljita, - za zrno kukuruza od 21 t / 7 = 3 ha zemljita, - za zrno soje od 19,5 t/ 2,4 = 8,13 ha zemljita, ukupno nam treba 13,63 ha zemljita.

c) izraunaj kubaturu tren silosa za 150 t silae kukuruza iji je =0,65, te odredi duinu istoga silosa ako je zadana irina 5 m i zadana visina 2,5 m.

- 150 t / 0,65 = 230 m (potreban je tren silos) - 230 / (5 x 2,5) = 230/ 12,5= 18,4 (duina tren silosa).

d) izraunaj potreban volumen bazena za izluene ekstremente od 60 grla u tovu od 200 do 500 kg (prosjene teine od 350 kg) kroz period od 250 dana, ako je poznato da je za jedno uvjetno grlo od 500 kg potreban bazen od 5,5 m koji se prazni nakon 180 dana (6 mjeseci) tova.

- 60 grla (prosjene teine 350 kg) x 0,7 = 42 UG - 42 UG x 5,5 m = 231 m potreban VOLUMEN BAZENA - 60 GRLA X 350 KG = 21000/1000= 21 ha potrebnih za 42 UG.

e) koliko je uvjetnih grla po 1 ha?

60 grla prosjene teine 350 kg = 60 x 0,7= 42 UG 42 UG / 13,63 ha = 3 UG/1 ha Kako bi ispunili uvjet 2 uvjetna grla po 1 ha gospodarstvo treba raspolagati sa dodatnih 7,37 ha, to jest sa ukupno 21 ha zemljita.

20

Tovilite na dubokoj stelji 2 kg slame dnevno po 1 UG. KALKULACIJA PRIHODA Izlaz 200 grla x 500 kg = 100.000 kg x 15 kn = 1.500.000 kn Ulaz 200 grla x 200 kg = 40.000 kg x 20 kn = 800.000 kn 700.000 kn Obrada 45 ha zemljita x 5350 kn = 240.000 kn 460.000 kn (svi trokovi + osobni dohodci) SVINJE Monogastrine ivotinje potronja koncentrirane hrane izraena u TDN Norma za rasplodne krmae

Kategorija ivotinja

Probavljivi proteini u (g) TDN u (g)

Suha tvar u (kg)

Proteina u smjesi (%)

Suprasne krmae 1 12 tjedan

250 -280 1800 - 2300 2,5 13

Suprasne krmae 13 16 tjedan

300 - 400 2100 - 2500 3,5 1'??

Dojne krmae 800 4000 6,0 16

Odnos voluminozne i koncentrirane hrane

Ukupan odnos u % Faza reprodukcije

Voluminozna koncentrirana Smjesa u kg

Suprasnost 0 12 tjedana 75 25 0,1 - 1

Suprasnost 13 16 tjedana 30 70 2,5

Laktacija 10 90 5,5

Bucanje 50 50 2

Suprasnost 75 25 0,5 - 1

Hranidba u zimskom periodu (DTS 85 kg + 15 kg kukuruznog rota) Reprodukcijske faze krmae:

21

- suprasnost 115 dana, - dojni period 35 dana, - gastacija bucanje od odbia prasadi 10 dana.

160 dana Reproduktivni ciklusi 365 dana / 160 = 2, 3 reproduktivna ciklusa. 2, 3 x 10 = 23 praseta ( tovljenika) U normalnoj proizvodnji 5 praenja , najvie 6 7 praenja. Godinji remont krmaa 40 %. 100 krmaa x 2,3 x 10 prasadi = 2300 tovljenika. U normalnoj proizvodnji 2 praenja godinje objektivno. Od 100 krmaa max. 200 praenja sa + dodatnih 30 krmaa. 2300 tovljenika / 130 krmaa = 17 tovljenika po krmai. Indeks praenja na privatnim gospodarstvima je 1,6. Gubici i dnevni prirasti u vrijeme razdoblja sisanja od 35 dana

Poroajna teina u (kg)

Gubitak (%) Dnevni prirast za vrijeme sisanja (g)

Teina (kg) s 35 dana

Ispod 0,8 70 140 5,6

0,9 1,0 40 165 6,7

1,1 1,2 25 190 7,8

1,3 1,4 15 205 8,5

1,5 1,7 10 235 9,8

Sastav kolostruma i normalnog mlijeka u %

Sati nakon praenja Normalno mlijeko

Porod 3 6 12 24

Mast 7,2 7,3 7,8 8,2 8,7 9,4

Bjelanevine 18,9 17,5 15,2 9,2 7,3 5,6

Laktoza 2,5 2,7 2,9 3,4 3,9 5,0

Prosjeni normalni gubici prasilita 20 25%.

22

Za prasce su vitalni prvi sa zbog kolostralnog mlijeka. Bioloka predispozicija hranidbe prasadi:

- u prvim danima laktoza sadri: - masti razgrauje lipaza, - ugljikohidrati razgrauje maltaza i amilaza, - bjelanevine razgrauje pepsin i tripsin.

Prasad od treeg tjedna normalna probava kroba. Kada prihranjivati prasce sa deset (10) dana starosti. Potrebe legla u prvom tjednu udvostrue svoju poroajnu teinu. Krmaa moe luiti do 8 litara mlijeka. Deset prasadi sa osam tjedana starosti dnevno konzumira 6,5 7 kilograma vrste hrane. Da li hraniti po volji ili ogranieno po potrebama, svakako ogranieno prema potrebama. Kod hranidbe po volji vie se uzima hrane s obzirom na potrebe te i vie energije nego to se moe ugraditi u meso, koja se zatim ugradi u mast. Za izgradnju 1 kg masti potrebno je 6x vie energije nego za izgradnju 1 kg mesa. Shema restriktivne hranidbe svinja u tovu

Masa u (kg) Kg hrane na dan SP 20 1,2 30 1.4 40 1,7 50 2,0 60 2,3

16%

70 2,5 80 2,7 90 3,0

100 3,1 110 3,2

14%

Hranjenje sa gotovim krmnim smjesama i sa vlastitom hranom + dodaci. Veliina grupe i dnevni prirast kod svinja

Dnevni prirast Broj ivotinja Tov krumpirom Tov itaricama Do 5 680 672 6 - 10 660 626

11 - 15 645 638 16 i vie 625 598

23

Utjecaj tipa poda na dnevni prirast

Dnevni prirast u gramima Tip poda Okopavine itarice Slama 624 619 Djelomina reetka 616 608 Puna reetka 596 581

24

NORME ZA SVINJE

Kupljena hrana Vlastita proizvodnja hrane Katego-

rija % SP

u smjesi Konverzija Utroak hrane

kg CK (kn)

KN (ukupno)

KUK - URUZ SOJA

kukuruz kn

Soja kn

Cijena kotanja

Troak minerala

CK /kn/ kg

UC/ kn

Prasad do 5 kg 25%

1 (predstarter)

Prasad 5 15 kg 20%

2 (0,5) (starter) 20 kg 3,5 70 60:40 0.48 0,96 1,44 0,25 1,70 34

Prasad 15 25

kg 18% 2,5 (0,4) grover 25 kg 3,0 75 67:33 0,54 0,80 1,34 0,25 1,60 40

Tov 25 60

kg 16% 3,0 (0,33) ST-1 105 kg 2,8 294 73:27 0,58 0,65 1,23 0,25 1,50 157,5

Tov 60 110

kg 14% 3,5 (0,28) ST-2 175 kg 2,5 437 80:20 0,65 0,48 1,12 0,25 1,40 245

Ukupno hrana prasad 325 kg 876 476,5

Hrana za krmau 1000 kg/ 15 tovljenika po godini 67 kg 2,5 167 1,40 93,80

Ukupan utroak hrane 392 kg 1043 570,3

25

Recept za kulen

85 kg svinjskog mesa (pleka, kare, unka), 15 kg lene slanine, 2 kg tuzlanske soli, 1,2 kg mljevene crvene paprike (privatno iz slavonije obavezno), 0,6 kg mljevene ljute paprike (privatno iz slavonije obavezno), 1,0 kg enjaka, Nain pripreme: Ohlaeno meso i slaninu izrezati na sitnije komade te dodati sol, papriku i enjak. Dobro izmijeati masu. Zatim 2/3 ovako pripremljene mase samljeti na mainu matrice 8 mm, a 1/3 mase samljeti na mainu matrice 4 mm. Nakon mljevenja sve kompletno dobro promijeati te puniti u crijeva i kulinove seke. Ovako napunjeno ostaviti 24 sata da se ocijedi, te potom staviti u punicu. Proizvodi se dime na tzv. hladnom dimu. Duljina dimljenja ovisi o promjeru crijeva. Napomena Poeljno je da meso potjee od zrelih tovljenika starosti 11 12 mjeseci starosti ili mlaih krmaa do dvije godine starosti. Paprika bi trebala biti kvalitetna od provjerenih proizvoaa. enjak nakon skidanja ljuske treba mikserom usitniti u pire.