Harun Yahya - Islam i Nauka

Download Harun Yahya - Islam i Nauka

Post on 24-Oct-2015

24 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • I deo Kur'anske Mudize (uda) Uvod Allah je prije 14 stoljea na Zemlju spustio Kur'an, knjigu koja slui kao vodilja ljudima. Cijelo ovjeanstvo je pozvano da se pridrava normi koje su propisane u ovoj Knjizi da bi konano nali svoj spas i osloboenje. Ova posljednja Boija objava je ujedno i jedina uputa ovjean-stvu od trenutka objavljivanja pa sve do Sudnjeg dana. Jedinstveni Kur'anski stil i izvanredna mudrost koja je sadrana u njemu su nepobitni dokazi da je Kur'an Allahova rije. Osim toga, postoji i jo niz udotvornih specifinosti koje dokazuju da je Kur'an objavljen od strane Allaha. Jedna od ovih specifinosti je injenica da se u Kur'anu, objavljenom prije 1400 godina, nalaze odreene naune injenice do kojih smo mogli doi jed-ino savremenom tehnologijom dvadesetog stoljea. Svakako, Kur'an nije nauna knjiga. Meutim, odreene naune injenice, koje se na jezgrovit i mudar nain izlau u razliitim Kur'anskim ajetima, ovjek je uspio otkriti tek koritenjem tehnologije XX stoljea. Ove injenice, koje nije bilo mogue nauno utvrditi u periodu kada je Kur'an objavljen, jo jednom savremenom ovjeku dokazuju da je Kur'an Allahova rije. Radi razumijevanja naunog uda Kur'ana, potrebno je, prije svega, baciti pogled na nauni nivo vremena u kojem je Kur'an objavljen. U VII stoljeu, kada je Kur'an objavljen, Arapi su gajili bezbroj praznovjerja i neosnovanosti o pitanju naunih tema. Arapi, koji nisu posjedovali tehnologiju za istraivanje prirode i kosmosa, vjerovali su u legende koje su se prenosile sa generacije na generaciju. Vjerovali su, naprimjer, da se nebo odrava na visini, zahvaljujui brdima. Prema ovom vjerovanju, Zemlja je ravna i na svoja dva kraja ima brda. Smatralo se da ova brda, poput stubova, na sebi dre nebeski svod. Dolaskom Kur'ana, meutim, unitena su i sva ova daleko primitivna vjerovanja, a ajetom "Al-lah je nebesa, vidite ih, bez stubova podigao..."(Ar-Ra'd, 2) okonano je sa njihovim dotadan-jim vjerovanjem da nebesa stoje na brdima. Iznesen je niz saznanja o jo mnogim pitanjima koja su tada bila apsolutno nepoznata. U Kur'anu, koji je objavljen u periodu kada je ovjean-stvo raspolagalo veoma malim saznanjima iz oblasti astronomije, fizike ili biologije, sadrani su mnogi kljuni podaci o mnogim pitanjima od stvaranja kosmosa do nastanka ovjeka, od sastava atmosfere do ravnotee koja vlada na Zemlji. Sada zajedno pogledajmo jedan dio naunih uda koja se nalaze u Kur'anu.

  • 2

    Nastanak kosmosa

    Pojavljivanje kosmosa se u Kur'anu spominje na slijedei nain: "On je nebesa i Zemlju iz niega stvorio! " (Al-An'am, 101) Ova kur'anska injenica je u potpunom skladu sa suvremenim naunim otkriima. Definitivan zakljuak do kojeg je danas dola moderna as-trofizika upuuje na injenicu da je cijeli kosmos, zajedno sa materi-jalnom i vremenskom dimenzijom, nastao u nultom trenutku jednom velikom eksplozijom. Teorijom Velike eksplozije (Big Bang) dokazano je da je cijeli kosmos nastao iz niega, eksplozijom samo jedne take prije, otprilike, 15 milijardi godina. Ova teorija je ujedno i jedino nauno objanjenje nastanka i poetka kosmosa, koja je prihvaena od strane svih naunih krugova. Prije Big Banga nije postojalo nita zvano materija. Materija, energija i vrijeme stvoreni su u jednom nepostojanju koje se moe definirati kao apsolutno metafiziko okruenje u kojem nije bilo ni materije, ni energije, pa ak ni vremena. O ovoj ogromnoj injenici i otkriu, do kojeg je dola moderna fizika, Kur'an nas je obavijestio prije 1400 godina. Veoma osjetljivi skeneri Cobe satelita, kojeg je 1992. godine NASA poslala u svemir, registrirali su radijaciju za koju se pretpostavlja da predstavlja ostatak od Big Banga. Ovo otkrie je posluilo kao dokaz

    teorije Big Bang koja predstavlja nauno objanjenje injenice da je svemir nastao iz niega. irenje kosmosa U Kur'an-i-Kerimu, koji je objavljen prije 14 stoljea, u periodu kada jo nije bila razvijena as-tronomija, ovako se govori o irenju kosmosa: "Mi smo nebo moi Svojoj sazdali, i Mi smo, uistinu, oni koji ga ire." (Az-Zariyat, 47) Rije "nebo", koja se spominje u aktualnom ajetu, na mnogo mjesta u Kur'anu koristi se u zna-enjima svemira i vasione. I u ovom sluaju upotrijebljena je u istom znaenju. Kur'an je, dakle, ve obznanio da se kosmos iri, a to je injenica do koje je danas dola i nauka. U naunom svijetu je do poetka XX stoljea preovladavalo jedno miljenje u smislu da "kos-mos ima jednu statinu, nepokretnu strukturu i da potie iz vjenosti". Meutim, istrage prove-dene uz pomo suvremene tehnologije, izvianja i prorauni doveli su do saznanja da kosmos ima svoj poetak i da se konstantno "iri". Ruski fiziar Aleksander Friedmann i belgijski kosmolog Georges Lemaitre poetkom ovog stol-jea teoretski su proraunali da je kosmos u stalnom pokretu i da se iri. Ova injenica je, takoer, i dokazana odreenim posmatranjima provedenim 1929. godine. Ameriki astronom Edwin Hubble je, analiziranjem svemira uz pomo ogromnog teleskopa, otkrio da su zvijezde i galaksije u konstantnom udaljavanju jedna od druge. A kosmos, u kojem se sve konstantno udaljava jedno od drugoga, dolazi u znaenju kosmosa "koji se iri". in-jenica da se kosmos nalazi u stalnom irenju svoju kategorinost e postii, takoer, i kroz os-matranja provedena narednih godina. Meutim, ova kategorina injenica je stoljeima prije saopena kroz Kur'an i to u takvom his-torijskom periodu kada nijedan ovjek o tome nije apsolutno posjedovao ni priblina znanja. Poto je Kur'an rije Allaha, Stvoritelja i Gospodara cijelog kosmosa i svih znanja. Od prve ek-splozije do sada, svemir se stalno iri jednom ogromnom brzinom. irenje svemira naunici us-poreuju sa povrinom napuhanog balona. Meusobno razdvajanje "nebesa i Zemlje" Drugi ajet u kojem se, takoer, govori o stvaranju nebesa glasi: "Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina, pa smo ih Mi raskomadali, i da Mi od vode sve ivo stvaramo I zar nee vjerovati" (Al-Anbiya', 30) Rije "ratk", koja se prevodi kao "cjelina", u arapskim rjenicima objanjava se kao rije koja ima znaenje "meusobno isprepleteno, nerazdvojno, sraslo". Ova rije se, dakle, koristi prilikom opisivanja dvaju materija koje ine jednu potpunu cjelinu. A, za glagol "rasko-madali smo" u Kur'anu je koriten glagol "fatk", koji dolazi u znaenju "cijepanje, komadanje neega to je u stanju ratk i izlaenje vani, oslobaanje njenih dijelova". Ilustracije radi, razvoj biljke iz sjemena i izrastenje izdanka iz zemlje se u arapskom jeziku objanjava ovim glagolom.

    Veoma osjetljivi skeneri Cobe satelita, kojeg je 1992. godine NASA poslala u svemir, regis-trirali su radijaciju za koju se pretpostavlja da predstavlja ostatak od Big Banga. Ovo otkrie je posluilo kao dokaz te-orije Big Bang koja pred-stavlja nauno objan-jenje injenice da je svemir nastao iz niega.

  • 3

    Sada se ponovo vratimo ajetu. U aktualnom ajetu govori se o nebesima i Zemlji koji su bili jedna cjelina, odnosno koji su bili "ratk". Ova cjelina se, potom, odvaja glagolom "fatk". Jedno iz drugog cijepanjem, komadanjem izlazi vani. I, zaista, kada se podsjetimo na injenice vezane za prvi trenutak Big Bang, vidjet emo da je u jednoj taki sadrana materija ci-jelog kosmosa. Dakle, sve, ak i "nebesa i Zemlja", koji jo nisu bili stvoreni, u ovoj taki je u stanju "ratk". Potom dolazi do snane ek-splozije ove take i na taj nain materija postaje "fatk"... Kada izvrimo usporedbu fakata navedenih u ovom ajetu sa naunim otkriima, uoit emo da meu njima vlada jedan potpuni sklad. Otkrivanje ovih injenica koje su prije 14 stoljea navedene u Kur'anu nauno je bilo mogue dokuiti tek u XX stoljeu. ILUSTRACIJA BIG BANGA Big Bang, koji je jo jednom iznio da je kosmos stvoren iz niega, je naunim injenicama dokazana teorija. Odreeni naunici su pokuali

    proizvesti alternativu Big Bangu, ali postignuti dokazi su doveli do apsolutnog prihvatanja Big Banga u naunim krugovima. Orbite Kada se u Kur'anu spominje Sunce i Mjesec, istie se, takoer, da oni, svaki pojedinano, plove po svojim orbitama:"I no i dan Njegovo su djelo, i Sunce i Mjesec, i svi oni nebeskim svodom plove." (Al-Anbiya', 33) injenica da Sunce ne posjeduje statian poloaj, da ono plovi po jednoj odreenoj orbiti, u drugom ajetu saopava se na slijedei nain: "I Sunce se kree do svoje odreene granice, to je odredba Silnoga i Sveznajueg." (Ya-Sin, 38)

    Ove kur'anske injenice su postale razumljive nakon suvremenih opserva-torijskih osmatranja. Prema proraunima strunjaka iz astronomije, Sunce se kree grandioznom brzinom od 720 hiljada kilometara na sat u orbiti nazvanoj Solar Apex, koja je usmjerena prema Vega zvijezdi. To, prema jednom grubom proraunu, znai da Sunce u toku jednog dana pree pu-tanju od 17 miliona 280 hiljada kilometara. Zajedno sa Suncem, istu pu-tanju preu, takoer, i svi sateliti i planete koje se nalaze u Sunevom sistemu. Pored toga, sve zvijezde ukupnog svemira posjeduju plansku pokretljivost slinu ovoj. injenica da je cijeli kosmos na ovaj nain opremljen orbitama takoer se istie u Kur'anu na slijedei nain: "Tako Mi neba punog zvjezdanih puteva." (Az-Zariyat, 7) U cijelom kosmosu postoji oko 200 milijardi galaksija, od kojih svaka pos-

    jeduje u prosjeku po 200 milijardi zvijezda. Veoma velika veina ovih zvijezda ima svoje planete, a planete, takoer, svoje satelite. Sva ova svemirska tijela, opet, posjeduju veoma precizno odreene orbite. I svako od ovih tijela se milionima godina kree po svojoj orbiti koja je u savrenom skladu i harmoniji sa ostalima. Pored toga, takoer, i veoma veliki broj zvi-jezda-repatica kree se po orbitama koje su odreene za njih. Orbite koje su rasporeene po cijelom kosmosu ne pripadaju samo nebeskim tijelima. Galaksije se, takoer, zbunjujuom brzinom i preciznou kreu po svojim orbitama. Tokom ovih kretanja nijedno nebesko tijelo se ne sudara sa drugim, njihovi putevi se ne ukrtavaju. Posrijedi je tako zaprepaujui sklad da je uoeno da odreene galaksije prolaze jedna kroz drugu a da se, pri-tom, nijedan njihov