historiografiji hrvatskog humanizma:prejeto: 2010-01-14 udk 930.1(497.5)"14/16" 263 historiografiji...

18
prejeto: 2010-01-14 UDK 930.1(497.5)"14/16" 263 HISTORIOGRAFIJI HRVATSKOG HUMANIZMA: Iva KURELAC Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za društvene i povijesne znanosti, Odsjek za povijesne znanosti, Strossmayerov trg 2, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: [email protected] tekstualnem vzorcu objavljenih in neobjavljenih reprezentativnih del dalmatinske hi- grafijo na Hrvaškem. viri, etnogeneza Slovanov, kulturna zgodovina FUNZIONE DELLA TESTIMONIANZA E DELLA COSTRUZIONE NELLA STORIOGRAFIA TRADIZIONALE E PRECRITICA DELL'UMANESIMO SINTESI Con il presente contributo si desidera delineare l'atteggiamento della storio- grafia croata, tradizionale e moderna, precritica dell'umanesimo verso la testi- monianza e la costruzione della narrazione storica. La ricerca si basa su campioni testuali di opere rappresentative, sia pubblicate che inedite, della storiografia dal- mata dalla metà del XV fino all'inizio del XVII secolo. Attraverso l'analisi compa- rativa delle principali caratteristiche della metodologia storiografica umanistica

Upload: others

Post on 12-Feb-2021

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • ���� ������� �� ��� ��

    prejeto: 2010-01-14 UDK 930.1(497.5)"14/16"������� �������� ����

    263

    �������� ���������� � �����������

    � ������������� � ������������

    HISTORIOGRAFIJI HRVATSKOG HUMANIZMA:� ����� ��������� � ���� ����������

    Iva KURELACHrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za društvene i povijesne znanosti,

    Odsjek za povijesne znanosti, Strossmayerov trg 2, 10000 Zagreb, Hrvatska

    e-mail: [email protected]

    ���������� ������ �� ������� ����� ������� ���������� � �������� ���������

    ������������ � ���!�� �� �������� � ������ ���" #�!����� �� !�������� ��tekstualnem vzorcu objavljenih in neobjavljenih reprezentativnih del dalmatinske hi-������������ ������ � �$��$� ��� ����� %�" � !������� %���" �������" & ���'

    ������� ���!� �������$����� !������� � �������� ������������� ����'������ �� ����� ������� � !�!��� ���� ���������� � ��������� ������'grafijo na Hrvaškem.

    �� ��� $�����( � ���!��� ��������� ������������� )������� !��������viri, etnogeneza Slovanov, kulturna zgodovina

    FUNZIONE DELLA TESTIMONIANZA E DELLA COSTRUZIONE NELLASTORIOGRAFIA TRADIZIONALE E PRECRITICA DELL'UMANESIMO

    ������� �� �� ������� � ����� ���������

    SINTESICon il presente contributo si desidera delineare l'atteggiamento della storio-

    grafia croata, tradizionale e moderna, precritica dell'umanesimo verso la testi-monianza e la costruzione della narrazione storica. La ricerca si basa su campionitestuali di opere rappresentative, sia pubblicate che inedite, della storiografia dal-mata dalla metà del XV fino all'inizio del XVII secolo. Attraverso l'analisi compa-rativa delle principali caratteristiche della metodologia storiografica umanistica

  • ���� ������� �� ��� ��

    ��� ������ ������ ����������� � ������������ ���� �������

    264

    sono stati stabiliti gli elementi che contraddistinguono la storiografia tradizionale eprecritica in Croazia.

    Parole chiave: umanesimo, storiografia precritica, Dalmazia, fonti storiche, etno-genesi degli Slavi, storia culturale

    UVOD

    �������� ����������� ��� !��"��#�$� ��%�&�'%� � ���&�� ��%�&�'%� �(�)$*+�� $*�!*#� �,�&- �)� � "��$�� !�����! ��$*"�,�&���� � ��&�����#�$�. /���� $* � �"����� &�!���&$* � �"$*)� ��$*"�,�&���� � ��&�����#�$* � !���$*�&�% "$*)�%� &����)�% ��$*��%��� ��'"�()$� ��$*��� ��"� �����% $*"&�'&�,�&. ��)�"� � ��% �*'�%- � ���% 0* �*��"� !���1��� "* �&����� �"&�� �������* ���"�#��&�)&* � &�!�*"&�$*- !�*"�����,�* �����2������ �$* ��%�&�'%� !�*%� ��$*"�,�&���� � ��&�����#�$�.

    �(�� �!�*+&���� ���!��� "$*)� ��������� ��%�&����,��� ����������� �- �����+���&$*0* ���% !��)���% (��� ����&�,*&� &� &*��)�#�&� �*!�*'*&�����&�� ����������� ���� "$*2)�- &����)�� � ��'"�()$� �'%*3� 4�. � !�,*��� 4���. ��. � ���"���%� ���������!���(�)$�- ��$� �� %*3� !���%� !����)�)� ��"� �����)&* ��)�$�&��* ��)���&* ��$*#�$*-'��)�+&* '� 1��*&$* ��%�&�'%� � 5���!� 6�)���,�0- 7888- 989:9;->8;:>89?. ��$*, $* � !���$*�&�% "$*)�%� �����&���� "�)%���&���� ��%�&���� ��$���+����0�- ��&�� @��(�$*��0�- A���� ��(�&�$� � ��&�� ��������0�- ��$� !� �*%���#�-�)� � !� �!*#� �,&�% %*��"�)�1��% !�����!� !���$*�&�% �'����%� �"��+���$� &�$��+2&�$� ����������� ��� �(�)$*+$� "�(� � ��$*% �� &�!���&�. �"�(��&� �*�����)&� �'����!���)�"�& $* '� �&�)�'� '��� 1�� ���&�)�1�� �(����0� ��'%$*�&� 1���� ���!�& ��%�&�2���,��� ������)�1���. ' ��- ��$*, $* � "$*)�%� ��$� �*%����� !������$� &*��)�#�&�&�$��+&�$�� ��%�&�)&�� ��*"�1�� �*&*��&�&* ��)%�#�$* 6��(*&��- ���� � ��(���&��?-1�� !��"�&��� #$*)�������� �����+���&$�.

    %*��"�)�1��% �%��)�- �&�)�'� 0* �* �*0�% "�$*)�% �*%*)$��� &� �*������%��($��)$*&�� &������&�� �'����- &� !��*(�& "�� ��"� (�� 0* !���*0*& ��"�+�$&�$ �&�)�'�primjera iz teksta neobjavljenog djela De rebus Dalmaticis šibenskog humanista i!��$*�&�,��� ��&�� ��������0�- ,�$� �� %*��"�)�1�� �(�)$*+$� &*"�����&� �����+*&�.

    B�"�0� "� ���$ ��" !�)�'� �" �*'* "� �* � ��������$ ��%�&����,��$ ����������� �$����$*% 4��. ��. $��)$�$� �"�*3*&* �*&"*�$* � ��*&"��� ��$� $��&� &�����$*1��$� ���2��,�� ����������� �$�- ������ !�*�)*" ������*������� �*!�*'*&�����&�� "$*)� �!�%*&����autora trebao bi pokazati kako se tijekom humanizma u historiografiji mijenjao odnos!�*%� ��$*"�,�&���� � ��&�����#�$�- �* ���� $* �� ��$*#�)� &� *��)�#�$� ��%�&����,���!�����!� &*��% ��+&�% !���$*�&�% �*%�%� � �'����%� '� �������� !���$*��. ' ��-!���1�� 0* �* "* �&����� *)*%*&�� &� �*%*)$� ��$�� $* %���0* $��&� ��')�,��� ��$�!���$*�&� "$*)� !��!�"�$� ���"�#��&�)&�$- � ��$� ��&�$ �����,��$ ����������� �$�.

  • ���� ������� �� ��� ��

    ��� ������ ������ ����������� � ������������ ���� �������

    265

    ����� @��A5�� �� ����������C�5 ��CA����/�5 �A���/��D�5��/��������E�5� �������- @��B�5��� � ��B���

    O osobitostima svake, pa tako i hrvatske historiografske produkcije humanizma&*%���0* $* ���!���)$��� �'��& *���!���� ��&�*���� 6B���*- ;FF

  • ���� ������� �� ��� ��

    ��� ������ ������ ����������� � ������������ ���� �������

    266

    objavljuje pod naslovom Oratio de origine successibusque Slavorum, Mavro Orbininapisao je djelo Il Regno de gli Slavi- � ��&�� ��������0 "$*)� De rebus Dalmaticis.

    �����/�� �����A���/��D�� ��/��������E��� �� �������

    *"�& �" �����&���$�� !�*"����&��� "�)%���&��* ��&���%�&����,�* ����������� �$*1�(*&��� $* ��&�&��- !��$*�&�,�� � !$*�&�� ���$ ��+����0 6Georgius Sisgoreus Sibeni-censis, oko 1445.–1509.). U svojem poznatom geografsko-etnografskom djelu Desitu Illyriae et civitate Sibenici- "���1*&�% ;9

  • ���� ������� �� ��� ��

    ��� ������ ������ ����������� � ������������ ���� �������

    267

    &" *( &�

    � �� + ��� ,-���.� ��� �� ��� */01" !���� �������� ��� �����2�����. 34������ ���-��� +" ,-���.� ,$���5"6�" *( 7�� ���� � �� + ��� ,-���.� ���� $8 ��

    ��� ����� 2�����. ��� �� */0139 ��� �$���8 +" ,-���.� ,$���5"

  • ���� ������� �� ��� ��

    ��� ������ ������ ����������� � ������������ ���� �������

    268

    �����/�� �A���/��D�� ��/��������E�� 4��. /��C5��: VINKO@��B�5���

    ��$*��% 4��. ��. �������� ����������� �$� !�,�&$* &�"��� ��%!)*��&�$� �$*1*&$� '�!���&$� �)��*&��* *�&��*&*'* � ��)���*- �($*"�&$���$�0� &*��)��� ��')�,���� �*���$�- &�$�1 ���$*� (*' �����,��� !�����!� � �&�+&� ����&�,*&� �������*��% !���$*�&�� �'����.�� ��')��� �" ��+����0�- &�"��&���� ilirskim- ������� "�%�&���&�# ��&�� @��(�$*��0(Vincentius Priboevius, sredina XV. st. – poslije 1532.) u hrvatsku historiografiju hu-%�&�'%� !��� ���"� �"*$� !�&�)���'%�- '�������$�0� $*"�&���*&� !�"��$*�)� �)���-Slavena i Dalmatinaca. Slavenska nomenklatura2 !�����&� $* �*0 � &��)��� @��(�2$*��0*�� !�'&���� �������� ������ De origine successibusque Slavorum (Venecija,;I>7.? 6� !�"��$*�)�- ;FFG?. @��(�$*��0 ��'%����&$� � !�"��$*�)� /)��*&� !���)*)&����"� &� �!�$�&���$ � (�()�$���$ �*���$�- � � �������� $* ��%�&����,�� ����������� �$���*� )*�*&"� � D*��- C*�� � A*��. �'���&� !���'�1)� �' !�)$��* ����������� �$*- �� $*�*���$� � �)�����% !�"��$*�)� /��%��� � %������ ��&���,� !�)$��* "�+��* : D*��- C*�� �A*�� : �(�'� '�+��$*)� � %*3� �����&���% "�)%���&���% ��%�&����%� �* $* !����)���"� ����1�*& ����%*&� '� "���'���&$* �)������� �)��*&���� !�"��$*�)� 6��1�0- ;F7>-39–40; Kurelac, 1997, 9–11): "(Quemadmodum papa Pius ac Mechouita AnnalesquePolonorum referunt) Czech, Lech ac Rhus fratres, ob intestina bella ex Dalmatiapulsi, Bohaemos ac Polonos et Rhusicos genuerint uel potius hi tres fratres horumsibi populorum potestatem usurpantes sua eis cognomina contulerint, ut a Czecheorum lingua Czechi, qus Bohaemos dicimus, a Lech autem Lechi, qui nunc Poloni, aRhus autem Rhuscii, qui et Moscouitae dicuntur, sint appelati." (O podrijetlu, 1997,64).

    @��(�$*��0 �!�$� $*��&�%��� � 0���)�%*��"��� ��)�- !��!���$�0� *��&�%� �)��*&���!�"��$*�)� � !��$*��" B�()�$*- � �'�% 0���)���� !��%� ����)�� "Quapropter, [...] diuum-que Hieronymum ex oppido Stridonis, quod Ptolomeus Sidronam uocat, PannoniaeDalmatiaeque (ipso eodem diuo hic testante Hieronymo) confinia complectentenatum non Italum, sed Slauum extitisse." (O podrijetlu, 1997, 63); "in caeteris, etsacris et prophanis, propria literarum elementa, quorum Cyrillus auctor esse dicitur,habentae Dalmatarum sermone (quemadmodum ego ipse expertus sum) utuntur." (Opodrijetlu, 1997, 66).

    @��(�$*��0*� �"�(�� &������&�� �'���� &� �*%*)$� ��$�� "���'�$* �������&����)��*&���� ���&��&�1��� &� !�"��,$� �)����� � �&�#�$� $* ��!�,&* ��%�&����,�* ��&2strukcije o drevnim vladarskim dinastijama koje su trebale osigurati povijesnu povez-&�#� � �&��,��% !��1)�10� 6���*)�#- ;F>= B)�+*��0- 788

  • ���� ������� �� ��� ��

    ��� ������ ������ ����������� � ������������ ���� �������

    269

    �* &� A���)�0*� )���&��� !��$*��" Ljetopisa Popa Dukljanina- @��(�$*��0 "�*�&� sla-vensku slavu dokazuje katalogom Dukljaninovih gotskih vladara, koje naziva ilirskimkraljevima 6� !�"��$*�)�- ;FFG- HH?. @������$*0���&$*% ���� � �)���%� ��$*- !�*%��"*$� !�&�)���'%�- �%���� �'���&�% !�*#�%� /)��*&�- @��(�$*��0 !�����0� �'�. ������teoriju o podrijetlu Slavena. Prema toj ideji slavenska se vladavina u Dalmaciji�'��"�)� �' ������� ����$�&$�. ��$��+&�$� �'���� &� ��$�%� $* ���"�#��&�)&� ������������������� �$� ��%�&�'%� �*%*)$�)� �� �&�,* !�!�)��&� ��&�����#�$� (�)� �� LjetopisPopa Dukljanina i djelo Historia Salonitana ��%* ����3���&� 6����,�0- ;FFG- ;I;:;I9= A���$*��02/���)- 7887- 7>

  • ���� ������� �� ��� ��

    ��� ������ ������ ����������� � ������������ ���� �������

    270

    *"&��� $* ���"�#��&�)&� ��(�&�$*�� ��%�,*&$* !����&�� �)��*&���� $*'��� �!��%�. ��,�& &� ��$� ��(�&� �&�*�!�*����- � !���% � ��%(�&��� $*��&�%��� � 0���)�2%*��"��� �*���$� ��)� $* ()�'�� @��(�$*��0*��% �������%�. �� �(�$�#� $* ��%�&������. *��&�% /)��*& 6��&$*�- ;FFF- >H?- !��&�)�'�, �)���)$�#*- � ��. ����) �'�%��*)$0���)�#*- ��$*% ��(�&�- '� ��')��� �" @��(�$*��0�- !��!���$* � !��$*��" /����� � �����zavjeta na slavenski: ;2���� +�� ) $����� ���� &�� ���� &����� ���� >�

    bijaše preobratio na vjeru Kristovu i kojima bijaše preveo na njihov slavenski jezik&��� ?�� ������� �������� �� �� ��� $���� -�� ��-� � -� �� ����� ��!� ";(Kraljevstvo, 1999, 109); ;&������ � ��$ ���� ����� ���� � ��� �� ��� � 4��� ����" +���� �� ��� !�����.� >���� !��� �� .���@ �� �� �� ���� ����Jeronim, zove se bukvica." (Kraljevstvo, 1999, 109–110).

    ***

    @�*�)*" ��+&�$�� �(�)$*+$� �"�(��&�� !���$*�&�� "$*)�- �&�)�'���&�� � ���%* ��"�-!����3�$* "� $* �������� ���"�#��&�)&� ��%�&����,�� ����������� �$� 4�. � 4��. ��.�(�)$*+�� �!*#� �,�& %*��"�)�1�� !�����! !���$*�&�% �'����%� � �*%�%�- ��$� $* �*2'�)����� ��!�,&�% ��%�&����,��% ��&�����#�$�%� � !���$*��� /)��*&� &� !�"��,$�hrvatskih zemalja.

    "$*)�%� ��$� ��+����0�- ��&�� @��(�$*��0� � A���� ��(�&�$� ����� �* !�����!�,���$* &� &*��)��� ��'�&�. �� !)�&� &�%*&�)����* ��% $* ������%� '�$*"&�,�� �"�(��ilirsko-slavenskog nazivlja, korištenog kako bi se i u tom segmentu istaknuo kon-��&���*� �)��*&���� ���&��&�1��� &� !�"��,$� ��)%�#�$*. %*��"�)�1��% �%��)�!�*!�'&��)$��� $* ��%�&����,�� �*��*��'���&$* � "�*�&�% !�"��$*�)� /)��*&�. �� �*&�$,*10* &����$� "���'��� !�*�� &*��)��� �����&�� �*���$�- �*%*)$*&�� &� �����$�%narativnim izvorima (Apijan Aleksandrinac i Biblija), i tada aktualnim utjecajima*���!��* ����������� �$* 6���%����� �*���$� � D*��- C*�� � A*�� �* ���&"�&������*���$�?. @�� ��% �)$�,&� �)��� �%� !�'���&$* &� ���&"��"&� ��%�&����,�� �*!*�����narativnih izvora za stariju hrvatsku povijest – Ljetopis Popa Dukljanina i HistoriaSalonitana ��%* ����3���&�. �' ��� �* �*������ !���* &*�����,�� � �!1��&� #�����$�"�$*)��� � &*!���$*�*&�% � &*�$*��"����$&�% !�"�#�%�- &� �*%*)$� ��$�� �* � ��&�,2&�#� ���"* ��!�,&* ��%�&����,�* ��&�����#�$* � !���$*�&�$ �*)�,�&� �)��*&���� &���"�.

    U formalnom smislu sva navedena povijesna djela svojim naslovima impliciraju"� $* ��$*, � ��$*"�,�&����%� $*"&�� !���$*�&�� ��'"�()$� &� !�"��,$� �&��,���Ilirika, Dalmacije i pojedinih dalmatinskih gradova, no zbog priklanjanja njihovih������ )*�*&"�%� � &*!���$*�*&�% !���$*�&�% ,�&$*&�#�%�- %�+* �* '��)$�,��� "� ��&� ��"�+�$&�% !)�&� ����������� ��* ��&�����#�$* � "$*)�%� "�)%���&���� ��%�&����4�. � 4��. ��. �!�� ,�&�)* �*)�� "�� ��$*"�,�&���� � !��1)�% ��*%*&�%�.

  • ���� ������� �� ��� ��

    ��� ������ ������ ����������� � ������������ ���� �������

    271

    @�D5�� �����D�5 ��/��������E�5� �5C� DE REBUS DALMATICIS��B5�/��� �A���/�� � @��5/��D��� ����� ���������� 6���1540.–1608.)

    @�$��� �����,�* ����������� �$* !�"��'�%�$*��)� $* !�����0�&$* &�!�*"&�$*�- '&�&2���*&�$*� � �����,&�$*� !�����!� ���"�#��&�)&�% ��%�&����,��% ��%�,*&$�%� !���$*�&��'(���&$�. �� $*- "�����- '&�,�)� &�� %*��"�)�1�� !�����! ����������� � !���$*�&�%�'����%� � �*%�%�. ��� 1�� $* !�'&���- � ��������$ $* �����,�� ����������� �$� '�2+��$*)� � 4���. ��. � �������&�&�% ���&�% C�,�0*% 6������- ;H89. : ��%- ;HGF.?-,�$* $* "$*)� De Regno Dalmatiae et Croatiae (Amsterdam, 1666.) reprezentativan!��%$*� &����- �����,��� !�����!� ��%�,*&$� !���$*�&�� '(���&$�. 6���*)�#- ;F

  • ���� ������� �� ��� ��

    ��� ������ ������ ����������� � ������������ ���� �������

    272

    ��� ��&��� '� ��� �����+���&$* �������� 0* �* ���&����!#�$� &�$(�)$*� ����!��&��!��%$*��� $*"&��� �" )���&���� !��$*!��� ��������0*�� "$*)� De rebus Dalmaticis iz�*&*#�$�&��* B�()���*�* A��#��&�. ��$*, $* � ����!��� ��$� �* ,��� !�" ���&�����%Ms. Lat. Cl. X. Cod. XL-3652, a datira iz XVII. st. (BM-CL).

    ��������0*�� &*�($��)$*&� � �)�(� !�'&��� "$*)� De rebus Dalmaticis, dovršenotek godinu dana nakon tiskanja Orbinijeva Il Regno de gli Slavi, primjer je naprednije����������� ��* %*��"�)���$* � ��$*"�,�&���� � ��%* "� �� � ��������$ ���&���2%�&����,��$ ����������� �$� ��*�'������)� "�� �����% ��')�,��� ����������� ��� !�����!�: $*"�& ���"�#��&�)&� ��%�&����,��- � "���� !�*"�����,��. �)��&* �")��* ��������0*���!*#� �,&�� ��"� &� !���$*�&�% �*%�%� �&�)�'���� 0* �* &� �"*&��,&�% *)*%*&��%�koji su u prethodnom poglavlju identificirani u odabranim djelima tradicionalne��%�&����,�* ����������� �$*.

    NOMENKLATURA: ILIRSKO, DALMATINSKO I HRVATSKO

    �"&��� &� ��+����0�- @��(�$*��0� � ��(�&�$�- ��������0*� �"�(�� "�)%���&��*nomenklature u naslovu njegova djela De rebus Dalmaticis novitet je u huma-&����,��$ ����������� �$�.3 Osim što pridjev dalmatinski �� ��������0*�� "$*)� ���2)� �#��� ��� !��� !���$*�� ��)%�#�$*- �'($*����&$*% ��!�,&� ��%�&����,��� �)������ ��)��*&���� &�'��)$� � &��)��� "$*)�- ��������0 $��&� "�$* &� '&�&$* �&���� �������*�!�)���,��� ������ �%$*1�� ���$� "�%���&�.

    @� !���&$� �*������$�)&�� �"�*3*&$� ��)%�#�$* ��������0 ����$* ��)�& ��!�,&�!�*�*��'&�% ��%�&����,��% &����$�&$� "� �* �*������$ &� ��$*% �� &� ����,&�$ �(�)��"��&� �(�����)� /)��*&� !������ 1�� $* 1��* %���0*- !�'���$�0� �* !�� ��% &� ���&�#*rimskog Ilirika: "Mihi animo volenti in unum res in Dalmatia gestas redigere opere

    ��� � ���� �A����� � ��� ���� � �

    8��� �B � �� � ��� �� B �

    � ���Dalmatiae nomine donata est, proponere, praesertim quia in ea parte, quam inpraesente Dalmatiam appellant, acta fuere." 6BA2�C- . ;�?. @�1�0� � ��)%�#�$� �'!*��!*����* "�(� � ��$*% $* � ��% +����- ��������0 &�!�1�� ��(�,�$*& �)����� �!�&�)������,�� ��*!� ��%�&����,��� !���#� !���$*��� �* !������$*0�$* ��)%�#�$� �Hrvatskom: "Sed nunc Dalmatiae nomine Corvatia, Liburnia quoque nobis intel-ligitur" (BM-CL, f. 17r).

    3 Iz XVI. st. datira neobjavljeno povijesno djelo šibenskog humanista Ivana Polikarpa Severitana

    Historia Dalmatiae vel de laudibus Dalmatiae � ����,�� ������� �������� ������� #�.����/��,�� Laus Dalmatiae. Oba djela su izgubljena. O tome vidi više u tekstovima I. Kurelac u: HE,2007, 702; HE, 2009, 501.

  • ���� ������� �� ��� ��

    ��� ������ ������ ����������� � ������������ ���� �������

    273

    ������� �A���/��D��� �5���� � 5����5�5�� /C��5��

    ��!�*"&�$� ��������0*� !�����! ����������� �$� ��)*"� �* � �����#� �!�$�&��* �(�()�$��* �*���$* &� �*%*)$� ��$�� �� �������� ��%�&���� ,*��� "���'���)� "�*�&���slavenskog stanovništva na hrvatskim prostorima:

    "Verum adduci minime possum, ut credam deo optimo maximo, illud privilegiumPoliphemo impartivisse, ut ex eius filio populus adeo grandis traxerit originem,perinde ac ex Iacob duodecim Hebreorum tribus, quemadmodum arbitror huius po-puli iam antea Illyrium incolentis alioque donati nomine filios ab hac rudi gentefuisse aversitas, ut ab eis legibus ac institutis regerentur a quibus cognomenacceperint.

    PoliphemusIllyriorum gentis, quae in tam ampla regione multa et vulgata erat, memoria

    nulla in presenti servatur et vix quarumdam regionum, quas tunc incolebant atquehoc potius coniecturis quam vera scientia ob tot talesque barbarorum inundationesexigua et perobscura cognitio apud nos permansit." (BM-CL, ff. 1v–2r). Odba-#���&$*% "��$� ���"�#��&�)&�� ��%�&����,��� ��&�����#�$� � *�&��*&*'� /)��*&� ��2������0 �*0 � !���$ �&$�'� ���$*� "$*)� &�$��)$�$* "� %� $* �&�*�!�*��#�$� ��� !���&$�!��*(&� ��+&�- 1�� !����3�$* �������% ���%����* �*���$* � D*��- C*�� � A*��.��%(�&���&$*% �'���� �- 1�� $* $�1 ��+&�$*- �)������� ��'%����&$� ��������0 � ��*0�$�&$�'� �!�0�$* �1��� ������� �)$*"(*&�#�%� �*���$* � "�)%���&���% !�"��$*�)� (��0*D*��- C*�� � ����. ��������0 � ��%* �"* ��)��� "�)*�� "� !��)�,� !���)*)� �'%*3�sela Okra kod Psara, iz kojeg su prema mišljenju sarmatskih historiografa krenuliD*�- C*� � A*� 6B)�+*��0- 788- >F:98?- � (�*+�)$�� @���* !��*"1�(*&���� ���"���� '�"�&�. ������� ���%����* �*���$* ��������0 !�$�,��� �'��"*0�*��%�)���$� �!�%*&���� 1�(*&���� (�*+�)$�� �' �)��*&��* ��$*,� '� !�� (pssi),�($�1&$���$�0� "� �� ��(*&,�&� &� ��% %$*��� �(�,���)� (�#��� +�����&$��* ��!���*�"Errant qui Dohemos (!), Polonos et Russos, auctoribus Ceho et Leho et Russofratribus, ex Dalmatia originem suam ducere scribunt, quibus historiae et ipsa ratioadversatur Miechovita de origine Polonorum, Dohemorum (!) scribens. Cehum etLehum, quorum hunc Polonum, illum Bohemorum aserit autorem, vult eos ex quo-dam loco Illyrici Pssari appellato prodisse, quem locum nullibi repperiri ipsi Crupefluvii accole, prope quem Pssari locum constituit ipse afirmant. Extat tamen adSibenisi (!) Sici moenia in Dalmatia breve promontoriam Pssare ab incollis appel-latura, sed ex eo potius uti existimo quod Canum, qui Slovina lingua Pssi dicuntur,aliorumque quadrupedum inutilia caducem eo loci proicere moris sit Sibe-nicensibus." (BM-CL, ff. 42r–42v).

    ��������0*�� �&�*�!�*��#�$� !���&$� *�&��*&*'* /)��*&� (��&� $* "����,�$� �"��+����0*�*- @��(�$*��0*�* � ��(�&�$*�*- � �*%*)$� �* &� ����� "� '(�� &*"�������!���&�� "���'� � &�$��&�$�$ !���$*��� /)��*&� &�$* %���0* �� �����&�10� ����"��� !�"2

  • ���� ������� �� ��� ��

    ��� ������ ������ ����������� � ������������ ���� �������

    274

    ��$*�)� ��� &���"� 6��!. BA2�C- . 97�?- � ,�%* �* � "�&�� �)�+� %&��� ����,&$�#�6B�"��- ;FFI?. ��������0*�� "�(� ����� $* ������� ��%�&����,��� �*���$� � *�&�2genezi Slavena, temeljenih na neprovjerenim legendama, neosporno bila naznaka na-!�*"&�$*�- �����,��� !�����!� ����������� �$�- � ��$*% $* ��$*"�,�&���� �%�)� !�*"&���u odnosu na konstrukcije.

    KRITIKA JERONIMSKOG KULTA

    � � ��������0*�� ��%�,*&$� !�"��$*�)� �)��*&���� $*'���- !��%� � (����)�+$�-��+&�$ �*%� ��%�&����,��� !���$*�&�� "$*)�- !����$� $��&� �*&"*�$� &�!�1��&$�����$*+*&�� ��%�&����,��� ��&�����#�$� � ��% !���&$�%�. �� ����� $*��&�%���� �0���)�%*��"���� ��)��- ��$� �� �* � ��*"&$*% ��$*�� !��1���)� '����)$�$�0� "$*)���&$���������� ��*0*&��� �)���)$�1�- � ��$*��% ��%�&�'%� �� !����)� ��"� ����1�*&����%*&� '� "���'���&$* �*&*'* �)��*&���� $*'���- !��%� � (����)�+$� 6��* �&�0-;FH>- >9:>I?- � ��������0 � ���$�% ��'%����&$�%� � ��$ �*%� ����3*� !�)�'� �"*��&�%� � ����)�. �� ��')��� �" !�$*"�&�� ��%�&���� ��$� �� � !��!�&���� (��&�)�$*��&�%��� ���"�#�$� 6����)� A�"��1��- A���� A���)�0- ��%� ���*�- ��%�& ��+�0�02B*&$� � "�.? 6���*)�#- ;F

  • ���� ������� �� ��� ��

    ��� ������ ������ ����������� � ������������ ���� �������

    275

    ���������5�� A5����C���� @�/�@�� ������5 ������

    ��������0*�� ������� �����$* ��%�&����,�* ����������� �$* ��)*"� �* � � &$*�����!*#� �,&�% %*��"�)�1��% !�����!� Ljetopisu Popa Dukljanina i djelu HistoriaSalonitana, tekstovima koji su u razdoblju humanizma kotirali kao autoritativni�'���� '� ��*"&$��$*���&� !���$*��- � �' &$�� $* !���'�1)� � ��%�&����%� ��+&� �'�.������ �*���$� � !�"��$*�)� /)��*&�. ��������0*�� "$*)� De rebus Dalmaticis,&����)�% &� ��'%*3� ���"�#��&�)&* � !�*"�����,�* ����������� �$*- ������� !���$*�&���'���� $�1 ���$*� $* ��'%$*�&� &*������)���&� � ����&�,*&� ��!�,&�% ��%�&����,��%%*��"�)�1��% !���!�%� �*%*)$*&�% &� #�����&$� �'����. ��% ���,*&�% �����2���% !�������- ��������0 � �*��� #�����&�� �'���� �&��� ��!��)&* !���'��)$&* �'%$*&*-koje funkcioniraju kao njegova vlastita interpretacija pojedinog izvora i teme.��$��+&�$� � &�$,*10� !��%$*� ��� ��!� $*�� '�%$*&� *�&�&�%� Gothi etnonimom Slovini� A���)�0*�� !��$*��"� Ljetopisa Popa Dukljanina i djelu Historia Salonitana. Time��������0 �&"��*��&� �����'��� �*���$� � ������% !�"��$*�)� /)��*&�- �)� � �!�%*&��*�'���*- ��� � ���"�#��&�)&� ��%�&����,�� ����������� �$� ��$� $* �!���� &� �*%*)$�Dukljanina i Tome slavensku vladavinu izvodila iz gotskih osvajanja.

    ��������0*�� !���'��)$&� '������ &� �'����%� #�����&�% � "$*)� De rebusDalmaticis ���(��� �� ,*��� � �*%�%� �' ��$*���&* � #���*&* !���$*���. @��� "��&��*"*&� !��%$*�� !���'�$� ���� $* ��������0 �&�*��*&���� � �*��� A���)�0*��Regum Dalmatiae et Croatiae gesta, izmijenivši time u svojem djelu podatke koji tajizvor donosi o hrvatskoj povijesti ranog srednjeg vijeka:

    1. "Cumque ����������� ��� intellexisset quod Gothorum dux copias diuisisset..." (RDCG, 2009, 36).

    "Cum Caesar intelexisset, quod Slovinum dux copias divisisset ..." (BM-CL, f.46r)

    2. "Stroilus in medios armatorum globos irruens egregieque sese gerens uulne-ribus tandem confectus equo delabitur; cuius casu consternati Gothi terga uertunt."(RDCG, 2009, 36)

    "Sorilus in medios armatorum globos irruens egregieque sese gerens, vulneribusconfectus equo delabitur, cuius casu consternati Slovini terga vertunt." (BM-CL, f.46r)

    ������ �� ��� ������ ������� �������� �������� ������������ �����������zahvate na poglavlju � ������� ������� ����� iz djela Historia Salonitana(HS, 2003, 69–83):

  • ���� ������� �� ��� ��

    ��� ������ ������ ����������� � ������������ ���� �������

    276

    3. "Malignus ergo presbiter papalia scripta non quibus missa erant detulit, sedad Gothos, qui eum miserant, reuerti otius properauit." (HS, 2003, 72)

    "Vlfus ad Slovinos reversus se gratia Dei a pontifice maximo omnia impetrasseretulit, insuper, ut de gente et littera eorum sibi episcopum eligant, quem ad con-secrandum inquit una mecum ad eundem pontificem mitite." (BM-CL, f. 72v)

    4. "Quod audientes Gothi multum leti effecti sunt et illico quendam senem rudem,nomine Cededam, episcopum elegerunt eumque cum quodam abbate, Potepa nomine,et cum Vlfo presbitero, totius magistro nequitie, Romam properanter miserunt." (HS,2003, 72–74)

    "Quod audientes, Szlovini gaudio affecti sunt et statim senem quemdam rudemcui Caddeda nomen erat in antistitem ellexerunt cumque ad consacrandum cumquodam abbate Poteta (!) nomine et cum ipso Vlfo presbitero totius nequitiae ma-gistro ad pontificem miserunt." (BM-CL, f. 72v).

    ***

    ������� ���������� ��������� ������������� ����� De rebus Dalmaticis šibenskog

    ������ � ����������� ����� ���������� ������� ������ ����� �� ��������������� ���������� ������ ���������� � ���������� ��������� �������� ����� ����������� ������ � ��������� ��������! ������������ ����� �� ��� ���������� ������ �������� �������� �� ������������� ������ ���������"��� ��������� ������������ ������������ ���� �� ������ �� ��������! ������� � �������������� ������� ��������� ������� ��������� ������ ��������� �������� ��������� ���������"��� ���������� #����� �������� ���� �� ������������

    ���������"�� �������� �� �� ���� ������� �������� ��������� ������� ����������� $������ � ������ ������ ������! ���� � ��������� %�� �� ������

    ��� ����! ������ ���������"�� ������� ������� � ������������� ����"�������������&��� ����� ��������� �������� ������������ �������� ������!��������� ������ ������ ������ ������� ������� �����������! ��� � ������������������� �������������� ���� �������� ������! � ��� ������� �������� ��'�������� ��������� Ljetopisa Popa Dukljanina i djela Historia Salonitana.

    ��()* +�(

    #������ ��� ������ ���������"�� ��������� ������� ������� ���������� ����� ���� ����� ����� �������������� �������� ������ � ���� �� ������� ��ustaljenih obrazaca tadašnje europske historiografije, osobito od sarmatskog modela.

  • ���� ������� �� ��� ��

    ��� ������ ������ ����������� � ������������ ���� �������

    277

    ,�������� �� �������� ��������� ������������ � �������� � ������� ��������$������! ����� ������� ������� ������ ������ - *��� .��������! /���� 0����������� � '���� %������� ������ ���������� ������������� ���������"�� �������� ��������� ����� �� 1/� �� ������� 1/22� �������� �������� ����vim tendencijama, na prijelazu iz humanizma u novovjekovlje u hrvatskoj se histo-������"��� ������� �������������� ��������� ������� ��������� ������ ��������������� ��������� �������� � ������! &�� ����� ����� � ������ � ���&������������ ��������� ���������� � ���������� $������ � ������� ������ �� �doba korijenite promjene u ideološkom pristupu spomenutim pitanjima manifestiraju ����� ����"���� ������������! � ��� ������� ������������ ����� De rebusDalmaticis &������� ����������� ����� ����������� �������� ��� ����� �������"������� ������ ������� ����������� ������ ���� �������� ������� ���� ������ ������ ������� ������ ����� ���� �������� ������ ����� �� �� �� ����� � ���������&��� ���������� �������� �� ����������� ���������"��! ���� �� ����&�� �������� �������� ��������� �� �������� �������� �����3� �� ��������������������� � ������������� ���������"��� ������� ������ ���� �������� �����

    ���������� � �����������

    THE FUNCTION OF TESTIMONY AND CONSTRUCTION IN TRADITIONALAND PRE-CRITICAL HISTORIOGRAPHY IN CROATIAN HUMANISM:

    45%' * 5�* .267%528 ,% �2#(% ��/%5%/28

    Iva KURELACCroatian Academy of Sciences nad Arts, Institute for Historical nad Social Sciences, Historical Sciences

    Division, Strossmayerov trg 2, 10000 Zagreb, Croatia

    e-mail: [email protected]

    SUMMARYCroatian historiographical production from the 16th through the beginning of the

    17th centuries was characterized by a bivalent approach to testimony andconstruction which largely depended on the methodology adopted by each author. Interms of the differences in the methodological approach adopted by the thenhistoriographers to the research of historical sources and topics, the historiographyof Humanism in Croatia is marked by the coexistence of a traditional approach andan advanced pre-critical approach, which strengthened in the late 17th century inparticular.

  • ���� ������� �� ��� ��

    ��� ������ ������ ����������� � ������������ ���� �������

    278

    Based on representative examples of works published by renowned Dalmatian���������������� ���� �������� ���� ��� �������� �� ������� !��� ��" #$%&'" (���)�������� ���� ������ � �����*� !�������" (�� �" #+,-'" �� .���� ���-nijo ('Il Regno de gli Slavi', Pesaro, 1601), this article provides an analysis of themost significant elements of traditional humanist historiography. As an example ofan advanced pre-critical approach, the article analyzes the text of an unpublishedtranscription of 'De rebus Dalmaticis' (Biblioteca Marciana, Venice, Cl. X. Cod. XL–,/+-' � ���� 0��������" ������ �� ��������������� 1��� �����" �������� ��be the first Croatian historian and historiographer of Dalmatian history in theModern Age. A comparative analysis of these authors revealed the most significantdifferences between traditional and pre-critical historiography of Humanism inCroatia. Traditional Croatian humanist historiography is characterized by Illyrian-Slavic nomenclature. A typical indicator of the absence of a critical approach oftraditional humanist historiographers is their compilation approach, extensivequotations of historical sources and acceptance of numerous untrustworthy theorieson the ethnogenesis of the Slavs and the origin of their language, writings, andreligion. The late 16th and early 17th centuries are marked by the appearance ofelements that anticipate the advent of the critical historiography that began in the17th ���� 2��� ��� �

    �� ���� �1 ��� �3���� ��� ���� ��������� �� 4���������5��������" #///'6 ���� 0���������� �

    ������ ��� ��� ������� ��� �������numerous elements of pre-critical historiography which abandoned most of the���� �� ������ ������� �� ���� ����6 � ����� �1 �����������" 0����������criticism of origin is based on authors' arbitrary interventions into the sourcesquoted in the text and the refutation of typical humanist theories on the ethnogenesisof the Slavs and origin of their language, writings, and religion.

    For its specific approach to topics from world, religious, and cultural history, 'Derebus Dalmaticis' indicates the appearance of critical approach elements in LateHumanism historiography, manifested in attempts of truthful representations of thehistorical reality and rebuttal of historical constructions.

    Key words: Humanism, pre-critical historiography, Dalmatia, historical sources,ethnogenesis of Slavs, cultural history

  • ���� ������� �� ��� ��

    ��� ������ ������ ����������� � ������������ ���� �������

    279

    IZVORI I LITERATURA

    BM-CL – Biblioteca Marciana (BM), Zbirka latinskih rukopisa (Codici latini, CL),De rebus Dalmaticis libri octo, sign.: Ms. Lat. Cl. X. Cod. XL-3652.

    HS (2003): 0����! %�! '���������$����! '� 9��:; ,���� ������������

  • ���� ������� �� ��� ��

    ��� ������ ������ ����������� � ������������ ���� �������

    280

    �� ���$%����� �� ������ Anti�ki izvori u djelu "De Regno Dalmatiae et Croatiae"Ivana Lu�i�a. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv. 33.Zadar, 15–72.

    Kurelac, I. (2008): ����� ���������� .������ ����� � ����������� .������!7����� ��������� H*��� .�������H�

    Kurelac, M. (1986): 6���� � ����� 2���� )���� - )���� ; (�����'�����! I�!(�����! '� 9��:; 2��� )���! % ��������� ��������� �