hoteli restorani barovi - progressive · 2013-04-04 · cija”. tim su stvorene pretpostavke za...

SRPANJ/KOLOVOZ 2011 3

SR

PAN

J/KO

LOVO

Z 2

01

1.

b

roj 2

4

Razvijanje strategije uspješnog turizmaSanda Čorak

izbor

razgovor s povodom

Ljeto 2011.

Konoba Valle Losca

ISTRAŽIVANJE

HOTELI RESTORANI BAROVI

pREdSTAVlJAmo

Old School Cool


SR

PAN

J/KO

LO

VO

Z 2011

hrb istraživanje: drinks international Millionaires Club PreVeo: Mario aNUŠiĆ

hrb projekt:Obrtnik&Partner - pametan program pogodnostiRAZGOVARALA: MARiJA KOSOR

hrb reportaža:Bordeaux PriPreMio: MarKo KoVaČ

hrb inicijative:fair Trade: Poštena šalica kave PriPreMili: Matija i HaNNaH PoWliSoN BelKoViĆ

hrb kategorija:osvrt na hrvatsko tržište voda u Horeca kanalu PriPreMila: aNa PUljiĆ, NielSeN

hrb inicijative:Brendiranjem do konkurentnosti destinacijaPRiPReMiLA: MARiJA KOSOR

hrb design:Tubo hotelPRiPReMiLA: dipl. ing. arh. ireNa Mažer

hrb kategorija:Riba ribi grize repPriPreMila: SaBiNa jalŠiĆ, MajStor KUHar

hrb oprema:Kuhanje pod pritiskomPRiPReMiO: MARiO MARTiNeK

hrb dopisništvo:Restaurant i bar show, New ZealandPRiPReMiO: TOMAS ViKARiO

hrb zanimanje:KonobarPriPreMio: ZoraN lUKiĆ

14

16

izdvajamo

28

22

20

24

30

Starotrnjanska 23, 10000 ZagrebTel.: + 385 1 4854 429fax: + 385 1 4854 [email protected]

Bruno [email protected] 5391 547

Mario anušić[email protected]

Kristina žilić, Petra rulek, Marija Kosor, Marko Kovač, Matija i Hannah Powlison Belković, ana Puljić, irena Mažer, Sabina jalšić, Mario Martinek, tomas Vikario, Zoran lukić, Zrinka Štimac, Andrija škare daniela lanović + 385 1 4854 278 [email protected]

irena šahman+ 385 1 4854 [email protected]

tena alerić [email protected] 4854 429

Lumen d.o.o.

Sandra Zgrablić[email protected]

Matija Klepac

Mizana Mekić, odvjetnica01 4855 228

Gospodarska 9, Sveta Nedelja

Svjetlana Krznarić[email protected] 4854 276

John [email protected]

CMG Media Solutions

hrb časopis je besplatan dvomjesečnik za ciljnu skupinu u Hrvatskoj. Nakladnik zadržava pravo odrediti ciljnu skupinu čitatelja (vlasnici i voditelji hotela, restorana i barova). hrb izlazi jednom dvomjesečno. Za članke, slike i oblikovanja objavljena u časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je

objava, prerada, reprodukcija, umnožavanje, imitiranje, stavljanje na elektro-ničke medije i drugi načini prenošenja bez suglasnosti nakladnika.

rukopise, fotografije i ostale priloge ne vraćamo.

CRieR MediA GRuPA d.o.o.

uRedNiK iZdANJA

PRiJeVOd

SuRAdNiCi

Voditeljica KljUČNiH KUPaca

Voditeljica KljUČNiH KUPaca

VOdiTeLJiCA uRedA, NAKLAde i fiNANCiJA

GrafiČKa PriPreMa

diZAJN

iT POdRšKA

PRAVNA ZASTuPNiCA

TiSAK

diReKTORiCA

direKtor i iZdaVaČ

NASLOVNiCA

iSSN 1846-9361

34

36

39

41

SRPANJ/KOLOVOZ 20116

32

uvodnikSR

PAN

J/KO

LO

VO

Z 2011

Nešto se događa?

ovogodišnje Herakleino istraživanje kvalitete usluge u srcu sezone pokazalo je da se četvrtina gostiju na jadranu ne osjeća dobrodošlo jer smatraju da ne primaju odgovarajuću vrijednost za svoj novac; osmijeh i zahvalu dobije tek svaki treći gost. Kada u dva - tri mjeseca moraju zaraditi za veći dio godine, ugostitelji i konobari zaborave na formu jer se „pretrgnu“ od posla. od pomoći bi im bila produljena sezona jer tada ne bi morali raditi za dvojicu, bilo bi mjesta za sve. Sanda Čorak, ravnateljica instituta za turizam, u „razgovoru s povo-dom“ napominje da je realnije govoriti o produženoj sezoni, nego o cjelogodišnjem poslovanju jer „većina mediteranskih zemalja u turiz-mu kapitalizira u tom razdoblju pa je možda preambiciozno očekivati da se turizam u Hrvatskoj može produžiti na cijelu godinu s respek-tabilnim brojkama.“Prethodnom citatu ide u prilog iskustvo jednog hrvatskog hotelijera o kojem možete čitati u članku „time Sharing“. Primjenom, u hrvatskim prilikama, novog načina poslovanja, hotelijer dužić, vlasnik Supetrus hotela, uspio je produžiti sezonu. Prema izvješću o konkurentnosti turizma za 2011. Svjetskog ekonom-skog foruma, Hrvatska je, od 139 obuhvaćenih zemalja, rangirana na 34. mjestu, dok je po konkurentnosti radne snage rangirana tek na 83. mjestu; nedostaje nam obrazovani kadar i mogućnosti za usavr-šavanje ljudskih resursa. Osupnuti poraznim rezultatima, na fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u opatiji, osmislili su pro-gram obrazovanja za specijalista odjela hrane i pića. a mogli bi i brzinski tečaj za djelatnike koje je obuhvatilo iz Herakleino istraživanje.

agencija koja se bavi istraživanjem globalnih tržišta, euromonitor in-ternational, predviđa da će stvarni rast ovogodišnjeg globalnog BdP-a biti manji nego prošle godine. Klima nesigurnosti ima i imat će negati-van utjecaj na oprezne potrošače tako da ovogodišnji rekordan posjet turista treba uzeti sa zadrškom. Naime, oprezno su trošili.

Turisti slabije troše, cijene prehrambenih proizvoda rastu, konobari su nam mrzovoljni jer su preforsirani... ali prisutne su i odgovarajuće inicijative usmjerene protiv negativnih trendova;u svakom slučaju nešto se događa iako konačni rezultat i dalje može ostati neriješen.

[email protected]

Turisti slabije troše, cijene pre-hrambenih proizvoda rastu, konobari su nam mrzovoljni jer su preforsirani... Ali prisut-ne su i odgovarajuçe inici-jative usmjerene protiv ne-gativnih trendova; u svakom sluèaju nešto se dogaða iako konaèni rezultat i dalje može ostati neriješen.


aktualno:ŠPANCIRFEST 2011.

Završio je jedan od najposjećenijih fe-stivalskih događanja u Hrvatskoj i regiji, festival dobrih emocija – špancirfest, koji se održavao od 19. do 28. kolovo-za i šetačima u Varaždinu ponudio oko 250 programa: koncerata, predstava za djecu i odrasle, uličnih programa i radionica. uz 215 besplatnih progra-ma, prvi put su se naplaćivale ulaznice za koncerte na pozornici kod Staroga grada. osim u programima, šetači su mogli uživati u bogatoj ponudi izlagača koji su prodavali proizvode tradicijskih obrta, rukotvorine suvremenih uporab-nih predmeta baziranih na hrvatskoj etnološkoj i kulturnoj baštini, artefakte primijenjenih umjetnika, hranu i piće spravljene po tradicionalnim receptima te razne suvenire.

REKORdAN POSjET TuRISTA

U Umagu je održana sjednica Vlade po-svećena turizmu, na kojoj se rasprav-ljalo o provedbi turističke godine te o pripremama za 2012. godinu. Predsjed-nica Vlade Jadranka Kosor ustvrdila je da je za realizaciju akcijskog plana za 2011. godinu uloženo 23 milijuna eura, a za promociju na stranim tržištima 32 milijuna eura. dala je preporuku svim jedinicama lokalne samouprave da pro-vedu sve mjere akcijskog plana, a Mi-nistarstvu turizma da pripremi akcijski plan za 2012. godinu.Predsjednik Hrvatske udruge poslo-davaca u hotelijerstvu Kristijan šustar izrazio je zadovoljstvo što je Vlada u posljednje dvije godine izdvojila iznimno puno za turizam te je pripremila akcijski

plan koji nas je, kako je rekao “diferen-cirao od ostalih mediteranskih destina-cija”. Tim su stvorene pretpostavke za nove investicije i razvoj. Ovogodišnja sezona protječe mirno i stabilno, a svi pokazatelji upućuju da imamo rekordan posjet, istaknuo je šustar izrazivši vjeru kako će hrvatski turizam u 2012. godini biti još konkurentniji.Prema riječima direktora glavnog ure-da Hrvatske turističke zajednice Nike Bulića, Hrvatska se sve više pozicionira kao kvalitetna destinacija “životnog sti-la s naglaskom na očuvanost prostora i vrednovanje nacionalnih i prirodnih vri-jednosti”.

ZAPOSLENO VIŠE od 30 tisuća SEZONSKIh RAdNIKA Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), ove se go-dine do kraja srpnja na sezonskim poslovima zaposlilo ukupno 31.115 sezonskih radnika. u turizmu se na djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te trgo-vine na veliko i malo zaposlilo 18.933 osoba, a najviše prodavača (2.909), konobara (2.586), kuhara (2.366), sobarica (1.792), čistačica (1.468) i kuhinjskih radnika (1.319). U osta-lim djelatnostima na sezonskim po-slovima zaposlilo se 12.182 osoba, najviše u administrativnim i pomoć-nim uslužnim djelatnostima (2.632) i poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (2.521). Po županijama, najviše je sezonskih radnika zaposleno u istar-skoj (4.970), Splitsko-dalmatinskoj (2.590), Međimurskoj (2.524), du-brovačko-neretvanskoj (2.477) i Pri-morsko-goranskoj županiji (2.470).

MINISTARSTVO SuFINANCIRA RAZVOj hOSTELSKOg TuRIZMAu splitskom design hostelu Goli&Bosi, koji je Virtualtourist.com proglasio

drugim najboljim hostelom na svijetu, ministar turizma potpisao je ugovor s Hrvatskim ferijalnim i hostelskim sa-vezom o sufinanciranju projekta za proširenje hostelskih kapaciteta u Hr-vatskoj. Ministarstvo će projekt sufi-nancirati s 250 tisuća kuna, a projekt uključuje izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju multifunk-cionalnog omladinskog hostela Plitvi-ce i rekonstrukciju i prenamjenu gra-đevine u osijeku u multifunkcionalni omladinski hostel. Ministarstvo turizma je u sklopu svojih programa dodjele bespovratnih finan-cijskih potpora razvojnim turističkim projektima - prvi puta uvelo Program pripreme javne turističke infrastrukture za strukturne fondove eu. Cilj programa je omogućiti što kvalitetniju pripremu projekata usmjerenih na razvoj i una-pređenje javne turističke infrastrukture, kako bi ih bilo moguće kandidirati za povlačenje sredstava iz strukturnih fon-dova eu.

OTVOREN hOTEL IAdERA PuNTA SKALA u ZAdRu

falkensteiner Hotel & Spa iadera, na poluotoku Punta Skala kod Zadra, novi je luksuzni hotel u Hrvatskoj. osim te-meljnih tržišta tvrtke falkensteiner u austriji, Njemačkoj, italiji i Hrvatskoj ova turistička grupa očekuje mnoge goste iz srednje i istočne europe, ali i iz zemalja Beneluxa, Velike Brita-nije, švicarske i francuske. ukupno 210 prostorija u stilu je mediteranske gradnje koja prožima spavaće sobe ovog hotela s pet zvjezdica. 6.000m2 Acquapura SPA, koji se sastoji od sa-uni, masažnih ležaljki, privatnih SPa s vlastitim balkonom, unutarnjih i vanj-skih bazena i dojmljivom turskom ku-pelji na 700m2, sačinjavaju atmosfer-ski uspjelu oazu wellnessa i ljepote. Hotel & Spa iadera osim toga nudi i odgovarajući izbor zdravih, njegujućih i uljepšavajućih sadržaja, neobično veliki izbor opuštajućih aktivnosti kao i hideaway-ambijent.


aktualno:

ugOVORI O SuRAdNjI u MEdICINSKOM TuRIZMu U Hotelu international u Zagrebu za-ključeni su ugovori o suradnji između udruge za razvoj medicinskog turizma te strukovnih udruga, institucija i tvrtki koje posluju u turizmu. riječ je o uku-pno pet takvih ugovora, koji su na ini-cijativu udruge za razvoj medicinskog turizma sklopljeni s udrugom posloda-vaca u hotelijerstvu Hrvatske, Udrugom hrvatskih putničkih agencija, institutom za turizam, ekonomskom fakultetom Sveučilišta Zagreb te tvrtkom croatia airlines. Zaključeno je da Hrvatska ima idealne uvjete za razvoj medicinskog

turizma kao i izvanredan medicinski ka-dar, ali tek treba stvoriti institucionalne okvire za brži razvoj i investiranje ko-jim bi se i kroz ponudu usluga zdrav-stvenog turizma stvorile mogućnosti za produžetak sezone. Stoga potpisivanje ovih ugovora predstavlja novu stranicu u poticanju bržeg razvoja medicinskog turizma, koji će se osigurati i suradnjom svih relevantnih aktera u turizmu.

ISTARSKI TERROIREPredstavnici udruge vinogradara i vinara istre, Vinistre, i društva vinogradnikov Slovenske istre potpisali su deklaraciju kojom pozivaju nadležna tijela u Hrvat-skoj, Sloveniji i europskoj uniji da po-krenu postupak vezan uz izmjenu zako-nodavstva koja bi omogućila korištenje termina „istra“ kao oznake geografskog podrijetla vina ove regije s obje strane granice. deklaraciju su nakon sastanka

u Umagu potpisali ivica Matošević, u ime članova Vinistre te ingrid Mahnič, u ime članova društva vinogradnikov Slovenske istre. dokument će biti upu-ćen vladama Hrvatske i Slovenije, kao i na adrese nadležnih uprava europske komisije u Bruxellesu. Zakonodavstvo u Sloveniji trenutno predviđa da vina istre moraju nositi oznaku podrijetla „Sloven-ske istre“. u pregovorima o pristupanju europskoj uniji predviđeno je kako bi i hrvatska vina, kada Hrvatska postane članicom eU, trebala nositi oznaku po-drijetla „Hrvatske istre“. Predstavnici udruga u deklaraciji navo-de da će jedinstveni naziv regije otvoriti osnove za zajedničke marketinške ak-tivnosti, kao i razvojne programe koji se mogu kandidirati za programe europske unije.

PIVOVARA dARuVAR lansirala staročeško CRVENO PIVO

Pivovara daruvar lansirala je na tržište prvo hrvatsko crveno pivo, jedinstveno na domaćem tržištu, pro-izvedeno po tradicionalnoj češkoj recepturi. riječ je o specijalnom lager pivu proizvedenom od četiri vrste slada koje karakte-rizira specifična jantarno-crvena boja. Staročeško crveno pivo izrazito je pit-ko, bogate sladne arome s ugodnom gorčinom koja proizlazi iz 3 vrste hmelja korištene pri proizvodnji ovog piva. decentna cr-

veno-crna etiketa krasi boce od 0,33 i 0,5 l u kojima Staročeško crveno pivo izlazi na maloprodajno tržište i Horeca kanal.

KONFERENCIjA uNWTO-A O TuRIZMu I MEdIjIMA

Prva međunarodna konferencija, posve-ćena isključivo odnosu turizma i medija, bit će održana u organizaciji Svjetske turističke organizacije (UNWto) i Hr-vatske pod geslom „Turizam u glavnim vijestima“ od 12. do 13. rujna 2011. u Zagrebu. Konferencija će se baviti pita-njem zašto se turizam, unatoč činjenici što je jedan od najbrže rastućih gospo-darskih sektora, rijetko nalazi na me-dijskim naslovnicama ili gospodarskim stranicama novina. Kao izvozna kate-gorija, turizam zauzima četvrto mjesto na svijetu, nakon naftne, kemijske i automobilske industrije, ali njegov gos-podarski razvoj i značenje mediji često zanemaruju. ciljevi konferencije bit će unapređenje omjera i točnosti medij-skog praćenja turizma; visoko osjetlji-vog sektora kojem negativne novinske i senzacionalističke priče mogu lako narušiti imidž te u konačnici dovesti do gubitka radnih mjesta. Pod vodstvom komunikacijskih stručnjaka, konferenci-ja će ujedno biti i prilika turističkim ko-munikatorima za usvajanje raspoloživih alata i strategija potrebnih za dobivanje svoje priče. organizirana u suradnji s Ministarstvom turizma republike Hrvat-ske te sa CNN-om kao svjetskim medij-skim partnerom, „Turizam u glavnim vi-jestima“ okupit će predstavnike vodećih svjetskih medijskih kuća i specijalizira-nih turističkih medija te komunikacijske stručnjake iz turističkog sektora, kao i one iz cijelog svijeta.

SPECIjALIZACIjA LjudSKIh POTENCIjALAPrema izvješću o konkurentnosti turiz-ma 2011. Svjetskog ekonomskog foru-ma, The Travel&Tourism Competitive-

ZATVOREN hOTEL MARINA u SELCuNakon osam godina poslovanja, objekt sa stotinu postelja i komforom na razini četiri zvjezdice te nakon trotjednog štrajka trideset zaposlenika, koji ove godine nisu još primili ni jednu plaću, Hotel »Marina« u Selcu je zatvoren. radnicima, kojima inače nisu uplaćivani doprinosi, bit će omogućeno da po najkraćoj proce-duri prijeđu na Zavod za zapošljavanje. Nekolicina će hotel priredili za potpuno zatvaranje. u trenutku zatvaranja u hotelu je bilo 20-ak gostiju, uglavnom iz inozemstva, koji su se morali pobrinuti za novi smještaj. Vlasnik ivan Klokočki, građevinar iz duge rese i hotelijer tvrdi da je žrtva porezne administracije.


ness report 2011, Hrvatska je, od 139 obuhvaćenih zemalja, rangirana na 34. mjestu, dok je po konkurentnosti ljudskih resursa ili radne snage rangirana znatno slabije, odnosno tek na 83. mjestu. istovremeno su obrazovanje i usavršavanje ljudskih resursa, kao najvažniji čimbenici koji definiraju radnu snagu, rangirani na 73. mjestu, a po dostupnosti kvalificirane radne snage – poražavajuće – tek na 91. mjestu. fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u opatiji osmislio je program obrazovanja za specijalista odjela hrane i pića koji objedinjuje sva potrebna znanja i vještine za ovladavanje gastronomijom i resto-raterstvom. Stručno usavršavanje traje jednu akademsku godinu, a provodi se u dva modula, od kojih modul gastronomije podrazumijeva svladavanje znanja iz područja suvremenih gastronomskih trendova, pravilne prehrane, umijeća slastičarstva i pekarstva te marketinga u odjelu hrane i pića. drugi je modul posvećen restoraterstvu, a na-glasak se stavlja na uslužne procese u restoraterstvu, somelijerstvu, baru i barskom poslovanju, kao i sigurnosti hrane. Programom se stječe i pravo na 30 ectS bodova te upis programa u radnu knjižicu.Pravo na upis programa stručnog usavršavanja imaju svi kandidati koji su završili trogodišnju ili četverogodišnju školu iz području turizma i ugo-stiteljstva, imaju položen majstorski ispit (kuhar, konobar, slastičar) te kandidati koji su završili stručni studij pri fakultetima i veleučilištima, pred-diplomski i diplomski sveučilišni studij odgovarajućeg smjera. Prijave za program specijalista odjela hrane i pića primat će se od 1. do 15. rujna, nakon čega slijede upisi, a nastava počinje 3. listopada.

RENESANSNI FESTIVAL u KOPRIVNICIturističko-povijesna i edukativna mani-festacija renesansni festival, održava se od 1. do 4. rujna 2011. godine i najveći je spektakl „živih slika“ iz prošlosti u ovom dijelu europe. Renesansni festival okuplja oko 700 originalno kostimiranih sudionika iz zemlje i inozemstva (Slovenije, italije,

Mađarske, Slovačke, Češke). Većina sadržaja bit će vezana uz 15. i osobito 16. stoljeće, kada su i nastale renesansne fortifikacije. Ma-nifestacija počinje u 11 sati, u središtu grada iz kojeg kreće povorka vitezova prema mjestu odvijanja, renesansnim bedemima na koji-ma se već nalaze stotine kostimiranih sudionika. osim u scenskim prikazima srednjovjekovnog života, viteštva, opsada, glazbe, plesa, lakrdijaštva, posjetitelji će moći uživati i u okusima srednjevjekov-nih jela koja će se spravljati na licu mjesta i to po izvornim recep-tima iz davnih vremena s kraja Srednjeg vijeka. festival je drugu godinu zaredom financiran iz predpristupnih fondova eU, u okviru projekta culturevive, a za najatraktivniju manifestaciju u Hrvatskoj u 2010. godini dobio je nagradu ‘Simply the best’.

SIMPOZIj O hRVATSKOM hOTELIjERSTVu I TuRIZMu U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca - Udruge ugostiteljstva i tu-rizma, grupe investitora “austrian hotel investors in croatia” i Hrvatsko-austrijske trgovinske komore 22. i 23. rujna 2011. godine u Zadru se odr-žava “3. međunarodni simpozij: Hrvatsko hotelijerstvo i turizam”. Glavne teme skupa su: “Kako do novih investicija u hrvatskom turizmu(uspješna investicijska politika u turizmu)” i “destination marketing (kako od desti-nacije do brenda)”. Cilj simpozija je doprinijeti razmjeni austrijskih i hrvat-skih iskustava u turizmu i ugostiteljstvu, posebice hotelijerstvu. Na obje teme ovog simpozija potvrđeno je sudjelovanje niza uglednih predstav-nika turističkog gospodarstva, banaka i državnih institucija iz Hrvatske i inozemstva. Skup se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma rH te se očekuje sudjelovanje ministra turizma i ministra zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Sudjelovanje na simpoziju je besplat-no, a smještaj je predviđen u hotelu i Spa iadera po posebnim cijenama za sudionike skupa. domaćin skupa u ime grupa austrijskih investitora je falkensteiner Michaeler Tourism Group koji je glavni investitor u hotel i Spa iAdeRA.

PREdSjEdNICA uPRAVE Badela ZvjeZdana Blažić bEZ RAZRjEŠNICE Glavna skupština Badela 1862 dala je suglasnost upravi i Nadzornom odboru Badela za daljnje pro-vođenje planova restrukturiranja i održivog razvoja te prihvatila odluku o pojednostavljenom smanjenju temeljnog kapitala i povećanju istog unosom potra-živanja države u temeljni kapital. Na skupštini, odr-žanoj 20. kolovoza, razrješnicu je odlukom većine dioničara dobio član Uprave Badela Srđan oreb te članovi Nadzornog odbora tomislav Vujić, Matej to-mažin, ante Vrančić i ana Mandac, dok istu odlukom glavne skupštine nisu dobili predsjednica uprave Zvjezdana Blažić, predsjednik Nadzornog odbora Zdenko ljevak, kao i članovi No-a ivana Brdar i Vi-doje Bulum, navodi se u priopćenju Badela.

NETO dObIT gRuPE POdRAVKA ZA PRVIh ŠEST MjESECI 55,6 MILIjuNA KuNA Prihodi od prodaje Grupe Podravka iznosili su 1.724,2 milijuna kuna i veći su za 4% u odnosu na isto razdoblje 2010. godine. Prodaja SPP-a Prehrana i pića iznosila je 1.369,1 milijuna kuna i bilježi porast prodaje od 4% u usporedbi s istim razdobljem lani. Rast prodaje rezultat je porasta prodaje na inozemnim tržištima (5%) te na tržištu Hrvatske gdje u promatranom razdoblju prodaja raste za 3%. SPP farmaceutika ostvarilo je proda-ju u iznosu od 355,1 milijuna kuna, što predstavlja porast prodaje od 2% u odnosu na isto razdo-blje 2010. godine. operativna dobit (eBit) Grupe Podravka iznosi 102,2 milijuna HrK, što označava porast od 37% te je eBit marža podignuta na razinu od 5,9%.

hEINEKENOVA dObIT ZAOSTALA ZA očekivanjima U prvih šest mjeseci usporediva neto dobit Heine-kena, nizozemskog proizvođača piva, na globalnoj je razini porasla za 5,7 posto, na 694 milijuna eura, kada se isključe nove konsolidacije i učinak valutnih tečajeva. operativna dobit iznosila je 1,26 milijardi eura, što je 3,9 posto više nego u prvoj polovini prošle godine. analitičari su u prosjeku očekivali da će iznositi 1,32 milijarde eura. iz Heinekena poru-čuju da su zabilježili slabu prodaju piva u srpnju i na početku kolovoza, inače razdoblje snažne pro-daje, a kao razlog navode loše vrijeme u europi i pogoršano raspoloženje europskih potrošača, kao i onih u Sad-u. Heineken je tržišni lider u Grčkoj i italiji, a broj dva u irskoj, Portugalu i španjolskoj, zemljama koje su dobile međunarodnu pomoć ili se smatra da bi im ona mogla zatrebati.


istražuje:

Od 2006. godine, Hera-klea d.o.o., prva agen-cija specijalizirana za mystery shopping u Hrvatskoj, provodi ljetno mjerenje kvali-

tete usluge u turističkim mjestima. ove godine, osim istraživanja osnovnih ele-menata kvalitete usluge, istraživalo se i izdavanje računa za proizvode i usluge. obuhvaćeno je 237 raznih turističko-ugostiteljskih objekata diljem Jadrana podijeljenih u pet regija: istra, Kvarner te sjeverna, srednja i južna dalmacija. Tajni gosti mjerili su kvalitetu usluge u maloprodaji, prijevozu, smještaju, pri kupnji suvenira, pri traženju informacija te u ugostiteljskim objektima. Pažnja je usmjerena na osnovne elemente uslu-ge: početni pozdrav, osmijeh, nuđenje dodatnog proizvoda, zahvala i na kraju osjećaj dobrodošlice.

Tradicionalna (ne)gostoljubivostovogodišnje istraživanje je pokazalo kako se četvrtina gostiju na jadranu ne osjeća dobrodošlo. Najčešći razlog tomu je osjećaj gosta da ne dobiva vrijednost za svoj novac. Osmijeh i zahvalu dobije

Ljeto 2011. – Koliko cijenimo gosta?

tek svaki treći gost, a i dalje je najlošiji rezultat u nuđenju dodatnih proizvoda gostima. i dalje se njeguje kultura ne-prodavanja proizvoda kupcima, koji su u većini slučajeva spremni potrošiti.

Dobrodošli na Kvarner! Rezultati prema regijama pokazuju da je Kvarner najbolji u poštivanju stan-darda kvalitete usluge budući da je tamo poštivano tri četvrtine istih dok je u južnoj dalmaciji poštivano tek nešto više od polovice standarda. iako svaka regija ima svoje prednosti i nedostatke, uočljivo je da je južna dalmacija tra-dicionalno, zadnjih nekoliko godina na posljednjem mjestu iako su u njoj smje-štena jaka turistička središta kao što je dubrovnik.

Sezonska netrpeljivostturistički radnici često se iskaljuju na gostima jer tri mjeseca u godini mora-ju raditi puno i usluživati one koji su na odmoru. Međutim, nije li smisao turizma da se upravo ta tri mjeseca pruži najbo-lja usluga svima onima koji za tu uslugu

plaćaju? tajni gosti su ostali razočarani kada su stigli u apartman u kojem se nisu smjeli istuširati ili su ih vlasnici apartmana smjestili u jednu sobu jer su im svi kapaciteti bili popunjeni. Ta-kođer, gosti su ostali zatečeni kada za određene usluge ili suvenire uopće nisu dobili račun te kada su bili ignorirani pri ulasku u trgovinu iz razloga što je sva pažnja bila usmjerena samo prema stranim gostima.

Časne iznimkeNo postoje i svijetli primjeri našeg tu-rizma koji su još uvijek samo iznimka, umjesto pravilo. Tajne goste je oduše-vio konobar u Biogradu koji je djevojčici za stol donio blok i bojice kako bi se mo-gla zabavljati tijekom večere, konobar u Rovinju koji se aktivno brinuo o gosti-ma s osmijehom na licu i širio pozitivnu energiju, restoran na Pagu u kojem je bio dozvoljen dolazak s psima te radnik u agenciji u dubrovniku koji je gostima iznimno detaljno prenio informacije o ci-jenama, pogodnostima i trajanju izleta za otoke Korčulu i Mljet. takve radni-ke bi se trebalo isticati u marketinškim

Kristina Žilić, voditeljica projekata, Heraklea


kampanjama i sloganima za turizam jer su upravo oni najveća vrijednost i pravi ambasadori naše zemlje.

Imate li račun?Tajni gosti ovo su ljeto obratili pozor-nost i na izdavanje računa. Konačan re-zultat je 79,10% izdanih računa. Što je s ostalih 21%? računi se većinom nisu izdavali u slastičarnicama te štandovima sa suvenirima, a nerijetko gosti nisu do-bili račun u restoranu ili baru. Budući da je izdavanje računa najvažnija obveza svakog trgovca, otkrio se razlog zašto sezona s rekordnim brojem dolazaka ne napuni proračun onoliko koliko se to očekuje.

Gost je faraonSvaki gost zaslužuje kraljevski tretman jer svaki gost ima svoj trenutak istine zbog kojeg će se vratiti ili neće vratiti. Budući da pozivamo goste da dođu k nama i uživaju u svim čarima jadranske obale, onda te goste treba znati i zadr-žati. Pozdravimo ih ljubazno i s osmije-hom, ponudimo naše najbolje proizvo-de, zahvalimo im na posjeti te pozovimo na ponovni dolazak! Jedini recept koji uvijek uspijeva je osmijeh.

Rezultati za 2011.

Usporedni rezultati (2009-2011)

Poštivanje standarda u regiji ljeto 2011


Od 1881. godine KO-TANYi je sinonim za vrhunske začine i za-činsko bilje najviše kvalitete. Njima se strastveno posvećuje-

mo, kako tada, tako i danas. inovativno austrijsko poduzeće, koje je nekoć mje-šavinama paprike opskrbljivalo carski i kraljevski dvor, ima razloga za slavlje zbog svoje raznolikosti proizvoda, naj-kvalitetnijih sirovina i visokih tržišnih udjela u 20 zemalja.Tvrtka Kotányi ubraja se u najuspješnija i tradicijom najbogatija obiteljska podu-zeća u austriji. Poznati imperij začina sa sjedištem u Wolkersdorfu, austrijskoj Vinskoj četvrti, danas vodi erwin Kota-nyi, četvrta generacija iste obitelji: „Za-čini i začinsko bilje više su od stoljeća strast moje obitelji. 130 godišnja povi-jest poduzeća naš je ponos, a istodob-no i obveza za budućnost. inzistiramo na najvišoj kvaliteti sirovina, kako tada, tako i danas. To garantira ime Kotányi.“

„Tvoja ideja ne mora biti ve-lika – samo mora promijeniti svijet“ – Janos KotányiSve je počelo davne 1881. godine kada je Janos Kotanyi otvorio svoj prvi mlin za preradu paprike u mađarskom Sze-gedinu. Posebno se proslavio dvade-setak godina kasnije kada Carski dvor ocjenjuje i prepoznaje kvalitetu Kotanyi paprike, te ga bečki car imenuje eksklu-zivnim dobavljačem. Kamen temeljac za uspjeh bio je položen, a recept za

Kvaliteta i tradicija duga 130 godina

delikatesnu papriku ostao je do danas, strogo čuvana tajna. Brz gospodarski rast tijekom „zlatnih dvadesetih“ donio je veliki napredak. Već poznati mlin za preradu paprike nadopunio se mlinom za začine, te utemeljio podružnice u Bu-dimpešti, Berlinu, Münchenu, Bostonu i New Yorku. Oduševljenje šarenim svije-tom začina, zahtijevanje najviše kvalite-te proizvoda, inovativne ideje te trend i potrebe kupaca, oduvijek su recept za uspjeh unutar obitelji Kotanyi. Zahvaljujući bogatoj tradiciji i moder-nom managementu tvrtka KOTANYi narasla je do međunarodnog koncerna koji posluje u brojnim zemljama europe. danas KOTANYi u svom asortimanu ima oko 350 različitih začina i proizvede oko 240 različitih mješavina začina. Vođeni visokim zahtjevima kvalitete proizvoda, KotaNYi drži vodeću pozi-ciju na tržištu začina i začinskih mješa-vina.

Užitak je savršen tek kada je kvaliteta u redu!temelj svakog vrhunskog začina je kva-liteta biljke. Sve ove godine gradili smo važne kontakte s našim partnerima u regijama za uzgoj. Birane su regije u kojima klima i tlo za uzgoj biljke garan-tiraju najbolje moguće sorte. Kombinacija stručnog znanja i brižnosti dala je najbolje moguće rezultate uz ko-rištenje vrhunske tehnologije prerade. Prerada naših proizvoda spoj je tehnike i osjećaja.Začini i začinsko bilje pažljivo se obra-

đuju prije nego što se pakiraju kako bi se očuvale dragocjene arome. osigura-ni su optimalni uvjeti kod sušenja, mlje-venja, rezanja te prosijavanja. Vrhunska kvaliteta KotaNYi začina potvrđena je globalno važećim standardima (HaccP, iSo 9001:2000, ifS, Bio certifikat), koji garantiraju stalnost kvalitete i zdrav-stvene ispravnosti. dodatno se provodi proces parne sterilizacije paprike i pa-pra, gdje se pod visokom parom uništa-vaju sve bakterije koje se mogu nalaziti u začinima.

Inovacija kao recept uspješnosti!Začini su više od običnog dodatka jelu, oni djeluju inspirativno, kreativno i po-tiču individualnost. S toga smo s novim dizajnom začina u vrećicama približili taj inovativni duh. Osim dizajna, izmijenje-na je i kvaliteta materijala radi održava-nja svježine namirnica. cijela godina u znaku je 130-tog rođendana, pa će nam jesen biti bogatija za limitirano izdanje KOTANYi slatke delikatesne paprike 100g + 30g GRATiS. Zanimljivo retro pakiranje koje podsjeća na početak proizvodnje paprike.Tradicija je pisana paprikom, a dovela je do toga da danas začini čine kuha-nje uzbudljivim. Začiniti neko jelo dono-si radost onima koji kuhanju, a onima koji kušaju donosi nezaboravan užitak jedinstvenog i neponovljivog okusa. u tom mirisu i okusu nastojite maksimal-no uživati.

www.kotanyi.com

sponzorirani èlanak:


razgovor s povodom:

Nedavno ste u ime Instituta za turizam potpisali ugovor za izradu razvojno-istraživačkog projekta Glavnog plana i strategije razvoja turizma Republike Hrvatske. Koja istraživanja je potrebno provesti za izradu cjelovitog i kvalitetnog projekta?Niz je istraživanja koja planiramo pro-vesti. Neka od njih će se provesti prvi puta. takav je slučaj, na primjer, s pri-marnim istraživanjem imidža Hrvatske na inozemnim emitivnim tržištima. tim bi istraživanjem, u pet za Hrvatsku važ-nih turističkih emitivnih tržišta, odabra-nih prema nizu različitih kriterija, trebali dobiti ‘sliku’ o tome kako nas vide ljudi s tih tržišta koji Hrvatsku još nisu posjetili ili barem ne u zadnje vrijeme. Planiramo provesti nekoliko primarnih istraživanja, održati niz fokus grupa i radionica s di-onicima u turizmu, planiramo i dubinske intervjue te panel rasprave. Sve to s namjerom da se, s jedne strane dobije široka paleta potrebnih informacija za kreiranje prijedloga što raditi u idućih desetak godina kako bi naše društvo u cjelini polučilo najbolje moguće koristi od turističkog razvitka te, dakako, tko to treba raditi, a s druge strane, da se u proces izrade Glavnog plana i strate-gije razvoja turizma republike Hrvatske uključi što širi krug onih kojih se taj ra-zvoj prije svih tiče.

Razvijanje strategije uspješnijeg turizmaPovodom potpisivanja ugovora za izradu ra-zvojno – istraživačkog projekta Glavnog plana i strategije hrvatskog turiz-ma, razgovarali smo sa Sandom Čorak, ravnate-ljicom Instituta za turizam i potpisnicom spomenu-tog ugovora između Insti-tuta i Ministarstva turizma.

Produženje turističke sezone na obali i intenziviranje cjelogodišnjeg poslovanja na kontinentu može-mo nazvati osnovnim strateškim ciljevima hrvatskog turizma. Na koji način će se ovaj razvojno-istra-živački projekt odnositi prema tim ciljevima?Sigurno je da jedan od ciljeva Strategije mora biti i – kako produljiti sezonu. Me-đutim, preciznije bi bilo postaviti pitanje:“ Kako tijekom turističke sezone, koja traje od travnja do listopada, smanjiti sezonski karakter dolazaka?“. Naime, rekla bih da većina mediteranskih zemalja u turizmu kapitalizira u tom razdoblju pa je možda preambiciozno očekivati da se turizam u Hrvatskoj može produljiti na cijelu godi-nu s respektabilnim brojkama. To je cilj nekog idućeg razdoblja, ali u ovom de-setogodišnjem razdoblju čini mi se real-nim planirati mjere za bolju iskoristivost postojećih turističkih kapaciteta u tih šest do sedam sezonskih mjeseci. držim da Hrvatska ima resurse za to i da se to može postići. Međutim, to ne znači da se pojedini proizvodi ne mogu prodavati ti-jekom cijele godine, kao što je to slučaj s topličkim turizmom, gradskim turizmom i nekim drugim vrstama turizma, ili da se moramo odreći zimskog turizma jer ne-mamo Alpe. Ciljeve treba postaviti ambi-ciozno, ali realno. Suvremeni urbani način života uvjeto-vao je povećanu potražnju za ekološki čistim područjima i potaknuo trend „bri-ge za vlastito zdravlje“.

Kako pristupate toj problematici u nacrtu projekta?Metodologijom projekta predviđen je set kvalitativnih istraživanja, a među njima je važna tema ekološko-infra-strukturne održivosti. dakle, jedinice regionalne uprave i lokalne samoupra-ve, udruge za zaštitu okoliša, zavodi za prostorno planiranje i Zavod za zaštitu okoliša trebali bi raspraviti o očuvanju bioraznolikosti, krajolika, gospodare-njem otpadom, opasnosti od klimatskih promjena i njihovoj prilagodbi, kao i problematici komunalne i prometne in-frastrukture. Rezultati rasprava ukazat će na to koliko mi kao zajednica pažnju posvećujemo svim elementima važnima za ekološku čistoću nekih područja dok će rezultati istraživanja tržišta pokazati jesmo li i koliko percipirani kao eko turi-stička destinacija.

I osobna sigurnost jedan je od glavnih kriterija odluke kod poten-cijalnog turista. Imate li određena saznanja o percepciji Hrvatske u tom smislu?da, slažem se – osobna sigurnost je jedan od glavnih kriterija odluke kod potencijalnog turiste pri izboru destinacije za provođenje odmora. Već dugi niz godina raspolažemo ocjenom o sigurnosti Hrvatske, kao desti-nacije, koju dobivamo anketnim istraživa-njem TOMAS – prema stupnju zadovoljstva gostiju sigurnošću u našim primorskim de-stinacijama možemo zaključiti da smo per-cipirani sigurnima u očima gostiju koji nas posjećuju. Međutim, bilo bi izuzetno važno dobiti informacije kako smo percipirani u očima gostiju koji nas ne posjećuju.

Prema dosadašnjim istraživanjima, većina turista dolazi u Hrvatsku zbog sunca i mora. Na koji način će projekt poticati stvaranje i obliko-vanje dodatnih sadržaja?Činjenicu o dolasku gostiju primarno radi odmora na moru dokazuju i motivi gosti-ju koje anketiramo – prema TOMAS Ljeto istraživanju tri četvrtine gostiju, uz istica-


Dr. sc. Sanda Čorak od 2001. godine ravnateljica je instituta za turizam; više od dvadeset godina bavi se istraživanjem tržišta u turizmu, segmentacijom turističke potražnje, a posljednjih godina destinacijskim marketingom i menadžmentom te obrazovanjem za potrebe turizma. U Institutu za turizam bavi se metodološkim pitanjima nacionalnog tržišnog istraživanja „TOMAS“, glavni je urednik znanstvenog časopisa „Tourism“, a potaknula je i kreiranje znanstvene edicije „IT“. Objavila je više od stotinu znanstvenih članaka, poglavlja u međunarodnim knjigama, a koautorica je i dvaju udžbenika.

nje i drugih motiva, dolaze radi opušta-nja i odmora. Sezonski karakter našeg turizma također govori o tome da se u Hrvatsku primarno dolazi na ljetni odmor. Projektom Strategije bit će obuhvaćeni trendovi i potencijali Hrvatske i kad je riječ o proizvodima kao što su poslovni turizam, zdravstveni turizam, nautički, kulturni, avanturizam i sportski turizam.

S obzirom na suvremene preferen-cije turističkog tržišta, što hrvat-skom turizmu najviše nedostaje?Hrvatskoj najviše nedostaju turistički doživ-ljaji orijentirani pojedinim ciljnim skupinama koji bi svojim interesantnim sadržajem pri-vukli goste u naše destinacije izvan sezone i temeljem kojih bi se valorizirali mnogi naši neiskorišteni resursi, kao što su otoci i par-kovi prirode, kulturne i druge manifestacije, muzeji, vinske i druge ceste, gastro ponu-da. takve doživljaje ili pakete usluga netko treba aktivno nuditi tržištu i u tome posred-ništvu još uvijek nismo dovoljno učinkoviti, a na web portalima još uvijek dovoljno ne privlačimo individualne goste.

Za intenzivniji razvoj turizma na kontinentu potrebne su i značajnije investicije. Na koji način je moguće privući investitore na područja koja do sada nisu bila naglašenije turi-stički orijentirana (na kontinentu)?Kad govorimo o projektima koji će se financirati eU strukturnim fondovima, možda se kao važniji nameću i projekti za kontinent. Sigurno da moramo na na-cionalnoj razini odraditi nekoliko važnih aktivnosti, npr. odrediti razvojna usmje-renja za pojedina područja, ali i osigura-ti druge pretpostavke koje su nužne za pokretanje značajnijih investicija, kao što su primjerice dobivanje koncesije na zemlju u državnom vlasništvu, kon-cesije za korištenje geo-termalnih voda, pogotovo nakon što istekne rok posto-jećim koncesijama što je izuzetno važno za razvoj topličkog turizma. ovdje se nameće, kao posebno važna, i desti-nacijska politika u turizmu i pokretanje različitih destinacijskih projekata koji su izuzetno pogodni za financiranje iz eU fondova te konačno cijeli splet marke-tinških aktivnosti usmjerenih i na defini-ranje imidža, formiranje imidža, brendi-ranje, ali komunikaciju s tržištem.

Tko i na koji način će moći konku-rirati za potpore iz strukturnih fondova EU za razvoj konkurentno-sti hrvatskog turizma? Bitan je sustav planiranja na nacional-noj i regionalnoj razini koji će odrediti

ključne razvojene smjerove koji će se moći financirati strukturnim eU fondovi-ma. Tu moramo puno napraviti i Strate-gija je dokument koji bi trebao odrediti takva usmjerenja i prepoznati pojedine makro-projekte. S druge strane, i na razini onih koji će se javljati za takve projekte – potrebno je imati dobru, inovativnu ideju, osigurano djelomično financiranje, a barem jednako važno je i osigurati da dokumentacija bude pri-premljena standardima eu za pojedinu skupinu projekata.

Nautički turizam segment je koji u Hrvatskoj bilježi stalan rast. Međutim, marine mogu narušiti ekološku ravnotežu zbog koje nam nautičari, uglavnom, dolaze. Kako razrješiti taj problem?Često se može čuti da marine vizualno narušavaju okoliš, ili još gore, naruša-vaju ekološku ravnotežu okoliša. Pitam vas, ne rade li to i hoteli, druge luke, privatna stambena gradnja, parkirališta za automobile, prometnice? Sve to uma-njuje ljepotu prirode i narušava čistoću prirodnog okoliša, odnosno doprinosi njegovoj devastaciji. Znači li to da mo-ramo odustati od ulaganja, od gradnje? S druge strane, rekla bih da je za okoliš bolje da se jahta veže u marini, nego da sidri u nekoj uvali, posebno ako je mari-na odgovarajuće opremljena za prihvat smeća, sivih i crnih voda s jahti. a o ekonomskim koristima da se i ne govori. jasno je da je Hrvatska obala s mnoš-tvom otoka i razvedenom obalom atrak-tivna jahtašima, njima trebaju mjesta gdje mogu privezati plovilo, privremeno ili stalno. Marine nam trebaju, ali dobro opremljene s kvalitetnom uslugom koju onda možemo i adekvatno naplatiti i ču-vati naše more. Kapacitet naše obale za razvoj jahting turizma, a time i za nove marine, još nije iskorišten.

Jedna od opasnosti koja prijeti hrvatskoj obali je ekstenzivna gradnja. Ona bi mogla odbiti sve brojnije turiste koji traže „ekološki čista područja i netaknutu priro-du“. Nedavno ste izjavili da imamo područja i regija na kojima se smje-

štajni kapaciteti mogu proširiti za 20 do 30 posto. Na koja područja ste mislili? Kada sam govorila o mogućnostima rela-tivno brzog povećanja kapaciteta mislila sam na rast hotelskih kapaciteta i kada me pitate na koja područja sam mislila – čini mi se da rijetko u kojoj destinaciji ne bi bilo moguće povećati smještaji ka-pacitet u hotelima, a da se pri tome ne naruši urbana skladnost i kvaliteta prirod-nih i kulturnih resursa. Naravno da treba voditi računa o primjerenosti i veličini takvih projekata kao i tome da se njima zadovoljavaju najviši standardi zaštite i energetske učinkovitosti. No, to nisu je-dine mogućnosti povećanja kapaciteta, spomenimo da, primjerice, na kontinentu gotovo i nema kampova. S druge strane, važno je istaknuti potrebu povećanja kva-litete smještajne ponude – ovo se već i sada događa tako da je primjetno bitno povećavanje ponude u svim važnijim sku-pinama, vrstama smještajnih kapaciteta od hotelijerstva i kampova do privatnog smještaja. No, čini se da posebnu pozor-nost moramo posvetiti privatnom smje-štaju, dodatnoj standardizaciji usluga u toj vrsti smještaja koja se neće odnositi samo na tehnički aspekt usluge. ova sku-pina kapaciteta, svima nam je to jasno, može u jednom dijelu biti jednostavno transformirana u hotelske i slične objek-te. Prilika je to čije učinke treba procijeniti i valorizirati. Nedostatak profesionalnog me-nadžmenta je još jedna od boljki hr-vatskog turizma. Kako preokrenuti tu situaciju u našu korist?Za pomake na ovome području potreb-no je nešto više vremena. Za kvalitetan menadžment potrebno je odgovarajuće obrazovanje, a ono je u Hrvatskoj sve bolje. No, uz redovno obrazovanje po-trebni su stalni programi cjeloživotnog obrazovanja koje je još uvijek u velikoj mjeri zapostavljeno. u poslu kao što je turizam, koji zadire u mnoga područja i koji je pod utjecajem mnogih trendova, potrebno je stalno praćenje inovacija i novih saznanja, a to zahtijeva i ljudske resurse koji su svjesni potrebe stalnog obrazovanja.

Razgovarao:

Bruno Hranuelli


Brendiranje u ekonomskim poimanjima znači jačanje prepoznatljivosti i poveća-nje vrijednosti određenog proizvoda ili tvrtke i njihovih zaštitnih znakova. Kad je u

pitanju brendiranje grada ili regije, go-tovo da ne postoje razlike u pristupu, budući da se u tom slučaju grad doživ-ljava kao projekt ili proizvod, poput bilo koje tvrtke ili proizvoda koje treba “pro-dati“ svijetu, stoji u osnovama projekta “Brend strategija turističke destinacije“. Projekt, koji su izradili institut za turi-zam, javni znanstveni institut speci-jaliziran za istraživanje i savjetovanje u turizmu i ugostiteljstvu i Millenium promocija, jedna od vodećih hrvatskih agencija za komunikacijski menad-žment i brendiranje, interesantan je i u kontekstu proizvodnje i trgovine, koja bi kroz turizam također mogla iskoristiti dobru priliku. Koncept brendiranja destinacija – dr-žava, regija i gradova postao je neza-obilazan u razvoju turizma, ako se de-stinacija želi uzdići iznad konkurencije te regionalno i međunarodno što bolje pozicionirati. Cilj brendiranja jest otkri-ti i istaknuti jedinstvene atribute neke

destinacije te je na taj način učiniti pre-poznatljivom i drugačijom od ostalih, odnosno utjecati na povećanje broja turista, porast inozemnih ulaganja, oču-vanje i promicanje vlastitog identiteta i tradicije te jačanje kvalitete življenja i općenito imidža destinacije. Svijet je danas jedno tržište, a brz napredak glo-

balizacije znači da se svaka zemlja, grad i regija moraju natjecati s ostalima za svoj udio u svjetskim i nacionalnim po-trošačkim, ulagačkim i turističkim doga-đanjima. cilj brendiranja grada ili regije jest ojačati njihovu prepoznatljivost, ve-zivati uz njih pozitivne vrijednosti i aso-cijacije te druga kvalitetna svojstva. rezultat tog procesa urodit će većim brojem ulaganja, turističkih posjeta, većom vrijednošću proizvoda nastalih u tom kraju te uopće – povećanjem imid-ža. Pri stvaranju tržišne marke trebaju sudjelovati predstavnici svih sfera koji će regiju predstavljati s podjednakom energijom. Zaključak je to i instituta za turizam i Millenium promocije, koji su dosad samostalno realizirali više proje-kata brendiranja destinacija. Zajednički nastup ove dvije institucije s regional-nim iskustvom tržištu donosi proizvod koji objedinjuje znanstvenu metodologi-ju, teorijska znanja i praktična iskustva. turističke destinacije u Hrvatskoj, ali i regiji dobit će napokon cjelovitu uslugu – od izrade strategije turističkog razvoja i kreiranja turističkih proizvoda, izrade marketinškog plana, jačanja identiteta i imidža destinacije, do kreiranja brend arhitekture i odnosa s domaćom i me-đunarodnom javnošću.

Pripremila:

Marija Kosor

Lokalna posebnost = komparativna prednost Procesom brendiranja destinacija uvelike pridonosi-mo otkrivanju i osvješćivanju vlastitog identiteta jer upravo ta lokalna posebnost može biti komparativna prednost nekog mjesta, regije ili države u globalnom pozicioniranju. upravo zato proces brendiranja po-drazumijeva i jačanje vrijednosti lokalnih proizvodnih brendova, pretvaranju tradicije, običaja, domaćih le-gendi i priča u konkretne suvenire, proizvode, mani-festacije i sl. Tek tako se neka destinacija izdvaja iz mase drugih, razlikuje od konkurencije te se mudro pozicionira na tržištu ponude. tek tako uspijeva skre-

nuti pozornost, izazvati emocije te zadovoljiti potrebe sve zahtjevnijih turista, potrošača, posjetitelja, investitora... Brendiranje zapravo omogućava lokalnim poduzetnicima, ponuđačima usluga, turističkim i ugostiteljskim djelatnicima i svi-ma ostalima, uključujući građane, da budu dio jedne velike cjeline, a da njihova nastojanja postanu konkurentna, odnosno da pronađu svoje mjesto u tom pro-cesu i dobiju dodatnu vrijednost u onome što rade. Brendiranje neke destinacije velika je pokretačka snaga koja potiče izvrsnost, izvornost i kreativnost.

doc. dr. sc. Božo Skoko

projekti:

Brendiranjem do konkurentnosti destinacija

Svijet je danas jedno tržište, a brz napredak globalizacije zna-či da se svaka zemlja, grad i regija moraju natjecati s ostalima za svoj udio u svjetskim i nacionalnim potrošačkim, ulagačkim i turističkim događanjima.

Brendiranju pomažu i autohtoni proizvodi: međimurska gibanica i slavonski kulen


koncept:hotel:savjetuje:

Nedavno je objavljena vi-jest prema kojoj osam-desetak zaposlenika ho-tela Marina u Selcu nije dobilo plaću zadnjih šest mjeseci. Revoltirani, za-

poslenici su stupili u neku vrstu taktič-kog štrajka – nose bedževe s natpisima „radim bez plaće“ i usprkos svemu po-služuju goste. Nadaju se da bi njihova ustrajnost mogla nagnati nadležne insti-tucije da odblokiraju račun tvrtke. Bodri ih eduard andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske, koji napomi-nje da je u sličnoj situaciji još pet hotela. Ne želimo ulaziti u problematiku svakog od njih nego ukazati na moguće pozitiv-ne smjerove razvoja poslovanja, odno-sno promjenu načina poslovanja prema benchmark principu. Pojednostavljeno: postoji jedan susjed koji to radi bolje pa se pitamo zbog čega je on uspješniji?

Raspodjela vremena na Braču U želji da poboljša poslovanje Supetrus hotela koje je bolovalo od sezonskog sindroma, Marion dužić, američki Hrvat, povratnik iz Texasa, posegnuo je za po-slovnim modelom koji je začet u europi 1960 - ih, a sazrio u Sjedinjenim državama 1970 - ih. Koncept se temelji na dodava-nju dimenzije vremena dimenziji prostora tako da je smještaj podijeljen u daljnje je-dinice vremena. Naziva se time sharing ili „pravo na vremenski ograničenu uporabu nekretnine“; u suštini je to dugogodišnji najam nekretnine u određenom dijelu godine, u dužem vremenskom razdoblju; npr., kupac sljedećih 30 godina u istom tjednu godišnje koristi apartman, a može ga iznajmiti i drugome, u svojem termi-nu. dakle, stječe dugogodišnje pravo na korištenje nekretnine uz godišnju, jedno-kratnu doplatu za održavanje smještajne jedinice. ovaj način poslovanja prigrlile su i europske turističke velesile; u Špa-njolskoj, italiji, Portugalu, Velikoj Britaniji i francuskoj nalazi se 75,3 posto svih TS resorta u europi.

Koja korist?Kada je ušao u hotelijerski biznis, dužić je imao 120 apartmana koji su bili popunjeni tek dva mjeseca u godini. Suočen s oz-biljnim problemima, odlučio je primijeniti spomenuti poslovni koncept. Prve godine, na tS tržište stavio je 30 novouređenih

Time sharing

apartmana i ponudio ih na dugoročni na-jam od 30 godina. Posao je krenuo dobro tako da je u sljedeće dvije godine obno-vio 110 apartmana. Supetrus hoteli danas imaju više od 500 kreveta u time shareu, a sezonu su produžili na šest mjeseci; imaju oko 6000 članova koji imaju pravo koristiti apartmane 30 godina. Prosječna cijena jednosobnog apartmana koji odgo-vara zahtjevima četveročlane obitelji po vansezonskoj tarifi varira od šest do osam tisuća eura, a u sezoni se kreće oko osa-mnaest tisuća.

Timeshare u EUPrema jednom opsežnom istraživanju tS tržišta koje je objavljeno 2001., ti-mesharing poslovanje rezultiralo je za-pošljavanjem oko 200.000 građana eU, a oko 1,4 milijuna obitelji posjeduje pra-vo na vremenski ograničenu uporabu nekretnine u Uniji. Prema istom istraži-vanju, jednosobne i dvosobne smještaj-ne jedinice postale su standard za time sharing poslovanje jer zadovoljavaju potrebe većine domaćinstava (47,5% je jednosobnih i 27,7% dvosobnih). ta-kođer, prednjače manji resorti, tako da, npr. 35,3 posto svih europskih resorta ima manje od 24 smještajne jedinice.

Smještaj u TS-uVećina tS resorta razlikuje se od uobi-čajenog hotelskog smještaja po tome što je u ponudi više dodatnih sadržaja i pogodnosti za goste. Postojanje tih sa-držaja i pogodnosti ključno je u procesu prodaje. Na vrhu popisa su bazeni, na-kon njih slijede restoran, bar, teretana, teniski i golf tereni. Nadalje, timesha-

re smještaj obično uključuje potpuno opremljenu kuhinju s blagovaonom, glazbeni sustav, televiziju, a kod velikog broja resorta i privatni vrt ili terasu.

Korisnici TS-au europi oko 1,4 milijuna obitelji koristi u prosjeku 1,75 intervala timesharea ( je-dan interval je tjedan). Gotovo svaki treći korisnik je stanovnik ujedinjenog kraljev-stva, a zajedno s njemačkim, koji čine oko 20% eU korisnika, predstavljaju polovicu svih korisnika. Njihova prosječna životna dob se razlikuje u pojedinim zemljama. u Velikoj Britaniji, francuskoj i švedskoj u prosjeku su stariji od pedeset godina i uglavnom odsjedaju bez djece. Nasuprot, u Španjolskoj, prosječna dob korisnika je između 30 i 49 godina, a odsjedaju s dvo-je ili više djece. Najčešće se koristi jedan interval timesheara, dakle tjedan dana, a između 20 i 35 posto korisnika kupuje po dva tjedna.

Bitna emitivna tržištaPrema navedenim rezultatima agencije rdo (resort development organisati-on), možemo primijetiti da je ovaj način poslovanja uobičajen na bitnim emitiv-nim tržištima za hrvatski turizam. ta činjenica hrvatskim hotelijerima može olakšati prodaju ove usluge i u krajnosti pospješiti poslovanje posrnulih podu-zeća. Naime, dužićevo iskustvo poka-zalo se izuzetno plodonosno. Premda ne postoje relevantni podaci, čini se da bi potražnja za time sharingom u ovom trenutku mogla premašivati ponudu.

Pripremio:

Bruno Hranuelli


intervju mjeseca:

u ovom broju, ponovo objavljujemo in-tervju s ondinom Šegvić, direktoricom Sektora turizma Hrvatske gospodarske komore. ispričavamo se radi prethodne objave necjelovitog teksta.

U jeku turističke sezone, kako Sektor za turizam pri HGK radi na njezinom proširenju? U svezi aktivnosti Hrvatske gospodarske komore u jeku tekuće turističke sezone, iste su usmjerene, osim na praćenje provođenja tekuće turističke sezone, na pripreme za realizaciju iduće turističke sezone, koje se prije svega odnose na zajedničke promidžbene aktivnosti tvrt-ki različitih djelatnosti u turizmu, una-pređenje kvalitete pružanja usluga istih, te posebno važnog kreiranja novih turi-stičkih proizvoda za potrebe produženja turstičke sezone. Pri tome je za napo-menuti, da tvrtke i obrti koji aktivno djeluju pri HGK, su zajedničko povezi-vanje pronašli vezano za različite oblike turizama s kojima se bave, kao što su: - nautički turizam, s lepezom nautičke ponude – marina, turističkih brodova na višednevnim kružnim putovanjima „old cruise“ / „cabin charter“, ponude iznajmljivanja brodova za višednevna i jednodnevna putovanja – „charter“, te ponude turističkih brodova na jednod-nevnim putovanjima –„nautički izleti“.

Inicijativa za cjelogodišnje poslovanje

također je za izdvojiti institucionalno djelovanje tvrtki i obrta povezanih po-nudom različitih oblika „pustolovnog turizma“, „zdravstvenog, medicinskog i wellness turizma“, ruralnog, etno-eko i kulturnog turizma, kamping turizma, ronilačkog turizma, što pokazuje i velike potencijale Hrvatske za pozicioniranje na inozemnom nautičkom tržištu – osim destinacije „sunca i mora“ i kao destina-cije cjelogodišnjih turističkoh proizvoda. Kao Hravtska gospodarska komora že-limo aktivno sudjelovati pri kreiranju novih turističkih proizvoda i programa, koji su doprinos produženju postojeće, vrlo kratke, turističke sezone, ili stvara-ju uvijete za pokretanje novih turističkih aktivnosti u pasivnim prostorima konti-nentalne i zaobalne Hrvatske. Kroz različite analiza poslovanja turistič-kog gospodarstva, u suradnji sa znan-stvenim i resornim institucijama, dajemo doprinos stvaranju uvijeta za podizanje razine konkurentnosti istog, kroz iz-mjene i dopune postojećih zakonskih propisa, ili donošenje novih, s obzirom na činjenicu da su isti često puta glavni uzrok ekonomski neodrživog poslovanja tvrtki i obrta u turizmu – jer generiraju osim nekonkurentne fiskalne optere-ćenosti brojnih djelatnosti u turizmu, i parafiskalnu opterećenost, što dopunski otežava konkrentnost hrvatskog turiz-ma na inozemnom turističkom tržištu. U svezi problematike konkurentnosti u po-slovanju tvrtki ugostiteljskih djelatnosti, u Hrvatskoj, za napomenuti je, da je u Hravtskoj na snazi povlaštena stopa PdV-a od 10% za usluge smještaja i prehrane u hotelima, i drugim smje-

štajnim objektima. Međutim sve ostale usluge prehrane u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima su pod vrlo vi-sokom stopom PdV-a od 23%, što uslu-ge ugostiteljskih djelatnosti u Hrvatskoj čini nekonkurentnim u odnosu na nama konkurentna turistička tržišta eU i šire, europska tržišta.

Zar nije isključivo smještaj 10%?Ako se smještaj prodaje zajedno s do-ručkom, ručkom ili večerom, dakle kao polu /puni pansion ili smještaj s doruč-kom, tada se stopa PdV od 10% odno-si i na prehrenu. Za pružatelje usluga smještaja na plovilima – charter, bilo je potrebno posebno se izboriti za sto-pu PdV od 10%, koju također imaju i kampovi. cijelo okruženje, cijela eU, sve zemlje su selektivno snizile stopu PdV-a povezanu s ugostiteljskim uslu-gama i uslugama smještaja. u takvom okruženju postajete još naglašenije ne-konkurentni ako selektivno ne snizite stopu PdV-a. evo, to je recimo, traženje ugostitelja jer je njihova prošla sezona pokazala jako loše financijske rezultate poslovanja. dakle, mi uvijek krenemo od onog što je krucijalno u sektoru tu-rizma za unapređenje konkurentnosti, kvalitete usluga.., a to su u ovom tre-nutku konkurentna stopa PdV-a,, edu-kacije, kadrovi i tako dalje.

Na koji način se računaju godišnji prihodi od turizma?turistička satelitska bilanca - daje okvir koji je prihvaćen i u Hrvatskoj, prema

Ondina Šegvić, Direktorica Sektora za turizam, HGK

Prilikom osnivanja Hrvatske udruge ugosti-teljskih djelatnosti, razgovarali smo s Ondi-nom Šegviç, dugogodišnjom direktoricom sektora za turizam pri HGK, o selektivnom smanjenju PDV-a za ugostitelje, utjecaju globalnog poskupljenja hrane i piça na turistièku sezonu, administrativnim poteš-koçama s kojima se susreçu turistièki djelat-nici, padu investicija u turizam...


kojem turistička bilanca uključije sve prihode koji se generiraju od turizma, dakle prihode svih proizvoda i usluga naslonjenih na turizam. Naime pojačani dolazak gostiju u desti-naciju odražava se na povećan obujam usluga banaka, trgovine, čak i medicin-ske usluge..itd. u prihodovnom smislu, prošla turistička godina zabilježila je lošije financijske pokazatelje u odnosu na prethodnu, što je bio odraz i općeg stanje na europskom i svjetskom turi-stičkom tržištu, koje je također stagni-ralo ili bilo u padu. Ministarstvo turizma istaknulo je uspjeh hrvatskog turizma, s obzirom na zadržavanje pozicije hrvat-skog turizma na inozemnom turističkom tržištu, s manjim padom u relativnim pokazateljima u odnosu na visokoknku-rentni okruženje.okruženje. turizam je vrlo složen i osjetljiv proizvod, podložan brzim promjenama, što je bilo nedav-no evidentno iz, primjerice, posljedica aktiviranja vulkana na islandu itd., koje su se reflektirale globalno na svjetskom turističkom tržištu, pa tako i našem. Za ovu turistički sezonu, uspjeh je zadržati financijski rezultat prošlogodišnje, i na-praviti moguću nadgradnju istog.

Kako bi svjetski trend poskupljenja hrane i pića mogao utjecati na sezon-ske rezultate uz tako visoki PDV?S obzirom da Hrvatska ima stopu PdV od 23% na hranu i piće, najavljeni svjetski trend poskupljenja hrnane i pića donije-ti će još jednu težu okolnost ugostitelj-skom sektoru u Hrvatskoj. okupljanje ugostiteljskih tvrtki pri osnovanom Hr-vatskom udruženju ugostiteljskih djelat-nosti (HUUd) pri HGK, vjerujemo da će pomoći rješavanju problematike uskla-đivanja visoke stope PdV- a od 23% za hranu i pće, s istom stopom za hranu i piće, koja je niža na europskom turistič-kom tržištu. Naime niža stopa PdV-a za hranu i piće, je jedini mogući regulator cjenovne konkurentnosti hrvatskih ugo-stiteljskih djelatnosti s visokoknkuren-tnim inozemnim turističkom tržištem.

Zbog čega je, u najvećoj mjeri, došlo do pada investicija u turizmu? Pad investicija u turizmu jednak je u turističkom sektoru kao i u svim osta-lim sektorima. on je generiran tržišnim okolnostima u trenutku kada se neka investicija treba događati, i prije svega praćenjem investicija od strane banaka. U Hrvatskoj su uvjeti bankarskog po-slovanja nešto oštriji i zahtjevniji nego što je to u okruženju. Postizanje boljih bankarskih uvjeta će ovisiti o stabilnosti poslovanja i pozitivnijim gospodarskim kretanjima u zemlji. iz medija se mogu iščitati blage naznake da bi se to moglo uskoro dogoditi.

Zdravstveni turizam na svjetskom nivou ima visoku stopu rasta...... ima visoku stopu rasta i cjelogodišnje proizvode, a to je najvažniji dio priče. Međutim, ta naša umreženost različitih zakonskih propisa koja traži jako puno dokumentacije pa onda ponavljanje, u pojedinim slučajevima, već donesenih od-luka na različitim razinama, sigurno neće privući investitore. Često situacija varira od jedne lokalne zajednice do druge i, zapravo, prostorni planovi su puno toga zakomplicirali. Najavljena je opća legali-zacija objekata i omogućavanje traženih izmjena u okviru prostornih planova jer se malo gdje vodilo računa s čim su se subjekti bavili kada su se donosile odluke što će se s prostornim planom dalje raditi. Na primjer, u dubrovačko-neretvanskoj županiji obitelj koja se bavi kampovima ima zemljište na koje bi mogla proširiti svoju djelatnost i dobiti potrebne zvjez-dice za koje mora imati sadržaje i infra-strukturu, a ne može to učiniti, niti obno-viti sadašnju kategorizaciju jer je zemljište predviđeno za hotelijerstvo. a oni se žele i dalje baviti kampovima. dakle, treba izmijeniti prostorne planove. No, u svaki predmet treba ući pojedinačno i ustano-viti što je zakočilo projekt. Naravno, to je veliki problem jer je potreban konsenzus svih koji su sudjelovali u donošenju tih prostornih planova da dođe do izmjena, i usklađivanja istih sa stvarnim potrebama turističkog gospodarstva. i onda se inve-sticije događaju parcijalno; kako je netko uporniji, intenzivniji, je li ima veće razumi-jevanje lokalne zajednice...

Ili možda veći utjecaj?

Ne bih govorila toliko o utjecaju koliko o razumijevanju lokalne zajednice za određene poslovne politike. Ne može se uvjetovati nekome čim će se baviti, nego je potrebno uskladiti se s tren-dovima inozemne turističke potražnje, naročito one koja je vrlo izgledna, pri-mjerice – zdravstveni turizam, kaming turizam i sl. u skladu s mogućnostima i kadrovskom osposobljenošću ljudi koji žele nastaviti se razvijati u djelatnosti-ma s kojima se bave već u drugoj gene-raciji , te ih je teško preorijentirati na neko drugo poslovanjeZa naglasiti je problem turistićkih zona u nekim prostornim planovima, koje su određene potencijalne gospodarske su-bjekte dovele u situaciju da se ne mogu kao tvrtka ili obrt baviti turizmom jer njihovi objekti se nalaze u zonama za stanovanje

U kojem smislu mješovite?Mješovite zone – u kojima postoje i objekti za stanovanje i za turizam, su

zone koje omogućavaju razvoj cjelo-godišnjeg turizma. Ako je objekt u zoni stanovanja, a ne turizma, vi ne može-te dobiti dozvolu za otvaranje malog obiteljskog hotela. Mi smatramo da to treba dozvoliti. evo, u tom smislu treba biti fleksibilan, zapravo na razini cijele zemlje. turizam bi morao živjeti s tim prostorom, s okruženjem za stanovanje i za hotele, da bude tu jedna živost, da se život kontinuirano odvija cijelu godi-nu... dakle, moramo ići u uključivanje svega što će trajati cijelu godinu.

Trenutno je na prodaji dvadesetak hotela na Jadranu, većinom luksu-znih. Kao razloge vlasnici navode nepoticajne zakonske i investi-cijske prilike te pritiske banaka kreditora. Prema Vašem mišljenju, koji su uzroci rasprodaje?U jednom trenutku u Hrvatskoj je svat-ko, tko je mogao dobiti podršku banke, imao priliku baviti se turizmom. Međutim, upravo zbog složenosti cijelog turizma, potrebe njegovog suživota s destinaci-jom, praćenja od strane destinacije i svih koji moraju biti uslužni jer gost želi izaći u prostor, želi komunicirati s prostorom, prva generacija investitora, osobito onih koji su se željeli okušati u hotelijerstvu, doživjet će selekciju. Kako i na koji način dobiti ‘support’ banke, Hrvatska je po-kušala riješiti preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj putem subvencioniranih kamata. Netko tko to nije dobio u trenut-ku kada su banke postale rigorozne u na-plati ili podizanju kamatnih stopa, jedino može izaći iz posla i prepustiti ga drugom subjektu koji će naći povoljnije načine praćenja ili će možda unijeti više osobnog kapitala jer vrlo je teško s malo kapitala držati tako velike sustave u funkciji. Sve je to prilično individualno, ali u svakom slučaju, sva ulaganja u hotelijerstvo su zapravo dugoročna; dugoročan je povrat uložene investicije. Hoteli ostaju, turizam ostaje; sve što se investira i stvori, ostaje i dalje je u funkciji. Zaključno, Hrvatska mora raditi na usklađivanju zakonskih i podzakonskih propisa koji moraju tvrt-kama omogućiti ekonomski održivo po-slovanje. Hrvatsko turističko gospodar-stvo, za izrazito kratku turističku sezonu, prilično je opterećeno i fiskalnim i, tzv. parafiskalnim davanjima. Naravno da je teško s malo mjeseci u godini očekivati da se može pokriti cijela godina. dakle, izlaz i rješenje treba pronalaziti i u dru-gim djelatnostima i posebno produljenju turističke sezone putem razvoja svih po-sebnih oblika turizama za koje Hravtska ima prirodne resurse za razvoj.

Razgovarao:

Bruno Hranuelli


projekt:

Hrvatska obrtnička komora, Zagrebač-ka banka, croatia osiguranje, Hrvatski Telekom i Konzum/Velpro kroz program obrtnik & partner omogućavaju obrt-nicima, članovima HoK-a, ostvarivanje popusta i pogodnosti na prodajno-uslužnim mjestima partnera uz korište-nje nove identifikacijske i platežne Visa obrtničke kartice Zagrebačke banke. Sinergijski program Obrtnik & partner, čiji su temelji stvoreni potpisom Spora-zuma sa Zagrebačkom bankom u srpnju 2010. godine, inicirao je HoK, vodeći se iskustvima ranijeg projekta obrtnička kartica, koji se provodio proteklih 10-ak godina. U realizaciju projekta HoK je krenuo angažirajući marketinšku kuću Park aveniju, s čijim direktorom darkom Skala razgovaramo o dosadašnjim isku-stvima i detaljima vezanim uz Program.

Koje su osnovne smjernice pro-grama Obrtnik & partner, i kako su HOK i Park Avenia odabrali partnere?S obzirom da je namjera ovoga projekta najvećem broju obrtnika donijeti uštede

Obrtnik & Partner - pametan program pogodnosti

nu prisutnost i da su u pitanju najbolje ponude. drugim riječima, kupovinom u ovom projektu obrtnici ostvaruju najbo-lje moguće popuste koje u ovom trenut-ku mogu kod ovih partnera ostvariti. Ali, pogodnosti partnera nisu jednom zau-vijek definirane već su dinamične i pri-lagođavaju se uslugama i proizvodima koje oni u datom trenutku imaju u po-nudi. želja nam je da obrtnicima omo-gućimo i uštede u gorivu jer svi obrtnici, bavili se prijevozom ili ne, koriste auto-mobile i trebaju gorivo. Nadamo se da će se projektu pridružiti i jedna naftna kompanija kako bismo i to ostvarili.

Osim velikih, strateških partnera, najavili ste intenciju da u projekt uključite i druge. O kakvom profilu partnera je riječ?do sada smo govorili o uštedama u troškovima koje ima što veći broj obrt-nika, ali se uglavnom ne radi o ključnim troškovima poslovanja.U nastavku projekta više ćemo pažnje posvetiti uključivanju partnera koji su interesantni pojedinim stukovnim skupi-nama čiji proizvodi i usluge u puno ve-ćoj mjeri predstavljaju ključne troškove u poslovanju. Tako je, recimo, cilj imati i partnera iz struke koja odgovara zida-rima, vodoinstalaterima i sl., ali opet i širokom spektru obrtnika koji se mogu na ovaj način snabdijevati sa onim što svakodnevno trebaju. Svakako nam je interesantno privući i ponudu iz segmen-ta ugostiteljske opreme, jer ugostitelj-stvo je jedan od najvećih segmenata obrtništva i tu ćemo se također potru-diti naći jakog partnera. Nekoga tko će ugostiteljima dati širinu, kako bi na jed-nome mjestu mogli riješiti sve što treba-ju, i to po najpovoljnijim uvjetima. Već imamo zanimljivu ponudu Velpra koji u segmentu ugostiteljske opreme ima iz-vrsna iskustva u zadovoljavanju potre-ba ugostitelja. Pokušat ćemo u projekt uključiti i građevinsku struku, ponuđače turističkih usluga, odnosno poslovnih pu-tovanja jer ciljamo na segment poslovne potrošnje. dakle, mislim na agenciju koja će im olakšati putovanja na npr. sajmove na kojima se mogu stručno usavršavati. Znači da će to uvijek biti nešto što će

u poslovanju, krenuli smo od proizvoda i usluga koje svi obrtnici koriste, bilo da se radi o poljoprivredniku, ribaru ili sto-laru, uraru ili vodoinstalateru. Svi telefo-niraju, svi imaju račun u banci i koriste njezine usluge, svi ponešto osiguravaju i kupuju potrepštine, od uredske opre-me do sredstava za čišćenje.Na početku, pozvane su tvrtke iz tih područja poslovanja da daju ponude. Zagrebačka banka odabrana je kao naj-povoljnija, a preuzela je na sebe i izradu kartice, što je značajna stavka. Namjera nam je bila da HoK nema dodatnih troš-kova, nego da cijeli projekt isfinanciraju partneri, ne opterećujući time dodatno ni HoK ni njegove članove koji plaćaju članarine. Nakon banke, tu su se već kao najpovoljnije iskristalizirale i ponu-de croatia osiguranja, Hrvatskog tele-koma i Konzum/Velpra. Sve u svemu, to su vodeće hrvatske tvrtke koje su i prije imale ponude prema ovoj ciljnoj skupini, no u ovom slučaju idu zajednički prema cilju i ostvaruju sinergiju.riječ je o ponudama koje obrtnici mogu konzumirati u svim krajevima naše ze-mlje. Bitno je da partner ima nacional-

Darko Skala, direktor i suvlasnik marketinške agencije Park Avenia

«U Park Aveniji nas zanima kako klijentu otvoriti izravniji put prema kupcima i korisnicima uz efika-snu i ponešto drugačiju komunikacijsku podršku».


svima, ali i pojedinim, specifičnim slučajevima, davati rješenja. to je, dakle, struktura koju ćemo konstantno nadograđivati prema potrebama obrtnika. a oni će, dok kupuju u sklopu ovog projekta, uvijek znati da je to za njih najpovoljnija kupnja, te da sve aktivnosti kojima ćemo se u projektu posvetiti, imamo priliku kontrolirati i paziti kako bi one zaista bile realizirane. A kako se povećava broj partnera, kompleksniji je i sustav kon-trole i nadzora tog benefita za obrtnike.

Projekt je neka vrsta nastavka, tj. nadogradnje napora koje je HOK već imao i na njima radio. Koje novosti su uvedene?HoK je već ranije prepoznao potrebu da, kao krovna udruga, za svoje članove pripremi određene pogodnosti. ono u čemu su uspjeli jest da su privukli određen broj tvrtki. No ono što mislimo da je bio nedostatak, jest manjak promocije i informiranja obrt-nika o tome što im se nudilo. Nama je upravo to bila jedna od bitnijih postavki. Promocija je bitna ne samo kako bismo ljudima rekli – ovdje nešto za vas postoji i to je pametno koristiti jer do-nosi uštede, nego promocija mora kontinuirano pratiti potrebe obrtnika i sve promjene koje partneri obrtnicima tijekom vreme-na nude, i žele ih iskomunicirati. Projekt kao takav je, dakle, po-stojao, ali mi smo ga temeljno izmijenili i na istoj ideji sazidali od početka. a napravili smo i promotivnu platformu, komunikacijski kanal kroz koji obrtnici uvijek mogu saznati za najnoviju ponudu od svakoga od partnera (bilo da se radi o radiju, novinama, tele-viziji ...). Tako smo u sklopu projekta razvili i TV emisiju Obrtnik i partner, koja ide subotom na 2. programu Hrt-a u poslijepod-nevnom terminu, a u kojoj iznosimo teme i aktualnosti vezane uz svijet obrtnika. isto tako, na Soundset mreži, koja je medijski partner projekta i obuhvaća 14 lokalnih radiostanica u cijeloj Hrvatskoj, približili smo obrtnike i partnere na lokalnoj razini sa brojnim informacijama interesantnim u okviru jednoga grada ili županije. i lokalne stanice, također, imaju dvije mogućnosti – jedna je da obrtnicima mogu iskomunicirati lokalna događanja i lokalne interese i aktualnosti, ali i dati lokalnim obrtnicima priliku da se predstave i da nešto ukratko o sebi poruče lokalnoj jav-nosti. i sa velikim partnerom projekta, europapress holdingom, također smo dobili medijsku platformu gdje jednom tjedno, u Jutarnjem listu, na jednoj stranici, aktualne ponude i aktualne teme komuniciramo obrtnicima. Tako da bez obzira koji medij obrtnici konzumirali ili preferirali, nastojimo da oni putem svih medija mogu doći do informacija. Naravno, tu nam je i internet jako bitan, tako da putem internetskih aplikacija, tražilica i sl., obrtnici, ali ne samo oni, nego i oni koji trebaju njihove usluge i proizvode, lakše dolaze do korisnih informacija. To je u razvoju i nadamo se da bi do kraja godine i taj dio mogao biti realiziran.

Hoćete li u projekt uključiti i lokalne tvrtke?Ovdje svakako ima prostora i za lokalne tvrtke. u suradnji sa županijskim obrtničkim komorama biti ćemo vrlo aktivni i na ovom planu.

Projekt je dobio i podršku Vlade?da, uvršten je među Vladine programe gospodarskog oporav-ka koji mogu pomoći poduzetnicima. Poduzetništvo je ključno za razvoj gospodarstva, a dobra inicijativa u poduzetništvu je ključna. Mislim da ta interesna povezivanja imaju ogro-man potencijal, u svakom slučaju su jasnija, često se brže realiziraju od naravno isto tako važnih velikih i dugoročnijih strukturnih državnih programa. Mislim da će kao takav pro-jekt biti od velike pomoći obrtnicima, budući da je napravljen na biznis modelu sa tvrtkama koje već odlično funkcioniraju na tržištu.

“Kupovinom u ovom pro-jektu obrtnici ostvaruju najbolje moguçe popu-ste koje u ovom trenutku mogu kod partnera pro-jekta ostvariti. Ali, usluge ovih partnera nisu jed-nom zauvijek definira-ne. One su dinamiène i prilagoðavaju se usluga-ma i proizvodima koje oni u datom trenutku imaju u ponudi“.

Jesu li obrtnici već prepoznali kvalitetu ovog programa? obrtnici pozitivno reagiraju na vijest da će od sada za isto morati platiti manje. u situaciji u kojoj je mnogima neizvjesno kako će završiti ovu godinu, i hoće li ‘doživjeti’ sljedeću, te da su se vodeće hrvatske tvrtke odlučile povezati i pomoći obrt-nicima je pozitivna, dobra i ohrabrujuća vijest. Pred nama je vrijeme kada će svijest o mogućnostima koje ovaj projekt do-nosi među obrtnicima izazivati sve više pažnje. Gledat ćemo kako obrtnicima - koji uglavnom nemaju sredstava za vlastitu promociju, ili teško dolaze do prilike reći što rade, a kamoli da to naprave na marketinški ispravan način - kroz ovaj projekt osigurati šansu i priliku da to lakše učine. Program obrtnik & partner obrtnicima neće odjednom riješiti poslovne probleme, jer to mogu isključivo sami, ali je obrtni-cima ponuđen kao pametan poslovni izbor jer uštede u poslo-vanju moraju se tražiti svakodnevno, te ih je pametno i nužno iskoristiti. Zato smo ovaj program nazvali i ‘Pametan program pogodnosti’.

SVIBANJ/LIPANJ 2011www.hrb.com.hr8

dobiti prehrambeni proizvod, a dodjeljuje je international taste & Quality institute iz Bruxellesa – jedna od vodećih svjetskih organizacija koja ocjenjuje kvalitetu okusa svih ka-tegorija proizvoda iz segmenta prehrane i pića. osvojeni re-zultat omogućuje da se iduće tri godine na ambalaži studena izvorske vode komunicira internacionalno prepoznatljiv znak „superior taste award“, što je svrstava u visokokvalitetne izvorske vode kao odličan izbor za hidrataciju organizma, na-doknadu minerala te svakodnevno gašenje žeđi.U superior taste award kategoriji ocjenjuju se isključivo pro-izvodi koji se nalaze na policama trgovina, a u proces ocjenji-vanja mogu ući proizvodi samo onih kompanija koje posjedu-ju certifikate kontrole kvalitete.

ljUdi i doGaĐaji

službeno otvoren hotel „rebro“ Hotel „rebro“ ima tri zvjezdice i kapacitet od 60 dvokrevet-nih soba po cijeni noćenja od 499 kuna po sobi. Uz uslugu noćenja i doručka, hotel će posjetiteljima uskoro ponuditi i dvije konferencijske dvorane za oko 100 posjetitelja. Nalazi se uz KBc Zagreb u sklopu poslovno - hotelskog kompleksa centar rebro, u kojem se nalazi i desetak poslovnih prostora u kojima će uskoro biti otvorena ljekarna, restoran, trgovina mješovitom robom, pekara, kafić i drugi sadržaji. cijeli centar rebro zapošljavat će oko 100 ljudi. ivica Čačić, vlasnik tvrtke Hotel Parter, izjavio je: “očekujemo u prvoj godini popunje-nost od 60%. Hotel je namijenjen pacijentima i njihovim obi-teljima, ali i svim drugim posjetiteljima.“

Hotel rebro sagrađen je 2007. godine, a 2009. godine na natječaju za najam hotela i poslovnih prostora pobijedila je tvrtka Hotel Partner u partnerstvu s konzultantom davorom Šternom. tvrtka Hotel Partner, poslovno-hotelski kompleks centar rebro uzela je u najam na dvadeset godina i za nje-ga plaća mjesečnu naknadu od 56.500 eura Kliničkom bol-ničkom centru Zagreb. Zvonimir Šostar, pročelnik Ureda za zdravstvo Grada Zagreba, istaknuo je da je upravo ovakav vid medicinskog turizma budućnost razvoja turističke ponude Zagreba.damir Bajs, ministar turizma, iznio je podatak da je hotel rebro 589. hotel u turističkoj ponudi Hrvatske koja sada ima 101 tisuća postelja te kako je upravo ovaj projekt uspješan primjer javno-privatnog partnerstva.

super palent show – talenti od palentiVolosko je 21. svibnja postalo poprište novog showa u zajed-ničkoj organizaciji Ženske klape Volosko, konobe Valle los-ca, kafe bara Kon-tiki, konobe tramerka, a pridružio im se i claudio frank akademski slikar. show je svojevrstan uvod u mnogobrojna ljetna zbivanja na liburniji. Kako su mnogo-brojne none svoje familije prehranile palentom, Ženska klapa Volosko odlučila joj je odati počast organizirajući ovaj show - natjecanje u spremanju tra-dicionalnih jela koja se jedu s palentom kao glavnim prilo-gom. Palentu i jela uz palen-tu kuhale su poznate klape istre, Primorja i dalmacije: Vokalisti salone (split), Boš-karin (Hum), mirakul (Vepri-nac), Kvarner (Bakar), tra-bakul (Kostrena) i domaćin – ženska klapa Volosko.

vijesti:

marko Njavro imenovan marketing menadžerom starbeva za aB inBevove brendovemarko Njavro imenovan je marketing menadžerom starbeva za aB inBevove brendove. Na toj poziciji Njavro će biti odgovoran za razvoj i rezultate brendova koje starBev proizvodi i dis-tribuira u deset srednjoeu-ropskih i istočnoeuropskih zemalja po licenci aB inbe-va, od kojih su najpoznatiji Beck’s i stella artois te će odgovarati glavnom direktoru za marketing starBeva.marko Njavro u Zagrebačku pivovaru došao je početkom 2005. godine s pozicije menadžera za ključne kupce u duka-tu, tadašnjoj luri. Karijeru u Zagrebačkoj pivovari započeo je na poziciji starijeg menadžera te je vrlo brzo promoviran na poziciju brend menadžera za Beck’s i ožujsko. tri godine poslije preuzima funkciju marketing menadžera za domaće brendove Zagrebačke pivovare, s posebnim naglaskom na vodeći brend piva u Hrvatskoj – ožujsko pivo. Novim marketing menadžerom za domaće brendove Za-grebačke pivovare imenovan je darko ivančević, dosadaš-nji trade marketing menadžer Zagrebačke pivovare.

Marko Njavro

Davor Štern, Damir Bajs i Ivica Čačić


Koliko je obrtnika uključeno u projekt?Uključeni su svi obrtnici. dakle, obrtnik se ne mora posebno kvalificirati veliči-nom, položajem ili strukom. Naprosto, svi članovi HoK-a dobili su ViSa platež-nu karticu i automatski mogu ostvari-vati uvjete, odnosno pogodnosti. oče-kujemo da će s vremenom sve veći broj obrtnika aktivno koristiti karticu za plaćanja proizvoda i usluga koji se nalaze u programu, a budući da se radi o klasičnoj platežnoj kartici žiro računa, vjerujemo da će istu karticu koristiti i za sve druge poslovne nabavke.

Zagrebačka banka izdala je obrt-nicima dvije vrste kartica - VISA obrtničku karticu i Visa Prepaid obrtničku karticu. Po čemu su specifične?Budući da je platežna kartica ipak nešto što je vezano uz banku i bankovni račun, Zagrebačka banka je ovdje izdala dvije vrste kartica: jednu za one koji već jesu njezini klijenti, koji su zapravo postojeću

projekt:

karticu svog poslovnog računa sad zamije-nili sa ovom novom, a oni koji nisu klijenti Zagrebačke banke dobili su karticu kojom se ostvaruju svi uvjeti, svi popusti, identi-ficiraju se na mjestima na kojima možda nisu nužna plaćanja putem kartica. razlika je u tome da oni koji jesu klijenti raspola-žu novcem kojeg imaju na računu, dok oni koji to nisu – moraju na račun koji im ban-ka otvara za ovu priliku, prethodno izvršiti uplatu, odnosno položiti sredstva.

Kakve usluge obrtnicima nude HT, Croatia osiguranje i Velpro?U ovom trenutku, većina proizvoda i usluga koje ovaj program sadržava već su bile dostupne, ali se sada obrtnicima nude po još povoljnijim uvjetima. ipak, prepoznajući potencijal obrtničke po-trošnje partneri projekta aktivno kreira-ju svaki u svom segmentu i nove usluge i zanimljivosti za obrtnike.S pogodnostima koje nudi Ht obrtnici neke naknade, koje bi inače plaćali, u sklopu ovog projekta neće plaćati. Uz mobilnu i fiksnu telefoniju tu su sve važ-nije i prisutnije usluge podatkovnih ser-

“Svakako nam je interesantno pri-vuçi i ponudu iz segmenta ugo-stiteljske opreme, jer ugostiteljstvo je jedan od naj-veçih segmena-ta obrtništva i tu çemo se takoðer potruditi naçi jakog partnera. Nekoga tko çe ugostiteljima dati širinu, kako bi na jednome mjestu mogli riješiti sve što trebaju, i to po najpovoljnijim uvjetima“. visa, a zanimljive su i pogodnosti koje Ht nudi ciljano npr. u segmentu turizma kao npr. online booking. isto tako Ht nudi i popuste pri nabavci iT opreme. Croatia osiguranje ponudilo je obrtni-cima cijeli paket pogodnosti, a Velpro, koji je i do danas bio veliki partner obrt-nika, na bazi svoje snažne i sveprisutne ponude pronalazi načine kako obrtnici-ma biti još povoljniji i dostupniji.

Osim ušteda za obrtnike, kakve još usluge i pogodnosti nudi ovaj program? Projekt otvara veliki benefit partnerima da zajednički međusobno kreiraju i po mogućnosti udružuju svoje nove usluge i proizvode namijenjene obrtnicima. iako su to i prije mogli, sada to mogu učiniti još lakše i preciznije. Na taj način ovdje imamo velike mogućnosti ne samo za obrtnike, nego i za same partnere, nji-hove marketinge, da svoju ponudu na-dograđuju i čine još boljom.

Razgovarala:

Marija Kosor


istraživanje:

Povratak povjerenja„široko rasprostranjene pozitivne brojke diljem kategorija alkoholnih pića jasno pokazuju povratak povjerenja potroša-ča u globalno gospodarstvo u 2010. i gdje su međunarodni brendovi ostvarili snažne poslovne performanse“, rekao je jeremy cunnington, viši analitičar za alkoholna pića u tvrtki euromonitor international. Prema tvrdnjama euro-monitora, provedba rizičnih strategija diversifikacije i povišena izloženost na tržištima u nastajanju imali su za ove brendove ključnu ulogu u njihovoj ko-načnoj poslovnoj učinkovitosti.

Tržišta u nastajanju i primarna tržišta„tržišta u nastajanju najvjerojatnije će igrati još veću i važniju ulogu u rastu brendova nakon što dođe do rasta ras-položivih prihoda tamošnjih građana. Međutim, istovremeno kompanije s međunarodnim fokusom moraju održati poslovanja i na svojim primarnim, razvi-jenim tržištima o kojima njihovi brendovi ovise zbog velikih razmjera njihova vo-

Drinks International Millionaires ClubIstraživanje Euromonitor Internationala za 2011. pokazuje snagu međunarodnih brendova za-hvaljujući širokoj geografskoj zastupljenosti i povećanom fokusu na tržišta u nastajanju.

lumena i prihoda“, dodao je Cunnington. domaći/lokalni brendovi predstavljaju preko 50% sadržaja među 10 najboljih brendova Millionairesova popisa. Sochu brend jinro vodeći je na popisu sa zabi-lježenom prodajom 64.28 milijuna kutija (svaka s 9 boca zapremine jedne litre) u 2010., dakle, dvostruko više od dru-goplasirane Vodke Smirnoff u vlasniš-tvu tvrtke diageo. Lokalni brendovi ta-kođer su ostvarili veliku koristi od rasta na tržištima u nastajanju. Sa svojih 20 brendova na popisu Millionaires, indijski div United Spirits približava se vrhu li-ste koju drži tvrtka Pernod ricard. Na-stavak poslovnog uspjeha na indijskom tržištu alkoholnih proizvoda pomogao je tijekom 2010., kompaniji united Spirits da svoj brend Bagpiper Rum uvrsti na top-ljestvicu Millionaire-a, a ubrzan je i rast većeg broja ostalih brendova u vla-sništvu ove tvrke.

Dominacija domaćih i lokal-nih brendovaNajveći svjetski proizvođač alkoholnih pića, tvrtka diageo, ostala je na trećem

mjestu s 14 brendova na listi Millionai-re, ali za očekivati je da će ova tvrtka u godinama koje dolaze znatno popra-viti svoje mjesto na listama, ponajprije zahvaljujući akviziciji turske kompanije Mey içki koja se snažno oslanja na do-maće/lokalne brendove. „i ove godine lista Millionaire dokazuje nastavak dominacije domaćih i lokalnih brendova s 93 uvrštena brenda na po-pisu za 2010., a slijede ih međunarodni brendovi s 57 primjeraka na listi i regi-onalni brendovi s 22 primjerka“, objaš-njava Cunnington. „Ovo nam pokazuje da se najveći dio alkoholnih pića još uvi-jek konzumira u zemlji koja ih proizvodi, posebno na tržištima u nastajanju.“to je još uvijek snažno zastupljeno kod dva od 20 vodećih brendova i među sedam od najboljih 50 brendova. Top tri i četiri od prvih pet najbrže rastućih brendova su iz istočne europe.


savjetnik:

Što je 'pravedna trgovina'?Suočimo se s istinom: sadašnji sustav međunarodne trgo-vine daleko je od savršenog i potrebno mu je poboljšanje. Svakako da poštenom ne možemo nazvati ni situaciju u kojoj pojedini poljoprivredni proizvođači nisu u stanju okončati ci-klus siromaštva u kojem su se našli zbog prevelike ovisnosti o izvozu poljoprivrednih proizvoda. Stupanj ranjivosti u odnosu na promjene cijena njihovih proizvoda na globalnoj razini če-sto određuje puko preživljavanje poljoprivrednih proizvođača i njihovih obitelji. osim toga, ne pomaže ni način na koji se bogate zemlje svijeta odnose prema ovoj problematici, po-sebice jer iste izdašno subvencioniraju vlastite poljoprivred-ne proizvođače koji onda viškovima robe preplavljuju tržišta manje bogatih zemalja i tamošnjim proizvođačima nanose izravnu štetu. u svijetu kojim vladaju korporativni sporazumi i gdje se trguje do zadnjeg novčića, dogodi se i to da mali poljoprivredni proizvođači zaradom ne mogu pokriti troškove proizvodnje – što znači da će im ostati znatno manje novca za osnovne troškove njihovog kućanstava. Pravedna trgovina alternativni je model trgovine kojim se na globalnom tržištu pokušava poboljšati položaj tih malih poljo-privrednih proizvođača jamčeći im poštenu isplatu za njihove proizvode. Prema definiciji Svjetske trgovačke organizacije, poštena trgovina „više je od same trgovine: ona dokazuje da je u svjetskoj trgovini moguće postići potpuniju praved-nost. Pravedna trgovina ističe potrebu za promjenama pra-vila i poslovne prakse u konvencionalnoj trgovini i pokazuje kako uspješno poslovanje može staviti dobrobit ljudi na prvo mjesto.“

Fair Trade: Poštena šalica kaveFair trade, alternativni model trgovine koji njeguje princip pravednosti tako da dobrobit ljudi stavlja ispred interesa kapitala, odne-davno se pojavio i u Hrvatskoj.

Trgovina za održivi razvojosim što dobivaju unaprijed određene (često iznad tržišnih cijena) iznose za svoju robu, poljoprivredni proizvođači imaju pristup kredi-tima unaprijed za usjeve koje će proizvesti iduće sezone, a pomažu im i sredstva iz tzv. ‘društvenih fondova’ koje poljoprivredne zadru-ge isplaćuju proizvođačima povrh tržišne cijene proizvoda. Uz ova sredstva, zajednice poljoprivrednih proizvođača odlučile su graditi škole, stanove te društvene ili zdravstvene centre. Čak su proširili pristup ovim fondovima ponudivši svojim članovima kratkoročne zajmove i školske stipendije. također, poljoprivredne zadruge če-sto koriste ova sredstva za poboljšanje i modernizaciju proizvod-nih postrojenja u kojima prerađuju robu namijenjenu izvozu i tako povećavaju stopu povrata uloženih sredstava za buduće žetve. Plaćanjem poštene i stabilne cijene i osnaživanjem poljoprivrednih zajednica za samostalno donošenje odluka o ‘napretku i razvoju’, poštena trgovina nastoji vratiti pregovaračku moć i moć određi-vanja cijena poljoprivrednicima koji se već dulje vrijeme nalaze na marginama globalnog gospodarstva. Pravedna trgovina također pridonosi razvoju ruralnih krajeva podržavajući tradicionalne načine uzgoja poljoprivrednih kultura koje nisu štetne za okoliš. Primjerice, ako je riječ o kavi, biljke kave rastu u sjeni dok prisutnost brojnih drugih biljnih vrsta (jestivih, ljekovitih i sl.) smanjuje ovisnost pro-izvođača o izvozu samo jedne vrste usjeva, uz istovremeno pove-ćanje kvalitete tla i poticanje bio-raznolikosti. iako svi poljoprivredni proizvodi uzgojeni prema načelima pravedne trgovine ne moraju nužno imati certifikat organski uzgojenih proizvoda, ‘fair trade’

„Osim što dobivaju unaprijed određe-ne (često iznad tržišnih cijena) iznose za svoju robu, poljoprivredni proizvođa-či imaju pristup kreditima unaprijed, za usjeve koje će proizvesti iduće sezone, a pomažu im i sredstva iz tzv. 'društve-nih fondova' koje poljoprivredne za-druge isplaćuju proizvođačima povrh tržišne cijene proizvoda.“


proizvođači „korištenjem organskog pristu-pa proizvodnje ili minimalnom upotrebom kemijskih sredstava za zaštitu bilja nastoje smanjiti svoj utjecaj na okoliš na najmanju moguću mjeru kad god je to moguće.“2

Potrošači su najvažnijiPravednu trgovinu ponekad kritiziraju da je „izvan tržišta“ budući su cijene robe određene unaprijed. takve kritike pak ignoriraju činjenicu da, kao i na ostalim tržištima, potrošači (uglavnom u Sad-u i europi) svojom kupovnom moći odre-đuju veličinu tržišta pravedne trgovine. Međutim, odnos između ‘fair trade’ proi-zvođača i potrošača je jedinstven – to je partnerski odnos „utemeljen na dijalogu, transparentnosti i međusobnom uvažava-nju“1. čiji glavni ciljevi su razvoj društva i smanjenje siromaštva. Nadalje, kao i ostali pokreti s ciljem društvenih promje-na, ‘fair trade’ ovisi o stupnju obrazovanja i osviještenosti društva u kojem djeluje. odabir potrošača može biti snažan alat za uvođenje društvenih promjena, a pra-vedna trgovina je opcija čiji odabir ne bi trebao biti težak.

Kratka povijest pravedne trgovinePoslije drugog svjetskog rata struktu-ra i djelovanje međunarodne razmjene – posebice trgovine – našli su se u pr-vom planu globalne svijesti. S obzirom da je kapitalistički pristup prevladao u formiranju institucija poput Međunarod-nog monetarnog fonda, Svjetske banke i Svjetske trgovačke organizacije, oni glasovi koji su ostali u manjini nastojali su organizirati alternativni sustav te-meljen na njihovim vlastitim idealima. Bilo da su im korijeni bili u religiji, ili dobrotvornom radu i brizi za siromaš-ne u svijetu, ili su izvirale iz političke i ekonomske kritike dominantnih kapita-lističkih struktura, ove grupe pokretane zajedničkom vizijom pravednijeg svije-ta počele su svoje djelovanje u Sad-u i europi u šezdesetim i sedamdesetim godinama 20. stoljeća kao alternativna trgovačka organizacija (atos).Tako je nastao pokret pravedne trgovi-ne. Tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, posebice nakon uvođenja brojnih oznaka certifikata, ci-ljevi pokreta postali su jasni i prepoznati od strane potrošača. Počelo je s ozna-kom Max Havelaar (1988) i doseglo vrhu-nac 1997. osnivanjem udruge fairtrade Labeling Organizations international1. roba koja se prodaje prema načelima pravedne trgovine i čija primjena je bila ograničena na marginalna tržišta svijeta i dobrotvorne ustanove, sada ima pristup bogatstvu i raznolikosti koje nude glavna svjetska tržišta. Ulaskom u novo tisućlje-će ‘fair trade’ proizvodi spremaju se za

ulazak u velikom stilu na tržišta europe i Sad-a. U Sad - u ovo će predstavljati novost na tržištu kave budući da ame-rikanci konzumiraju 1/5 ukupne količine kave na svjetskom tržištu.1 a na ame-ričkom tržištu kave to znači – Starbucks. Kada je kompanija Starbucks u travnju 2000. konačno pristala posluživati kavu nabavljenu prema načelima pravedne trgovine (iako se ovdje radi o malim koli-činama), to je dovelo do rasta zanimanja korporacija za ‘fair trade’ pristup. upravo zahvaljujući novim igračima na tržištu i velikim naporima aktivista i prosvjeti-telja danas je pravedna trgovina široko raširena na području Sad-a i Zapadne europe i kao koncept i kao robna mar-ka. Međutim, sociolog daniel jaffee ističe da je „motivacija i djelovanje ve-ćine velikih korporacija u suprotnosti s filozofijom društvene pravde koja se nalazi u samom srcu pokreta pravedne trgovine“2. Koliko daleko može ići pra-vedna trgovina da bi mogla promijeniti i popraviti sve nepravde važećeg sustava trgovine? iako ne bez mana, pravedna trgovina bar pruža nadu. ona pokuša-va reorganizirati strukturalne nepravde koje među najsiromašnijim svjetskim poljoprivrednicima siju pustoš još od kolonijalnih vremena.

Kako radi pravedna trgovina: kavadakle, čuli ste argumente i povezali događaje iz povijesti. Možda sada želi-te čuti kako u stvari pravedna trgovina ‘šljaka’. Kako je, primjerice, šalica ‘fair trade’ kave kupljene u Hrvatskoj uopće stigla ovdje? Kava raste u tropskim i suptropskim re-gijama svijeta, poput Središnje i južne Amerike, indonezije i Afrike. Zrna kave (to u stvari nisu ‘zrna’ nego - voće!) ruč-no beru mali poljoprivredni proizvođači (farmeri) i sortiraju ih prema zrelosti i općem izgledu (zdravlju). Ukoliko ovi poljoprivredni proizvođači prodaju svoj urod otkupljivačima koji se pridržavaju načela pravedne trgovine najvjerojatni-je je da su članovi raznih zadruga malih poljoprivrednika, a njihova sirova kava bit će zajedno prerađena i prodana.jedna od važnijih značajki pravedne tr-govine je ta da su iz procesa nabave izbačeni brojni ‘posrednici’ (nakupci i špekulanti), što znači da poljoprivrednim proizvođačima ostaje više novca. Nabava sirove kave izravno od proizvođača oku-pljenih u zadruge postala je uobičajena poslovna praksa pržionica kave u Sad-u i europi. Nakon toga kava se prži, pakira i

šalje u maloprodaju ili kafiće. Na ovaj na-čin demistificiran je lanac prodaje – vrlo lako se može utvrditi regija iz koje roba potiče pa čak i točna plantaža i ime pro-izvođača. Baš kao što globalizacija teži društvenoj i gospodarskoj anonimnosti (mješavini kave koja se prodaje ne može se odrediti porijeklo), tako pravedna trgo-vina podržava stvaranje dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa – osobnih veza čija vrijednost se ne može izraziti novcem.

Pravedna trgovina u Hrvatskojdo sada je prisutnost poslovanja prema načelima pravedne trgovine u Hrvatskoj bila mala, ali ne sasvim bez značaja. U Zagrebu možete naći dva kafića koja prodaju ‘fair trade’ proizvode; cafe u dvorištu i Muzungu. također, postoji i trgovina ‘Bead by Bead’ koja prodaje rukotvorine iz Ugande. iako u Hrvatskoj ne postoji službena organizacija ‘fair Trade’, prisutna je udruga za promica-nje pravedne trgovine fair trade Hr-vatska (http://fair-trade.hr) koja djeluje kao okupljalište i izvor informacija svim pojedincima i poslovanjima koja u Hr-vatskoj pokazuju zanimanje za praved-nu trgovinu. Budući da pokret za pravednu trgovinu razumije sadašnji svijet u smislu nepovolj-

nog položaja obespravljenih proizvođača i bogatih potrošača, tim je još teže odrediti ulogu Hrvatske u ovoj priči. S jedne stra-ne, Hrvatskoj susjedna Bosna i Hercego-vina proizvođač je ‘fair trade’ proizvoda, a druge zemlje u susjedstvu poput Austrije i italije značajni su potrošači ‘fair trade’ proi-zvoda. Geografski i gospodarski promatra-no, ispada da je Hrvatska u smislu pravedne trgovine ‘ničija zemlja’. Kakvu bi onda korist od pravedne trgovine mogli imati hrvatski potrošači? da bi odgovorili na ovo pitanje moramo se prisjetiti da se pravedna trgo-vina ne ogleda isključivo kroz gospodarstvo – ona je također i društveno i etičko nasto-janje za poboljšanjem kvalitete života ljudi. društvo koje prigrli pokret poput pravedne trgovine pokazuje sposobnost djelovanja na načelima transparentnosti, solidarnosti i pravde u svakodnevnom životu. Naša na-stojanja za djelovanje na načelima praved-ne trgovine u Hrvatskoj stoga su i pokušaji za stvaranjem još dinamičnijih veza među susjedima, lokalno i globalno. Nadamo se da će sve veća prisutnost pravedne trgovi-ne u Hrvatskoj biti samo jedan od niza po-kreta koji teže društvenom i gospodarskom pomlađivanju naše zemlje.

Pripremili:

Matija i Hannah Powlison Belković

„Pravedna trgovina također pridonosi razvoju ruralnih krajeva podržavajući tradicionalne načine uzgoja poljoprivrednih kultura koje nisu štetne za okoliš.“


Porast u odnosu na prošlu godinudo kraja kolovoza ove godine na www.MojPosao.net oglašeno je gotovo 1.300 radnih pozicija u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo što je porast od 8% u od-nosu na prošlu godinu. 57% oglasa od-nosilo se na radna mjesta u županijama na jadranu. Najtraženija zanimanja bila su: konobar (28% oglasa), kuhar (16% oglasa), prodavač (2% oglasa), pomoć-ni radnik u kuhinji (2% oglasa) te recep-cionar (2% oglasa).

Porast broja oglasa već u veljačiPotaknuti optimističnim najavama za turističku sezonu, u 2011. hotelijeri i ugostitelji su ranije krenuli u potragu za sezonskim radnicima. MojPosao je još u veljači zabilježio prvi značajniji po-rast broja oglasa u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo. Kada analiziramo oglase objavljene od siječnja do kolovoza ove godine, najviše oglašenih radnih pozici-ja, osim za Grad Zagreb, objavljeno je za Splitsko-dalmatinsku (14%) i dubro-vačko-neretvansku županiju (12%).Postotak oglasa po županijama u kate-goriji Turizam i ugostiteljstvo

Stalni posao tražite u Splitu i ZadruMeđu gradovima na obali, drugu godinu za redom, po broju objavljenih natječaja „vodi“ dubrovnik (6% od ukupnog broja oglasa u turizmu), dok je Split zauzeo drugo mjesto s 5% objavljenih oglasa. Kada je riječ o kvalifikacijama koje su

istražuje:

U 2011. više oglasa za sezonske radnike nego lani

U sklopu akcije „Poslovi u turizmu“ ove godine ogla-šeno je 1.300 radnih pozicija, a najtraženija zani-manja u Turizmu i ugostiteljstvu su: konobar, kuhar, prodavač, pomoćni radnik te recepcionar. Najviše sezonaca na Jadranu tražilo se za Dubrovnik i Splitpotrebne za zaposlenje u turizmu, u 47% oglasa stručna sprema nije bila bitna, dok se u 40% slučajeva tražila srednja stručna sprema. U 65% ogla-sa nije se tražilo prethodno radno isku-stvo. Kada je riječ o stranim jezicima, za obavljanje poslova u turizmu i ugosti-teljstvu najviše se tražilo znanje engle-

skog jezika (44%), a znatno manje nje-mačkog (16%) i talijanskog jezik (10%). rad na računalu kao uvjet je bio nave-den tek u 28% oglasa. Većina oglasa i dalje je za rad na određeno vrijeme i gotovo da nema promjena u odnosu na prošlu godinu (65% u 2011. prema 66% u 2010). U 49% posto oglasa nudilo se stalno zaposlenje, 16% oglasa nudilo je studentske poslove, a 9% honorar-ne (napomena: bilo je moguće označiti više vrsta zaposlenja). Od Jadranskih županija, najviše oglasa za stalni posao objavljeno je za Zadarsku i Splitsko dal-matinsku-županiju (46%, odnosno 40% od ukupnog broja oglasa), a najviše se-zonskih poslova (na određeno vrijeme) za dubrovačko-neretvansku i Šibensko-kninsku županiju (95%, odnosno 93% od ukupnog broja oglasa). Potrebno je uzeti u obzir da je za jedno radno mjesto bilo moguće odabrati vrsta zaposlenja.

Pripremila: Petra Rulek,

www.MojPosao.net


MInI croIssant s MaslaceMPekarna Pečjak vodeći je slovenski proizvođač smrznutih pekarskih proi-zvoda čija priprema zahtijeva minimalno vrijeme i napor. njiihov najvažniji cilj je osigurati zdravu i sigurnu hranu za svoje potrošače. Mnogo truda, rada i stručnosti tijekom godina rezultiralo je stjecanjem brojnih među-narodnih certifikata koji su potvrda kvalitete. Duboko zamrznuta hrana u suvremeno vrijeme postaje jedna od najvažnijih kategorija hrane. Jedan od najprihvaćenijih proizvoda su mini croissanti s maslacem, brzo smrznuti proizvod od lisnatog tijesta. Vrijeme pečenje 12-15 minuta. savjet: popr-skajte ih s malo vode ili smjestite toplinsku otpornu posudu s vodom na dno pećnice na par minuta radi stvaranja pare, koja će dati veći volumen proizvodu i sjajnu finu koru i uživajte u vrhunskom proizvodu.Proizvođač: Pekarna Pečjak, slovenija, logističke informacije: 1kg, 4kom/kart, Uvo-znik i/ili distributer: Stanić d.o.o., Slavonska avenija 22, Zagreb, Tel: 01/2481-888, Fax: 01/2481-881, Web site, e-mail: www.stanic.hr, www.gastro-partner.hr, [email protected]

Fast Fry kruMPIrIćI, 10MMFast Fry krumpirići pravi su sprinteri! treba im samo 90 sekundi da dobiju zlatnu boju i odličan okus. svaka porci-ja sada je puno brže gotova, za zadovoljstvo klijenata koji mogu uživati u svojim omiljenim krumpirićima za samo 90 sekundi. Prednosti: kratko vrijeme pečenja = više prodanih porcija, više posluženih klijenata, smanjeni troškovi pečenja, 20% više porcija iz 1 kg krumpirića. Fast Fry sadrži manje vode i više suhe tvari, manja količina krumpirića za isti broj porcija, 13% manje vode nego u običnim krumpirićima. logi-stičke informacije: 2,5kg, 5 komada/karton, Proizvođač: Farm Frites International BV. , Nizozemska, Uvoznik i/ili distributer: Stanić d.o.o., Slavonska avenija 22, Za-greb, Tel: 01/2481-888, Fax: 01/2481-881. Web site, e-mail: www.stanic.hr, www.gastro-partner.hr, [email protected]

tartuFata, 580g armonia tartufata - umak od gljiva gdje tartufi vode glavnu riječ. roBo je jedan od najpoznatijih svjetskih brandova u Horeca kanalu, specijaliziran između ostalog za mediteransku kuhinju. u svojoj ponudi zastupljene su sve kategorije pripravaka i gotovih dodataka jelima. tar-tufata je jedan od nama najdražih, umak koji se miješa u svim kombinacijama i nikoga ne ostavlja ravnodušnim. koristi se za topla i hlada predjela, glavna jela, sve vrsta namaza, tjestenina, rižota, za pečenje kruha i peciva s aromom tartufa… tartufata roBo namijenjena je ugo-stiteljskim objektima gdje se jedna staklenka od 580g koristi za oko 90 porcija, ovisi gdje se i kako dodaje: tar-tufata + ulje na pizzu, tartufata + vrhnje za kuhanje za rižoto, tjesteninu, umake za biftek… ili pak namazana na kruščiće za Bruschette. logističke informacije: 580g, 6 komada / karton, Proizvođač: ROBO, Italija, Uvoznik i/ili distributer: Stanić d.o.o., Slavonska avenija 22, Zagreb, Tel: 01/2481-888, Fax: 01/2481-881, Web site, e-mail: www.stanic.hr, www.gastro-partner.hr, [email protected]

tekuća PasterIzIrana JaJa, sIgurna I zDraVau ponudi tvrtke stanić: miješana jaja, bjelanjak i žutanjak u pakiranju bag in box od 5l i 10l. Iz tog istog asortimana, izdvajamo svježe proizvode euroVo u briku, linije “Plus”: rok trajanja od 100 dana za Miješana jaja i Žutanjak te 45 dana za Bjelanjak omogućuje vam sigurnost pasterizira-nog proizvoda i sve kvalitete svježih jaja. ovi proizvodi su ciljano rađeni za sve kulinarske namjene, praktično brik pakiranje omogućava preciznost u doziranju sastojaka, bez nepotrebnog trošenja proizvoda. Proizvodi eurovo “Plus” dobivaju se od svježih kokošjih jaja koji se homogeniziraju, pasteriziraju i naposlijetku rashlađuju. obavezno ih je čuvati na tempe-raturi od 0° do +4°c, te dolaze u pakiranjima od 12 brikova po kartonu, BIB 5 litara, 10 litara ili veće. grupa eurovo je lider u proizvodnji jaja i proizvoda od jaja. zahvaljujući kontroli i apsolutnoj sljedivosti proizvoda, garantira svojim klijentima kvalitetu i sigurnost, od proizvodnje hrane za uzgoj do pakiranja gotovog proizvoda. Proizvođač: Eurovo, Italija, Uvo-znik i/ili distributer: Stanić d.o.o. , Slavonska avenija 22, Zagreb, Tel: 01/2481-888, Fax: 01/2481-881, Web site, e-mail: www.stanic.hr, www.gastro-partner.hr, [email protected]

HoReCa izlog:


predstavlja:

Spavanje u vodovodnim ci-jevima. Ne zvuči baš pri-vlačno, više poput scene iz filma katastrofe. Pa ipak, na različitim krajevima svijeta, u austrijskom gradiću linzu

i meksičkom selu tepotzlanu, hotelske sobe u vodovodnim cijevima postale su atrakcija za sebe. izbacimo li iz hotelske sobe sve ono što nam zapravo i nije potrebno (mi-nibar, TV), a i ono što nam zapravo treba, ali nije nužno - kao što su tuš i doručak, što ostaje? Minimalistički – krevet i odmor.Austrijski dasparkhotel ovo nudi po cijeni koju posjetitelj sam odredi dok je u mek-sičkom tubohotelu minimalističko noće-nje moguće po hostelskim cijenama.

Lokacijatubo hotel nalazi se u meksičkom mistič-nom selu Tepotzlan koje je smješteno oko 45 km južno od centra Mexico citya na suprotnoj strani planine. iz minimali-stički opremljenih soba pogled se pruža na polja limeta, guave, divljih šljiva i glo-ga u dolini Sierra del Tepotzeco. Tepot-zlan je gradić prepun mističnih legendi, obiluje kulturnim dobrima, a zajednica je sačuvala kulturni identitet i oduprla se dekulturizaciji. Prema nekim mitovima, Tepotzlan se smatra rodnim mjestom Quetzalcoatla, aztečkog i toltečkog bo-žanstva koje je prikazivano kao pernata zmija. Mjesto se nalazi i u blizini Tepot-zeco piramide, a među aktivnostima koje hotel nudi su i satovi kuhanja s Anom Garciom – vlasnicom hotela.

InspiracijaMeksički arhitekti t3arc na ideju o ho-telu u cijevima došli su dok su radili na projektu Café Cinco gdje je jedna od kupaonica u smještajnoj jedinici na-pravljena od vodoinstalacijske cijevi. tražeći rješenja za jeftine sobe, vidjeli su despark hotel iz 2006 umjetnika An-dreasa Straussa gdje su hotelske sobe smještene u recikliranim vodovodnim cijevima.daspark hotel u Linzu nalazi se unutar parka i nešto je između japanskih hote-la kapsula i kampa. Nalazi se na popu-larnom izletištu uz dunav. Hotel je pu-bliciran u velikom broju stručnih i drugih časopisa kao što su die Zeit, Wallpaper, detail i sl. Kako se radi o eksperimentu, noćenje se plaća po sistemu pay as you

TUBO HOTEL

Minimalistièki opremljene sobe s pogledom na dolinu Sierra del Tepotzeco



wish, ali je zato maksimalni boravak dimenzioniran prema na-rodnoj mudrosti svakog gosta tri dana dosta.

KonceptMjesto na kojem se nalazi Tubo hotel nudi prekrasan pogled na Sierru del tepotzecoi, obližnju šumu. Vlasnici su lokaciju prepoznali kao idealnu za izgradnju objekta za iznajmljivanje brojnim turistima koji posjećuju kraj.Cilj je bio brzo i jeftino sagraditi hotel koji bi po niskim cijena-ma nudio smještaj turistima u obilasku Tepotzlana. Planiran je kao hotel od 20 soba. Za razliku od svojeg uzora daspar-khotela Andreasa Straussa, gdje je svaka jedinica slobodno stojeći objekt unutar zelene površine, tubo hotel se sastoji od nakupina od po tri jedinice – cijevi od kojih je jedna na katu pa se do nje dolazi stubištem da bi se zauzelo čim manje prostora i ostavilo više slobodnog prostora oko soba. Na ovaj način forma jedinica podsjeća na piramidu koja je glavna tu-ristička atrakcija kraja.Arhitekti T3 arc izradili su projekt prvih triju jedinica i plan razmještaja ostalih jedinica za čiju se izvedbu pobrinula ho-telska administracija. Razmještaj cijevi je proizvoljan i prati topografiju uzvisine na kojoj se nalazi. izgradnja je trajala tri mjeseca.i premda na prvu ne zvuči baš kao neizostavno iskustvo, ideja da se spava u cijevi na ovaj je način osim udobnosti ponudila hotelskim gostima i atrakciju.

OpisHotel se sastoji od 20 soba unutar betonske vodovodne ci-jevi, širine 2.44m i duljine 3.5m. Sobe su opremljene kreve-tom (queen size), noćnom lampom, fenom i spremištem pod krevetom. Pogled im je usmjeren prema centralnom dvorištu koje je okruženo bujnom autohtonom vegetacijom. Nažalost, sobe nisu opremljene kupaonicama već postoje dvije zajed-ničke kupaonice za sve goste.S druge strane, vjerojatno to i jest razlog niske cijene smje-štaja koja iznosi 500 pesosa (oko 42 USd). Za iznos od oko 150 pesosa moguće je kampirati u zoni hotela.Posebnost ovog koncepta je u tome što na mjestima kao što je tepotzlan, u kojima već postoji smještajna i hotelska infra-struktura i koje obiluje kulturnim atrakcijama, nudi gostu do-datnu vrijednost originalnošću svog koncepta pa tako i hotel postaje jedna od atrakcija kraja.Hotel cilja na određenu skupinu gostiju kojima odgovara skro-mniji smještaj niže cijene, a voljni su isprobati nešto novo. U jeku legalizacije bespravno sagrađenih objekata po Hr-vatskoj, među kojima vjerojatno značajno mjesto zauzimaju apartmani diljem jadranske obale, ono o čemu se može govo-riti je i to da se zarađivati od turizma može, ali ponekad i na malo inventivnije načine nego što su gomilanje cigle i betona ubacujući što više soba na što manje prostora što za rezultat ima pogled na susjeda koji je napravio to isto. Ponekad se za ne previše uloženog novca, poštujući okoliš, također može zarađivati. radi se samo o malo volje i dobroj ideji. tada i za budućnost ostaje ne ono čega se stidimo već svjetski po-znata atrakcija među jeftinim hotelima koja je ekološka jer ponovo koristi odbačeni industrijski materijal.Ovakvi koncepti uvijek dobro funkcioniraju na lokacijama u prirodi, a gdje su posjetioci ljudi koji dolaze radi razgledava-nja lokalnih posebnosti, a ne oni koji se zadržavaju u hotelu.

Pripremila:

dipl. ing. arh. irena Mažer



kategorija:

Slabija prodaja, ipak veća zaradaU kategoriju voda uključene su sve vrste gaziranih i negazi-ranih voda, aromatiziranih i bez dodanih okusa, različitih ve-ličina i pakiranja.Kategorija mineralnih voda je u zadnjih 12 mjeseci (lipanj 2010. - svibanj 2011.) na hrvatskom Horeca tržištu (resto-rani, kafići/buffeti, pubovi/snack-grill-fastfood) ostvarila pro-daju od 27,8 milijuna litara što je -1,5% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednosna prodaja iznosila je 549 milijuna kuna, što je +1,2% više u odnosu na isto razdo-blje prošle godine. Kategorija je izrazito sezonskog karaktera

Osvrt na hrvatsko tržište voda u HoReCa kanaluTrenutno smo u srcu sezone - neki još uvijek rade, a neki zasluženo odmaraju, nadamo se, na hrvatskoj obali. Naši ugostitelji na obali i proizvođači voda računaju na prihode od stranih i domaćih turista, a temperature više od trideset celzijevih stupnjeva sigurno im idu u prilog jer su u terminima povećane potrošnje u HoReCa kanalu. Gosti mogu izabrati između raznih sokova, gaziranih i negaziranih, ledenih čajeva, sada popularnih voćnih piva i 'cidera'... Me-đutim, hladna voda je i dalje klasik bez konkurencije i najbolje osvježenje.

Lokacija količinske prodaje vodelipanj 2010. - svibanj 2011.

61%

5%

34%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

RESTORANI KAFIĆI PUBOVI

jamnica d.d. je u Horeca kanalu prisutna s prirodnom izvor-skom vodom Janom i gaziranom prirodnom mineralnom vodom Jamnicom, a obje u svojim kategorijama ostvaruju rast u odnosu na prodajne rezultate u istom periodu prošle godine. Po potrošnji u segmentu voda, mineralne vode su još uvijek na prvom mjestu.u odnosu na prvih 6 mjeseci prošle godine, u istom razdo-blju ove godine u kanalu Horece jamnica je ostvarila bolje prodajne rezultate.

tanja ivanko, Voditelj odnosa s javnošću, jamnica

Prodaja Podravka pića u Horeca kanalu kreće se uz bla-ga odstupanja na nivou prošlogodišnjih rezultata te bilježi konstantan uzlazni trend. Mineralna voda drži preko 70% tržišta u Horeca kanalu, a preostali dio odnosi se na izvor-sku vodu. Najtraženija je u pakiranjima od 1l i 0,25l odno-sno 0,33l. izvorska voda najprodavanija je u pakiranjima od 0,75l i 0,25l odnosno 0,33l. Sva spomenuta pakiranja odnose se na staklene boce.

Karmen šifkorn, Marketing manager, POdRAVKA d.d.

te se u četiri mjeseca sezone (lipanj-rujan) ostvari oko 40% ukupne godišnje količinske prodaje kategorije.

Pakiranja, tipovi, lideriPrema veličini pakiranja, razlikujemo tri tipa pri čemu najveći količinski udio imaju vode pakirane od 0.5 do 2l (71%). Naj-manji udio ima pakiranje voda od 0.5l (7%). Pakiranja manja od 0.5l čine 22% ukupne prodaje vode. Prema tipu proizvoda razlikujemo mineralne vode, izvor-ske i stolne vode. Na mineralne vode otpada 83% ukupne kategorije voda, dok na izvorsku vodu 17%. Na hrvatskom Horeca tržištu (s pripadajućim robnim markama) vodeća je jamnica (jamnica, jana), slijede Podravka (Studenac, Studena) i coca-cola company (Bistra), a prisutni su još i Sveti rok lovinac (Sveti rok) te Kalničke vode (Kapljice, unique).

Najviša potrošnja u kafićimaNajvažniji kanal prodaje su kafići koji čine 61% ukupne koli-činske prodaje kategorije mineralnih voda. Sljedeći po važno-sti su restorani koji prodaju 34% dok pubovi i grillovi imaju najmanje značenje te prodaju 5% ukupne kategorije voda.iako na tržište ulaze nove kategorije koje postaju sve popu-larnije u Horeca kanalu (već spomenute voćne pive i cide-ri), voda će uvijek imati svoje mjesto na tržištu kao osnovna vrsta pića koja se najbolje uklapa u popularni trend zdravog življenja.

Analizirala:

ana Puljić, Nielsen


kategorija:

Tijekom posljednjeg desetljeća riba se polako ali sigurno vra-ća na jelovnike, posebno u za-padnom civilizacijskom krugu koji joj je tek u novijoj povije-sti ustupio više mjesta. iako je

zapadna civilizacija naviknuta na mesne proizvode, riba i riblji proizvodi danas im čine respektabilnu alternativu. ra-zlog tome je sve veće pridavanje pozor-nosti pravilnoj prehrani zbog učestalosti kardiovaskularnih bolesti i pretilosti. Zahvaljujući nutritivnim svojstvima, riba igra važnu ulogu u prevenciji bolesti; sadrži visoki postotak bjelančevina koje potiču izmjenu materije i sagorjevanje masti te umanjuju opasnost od nastan-ka krvnih ugrušaka, a snižavaju i krvni tlak. ishrana kojoj je temelj morska riba izrazito je zdrava jer sadrži nezasićene masnoće i najbolji je izvor omega - 3 masnih kiselina.

Prema postotku masnoće Postotak masnoća varira prema vrsti ribe:

'Riba ribi grize rep'

Među nemasne ribe ubrajamo one koje sadrže manje od 2% masnoće. U ovu skupinu ubrajaju se bakalar, oslić, list, raža...Manje masne ribe su one koje sadrže od 2 do 5% masnoće. Gospodarski značaj-nije vrste iz ove skupine su inćun, zuba-tac, srdela, kirnja... u skupinu polumasnih riba ubrajamo one koje sadrže od 5 do 10% masnoća. Među ostalima, tu spadaju tuna, cipal, sabljarka...Skupinu masnih riba karakterizira zasi-ćenost masnoćama od preko 10%. Gos-podarski najznačajnije vrste su skuša, losos, jegulja... Najviše omega – 3 masnih kiselina ima u masnoj ribi iz hladnih voda. u ovu podskupinu ubrajamo haringe, losose, tune, srdele, jezerske pastrve, šarane...

Prema vrsti ribu dijelimo na:Plavu ribu: koje su uglavnom selice, na hrbatu, ovisno o vrsti, ističe im se ta-mna i svijetlo plava boja. lovi se noću kad nema mjeseca, a dijelimo ju na sitnu i krupnu plavu ribu. u sitnu plavu

ribu spadaju: inćuni, igla, papalina, sku-ša, srdela, šarun.u krupnu plavu ribu ubrajamo: gofove, iglune, palamide, tune, lampuge, lice, luceve, rumbace.Bijela riba ima nešto niže količine žive pa ju je preporučljivo češće konzumirati.tu spadaju: arbun, gavun, gira, kovač, oslić, lubin, zubatac, list, lastavica, škar-pina, trlja, kirnja, grdobina i neke koje nisu toliko zastupljene poput pauka, salpe, pica, ovčice i dr.Landovina je vrsta u koju se ubrajaju morske ribe većih dubina. Koža na veći-ni tih riba nema velike ljuske već je pre-krivena nekom vrstom oštrih hrapavih izraslina. u ovu vrstu spadaju: morski pas, morska mačka, golub, raža, žutu-lja. Glavonošci ili mekušci nemaju kosti, a samo poneki imaju hrskavicu.To su lignje, lignjuni, hobotnica, muz-gavci, sipeMorski rakovi imaju člankovito tijelo, a među njih ubrajamo rakovice, jastoge, hlapove, škampe i kozice.

Priprema svježe ribedok su mišići sisavaca i ptica sačinjeni od dugih vlakana spojenih u svežnje-ve, riblje mišiće čine segmenti kratkih vlakana složenih u male odjeljke nalik na listiće. tkivo koje ih povezuje sadrži samo 3% težine i zato se meso riba pri-prema brzo. u pravilu, najbolje ju je pri-premiti u što kraćem vremenskom roku, do trenutka kada se mišićni proteini počnu zgrušavati jer nakon toga će se meso raspasti ili postati suho i žilavo.

Priprema smrznute ribeZahvaljujući postupku brzog smrzava-nja, danas u raznim prodavaonicama možemo naći riblje proizvode tijekom cijele godine te su, ovisno o vrsti i cijeni, dostupni široj populaciji.Riba koja se tretira brzim smrzavanjem, nakon odmrzavanja ima čvrstu teksturu te boju i okus. Smrzavanjem se zaustav-lja aktivnost enzima koji uzrokuju stvara-nje štetnih spojeva i kvarenje ribe. drugi način je konzerviranje. riba se obrađuje te se stavlja u razna ulja ili umake i kon-zervira. tim postupkom produžuje se rok upotrebe. Neovisno je li riba svježa ili smrznuta, činjenica je da u Hrvatskoj, kao mediteranskoj zemlji, još uvijek konzumiramo skromne količine te na-mirnice. ipak, polagano se mijenjanjaju prehrambene navike; riba i riblji proi-zvodi su postali dostupni gotovo svima, cijene su u širokom rasponu, tako da svatko može pronaći nešto za sebe.

Pripremila:

Sabina jalšić, Majstor kuhar

"U pravilu, najbolje ju je pripremiti u što kraćem vremen-skom roku, do trenutka kada se mišićni proteini počnu zgrušavati jer nakon toga će se meso raspasti ili postati suho i žilavo."


Lignja punjena tunom4 osobeLignje 4 većeFile tune 0,20 kgKrumpir 0,25 kgMaslinovo ulje 0,10 lSol, papar po potrebiKelj 1 glavicaBijeli luk 3-4 zrnaPeršin 1 vezicaUlje za prženje 0,20 llignje očistimo, pa u svaku lignju stavimo jedan komad tune koju smo prethodno začinili sol, papar. zatim čačkalicom zavežemo gornji rub i stavljamo sve zajedno na toplu ploču (roštilj) da se peče. kelj očistimo, narežemo na široke rezance, zatim naglo prepržimo u dubokom ulju, vadimo van na papirnati ubrus da upije višak masnoće i dobro ga posolimo. krumpir dobro operemo i narežemo na tanje ploške pa ga prepr-žimo na tavi u dubokoj masnoći. Bijeli luk narežemo na ploške, malo ga prepržimo na maslinovom ulju, dodajemo peršina, i time prelijevamo punjenu lignju koju smo položili na čips od kelja i pečene ploške krumpira (koji smo prethodno napravili).

Težina: * *

Vino: Malvazija Markešić

Savjet: Umjesto tunjevine možete uzet i škampe pa s njima napuniti lignje. Nemojte sve zajedno dugo termički obrađivati da ne bi postalo suho.

Vrijeme pripreme: 30 minuta

Losos u kopru4 osobeLosos file 0,60 kgKopar vezica 1 Vrhnje kuhano 0,20 litSol, papar po potrebiMaslac 0,05 kgBijelo vino 0,05 litRiža 0,20 kgFile začinimo i na masnoći prepržimo s jedne i druge strane. Vadimo van iz tavice, odlijemo masnoću, kopar nasjeckamo, dodamo u tavicu pa zalijemo vrhnjem i vinom. Pustimo da prokuhamo, to jest da se umak reducira. rižu skuhamo u slanoj vodi. ocijedimo i na maslacu okrenemo. na tanjur posložimo rižu, gore file od lososa. Prelijemo umakom tako da dio filea bude bez umaka.

Savjet: Ovako možemo pripremit i grdobinu ili neku nježnu ribu. Poželjno je da se riba ne prekuha ili ne prepeče jer gubi na kvaliteti.

Težina izrade: **

Vrijeme pripreme: 30 minuta

Punjena pastrva4 osobePastrva 4 kom. cca. 0,80 kg.Ječmena kaša 0,20 kgKelj 0,20 kgMaslinovo ulje 0,05 lMaslac 0,05Sol, papar iz mlinca po potrebiRiblji temeljac 0,10 lBijelo vino (suho) 0,10 l.Rajčica 1 kom. cca. 0.10 kgVrhnje za kuhanje 0,10 lPastrvu očistimo i napravimo file tako da ostane spojena u repu. od glave i kosti skuhamo temeljac. Ječmenu kašu kuhamo u slanoj vodi, uz dodatak malo maslinovog ulja. kad je kuhana ocijedimo. kelj operemo i narežemo na rezance. zatim naglo prepržimo na maslinovom ulju uz dodatak rajčice na kockice. začinimo, dodamo maslac, sjedinimo. tom smjesom punimo pastrvu koju smo prethodno oblikovali tako da smo špiceve pričvrstili zajedno s repom, tj. dobili dvije male posudice. napunimo pripremljenom kašom (tj. rižotom od kelja i rajčice). stavimo tako napunjene pastrve u pleh, podlijemo ribljim temeljcom i bijelim vinom, posolimo, popaprimo i stavimo u pećnicu cca. 20 minuta (tj. da riba bude gotova). ribu posložimo na tanjur, a u posudu gdje se riba poširala dodamo malo vrhnja za kuhanje. Pustimo da prokuha, tj. da se reducira, dodamo malo rajčica na kockice i tim prelijemo punjenu pastrvu. Savjet: Ako se riba skliže kad je filiramo dobro ju je prihvatiti kuhinjskom krpom. Da bi zadržala željeni oblik, obično se pričvrsti čačkalicom koja se obvezno prije serviranja odstranjuje. Težina izrade: ***Vrijeme pripreme: 40 minuta


oprema:

Na radnoj temperaturiRadna temperatura pri pritisku od 0.3 bara je 107°C, a pri 0.5 bara je 110°C. Kuhanje na tim temperaturama ujedno vrši i sterilizaciju (ubija mikroorganiz-me). S obzirom na gubitak sastojaka (npr. c vitamin) najpovoljnije je kuha-ti pod pritiskom od 0.2 do 0.5 bara. Prednost kuhanja na ovaj način je da se namirnice ne nalaze direktno u vodi, čime se sprečava da minerali, vitamini, hranjive tvari i sastojci koji čine okus namirnice budu «isprani». Za kotao zapremine cca 100 litara treba samo 5 do 10 litara vode, koja se pretvori u paru. Nivo vode u kotlu je uvijek takav da je hrana izvan vode. Time se štedi voda (s obzirom da je u procesu kuhanja u obliku pare i ostaje čista – moguća je vi-šekratna upotreba iste vode), štedi ener-gija (manja količina vode za zagrijavanje) i štedi vrijeme (manja količina vode se kraće zagrijava i nakon prvog od uzasto-pnih korištenja je već topla, što također skraćuje vrijeme pripreme). energija se može uštedjeti i tako da se cca 5 minuta prije kraja isključi grijanje jer se bar još toliko dugo održava pritisak i traje proces kuhanja. isto tako, kad se uređaj jednom zagrije stalno je spreman za upotrebu i proces kuhanja može početi.

Priprema tekuće hrane u zaokretnoj tavidno tave je kompozitno, s kontaktnom površinom od visokokvalitetnog inoxa i podlogom od naročito legirane čelične ploče koja omogućava jednolično raspo-djelu topline i otpornost na deformacije. Glatkoća inox dna omogućava dijetalnu pripremu obroka jer se može pripremati s minimumom ulja.u ovoj tavi miješanje je olakšano jer se gusti dio ne taloži na dnu posude, gdje se može također primiti za dno, a i zato jer taj zgusnuti dio ne pruža otpor pri miješanju pa ga se ne gnječi i drobi u procesu. Miješanje u običnim kotlovi-ma služi izjednačavanju slojeva različite temperature, a kako je pri kuhanju pod

Kuhanje pod pritiskom

Prilikom kuhanja pod pritiskom hrana zadržava maksimum hranjive vrijed-nosti i vitamina. Pri poèetku procesa kuhanja, kada voda dostigne toèku vrenja, zrak se ispušta iz kotla, nakon èega se ventil zatvara. Uslijed toga je u unutrašnjosti snižen sadržaj kisika i onemoguçena oksidacija vitamina i hranjivih sastojaka hrane.

Mario Martinek

Bijeli svijetwww.bijelisvijet.hr


pritiskom raspodjela topline jednolična, potreba za miješanjem je minimalna. Postiže se bolji ukus jer sokovi koje hra-na ispusti ne isparavaju.

Kuhanje u kotluPri kuhanju u kotlu hrana se stavlja u posebne kontejnere iznad nivoa vode, pri čemu se mogu različite vrste povrća kuhati zajedno, čak i u istom perforira-nom kontejneru, složene tako da postoji između njih mali razmak, da ne dolazi do prenošenja okusa. Kada se kuha po-vrće koje ima jaki miris (zelje, celer…), moguće je taj miris znatno ublažiti tako da se neposredno prije početka proce-sa kuhanja drži ventil otvoren oko minu-tu do minutu i pol, pri čemu se aroma izgubi. No, pri tome se gubi više vode nego pri standardnom postupku i treba provjeriti nivo vode prije idućeg ciklu-sa kuhanja. Kuhanje u pari ima i druge prednosti: povrće ne gubi minerale, koji se inače otapaju u vodi, nakon kuhanja zadržava boju i oblik (ne raskuha se), pogodno je za dijetetsko kuhanje (jer se ne trebaju dodavati začini i sol).

Kuhanje na pari, ali bez pritiskaPara se proizvodi pri temperaturi od 98 do 100°c i tada je unutrašnjost zasiće-

na parom 100 %. Budući da se kuha pri atmosferskom pritisku, poklopac je moguće otvarati kad god je to potreb-no i stavljati i vaditi posude s jelom. Pri ovom načinu kuhanja okusi se također ne mijenjaju.taj se način upotrebljava pri kuhanju i regeneraciji zamrznutih jela, kuhanju jaja, blanširanju mesa i povrća, kon-zerviranju mesa, povrća i voća, zagri-javanju gotove hrane i sličnim vrstama pripreme hrane.

Priprema nekih vrsta hranePrženje (u zaokretnoj tavi s otvorenim poklopcem) – tava se zagrije na suho u trajanju od 5 minuta, zatim se doda ma-snoća i hrana se prži na temperaturama od 180 do 240°C, ovisno o vrsti hrane.Pirjanje (u zaokretnoj tavi) – početak je kao i kod prženja jer se u većini slu-čajeva sastojci prvo poprže na malo ulja da dobiju smeđu boju, zatim se doda tekućina i dalje se kuha pod pritiskom (ili ako okolnosti to traže premjesti u posudu u kotlu i nastavi proces u nje-mu) na 110°C. Za komad mesa od 2 do 3 kg potrebno je cca 45 do 60 minuta kuhanja. Friganje (u zaokretnoj tavi) – zagrije se tava na 150°C kroz 5 minu-ta, doda se masnoća i kad se jednoliko

rasprostre počinje se s friganjem na po-višenoj temperaturi od 180 do 200°C.Gulaši (u zaokretnoj tavi) – za početak se u otvorenoj tavi zaprži meso s prilozi-ma na temperaturi ne manjoj od 160°C, što se u slučaju veće količine mesa radi u nekoliko navrata da bi se manje količi-ne mesa u tavi jednolično ispržile. Prije nego se temperatura spusti na 140°C pusti se para na nekoliko minuta da se sve čestice koje su se primile za dno ot-puste. Zatim se dodaju ostali potrebni sastojci, temperatura spusti na 110°C i zatvori poklopac. daljnji postupak je kao i kod pirjanja.Kuhanje mlijeka (u kotlu pod pritiskom) – kotao se ispere hladnom vodom i napu-ni mlijekom do otprilike 2/3 zapremine (s obzirom da se mlijeko zapjeni treba osta-viti slobodnog prostora). Temperatura se podesi prema količini mlijeka uz zatvoreni poklopac i ventil. Nakon postizanja 80°C, isključuju se grijači i nakon daljnjih 15 minuta mlijeko je spremno za upotrebu.Uz odgovarajuće postupke, na ovaj način se mogu pripremati: razni umaci, mesne juhe, rižoto, riža na mlijeku, puding, ra-zno kuhano povrće, omlet i mnoga druga jela.

Pripremio:

Mario Martinek

želite hrb? Ukoliko želite primati hrb, molimo da ispunite obrazac i pošaljete ga poštom ili faxom na našu adresu, ili nam podatke pošaljite e-mailom na adrese [email protected] i [email protected].

Naziv tvrtke ..................................................................................................................................................................................................

Adresa ..................................................................................................................................................................................................................

Poštanski broj ...........................................................................................................................................................................................

Grad .........................................................................................................................................................................................................................

država ..................................................................................................................................................................................................................

Kontakt osoba...........................................................................................................................................................................................

e-mail .....................................................................................................................................................................................................................

Web stranica ...............................................................................................................................................................................................

Telefon/fax .....................................................................................................................................................................................................

Sektor (hoteli, restorani, barovi, proizvodnja…) ....................................................................................


Pokretne kuhinjeSljedeći evolucijski korak u kategoriji brze prehrane pri-vukao je pozornost većeg broja poznatih profesional-nih kuhara; pokretne kuhinje koje izgledom privlače po-zornost, a svojevrsna su kombinacija fine restoranske blagovaonice s uslugom koja je ipak bliža modelu fast fooda. Mnogi od novih koncepata pokretnih kuhinja koriste ovu ideju za kvalitativni iskorak angažirajući planetarno poznate kuhare poput Ricka Baylessa, ferran Adrie i Paula Bocusea. Na nekoliko takvih mjesta, kao što je Bayless ‘Xoco u chicagu, usredotočeni su na podizanje razine kvalitete i kreativnost, koliko je to god moguće kroz model brze prehrane. dok su poslovnice poput ove još uvijek male tržišne niše koje privlače urbane entuzijaste, potencijal za daljnje širenje je tu, kao i mogućnost utjecaja na šire trendove u kategoriji brze prehrane.

Korak daljefenomen pokretnih objekata brze prehrane uglavnom se oči-tuje u SAd-u i zapadnoj europi. u SAd-u, osim navedenog Xocoa, u New Yorku se afirmirala eataly Maria Batalia, dok u Zapadnoj europi možete pronaći ferran adria fastgood, ou-est express Paula Bocusea i Street food Marcusa Samuelsso-na. oni kombiniraju svježe sastojke i međunarodno priznate kuhare u formatu brze usluge. Neki od njih su potpuno ra-ščistili s utjecajem uličnog fast fooda; koriste svježe domaće delicije koje su im na raspolaganju od nezavisnih proizvođača diljem svijeta - Xoco, na ovaj način radi torte, vrste sendviča koje možete naći diljem Meksika i one su središnji dio njego-vog menija.

Hrvatska na kotačimaosim objekata brze prehrane, moglo bi se reći, standardnog tipa, a to redovito znači ne tako brzu ali zato sigurno nezdra-vu hranu, u našim krajevima također se pojavio fenomen po-

evolucijski iskorak u kategoriji brze prehrane Fast food je nastao iz globalne gospodarske krize kao i većina pulsirajućih i inovativnih sek-tora. Danas se uspješno natječe s full – service restoranima, specijaliziranim kafićima i drugi-ma, a potrošači sve više traže kvalitetne proi-zvode koji se pripremaju brzo, dosljedno i učin-kovito. Štoviše, rast potražnje za brzim servisom donio je nove sudionike, osobito među trgov-cima koji i dalje ulažu u foodservice ponudu. U budućnosti će pojam fast fooda vjerojatno napraviti daljnji pomak jer se već danas na-tječe s drugim kategorijama u kvaliteti i cijeni. Druge kategorije su pod pritiskom jer moraju pronaći nove načine služenja globalnim po-trošačima koji cijene brzinu, kvalitetu i vrijed-nost u jednakoj mjeri.

kretne kuhinje u kojoj se zaista kuha. Među prošlogodišnjim izdanjima hrb-a možete pronaći tekst pod naslovom „tete kuhaju“; Nina Hren i tamara domljanović iz istoimenog obrta putuju kamionom kuhinjom po Hrvatskoj i kuhaju od svježih lokalnih namirnica te ih poslužuju na vjenčanjima, koncertima i raznim eventima.

izvor:

euromonitor international i redakcija

„Oni kombiniraju svježe sastojke i međuna-rodno priznate kuhare u formatu brze usluge. Neki od njih su potpuno raščistili s utjecajem uličnog fast fooda; koriste svježe domaće de-licije koje su im na raspolaganju od nezavisnih proizvođača diljem svijeta - Xoco, na ovaj na-čin radi torte, vrste sendviča koje možete naći diljem Meksika i one su središnji dio njegovog menija.“

"Tete kuhaju"

koncept:


Gusari, ribari, pomorciiako se prvi puta spominje 1543. godi-ne, Volosko je navodno znatno starije. drevni Liburni, koji su naseljavali ovo područje, tu su izrađivali velike drvene brodove bez čavala koje su rimljani ka-snije preuzeli u svoju flotu. Kasnija po-vijest ovoga područja i dalje je dobrim dijelom usmjerena na more; Volosko se spominje kao luka pod dominacijom Ka-stva. Kamene ribarske kućice i kapetan-ske kuće govore nam da se ovdje živjelo od mora i pomorstva, a ponešto se da iščitati i iz značenja samog toponima Vo-losko. Naime, u 14. stoljeću na području Voloskog boravili su gusari zbog kojih je uvala stekla lošu reputaciju - prozvali su je „uvalom luđaka“ ili „ludom uvalom“, tal. Valle Losca.

Konoba Valle LoscaKonobu Valle losca nećete naći među zbijenim kamenim kućicama u prvom redu uz more, niti na apartmanskom obodu, nego u srcu Voloskog, na adresi Andrije štangera 2. Nije to velika konoba koja se ne može odlučiti je li restoran ili konoba, niti je zalogajnica ili pečenjara, niti ima ikakve veze s brzom prehranom... Kada radi punim kapacitetom može primiti najviše 25 osoba, od kojih desetak sretnika ras-poređenih oko dva stola uživa u mirisi-ma autentične gastronomske ponude u konobi, a preostalih petnaestak na pro-zračnoj terasi. Pomalo skučena unutraš-njost ovdje se pokazala kao prednost jer mogućnost otvorene komunikacije pojedinim mjestima daje osobit pečat – ljudi razgovaraju, druže se i rado se vraćaju. dakle, ono što karakterizira ovo mjesto zasigurno nisu ni veličina ni glamur - ono je ispunjeno šarmom i patinom, mirisom domaće kuhinje, dobrog vina, prošeka i ponekada, dahokrugom akacije.

Tradicija u novom ruhuJedan od suvlasnika, Josip Gudelj, osvi-jetlio nam je povijesnu dimenziju ovog prostora. Prema njegovim riječima, ugostiteljska kronologija ovog lokala za-počinje 1969. godine i otada se razvija i njihova gastronomska ponuda, sklonija tradicionalnoj domaćoj kuhinji koju obo-

izbor: Konoba u

Pomalo skučena unutrašnjost ovdje se pokazala kao pred-nost jer mogućnost otvorene komunikacije pojedinim mjesti-ma daje osobit pečat – ljudi razgovaraju, druže se i rado se vraćaju.

gaćuju svježim sezonskim namirnicama iz istre. Okusi koji se razviju sljubljiva-njem ovih namirnica su esencija istar-skog teroirra, a prema tome i jedinstve-no iskustvo koje potiče na povratak.

Sa zrnom entuzijazmaMladi tim ljudi koji vodi ovo mjesto prepoznao je i uobličio ono što uglav-nom nedostaje hrvatskoj ugostiteljskoj ponudi; nenametljivi prostor koji zrači prisnošću, miriše domaće, u kojem se ponuda razvija i obogaćuje, a pri tome nema odstupanja od zadanih pravila poslovanja. Naime, kako sami priznaju, strogo su „orijentirani na domaću tra-

dicionalnu kuhinju spojenu s modernim načinom čuvanja i pripremanja namir-nica“. Kao predjelo iznose na drvenom pladnju istarski pršut, kobasice, salamin, pancetu, razne sireve među kojima i ovčji i s tartufima. juhe rade od kopriva, bun-deve i vrganja, a kao glavna jela poslužuju cresku janjetinu s roštilja, kravlje obraze u „šugu“, špikanu divljač, biftek s vrganjima i marunima, jela od istarskog boškarina... Ukoliko se ovom načinu poslovanja pristu-pa sa zrnom entuzijazma, poštujući duh mjesta, uspjeh ne može izostati.

Pripremio:

Bruno Hranuelli

Naš suradnik Zoran Lukić ljubitelj je i čest gost konobe Valle Losca

'ludoj uvali'


dopisništvo:

MONIN Bar MastersVeliki dio pažnje posjetitelja, kojih je ove godine bilo više no ikada, oduzeo je i dio sajma nazvan MONiN Bar Masters. To je dvodnevno natjecanje barmena pokazalo najbolje što Novi Zeland ima iza svojih barova.

Discipline long drink te classic cocktailfinalnom natjecanju pristupilo je svega dvanaest barmena, od ukupno dvjesto-tinjak prijavljenih. Strogu eliminaciju vodili su suci natjecanja don Kavanagh, urednik poznatih ugostiteljskih časopisa thirst i Hospitality, Tash McGill, pozna-ta gastro novinarka, Pete Goffe Wood, poznati svjetski chef te Tomas Vikario, Monin Beverage innovation Manager.Prvog dana natjecanja bartenderi su odmjerili snage u pisanom testu te dis-ciplinama long drink te classic cocktail gdje su barmeni izvlačili koktele koje trebaju pripremiti pred sucima.

Koktel „Je Ne C’est Quoi“drugog dana natjecanja shakere su suočili četvero najboljih iz prethodnog dana. Bartenderi su trebali pripremiti svoj koktel s pot-pisom te koktel koji su trebali pripravi-ti iz sastojaka koji su se nalazili u tzv. Mistery Boxu. Svaka kutija sastojala se od osam sastojaka, a barmeni su mogli koristiti minimalno četiri te sav MoNiN asortiman koji se nalazio iza bara.Pobjedu, četverodnevno putovanje u Kuala Lumpur u posjet MONiN tvorni-ci i MONiN koktel studiju, odnijela je Hannah Waters, bartender ponajboljeg cocktail bara Mea Culpa iz Aucklanda. ime pobjedonosnog koktela glasi „Je Ne C’est Quoi“.

Molekularna mixologijaNatjecanje koje je bilo slobodnog stila, i gdje se nije ocjenjivala tehnika po iBA pravilima, za sobom je ostavilo pregršt inovacija ili bolje rečeno, vratilo na po-zornicu čitav niz starih tehnika spravlja-nja koktela kao i starih alata. imali smo priliku vidjeti čitavu paletu old fashion čaša (novozelandski se barovi diče svo-jim kolekcijama antiknih čaša i pribora

'Restaurant i bar show', New Zealand 2011.

Ove se godine po prvi puta u Aucklandu na Novome Zelandu održao Bar & Restaurant show. U terminu od 17. do 19. srpnja, ASB Showgrounds je okupio najbolje od ugostiteljstva što Novi Zeland ima u ovome trenutku. Ovaj termin je isključivo bio rezerviran za tradicionalni NZ Culinary fare (Sajam kulinarstva), no ove godine Auckland jednostavno slavi hranu i piće; organizacijski tim je od-lučio uvesti novinu i dodatno pojačati sajam s proizvodima koji su orijentirani na barsko poslovanje.

iz kojih naravno i poslužuju pića), shake-ra svih veličina, raznih sprava za izradu ledenih sfera, starinskih soda sifona i ostalih sitnica pomoću kojih su barmeni zadivili publiku. Među prije navedenim pokazali su i da, unatoč sve većoj glo-balnoj popularnosti old fashion koktela, ipak prate suvremenu tehnologiju pa su s velikim veseljem spravljali koktele ba-zirane na molekularnoj mixologiji.

Bar & Restaurant ShowShow je okupio pozamašan broj izlaga-ča. Našlo se tu raznih inovacija poput opreme za molekularnu gastronomiju, opreme za bar te mnogih drugih inte-resantnih izložaka kuhinjske i barske opreme. Poveći dio sajma zakupili su razni brendovi kave, piva i alkoholnih pića. Novi Zeland se zaista može po-hvaliti kvalitetom piva koje sve češće puni stupce svjetskih tabloida te se kiti velikim nagradama sa svjetski poznatih sajmova piva.dio sajma bio je rezerviran i za ljubitelje vina. Svoje etikete predstavili su mno-gi domaći vinari kao i tvrtke koje uvoze

strana vina. Uz sva ta događanja, u po-krajnjoj sali vodili su se pravi mali ratovi ugostitelja i kuhara. Natjecali su se u raznim disciplinama, poput postavljanja stolova, klasičnom spravljanju koktela, spravljanju kave. Najviše pažnje zaoku-pili su slastičari i kuhari koji su oduševili prisutne umijećem spravljanja jela.U stankama natjecanja održavale su se razne radionice te predavanja vrhunskih stručnjaka gastronomije koji su pred-stavljali nove tehnike ili su dijelili svoja iskustva s prisutnim gledateljima, čiju su većinu sačinjavali ugostitelji pridošli iz čitavog Novog Zelanda.Nakon svakog završenog dana festivala veselje se selilo na ulice grada koji je objeručke prihvatio ovo događanje i s velikim iščekivanjem čeka sljedeći Bar i Restaurant show. Za sljedeće ugostitelj-sko slavlje neće dugo čekati jer uskoro počinje food Show pa potom dolazi Ta-ste of New Zealand… čini se da zabave na kraju svijeta nikad dosta!?

Pripremio:

Tomas Vikario


Kvalificirani ili ne?Kroz dosadašnji višegodišnji rad susreo sam se s mnogo kvalifici-ranih i nekvalificiranih konobara. Ponekada su NKV konobari bili pristupačniji, otvoreniji prema gostima i susretljiviji te su s više truda i želje pristupali dnevnim obavezama na poslu. ovdje bih izdvojio konobare u restoranima i osoblje s posebnim zadatkom, kao npr. sommeliere, barmene, osobe koje rade s hranom... oni moraju uložiti u višegodišnju edukaciju i pripremati se za svoje radno mjesto duži vremenski period. Konobari su osoblje koje se svrstava u rang zanimanja koja moraju imati napredna stručna znanja u radu i komunikaciji. također, ima puno onih koji unatoč radu s ljudima imaju želju i volju napredovati, ulažući u svoje znanje na način da pohađaju razne škole i dodatne tečajeve kako bi dosegli rang visoko školovanih konobara i zadržali se u ugostiteljskom sektoru.

Dame imaju prednostUgostiteljstvo nije niz uhodanih radnji već je svaki gost za sebe posebna jedinka koja zahtijeva razlitiči pristup i pažnju. ono što svi očekuju od konobara na prvom kontaktu je osmijeh. Veza s ugostiteljstvom nije jednokratna, ona je stil života! Konoba-ri, barmeni, sommelieri i sl. ne prodaju proizvode iz bara već sebe kao proizvod objekta. interijer i reklama nešto su što gosta može privući u neki lokal, ali osoblje je ono koje ga može zadr-žati (ili potjerati). Susrećemo se gotovo svakodnevno s oglasima za slobodno radno mjesto ‘konobara’ kojima najčešće u napo-meni stoji ‘prednost imaju konobarice’. Nije tolika nestašica oso-blja, koliko više niti sami vlasnici ne znaju što njima točno treba. ako zaposle super zgodnu curu neće se moći riješiti tipova koji piju na šanku cijelu njenu smjenu i usporavaju je u poslu, a isto

zanimanje:

Konobari

Tipične dvojbe s kojima se susreću ugostitelji pri odabiru ambasadora svog objekta odno-se se na kvalifikaciju konobara; zapošljavanje konobara ili konobarice; davanje prednosti vještini ili šarmu, vještini ili educiranosti, educi-ranom ili dobrom prodavaču i na kraju - gdje pronaći sve to objedinjeno?

tako znaju biti neugodni pa potjeraju i druge goste. Onda nju zamjene za dečka pa im fali velika potrošnja pive koja je nestala s ekipom sa šanka...

Nedostatak školovanih konobaraSigurno se pitate što je sada, prema ovoj teoriji, ispravno. ispravno ne postoji! ispravno bi bilo da vlasnici imaju svoju viziju i drže je se. Svaki konobar mora ima osnovna znanja i vještine za svoju poziciju. Ukoliko tražite iskusnog konobara koji zna filetirati ribu, prodavati skupa vina i pričati tri jezika dobro ćete se namučiti jer, na žalost, sve manje i manje ko-nobara izlazi iz škole.

Konobar ambasadoropćenito, ugostiteljsko osoblje je ogledalo lokala i cijele turi-stičke slike države jer su, uz turističke vodiče i recepcionere, prvi koji svojim direktnim kontaktom predstavljaju ono što turist može očekivati u destinaciji za vrijeme svoga boravka. U turizmu ne postoji drugi put za ostaviti prvi dojam, tako da uz vještine koje konobari moraju imati da bi kvalitetno posluživali goste, moraju biti upoznati i sa cijelim procesom svih sudionika pro-daje kako bi mogli prezentirati ponudu gostu i odgovoriti mu na postavljenja pitanja. Ovo je najpotrebnije u radu s hranom ili u prodaji koktela, gdje će gost često pitati točne sastojke kako bi mogao lakše odlučiti, tj. naći nešto što mu najviše odgovara.

Konobar ugađa gostuProdaja je ono što je najviše mjerljivo kod kvalitete konobara, tj. razlika u prometu od osobe do osobe. U ugostiteljstvu kažemo da gost, kada dođe u lokal sa 50 ili 500 kuna, konobar mora naći načina da mu udovolji kako bi se dobro osjećao i potrošio što više od svojeg dnevnog budžeta. Ukoliko gost ode doma i razmišlja koliko je potrošio, ne smatrajmo to uspjehom jer onda provjerava da li je dobio vrijednost za novac koji je uložio. (Si-gurno je bilo situacija kada ste potrošili tek desetak kuna i bilo vam je žao.)

Konobar se dolično ponašauz prodajnu aktivnost u objektu, konobar ima i marketinšku ulogu kao osoba koja se kreće i van radnog mjesta jer je pre-poznat kao osoba od određenog značaja za sredinu. Ukoliko se nedolično ponaša u drugim objektima ili barovima, to će zacijelo utjecati i na daljnji odaziv gostiju u njegov bar ili će rezultirati izbjegavanjem njegove smjene ili naručivanjem kod drugog konobara.

Dušebrižnik sa svjetovnog oltara Za kraj teme o konobarima naveo bih da ulaskom na radno mjesto konobaru privatni život staje kao i svi problemi koje ima. Na poslu ga čekaju gosti sa svojim problemima te je nje-gova dužnost samo ih saslušati i probati pomoći. U konačnici, ne zovu bez razloga šank ‘’svjetovni oltar’’!

Zoran lukić

'Restaurant i bar show', New Zealand 2011.


akademija:

Old school coolTemu leda obradio sam u mojem èetvrtom èlanku hrb-a. Ôitajuçi taj broj prisjeçam se osjeça-ja kako pišem o neèem drugaèijem, neèem o èemu svi ponešto znamo, a zapravo znamo jako malo.

Antartik iza uglaSupruga Ana imala je šaljivi komentar na moju odnedavnu fascinaciju ledom: “ipak je ovaj dio svijeta u kojem sada ži-vimo vrlo blizu antartici, ne čudim se tvojoj novoj fascinaciji ledom!“. Sve zapravo počinje proučavanjem ledenih sfera koje su me očarale tijekom nedavno održanog natjecanja barmena MONiN Bar Masters na Novom Zelandu. Na tom je natjecanju jedan od mojih favorita, mladi gospodin Adam Matther, bar-tender popularnih barova Suite i Longroom iz Aucklanda, na pozornicu iznio - ne znam kako da to nazovem, a da ne kažem stroj - pa recimo, spravu koja služi za spravljanje ledenih sfe-ra, tj. kugli. Čuo sam da to postoji, no ovoga puta sam se prvi puta susreo s time i ostao fasciniran. Naravno da sam kasnije tu spravu posudio i počeo se igrati njome u svome studiju. radio sam svoje ledene sfere, zamrznute kugle…koje sam po-čeo i aromatizirati…super stvar! No otkuda zapravo potječe ta sprava, otkuda uopće ideja o ledenim kuglama

Japanci dolaze!Prisjetio sam se priče dragoga prijatelja, Kenjija jessea, glo-balnog Smirnoff Black ambasadora koji mi je jednom zgodom s divljenjem pričao o japanskom barmenu koji golom rukom i nožićem, od ledene kocke, pred gostima stvara ni manje ni više no led u obliku dijamanta kojeg savršenim stilom polaže u Old fashion čašu i dopunjuje ju pićem. ranije spomenuti mladi barmen adam potvrđuje mi priču s čuđenjem, da kako to još nisam vidio!? ime mu je Hidetsugu Ueno! Jedan od najboljih barmena svijeta. Stara škola! Nedugo zatim, u to sam se i sam uvjerio. o Ueno Sanu ću pisati u sljedećem broju, obećavam…on je moja nova fasci-nacija! (japanski barmeni. Samuraji Novoga doba!) Zahvalju-jući njima (njemu) danas imamo i tu famoznu spravu koju su također oni izmislili kako bi svojim koktelima/pićima dali novu dimenziju. Tako su, osim posebnim tehnikama spravljanja koktela, i ovime zadivili goste svojih barova. eto, danas već postoje i komercijalne varijante…cijena im je „prava sitnica za hrvatski džep“, otprilike 7.500 kn.

Sante leda za vašim baromVrag mi nije dao mira pa sam krenuo u istraživanje novih ledenih trendova. Sjećam se starih ledomata s kojima sam imao prilike raditi, barova u kojim sam radio i situacija kakvih sam imao s tim mašinama! To je nešto poput beskrajnoga lje-ta, neprestano u potrazi za dobrim ledomatom, za savršenim ledom…leda nikada dosta! U jednom klubu sam čak imao i ribarski sitni led u kojem se inače čuva riba do transporta na kopno. Spomenut ću samo da je jednom čitava pošiljka leda bila slana! (Govorim o šleperu leda!)danas najbolji barovi svijeta s time nemaju problema. uvezli su japanski trend stvaranja vlastitih domaćih malih santi leda. Japanci su još prije desetak godina sami stvarali komade leda koje bi potom posebnim sjekirama sjekli i komadali u pri-hvatljive grude koje bi posluživali u svojim pićima. taj trend danas je svakodnevica u mnogim velikim barovima kao što su londonski Milk & Honey ili meni bliži Zeta bar u Sydneju. iako moderna priča potječe iz japana, povijest daje prednost Sjedinjenim američkim državama opisujući kako su davnih dana blokove leda vukli s planina i prodavali u kalifornijskim barovima.danas barovi imaju posebne zamrzivače, tj. škrinje u kojima drže svoj led. U Zeta baru postoji čitav tim ljudi koji se brine o ledenim santama, a rade se u kalupima kako bi zadržale pravilne oblike. Sante leda tada sijeku na manje savršene komade te ih prinose „oltaru“ – baru gdje ih preuzima glavni barmen -„sjekač“. on led sjecka na sitne komade i poslužuje ga u koktelima. Čitav proces je genijalna atrakcija na kojoj bi mu pozavidjela i Sharon Stone…sa svojim šiljkom za led.

Triple frozenPostoji čitavi niz termina povezanih s novim trendom zaleđiva-nja leda. double, Triple, Quadriple… sve su to termini koji opi-suju kategoriju (broj zamrzavanja) kojoj pripada zaleđeni led. ideja je jednostavna. Led, nakon što se jednom dobije, vadi se iz zamrzivača i ostavlja tridesetak minuta na sobnoj tempe-raturi. Čim se počne otapati, ponovno se ledi i tako nekoliko puta. Naravno, broj ponavljanja ovisi o vremenu kojim raspo-


lažete. Svaki puta kada otopite i zaledite led on postaje čvršći i bistriji. Mijenja se struktura leda i istovremeno se istiskuje suvišan zrak koji je zaostao. Nakon što 3-4 puta ponovite proces dobivate savr-šeno čvrsti komad leda koji se ne topi u čaši tako brzo, čak ni po najvećim ljetnim vrućinama. ideja je doista jednostavna; što je led čvršći pića su hladnija i manje će se razvodnjavati.

Kako do svoje sante leda?Naravno da spomenuto nije lako ostva-riti. Vjerujem da ovoga trena mnogi koji čitaju komentiraju: ah, lako njima - oni imaju para, ma što oni znaju kad nama navre gužva tko će sjeckati taj led…nema gužve do naše gužve! Polako...bez nervoze! Hajd’mo do kraja.u svijetu je danas ugostiteljstvo ozbiljan posao. Spomenuti barovi često imaju jedan dan u tjednu koji zovu preparati-on day (dan za pripremu) i taj dan cijeli tim priprema bar za nadolazeći tjedan. Kao što svi vi režete limun prije radnoga vremena, tako ovi ljudi pripremaju svoj led, sirupe, bittere i ostala pića kako bi u radni tjedan uplovili spremni.Zeta bar, osim ledenih santi, u svom re-pertoaru ima i ledene sfere, aromatizi-rane ledene sfere (okus naranče, đum-birova piva ili cole) te naravno ledene kockice dobivene iz ledomata. (U početku se led dobiven iz blokova leda posluživao samo u skupocjenim pićima i old fashion koktelima dok su ostala jeftinija pića bila osuđena na obične kockice leda.) danas ovaj bar priređuje posebne par-tyje na kojima se poslužuje i do 400 lju-di. Na tim partyjima se služe pića poput Gin&Tonic s golemim komadima svježe odlomljenoga leda, Moscow Mule koji se služi tako da se u old fashion čašu stavlja ledena sfera koja sadrži zamr-znuto đumbirovo pivo i limetu, a preko nje se lijeva samo vodka, u Cuba Libre se umeće ledena sfera aromatizirana Coca Colom i limetom preko koje se istače rum…pogađate, kombinacije su beskrajne.

Manji barovi nastoje hvatati korak s velikima, ali za tako velike komade leda ipak treba imati čitavu mašineriju ljudi i strojeva ili treba biti vraški do-bro organiziran. Za stvaranje vlastite sante leda potrebno je vrijeme i pravi radni uvjeti, ali povrh svega, trebate imati volju i strast. uvijek postoji op-cija naručivanja leda od velikih kom-panija, ali je za tu varijantu potrebno imati pravu računicu. iznenadili biste se, ali za sada mali barovi uspijevaju pratiti taj korak! da sutra da otvorim svoj bar, ne bih previše razmišljao. imao bih led u kocki i sam bih ga sjec-kao! Sve je to dio teatra; što je manji bar, to je veća santa leda u njemu, a samim time i veća atrakcija!Ako nemate baš nikakvih uvjeta, zado-voljite se svojim ledomatom ili naručite spravu za stvaranje ledenih sfera. Po-stoji i mogućnost kupovine gumenih kalupa oblika poveće kocke, vrlo jed-nostavne za rukovanje. ulijete vodu, zamrznete i istu poslužite kao poveću kocku leda. i to je početak!

Snijeg usred ljetaZaboravite na postojeće drobilice leda. Barovi u Hrvatskoj u najboljem sluča-ju imaju ručnu drobilicu, sretniji imaju električnu varijantu. Gospodo, trenutno su iN dobre stare vreće za drobljenje leda, popularno zvane Lewis bag. To je najjednostavnija vodo-nepropusna plat-nena vreća. Vreća se napuni kockama leda i onda se po njoj, drvenim batom ili povećim drvenim muddlerom lupa dok se led u vreći ne pretvori u snijeg. taj ledeni snijeg koristite u pićima koja u recepturama traže drobljeni led. Savr-šeno pristaju u izradi Julep koktela!tako tretirani led drugačije će se otapa-ti i zaista ćete uživati stvarati ga pred gostom kao i konzumirati ga u jednoj od vaših koktel kreacija. Vjerujte, jed-nostavno je da jednostavnije ne može biti, a opet atraktivno i drugačije.

Kakav ledomat? Kakav šiljak?Na kraju, svi imamo svoje ledomate. Neki su stariji, neki potpuno novi. Ono što često viđam je da ljudi prilikom ku-povine jednostavno kupe ledomat i pre-križe ih s liste. Uvijek je to u zadnji čas! imao sam prilike vidjeti i bar u Zagrebu koji je na otvorenju shvatio da nema le-

domat u baru!?redovno održavajte svoju opremu i slu-žit će Vam dugi niz godina. Raspitao sam se koje su marke najbo-lje s ove strane polutke i dobio nekoliko istih odgovora: Scotsman i Hoshizaki. Navodno se ne kvare i rade „kao uri-ca”! Nažalost, nisam siguran mogu li se nabaviti i u Hrvatskoj. Svakodnevno imam priliku vidjeti veliki come back malih sitnih kockica leda iz starih re-stauriranih ledomata dok neki potpuno novi stvaraju sitni led koji je davno bio u upotrebi. Priznajem da je lako raditi s takvim ledom i da se manje otapa od

leda kojeg koristite. Stoga, dobro pogle-dajte u skladišta, svoje garaže i očistite stare ledomate. Old fashion je ponovo u modi! Za one koji planiraju obnoviti svoj „le-deni park“, dobro razmislite kakav bar imate i kakva pića mislite posluživati u budućnosti. radije uložite koju kunu više i kupite dobar stroj. Svima koji se planiraju baviti malim stilskim barovima i sami stvarati ledene kocke, savjetu-jem da se pozabave škrinjama i kalu-pima. Nabavite i dobre šiljke za led, potražite ih na internetu gdje ćete naići na pregršt različitih. ipak, najbolji su oni japanski! Nikako ih ne pokušavajte napraviti sami! To mora biti boutique oprema poput shakera ili jiggera u va-šemu baru. Ovo je novo ledeno doba, doba old fas-hion koktela, doba japanskih majstora barova. o njima više u sljedećem izdanju hrb-a.do tada, želim Vam dobar mix!

Pripremio:

Tomas Vikario

Svaki puta kada otopite i zaledi-te led on postaje čvršći i bistriji. Mijenja se struktura leda i isto-vremeno se istiskuje suvišan zrak koji je zaostao. Nakon što 3-4 puta ponovite proces dobi-vate savršeno čvrsti komad leda koji se ne topi u čaši tako brzo, čak ni po najvećim ljetnim vrući-nama.

Prisjetio sam se priče dragoga prijatelja, Kenjija Jessea, globalnog Smirnoff Black ambasadora koji mi je jednom zgodom s divljenjem pričao o japanskom barmanu koji golom rukom i nožićem, od ledene kocke, pred gostima stvara ni manje ni više no led u obliku dijamanta kojeg savršenim stilom polaže u Old fashion čašu i dopunjuje ju pi-ćem.

U Zeta baru postoji čitav tim ljudi koji se brine o ledenim san-tama, a rade se u kalupima kako bi zadržale pravilne oblike. Sante leda tada sijeku na manje savr-šene komade te ih prinose „olta-ru“ – baru gdje ih onda preuzima glavni barman-„sjekač“. On tada led sjecka na sitne komade i po-tom poslužuje u koktelima. Čitav proces je genijalna atrakcija...


kategorija

Out of stockenergetska pića imaju najinteresantniji rast pogotovo što su uz kategoriju bile vezane svakakve istinite, ali i lovačke priče. jedna od istinitih je da su mladi iz Njemačke potezali do au-strije po energetsko piće jer je kod kuće kategorija bila „kao zabranjena“ – naprosto još vjerojatno nije počeo uvoz iste. roditelji su opako brinuli o mogućoj šteti jer se pričalo da ostaneš budan dva dana u komadu, po mogućnosti plešući cijele noći... da te izvlači i iz stanja najvećeg umora... da oba-vezno treba popiti energetsko piće prije ispita ili dok učiš... da u kombinaciji sa žestokim pića pojačava efekt najmanje pet puta... drugim riječima, usmena predaja je napravila takvu reklamu da kada se proizvod napokon pojavio – pometen je s polica – i to doslovno. Najveći problem kategorije energetskih pića je u početku bio out of stock.

Dva jača igračaU Hrvatskoj je također ova kategorija veoma slavna i moram priznati da, bez obzira na veliko smanjivanje tržišta – stradala je mnogo manje nego se očekivalo (ipak je to visoka pre-mium kategorija). Naravno i ovdje vrijedi pravilo – tko prvi njegova djevojka. Gotovo potpuni višegodišnji monopol Red Bulla doveo je do toga da ga se smatra sinonimom za katego-riju. Vrlo specifičan marketing također je odradio fantastičan posao. Kada se pojavila konkurencija – svakako im nije bilo lako, međutim i njihova strategija se pokazala famoznom, po-gotovo je Burn pokazao svoje mogućnosti u Horeca kanalu gdje se eksponiraju kroz tulume, svjetski poznate face, lude

energetski napici Ponekad se na tržištu pojave neke kategorije koje

doslovno naprave šou program. I doslovno i prenese-no. trenutno cijelo tržište bruji o pivima s dodacima koja obaraju sve rekorde i ugrožavaju kategorije za koje nikad ne biste rekli da im išta može biti zamjena. sjetimo se ledenih čajeva i debelih dvoznamenkastih stopa rasta najmanje pet godina za redom... pa in-stant cappuccino... pa...

koktel majstore i mnoštvo zgodnih djevojaka. Bitno je za na-pomenuti da navedena dva igrača drže gotovo 90% tržišta.

Veća pakiranja?Pregledom prodaje po kanalima vidjet ćemo da se ona ipak seli na veće formate – što je u stisnutim godinama pojava koju smo vidjeli i kod mnogih drugih kategorija. Benzinske pumpe su ovdje drugi najvažniji kanal prodaje i nikako ih se ne smije zanemariti prilikom planiranja distribucije. Nielsen nažalost ne prati kategoriju u Horeca kanalu, ali je svima jasno da je to glavni vrijednosni kanal i zato i jesu brojne marketinške aktivnosti upravo i koncentrirane na njega. Bitno je i za napomenuti da multipakovi nisu napravili neki veći uspjeh u kategoriji, ali nekako je to bilo i za očekivati. Bit će zanimljivo pratiti kako će se tržište ponašati prema većim pakiranjima, koja su se pojavila prije nekog vremena – hoće li ih prihvatiti ili im je, ipak, u pitanju prevelika količina.

Ravnovjesje u regijiŠto se regionalnih razlika tiče – tu isto nema nekih većih pro-mjena – nije da je odjednom neka regija potpuno poludjela za energetskim pićima - što je svakako i dobro i loše; dobro zbog toga jer znači da su marketinške i prodajne aktivnosti jednako dobro raspoređene, jer je prodaja stabilna regional-no, ali isto tako znači da ako neka aktivacija nije išla nacio-nalno, već je uložen novac u dizanje neke određene regije – nikakav se pomak nije dogodio.

Svjetla u daljiniBit će zanimljivo i dalje pratiti ovu kategoriju, pogotovo što, eto, tek nismo izašli iz recesije, kako nam kaže naša premijer-ka i tako to ponavlja svaki dan već godinu i pol dana, najma-nje. Nedavne crne prognoze spominju svjetlo na kraju tunela 2014. godine (globalno) - što za Hrvatsku vjerojatno znači 2020. godina. iskreno, nisam nesklona vjerovati takvim pred-viđanjima jer otkad je ovdašnja garnitura na vlasti, tonuli smo neviđeno godinu za godinom i to po svim makroekonomskim pokazateljima i teško je za očekivati, kad ih se makne s vlasti, da će se dogoditi čudo u godinu ili dvije. živi bili pa vidjeli!

Pripremila:

Zrinka štimac, Nielsen


predstavlja:

Crno zlatodok su studirali u Bostonu, Matija i Ha-nnah su se igrom slučaja zatekli u druš-tvu nekolicine barista i pržioničara kave koji su im dali podstrek za konceptuali-ziranje vlastitog posla. došli su na ideju otvaranja prostora koji će stimulirati kulturu u gradu; gdje će se održava-ti koncerti, izložbe, književne večeri, a sve to uz iznimnu ponudu, prije svega, kave. Preko bostonskih barista upoznali su kanadskog pržioničara kave čija se pržionica nalazi u Bratislavi pod imenom „Samay“ (‘nebo’ na jeziku amharic).

U dvorištu

Mladi bračni par, Matija i Hannah, koji se sretno spojio u Bo-stonu na tamošnjem filozofskom fakultetu, nakon dvoumljenja između znanstvene karijere i vlastitog poslovanja, odlučio se za potonje. U šarmantnom donjogradskom dvorištu, u Žerjavi-ćevoj 7/2, otvorili su svojevrstan kulturcaffe – „Cafe u dvorištu“.

Yirgacheffe i HarrarNakon pet godina u Bostonu, Matija i Hannah dolaze u Zagreb i oživotvoruju svoje zamisli. U produžetku music shopa koji vodi Matijin otac, otvorili su „Cafe u dvorištu“. Na istoj lokaciji su se okupljali glazbenici i raspravljali o opremi i glaz-bi, raspredali o glazbenoj sceni i trebalo ih je samo posjesti i ponuditi im kavu. Matija i Hannah su to učinili poštujući duh mjesta – u unutrašnjosti lokala je poprilična pozornica s koje se muzičari

mogu obratiti i publici; ponudili su im dvije vrste etiopske kave koju otkupljuju od tvrtke „Samay“ iz Bratislave - Yirga-cheffe i Harrar. Kao zanimljivost, vrije-dilo bi spomenuti da se pretpostavlja da je arabica ponikla iz područja Yirgache-ffe, a princip trgovanja ovim kavama je tema za sebe. Naime, radi se o fair trade principu prema kojem se kava otkuplju-je direktno od etiopskih farmera koji na taj način bolje zarađuju, a otkupljivači su zadovoljniji jer dobiju kvalitetno zrno s kontroliranim porijeklom. Bogate oku-se Yirgacheffe i Harrar kave, u dvorištu će vam poslužiti u shotglasu i u velikim keramičkim šalicama.

Iz organskog uzgojaZajednica farmera od kojih otkupljuju kavu zove se The Oromia Coffee far-mers Cooperative union, a prednosti trgovine s ovom zajednicom su brojne; zbog direktnog uvoza farmeri su pošte-nije plaćeni, radnici su bolje motivirani, uvjeti proizvodnog procesa su bolji, a prema tome i proizvod je bolji. Na njiho-vim farmama su zabranjeni pesticidi jer dugoročno negativno utječu na finalni proizvod, a u kratkom roku ugrožavaju zdravlje radnika na farmi. Jedina mana je viša otkupna cijena. Međutim, ako je poznato da su ugostiteljske marže na kavu do petsto posto, a amortizacijom razlike dobijemo kvalitetan proizvod za pristojnu cijenu, u dvorištu ne bi tre-bali imati problema s tom činjenicom. dapače, Matija nam tvrdi da umjesto preporučenih 7g kave po šalici nikada ne odmjeravaju manje od 8g. Prema njegovim riječima, mjera za šalicu kave ovisi o vrsti i kvaliteti kave te o mlincu. tako je mjera za kavu Harrar između 9 i 11g, a za Yirgecheffe najmanje 10g.

Kulturcaffe dakle, u dvorištu imate priliku naručiti visokokvalitetni proizvod u kojem može-te uživati gotovo na sinestetičan način - dok uz kavu ili premium pivo sluša-te i gledate nastup njujorških džezera, doživljavate arsenovu poeziju, country Plave trave zaborava, blues interpreta-cije Valerije Nikolovske, jazz M. dedića ili sa šanka proničete izložene likovne radove. Objedinjene, odlike ovog kon-cepta možemo sažeti u složenici kul-turcaffe – za sada bez odgovarajućeg hrvatskog izraza.


reportaža:

Francuski kult vinaKako opisati regiju čija povijest vino-gradastva seže više od 900 godina unatrag? Naravno, lice francuske vinske regije Bordeaux višestruko se promije-nilo u tih devet stoljeća, no tradicija i kultura vinogradarstva i vina prenošena

Bordeaux korača unaprijed – krizi unatoč

Regija Bordeaux i dalje je jedna od najdinamiènijih na svijetu. Uz potporu sjajnih klimatskih uvjeta u godištima 2005., 2009. i 2010. – te uz rast kineskog tržišta – vinari ov-dje danas prkose gospodarskoj krizi i nastavljaju velika ulaganja u rast poslovanja.

je s koljena na koljeno. drugim riječima, djelići onoga što se nalazi u boci više-stoljetno su civilizacijsko postignuće. Posljedica čega je činjenica kako, prema nekim procjenama, vinari Bordeauxa u prosječnoj godini proizvedu oko 700 milijuna butelja vina (naravno, različite

kvalitete). francusko ministarstvo po-ljoprivrede objavilo je da je berba 2011. 6% veća od prošlogodišnje – sakupit će se 47,9 milijuna hektolitara grožđa. Vina proizvodi više od 8550 chateaua, mnogi od kojih su prošli i nekoliko ge-neracija vlasnika. Neka od njih redovite se nalaze u novinarskim tekstovima o najskupljim vinima na svijetu, vrijedni-ma više tisuća eura, a mnogi magazini doslovce žive pišući samo o ovoj regiji. u tom kontekstu, za zadatak sam dobio u ovom, prvom nastavku priče o Borde-auxu, napisati 5000 znakova o najutje-cajnijoj regiji na svijetu, po desetodnev-nom posjetu uoči berbe godišta 2011. Nimalo laka zadaća!

Sve se vrti oko vinajedna je stvar očita u kultnom vinskom selu St. emilion – ukoliko ste rođeni u Bordeauxu, izuzetna je vjerojatnost da ćete se u životu na ovaj ili onaj način baviti vinom. Prije svega, gotovo svaka vidljiva poljoprivredna površina ovdje je pokrivena vinogradima. u nedogled se proteže pogled na većinske vinograde merlota (vina desne bordoške obale u pravilu su većinski od ove sorte, za ra-zliku od lijeve, gdje dominira cabernet sauvignon), a mjesta koja nisu vinogra-di okupiraju vinarije, crkve, bačvarije, vinoteke, bistro, restorani - sve je po-vezano s vinima ili prehranom. Naravno, posljednji redci mogu se nazvati i pre-tjerivanjem, no činjenica je da se ovdje sve doista “vrti” oko vina. Ne samo da je vino ključan element dnevne prehrane, ono je danas prije svega veliki biznis, možda i jedinstven primjer u cijelome svijetu.

Izvoz u KinuNije, stoga, čudno što je jedna od pr-vih tema svih vinara recesija i smanjenje


„Ukoliko ste rođeni u Bordeauxu, izuzetna je vjerojatnost da ćete se u životu na ovaj ili onaj način baviti vinom. Prije svega, gotovo svaka vidljiva poljoprivredna površina ovdje je pokrivena vinogradima. U nedogled se proteže pogled na većinske vinograde merlota (vina desne bordoške obale u pravilu su većinski od ove sorte, za razliku od lijeve, gdje dominira cabernet sauvignon), a mjesta koja nisu vinogradi okupiraju vinarije, crkve, bačvarije, vinoteke, bistro, restorani i sve ostalo povezano s vinima ili prehranom.“


potrošnje na dosad klasičnim tržištima, poput američkog. Pogođeni recesijom, Amerikanci su se orijentirali što na sve bolja domaća vina, što na vrijednost za novac iz drugih regija, u čemu visoko-kvalitetni Bordeauxi rijetko kad mogu parirati. Vinari se stoga ovdje dominan-tno orijentiraju na kinesko tržište koje trenutno ima najveću kupovnu moć i želju za pokazivanjem starih godišta velikana iz apelacije Pomerol, Chateau Petrusa, svojim prijateljima i poslovnim partnerima. o moći azijskog tržišta go-vori i činjenica da nas u chateauu Pape Clement, kako bi nas proveo po vinariji, ne dočekuje francuz, već – Kinez. Kine-skih novinara i kupaca vina ovdje je sve više iz godine u godinu, a vinari čine sve kako bi za svoja vina otvorili ovo tržište.

Novi podrumi u BordeauxuNo, možda za nekoga pomalo i kontra-diktorno, unatoč krizi i padu prodaje, u Bordeauxu se naočigled intenzivno gradi i ulaže. Novi vinski podrumi se ili otva-raju, ili se grade, ili su planovi izgradnje spremni i čekaju realizaciju. jedna od

kultnih vinarija, Chateau Cheval Blanc, nakon 18 mjeseci radova upravo je otvorila svoj novi “podrum”, arhitekton-sko “čudo” u obliku lađe, na vrhu koje je zasađen vrt. Planove nove vinarije dovršio je i Blancov susjed, Chateau La dominique, čiji je vlasnik građevinska tvrtka fayat, jedna od najvećih u fran-cuskoj. Novi podrum ovdje će graditi jedan od vodećih francuskih arhiteka-ta, inspiriran radom britanskog kipara Anisha Kapoora. Novi podrum Chateaua Soutard proteže se na nekoliko razina i kombinacija je atraktivno uređenih hod-nika i katova. Građevina je, čini se, ona druga profesija kojom je danas “dozvo-ljeno” baviti se u Bordeauxu.

Klasična bordoška godištaVelik dio optimizma u vrijeme krize treba “svaliti” i na majku prirodu koja je Bor-deauxu, u posljednje vrijeme, podarila nekoliko kultnih godišta. Još se nije bila slegla prašina oko 2005., godišta koje je bilo uspoređivano čak i s kultnom 1982., a uslijedile su dvije godine u ko-jima su klimatski uvjeti ponovo izuzetno pogodovali regiji – 2009. i, sada, 2010.

reportaža:

Vođeni zahtjevima tržišta, cijene ovih godišta su se doslovce udvostručile u odnosu na druga. Ne da je to onima koji su htjeli doći do vina smetalo – naprotiv! Sve tri berbe danas su “ras-poradne” unaprijed, na en primeur su-stavu koji Bordeaux primjenjuje da bi ponudio tržištima vina. dodajte tome i činjenicu da, iako ne na toj razini i pomalo podcijenjene, i 2006. i 2008. se u mnogim slučajevima smatraju klasičnim bordoškim godinama. Sve su ovo, naravno, razlozi da se u Borde-auxu, gospodarskim kretanjima unatoč, mino spava. U sljedećim brojevima hrb-a dočarat ćemo atmosferu iz posjećenih vinarija te opisati kušana vina. Bordea-ux danas – krizi unatoč – grabi velikim koracima unaprijed. Za mnoge znalce, ova je regija pomalo izgubila fokus na vinarstvo (i, kažu, usmjerila ga više na biznis i stvaranje novca), no nakon dese-tak dana provedenih u Bordeauxu lako je ustvrditi da je i dalje riječ o jednoj od najvećih vinskih regija na svijetu.

Pripremio:

Marko Kovač

"Još se nije bila slegla prašina oko 2005., godišta koje je bilo uspoređivano čak i s kultnom 1982., a uslijedile su dvije godine u kojima su klimatski uvjeti ponovo izuzetno pogodovali regiji – 2009. i, sada, 2010."

Zajedničko predstavljanje pet vinarija


hotel: komentar:

Ostaviti ili ne ostaviti bakšiš u kafiću - vječ-no je pitanje kod nas. dok su neki mišljenja kako je tringelt nei-zostavni dio plaćanja

cuge, drugima visina napojnice i hoće li je uopće biti, ovisi o kvaliteti usluge. ima i onih trećih koji se uopće ne za-maraju time - ta, konobari već dobivaju plaću! Naš andrija Škare razmišlja ‘na glas’ o ovoj problematicijedan od prvih turističkih vodiča koje sam imao u rukama bio je Pan.am-ova zelena knjižurina koju su moji roditelji kupili krajem sedamdesetih u Americi, a koja je i obujmom i stilom više pod-sjećala na zemljopisni atlas, nego na turistički vodič. Sadržaj je bio organi-ziran po kontinentima, a unutra su bili opisi svih država koje su u ono vrijeme postojale. Bila je tu i osnovna karta dr-žave (oblik s naznačenim važnijim gra-dovima) i, dakako, prilično opsežan opis znamenitosti, cijena, klime, prometne povezanosti i svega onoga što se i inače nađe u turističkim vodičima.Bilo je to vrlo zanimljivo štivo; u vrlo ranoj dobi sam spoznao da se za puto-vanje uopće ne mora napuštati vlastiti dom, a sjećam se da me u to vrijeme najviše iznenađivala rubrika ‘tips’ u ko-joj je pisalo koliki postotak cijene obro-ka u restoranu ili računa za piće u kafiću treba ostaviti konobaru. Ne znam zašto mi je to bilo toliko čudno, možda zato što je moja djetinja logika uzimala zdra-vo za gotovo da ako netko radi za plaću ne treba dobivati dodatne poticaje, ali sjećam se da sam se trudio upamtiti postotke baš za sve zemlje u koje ću otputovati jednom kada odrastem pa mi neće biti neugodno jer ću se ponašati u skladu s lokalnim običajima.

Monetarna politika pojedincaU kafićima i u restoranima stvari nisu baš posve iste. u restoranima se napoj-nica podrazumijeva, u kafićima baš i ne. recimo da se ne očekuje, ali joj se nitko

ne iznenadi. Situacija je posebno nez-godna ako pijete piće koje ima zaokru-ženu cijenu. recimo, kava s mlijekom je deset kuna. Meni zna biti neugodno ostaviti kunu, dvije ili tri. Nije problem ostaviti na stolu, ali ako dajem novac izravno konobaru ponekad se osjećam

kao da dajem milostinju, a i pogledi konobara koji taj novac primaju često su bili bliže zgražanju nego zahvalnosti. Odmah sam se zapitao jesam li osta-vio premalo. tri kune na deset? Pa to je trideset posto, to je jako puno u svi-jetu napojnica! Možda je samo bio pro-

Koliko ćemo ostaviti?

Ostaviti ili ne ostaviti bakšiš u kafiçu - vjeèno je pitanje kod nas. Dok su neki mišljenja kako je 'tringelt' ne-izostavni dio plaçanja cuge, dru-gima visina napojnice i hoçe li je uopçe biti, ovisi o kvaliteti usluge.


blem u nesretnom broju trinaest, očito se moraš riješiti praznovjerja ako misliš konobariti.ako mi trenutačna financijska situacija dozvoljava, volim ostaviti napojnicu. No osim što moram biti u stanju izdvojiti par kovanica više od planiranog, moram biti i razmjerno zadovoljan uslugom tj. moram osjetiti da me se tretira kao go-sta, mušteriju ili, na koncu, kao ljudsko biće, a ne kao remetilački faktor, puku nakupinu proteina koja je baš nezgodno prekinula nirvanu i dokono čitanje no-vina.Potpuno sam svjestan toga da konobari uglavnom imaju male plaće i da im nji-hovi gazde uračunavaju prihod od na-pojnica kao faktor zbog kojeg ih neće platiti više iako bi si to možda mogli priuštiti i zato često ne žalim ostaviti tringelt, napojnicu, bakšiš, manču, ali ne volim kada se to smatra ustavom za-jamčenim pravom i kada me, u slučaju da izostane, na izlasku prate bijesni po-gledi konobara.

Razlike u logiciJednom smo zgodom nakon sportske rekreacije sjeli popiti pivo. Nas šest. U kafić u kojemu nije bilo gužve i osim stola za koji smo mi sjeli bilo je još pet ili šest slobodnih. Konobaricu smo čekali dobrih deset minuta i već smo razmi-šljali da odemo. Kada smo pitali kojeg piva ima, rekla nam je da sve piše u cjeniku, koji, naravno, nije bilo za našim stolom. i, sve okej, naručili smo pa i po-pili i onda je trebalo platiti.e, tu je nastala rasprava. Moj je najbolji prijatelj inzistirao da on sve plati, a kada taj mladi gospodin plaća, napojnica za-ista jest neizbježna. ja se nisam složio. Nije mi bilo logike da dodatno plaćamo nešto za što smo svi složni da je izvrstan primjer ne loše, nego užasne usluge. ako ostavimo napojnicu, ta će konoba-rica na jednak način tretirati sve goste. Nikada neće shvatiti. No ako ostavljaš napojnicu i dobrom i lošem konobaru, time kao da vrijeđaš onog dobroga, kao da se ismijavaš njegovu trudu, dobroj

volji ili osmijehu. Pa zašto da se trudi, ionako će dobiti napojnicu.Nakon kratke prepirke prijatelj je ipak uzeo stvar u svoje ruke; prije nego što smo uspjeli reagirati, zgrabio je račun i otišao na šank. Ostavio je napojnicu, naravno da jest, a idućih smo sedam dana često raspravljali o tome je li to trebalo učiniti. obojica smo odrasli ljudi pa smo obojica napravili poneki ustupak našoj logici i prihvatili pokoji argument ovog drugog, ali do jednoznačna za-ključka nismo došli. Možda zato i jesmo najbolji prijatelji.

I, onda, koliko?Znam da konobari imaju težak i naporan posao i zbilja ne očekujem hlađenje pe-ruškom niti bilo kakvu vrstu ulizivanja, ali čvrsto sam uvjeren da baš svatko za-služuje minimum uljudne, ljudske komu-nikacije. U tom slučaju mi nije problem zaokružiti ceh na višu okruglu brojku i nagraditi radnika koji pošteno i predano radi svoj posao. U suprotnom slučaju ne želim to raditi, to je moj način, prista-jem na mogućnost da ga netko doživi promašenim ili pogrešnim, kako se bori-ti protiv bahatosti i nepristojnosti.Osim toga, potpuno je jasno da je ljep-še nešto zaraditi nego dobiti na po-klon. Bolji je osjećaj, čovjek se osjeća ispunjeno. Zato čvrsto vjerujem da će se konobar koji je na temelju osmijeha dobio dodatni financijski poticaj, ma ko-liko on možda malen bio, smijati češće i srdačnije, ispočetka zato što će shvatiti da se i na tome može zaraditi, a kasnije će na tome zarađivati pa će imati i ra-zloga da se smije.

Članke autora andrije Škare možete čitati u web izdanju magazina Plan B

na tportalu: http://bit.ly/k9MQqq

komentar:

Ako mi trenutaèna financijska situacija dozvoljava, volim ostaviti napojnicu. No osim što moram biti u stanju izdvojiti par kovanica više od planiranog, mo-ram biti i razmjerno zadovoljan uslu-gom tj. moram osjetiti da me se tretira kao gosta, mušteriju ili, na koncu, kao ljudsko biçe, a ne kao remetilaèki fak-tor, puku nakupinu proteina koja je baš nezgodno prekinula nirvanu i do-kono èitanje novina.

Kada smo pitali kojeg piva ima, rekla nam je da sve piše u cjeni-ku, koji, narav-no, nije bilo za našim stolom. I, sve okej, naruèili smo pa i popili i onda je trebalo platiti.

hoteli restorani barovi - progressive · 2013-04-04 · cija”. tim su stvorene pretpostavke za...

Documents