harun yahya-poslanik muhammed s.a.w.s

^̂IITTAAOOCCUU

Darvinizam, koji negira stvaranje, a samimtime i Boga, bio je razlogom {to su mnogi ljudi

izgubili vjeru u Boga ili {to su, u najmanju ruku, pali usumnju. Prema tome, otkriti da je ova teorija jedna obmana

je jedna veoma bitna du`nost koju nalaè iman. Ova zna~ajnazada}a mora doprijeti do svih ljudi. Odre|eni ~itaoci }e biti u prilici

da mo`da pro~itaju samo jedno na{e djelo koje govori o obmanamavezanim za ovu teoriju. Zbog toga smo smatrali va`nim da u svim na{im

knjigama odvojimo mjesta za ovu temu, pa makar to ponekad bilo samo iu vidu rezimea.

Drugo pitanje koje se mora naglasiti je vezano za sadràj ovih knjiga. Vjerskapitanja svih autorovih djela iznose se u svjetlu kur'anskih ajeta i pozivaju ljude

na u~enje Allahovih ajeta i ìvot u skladu sa njihovim naredbama. Sve teme vezaneza Allahove ajete iznose se na na~in koji kod ~itaoca ne ostavlja nikakvu sumnju,niti znak pitanja.

Blizak, jednostavan i te~an stil koji je prepoznatljiv u na{im djelima osiguravalak{e shvatanje kod ~italaca svih profila, od sedam do sedamdeset sedam godina. Ovimefektnim i jednostavnim izraàvanjem na{e knjige sasvim zasluèno dobivaju laskavistatus "knjiga koje se ~itaju u jednom dahu". âk i ljudi koji zauzimaju kategori~anstav o pitanju odbijanja vjere ostaju pod utiskom ~injenica koje se iznose u na{imknjigama i apsolutno su u nemogu}nosti da zanije~u istinitost svega toga.

Ova knjiga kao i ostala autorova djela mogu se ~itati kako pojedina~no tako i uatmosferi uzajamne diskusije. Grupa ~italaca koja se èli okoristiti ovom knjigomtrebala bi je ~itati zajedno. Bit }e to neosporno korisno s pozicija me|usobnih izmjenaznanja i iskustava.

Pored toga, u~estvovati u ~itanju i upoznavanju sa ovim knjigama koje sunapisane samo radi postizanja Boìjeg zadovoljstva, tako|er, predstavljaju velikihizmet. Umije}e dokazivanja i ubje|ivanja je krajnje jaka autorova osobenostkoja je uo~ljiva u svim njegovim knjigama. Iz tog razloga, jedan odnajefikasnijih metoda onih koji èle objasniti vjeru je stimuliranje drugihna ~itanje knjiga ovog autora.

Predstavljanje ostalih autorovih djela u zadnjem dijelu ove knjigeima svoje va`ne razloge. Zahvaljuju}i tome, osoba koja uzme u ruke

ovu knjigu vidjet }e da autor ima niz knjiga koje nose osobenostikoje smo malo~as naveli i otkrit }e kvalitete ove knjige, koju

}ete, nadamo se, ~itati sa velikim zadovoljstvom. Uvjerit}ete se da se nalazite pred bogatim izvorom

podataka o pitanju nesvakida{njih vjerskih ipoliti~kih tema kojima }ete se mo}i

koristiti.

MMUUHHAAMMMMEEDD((ss..aa..vv..ss..))

SS ttuurrsskkoogg pprreevveeoo::EEnnvveerr IIBBRRAAHHIIMMKKAADDII]]

HARUN YAHYA

4

Hz. Muhammed (s.a.v.s)BBIILLJJEE[[KKAA

OO AAUUTTOORRUU

Autor, koji koristi pseudonim Harun Yahya,ro|en je 1956. godine u Ankari. Nakon osnovnog i

srednjeg obrazovanja koje je stekao u Ankari, {koluje sena Fakultetu primijenjenih umjetnosti na Mimar Sinan

univerzitetu i na Filozofskom fakultetu Istanbulskog univerziteta.Od '80-ih godina naovamo napisao je niz djela iz oblasti vjere, nauke

i politike, zna~ajna djela koja iznose neosnovanosti teorije evolucije,obmanjiva~ke metode evolucionista i mra~ne povezanosti darvinizma

sa krvavim ideologijama.Pseudonim Harun Yahya nastao je kao spomen i izraz po{tovanja prema

dvojici vjerovjesnika, Harunu i Jahji, a. s., koji su se borili protiv demantiranejevrejske misli. Simbolika autorovog kori{tenja Resulullahovog pe~ata nakoricama knjiga je u vezi sa sadràjem ovih knjiga. Pe~at simbolizira Kur'an-ikerim kao posljednju Objavu Allaha, d`. {., i vjerovjesnika, Muhammeda, a. s.,kao hatemu’l- enbijaa. Sva svoja djela autor je, tako|er, zasnovao na dva osnovnatemelja: Kur'anu i sunnetu Muhammeda, a. s. Na taj na~in on ima za cilj da kaè"posljednju rije~" koja }e, jednu po jednu, pobiti sve temeljne tvrdnje ateisti~kefilozofije i u potpunosti u{utkati ateisti~ke prigovore uperene protiv vjere.Resulullahov pe~at je kori{ten kao dova namjere da se kaù ove "posljednje rije~i".

Zajedni~ki cilj svih autorovih djela je {irenje kur'anskih informacija isaop}enja {irom Svijeta i na taj na~in podsticanje ljude na razmi{ljanje o temeljnimpostavkama vjere, kao {to su Allahovo postojanje, Njegova jedinost i budu}i svijet(ahiret) i izno{enje neosnovanosti ateisti~kih sistema i njihove izopa~ene prakse.

Upravo su veliku pa`nju na sebe privukla djela Haruna Yahye u mnogimzemljama {irom Svijeta od Indije do Amerike, od Engleske do Indonezije, odPoljske do Bosne i Hercegovine, od [panije do Brazila. Djela koja su prevedenana mnoge jezike poput engleskog, francuskog, njema~kog, bosanskog,talijanskog, {panskog, portugalskog, pakistanskog (urdu), arapskog,albanskog, ruskog, ujgurskog i indoneànskog prati {iroka ~itala~kapublika.

Ova djela bila su povod da mnogi ljudi postanu vjernici, a ipovodom da mnogi oja~aju svoje ve} postoje}e vjerovanje. Svako

ko pro~ita i analizira ove knjige uo~it }e njihov prepoznatljivstil pun mudrosti, jezgrovitosti, jednostavnosti i srda~nosti

te njihov nau~ni i racionalni pristup. Djela nose odlikekategori~nosti i apsolutne nespornosti. Nemogu}e

je da materijalisti~ku filozofiju, ateizam i sveostale zalutale filozofije i gledi{ta

ubudu}e iskreno brane oni kojipro~itaju i ozbiljno

5

Harun Yahyarazmisleo temama koje se

obra|uju u njima. Ako, pak, budubranili, to moè biti samo emocionalna

odbrana iz inata, s obzirom da su se oni krozova djela uvjerili da su u potpunosti pobijeni idejni

oslonci ovih filozofija. Sve savremene ateisti~ketendencije su idejno poraène u djelima Haruna Yahye.

Nesumnjivo, ove karakteristike poti~u od izuzetnoimpresivnog stila i mudrosti Kur'ana. Sam pisac nije ponesen

gordo{}u zbog svojih djela; jedina mu je namjera biti povod da ~itaoceusmjeri na Pravi, Allahov Put.

Od ovih djela autor nema nikakve materijalne zarade. Nikakvumaterijalnu zaradu nemaju ni svi ostali koji su uklju~eni u projekt

publiciranja knjiga; od onih koji rade na kompjuterskoj obradi teksta i dizajnastranica i korica, do onih koji su uklju~eni u marketing i distribuciju. Jediniim je cilj da svojim hizmetom postignu Allahovo zadovoljstvo.

Uzimaju}i u obzir ove ~injenice, proisti~e da je i podsticanje na ~itanje ovihdjela, koja omogu}avaju da se vidi ono {to se prethodno nije vidjelo i koja su povodusmjeravanja na Pravi Put, tako|er jedan veoma zna~ajan hizmet.

Umjesto preporu~ivanja ovih vrijednih knjiga, publikovati knjige koje muteljudski razum, koje dovode do velikog misaonog nereda i koje su fiksiranegeneralnim iskustvom koje nema jak i prodoran utjecaj u domenu odbrane vjere irazbijanju sumnja bit }e razlog gubljenja vremena i truda. Sasvim je izvjesno daefikasnu odbranu vjere nemaju djela koja su usmjerena ka isklju~ivom nagla{avanjuautorovog knjièvnog umije}a. Oni, pak, koji u aktualnom kontekstu gaje odre|enesumnje, iz op}ih mi{ljenja ~italaca, gdje se sasvim jasno vidi efikasnost ovoghizmeta, njegov uspjeh i iskrenost, mo}i }e shvatiti da je pobijanje ateizma i {irenjekur'anskog morala jedini cilj djela Haruna Yahye.

Tako|er se ne smije gubiti iz vida da je dominacija ateisti~ke misli osnovnipovod velikih svjetskih nereda, tiranija i stradanja koja doìvljavajumuslimani {irom Svijeta. A na~in da se ~ovje~anstvo oslobodi ovih neda}aleì u poraàvanju ateisti~ke misli, izno{enje vjerskih fakata i prezentiranjekur'anskog morala na na~in na koji to ljudi mogu poimati i provoditi upraksi. Uzme li se u obzir okruènje tiranije, intriga i anarhije, u koje

se Svijet svakim danom sve vi{e nastoji uvu}i, postaje sasvim jasnoda se ovaj hizmet mora obaviti {to je mogu}e brè i efikasnije.

U protivnom, moè biti veoma kasno.Djela Haruna Yahye, koja su u kontekstu ovog veoma

bitnog hizmeta preuzela ulogu prethodnice, uz Boìjupomo}, bit }e povod da ljude u XXI stolje}u

dovedu do mira i spokojstva koji su opisaniu Kur'anu, do ~estitosti i pravde, do

ljepota i blagodati.

6

Hz. Muhammed (s.a.v.s)

7

Harun Yahya

SSAADDRR@@AAJJ UUVVOODD 99

UUZZOORRNNII MMOORRAALL NNAA[[EEGG PPEEJJGGAAMMBBEERRAA UU

KKUURR''AANNUU 1133

SSAAOOPP]]EENNJJEE NNAA[[EEGG PPEEJJGGAAMMBBEERRAA 9911

MMUUHHAAMMMMEEDD,, AA.. SS..,, [[EEMMAAIILL--II [[EERRIIFF 113377

UUZZOORRNNII @@IIVVOOTT NNAA[[EEGG PPEEJJGGAAMMBBEERRAA 117777

VVIIJJEESSTTII KKOOJJEE JJEE MMUUHHAAMMMMEEDD,, AA.. SS..,,

DDAAOO OO DDOOGGAA\\AAJJIIMMAA IIZZ BBUUDDUU]]NNOOSSTTII 220011

ZZAAKKLLJJUU^̂AAKK 225544


8

Harun Yahya

KKao {to je i Allah, d`. {., saop}io ajetom ""...... nneeggoo jjeeAAllllaahhoovv ppoossllaanniikk ii ppoosslljjeeddnnjjii vvjjeerroovvjjeessnniikk...... "" (Al-Ahzab, 40), na{ pejgamber, Muhammed, s. a. v. s.,

posljednji je poslanik koji je poslan ~ovje~anstvu, kome jeAllah, d`. {., objavio Svoju posljednju Knjigu, koga je,bogobojazno{}u, uzornim moralom, privrèno{}u svomeStvoritelju, Allah, d`. {., na~inio uzorom ostalom~ovje~anstvu, koji je Allahov prijatelj, koji posjedujeprvenstvo pred na{im Gospodarom, koji je njihov najbliìprijatelj i staratelj.

Kao {to je to i saop}io ajetom ""MMii }}eemmoo ttii,, ddooiissttaa,, ttee{{kkeerriijjee~~ii ssllaattii"" (Al-Muzzammil, 5), posljednjeg Svog poslanika,Muhammeda, a. s., Allah, d`. {., zaduìo je velikomodgovorno{}u. A svojom sna`nom vjerom u Allaha, na{Pejgamber je svoju misiju i odgovornost obavio na najljep{ina~in, pozivao je narod na Allahov put i bio vodi~ i svjetioniksvim vjernicima.

Mada ga nismo vidjeli, Muhammeda, a. s., njegovo uzornopona{anje, rije~i i moral moèmo upoznati preko kur'anskihajeta i hadisa i moèmo uloìti nesebi~ne napore kako bismoli~ili na njega i kako bismo bili u njegovoj neposrednoj blizinina budu}em svijetu. Savremeni ~ovjek, a naro~ito mladi, sebiza uzor uzimaju razli~ite osobe, imitiraju njihove manire, na~inodijevanja i govor; nastoje se poistovjetiti sa njima. Me|utim,

9

UUVVOODD

10


kao {to velika ve}ina tih uzora nisu na pravom putu, oni, istotako, ne posjeduju ni ljepote stilova i morala. Zbog toga jeveoma bitna odgovornost ugledati se na pravu osobu, nanajljep{i moral i stil. Muhammed, a. s., osoba je u ~iji se morali na~in ̀ ivljenja muslimani trebaju ugledati, koga moraju uzetikao svoj uzor i vodi~a kroz ìvot. Ovu ~injenicu Allah, d`.{., isti~e na slijede}i na~in:

VVii uu AAllllaahhoovvoomm PPoossllaanniikkuu iimmaattee ddiivvaann uuzzoorr zzaa oonnooggaakkoojjii ssee nnaaddaa AAllllaahhoovvoojj mmiilloossttii ii nnaaggrraaddii nnaa oonnoommeessvviijjeettuu,, ii kkoojjii ~~eessttoo AAllllaahhaa ssppoommiinnjjee (Al-Ahzab, 21).Kao i na{ Pejgamber, Muhammed, a. s., i svi su ostali Boìji

poslanici bili ljudi koje je Allah, d`. {., na~inio primjerimavjernicima i kojima je On bio zadovoljan. U kur'anskompoglavlju Yusuf Allah, d`. {., kaè slijede}e:

UU kkaazziivvaannjjuu oo nnjjiimmaa jjee ppoouukkaa zzaa oonnee kkoojjii ssuu rraazzuummoommoobbddaarreennii.. KKuurr''aann nniijjee iizzmmii{{lljjeennaa bbeessjjeeddaa,, oonn pprriizznnaajjee ddaassuu iissttiinniittee KKnnjjiiggee pprriijjee nnjjeeggaa oobbjjaavvlljjeennee,, ii oobbjjaa{{nnjjaavvaassvvee,, ii ppuuttookkaazz jjee ii mmiilloosstt nnaarroodduu kkoojjii vvjjeerruujjee (Yusuf,111).Cilj pripreme ove knjige je, tako|er, vi{esmjerno

upoznavanje sa na{im Pejgamberom i, isticanjem kakozajednica, koju ~ine ljudi koji vide uzor u njegovom moralu,posjeduje superiorne odlike i ljepote, animirati ljude na moralposljednjeg Allahovog poslanika. Kao {to je Muhammed, a.s., i saop}io u hadisu: "Ostavljam vam dvije stvari; sve dokih se budete pridràvali, vi nikako ne}ete zalutati: AllahovuKnjigu i Resulullahov sunnet,"1 dva najbitnija vodi~amuslimana su Kur'an i sunnet Muhammeda, a. s. Na{Pejgamber je hem svojim izuzetnim moralom bio uzor ljudima,hem i pozivao ljude na uzoran moral. Muhammed, a. s., kojikaè: "Uzoran moral je ono {to }e najvi{e prevagnuti na vagivjernika. Doista Allah, d`. {., ne voli one ~ija su djela i rije~iru`na i koji bestidno govore"2, jednom prilikom je tako|errekao: "Tako mi Allaha koji u svojoj mo}i drì moju du{u, uDènnet }e u}i samo oni koji imaju lijep moral."3

I muslimani koji idu tragom svoga Poslanika, svojimuzornim moralom i naravi, hem cijelom svijetu trebaju bitiuzor, hem ih i govorom i pisanjem trebaju pozivati na uzoranmoral.

Harun Yahya

11


12

Harun Yahya

DDa je Muhammed, a. s., posjedovao najljep{i moral,Allah, d`. {., saop}io je u Kur'anu slijede}im rije~ima:

NNuunn.. TTaakkoo MMii kkaalleemmaa ii oonnooggaa {{ttoo oonnii ppii{{uu,, ttii nniissii,,mmiilloo{{}}uu GGoossppooddaarraa ssvvooggaa,, lluudd;; ttii }}ee{{,, ssiigguurrnnoo,, nnaaggrraadduunneepprreekkiiddnnuu ddoobbiittii jjeerr ttii ssii,, zzaaiissttaa,, nnaajjlljjeepp{{ee }}uuddii ii ttii }}ee{{vviiddjjeettii,, aa ii oonnii }}ee vviiddjjeettii,, kkoo jjee oodd vvaass lluudd.. GGoossppooddaarrttvvoojj ddoobbrroo zznnaa oonnooggaa kkoojjii jjee ss PPuuttaa NNjjeeggoovvaa sskkrreennuuoo iiOOnn ddoobbrroo zznnaa oonnee kkoojjii ssuu nnaa PPrraavvoommee PPuuttuu (Al-Kalam,1-7).Osim toga, Allah, d`. {., u navedenom ajetu isti~e i to da

}e Muhammed, a. s., dobiti neprekidnu nagradu. To je podatakkoji upu}uje na ~injenicu da je Muhammed, a. s., uvijekpokazivao lijepu }ud i da nikada nije odstupao odbogobojaznosti.Kao {to je i Muhammed, a. s., istakao rije~ima "Savr{eni imanje u lijepom moralu"4, jedan od najbitnijih pokazatelja imanaje lijep moral. Zato, bitan je ibadet upoznati se sa najljep{imprimjerima lijepog morala i provo|enje u praksu togamorala.

U ovom poglavlju mjesto }e biti ustupljeno odre|enimmoralnim odlikama na{eg Pejgambera koje su navedene uKur'anu.

13

UUZZOORRNNII MMOORRAALL NNAA[[EEGG PPEEJJGGAAMMBBEERRAA

UU KKUURR''AANNUU

MMuuhhaammmmeedd,, aa.. ss..,, pprriiddrr`̀aavvaaoo ssee ssaammoo oonnooggaa {{ttoo mmuu jjee oobbjjaavvlljjeennooJedna od najbitnijih odlika na{eg Pejgambera, koja je i u

Kur'anu spomenuta na nekoliko mjesta, jeste da se onpridr`avao samo onoga {to mu je objavljeno od strane Allaha,d`. {., da je, bez obzira na ljude i postizanje njihovogzadovoljstva, ~inio samo ono {to mu je njegov Gospodarnalagao. [tavi{e, njegovi savremenici, mu{rici i predstavniciostalih vjera tra`ili su od na{eg Pejgambera da donese odredbekoje su u skladu s njihovim interesima. Unato~ tome {to su,broj~ano i mo}no, ti ljudi bili superiorniji od njega, na{Pejgamber je velikom pedantno{}u i odlu~no{}u {titio Kur'ani odredbe Allaha, d`. {. U jednom ajetu Allah, d`. {., nas naslijede}i na~in obavje{tava o tome kakav je odgovor na{Pejgamber dao na navaljivanje ovih ljudi:

AA kkaadd iimm ssee kkaazzuujjuu aajjeettii NNaa{{ii,, kkoojjii ssuu jjaassnnii,, oonnddaa ggoovvoorreeoonnii kkoojjii nnee vvjjeerruujjuu ddaa }}ee pprreedd NNaass ssttaattii:: ""DDoonneessii ttii kkaakkaavvddrruuggii KKuurr''aann iillii ggaa iizzmmiijjeennii!!"" -- RReeccii:: ""NNeezzaammiisslliivvoo jjeeddaa ggaa jjaa ssaamm oodd sseebbee mmiijjeennjjaamm,, jjaa sslliijjeeddiimm ssaammoo oonnoo{{ttoo mmii ssee oobbjjaavvlljjuujjee,, jjaa ssee bboojjiimm -- aakkoo bbuuddeemm

14

15

Harun Yahya

Hamid Ayta~. D`eli-sulus levha. U navedenom hadis-i {erifu Pejgamber je rekao dasu "najbolji ljudi oni koji koriste ostalim ljudima."

nneeppoosslluu{{aann ssvvoommee GGoossppooddaarruu -- ppaattnnjjee nnaa VVeelliikkoommddaannuu.."" RReeccii:: ""DDaa AAllllaahh nniijjee hhttiioo,, jjaa vvaamm ggaa nnee bbiihhkkaazziivvaaoo nniittii bbii vvaass OOnn ss nnjjiimm uuppoozznnaaoo.. TTaa jjaa ssaamm pprriijjeeppoossllaannssttvvaa dduuggoo mmee||uu vvaammaa bboorraavviioo -- zzaarr nnee sshhvvaa}}aattee??""(Yunus, 15-16).Allah, d`. {., je u nekoliko ajeta upozorio na{eg Pejgambera

na ovakav stav stav njegovog naroda. Naprimjer, u poglavljuAl-Ma'ida rekao je slijede}e:

AA tteebbii oobbjjaavvlljjuujjeemmoo KKnnjjiigguu,, ssaammuu iissttiinnuu,, ddaa ppoottvvrrddiiKKnnjjiiggee pprriijjee nnjjee oobbjjaavvlljjeennee ii ddaa nnaadd nnjjiimmaa bbddii.. II ttii iimmssuuddii pprreemmaa oonnoommee {{ttoo AAllllaahh oobbjjaavvlljjuujjee ii nnee ppoovvooddii sseezzaa pprroohhttjjeevviimmaa nnjjiihhoovviimm,, ii nnee ooddssttuuppaajj oodd IIssttiinnee kkoojjaattii ddoollaazzii;; ssvviimmaa vvaammaa ssmmoo zzaakkoonn ii pprraavvaacc pprrooppiissaallii.. AAddaa jjee AAllllaahh hhttiioo,, OOnn bbii vvaass sslljjeeddbbeenniicciimmaa jjeeddnnee vvjjeerreeuu~~iinniioo,, aallii,, OOnn hhoo}}ee ddaa vvaass iisskkuu{{aa uu oonnoommee {{ttoo vvaammpprrooppiissuujjee,, zzaattoo ssee nnaattjjee~~iittee kkoo }}ee vvii{{ee ddoobbrraa uu~~iinniittii;;AAllllaahhuu }}eettee ssee ssvvii vvrraattiittii,, ppaa }}ee vvaass OOnn oo oonnoommee uu ~~eemmuussttee ssee rraazziillaazziillii oobbaavviijjeessttiittii.. II ssuuddii iimm pprreemmaa oonnoommee {{ttooAAllllaahh oobbjjaavvlljjuujjee ii nnee ppoovvooddii ssee zzaa pprroohhttjjeevviimmaannjjiihhoovviimm,, ii ~~uuvvaajj iihh ssee ddaa ttee nnee ooddvvrraattee oodd nnee~~eeggaa {{ttoottii AAllllaahh oobbjjaavvlljjuujjee.. AA aakkoo nnee pprriissttaajjuu,, ttii oonnddaa zznnaajj ddaaAAllllaahh `̀eellii ddaa iihh zzbboogg nneekkiihh ggrriijjeehhoovvaa nnjjiihhoovviihh kkaazznnii..AA mmnnooggii lljjuuddii ssuu,, zzaaiissttaa,, nneevvjjeerrnniiccii!! (Al-Ma'ida, 48-49).

A Muhammed, a. s., s velikom odlu~no{}u je svome naroduponavljao da ne}e slijediti ni{ta drugo osim onoga {to mu seobjavljuje. Ajet koji nas obavje{tava o ovom izuzetnom moraluna{eg Pejgambera glasi:

RReeccii:: ""JJaa vvaamm nnee kkaa`̀eemm:: ''UU mmeennee ssuu AAllllaahhoovvee rriizznniiccee'',, nniittii:: ''MMeennii jjee ppoozznnaatt nneevviiddlljjiivvii ssvviijjeett'',, nniittii vvaamm kkaa`̀eemm::''JJaa ssaamm mmeelleekk'' -- jjaa sslliijjeeddiimm ssaammoo oonnoo {{ttoo mmii sseeoobbjjaavvlljjuujjee.."" RReeccii:: ""ZZaarr ssuu iissttoo sslliijjeeppaacc ii oonnaajj kkoojjii vviiddii??ZZaa{{ttoo nnee rraazzmmiisslliittee??"" (Al-An'am, 50).Odlu~no{}u i uporno{}u na{eg Pejgambera na Allahovom

Putu, istinska vjera je ljudima saop}ena na najljep{i i najboljina~in. Pore|enjem sa velikim dijelom ljudi, bit }e povod dase ova superiornost na{eg Pejgambera bolje shvati.

I danas, a i tokom historije veliki dio ljudi posjedovao jeprohtjeve ispunjene slabostima, poùdama i strastima. Aunato~ tome {to su prihvatili vjeru, velika ve}ina ih podlijeèovim slabostima. Umjesto da se odupru slabostima ipoùdama, oni ~ine ustupke nau{trb vjerskih odredaba. Naprimjer, ne znaju}i {ta }e re}i prijateljima, supru`niku, rodbini,oni ne izvr{avaju odre|ene vjerske odredbe, i ne napu{tajuodre|ene navike koje su u suprotnosti sa vjerom. Zato vjerukomentiraju prema vlastitim naho|enjima i interesima;prihvataju odredbe koje im odgovaraju, a ostale zanemaruju.

[to se ti~e na{eg Pejgambera, on nikada nije davao ustupkeprohtjevima ovakvih ljudi; ~ovje~anstvu je, bez bilo kakvihizmjena, dostavio Kur'an strahuju}i samo od svoga Gospodarai ne ra~unaju}i ni na ~ije interese. Ovu odliku bogobojaznostiMuhammeda, a. s., Allah, d`. {., na slijede}i na~in saop}avau Kur'anu:

TTaakkoo MMii zzvviijjeezzddee kkaadd zzaallaazzii,, vvaa{{ ddrruugg nniijjee ss PPrraavvooggaaPPuuttaa sskkrreennuuoo ii nniijjee zzaalluuttaaoo!! OOnn nnee ggoovvoorrii ppoo hhiirruu ssvvoommee-- ttoo jjee ssaammoo OObbjjaavvaa kkoojjaa mmuu ssee oobbzznnaannjjuujjee,, uu~~ii ggaa JJeeddaannooggrroommnnee ssnnaaggee (An-Nad`m, 1-5).II zznnaajjttee ddaa jjee mmee||uu vvaammaa AAllllaahhoovv PPoossllaanniikk;; kkaadd bbii vvaassuu mmnnooggoo ~~eemmuu ppoosslluu{{aaoo,, ddooiissttaa bbiissttee nnaassttrraaddaallii;; aalliiAAllllaahh jjee nneekkiimmaa oodd vvaass pprraavvoo vvjjeerroovvaannjjee oommiilliioo,, ii uu

16

Harun Yahya

17


ssrrcciimmaa vvaa{{iimm ggaa lliijjeeppiimm pprriikkaazzaaoo,, aa nneezzaahhvvaallnnoosstt iinneeppoosslluu{{nnoosstt vvaamm oommrraazznnuuoo.. TTaakkvvii ssuu nnaa PPrraavvoommee PPuuttuu(Al-Hudùrat, 7).

UUzzoorrnnaa bbooggoobboojjaazznnoosstt nnaa{{eegg PPeejjggaammbbeerraaU doga|ajima koji se u Kur'anu iznose u vezi sa

Muhammedom, a. s., sasvim je vidljiva njegova bogobojaznosti predanost Allahu, d`. {. Na primjer, jedan od najljep{ihprimjera bogobojaznosti na{eg Pejgambera su rije~i koje jeizgovorio u pe}ini, u kojoj se sakrio sa svojim drugom nakonizlaska iz Mekke. U ajetu se kaè slijede}e:

AAkkoo ggaa vvii nnee ppoommooggnneettee -- ppaa ppoommooggaaoo ggaa jjee AAllllaahh oonnddaakkaadd ssuu ggaa oonnii kkoojjii nnee vvjjeerruujjuu pprriisslliillii ddaa ooddee,, kkaadd jjee ssnnjjiimm bbiioo ssaammoo ddrruugg nnjjeeggoovv,, kkaaddaa ssuu nnjjiihh ddvvoojjiiccaa bbiillii uuppee}}iinnii ii kkaaddaa jjee oonn rreekkaaoo ddrruugguu ssvvoommee:: ""NNee bbrriinnii ssee,,AAllllaahh jjee ss nnaammaa!!"" ppaa jjee AAllllaahh ssppuussttiioo ssmmiirreennoosstt nnaa ddrruuggaannjjeeggoovvaa,, aa nnjjeeggaa ppoommooggaaoo vvoojjsskkoomm kkoojjuu vvii nniissttee vviiddjjeelliiii uu~~iinniioo ddaa rriijjee~~ nneevvjjeerrnniikkaa bbuuddee ddoonnjjaa,, aa AAllllaahhoovvaa rriijjee~~,,oonnaa jjee -- ggoorrnnjjaa.. AAllllaahh jjee ssiillaann ii mmuuddaarr (At-Tawba, 40).Bez obzira na okolnosti u kojima se nalazio, Muhammed,

a. s., uvijek je bio predan Allahu, d`. {., znao je da se u svemu{to je On stvorio nalazi neki hajr i ljepota. Ove rije~i koje suMuhammedu, a. s., saop}ene u Kur'anu da ih on prenese i kaèsvom narodu, tako|er su jedan od pokazatelja ovebogobojaznosti:

AAkkoo ppoossttiiggnnee{{ uussppjjeehh,, ttoo iihh ooggoorr~~ii;; aa kkaadd ttee ppooggooddiinneessrree}}aa,, oonnii ggoovvoorree:: ""MMii ssmmoo ii rraanniijjee bbiillii oopprreezznnii'''' -- ii

18

Harun Yahya

ooddllaazzee vveesseellii.. RReeccii:: ""DDooggooddiitt }}ee nnaamm ssee ssaammoo oonnoo {{ttoonnaamm AAllllaahh ooddrreeddii,, OOnn jjee GGoossppooddaarr nnaa{{.."" II nneekkaa sseevvjjeerrnniiccii ssaammoo uu AAllllaahhaa ppoouuzzddaajjuu!! (At-Tawba, 50-51).Svojom bogobojazno{}u Muhammed, a. s., bio je uzor svim

muslimanima, a na slijede}i na~in je podsjetio da ~ovjeknikada ne}e imati snage da promijeni ono {to }e do}i i {to jeodredio Allah, d`. {:

"ôvjeku }e se sigurno desiti ono {to mu je odre|eno."5

"...Kada ne{to traì{, traì jedino od Allaha, d`. {. Akotraì{ pomo}, traì je od Allaha, d`. {. Po{to, kada bi sesvi ljudi udruìli da ti budu od koristi u nekoj stvari kojuAllah, d`. {., nije propisao, oni ne}e mo}i uraditi tu korist.Isto tako ne}e ti mo}i na~initi bilo kakvu {tetu ako ona nijepropisana od Allaha, d`. {."6

Tako|er, svaki vjernik koji slijedi sunnet Muhammeda, a.s., treba se, poput njega, bogobojazno suo~iti sa doga|ajimakoji su naizgled nesre}a i zlo i vjerovati da u svemu postojineki hajr i ljepota. Ne smije se gubiti iz vida ni to da je na{Pejgamber, Muhammed, a. s., kao jedan od najbogobojaznijihAllahovih robova bio ku{an velikim nevoljama i surovimdoga|ajima.

Prije svega, u narodu kojem je dostavljao objavu nalazilisu se ljudi koji su bili spremni izazivati svakojake nevolje:oni koji su dvoli~nim pona{anjem radili na pravljenjusmicalica za Pejgambera, mu{rici koji nisu pristajali napromjenu vjere svojih predaka, oni koji su od Poslanika traìlida donese ~udo u skladu s njihovim interesima, oni {to su

19

nastojali ubiti, protjerati ili zato~iti na{eg Pejgambera i jo{mnogi konstantno su Muhammedu, a. s., prire|ivali nevoljei zlo.

Poslanik, a. s., uvijek je bio strpljiv na ovakva pona{anjanevjernika, velikom odlu~no{}u je dostavljao Allahovu vjerui, {tite}i ih od opasnosti, vjernike odgajao Kur'anom. U osnoviove njegove nepokolebljivosti, uspjeha i hrabrosti nalazi senjegova sna`na vjera u Allaha, d`. {., bogobojaznost ipredanost. Kao {to je bio slu~aj sa pe}inom, na{ Pejgamberje u svim prilikama bio svjestan da se Allah, d`. {., nalazi sanjim i vjerovao da je sve ono {to se doga|a stvorio Allah, d`.{., i da }e se sve okon~ati na najhajiriji na~in. Ovaj hadis na{egPoslanika jedan je od primjera njegove bogobojaznosti, kojau svemu vidi hajr:

"Kako je zapanjuju}e stanje vjernika: po{to je sve ono {tomu se dogodi hajr za njega; to je svojstveno samo vjerniku,ne i za ostale: ako ga zadesi ne{to {to ga usre}uje, onzahvaljuje Allahu, a to je hajr; a ako ga zadesi neka nevolja,on je strpljiv, a i to je hajr."7

Ovakvom vjerom Poslanik se suo~avao sa svim onim {tomu se de{avalo, me|utim, svjestan da ishod uvijek pripadaAllahu, d`. {., on se uzdao i oslanjao na Njega. Naspramovakve njegove izuzetne bogobojaznosti, Allah, d`. {., ga jeu~inio uvijek jakim i uspje{nim.

Na{em Pejgamberu Allah, d`. {., saop}io je da se,naspram onih {to mu stvaraju neprijatnosti, uzda u Njegovupomo} i on se tokom cijelog svog `ivota pona{ao u skladu saovom naredbom. U jednom kur'anskom ajetu se ka`eslijede}e:

LLiicceemmjjeerrii ggoovvoorree:: ""PPookkoorraavvaammoo ssee!!"" aa kkaaddaa oodduu oodd tteebbee,,oonnddaa nneekkii oodd nnjjiihh nnoo}}uu ssnnuujjuu nnee{{ttoo {{ttoo jjee ssuupprroottnnoo

20

21

Harun Yahya

Had`i Nazif Bey. Kur'anski ajet: "A ti nikako ne misli da Allah ne motri na ono {to rade nevjernici!..." (Ibrahim, 42).

oonnoommee {{ttoo ttii ggoovvoorrii{{,, ii AAllllaahh nnaarreeddii ddaa ssee oonnoo {{ttoo oonniissnnuujjuu pprriibbiilljjee`̀ii.. TTii iihh iizzbbjjeeggaavvaajj ii uu AAllllaahhaa ssee ppoouuzzddaajj,,jjeerr AAllllaahh jjee ddoovvoolljjaann zzaa{{ttiittnniikk (An-Nisa', 81).U drugom kur'anskom ajetu Allah, d`. {., naredio jeslijede}e:AAkkoo ssee oonnii bbuudduu pprreeppiirraallii ss ttoobboomm,, rreeccii:: ""JJaa ssee ssaammooAAllllaahhuu ppookkoorraavvaamm,, aa ii oonnii kkoojjii mmee sslliijjeeddee.."" II rreeccii oonniimmaakkoojjiimmaa jjee ddaattaa KKnnjjiiggaa ii nneeuukkiimmaa:: ""PPrriimmiittee iissllaamm!!"" AAkkoopprriimmee iissllaamm,, oonnddaa ssuu nnaa PPrraavvoommee PPuuttuu.. AA aakkoo ooddbbiijjuu,,ttvvoojjee jjee jjeeddiinnoo ddaa ppoozziivvaa{{.. -- AA AAllllaahh ddoobbrroo vviiddii rroobboovveeSSvvoojjee (Ali 'Imran, 20).Naknada koju }e imati oni koji se budu uzdali u Allaha,

d`. {., na slijede}i je na~in saop}ena u jednom hadisu na{egPejgambera:

"Kada biste se vi istinski uzdali u Allaha, d`. {., bili bisteopskrbljeni kao ptice; one odlaze gladne, a vra}aju se site."8

Najljep{i primjeri za vjernike su Poslanikove rije~i i djela.Iz tog razloga, svaki vjernik, koji se suo~i sa bilo kakvom


neda}om, sa ne~im {to mu se ne svi|a, razmi{ljaju}i okur'anskim ajetima i da je Allah, d`. {., taj koji sve stvara,kao uzor, treba uzeti Poslanikovu bogobojaznost i oslanjanjena Allaha, d`. {., i u svakoj situaciji biti svjestan da je predansudbini koju stvara njegov Gospodar, Allah, d`. {.

NNee oo~~eekkuujjuu}}ii nniikkaakkvvuu nnaaggrraadduu oodd lljjuuddii,,PPoossllaanniikk jjee ttrraa`̀iioo ssaammoo AAllllaahhoovvoo zzaaddoovvoolljjssttvvooJedna od osnovnih odlika islama je da cijeli ìvot ~ovjeka

gradi na strahu od Allaha, d`. {., i na tome da su svi njegoviibadeti jedino radi zadobijanja Allahovog zadovoljstva,milosti i Dènneta. U jednom kur'anskom ajetu Allah, d`. {.,poru~uje vjernicima: RReeccii:: ""KKllaannjjaannjjee mmoojjee,, ii oobbrreeddii mmoojjii,, ii`̀iivvoott mmoojj,, ii ssmmrrtt mmoojjaa ddooiissttaa ssuu ppoossvvee}}eennii AAllllaahhuu,, GGoossppooddaarruussvvjjeettoovvaa!!'''' (Al-An'am, 162).

U Kur'anu, ajetom ""AAllii oonnii kkoojjii ssee ppookkaajjuu ii ppoopprraavvee ii kkoojjii~~vvrrssttoo AAllllaahhaa pprriihhvvaattee ii vvjjeerruu ssvvoojjuu uu AAllllaahhaa iisskkrreennoo iissppoolljjee,,

bbiitt }}ee ss vvjjeerrnniicciimmaa,, aa AAllllaahh }}ee,, ssiigguurrnnoo,, vvjjeerrnniicciimmaavveelliikkuu nnaaggrraadduu ddaattii"" (An-Nisa', 146) vjernicima je

tako|er nare|eno da svoju vjeru ̀ ive jedino radi Allaha,d`. {., i bez bilo kakvih drugih ciljeva. To {to se neko ~vrstoprihvati Allaha, d`. {., {to, svjestan da osim Allaha, d`. {.,nema drugog Boga, svoj ìvot posveti jedino da bi Njegazadovoljio i {to ni u kakvoj situaciji ne odstupa od odanostisvome Gospodaru pokazatelji su da ta osoba posjeduje iskrenuvjeru.

Vjernik koji posjeduje iskrenu vjeru svojim djelima iibadetima ne}e raditi na postizanju ljubavi, zadovoljstva,pohvala, pa`nje i naklonosti drugih mimo Allaha, d`. {.Iskrenim vjernicima najljep{i uzor je Muhammed, a. s., i ostalipejgamberi.

Muhammed, a. s., traìo je jedino Allahovo zadovoljstvoi, ne razmi{ljaju}i ni o kakvim ovosvjetskim interesima inagradama, cijeli svoj ìvot proveo je u naporima zapostizanjem Allahovog zadovoljstva, milosti i Dènneta.

22

Harun Yahya

23


RReeccii:: ""NNee ttrraa`̀iimm jjaa oodd vvaass zzaa oovvoo nniikkaakkvvuu nnaaggrraadduu ii jjaanniissaamm iizzvvjjee{{ttaa~~eenn!!'''' (Sad, 86).RReeccii:: ""KKaakkvvuu ggoodd nnaaggrraadduu ddaa zzaattrraa`̀iimm oodd vvaass,, nneekkoossttaannee vvaammaa,, mmeennee }}ee nnaaggrraaddiittii AAllllaahh,, OOnn nnaadd ssvviimm bbddii""(Saba', 47).

MMuuhhaammmmeeddoovvoo,, aa.. ss..,, uuzzoorrnnoo ssttrrpplljjeennjjeennaasspprraamm nneevvoolljjaaKao {to smo i prethodno istakli, tokom svog poslanstva,

Muhammed, a. s., susretao se sa raznim neda}ama. Nevjernicii mu{rici su za njega iznosili krajnje uvredljive rije~i, govorilisu, {tavi{e, da je vra~ar i ludak, a neki su ga, ~ak, nastojali iubiti i za to su kovali planove. Unato~ tome, na{ Pejgamberje radio na odgajanju ljudi raznih kultura i karaktera,nastojao ih podu~iti Kur'anu i prema tome, i lijepom moralui uzornom vladanju.

Kao {to je i saop}eno u kur'anskim ajetima, zbog toga {tonisu znali ni temeljna pravila lijepog pona{anja, odre|eni ljudinisu razmi{ljali o tome da bi svojim rije~ima i postupcimamogli na~initi nevolje na{em Pejgamberu, osobi profinjenograzmi{ljanja i superiornog morala. [to se ti~e Poslanika, onje naspram svega toga pokazivao veliko strpljenje, u svim

24

Harun Yahya

situacijama se obra}ao Allahu, d`. {., i od Njega pomo} tra`io,a, isto tako, i vjernicima preporu~ivao strpljenje i uzdanje uBoga.

Nizom kur'anskih ajeta Allah, d`. {., preporu~uje na{emPoslaniku da bude strpljiv naspram onoga {to mu govorenevjernici:

ZZaattoo ssttrrpplljjiivvoo ppooddnnoossii oonnoo {{ttoo oonnii ggoovvoorree ii vveellii~~aajjGGoossppooddaarraa ssvvooggaa ii zzaahhvvaalljjuujj MMuu pprriijjee ssuunn~~eevvaa iizzllaasskkaaii pprriijjee zzaallaasskkaa (Qaf, 39).NNeekkaa ttee nnee `̀aalloossttee bbeessjjeeddee nnjjiihhoovvee!! UUiissttiinnuu,, ssvvaa mmoo}}pprriippaaddaa AAllllaahhuu;; OOnn ssvvee ~~uujjee ii ssvvee zznnaa (Yunus, 65).MMii ddoobbrroo zznnaammoo ddaa ttii jjee ttee{{kkoo uu dduu{{ii zzbboogg oonnooggaa {{ttoooonnii ggoovvoorree (Al-Hid`r, 97).NNeemmoojj ttii nnii{{ttaa oodd oonnooggaa {{ttoo ttii ssee oobbjjaavvlljjuujjee iizzoossttaavviittii,,{{ttoo ttii{{ttii ggrruuddii ttvvoojjee,, zzaattoo ddaa oonnii nnee bbii rreekkllii:: ""ZZaa{{ttoo mmuunniijjee ppoossllaannoo kkaakkvvoo bbllaaggoo,, iillii,, zzaa{{ttoo ss nnjjiimm nniijjee ddoo{{aaoommeelleekk??"" TTvvoojjee jjee ddaa ooppoommiinnjjee{{,, aa oo ssvveemmuu ssee ssaammooAAllllaahh bbrriinnee (Hud, 12).Razmi{ljaju}i o tome kako je, strpljivo podnose}i razne

nevolje, na{ Pejgamber pokazivao jednu izuzetnu etiku, udoga|ajima koji ih zadese, vjernici bi Muhammeda, a. s.,trebali uzeti kao svoj uzor. Oni koji i u najmanjem nemilom

25

26

Charles Robertson, MathafGallery, London

doga|aju zapadnu u beznade`nost, koji iskazujunepodno{ljivost i u najmanjem prigovoru, koji odustaju od{irenja Allahove vjere ili koji se osje}aju nespokojnima nakonneuspjele trgovine kojom se bave trebalo bi da znaju da nepostupaju u skladu sa Allahovom Knjigom i Poslanikovimsunnetom. Vjernici bi u svim prilikama trebali iskazivatistrpljenje, zahvaljuju}i Allahu, d`. {., poput Poslanika,pokazivati uzornu etiku i nadati se zadovoljstvu, milosti iD`ennetu svog Gospodara.

NNaa{{ PPeejjggaammbbeerr ssee uuvviijjeekk ttoolleerraannttnnoo ooddnnoossiioopprreemmaa oossttaalliimmaaKao {to smo naprijed istakli, pored na{eg Pejgambera bilo

je ljudi razli~itih kultura i ideja. On se, me|utim, tokom cijelogsvog perioda poslanstva za svakog od njih posebno zanimao,svakog od njih ponaosob upozoravao na ispravljanjenedostataka i gre{aka i nastojao ih odgojiti u raznimpitanjima, od ~isto}e do imana. Ovakav njegov saosje}ajan,tolerantan, blag i strpljiv stav bio je povod da su se mnogisrda~no zagrijali za vjeru i da su se velikom ljubavlju iiskreno{}u vezali za Poslanika. Ovaj izuzetno lijepi odnos kojije Muhammed, a. s., iskazivao prema drugima Allah, d`. {.,nam je na slijede}i na~in saop}io u Kur'anu:

SSaammoo AAllllaahhoovvoomm mmiilloo{{}}uu ttii ssii bbllaagg pprreemmaa nnjjiimmaa;; aa ddaassii oossoorraann ii ggrruubb,, rraazzbbjjeeggllii bbii ssee iizz ttvvoojjee bblliizziinnee.. ZZaattooiimm pprraa{{ttaajj ii mmoollii ddaa iimm bbuuddee oopprroo{{tteennoo ii ddooggoovvaarraajj sseess nnjjmmaa.. AA kkaaddaa ssee ooddlluu~~ii{{,, oonnddaa ssee ppoouuzzddaajj uu AAllllaahhaa,,jjeerr AAllllaahh zzaaiissttaa vvoollii oonnee kkoojjii ssee uuzzddaajjuu uu NNjjeeggaa (Ali'Imran, 159).A u drugom ajetu Allah, d`. {., na slijede}i na~in

saop}ava na{em Pejgamberu kako da se odnosi prema onimaiz njegove blizine:

MMii ddoobbrroo zznnaammoo {{ttoo oonnii ggoovvoorree;; ttii iihh nnee mmoo`̀ee{{ pprriissiilliittii,,nneeggoo ppooddssjjeettii KKuurr''aannoomm oonnooggaa kkoojjii ssee pprriijjeettnnjjee MMoojjeebboojjii!! (Qaf, 45).

28

Harun Yahya

29

G. Mesara kolekcija, kaligrafija, Esma-i Nebi, kur'anski ajet: ''A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali'' (Al-Anbiya', 107).

Muhammed, a. s., nikada nije koristio metode prisile ilidonosio neke uvjete prilikom {irenja vjere; uvijek je imao lijepi blag nastup prema onima iz svoje okoline.

Svojom sna`nom savje{}u je u svakom pogledu {titio svojummet i, u svim pitanjima, bio njihov dobro~initelj. Zbog ovihnjegovih odlika, Muhammed, a. s., se na nekoliko mjesta uKur'anu spominje kao "drug" (Saba', 46; An-Nad`m, 2; At-Takwir, 22).

A vjernici, koji su prosudili i shvatili ovaj savjestan odnosna{eg Pejgambera, doìvljavali su ga bliskijim od svih drugihi dràli ga mnogo uzvi{enijim od samih sebe. Ova ~injenicase na slijede}i na~in isti~e u jednom kur'anskom ajetu:

VVjjeerroovvjjeessnniikk jjee pprree~~ii vvjjeerrnniicciimmaa nneeggoo oonnii ssaammii sseebbii,, aa`̀eennee nnjjeeggoovvee ssuu -- kkaaoo mmaajjkkee nnjjiihhoovvee...... (Al-Ahzab, 6).Podacima prikupljenim od hadiskih u~enjaka, veliki

islamski u~enjak Imam Gazali je slijede}im rije~ima rezimiraoPoslanikov odnos prema onima iz svog okruènja:

"...Svima onima koji su sjedili u njegovom prisustvu davaoje udio svog mubarek lica, bivao je veoma ljubazan. Zbogtoga, sve one iz njegovog prisustva obuzimalo je uvjerenjeda kod njega nema niko vredniji od njih samih. Da, njegovna~in sjedenja, slu{anje, rije~i, lijepe dosjetke i ljubaznost

30

Harun Yahya

31


bili su uvijek za one koji su sjedili pored njega. Uporedos tim, sastanci sa njim bili su sastanci ~ednosti, poniznostii sigurnosti.(...) Da bi im izrazio po{tovanje i srda~nost, ashabe jeoslovljavao nadimcima, a pronalazio bi lijepe nadimkeonima koji ih nisu imali i tako ih oslovljavao.Bio je krajnje daleko od ljutnje i brzo je davao svojpristanak na ne{to. Prema ostalima je bio najsrda~niji~ovjek. Naravno, najbolji od svih ljudi je onaj ~ija dobrotakoristi ljudima, najkorisniji me|u ljudima je onaj kojikoristi ljudima."9

Muhammedova, a. s., ljubav prema ljudima, koja je drugevezala za vjeru i njihova srca zagrijavala za iman, njegovoprofinjeno i obazrivo razmi{ljanje i saosje}ajnost moralne suvrline na kojima svi muslimani pomno trebaju istrajavati.

UUzzoorrnnaa pprraavveeddnnoosstt nnaa{{eegg PPeejjggaammbbeerraaAllah, d`. {., u Kur'anu se na slijede}i na~in obra}a

vjernicima: "OO,, vvjjeerrnniiccii,, bbuuddiittee uuvviijjeekk pprraavveeddnnii,, ssvvjjeeddoo~~iitteeAAllllaahhaa rraaddii ppaa ii nnaa ssvvoojjuu {{tteettuu iillii nnaa {{tteettuu rrooddiitteelljjaa ii rroo||aakkaa,,bbiioo oonn bbooggaatt iillii ssiirroommaa{{aann,, ttaa AAllllaahhoovvoo jjee ddaa ssee bbrriinnee oo nnjjiimmaa!!ZZaattoo nnee sslliijjeeddiittee ssttrraassttii -- kkaakkoo nnee bbiissttee bbiillii nneepprraavveeddnnii.. AA aakkoobbuuddeettee kkrriivvoo ssvvjjeeddoo~~iillii iillii ssvvjjeeddoo~~eennjjee iizzbbjjeeggaavvaallii -- ppaa,, AAllllaahhzzaaiissttaa zznnaa oonnoo {{ttoo rraaddiittee" (An-Nisa', 135). I odlukama kojeje donosio me|u muslimanima, i tolerantnim i pravednimstavom koji je zauzimao naspram osoba ostalih vjera, jezika,rasa i naroda, a i, kao {to je to Allah, d`. {., Kur'anom naredio,jednakim odnosom prema svima, ne prave}i razlike izme|usiroma{nih i bogatih, na{ Pejgamber, Muhammed, a. s., velikije uzor za sve ljude.

U jednom kur'anskom ajetu Allah, d`. {., na slijede}i sena~in obra}a Svome Poslaniku:

OOnnii mmnnooggoo llaa`̀ii sslluu{{aajjuu ii rraaddoo oonnoo {{ttoo jjee zzaabbrraannjjeennoo jjeedduu;;ppaa aakkoo ttii ddoo||uu,, ttii iimm pprreessuuddii iillii ssee ookkrreennii oodd nnjjiihh;; aakkoossee ookkrreennee{{ oodd nnjjiihh,, oonnii ttii nnee mmoogguu nniimmaalloo nnaauuddiittii.. AA

32

Harun Yahya

aakkoo iimm bbuuddee{{ ssuuddiioo,, ssuuddii iimm pprraavvoo jjeerr AAllllaahh vvoolliipprraavveeddnnee (Al-Ma'ida, 42).âk i u tako te{kom narodu Muhammed, a. s., pridràvao

se Allahovih naredbi i nikada nije davao ustupke upravednosti. Rije~ima ""GGoossppooddaarr mmoojj nnaarree||uujjee -- pprraavveeddnnoosstt......""(Al-A’raf, 29) bio je uzor svim ljudima u svim vremenima.

Tokom godina poslanstva Muhammeda, a. s., dogodio seniz doga|aja koji predstavljaju primjere njegovog pravednogpostupanja. Na prostoru na kome je ̀ ivio na{ Poslanik zajednosu ìvjeli ljudi razli~itih vjera, jezika, rasa i plemena. Bilo jeveoma te{ko da ove zajednice ìve zajedno u miru i spokojui onemogu}iti one koji su nastojali sijati razdor me|u njima.De{avalo se da se situacija zategne i da nasrnu jedni na drugezbog samo jedne rije~i ili djela. Me|utim, pravi~nostMuhammeda, a. s., koliko za muslimane, toliko je i za ovezajednice bivala izvor sigurnosti i mira. U vrijemeMuhammeda, a. s., na Arabijskom poluotoku pravedno se

postupalo prema svima, bez obzira bili oni kr{}ani, Jevrejiili idolopoklonici. Pridràvaju}i se odredbe ajeta ""UU vvjjeerruu

nneemmaa pprriissiilljjaavvaannjjaa......"" (Al-Baqarah, 256), na{ Pejgamber jesvima obja{njavao islam, ali ih je ostavljao da sami donesusvoju odluku.U jednom drugom kur'anskom ajetu Allah, d`. {., na{emPejgamberu na slijede}i na~in saop}io je kako se trebapravedno i tolerantno odnositi prema onima koji pripadajudrugim vjerama:

ZZaattoo ttii ppoozziivvaajj ii bbuuddii iissttrraajjaann,, oonnaakkoo kkaakkoo ttii ssee nnaarree||uujjee,,aa nnee ppoovvooddii ssee zzaa pprroohhttjjeevviimmaa nnjjiihhoovviimm,, ii rreeccii:: ""JJaavvjjeerruujjeemm uu ssvvee KKnnjjiiggee kkoojjee jjee AAllllaahh oobbjjaavviioo,, ii nnaarree||eennoommii jjee ddaa vvaamm pprraavveeddnnoo ssuuddiimm;; AAllllaahh jjee ii nnaa{{ ii vvaa{{GGoossppooddaarr,, nnaammaa nnaa{{aa,, aa vvaammaa vvaa{{aa ddjjeellaa;; nneemmaa ppoottrreebbeeddaa jjeeddnnii ddrruuggiimmaa ddookkaazzee iizznnoossiimmoo;; AAllllaahh }}ee nnaass ssvveessaabbrraattii,, ii NNjjeemmuu }}ee ssee ssvvii vvrraattiittii"" (A{-[ura, 15).Ovo uzorno pona{anje koje je, u skladu sa kur'anskim

moralom, iznosio na{ Pejgamber danas bi trebalo posluìti kao

33


34

Harun Yahya

uzor u kontekstu me|usobnih odnosa pripadnika razli~itihvjera.Pravednost Muhammeda, a. s., osiguravala je tako|er iizmirenje pripadnika razli~itih rasa. U mnogim svojimgovorima, ~ak i u Opro{tajnoj hutbi, Muhammed, a. s., saop}ioje da se superiornost ne moè ostvariti prema rasama, da }e,u skladu sa kur'anskim ajetom, "superiornost biti premabogobojaznosti". U jednom kur'anskom ajetu se kaè:

OO,, lljjuuddii,, MMii vvaass oodd jjeeddnnoogg ~~oovvjjeekkaa ii jjeeddnnee ̀̀ eennee ssttvvaarraammooii nnaa nnaarrooddee ii pplleemmeennaa vvaass ddiijjeelliimmoo ddaa bbiissttee sseeuuppoozznnaavvaallii.. NNaajjuugglleeddnniijjii kkoodd AAllllaahhaa jjee oonnaajj kkoojjii GGaa sseennaajjvvii{{ee bboojjii,, AAllllaahh,, uuiissttiinnuu,, ssvvee zznnaa ii nniijjee MMuu sskkrriivveennoonnii{{ttaa (Al-Hudùrat, 13).U dva razli~ita hadisa Muhammed, a. s., rekao je slijede}e:"O, ljudi, svi ste vi potomci Ademovi, a Adem je stvorenod zemlje! Nesporno, ljudi bi trebali napustiti hvalisanjesvojim rasama!"10

"Ta va{a loza i rodbina nije ne{to {to bi nekome trebalobiti povod za izigravanje superiornosti i nadmenosti. (O,ljudi!) Svi ste vi djeca Ademova! Svi ste vi kao jednakazrna p{enice u posudi. (...) Me|utim, niko ni nad kim nemasuperiornost osim u vjeri i bogobojaznosti. Da bi neko biolo{, dovoljno je da se ismijava drugome, da poniàva, daprekora~i granice {krtosti i lo{e naravi."11

U svojoj Opro{tajnoj hutbi, Muhammed, a. s., slijede}imse rije~ima obratio muslimanima:

"Ne moè se hvalisati rasom! Arapi ne mogu biti vi{i odPerzijanaca zbog toga {to su Arapi, a ni Perzijanci ne mogubiti vi{i od Arapa zato {to su Perzijanci - po{to je najboljiod vas pred Allahom, d`. {., onaj koji je najbogobojazniji,koji najmanje grije{i!"12

I sporazum na~injen sa kr{}anskim narodom Ned`ran sajuga Arapskog poluotoka predstavlja jedan veoma lijep primjerpravednosti na{eg Pejgambera, Muhammeda, a. s. Jedna odta~aka tog sporazuma glasila je:

35


"@ivoti Ned`ranlija i onih {to su u njihovoj pratnji, njihovaimovina, vjera, porodice, crkve i sve ono {to posjedujustavit }e se pod za{titu Allaha, d`. {., i AllahovogPoslanika."13

Medinski dokument, kojeg je Muhammed, a. s., potpisaosa kr{}anskim, jevrejskim i mnogoboà~kim zajednicama,jedan je od najzna~ajnijih sporazuma koji predstavlja primjerpravednosti i tolerancije. Zahvaljuju}i ovom dokumentu, kojije pripremljen radi osiguranja pravednosti me|u zajednicamarazli~itih vjerskih uvjerenja i radi o~uvanja interesa svihzajednica, do{ao je mir me|u narode koje su godinama ̀ ivjeliu me|usobnom neprijateljstvu. Jedna od najistaknutijihodlika Medinskog dokumenta je da je on osiguravao sloboduvjeroispovijesti. Stavka sporazuma koja je u vezi s tim glasi:

"Zajedno sa muslimanima, Jevreji Beni Avfa su istogummeta, Jevrejima njihova, a muslimanima njihovavjera."14

A u 16. ta~ki Medinskog sporazuma stoji slijede}e:"Jevreji, koji su nama podre|eni, bez ikakvog

doìvljavanja nepravednosti, a i bez me|usobnogpotpomaganja sa neprijateljima, imat }e na{u pomo} ipodr{ku"15 Nakon Muhammeda, a. s., njegovi ashabi tako|ersu nastavili sa provo|enjem ove odredbe koju je Muhammed,a. s., uvrstio u sporazum i ista odredba primjenjivala se i naBerbere, budiste, brahmane i osobe sa sli~nim vjerskimuvjerenjima.16

Jedan od najzna~ajnijih razloga {to je vrijeme Muhammeda,a. s., proteklo u miru i sigurnosti je Poslanikov pravedni odnoszasnovan na kur'anskoj etici.

Pravednost na{eg Pejgambera je i kod nemuslimanapobudila jedan osje}aj sigurnosti, a bilo je ~ak i mu{rika kojisu èljeli u}i pod za{titu Muhammeda, a. s. Allah, d`. {., uKur'anu je saop}io ovaj zahtjev mu{rika i, u isto vrijeme,Poslaniku saop}io kako se treba odnositi naspram ovih osoba:

36

Harun Yahya

AAkkoo ttee nneekkii oodd mmnnooggoobboo`̀aaccaa zzaammoollii zzaa zzaa{{ttiittuu,, ttii ggaazzaa{{ttiittii ddaa bbii ssaasslluu{{aaoo AAllllaahhoovvee rriijjee~~ii,, aa ppoottoomm ggaa oottpprreemmiinnaa mmjjeessttoo ppoouuzzddaannoo zzaa nnjjeeggaa.. TToo zzaattoo {{ttoo oonnii pprriippaaddaajjuunnaarroodduu kkoojjii nnee zznnaa.. KKaakkoo }}ee mmnnooggoobboo{{ccii iimmaattii uuggoovvoorrssaa AAllllaahhoomm ii PPoossllaanniikkoomm NNjjeeggoovviimm??!! -- AAllii,, ss oonniimmaa sskkoojjiimmaa ssttee uuggoovvoorr kkoodd ̂̂ aassnnoogg hhrraammaa zzaakklljjuu~~iillii,, ssvvee ddookkssee oonnii uuggoovvoorraa bbuudduu pprriiddrr`̀aavvaallii,, pprriiddrr`̀aavvaajjttee ssee ii vvii,, jjeerrAAllllaahh zzaaiissttaa vvoollii ppoobboo`̀nnee (At-Tawba, 6-7).Postupanje u skladu sa principima kur'anske etike jedino

rje{enje je i za sukobe, sva|e i nesporazume koji se danasdoga|aju {irom Svijeta, a, isto tako, i apsolutno neodstupanjeod pravde po uzoru na onu koju je posjedovao na{ Pejgamber,a koja nije pravila podvojenosti po liniji vjere, jezika ili rase.

PPookkoorrnnoosstt PPoossllaanniikkuu,, aa.. ss..,, zznnaa~~ii ppookkoorrnnoossttAAllllaahhuu,, dd`̀.. {{..Allah, d`. {., sve je ljude zaduìo pokorno{}u poslanicima

koje im je slao. Poslanici su bili mubarek ljudi koji suizvr{avali Boìje naredbe, koji su dostavljali Allahove

Objave; koji su svojim drànjem, postupcima i govorima,ukratko, cijelim svojim ̀ ivotima predstavljali modele ~ovjekasa kojim }e Allah, d`. {., biti najzadovoljniji i koji supokazivali kako se treba ìvjeti. Allah, d`. {., u Kur'anu jesaop}io da }e biti spaseni oni koji se budu pokoravaliNjegovim poslanicima. Zbog toga, pokornost na{emPejgamberu predstavlja jedan veoma zna~ajan i bitan ibadet.Zna~aj pitanja pokornosti Allah, d`. {., na slijede}i se na~inisti~e u Kur'anu:

AA MMii ssmmoo ppoossllaallii ssvvaakkoogg ppoossllaanniikkaa zzaattoo ddaa bbii mmuu ssee,,pprreemmaa AAllllaahhoovvoomm nnaarree||eennjjuu,, ppookkoorraavvaallii.. AA ddaa oonnii kkoojjiissuu ssee ssaammii pprreemmaa sseebbii ooggrriijjee{{iillii ddoo||uu tteebbii ii zzaammoolleeAAllllaahhaa ddaa iimm oopprroossttii,, ii ddaa ii PPoossllaanniikk zzaammoollii zzaa nnjjiihh,,vviiddjjeellii bbii ddaa AAllllaahh zzaaiissttaa pprriimmaa ppookkaajjaannjjee ii ddaa jjee mmiilloossttiivv(An-Nisa', 64).

37


38

Harun Yahya

39


OOnnii kkoojjii ssuu ppoosslluu{{nnii AAllllaahhuu iiPPoossllaanniikkuu bbiitt }}ee uu ddrruu{{ttvvuu vvjjeerroovvjjeessnniikkaa,, ii

pprraavveeddnniikkaa,, ii {{eehhiiddaa,, ii ddoobbrriihh lljjuuddii,, kkoojjiimmaa jjee AAllllaahhmmiilloosstt SSvvoojjuu ddaarroovvaaoo.. AA kkaakkoo }}ee oonnii ddiivvnnii ddrruuggoovvii bbiittii!!(An-Nisa', 69).A u mnogim kur'anskim ajetima saop}ava se da se oni koji

se pokoravaju poslanicima zapravo pokoravaju Allahu, d`. {.,a oni koji glavu okre}u od njih u biti se okre}u od Allaha, d`.{. Neki od tih ajeta su:

OOnnaajj kkoo ssee ppookkoorraavvaa PPoossllaanniikkuu ppookkoorraavvaa ssee ii AAllllaahhuu;;aa oonnaajj kkoo ggllaavvuu ookkrree}}ee -- ppaa,, MMii ttee nniissmmoo ppoossllaallii ddaa iimm~~uuvvaarr bbuuddee{{ (An-Nisa', 80).OOnnii kkoojjii ssuu ssee zzaakklleellii nnaa vvjjeerrnnoosstt -- zzaakklleellii ssuu ssee,, ddooiissttaa,,nnaa vvjjeerrnnoosstt ssaammoommee AAllllaahhuu -- AAllllaahhoovvaa rruukkaa jjee iizznnaaddrruukkuu nnjjiihhoovviihh!! OOnnaajj kkoo pprreekkrr{{ii zzaakklleettvvuu kkrr{{ii jjee nnaa ssvvoojjuu{{tteettuu,, aa kkoo iissppuunnii oonnoo nnaa {{ttoo ssee oobbaavveezzaaoo AAllllaahhuu-- OOnn}}ee mmuu ddaattii vveelliikkuu nnaaggrraadduu (Al-Fath, 10).I Poslanik je u svojim hadisima podsjetio na zna~aj

pokornosti i rekao slijede}e:"Ko se pokori meni nesumnjivo je da se pokorio Allahu,d`. {., a ko se pobuni protiv mene nesumnjivo je da sepobunio protiv Allaha, d`. {."17

Allah, d`. {., u Kur'anu saop}ava da je Poslanik za{titniki upravitelj vjernika. Iz tog razloga su se muslimani o svimpitanjima konsultirali sa Poslanikom i zapo~injali odre|eniposao nakon {to bi dobili njegovo mi{ljenje i suglasnost. Osimtoga, u pitanjima u kojima je dolazilo do me|usobnihnesuglasica, kada nisu mogli prona}i rje{enje ili kada bi saznaliza neku vijest koja je u vezi sa sigurnosnim, zdravstvenim i

ekonomskim stanjem Ummeta, i to bi odmah proslijediliPejgamberu i primjenjivali bi najbolje rje{enje ili

metode koje bi saznali od njega.To je veoma bitna moralna vrlina

koju je Allah, d`. {., naredio

40

Harun Yahya

vjernicima. Na primjer, u jednomkur'anskom ajetu Allah, d`. {., nare|uje da se

sve vijesti proslijede Pejgamberu ili onima koje jeon opunomo}io. U ajetu se ka`e:

KKaaddaa ssaazznnaajjuu zzaa nnee{{ttoo vvaa`̀nnoo,, aa ttii~~ee ssee ssiigguurrnnoossttii iilliiooppaassnnoossttii,, oonnii ttoo rraazzggllaassee.. AA ddaa ssee oonnii ss ttiimm oobbrraatteePPoossllaanniikkuu iillii pprreeddssttaavvnniicciimmaa ssvvoojjiimm,, ssaazznnaallii bbii oodd nnjjiihhoonnoo {{ttoo `̀eellee ssaazznnaattii.. AA ddaa nniijjee AAllllaahhoovvee ddoobbrroottee pprreemmaavvaammaa ii mmiilloossttii NNjjeeggoovvee,, ii vvii bbiissttee,, oossiimm mmaalloo vvaass,,ssiigguurrnnoo,, {{eejjttaannaa sslliijjeeddiillii (An-Nisa', 83).Nesumnjivo, ovo je naredba koja u sebi sadr`i niz

dobrota i mudrosti. Prije svega, svaka Poslanikova naredbai presuda pod za{titom je Allaha, d`. {. Prema tome, odlukekoje je donosio Poslanik uvijek su bile korisne. Osim toga,Muhammed, a. s., bio je najpametniji i najmudriji. Savim jeprirodno da se u svakom poslu ~ovjek posavjetuje sanajstru~nijim, najpametnijim i najsavjesnijim, sa osobom ukoju je najsigurniji i kojoj najvi{e vjeruje; sasvim jenormalno da joj, radi izvo|enja zaklju~ka, ̀ eli saop}iti vijestdo koje do|e.

Pored svih ovih odlika na{eg Pejgambera, mudrostsakupljanja svih vijesti kod jedne osobe je i to {to }e se tevijesti u cijelosti mo}i pametnije i zdravije procjenjivati ikomentirati. A u drugom kur'anskom ajetu Allah, d`. {.,saop}ava vjernicima da u me|usobnim nesporazumimauzmu Pejgambera kao sudiju. Allahova je naredba da se takvenerje{ivosti odmah proslijede Poslaniku, a to je ono {to je uskladu sa razumom, savje{}u i pravilima pona{anja. Osim toga,krajnje je bitno srda~no i bez ikakve sumnje pokoriti se presudikoju donese Poslanik. Ako bi se odluka koju je on donosio

i kosila sa interesima doti~ne osobe, iskreni vjernicine bi osje}ali nikakvu nelagodu; odmah bi se

zadovoljno pokoravali Poslanikovojpresudi. Ovu bitnu odliku

41


pokoravanja Allah, d`. {., na slijede}ina~in saop}ava u Kur'anu:

II ttaakkoo MMii GGoossppooddaarraa ttvvooggaa,, oonnii nnee}}ee bbiittii vvjjeerrnniiccii ddookkzzaa ssuuddiijjuu uu ssppoorroovviimmaa mmee||uussoobbnniimm tteebbee nnee pprriihhvvaattee iiddaa oonnddaa zzbboogg pprreessuuddee ttvvoojjee uu dduu{{aammaa ssvvoojjiimm nniimmaallootteeggoobbee nnee oossjjeettee ii ddookk ssee ssaassvviimm nnee ppookkoorree (An-Nisa',65).Odre|eni dvoli~njaci ili oni sa nedovoljno jakim imanom

koji nisu mogli uo~iti da su sve Poslanikove odluke uvijekpod Allahovom za{titom usprotivili su se upoznavanjuPoslanika o svim pitanjima i u tom kontekstu su nastojaliizazvati smutnje. Ajet u kome je saop}ena ta situacija glasi:

IImmaa iihh kkoojjii vvrriijjee||aajjuu VVjjeerroovvjjeessnniikkaa ggoovvoorree}}ii:: ""OOnnvvjjeerruujjee {{ttoo ggoodd ~~uujjee!!"" RReeccii:: ""OOnn ~~uujjee oonnoo {{ttoo jjee ddoobbrroo,,vvjjeerruujjee uu AAllllaahhaa ii iimmaa vvjjeerree uu vvjjeerrnniikkee,, ii mmiilloosstt jjee oonniimmaaiizzmmee||uu vvaass kkoojjii vvjjeerruujjuu.."" AA oonnee kkoojjii AAllllaahhoovvaa PPoossllaanniikkaavvrriijjeeddaajjuu ~~eekkaa ppaattnnjjaa nneessnnoossnnaa (At-Tawba, 61).Zato {to nisu mogli shvatiti bit imana i {to nisu bili u stanju

procijeniti i upoznati Poslanika, ove osobe su njegovuobavije{tenost o svemu komentarisali svojim d`ahilijjetskimna~inom razmi{ljanja - po{to saznanja koja posjedujud`ahilijjetski ljudi ne koriste za dobrobit, ljepote, dru{tvenoblagostanje i sigurnost. Oni to jedino koriste za klevete i sijanjesmutnji u nastojanjima da zavade ljude i prave smicalice.Me|utim, sa svim vijestima koje su dopirale do njegaMuhammed, a. s., osiguravao je sigurnost i zdravljemuslimana, a i ostalih koji su se nalazili pod njegovomza{titom; otklanjanjem mogu}ih opasnosti razotkrivao jeklopke koje su bile pripremljene za vjernike; utvr|uju}u one

sa oslabljenim imanom, poduzimao je mjere koje }e oja~atinjihovu vjeru, presjecao je sve mogu}nosti koje bi

oslabile vjernike i slomile njihovu radost,odredio je razne metode koje }e

42

Harun Yahya

vjernicima donijeti ljepotu idobrobit. Svaka Poslanikova rije~, svaka

njegova odluka i svaka mjera predostro`nostidonijela je muslimanima,-a, zapravo, i svim ljudima-

blagodati i ljepote.

PPoossllaanniikk jjee mmuuddrroo uuppoozzoorraavvaaoo lljjuuddee,, nnaa nnaa~~iinnkkoojjii }}ee uuttjjeeccaattii nnaa nnjjiihhoovvuu ssaavvjjeessttOtkako mu je po~ela silaziti Objava, Muhammed, a. s.,

ostatak svog `ivota provodio je pozivaju}i ljude u vjeru; bioje vodi~ koji im je pokazivao Pravi Put. U jednom kur'anskomajetu Poslaniku se saop}ava da se na slijede}i na~in obra}a:

RReeccii:: ""OOvvoo jjee ppuutt mmoojj,, jjaa ppoozziivvaamm kk AAllllaahhuu,, iimmaajjuu}}iijjaassnnee ddookkaazzee,, jjaa,, ii ssvvaakkii oonnaajj kkoojjii mmee sslliijjeeddii,, ii nneekkaa jjeehhvvaalljjeenn AAllllaahh,, jjaa NNjjeemmuu nniikkooggaa nnee ssmmaattrraamm rraavvnniimm""(Yusuf, 108).Kao {to se jasno mo`e vidjeti i iz kur'anskih ajeta,

upozoravaju}i ljude i podu~avaju}i ih Kur'anu i uzornommoralu, Muhammed, a. s., suo~avao se sa nizom pote{ko}a.Zato {to svi nisu bili na Pravom Putu, bilo je onih koji su zbogljubomore, zlobe i mr`nje stvarali nevolje Muhammedu, a. s.,koji nisu mogli shvatiti njegove rije~i, ili onih koji jesushvatali, ali su to olahko prihvatali; onih koji su se dvoli~nopona{ali, koji u biti nisu vjerovali unato~ tome {to su govorilida vjeruju u ono {to Pejgamber govori i onih koji su pokazivalisli~ne moralne slabosti. Unato~ njima, nikada ne posustav{i,Muhammed, a. s., s velikom odlu~no{}u nastavio je saobja{njavanjem i {irenjem vjere. Pona{anje ovakvih osoba sena slijede}i na{in opisuje u Kur'anu:

......KKaadd vvaass ssrreettnnuu,, ggoovvoorree:: ""VVjjeerruujjeemmoo!!"" -- aa ~~iimm ssee nnaa||uunnaassaammoo,, oodd ssrrdd`̀bbee pprreemmaa vvaammaa ggrriizzuu vvrrhhoovvee pprrssttiijjuu

ssvvoojjiihh.. RReeccii:: ""UUmmrriittee oodd mmuukkee!!"" -- AAllllaahhuu ssuu,,zzaaiissttaa,, ddoobbrroo ppoozznnaattee mmiissllii ssvvaa~~iijjee (Ali

'Imran, 119).

43


44

Harun Yahya

45

A Poslanikov odnos i odlu~nost naspram munafika uKur'anu se saop}ava na slijede}i na~in:

NNeekkii oodd oonniihh kkoojjiimmaa ssmmoo ddaallii KKnnjjiigguu rraadduujjuu ssee ssvveemmuu{{ttoo oobbjjaavvlljjuujjeemmoo tteebbii,, aallii nneekkii pprroottiivvnniiccii nnee pprriizznnaajjuunnee{{ttoo oodd OObbjjaavvee.. RReeccii:: ""MMeennii jjee nnaarree||eennoo ddaa ssee ssaammooAAllllaahhuu kkllaannjjaamm ii ddaa NNjjeemmuu nniikkooggaa rraavvnniimm nnee ssmmaattrraamm;;NNjjeemmuu jjaa ppoozziivvaamm ii NNjjeemmuu ssee vvrraa}}aamm"" (Ar-Ra'd, 36).Muhammed, a. s., nastavio je sa upozoravanjem munafika;

unato~ tome {to su prema vjeri i njemu gajili neprijateljstvo,on im je na najefikasniji na~in obja{njavao islam nadaju}i seda }e mo`da odustati od svojih djela i na}i Pravi Put. O stavumunafika prema onome {to im je Poslanik obja{njavao Allah,d`. {., nas obavje{tava u suri An-Nisa':

ZZaarr nnee vviiddii{{ oonnee kkoojjii ttvvrrddee ddaa vvjjeerruujjuu uu oonnoo {{ttoo sseeoobbjjaavvlljjuujjee tteebbii ii uu oonnoo {{ttoo jjee oobbjjaavvlljjeennoo pprriijjee tteebbee ppaaiippaakk `̀eellee ddaa iimm ssee pprreedd {{eejjttaannoomm ssuuddii,, aa nnaarree||eennoo iimmjjee ddaa nnee vvjjeerruujjuu uu nnjjeeggaa.. AA {{eejjttaann `̀eellii ddaa iihh uu vveelliikkuuzzaabblluudduu nnaavveeddee.. KKaadd iimm ssee kkaa`̀ee:: ""PPrriihhvvaattiittee oonnoo {{ttooAAllllaahh oobbjjaavvlljjuujjee,, ii PPoossllaanniikkaa!!"" -- vviiddii{{ lliicceemmjjeerree kkaakkoossee oodd tteebbee ssaassvviimm ookkrree}}uu (An-Nisa', 60-61).Unato~ ovom dvoli~nom pona{anju munafika, Muhammed,

a. s., ih je savjetovao uti~u}i na njihovu savjest, pri~ao je sanjima na na~in koji }e im omogu}iti da spoznaju istinu. Ujednom kur'anskom ajetu ka`e se slijede}e:

46

AAllllaahh ddoobbrroo zznnaa {{ttaa jjee uu ssrrcciimmaa nnjjiihhoovviimm,, zzaattoo ssee ttii nneeoobbaazziirrii nnaa rriijjee~~ii nnjjiihhoovvee ii ppoossaavvjjeettuujj iihh,, ii rreeccii iimm oo nnjjiimmaaoonnoo {{ttoo }}ee iihh ddiirrnnuuttii (An-Nisa', 63).Nesporno je da savjetovati svoje neprijatelje, otvorenoim iznositi njihove gre{ke i pozivati ih na Pravi Putpredstavlja veoma te{ku odgovornost. Me|utim, za~ovjeka koji, poput Muhammeda, a. s., vjeruje i oslanjase na Allaha, d`. {., koji je svjestan da je Allah, d`. {.,taj koji daje mudrost, koji se boji jedino Allaha, d`. {.,kao i u svemu drugome, i u ovome postoji Allahovapomo} i olak{anje.U mnogim kur'anskim ajetima Allah, d`. {., saop}ava da

je slao poslanike kako bi zalutale usmjeravali na Pravi Put,o~istili ih i podu~avali Njegovim znakovima. Kao {to smo iprethodno istakli, ovu odgovornost koju mu je njegovGospodar povjerio, Muhammed, a. s., obavljao je tokomcijelog perioda svoga poslanstva na jedan veoma strpljiv,revnostan i odlu~an na~in. ̂ ak je i prilikom svog Opro{tajnoggovora, neposredno pred preseljenje na Ahiret, nastavio sapou~avanjem i savjetovanjem muslimana.

Ova veoma ~asna odgovornost, koju je Allah, d`. {.,povjerio na{em Poslaniku, u ajetima se saop}ava na slijede}ina~in:

47

Harun Yahya

MMii ssmmoo vvaamm jjeeddnnoogg oodd vvaass kkaaoo PPoossllaanniikkaa ppoossllaallii,, ddaavvaamm rriijjee~~ii NNaa{{ee kkaazzuujjee ii ddaa vvaass oo~~iissttii ii ddaa vvaass KKnnjjiizzii iimmuuddrroossttii ppoouu~~ii ii ddaa vvaass oonnoo {{ttoo nniissttee zznnaallii nnaauu~~ii (Al-Baqarah, 151).AAllllaahh jjee vvjjeerrnniikkee mmiilloo{{}}uu SSvvoojjoomm oobbaassuuoo kkaadd iimm jjeejjeeddnnoogg iizzmmee||uu nnjjiihh kkaaoo ppoossllaanniikkaa ppoossllaaoo,, ddaa iimm rriijjee~~iiNNjjeeggoovvee kkaazzuujjee,, ddaa iihh oo~~iissttii ii ddaa iihh KKnnjjiizzii ii mmuuddrroossttiinnaauu~~ii,, jjeerr ssuu pprriijjee bbiillii uu oo~~iittoojj zzaabblluuddii (Ali 'Imran, 164).OOnn jjee nneeuukkiimmaa ppoossllaaoo PPoossllaanniikkaa,, jjeeddnnoogg iizzmmee||uu nnjjiihh,,ddaa iimm aajjeettee NNjjeeggoovvee kkaazzuujjee ii ddaa iihh oo~~iissttii ii ddaa iihh KKnnjjiizziiii mmuuddrroossttii nnaauu~~ii,, jjeerr ssuu pprriijjee bbiillii uu oo~~iittoojj zzaabblluuddii (Al-Dùmu'a, 2).U jednom kur'anskom ajetu Allah, d`. {., saop}ava da su

savjeti, podsje}anja i upozorenja Muhammeda, a. s.,vjernicima "ono {to }e im ìvot osigurati":

OO,, vvjjeerrnniiccii,, ooddaazzoovviittee ssee AAllllaahhuu ii PPoossllaanniikkuu kkaadd oodd vvaasszzaattrraa`̀ii ddaa ~~iinniittee oonnoo {{ttoo }}ee vvaamm `̀iivvoott oossiigguurraattii;; ii nneekkaazznnaattee ddaa ssee AAllllaahh uuppllii}}ee iizzmmee||uu ~~oovvjjeekkaa ii ssrrccaa nnjjeeggoovvaa,,ii ddaa }}eettee ssee ssvvii pprreedd NNjjiimm ssaakkuuppiittii (Al-Anfal, 24).Iz tog razloga, pozivi i savjeti Muhammeda, a. s., nisu kao

pozivi i savjeti obi~nog ~ovjeka. Odazivanje ovim pozivimazna~i spas za ~ovjeka i na ovom, a i na budu}em svijetu. Usvakom pozivu Muhammeda, a. s., postoje mudrosti koje }e~ovjeka spasiti zla, zuluma i pesimizma. Zbog toga {to se usvakom njegovom savjetu nalazi Allahovo nadahnu}e i za{tita,iskreni vjernik }e se srda~no predati ovim savjetima i na}iPravi Put i spas.

I u Poslanikovim rije~ima koje su dospjele do na{ih danatako|er su vidljivi lijepi savjeti koje je on davao vjernicima.Jedan od njih je i savjet koji je on dao ashabu Muazu, r. a.Prenosi se da mu je Muhammed, a. s., rekao slijede}e:

"Muaze, preporu~ujem ti bogobojaznost, da govori{istinu, da stoji{ iza onoga {to kaè{, da ispo{tuje{povjereno, da se drì{ daleko od izdaje, da {titi{ pravakom{ija, da bude{ milostiv prema jetimima, da bude{slatkorje~iv, veoma ~esto nazivaj selam, vr{i dobra djela,

49

Harun Yahya

nemoj mnogo {krtariti, prihvati se imana; preporu~ujemti da shvati{ dubine Kur'ana, ljubav prema Ahiretu, strahod polaganja ra~una, da spusti{ krila pokornosti.Muaze, zabranjujem ti da ru`i{ one koji posjedujumudrost, da la`e{ onima koji govore istinu, da ustupa{ predgrije{nicima, da ustaje{ protiv pravednog vladara, da sije{smutnju po zemlji.Muaze, bio ti pored kamena, drveta ili zida, ma gdje bio,preporu~ujem ti strah od Allaha, d`. {., pokajanje izasvakog grijeha kojeg po~ini{, tajno za tajne grijehe, a javnoza javne grijehe."

18

Tako je Muhammed, a. s., pou~avao svoje ashabe ineprestano ih pozivao da budu lijepe naravi.

UU ssvvoojjiimm ggoovvoorriimmaa MMuuhhaammmmeedd,, aa.. ss..,, uuvviijjeekk jjeevveellii~~aaoo AAllllaahhaa,, dd`̀.. {{..U skladu sa naredbom, koju je Allah, d`. {., saop}io ajetom

""......ii hhvvaallee}}ii GGaa vveellii~~aajj!!"" (Al-Isra', 111), kada bi obja{njavaoneku temu, savjetovao vjernike, obra}ao se ljudima ili kadabi ~inio dovu, Muhammed, a. s., uvijek je svoga Gospodaraoslovljavao najuzvi{enijim i najljep{im imenima, spominjaoNjegovu mo}, uzvi{enost i veli~inu. Allah, d`. {., jeslijede}im ajetima saop}io kako da se obra}a ljudima:

RReeccii:: ""OO,, AAllllaahhuu,, kkoojjii ssvvuu vvllaasstt iimmaa{{,, TTii vvllaasstt oonnoommeekkoommee hhoo}}ee{{ ddaajjee{{,, aa oodduuzziimmaa{{ jjee oodd oonnooggaa oodd kkooggaahhoo}}ee{{;; TTii oonnooggaa kkooggaa hhoo}}ee{{ uuzzvviissuujjee{{,, aa oonnooggaa kkooggaahhoo}}ee{{ uunniizzuujjee{{;; uu TTvvoojjoojj rruuccii jjee ssvvaakkoo ddoobbrroo -- TTii,,uuiissttiinnuu,, ssvvee mmoo`̀ee{{!! TTii uuvvooddii{{ nnoo}} uu ddaann,, ii uuvvooddii{{ ddaannuu nnoo}};; TTii oodd nnee`̀iivvoogg ssttvvaarraa{{ `̀iivvoo,, ii oodd `̀iivvoogg nnee`̀iivvoo;;TTii ooppsskkrrbblljjuujjee{{ kkooggaa hhoo}}ee{{,, bbeezz rraa~~uunnaa.."" RReeccii:: ""SSkkrriivvaalliivvii oonnoo {{ttoo jjee uu ssrrcciimmaa vvaa{{iimm iillii ttoo jjaavvnnoo ppookkaazziivvaallii,,AAllllaahh ttoo zznnaa.. OOnn zznnaa ssvvee {{ttoo jjee nnaa nneebbeessiimmaa ii {{ttoo jjee nnaaZZeemmlljjii -- AAllllaahh jjee ssvveemmoo}}aann (Ali 'Imran, 26-27, 29).RReeccii:: ""......ppiittaa ssee ssaammoo AAllllaahh,, OOnn ssuuddii ppoo pprraavvddii ii OOnn jjeessuuddiijjaa nnaajjbboolljjii"" (Al-An'am, 57).RReeccii:: ""OO,, lljjuuddii,, jjaa ssaamm ssvviimmaa vvaammaa AAllllaahhoovv ppoossllaanniikk,,

50

NNjjeeggoovvaa vvllaasstt jjee nnaa nneebbeessiimmaa ii nnaa ZZeemmlljjii;; nneemmaa ddrruuggooggBBooggaa oossiimm NNjjeeggaa,, OOnn `̀iivvoott ii ssmmrrtt ddaajjee,, ii zzaattoo vvjjeerruujjtteeuu AAllllaahhaa ii PPoossllaanniikkaa NNjjeeggoovvaa,, vvjjeerroovvjjeessnniikkaa,, kkoojjii nnee zznnaa~~iittaattii ii ppiissaattii,, kkoojjii vvjjeerruujjee uu AAllllaahhaa ii rriijjee~~ii NNjjeeggoovvee;; nnjjeeggaasslliijjeeddiittee -- ddaa bbiissttee nnaa PPrraavvoommee PPuuttuu bbiillii!!"" (Al-A'raf,158).RReeccii:: ""KKaadd bbii mmoorree bbiilloo mmaassttiilloo ddaa ssee iissppii{{uu rriijjee~~iiGGoossppooddaarraa mmooggaa,, mmoorree bbii pprreessaahhlloo,, aallii nnee ii rriijjee~~iiGGoossppooddaarraa mmooggaa,, ppaa ii kkaadd bbiissmmoo ssee ppoommooggllii jjoo{{ jjeeddnniimmssllii~~nniimm"" (Al-Kahf, 109).RReeccii:: ""OOnn jjee AAllllaahh -- JJeeddaann!! AAllllaahh jjee UUttoo~~ii{{ttee ssvvaakkoomm!!NNiijjee rrooddiioo ii rroo||eenn nniijjee,, ii nniikkoo MMuu rraavvaann nniijjee!!"" (Al-Ihlas,1-4).I kada bi savjetovao nekog vjernika, Muhammed, a. s., bi,

isto tako, podsjetio na uzvi{enost Allaha, d`. {., i rekaoslijede}e:

"Nema drugog Boga osim Allaha, On je jedan i nemaortaka. Njegovo je sve ono {to je na Zemlji i nebesima.Njemu pripada svaka hvala, On je Svemo}an." Reci...Utje~em se Allahu od prokletog {ejtana!"19

51

Harun Yahya


52

Harun Yahya

53

I govor svakog vjernika koji je moral i bogobojaznostMuhammeda, a. s., uzeo kao svoj uzor, koji se dr`i Kur'anai Poslanikovog sunneta trebao bi biti takav da ljude podsje}ana Allaha, d`. {., Njegovu mo} i veli~inu, koji uvijek pozivaAllahu, koji kod ljudi inicira ljubav prema Stvoritelju i kojibiva povod za strah od Njega. U svakom govoru vjernikatrebalo bi biti o~ito da nije zaboravio na Allaha, d`. {., i daje uvijek usmjeren prema Njemu.

Muhammed, a. s., stalno je savjetovao vjernike da voleAllaha, d`. {., a i njega, Poslanika, zato {to ga Allah voli. Ujednom hadisu je rekao slijede}e:

"Volite Allaha zbog blagodati kojima vas je obdario, a imene zato {to sam ja omiljen Allahu, d`. {."20

MMuuhhaammmmeedd,, aa.. ss..,, bbiioo jjee ""ddoonnoossiillaacc rraaddoossnniihhvviijjeessttii""Ajetom ""OO,, VVjjeerroovvjjeessnnii~~ee,, MMii ssmmoo ttee ppoossllaallii kkaaoo ssvvjjeeddookkaa

ii kkaaoo ddoonnoossiiooccaa rraaddoossnniihh vviijjeessttii ii kkaaoo ppoossllaanniikkaa kkoojjiiooppoommiinnjjee"" (Al-Ahzab, 45) Allah, d`. {., saop}ava da jeMuhammed, a. s., bio poslanik koji donosi radosne vijesti ikoji opominje. Na{ Pejgamber je ljude upozoravao nad`ehennemske patnje, a i saop}avao im radosne vijesti da }e

54

na ovom svijetu dobri uvijek pobje|ivati, a da ih na Ahiretuo~ekuje vje~ni D`ennet. Ova Poslanikova odlika se na slijede}ina~in saop}ava u kur'anskim ajetima:

MMii ssmmoo ttee ppoossllaallii ddaa iissttiinnuu oobbjjaavvii{{ ii ddaa rraaddoossnnee vviijjeessttiiii ooppoommeennuu ddoonneessee{{,, ii ttii nnee}}ee{{ bbiittii ppiittaann zzaa oonnee kkoojjii ssuuuu DD`̀eehheennnneemmuu (Al-Baqarah, 119).MMii KKuurr''aann ppuunn mmuuddrroossttii oobbjjaavvlljjuujjeemmoo,, ii nnaa iissttiinniitt nnaa~~iinnssee oonn oobbjjaavvlljjuujjee.. AA tteebbee ssmmoo ppoossllaallii ssaammoo zzaattoo ddaarraaddoossnnee vviijjeessttii ddoonnoossii{{ ii ddaa ooppoommiinnjjee{{ (Al-Isra', 105).II KKuurr''aann jjee,, ssiigguurrnnoo,, oobbjjaavvaa GGoossppooddaarraa ssvvjjeettoovvaa;;ddoonnoossii ggaa ppoovvjjeerrlljjiivvii DD`̀iibbrriill nnaa ssrrccee ttvvoojjee,, ddaa ooppoommiinnjjee{{(A{-[u'ara', 192-194).MMii ssmmoo ttee ppoossllaallii ssvviimmaa lljjuuddiimmaa ddaa rraaddoossnnee vviijjeessttiiddoonnoossii{{ ii ddaa ooppoommiinnjjee{{,, aallii vvee}}iinnaa lljjuuddii nnee zznnaa (Saba',28).I oni koji su Poslanika uzeli kao svoj uzor i koji se

pridr`avaju njegovog sunneta trebali bi, poput njega, biti osobekoje upozoravaju ostale i koje im donose radosne vijesti.Upravo je Muhammed, a. s., tako|er na slijede}i na~inzapovijedio svome ummetu da budu oni koji donose radosnevijesti:

55

Harun Yahya

"Olak{avajte, a ne ote`avajte! Donosite radosne vijesti, ane pobu|ujte mr`nju! Stvarajte me|usobno dobre odnose,a ne zapadajte u konflikte!"21

Davanje radosne vijesti pove}ava radost i ushi}enjevjernika, biva povod pove}anja njihove energi~nosti i uspjehau dobrim djelima. Sasvim je sigurno da }e u druk~ijem stanjui pona{anju biti osoba koja svoj posao obavlja nadaju}i se da}e za to biti nagra|ena d`ennetskim ljepotama od osobe kojasvoj posao obavlja u monotoniji, iz navike ili zato {to mora.Allah, d`. {., iz tog razloga zapovijedio je Muhammedu, a.s.: ""…… ppooddssttii~~ii vvjjeerrnniikkee......"" (An-Nisa’, 84).

A u drugom kur'anskom ajetu Allah, d`. {., obra}a se naslijede}i na~in: ""II oobbrraadduujj vvjjeerrnniikkee ddaa }}ee AAllllaahh nnaa nnjjiihh vveelliikkuummiilloosstt pprroossuuttii"" (Al-Ahzab, 47). Svaki mu'min koji izvr{ava

56

HHuusseeyyiinn KKuuttlluu,kalifrafski rad"Ma{aallah".

Allahova nare|enja i koji se pridràva Poslanikovog moralazaduèn je da donosi radosne vijesti svim muslimanima i daih stimulira na revnost. Dràti nekonstruktivne govore, raditina utjerivanju straha vjernicima predstavljaju}i im lahkeobaveze kao pote{ko}e, udaljavati ih od ljepota i radosnihvijesti koje je Allah, d`. {., saop}io u Kur'anu nisu djela kojadolikuju muslimanima. Ono {to je u skladu sa kur'anskometikom je ~esto podsje}anje na ljepote koje je Allah, d`. {.,obe}ao muslimanima i dràti ih ~ile i revnosne, kao {to je toradio Muhammed, a. s.

Jedna od radosnih vijesti koje su Poslaniku naloène daih prenosi vjernicima je i ta da je Allah, d`. {., onaj koji opra{tagrijehe:

RReeccii:: ""OO,, rroobboovvii mmoojjii kkoojjii ssttee ssee pprreemmaa sseebbii ooggrriijjee{{iillii,,nnee gguubbiittee nnaadduu uu AAllllaahhoovvuu mmiilloosstt!! AAllllaahh }}ee,, ssiigguurrnnoo,,ssvvee ggrriijjeehhee oopprroossttiittii;; OOnn,, ddooiissttaa,, mmnnooggoo pprraa{{ttaa ii OOnn jjeemmiilloossttiivv"" (Az-Zumar, 53).AA kkaaddaa ttii ddoo||uu oonnii kkoojjii uu rriijjee~~ii NNaa{{ee vvjjeerruujjuu,, ttii rreeccii::""MMiirr vvaammaa!! GGoossppooddaarr vvaa{{ jjee SSaamm SSeebbii pprrooppiissaaoo ddaa bbuuddeemmiilloossttiivv:: aakkoo nneekkoo oodd vvaass kkaakkvvoo rruu`̀nnoo ddjjeelloo iizzllaahhkkoommiisslleennoossttii uu~~iinnii,, ppaa ssee ppoosslliijjee ppookkaajjee ii ppoopprraavvii --ppaa,, AAllllaahh }}ee ddooiissttaa oopprroossttiittii ii ssaammiilloossttaann bbiittii"" (Al-An'am, 54).Druga radosna vijest je Dènnet:RReeccii:: ""HHoo}}eettee llii ddaa vvaamm kkaa`̀eemm {{ttaa jjee bboolljjee oodd ttooggaa?? OOnniikkoojjii ssee bbuudduu AAllllaahhaa bboojjaallii ii ggrriijjeehhaa kklloonniillii iimmaatt }}ee uuGGoossppooddaarraa ssvvooggaa dd`̀eennnneettsskkee bbaa{{~~ee,, kkrroozz kkoojjee }}eerriijjeekkee ttee}}ii,, uu nnjjiimmaa }}ee vvjjee~~nnoo bboorraavviittii,, ii ~~iissttee `̀eennee,, iiAAllllaahhoovvuu nnaakklloonnoosstt -- aa AAllllaahh ppoozznnaajjee rroobboovvee SSvvoojjee (Ali'Imran, 15).

MMuuhhaammmmeedd,, aa.. ss..,, jjee mmuusslliimmaannee ppooddssjjee}}aaoo ddaa jjeeii oonn ~~oovvjjeekkOholost je jedna od temeljnih odlika nevjernika. Zbog te

svoje oholosti oni su odbijali poslu{nost Allahovimposlanicima i iznosili niz izgovora te svoje neposlu{nosti.

57

Harun Yahya

Jedan od tih izgovora je njihovo zagovaranje da }e biti poslu{niposlanicima jedino ukoliko oni budu nadljudska bi}a. [to seti~e na{eg Pejgambera, on je svome narodu govorio da je onjedan insan koji robuje svome Gospodaru, da su njihovao~ekivanja neumjesna i pozivao ih da se, radi spasa, okrenuprema Allahu, d`. {. U kur'anskim ajetima koji govore o ovompitanju, Allah, d`. {., nare|uje Poslaniku da ka`e slijede}e:

RReeccii:: ""JJaa ssaamm ~~oovvjjeekk kkaaoo ii vvii,, mmeennii ssee oobbjjaavvlljjuujjee ddaa jjeevvaa{{ BBoogg -- jjeeddaann BBoogg.. KKoo `̀uuddii ddaa oodd GGoossppooddaarraa ssvvooggaabbuuddee lliijjeeppoo pprriimmlljjeenn,, nneekkaa ~~iinnii ddoobbrraa ddjjeellaa ii nneekkaa,,kkllaannjjaajjuu}}ii ssee GGoossppooddaarruu ssvvoommee,, NNjjeemmuu nniikkooggaa nneepprriiddrruu`̀uujjee!!"" (Al-Kahf, 110).RReeccii:: ""KKaadd bbii nnaa ZZeemmlljjii mmeelleekkii ssmmiirreennoo hhooddiillii,, MMiibbiissmmoo iimm ss nneebbaa mmeelleekkaa zzaa ppoossllaanniikkaa ppoossllaallii.."" RReeccii::""AAllllaahh jjee ddoovvoolljjaann ssvvjjeeddookk mmeennii ii vvaammaa,, jjeerr OOnn zznnaa iivviiddii rroobboovvee SSvvoojjee"" (Al-Isra', 95-96).Isto tako, Muhammed, a. s., je saop}io i to da je i njemu

nare|eno da bude musliman i da bude poslu{an Allahu, d`.{., i da je zadu`en da samo upozorava i da ne}e biti odgovoranza pona{anje nevjernika. Ajeti koji nas obavje{tavaju o tomeglase:

JJaa ssaamm pprriimmiioo zzaappoovviijjeesstt ddaa ssee kkllaannjjaamm jjeeddiinnooGGoossppooddaarruu oovvooggaa ggrraaddaa,, kkoojjii jjee OOnn uu~~iinniioo ssvveettiimm -- aaNNjjeemmuu ssvvee pprriippaaddaa -- ii nnaarree||eennoo mmii jjee ddaa bbuuddeemm ppoosslluu{{aannii ddaa KKuurr''aann kkaazzuujjeemm;; oonnaajj kkoo bbuuddee ii{{aaoo PPrraavviimm PPuutteemmnnaa PPrraavvoommee PPuuttuu jjee zzaa ssvvoojjee ddoobbrroo;; aa oonnoommee kkoo jjee uuzzaabblluuddii ttii rreeccii:: ""JJaa ssaammoo ooppoommiinnjjeemm.."" II rreeccii:: ""HHvvaallaaAAllllaahhuu,, OOnn }}ee vvaamm zznnaammeennjjaa SSvvoojjaa ppookkaazzaattii,, ppaa }}eetteeiihh vvii ppoozznnaattii!!"" AA GGoossppooddaarr ttvvoojj mmoottrrii nnaa oonnoo {{ttoo rraaddiittee(An-Naml, 91-93).

MMuuhhaammmmeedd,, aa.. ss..,, oosslloobbooddiioo jjee mmuusslliimmaannee ooddttee{{kkoo}}aa kkoojjee ssuu iimmaalliiPrethodno navedenim odlikama Muhammed, a. s., je

vjernike oslobodio tereta i te{ko}a koje su imali, pokazao imje put u poslovima i obavezama koje ne}e mo}i shvatiti ili

58

Harun Yahya

59

koje }e te{ko obavljati. Pored toga, jedan dio ljudi je bio sklonda sami sebi ~ine zulum, da sebi stvaraju pote{ko}e, dasvojevoljno donose neka pravila i da vjeruju da }e biti spaseniukoliko se budu pridr`avali tih pravila. Ova odlika ljudi jedanje od razloga zbog kojih je tokom historije dolazilo doiskrivljavanja vjera. Niz zajednica donijelo je pravila koja nisupostojala u vjeri i uvjerili sebe i ostale da }e biti pobo`niukoliko se budu pridr`avali toga. A osloba|anje ljudi odte{ko}a koje su sami sebi nametnuli predstavlja jedno odnajbitnijih svojstava Muhammeda, a. s. Ovu odliku PoslanikaAllah, d`. {., na slijede}i na~in saop}ava u Kur'anu:

OOnniimmaa kkoojjii }}ee sslliijjeeddiittii PPoossllaanniikkaa,, vvjjeerroovvjjeessnniikkaa,, kkoojjiinnee}}ee zznnaattii ~~iittaattii nnii ppiissaattii,, kkoojjeegg oonnii kkoodd sseebbee,, uu TTeevvrraattuuii IInndd`̀iilluu,, zzaappiissaannaa nnaallaazzee,, kkoojjii }}ee oodd nnjjiihh ttrraa`̀iittii ddaa ~~iinneeddoobbrraa ddjjeellaa,, aa oodd ooddvvrraattnniihh ooddvvrraa}}aattii iihh,, kkoojjii }}ee iimm lliijjeeppaajjeellaa ddoozzvvoolliittii,, aa rruu`̀nnaa iimm zzaabbrraanniittii,, kkoojjii }}ee iihh tteerreettaa iittee{{kkoo}}aa kkoojjee ssuu oonnii iimmaallii oosslloobbooddiittii.. ZZaattoo }}ee oonnii kkoojjiibbuudduu uu nnjjeeggaa vvjjeerroovvaallii,, kkoojjii ggaa bbuudduu ppooddrr`̀aavvaallii ii

ppoommaaggaallii ii ssvvjjeettlloo ppoo nnjjeemmuu ppoossllaannoo sslliijjeeddiillii --ppoossttii}}ii oonnoo {{ttoo bbuudduu ̀̀ eelljjeellii (Al-A'raf,

157)

60

61

Harun Yahya


62

Harun Yahya

63

Muhammed, a. s., je i svojim ìvotom bio uzor ljudima, ai-kao {to se saop}ava u navedenom ajetu-pozivao ih da ~inedobra djela, a od ru`nih ih odvra}ao i tako osloba|ao ljudetereta i pote{ko}a koje su imali. Poslanikova bogobojaznost, odnosno pona{anje koje jepodrazumijevalo jedino Allahovo zadovoljstvo tako|er jejedno od pitanja u kojima je on bio najljep{i primjer. Zbogtoga {to se bojao jedino svoga Gospodara i {to nikada nijepodlijegao ljudskim ̀ udnjama, Muhammed, a. s., uvijek je biona pravom putu. Ova odlika kur'anske etike velika jeolak{ica i ljepota za ~ovjeka. Za one koji rade da ugode i dase svi|aju ljudima, za osobe koje, traè}i i Allahovo, a izadovoljstvo ljudi tr~e za pohvalama i mi{ljenjima veliki teretpredstavljaju djela koja ~ine. Zbog toga {to ne mogurazmi{ljati i pona{ati se onako kako bi èljeli, iskreno islobodno, a i zato {to u istom trenutku ne mogu zadovoljiti iugoditi svima, ovakve osobe, isto tako, ne mogu posti}i nitraène pohvale i pozitivna mi{ljenja. ̂ ak i u najmanjoj svojojpogre{ci oni zapadaju u paniku; kada vide nezadovoljne ljude~iju naklonost èle posti}i, njih obuzima strah da }e izgubitinjihovo povjerenje i po{tovanje.

Me|utim, muslimani koji o~ekuju jedino Allahovozadovoljstvo i koji se jedino Njega boje nikada ne}e u}i podneki teret koga ne}e mo}i savladati i koji }e im na ovom ibudu}em svijetu donijeti nevolje i gubitke. Oni nikada svojadjela ne zasnivaju na pitanjima kao {to su zadovoljstvo ostalih

64

ljudi, {ta drugi misle, osu|uju i ne odobravaju. Zbog toga suvjernici uvijek mirni i spokojni. Na drugoj strani, oni nisu unevolji i nisu zabrinuti zato {to znaju da }e za svoje grijeheodgovarati jedino Allahu, d`. {., i da jedino Njega treba molitiza oprost grijeha.

Eto, svojim rije~ima i djelima Muhammed, a. s., je vjernikepodu~io pravom i ~istom `ivotu i sa njihovih le|a uzeo"obaziranje na zadovoljstvo drugih", {to za sve ljudepredstavlja veliki teret. Naravno, to je samo jedna odpote{ko}a od koje je Poslanik oslobodio vjernike. Na taj na~inMuhammed, a. s., je bio uzor svim muslimanima u mnogimpitanjima koja }e im donijeti dobro na ovom, a i na budu}emsvijetu.

Allah, d`. {., na slijede}i na~in u Kur'anu saop}ava da nemogu biti isti onaj koji iskreno vjeruje u svog Gospodara ionaj koji Mu pripisuje druga i ortaka:

AAllllaahh nnaavvooddii kkaaoo pprriimmjjeerr ~~oovvjjeekkaa kkoojjii jjee uu vvllaassttii oorrttaakkaaookkoo kkooggaa ssee oonnii oottiimmaajjuu,, ii ~~oovvjjeekkaa kkoojjii jjee uu vvllaassttii ssaammoojjeeddnnoogg ~~oovvjjeekkaa -- ddaa llii jjee ppoolloo`̀aajj nnjjiihh ddvvoojjiiccee iissttii??HHvvaalljjeenn nneekkaa jjee AAllllaahh,,--nniijjee,, aallii vvee}}iinnaa nnjjiihh nnee zznnaa (Az-Zumar, 29).[irk nije jedina pote{ko}a koju je Muhammed, a. s., skinuo

sa le|a vjernika. On je oslobodio vjernike od svih pote{ko}akoje su im bivale te{ke i koje su im ~inile nevolje. Pozivao

65

Harun Yahya

ih je na ono {to je najlak{e i najljep{e i pokazao im rje{enjesvega. Zato, oni koji slijede sunnet Muhammeda, a. s., ìvjet}e lahak i spokojan ìvot. Odre|eni hadisi na{eg Poslanika,koji govore o tom pitanju, glase:

"...Ako }e{ imati snage da, sa jednim istinskim imanom,sa jednom potpunom èljom, radi{ za Allaha, d`. {., radi;ukoliko ne bude{ imao snage za to, ima mnogo hajra ustrpljenju u onome {to ti se ne svi|a. Znaj i to da uspjehdolazi skupa sa strpljenjem, a oslobo|enje dolazi sanevoljom i u pote{ko}i, tako|er, postoji i olak{anje i jednapote{ko}a nikada ne}e trijumfirati nad dvjemaolak{icama."22

"Kada bi do{la pote{ko}a i u{la u ovu stijenu, olak{ica bisigurno do{la za njom, u{la unutra i izvadila je odatle."23

MMuuhhaammmmeedd,, aa.. ss..,, bbiioo jjee vveeoommaa bbllaagg ii mmiilloossttiivvpprreemmaa vvjjeerrnniicciimmaaMuhammed, a. s., bio je veoma iskren, saosje}ajan,

razumljiv i ~ovjek pun ljubavi. Zanimao se za sve, imaterijalne i duhovne, probleme svojih prijatelja, bli`njih isvih vjernika koji su mu bili pot~injeni; poduzimao je svemjere za njihovo zdravlje, sigurnost i raspoloènje; {irio imje za{titni~ka krila stalnim nadopunjavanjem njihova imanai bogobojaznosti, brinuo se o njihovim ahiretskim ìvotima.Ove izuzetne odlike Muhammeda, a. s., koje kao uzor moguposluìti cijelom svijetu, u Kur'anu se saop}avaju na slijede}ina~in:

DDoo{{aaoo vvaamm jjee PPoossllaanniikk,, jjeeddaann oodd vvaass,, ttee{{kkoo mmuu jjee {{ttoo}}eettee nnaa mmuukkee uuddaarriittii,, jjeeddvvaa ~~eekkaa ddaa PPrraavviimm PPuutteemmppoo||eettee,, aa pprreemmaa vvjjeerrnniicciimmaa jjee bbllaagg ii mmiilloossttiivv (At-Tawba,128).II bbuuddii lljjuubbaazzaann pprreemmaa vvjjeerrnniicciimmaa kkoojjii ttee sslliijjeeddee!! (A{-[u'ara', 215).Zato {to su njegove izuzetne odlike uzeli sebi za uzor, i

vjernici koje je odgajao Muhammed, a. s., tako|er su imalipo`rtvovano, saosje}ajno i merhametli pona{anje, o ~emu je,spominjanjem u Kur'anu, obavije{teno cijelo ~ovje~anstvo. U

66

Harun Yahya

67

jednom kur'anskom ajetu se na slijede}i na~in obja{anjavapo`rtvovanost koju su me|usobno ~inili muslimani:

II oonniimmaa kkoojjii ssuu MMeeddiinnuu zzaa `̀iivvlljjeennjjee iizzaabbrraallii ii ddoommoommpprraavvee vvjjeerree jjoo{{ pprriijjee nnjjiihh jjee uu~~iinniillii;; oonnii vvoollee oonnee kkoojjiiiimm ssee ddoosseelljjaavvaajjuu ii uu ggrruuddiimmaa ssvvoojjiimm nniikkaakkvvuu tteeggoobbuu,,zzaattoo {{ttoo iimm ssee ddaajjee,, nnee oossjjee}}aajjuu,, ii vvii{{ee vvoollee nnjjiimmaa nneeggoosseebbii,, mmaaddaa iimm jjee ii ssaammiimmaa ppoottrreebbnnoo.. AA oonnii kkoojjii sseeuu{{~~uuvvaajjuu llaakkoommoossttii,, oonnii }}ee,, ssiigguurrnnoo,, uussppjjeettii (Al-Ha{r,9).Vjernici koje je odgajao Poslanik i koji su sr~ano bili vezani

za kur'anske ajete za{titni~ki stav zauzimali su ~ak i premazato~enicima. Ovaj njihov uzorni moral na slijede}i na~in sesaop}ava u Kur'anu:

II hhrraannuu ssuu ddaavvaallii -- mmaaddaa ssuu jjee ii ssaammii `̀eelljjeellii -- ssiirroommaahhuuii ssiirroo~~eettuu ii ssuu`̀nnjjuu.. ""MMii vvaass ssaammoo zzaa AAllllaahhoovvuu lljjuubbaavvhhrraanniimmoo,, oodd vvaass nnii pprriizznnaannjjaa nnii zzaahhvvaallnnoossttii nnee ttrraa`̀iimmoo!!MMii ssee GGoossppooddaarraa nnaa{{eegg bboojjiimmoo,, oonnoogg DDaannaa kkaaddaa }}ee lliiccaassmmrrkknnuuttaa ii nnaammrrggoo||eennaa bbiittii"" (Ad-Dahr, 8-10).Na{ Poslanik je podsje}ao svoje ashabe da, tako|er, budu

milostivi, i u tome im slu`io kao najljep{i primjer:"Budite milostivi da biste osjetili milostivost! Pra{tajte dabi vam se pra{talo! @alosni su oni ~iji je govor besmislen.

68

Harun Yahya

69

@alosni su oni koji znaju svoje grijehe, ali nastavljaju daih vr{e i koji se ne kaju."24 "Ne ~ini se milost onima koji nisu milostivi."25

"Allah je milostiv i saosje}ajan, voli blagost i na blagostuzvra}a blago{}u."26

PPoossllaanniikkoovvoo ttrraa`̀eennjjee oopprroossttaa ii ~~iinnjjeennjjee ddoovvee zzaavvjjeerrnniikkeeU ishodu svoje ljubavi i privr`enosti vjernicima

Muhammed, a. s., tra`io je od Gospodara da im oprosti njihovegrijehe. A {to se ti~e Allahovih naredbi Poslaniku o tompitanju one glase:

OO,, VVjjeerroovvjjeessnnii~~ee,, kkaaddaa ttii ddoo||uu vvjjeerrnniiccee ddaa ttii ppoolloo`̀eepprriisseegguu:: ddaa nnee}}ee AAllllaahhuu nniikkooggaa rraavvnniimm ssmmaattrraattii,, ii ddaannee}}ee kkrraassttii,, ii ddaa nnee}}ee bblluuddnnii~~iittii,, ii ddaa nnee}}ee ddjjeeccuu ssvvoojjuuuubbiijjaattii,, ii ddaa nnee}}ee mmuu`̀eevviimmaa ttuu||uu ddjjeeccuu ppooddmmeettaattii ii ddaannee}}ee nnii uu ~~eemmuu {{ttoo jjee ddoobbrroo ppoosslluu{{nnoosstt ooddrriiccaattii -- ttiipprriisseegguu nnjjiihhoovvuu pprriihhvvaattii ii mmoollii AAllllaahhaa ddaa iimm oopprroossttii;;AAllllaahh,, zzaaiissttaa,, mmnnooggoo pprraa{{ttaa,, ii OOnn jjee mmiilloossttiivv (Al-Mumtahinah, 12).ZZnnaajj ddaa nneemmaa BBooggaa oossiimm AAllllaahhaa!! TTrraa`̀ii oopprroossttaa zzaa ssvvoojjeeggrriijjeehhee ii zzaa vvjjeerrnniikkee ii zzaa vvjjeerrnniiccee!! AAllllaahh zznnaa kkuudd sseekkrree}}eettee ii ggddjjee bboorraavviittee (Muhammad, 19).

70

......II kkaadd oonnii zzaattrraa`̀ee ddooppuu{{tteennjjee oodd tteebbee zzbboogg kkaakkvvaa ppoossllaassvvooggaa,, ddooppuussttii kkoommee hhoo}}ee{{ oodd nnjjiihh,, ii zzaammoollii AAllllaahhaa ddaaiimm oopprroossttii jjeerr AAllllaahh pprraa{{ttaa ii OOnn jjee mmiilloossttiivv (An-Nur,62).A u poglavlju At-Tawba Allah, d`. {., na slijede}i na~in

nala`e Poslaniku da se moli za vjernike:......PPoommoollii ssee zzaa nnjjiihh,, mmoolliittvvaa ttvvoojjaa }}ee iihh,, ssiigguurrnnoo,, ssmmiirriittii..-- AA AAllllaahh ssvvee ~~uujjee ii ssvvee zznnaa (At-Tawba, 103).Kao {to je saop}eno u navedenom ajetu, Poslanikova

molitva predstavlja povod smirenosti i spokojstva vjernika.Nikako ne treba gubiti iz vida da je jedino Allah, d`. {., tajkoji srcu daje smirenost i spokojstvo. Molitvu Poslanika kogaje kao za{titnika i staratelja u~inio predstavnikom vjernikaAllah, d`. {., je u~inio povod za smirenost i spokojstvovjernika. Saosje}ajnost i milost na{eg Gospodar, Njegovosvojstvo za{tite vjernika, najvi{e se manifestira kroz etikuna{eg Pejgambera.

U jednom hadisu Muhammeda, a. s., je na slijede}i na~inpodsjetio vjernike na jednu veoma zna~ajno pitanje omolitvi:

"Molite se Allahu vjeruju}i da }e biti primljena va{adova."27

71

Harun Yahya


72

Harun Yahya

73


ZZeekkjjaatt kkoojjii jjee MMuuhhaammmmeedd,, aa.. ss..,, uuzziimmaaoo rraaddiikkoorriissttii mmuusslliimmaannaa bbiioo jjee ppoovvoodd nnjjiihhoovvoomm ~~ii{{}}eennjjuu""UUzzmmii oodd ddoobbaarraa nnjjiihhoovviihh zzeekkjjaatt,, ddaa iihh nnjjiimmee oo~~iissttii{{ ii

bbllaaggoosslloovvlljjeenniimm iihh uu~~iinnii{{......"" nalaè Allah, d`. {., na po~etku103. ajeta poglavlja At-Tawba. Dakle, Allah, d`. {., saop}avada }e, povodom zekjata kojeg uzima za korist muslimana,Poslanik, a. s., Allahov veoma omiljeni rob, o~istiti iblagoslovljenim u~initi vjernike. Pejgamber, a. s., je Allahovposlanik i u svakoj rije~i i u svakom djelu pridràva seAllahovih nare|enja i puta kojeg mu je On pokazao. IzvorPoslanikovog uzornog morala i superiornog pona{anja je utome {to je, bez pripisivanja Mu druga ({irka), bez traènjadrugog vodi~a i boga, uvijek bio usmjeren jedino ka Allahu,d`. {. Zato {to je izvr{avao svaku naredbu koju mu je Allah,d`. {., nalagao, postigao je jedinstveno lijep moral i pona{anje,koje je uzor cijelom ~ovje~anstvu.

Za sve muslimane ova ~injenica bi trebala biti vodi~, apovo|enjem samo za Kur'anom, Allahovom Objavom, iìvljenjem uzornog morala na koji je upu}ivao i u praksiprimjenjivao na{ Pejgamber vjernici bi trebali prakticiratijedno pona{anje i etiku uzornu cijelome svijetu.

MMuuhhaammmmeedd,, aa.. ss..,, ssee kkoonnssuullttiirraaoo ssaa vvjjeerrnniicciimmaaPridràvaju}i se naredbi svoga Gospodara, Muhammed, a.

s., se konsultirao sa vjernicima i uzimao njihova mi{ljenja.Ajet u kome je navedena ta naredba glasi:

......ZZaattoo iimm pprraa{{ttaajj ii mmoollii ddaa iimm bbuuddee oopprroo{{tteennoo iiddooggoovvaarraajj ssee ss nnjjiimmaa.. AA kkaaddaa ssee ooddlluu~~ii{{,, oonnddaa ssee ppoouuzzddaajjuu AAllllaahhaa,, jjeerr AAllllaahh zzaaiissttaa vvoollii oonnee kkoojjii ssee uuzzddaajjuu uu NNjjeeggaa(Ali 'Imran, 159).Nakon {to bi saznao i za mi{ljenja vjernika, Poslanik je

donosio odluke, a za rezultate i ishod uzdao se u Allaha, d`.{. Veoma bitna ~injenica, koja se ne smije gubiti iz vida, jeda su sve donesene odluke ve} odranije poznate Allahu, d`.{. Sve odluke i sve rezultate odluka Allah, d`. {., odredio jeu sudbini. A konsultiranje o odre|enom pitanju i potom to

74

Harun Yahya

pitanje vezati odlukom ili rezultatom, za vjernike,tako|er, predstavlja jednu vrstu ibadeta. Znaju}i za ovu

~injenicu, Poslanik se savjetovao sa vjernicima, donosioodluke, ali, oslanjaju}i se na Allaha za ishod toga, znao je da}e On stvoriti najbolji ishod.

Konsultiranje je djelo koje }e i vjernicima donijeti lijepei korisne rezultate. Prije svega, pona{aju}i se ponizno, osobakoja se konsultira pokazuje lijepu etiku. Na primjer, u svomummetu, Muhammed, a. s., bio je najpametnija, najpronic-ljivija i najo{troumnija osoba. Unato~ tome, njegovo konsulti-ranje sa ostalima, saznavanje njihovog mi{ljenja, pitanja kakvabi u odre|enom problemu oni donijeli rje{enja, pokazatelji sustepena njegove skromnosti.

Pokazuju}i poniznost u svim situacijama, ne govore}i "Toniko ne zna bolje od mene", i vjernici }e, iz niza aspekata,vidjeti koristi i ljepote u konsultiranju sa drugima. Na tajna~in }e prakticirati jednu od praksi Muhammeda, a. s., azbog poniznosti i po{tovanja, koje iskazuju prema vjer-nicima, posti}i }e naklonost i Allahovu i drugih vjernika.Pored svega ovoga, dr`at }e se daleko od belaja, kao {toje samoljublje. Osim toga, Allah, d`. {., u Kur'anu saop}avaslijede}e: ""…… aa nnaadd ssvvaakkiimm zznnaallcceemm iimmaa jjoo{{ zznnaanniijjii""(Yusuf, 76). Prema tome, kada se, ne uzdaju}i se jedinou svoju pamet, ~ovjek okoristi razumom, mi{ljenjem iznanjem drugih, on tada dolazi do mnogo boljih rezultata.Umjesto jednog, on posjeduje onoliko razuma sa kolikose osoba konsultira. Muhammed, a. s., je na slijede}i na~inpodsjetio vjernike na me|usobno konsultiranje:"Ko se, prilikom zapo~injanja nekog posla, o tom pitanjuposavjetuje sa nekim vjernikom Allah, d`. {., ga u~iniuspje{nim u najispravnijim poslovima."2288

Svaki put na koji Allah, d`. {., upu}uje u Kur'anu i svakipostupak Muhammeda, a. s., za nas su najbolje i najljep{eblagodati. Jedno od toga je i konsultiranje sa ostalim vjerni-cima. Zato, radi najljep{eg izvr{avanja ibadeta i postizanjauzornog morala, veoma je bitno dobro znati Allahova

75


nare|enja i dobro poznavati Muhammeda, a. s.

AAllllaahh,, dd`̀.. {{..,, jjee MMuuhhaammmmeedduu,, aa.. ss..,, ddaaoo uugglleedd iissllaavvuuII ssppoommeenn nnaa tteebbee vviissookkoo uuzzddiiggllii!! (Al-In{irah, 4).Kao {to je i istaknuto u navedenom ajetu, i u vremenu kome

je ìvio, a i poslije svoje smrti Muhammed, a. s., je bio ~uven{irom svijeta. âk i 1400 godina nakon preseljenja na ahiret~uven je i poznat od strane ljudi cijelog dunjaluka. Milijardeljudi 1400 godina ljubavlju i po{tovanjem vezuju se zaPoslanika; unato~ tome {to ga nikada nisu vidjeli, bivaju muveoma bliski, molili su se i mole se da u Dènnetu vje~no buduu njegovoj blizini.

I u drugim kur'anskim ajetima Allah, d`. {., na slijede}ina~in saop}ava da je Muhammed, a. s., "jedan plemeniti imo}ni poslanik":

KKuurr''aann jjee,, zzaaiissttaa,, kkaazziivvaannjjee IIzzaassllaanniikkaa pplleemmeenniittoogg,,mmoo}}nnoogg,, oodd GGoossppooddaarraa ssvveemmiirraa cciijjeennjjeennoogg,, kkoommee sseeddrruuggii ppoott~~iinnjjaavvaajjuu,, ttaammoo ppoouuzzddaannoogg!! AA ddrruugg vvaa{{ nniijjeelluudd (At-Takwir, 19-22).KKuurr''aann jjee,, ddooiissttaa,, ggoovvoorr oobbjjaavvlljjeenn pplleemmeenniittoomm PPoossllaanniikkuu(Al-Haqqa, 40).Allah, d`. {., u Kur'anu saop}ava da su i mnogi drugi

pejgamberi, poput Nuha, Il'jasa, Musaa i Haruna, a. s., tako|erbili ~asni i ugledni ljudi. Veliki dio ljudi cijelog svog ìvotatr~e za ugledom i ~a{}u. Zbog toga bivaju pohlepni i predajuse blagodatima prolaznog ìvota. Ili, pak, postaju oholi ineposlu{ni. Tr~e}i za ugledom, oni se, zapravo, udaljavaju odugleda i dostojanstva.

Me|utim, ~ast i ugled ~ovjeka daje se jedino od straneAllaha, d`. {. A Allah, d`. {., saop}ava da ugled i slava ~ovjekadolazi ìvljenjem kur'anskog morala. U jednom kur'anskomajetu kaè se slijede}e:

DDaa ssee AAllllaahh zzaa pprroohhttjjeevviimmaa nnjjiihhoovviimm ppoovvooddii,, ssiigguurrnnoobbii nneessttaalloo ppoorreettkkaa nnaa nneebbeessiimmaa ii nnaa ZZeemmlljjii ii uu oonnoommee{{ttoo jjee nnaa nnjjiimmaa;; MMii ssmmoo iimm ddaallii KKuurr''aann,, ssllaavvuu nnjjiihhoovvuu,,

76

Harun Yahya

aallii oonnii zzaa ssllaavvuu ssvvoojjuu nnee hhaajjuu (Al-Mu'minun, 71).Jedini put ~ovjeka za vo|enje dostojanstvenog i ~asnog

ìvota je priklanjanje Allahovoj Objavi, Kur'anu i uzornommoralu na{eg poslanika. Sasvim je o~ita i kategori~na~injenica da svi putevi izvan toga ljudima ne}e donijeti ni{tadrugo do gubitka i na ovom i na budu}em svijetu.

MMuuhhaammmmeeddoovvaa,, aa.. ss..,, pprrooffiinnjjeennoosstt ii uu~~ttiivvoossttBonton i kultura odre|enih ljudi koji su se u periodu

Muhammeda, a. s., nalazili u njegovoj okolini bili su naniskom nivou. Iz odre|enih kur'anskih ajeta je mogu}ezaklju~iti da ti ljudi nisu bili u~tivi i da nisu mogli procijenitipona{anja kojima bi druge mogli uznemiriti. Ilustracije radi,u kur'anskim ajetima se saop}ava da su u ku}e ulazili nastra`nja, a ne na prednja vrata, da su u Muhammedovu, a. s.,ku}u dolazili u vrijeme objeda ili da su se upu{tali u dugeme|usobne razgovore. [to se ti~e Muhammeda, a. s., on jebio krajnje obazriv, pristojan, strpljiv, ~ovjek koji je ovimosobama pristupao s tolerancijom, iskren i veoma kulturan.Uvijek je lijepim rije~ima opominjao i upozoravao nanedoli~na pona{anja onih iz svoga okruènja, osvajao njihovasrca i odgajao ih ulaganjem velikog strpljenja i truda. A satakvim moralom je, isto tako, postao uzor svim ostalimvjernicima.

Na{ Gospodar, Milostivi i Samilosni, pomogao jePejgamberu i u ovom poslu; podrào ga Svojim ajetima. Jedanod ajeta koji govore o tome glasi:

77


78

Harun Yahya

79


OO,, vvjjeerrnniiccii,, nnee uullaazziittee uu ssoobbeeVVjjeerroovvjjeessnniikkoovvee,, oossiimm aakkoo vvaamm ssee ddooppuussttii rraaddii

jjeellaa,, aallii nnee ddaa ~~eekkaattee ddaa ssee oonnoo zzggoottoovvii;; tteekk kkaadd bbuuddeetteeppoozzvvaannii,, oonnddaa uu||iittee,, ii ppoo{{ttoo jjeeddeettee,, rraazzii||iittee ssee nneeuuppuu{{ttaajjuu}}ii ssee jjeeddnnii ssaa ddrruuggiimmaa uu rraazzggoovvoorr.. TToo ssmmeettaaVVjjeerroovvjjeessnniikkuu,, aa oonn ssee ssttiiddii ddaa vvaamm ttoo rreekknnee,, aa AAllllaahhssee nnee ssttiiddii iissttiinnee...... (Al-Ahzab, 53).I u mnogim predanjima Pejgamberovih ashaba isti~u se

primjeri obazrivog i pristojnog pona{anja Muhammeda, a. s.I zato {to je bio pejgamber, a i zbog toga {to je bio dràvnik,Muhammed, a. s., je konstantno bio u kontaktu sa ljudima izsvih staleà; vi|ao se sa svima: od dràvnih i plemenskih~elnika i bogata{a do siroma{nih, nemo}nih, nezbrinutih,jetima, ̀ ena i djece. Sa svim onim ljudima koji su posjedovalime|usobno sasvim razli~ite socijalne strukture, na~ineìvljenja, sklonosti i navike uspostavio je dobar dijalog nasvim poljima; prema svakome od njih odnosio se krajnjepristojno, lijepo, s razumijevanjem i strpljivo.

Kao {to se razumije i iz doga|aja koje prenose bliskiPoslanikovi ashabi, na{ Pejgamber je bio "krajnje u~tiv,neporo~an, fin, prijatan i briàn". Pravila lijepog pona{anjai bontona primjenjivao je na najljep{i i najidelaniji na~in.

Rije~ima "Nije postojao niko ko je posjedovao ljep{i moralod Resulullaha. Kada bi mu se obratio neko od porodiceili ashaba, odgovarao bi sa 'izvolite'. Iz tog razloga je Allah,d`. {., rekao da je on 'iznad jednog visokog morala",29 hzr.Ai{a, r. a., je istakla uzorni moral koji je vidjela kodMuhammeda, a. s.

Hzr. Enes, r. a., koji je odrastao u ku}iMuhammeda, a. s., i koji ga je godinama

sluìo, na slijede}i na~in obja{njava

80

Harun Yahya

Poslanikovu jedinstvenu ljubaznosti otmjenost:

"Onoga koji bi ne{to pitao slu{ao bi sa velikompa`njom i nije se udaljavao od pitaoca dok se on ne biprvi udaljio od njega. Kada bi se neko rukovao saResulullahom ili kada bi ispruìo ruku da se rukuje,Resulullah nije vra}ao ruku dok to prva ne u~ini osobanaspram njega. Isto tako, kada bi sa nekim dolazio licemu lice, Resulullah nije okretao glavu sve dok se doti~ni neokrene i ne udalji se. Noge nikada nije ispruào premaonome ko sjedi pred njim. Sa onima sa kojima se susretaoprvi je on nazivao selam. Prvi bi on zapo~injao rukovanjesa ashabima.""Svojim ashabima je davao lijepa imena i nadimke. Hzr.Aliju, r. a., nazvao je 'Ebu Turab', a drugog ashaba 'EbuHurejre'. Da bi im ukazao ~ast, oslovljavao ih je sa imenimakoja im se svi|aju.""Nikome nije upadao u rije~. Nije ostajao nedore~en.Nastavljao bi sa razgovorom sve dok sugovornik ne bizavr{io svoj govor ili dok ne bi ustao da ide.""Deset godina sam sluìo Resulullaha. Vallahi, nijednommi nije rekao ~ak ni 'uf'. Kako god me nije ruìo kada bizakasnio ili ne bih izvr{io neku njegovu zapovijed, isto takoje i uku}anima, ako bi me neko od njih naruìo, govorio:'Ne dirajte ga! Da je bilo su|eno da to uradi, on bi touradio!" "Jednom mi je zapovijedio da odem nekud. Nakon {to samse udaljio od njega, na ulici sam ugledao nekoliko djecekako se igraju i zanio sam se posmatraju}i ih. Uto me

neko straga rukama uhvati za glavu. Kada samse okrenuo, ugledao sam njega.

81

Smije{io se. 'Dragi Enese, jesi li i{ao tamo kuda sam teposlao?" - rekao mi je.'Ne, nisam i{ao, sad }u i}i' - uzvratio sam.Godinama sam mu hizmetio. Vallahi se ne sje}am da mije za ono {to sam uradio ijednom rekao 'Za{to si to uradio?',ili da mi je za ono {to nisam uradio ijednom rekao 'Za{toto nisi uradio?'"30

Tokom svog `ivota, Pejgamber je odgojio hiljade insana,bio povod da oni koji ne znaju vjeru i uzoran moral postanuljudi lijepog pona{anja, bri`ni, po`rtvovani i uzvi{enog morala.Na{ Pejgamber, koji je, svojim rije~ima, djelima i etikom, inakon smrti bio povod prodgajanja miliona ljudi, jedan jejedinstveno koristan vodi~ i pedagog.

MMuuhhaammmmeedd,, aa.. ss..,, jjee uuvviijjeekk bbiioo ppoodd zzaa{{ttiittoommAAllllaahhaa,, dd`̀.. {{..Allah, d`. {., je Pomo}nik i Za{titnik na{eg Pejgambera i

svih vjernika; uvijek je pomagao Muhammeda, a. s., njegovepote{ko}e je preobra}ao u olak{ice, otvorio mu put, oja~aoga duhovno i materijalno, potpomogao ga iskrenim vjernicima,onemogu}avanjem njihove pronicljivosti, uzimanjem njihovemo}i i razotkrivanjem njihovih klopki Allah, d`. {., jeonemogu}io Resulullahove neprijatelje da mu nanesu zlo inevolje. U kur'anskom poglavlju At-Tawba Allah, d`. {., naslijede}i na~in saop}ava da je pomagao Muhammeda, a. s.:

AAkkoo ggaa vvii nnee ppoommooggnneettee -- ppaa,, ppoommooggaaoo ggaa jjee AAllllaahh......(At-Tawba, 40).Kao {to je istaknuto u navedenom ajetu, Resulullah nikada

nije bio ovisan o drugima; njegov stalni pomaga~ bio je Allah,d`. {. Zato niko od onih koji su se nalazili u njegovoj blizini

82

Stranica desno: Hafiz Halil Efendi, kaligrafski rad, Sure Al-Fatiha

Harun Yahya

83

nisu Pejgambera mogli ostaviti pod dugom za svoj hizmet ilipomo} koju su mu u~inili. To zbog toga {to je, u biti, Allah,d`. {., bio Taj koji je pomagao Resulullaha. Da te osobe nijeni bilo, Allah, d`. {., bi mu, posredstvom drugog insana,meleka ili dìna, opet pomogao.

U drugom kur'anskom ajetu Allah, d`. {., je Muhammedu,a. s., saop}io da, ne strahuju}i od ljudi, hrabro {iri pravu vjerui obe}ao mu da }e ga {tititi. U aktualnom ajetu se kaèslijede}e:

OO,, PPoossllaannii~~ee,, kkaazzuujj oonnoo {{ttoo ttii ssee oobbjjaavvlljjuujjee ooddGGoossppooddaarraa ttvvooggaa;; aakkoo ttoo nnee uu~~iinnii{{,, oonnddaa nniissii ddoossttaavviiooppoossllaanniiccuu NNjjeeggoovvuu -- aa AAllllaahh }}ee ttee oodd lljjuuddii {{ttiittiittii.. AAllllaahhddooiissttaa nnee}}ee uukkaazzaattii nnaa PPrraavvii PPuutt nnaarroodduu kkoojjii nnee}}ee ddaavvjjeerruujjee (Al-Ma'ida, 67).Nevjernici, uskih i plitkih pogleda, koji nisu mogli

shvatiti Allahovu mo} i stvarni smisao doga|aja, mislili suda }e nadja~ati Pejgambera, da }e ga mo}i zastra{iti ilioneposobiti i iz tog razloga su mu konstantno pripremalismicalice i klopke. Nisu bili svjesni Allahove za{tite koja jebila nad Resulullahom i nisu to mogli pojmiti. Smatrali su semnogo ja~im i superiornijim od Poslanika. Me|utim, Allah,d`. {., osujetio je i veoma detaljne zavjere koje su svi skupakovali; {tavi{e, na jedan ~udotvoran na~in je njihove klopkeokretao protiv njih samih. Nijedna klopka im nije koristila.Za ove ljude, koji nisu mogli shvatiti da ih, dok su se okupljalii kovali zavjere, Allah, d`. {., vidi, ~uje i zna {ta misle, kojinisu mogli shvatiti da se, ~ak ako se i sakriju od Resulullaha,ne mogu sakriti i od njegovog Gospodara i koji nisupomi{ljali na to da je Muhammed, a. s., omiljeni rob i prijateljSvemogu}eg Allaha, d`. {., Allah, d`. {., u Kur'anu kaèslijede}e:

II kkaadd ssuu ttii nneevvjjeerrnniiccii zzaammkkee rraazzaappiinnjjaallii ddaa bbii ttee uuttaammnniiccuu bbaacciillii iillii ddaa bbii ttee uubbiillii iillii ddaa bbii ttee pprrooggnnaallii;; oonnii

84

Harun Yahya

85

The Kaid Bey Mosque inCairo by Louis-ClaudeMouchot.

ssuu zzaammkkee pplleellii,, aa AAllllaahh iihh jjee oommeettaaoo,, jjeerr AAllllaahh ttoonnaajjbboolljjee uummiijjee (Al-Anfal, 30).A u jednom drugom ajetu Allah, d`. {., na slijede}i na~in

saop}ava da Resulullahu niko ne}e mo}i nauditi, da su njegoviza{titnici, pomo}nici i prijatelji Allah, d`. {., Dìbril i ~estitivjernici:

AAkkoo vvaass ddvviijjee uu~~iinniittee ppookkaajjaannjjee AAllllaahhuu,, ppaa -- vvii ssttee bbiilleeuu~~iinniillee oonnoo zzbboogg ~~eeggaa ssttee ssee ttrreebbaallee ppookkaajjaattii.. AA aakkoo sseepprroottiivv nnjjeeggaa uuddrruu`̀iittee,, ppaa -- AAllllaahh jjee zzaa{{ttiittnniikk nnjjeeggoovv,, iiDD`̀iibbrriill,, ii ~~eessttiittii vvjjeerrnniiccii;; nnaajjppoosslliijjee,, ii ssvvii mmeelleekkii }}ee mmuunnaa ppoommoo}}ii bbiittii (At-Tahrim, 4).A u kur'anskom poglavlju Ad-Duha Allah, d`. {., na

slijede}i na~in obja{njava pomo} i blagodati kojima je obasuoSvoga Poslanika:

GGoossppooddaarr ttvvoojj nniijjee ttee nnii nnaappuussttiioo nnii oommrrzznnuuoo!! OOnnaajjssvviijjeett jjee,, zzaaiissttaa,, bboolljjii zzaa tteebbee oodd oovvooggaa ssvviijjeettaa,, aaGGoossppooddaarr ttvvoojj }}ee tteebbii,, ssiigguurrnnoo,, ddaattii,, ppaa }}ee{{ zzaaddoovvoolljjaannbbiittii!! ZZaarr nniissii ssiirroo~~ee bbiioo,, ppaa ttii jjee OOnn uuttoo~~ii{{ttee pprruu`̀iioo,, iizzaa pprraavvuu vvjjeerruu nniissii zznnaaoo,, ppaa ttee jjee nnaa PPrraavvii PPuutt uuppuuttiioo,,ii ssiirroommaahh ssii bbiioo,, ppaa ttee jjee iimmuu}}nniimm uu~~iinniioo?? (Ad-Duha,3-8).Znaju}i da }e mu u svim poslovima, ~ak i u najteìm

momentima Allah, d`. {., pomo}i, Resulullah se oslanjao nasvog Gospodara i nije ga obuzimao strah i zabrinutost. Iostalim vjernicima je, isto tako, govorio da je Allah, d`. {.,sa njima, da sve vidi i ~uje i bio povod njihovom spokojstvu.

Tako|er, svi oni koji Poslanika uzimaju sebi za uzor i kojislijede njegov put nikada ne bi smjeli gubiti nadu u Allahovumilost i pomo}; ne smiju gubiti iz vida da je, sve dok se,o~ekuju}i Allahovo zadovoljstvo, milost i Dènnet, natje~uu dobro~instvu, Allah, d`. {., stalno uz njih. U jednomkur'anskom ajetu Allah, d`. {., vjernicima obe}ava slijede}e:

......AA AAllllaahh }}ee ssiigguurrnnoo ppoommoo}}ii oonnee kkoojjii vvjjeerruu NNjjeeggoovvuuppoommaa`̀uu -- ttaa AAllllaahh jjee zzaaiissttaa mmoo}}aann ii ssiillaann (Al-Had`d`,40).

86

ZZnnaa~~aajj kkoojjii jjee RReessuulluullllaahh pprriiddaavvaaoo ~~iissttoo}}iiîsto}a du{e i morala, ~isto}a tijela, odje}e, okoline i jela

tako|er je jedna od najistaknutijih odlika muslimana. Kosa,ruke, lice, svaki dio tijela muslimana uvijek je ~ist. Odje}aje uvijek ~ista, odràvana i pristojna. Mjesta na kojima radiili ìvi uvijek su uredna, ~ista, prijatnog mirisa, odi{usvjeìnom i mirom. Resulullah je i u ovom kontekstu najboljiuzor vjernicima. Allah, d`. {., se u Kur'anu na slijede}i na~inobra}a Poslaniku:

OO,, ttii,, ppookkrriivveennii!! UUssttaannii ii ooppoommiinnjjii!! II GGoossppooddaarraa ssvvooggaavveellii~~aajj!! II hhaalljjiinnee ssvvoojjee oo~~iissttii!! II kkuummiirraa ssee kklloonnii!! (Al-Muddassir, 1-5).Allah, d`. {., u Kur'anu saop}ava vjernicima da jedu lijepa

i dozvoljena jela, a Resulullahu je, isto tako, rekao da saop}ivjernicima da su im dozvoljena lijepa jela:

""OO,, ppoossllaanniiccii,, ddoozzvvoolljjeenniimm ii lliijjeeppiimm jjeelliimmaa ssee hhrraanniittee......""(Al-Mu’minun, 51).PPiittaajjuu ttee {{ttoo iimm ssee ddoozzvvoolljjaavvaa.. RReeccii:: ""DDoozzvvoolljjaavvaajjuu vvaammssee lliijjeeppaa jjeellaa ii oonnoo {{ttoo vvaamm uulloovvee ̀̀ iivvoottiinnjjee kkoojjee ssttee lloovvuuppoodduu~~iillii,, oonnaakkoo kkaakkoo jjee AAllllaahh vvaass nnaauu~~iioo.. JJeeddiittee oonnoo{{ttoo vvaamm oonnee uuhhvvaattee ii ssppoommeenniittee AAllllaahhoovvoo iimmee pprrii ttoommee,,ii bboojjttee ssee AAllllaahhaa,, jjeerr AAllllaahh,, zzaaiissttaa,, bbrrzzoo ssvviiddaa rraa~~uunnee""(Al-Ma'ida, 4).Muhammed, a. s., je u jednom hadisu na slijede}i na~in

muslimanima preporu~io ~isto}u:"Islam je ~ist, bez prljav{tina. Budite i vi ~isti, ~istite se,po{to u Dènnet ulaze ~isti."31

RReessuulluullllaahhoovvee ddoovveeU Kur'anu se saop}ava da je Muhammed, a. s., ustajao no}u

i molio se svome Gospodaru:AA kkaadd jjee AAllllaahhoovv rroobb uussttaaoo ddaa mmuu ssee ppoommoollii,, oonnii ssuu sseeuu ggoommiillaammaa ookkoo nnjjeeggaa ttiisskkaattii ssttaallii.. RReeccii:: ""JJaa ssee ssaammoo

87

Harun Yahya

GGoossppooddaarruu ssvvoommee kkllaannjjaamm,, ii nniikkooggaa NNjjeemmuu rraavvnniimm nneessmmaattrraamm"" (Al-Dìnn, 19-20).U mnogim kur'anskim ajetima se spominju dove koje je

u~io Muhammed, a. s. U svojim dovama Resulullah je veli~aoAllaha, d`. {., i spominjao Ga Njegovim svojstvima. Jednaod Poslanikovih dova koja se spominje u Kur'anu glasi:

RReeccii:: ""OO,, AAllllaahhuu,, kkoojjii ssvvuu vvllaasstt iimmaa{{,, TTii vvllaasstt oonnoommeekkoommee hhoo}}ee{{ ddaajjee{{,, aa oodduuzziimmaa{{ jjee oodd oonnooggaa oodd kkooggaahhoo}}ee{{;; TTii oonnooggaa kkooggaa hhoo}}ee{{ uuzzvviissuujjee{{,, aa oonnooggaa kkooggaahhoo}}ee{{ uunniizzuujjee{{;; uu TTvvoojjoojj rruuccii jjee ssvvaakkoo ddoobbrroo -- TTii,,uuiissttiinnuu,, ssvvee mmoo`̀ee{{!! (Ali 'Imran, 26).Kao i svi drugi poslanici, i Muhammed, a. s., je bio suo~en

sa prijetnjama i presijama neprijatelja od ljudi i dìna.Resulullahu, koji je na te njihove presije pokazivao strpljenjei otpornost, nare|eno je da, naspram {ejtanskih negativnihutjecaja i duhovnih nasrtaja, na slijede}i na~in traì pomo}od Allaha, d`. {.:

II rreeccii:: ""TTeebbii ssee jjaa,, GGoossppooddaarruu mmoojj,, oobbrraa}}aamm zzaa zzaa{{ttiittuuoodd pprriivvii||eennjjaa {{eejjttaannsskkiihh,, ii TTeebbii ssee,, GGoossppooddaarruu mmoojj,,oobbrraa}}aamm ddaa mmee oodd nnjjiihhoovvaa pprriissuussttvvaa zzaa{{ttiittii{{!!"" (Al-Mu'minun, 97-98).Muhammedu, a. s., je na slijede}i na~in nare|eno da Allaha,

d`. {., moli za oprost i da spominje merhamet svogaGospodara:

II rreeccii:: ""GGoossppooddaarruu mmoojj,, oopprroossttii ii ssmmiilluujj ssee,, TTii ssiinnaajjmmiilloossttiivviijjii!!"" (Al-Mu'minun, 118).A u predajama se isti~e da je Muhammed, a. s., molio

Allaha, d`. {., da mu podari uzoran moral i lijepu narav i daje u svojim dovama na slijede}i na~in molio svoga Gospodara:

"Boè, uljep{aj moju }ud i moral. Boè, udalji me od onihsa lo{im moralom."3322

Kao {to je i saop}eno u ajetu ""RReeccii:: ""AAllllaahh vvaamm ppookkllaannjjaa

88

ppaa`̀nnjjuu ssaammoo zzbboogg vvaa{{ee mmoolliittvvee......"" (Al-Furqan, 77) dovapredstavlja veoma bitan ibadet vjernika. Svjestan da u svojojnemo}i nije u stanju u~initi ni{ta dok to Allah, d`. {., ne odredi,insan bi se u svim pitanjima morao usmjeriti ka svomeStvoritelju, nadaju}i se i strahuju}i od Njega ~initi Mu dovuza sve. Dove ostalih poslanika koje se navode u Kur'anu i kojeje i Resulullah spominjao tako|er su od najljep{ih primjerai uzora za vjernike. U svojim dovama oni su, hem pokazalikako su se predavali Allahu, d`. {., i kako su Ga do`ivljavalikao jedinog prijatelja i pomo}nika, hem su i Svemogu}egveli~ali najljep{im imenima. Osim toga, iz dova poslanikavidljivo je da su, bez obzira na vrijeme, oni u svim trenucima~inili dovu i da su se u slu~aju potrebe odmah usmjeravaliSvemilosnome.

89

Harun Yahya


90

Harun Yahya

KKao {to je Allah, d`. {., i saop}io u ajetu ""ZZaattoo ttii ppoozziivvaajjii bbuuddii iissttrraajjaann,, oonnaakkoo kkaakkoo ttii ssee nnaarree||uujjee......"" (A{-[ura,15), Muhammed, a. s., posljednji je pejgamber koji je

bio zaduèn da opominje ljude. Kao i svi ostali poslanici, iMuhammed, a. s., je pozivao ljude na Pravi Put, u vjeru uAllaha, d`. {., ìvot za Ahiret i uzoran moral. Metode koje jekoristio prilikom ovog poziva, oblik i na~in izlaganja i pristupatrebali bi biti uzor svim muslimanima; svaki musliman bi,prilikom pozivanja ljudi u vjeru, trebao pri~ati i pona{ati sekao Resulullah.U Kur'anu je na slijede}i na~in Muhammedu, a. s., nare|enoda isti~e da je on zaduèn da opominje ljude:

RReeccii:: ""OOvvoo jjee ppuutt mmoojj,, jjaa ppoozziivvaamm kk AAllllaahhuu,, iimmaajjuu}}iijjaassnnee ddookkaazzee,, jjaa,, ii ssvvaakkii oonnaajj kkoojjii mmee sslliijjeeddii,, ii nneekkaa jjeehhvvaalljjeenn AAllllaahh,, jjaa NNjjeemmuu nniikkooggaa nnee ssmmaattrraamm rraavvnniimm""(Yusuf, 108).Resulullah je u~inio maksimum onoga {to je bilo u njegovoj

mo}i kako bi ljude upozorio, uloìo je maksimalne napore radiupozoravanja {to ve}eg broja ljudi. U jednom ajetu se kaèslijede}e:

RReeccii:: ""KKoo jjee ssvvjjeeddookk nnaajjppoouuzzddaanniijjii??"" -- ii ooddggoovvoorrii::""AAllllaahh,, OOnn }}ee iizzmmee||uu mmeennee ii vvaass ssvvjjeeddookk bbiittii.. AA mmeenniissee oovvaajj KKuurr''aann oobbjjaavvlljjuujjee ii ddaa nnjjiimmee vvaass ii oonnee ddoo kkoojjiihh

91

SSAAOOPP]]EENNJJEE NNAA[[EEGGPPEEJJGGAAMMBBEERRAA

oonn ddoopprree ooppoommiinnjjeemm.. ZZaarr vvii,, zzaaiissttaa,, ttvvrrddiittee ddaa ppoorreeddAAllllaahhaa iimmaa ii ddrruuggiihh bbooggoovvaa??"" RReeccii:: ""JJaa nnee ttvvrrddiimm.."" RReeccii::""SSaammoo jjee OOnn -- BBoogg,, ii jjaa nneemmaamm nnii{{ttaa ss ttiimm {{ttoo vviissmmaattrraattee ddrruuggee NNjjeemmuu rraavvnniimm"" (Al-An'am, 19).Dok je dostavljao Kur'an, Resulullah je u potpunosti

izmijenio izopa~ena vjerovanja mu{rika koja su im unasljedstvo ostala od njihovih predaka, zbog ~ega je bio suo~ensa njihovim presijama i odupiranjima. Me|utim, drè}i seAllahovih naredbi, on nikada nije obra}ao pa`nju na njihove{prdnje i presije. Allah, d`. {., se u Kur'anu na slijede}i na~inobra}a Muhammedu, a. s.:

TTii jjaavvnnoo iissppoovviijjeeddaajj oonnoo {{ttoo ttii ssee nnaarree||uujjee iimmnnooggoobboo`̀aaccaa ssee ookkaannii,, MMii }}eemmoo ttee oosslloobbooddiittii oonniihh kkoojjiissee rruuggaajjuu (Al-Hid`r, 94-95).I savremeni muslimani bi, isto tako, bez obra}anja pa`nje

na udovoljavanja ljudi i bez razmi{ljanja o tome {ta }e ko re}i,trebali ostalima obja{njavati kur'anski moral; trebali bi,pridràvaju}i se Resulullahovog sunneta, "ne pla{iti segrdnji onih koji grde". To je jedan alamet morala ibogobojaznosti kojom }e Allah, d`. {., biti zadovoljan i koju}e nagraditi Dènnetom. Muhammed, a. s., je na slijede}i na~insaop}io muslimanima da se pridràvaju ovog njegovogsunneta:

"Neka ono {to vam govorim oni koji me vide (mojisvjedoci) prenesu i saop}e onima koji me ne vide, "33

MMuuhhaammmmeedd,, aa.. ss..,, jjee lljjuuddiimmaa ssaaoopp}}iioo ddaa jjeeAAllllaahh,, dd`̀.. {{..,, SSvveemmoogguu}}iiDa bi mogli ispravno procijeniti Allahovu mo} i da bi,

strahuju}i od Njega, postigli uzoran moral, Resulullah, a. s.,je ljudima saop}io Allahovu mo} i iznosio dokazeveli~anstvenosti u Njegovom stvaranju i bio povod da onipostignu bogobojaznost i ljubav prema Allahu, d`. {. UKur'anu je Muhammedu, a. s., saop}eno da slijede}im ajetimaobja{njava dokaze Allahovog stvaranja i Njegove mo}i:

92

RReeccii:: ""KKaa`̀iittee vvii mmeennii -- aakkoo bbii AAllllaahh ddaaoo ddaa vvaamm nnoo}}ppoottrraajjee vvjjee~~nnoo,, ddoo SSuuddnnjjeeggaa ddaannaa,, kkoojjii bboogg bbii vvaamm,, oossiimmAAllllaahhaa,, ssvvjjeettlloo ddaaoo?? ZZaarr nnee ~~uujjeettee??"" RReeccii:: ""KKaa`̀iittee vviimmeennii -- aakkoo bbii AAllllaahh ddaaoo ddaa vvaamm ddaann ppoottrraajjee vvjjee~~nnoo,, ddooSSuuddnnjjeeggaa ddaannaa,, kkoojjii bboogg bbii vvaamm,, oossiimm AAllllaahhaa,, nnoo}} ddaaooddaa uu nnjjoojj oottppoo~~iinneettee?? ZZaarr nnee vviiddiittee?? (Al-Qasas, 71-72).Isto tako, Muhammed, a. s., je i onima koji ne vjeruju u

budu}i svijet iznosio dokaze Allahovog stvaranja i saop}avaoim da Allah, d`. {., koji je u stanju sve to stvoriti, nesumnjivoima takvu mo} da to ponovo svori i na budu}em svijetu. Ovubitnu ~injenicu Resulullah je na slijede}i na~in saop}io svomenarodu:

RReeccii:: ""PPuuttuujjttee ppoo ssvviijjeettuu ddaa vviiddiittee {{ttaa jjee OOnn iizz nnii~~eeggaassttvvoorriioo.. II,, AAllllaahh }}ee ttoo,, ppoosslliijjee,, ppoo ddrruuggii ppuutt ssttvvoorriittii..AAllllaahh,, zzaaiissttaa,, ssvvee mmoo`̀ee (Al-'Ankabut, 20).Neki od ku'anskih ajeta koje je Resulullah prenio i saop}io

ljudima, a koji govore o tome da je Allah, d`. {., li{en svihnedostataka, da apsolutno ne osje}a potrebu ni za ~ime, glase:

RReeccii:: ""ZZaarr ddaa zzaa zzaa{{ttiittnniikkaa uuzzmmeemm nneekkoogg ddrruuggoogg oossiimmAAllllaahhaa,, ssttvvoorriitteelljjaa nneebbeessaa ii ZZeemmlljjee?? OOnn hhrraannii,, aa NNjjeeggaanniikkoo nnee hhrraannii!!"" RReeccii:: ""MMeennii jjee nnaarree||eennoo ddaa bbuuddeemm pprrvvii

93

Harun Yahya

Ismail Hakki Altunbezer. Levha d`eli sulus. Jedan kur'anski ajet:''...Allah, zaista, sve mo`e'' (Al-Baqarah, 20).

mmee||uu oonniimmaa kkoojjii ssee ppookkoorraavvaajjuu""-- ii:: ""NNiikkaakkoo nnee bbuuddiioodd oonniihh kkoojjii MMuu ddrruuggee rraavvnniimm ssmmaattrraajjuu!!"" RReeccii:: ""AAkkoonnee bbuuddeemm ppoosslluu{{aann ssvvoommee GGoossppooddaarruu,, jjaa ssee ppllaa{{iimmppaattnnjjee nnaa VVeelliikkoomm ddaannuu"" (Al-An'am, 14-15).U Kur'anu se Resulullahu saop}ava da na slijede}i na~in

obja{njava da Allah, d`. {., ne moè imati pomo}nika, nekogako mu je sli~an, i da je On apsolutni Gospodar svega:

RReeccii:: ""KKoo jjee GGoossppooddaarr nneebbeessaa ii ZZeemmlljjee??"" -- ii ooddggoovvoorrii::""AAllllaahh!!"" RReeccii:: ""PPaa zzaa{{ttoo ssttee oonnddaa uummjjeessttoo NNjjeeggaa kkaaoozzaa{{ttiittnniikkee pprriihhvvaattiillii oonnee kkoojjii ssaammii sseebbii nnee mmoogguu nneekkuukkoorriisstt pprriibbaavviittii nniittii oodd sseebbee kkaakkvvuu {{tteettuu oottkklloonniittii??"" RReeccii::""ZZaarr ssuu jjeeddnnaakkii sslliijjeeppaacc ii oonnaajj kkoojjii vviiddii,, iillii,, zzaarr ssuu iissttoottmmiinnee ii ssvvjjeettlloo,, iillii,, zzaarr oonnii kkoojjee ssuu uu~~iinniillii AAllllaahhuu rraavvnniimmssttvvaarraajjuu kkaaoo {{ttoo OOnn ssttvvaarraa,, ppaa iimm ssee ssttvvaarraannjjee ~~iinniissllii~~nnoo??"" RReeccii:: ""AAllllaahh jjee SSttvvoorriitteelljj ssvveeggaa ii OOnn jjee JJeeddiinniiii SSvveemmoo}}nnii"" (Ar-Ra'd, 16).Svome narodu, koji, iako zna za postojanje Allaha, d`. {.,

ne razmi{lja o Njegovoj superiornoj mo}i, i koji zbog togane moè spoznati Njegovu veli~inu, Muhammed, a. s., jeobjavio i u~inio da prizna Allahovo postojanje i veli~inu. Anakon toga ih je pozvao na prihvatanje pouke istrahopo{tovanje. U kur'anskim ajetima se kaè slijede}e:

94

UUppiittaajj:: ""^̂iijjaa jjee ZZeemmlljjaa ii ssvvee oonnoo {{ttoo jjee nnaa nnjjoojj,, zznnaatteellii??"" ""AAllllaahhoovvaa!!"" -- ooddggoovvoorriitt }}ee,, aa ttii rreeccii:: ""PPaa zzaa{{ttoo oonnddaannee ddoo||eettee sseebbii??"" UUppiittaajj:: ""KKoo jjee GGoossppooddaarr sseeddaamm nneebbeessaaii kkoo jjee GGoossppooddaarr ssvveemmiirraa vveellii~~aannssttvveennoogg??"" ""AAllllaahh!!"" --ooddggoovvoorriitt }}ee,, aa ttii rreeccii:: ""PPaa zzaa{{ttoo ssee oonnddaa nnee bboojjiittee??""UUppiittaajj:: ""UU ~~iijjoojj jjee rruuccii vvllaasstt nnaadd ssvviimm,, ii kkoo uuzziimmaa uuzzaa{{ttiittuu,, ii oodd kkooggaa nniikkoo nnee mmoo`̀ee zzaa{{ttii}}eenn bbiittii,, zznnaattee llii??""""OOdd AAllllaahhaa!!"" -- ooddggoovvoorriitt }}ee,, aa ttii rreeccii:: ""PPaa zzaa{{ttoo oonnddaaddooppuu{{ttaattee ddaa bbuuddeettee zzaavveeddeennii??"" (Al-Mu'minun, 84-89).

MMuuhhaammmmeedd,, aa.. ss..,, jjee lljjuuddiimmaa ssaaoopp}}iioo ddaa jjeeAAllllaahhoovv ppuutt jjeeddiinnii iisspprraavvnnii ppuutt Mnogi ljudi, kao svoje `ivotne puteve, odabiraju puteve

koji su puni nastranih, pogre{nih, sujevjernih ubje|enja, {tetnihideja i metoda. Sve to ~ovjeku ne mo`e donijeti ni{ta drugoosim gubitaka na ovom i na budu}em svijetu. [to se ti~eResulullaha, on je ljude pozivao na najljep{i i naj~asniji put- Allahov Put, i ulagao je nesebi~ne napore kako bi bio povodza spas ljudi na dunjaluku i Ahiretu:

RReeccii:: ""ZZaarr ddaa ssee,, ppoorreedd AAllllaahhaa,, kkllaannjjaammoo oonniimmaa kkoojjiinnaamm nnee mmoogguu nniikkaakkvvuu kkoorriisstt pprriibbaavviittii nnii nneekkuu {{tteettuuoottkklloonniittii ppaa ddaa bbuuddeemmoo vvrraa}}eennii ssttooppaammaa nnaa{{iimm -- aa AAllllaahh

95

Harun Yahya

nnaass jjee vvee}} uuppuuttiioo -- ii ddaa bbuuddeemmoo kkaaoo oonnaajj kkooggaa ssuu nnaaZZeemmlljjii {{eejjttaannii zzaavveellii ppaa nnii{{ttaa nnee zznnaa,, aa kkooggaa ddrruuggoovviinnjjeeggoovvii zzoovvuu nnaa PPrraavvii PPuutt:: ''HHooddii nnaammaa!!''"" RReeccii::""AAllllaahhoovv PPuutt jjee -- jjeeddiinnii PPrraavvii PPuutt,, ii nnaammaa jjee nnaarree||eennooddaa GGoossppooddaarraa ssvvjjeettoovvaa sslluu{{aammoo'''' (Al-An'am, 71).I u svojim hadisima Resulullah je isticao da je najbolji put

onaj na koji upu}uje Allah, d`. {., i Njegov poslanik:"Nesumnjivo, najljep{i govor je Allahova knjiga, anajljep{i put je Resulullahov Put."34

MMuuhhaammmmeedd,, aa.. ss..,, jjee lljjuuddee ooddvvrraa}}aaoo oodd {{iirrkkaaJedno od najbitnijih pitanja od kojih je Muhammed, a. s.,

odvra}ao ljude je {irk. Kao {to se vidi i iz kur'anskih ajeta,Resulullah je stalno opominjao ljude na ~injenicu da je Allah,d`. {., Jedan i Jedini, da, mimo Njega, nijedno `ivo bi}e neposjeduje nikakvu mo} i upozoravao ih da se ~uvajupaganstva i mnogobo{tva. U nizu kur'anskih ajetaMuhammedu, a. s., se saop}ava da ljude upozori na {irk. Nekiod tih ajeta glase:

96

RReeccii:: ""OOvvoo jjee ppuutt mmoojj,, jjaa ppoozziivvaamm kk AAllllaahhuu,, iimmaajjuu}}iijjaassnnee ddookkaazzee,, jjaa,, ii ssvvaakkii oonnaajj kkoojjii mmee sslliijjeeddii,, ii nneekkaa jjeehhvvaalljjeenn AAllllaahh,, jjaa NNjjeemmuu nniikkooggaa nnee ssmmaattrraamm rraavvnniimm""(Yusuf, 108).RReeccii:: ""JJaa ssee ssaammoo GGoossppooddaarruu ssvvoommee kkllaannjjaamm,, ii nniikkooggaaNNjjeemmuu rraavvnniimm nnee ssmmaattrraamm.."" RReeccii:: ""JJaa nniissaamm uu ssttaannjjuuddaa oodd vvaass kkaakkvvuu {{tteettuu oottkklloonniimm nniittii ddaa nneekkoomm oodd vvaasskkaakkvvuu kkoorriisstt pprriibbaavviimm.."" RReeccii:: ""MMeennee nniikkoo oodd AAllllaahhoovveekkaazznnee nnee mmoo`̀ee uu zzaa{{ttiittuu uuzzeettii;; ssaammoo uu NNjjeeggaa jjaa mmoogguuuuttoo~~ii{{ttee nnaa}}ii!!'''' (Al-D`inn, 20-22).RReeccii:: ""MMeennii ssee nnaarree||uujjee ddaa ssee kkllaannjjaamm AAllllaahhuu iisskkrreennooMMuu iissppoovviijjeeddaajjuu}}ii vvjjeerruu ii nnaarree||uujjee mmii ssee ddaa bbuuddeemm pprrvviimmuusslliimmaann.."" RReeccii:: ""JJaa ssee bboojjiimm ppaattnnjjee nnaa VVeelliikkoomm ddaannuuaakkoo bbuuddeemm GGoossppooddaarruu ssvvoommee nneeppoosslluu{{aann.."" RReeccii::""SSaammoo ssee AAllllaahhuu kkllaannjjaamm,, iisskkrreennoo MMuu iissppoovviijjeeddaajjuu}}iivvjjeerruu ssvvoojjuu,, aa vvii ssee,, ppoorreedd NNjjeeggaa,, kkllaannjjaajjttee kkoommeehhoo}}eettee!!"" RReeccii:: ""SSttrraaddaatt }}ee,, uuiissttiinnuu,, oonnii kkoojjii nnaa SSuuddnnjjeemmddaannuu iizzgguubbee ii sseebbee ii ppoorrooddiiccee ssvvoojjee!! EEttoo,, ttoo jjee pprraavvoossttrraaddaannjjee!!"" (Az-Zumar, 11-15).OOnnaajj kkoojjii ssvvee iizz nnii~~eeggaa ssttvvaarraa,, kkoojjii }}ee zzaattiimm ttoo ppoonnoovvoouu~~iinniittii,, ii kkoojjii vvaamm ooppsskkrrbbuu ss nneebbaa ii iizz zzeemmlljjee ddaajjee.. -- ZZaarrppoorreedd AAllllaahhaa ppoossttoojjii ddrruuggii BBoogg?? RReeccii:: ""DDookkaa`̀iittee,, aakkooiissttiinnuu ggoovvoorriittee!!"" (An-Naml, 64).Muhammed, a. s., koji je svoj narod podsje}ao da je Allah,

d`. {., Jedini Bog, je, isto tako, na razli~ite na~ine saop}avaoda ono {to oni, pored Allaha, d`. {., smatraju bogovima nijeu stanju ni{ta stvoriti, da ne posjeduje mo} koja ljudima mo`enanijeti {tetu ili osigurati korist. Neki od kur'anskih ajeta, kojigovore o tim pitanjima, glase:

RReeccii:: ""MMoolliittee ssee oonniimmaa kkoojjee,, ppoorreedd NNjjeeggaa,, ssmmaattrraatteebbooggoovviimmaa -- aallii vvaass oonnii nnee}}ee mmoo}}ii nneevvoolljjee oosslloobbooddiittii nniittiijjee iizzmmiijjeenniittii"" (Al-Isra', 56).RReeccii:: ""KKaa`̀iittee vvii mmeennii iillii ppookkaa`̀iittee mmii {{ttaa ssuu ssttvvoorriillii nnaaZZeemmlljjii ii ddaa llii iimmaajjuu iikkaakkvvaa uuddjjeellaa uu nneebbeessiimmaa oonnii kkoojjiimmaassee vvii,, ppoorreedd AAllllaahhaa,, kkllaannjjaattee?? DDoonneessiittee mmii KKnnjjiigguuoobbjjaavvlljjeennuu pprriijjee oovvee iillii ssaammoo kkaakkaavv oossttaattaakk zznnaannjjaa,, aakkooiissttiinnuu ggoovvoorriittee"" (Al-Ahkaf, 4).

97

Harun Yahya

RReeccii:: ""ZZoovviittee oonnee kkoojjee,, ppoorreedd AAllllaahhaa,, bbooggoovviimmaassmmaattrraattee.. OOnnii nnii{{ttaa nneemmaajjuu,, nnii kkoolliikkoo ttrruunn jjeeddaann,, nnii nnaanneebbeessiimmaa nnii nnaa ZZeemmlljjii;; oonnii uu nnjjiimmaa nneemmaajjuu nniikkaakkvvaauuddjjeellaa ii OOnn nneemmaa oodd nnjjiihh nniikkaakkvvee ppoommoo}}ii"" (Saba', 22).RReeccii:: ""KKaa`̀iittee vvii mmeennii kkoojjii ssuu ddiioo ZZeemmlljjee ssttvvoorriillaabboo`̀aannssttvvaa vvaa{{aa kkoojjiimmaa ssee,, uummjjeessttoo AAllllaahhuu,, kkllaannjjaattee,, iirreecciittee mmii iimmaajjuu llii oonnii uu ssttvvaarraannjjuu nneebbeessaa iikkaakkvvaa uuddjjeellaa,,iillii ssmmoo mmnnooggoobboo{{cciimmaa MMii ddaallii KKnnjjiigguu,, ppaaiimmaajjuu uu nnjjoojj ddookkaazz zzaa ttoo?? NNiijjeeddnnoo,,vvee}} nneevvjjeerrnniiccii jjeeddnnii ddrruuggeeoobbmmaannjjuujjuu'''' (Fatir, 40).Ve}ina ljudi priznaje

Allahovo postojanje, me|utim,ne uspijeva spoznati Njegovumo} i veli~inu, misle da imstvorenja mimo Allaha, d`. {.,mogu priu{titi korist, nemogu shvatiti da im je Allah,d`. {., Jedini Prijatelj i Onajkoji pomaè. [to se ti~eResulullaha, on je svomenarodu objasnio ove ~injenice inastojao ih je osloboditi od {irka.U kur'anskim ajetima se kaèslijede}e:

AAkkoo iihh uuppiittaa{{ kkoo jjee ssttvvoorriioo nneebbeessaa iiZZeemmlljjuu,, ssiigguurrnnoo }}ee rree}}ii:: ""AAllllaahh!!"" aa ttii rreeccii??""MMiisslliittee llii vvii ddaa bbii oonnii kkoojjiimmaa ssee,, ppoorreedd AAllllaahhaa,,kkllaannjjaattee mmooggllii oottkklloonniittii {{tteettuu aakkoo AAllllaahh hhoo}}eeddaa iimm jjee uu~~iinnii,, iillii,, ddaa llii bbii mmooggllii zzaaddrr`̀aattii mmiilloossttNNjjeeggoovvuu aakkoo OOnn hhoo}}ee ddaa iimm jjee ppooddaarrii??"" RReeccii::""MMeennii jjee ddoovvoolljjaann AAllllaahh,, uu NNjjeeggaa ssee ppoouuzzddaajjuu oonnii kkoojjiissee ppoouuzzddaavvaajjuu"" (Az-Zumar, 38).RReeccii:: ""KKoo }}ee vvaass oodd AAllllaahhaa zzaa{{ttiittiittii aakkoo OOnn hhoo}}ee ddaa vvaasszzlloo ssnnaa||ee,, iillii,, kkoo vvaamm mmoo`̀ee nnaauuddiittii aakkoo OOnn `̀eellii ddaa vvaammmmiilloosstt uukkaa`̀ee??"" OOssiimm AAllllaahhaa,, oonnii nnee}}ee nnaa}}ii sseebbii nniizzaa{{ttiittnniikkaa nnii ppoommaaggaa~~aa (Al-Ahzab, 17).

98

Mustafa Rakim Efendi,1797. ''Oprost traìm od

Allaha i Njemu sezahvaljujem. Nema drugog

Boga osim Njega. Zaklinjemse da je Najve}i i da nemadruge mo}i osim Allaha.''

Jedini ~ovjekov ̀ a{titnik i prijatelj je Onaj koji ga je stvorio- Allah, d`. {. Ali, ovu ~injenicu ne èle priznati oni koji neosje}aju bogobojaznost, koji se ne boje Allaha, d`. {.Me|utim, u te{kim trenucima, u odre|enim situacijama ukojima se osje}aju bespomo}nim, ovi ljudi shvate da im, osimAllaha, d`. {., niko drugi ne moè pomo}i. Ljude je na ovu~injenicu podsjetio i Resulullah. Rekao je da, kada zapadnuu nevolje i probleme, ljudima niko ne moè pomo}i osimjedino Allah, d`. {. U vezi s tim je u Kur'anu saop}enoResulullahu da svoj narod upozori na slijede}e:

RReeccii:: ""KKaa`̀iittee vvii mmeennii,, aakkoo iissttiinnuu ggoovvoorriittee,, kkaadd bbii vvaammddoo{{llaa AAllllaahhoovvaa kkaazznnaa iillii vvaass iizznneennaaddiioo SSmmaakk ssvviijjeettaa,,ddaa llii bbiissttee iikkooggaa ddrruuggoogg oossiimm AAllllaahhaa pprriizziivvaallii,, aakkoo iissttiinnuuggoovvoorriittee??"" NNjjeeggaa bbiissttee ssaammoo mmoolliillii ddaa,, aakkoo hhoo}}ee,, oottkklloonniioodd vvaass oonnoo zzaa {{ttoo ssttee GGaa mmoolliillii,, aa nnee bbii vvaamm nnii nnaauummppaalliioonnii kkoojjee ssttee MMuu rraavvnniimm ssmmaattrraallii (Al-An'am, 40-41).Vjernici, koji ne zaboravljaju ovu ~injenicu na koju ih je

upozorio Resulullah, znaju da je, i kada ih ne zadesi nekanevolja, Allah, d`. {., jedini koji im moè pomo}i, Jedina Mo}koja ih moè osloboditi nevolja i problema. U Kur'anu se kaèslijede}e:

RReeccii:: ""KKoo vvaass iizz ssttrraahhoottaa nnaa kkooppnnuu ii mmoorruu iizzbbaavvlljjaa kkaaddmmuu ssee ii jjaavvnnoo ii ttaajjnnoo ppoonniizznnoo mmoolliittee:: ''AAkkoo nnaass OOnn iizzoovvooggaa iizzbbaavvii,, ssiigguurrnnoo }}eemmoo bbiittii zzaahhvvaallnnii!!''"" RReeccii:: ""AAllllaahhvvaass iizz nnjjiihh ii iizz ssvvaakkee nneevvoolljjee iizzbbaavvlljjaa,, ppaa vvii iippaakk ssmmaattrraatteeddaa iimmaa NNjjeemmuu rraavvnniihh"" (Al-An'am, 63-64).Pored toga, Resulullah je i u svojim hadisima vjernike

upozorio da se ~uvaju {irka:"(Najve}i grijeh) je da Allahu, koji te je stvorio, pripisuje{ortaka."35

A u drugom svom hadisu Muhammed, a. s., na slijede}ina~in saop}ava da }e Allah, d`. {., oprostiti sve grijehe,osim {irka:"Allah, d`. {., kaè: 'Ako jedan ~ovjek zna da sam JaSvemogu}i, oprostit }u mu njegove grijehe. Opra{tat }umu sve dok on ne bude ~inio {irk."36

99

Harun Yahya


100

Harun Yahya

A to koliko je za ljude naro~ito zna~ajnaopasnost od potajnog {irka Resulullah jesaop}io slijede}im rije~ima:

"Ho}ete li da vam kaèm {ta je to ~ega se ja bojimza vas vi{e nego {to se bojim Ded`dàla? To je tajni {irk:kada, radi {epurenja, ~ovjek ustane i sluì poloàju nekogdrugog ~ovjeka."37

"[irk u mom ummetu je skriveniji od {etnje mrava naravnom kamenu u mrkloj no}i, a njegovi alameti suprijateljstvo i ljubav zbog nepravde i mr`nja zbog pravde.A {ta je vjera osim ljubavi u ime Allaha i mr`nja u imeAllaha? Allah, d`. {., kaè: 'Ako vi volite Allaha, onda Mise pokorite, da bi i Allah volio vas."38

RReessuulluullllaahh jjee ssaaoopp}}iioo ddaa zznnaannjjee oo ggaajjbbuu pprriippaaddaajjeeddiinnoo AAllllaahhuuRije~ gajb je u Kur'anu upotrebljavana da bi se formuliralo

ono {to je ljudima nepoznato, ono tajnovito {to ~ovjek ne moèvidjeti. Ilustracije radi, ono {to }e se desiti u budu}nosti podacisu i saznanja koja ulaze u sferu gajba. Me|utim, svi podaciu vezi sa budu}no{}u, budu}nost svakog ~ovjeka, dràve,svake zgrade, svake stvari, sa svim njenim detaljima poznatisu Allahu, d`. {. Resulullahu je na slijede}i na~in saop}enoda ljudima objasni kako znanja o gajbu pripadaju jedinoAllahu, d`. {.:

RReeccii:: ""AAllllaahh nnaajjbboolljjee zznnaa kkoolliikkoo ssuu oossttaallii;; ttaajjnnee nneebbeessaaii ZZeemmlljjee jjeeddiinnoo OOnn zznnaa.. KKaakkoo OOnn ssvvee vviiddii,, kkaakkoo OOnn ssvvee~~uujjee!! OOnnii nneemmaajjuu ddrruuggoogg zzaa{{ttiittnniikkaa oossiimm NNjjeeggaa,, aa OOnnnnee uuzziimmaa nniikkooggaa uu ooddlluukkaammaa SSvvoojjiimm kkaaoo oorrttaakkaa"" (Al-Kahf, 26).RReeccii:: ""NNiikkoo,, oossiimm AAllllaahhaa,, nnii nnaa nneebbuu nnii nnaa ZZeemmlljjii nneezznnaa {{ttoo }}ee ssee ddooggooddiittii;; ii oonnii nnee zznnaajjuu kkaaddaa }}ee oo`̀iivvlljjeenniibbiittii'''' (An-Naml, 65).RReeccii:: ""GGoossppooddaarr mmoojj ppoobbjjee||uujjee iissttiinnoomm,, OOnn ddoobbrroo zznnaaii ssvvee oonnoo {{ttoo jjee vveeoommaa sskkrriivveennoo"" (Saba', 48).

101


Kada bi Resulullah povremeno bio pitan zane{to od gajba, on bi davao slijede}i odgovor:

"Ne znam. Ja sam samo rob; znam ono {to miAllah saop}i. Ne mogu znati ono {to On ne saop}i..."39

RReessuulluullllaahh jjee ppooddssjjeettiioo lljjuuddee ddaa AAllllaahh zznnaa ~~aakk iinnaajjsskkrriivveenniijjee rraazzggoovvoorreePoneki ljudi misle da su, kada smi{ljaju neko nevaljalo

djelo ili kada sa svojim istomi{ljenicima planiraju neko lo{edjelo, kada ogovaraju i smi{ljaju spletke, sve to sakrili oddrugih ljudi. Me|utim, Allah, d`. {., zna sve ono {to svaki~ovjek misli, {to mu padne na pamet, ono {to se {apu}e me|udvjema osobama, sve ono {to je na zemlji i na nebesima.Svjedok je svemu onome {to ~ovjek ~ini u svakom momentusvoga ìvota. A svaki ~ovjek }e na Ahiretu polagati ra~un zasve ono {to je mislio da ~ini i govori u velikoj tajnosti. Mo`da}e ~ovjek zaboraviti svoje izgovorene rije~i koje su pune zla,ali Allah, d`. {., na Danu obra~una pred ~ovjeka }e iznijetisve, pa i ono {to je ~ovjek mo`da zaboravio.

Skre}u}i pa`nju na ovo pitanje, Resulullah je upozorioljude na ra~un koji }e neizbje`no morati poloìti. Odre|eniajeti koji govore o tome glase:

RReeccii:: ""SSkkrriivvaallii vvii oonnoo {{ttoo jjee uu ssrrcciimmaa vvaa{{iimm iillii ttoo jjaavvnnooppookkaazziivvaallii,, AAllllaahh ttoo zznnaa.. OOnn zznnaa ssvvee {{ttoo jjee nnaa nneebbeessiimmaaii {{ttoo jjee nnaa ZZeemmlljjii -- AAllllaahh jjee ssvveemmoo}}aann!!'''' (Ali 'Imran, 29).RReeccii:: ""AAllllaahh jjee ddoovvoolljjaann ssvvjjeeddookk mmeennii ii vvaammaa,, jjeerr OOnnzznnaa ii vviiddii rroobboovvee SSvvoojjee"" (Al-Isra', 96).II aakkoo oonnii llee||aa ookkrreennuu,, ttii rreeccii:: ""JJaa ssaamm vvaass ssvvee,, bbeezzrraazzlliikkee,, ooppoommeennuuoo,, aa nnee zznnaamm ddaa llii jjee bblliizzuu iillii ddaalleekkoooonnoo ~~iimmee vvaamm ssee pprriijjeettii;; OOnn zznnaa ggllaassnnoo iizzggoovvoorreenneerriijjee~~ii,, zznnaa ii oonnoo {{ttoo kkrriijjeettee"" (Al-Anbiya’, 109-110).RReeccii:: ""ZZaarr vvii ddaa oobbaavvjjee{{ttaavvaattee AAllllaahhaa oo vvjjeerroovvaannjjuussvvoommee,, kkaadd AAllllaahh zznnaa ssvvee {{ttoo jjee nnaa nneebbeessiimmaa ii nnaa ZZeemmlljjii!!AAllllaahh ssvvee zznnaa"" (Al-Hudùrat, 16).

102

Harun Yahya

RReessuulluullllaahh jjee ssaaoopp}}iioo ddaa jjee KKuurr''aann oobbjjaavvaaAAllllaahhaa,, dd`̀.. {{..U vrijeme Resulullaha, a i poslije njega, bilo je onih koji

su nijekali da je Kur'an Allahova Knjiga, a i{li su i tako dalekoda su tvrdili da je Kur'an knjiga koju je napisao Muhammed,a. s. Me|utim, sasvim je o~ito da je Kur'an knjiga koju nijemogla napisati ni jedna ljudska ruka. Allahova rije~ - Kur'anposjeduje niz mud`iza, jedinstvenih mudrosti, koje ~ovjek nemo`e doku~iti. [to se ti~e Muhammeda, a. s., on je ljude

podsjetio na ovu ~injenicu i saop}io im da je Kur'anobjavio Allah, d`. {. Odre|eni kur'anski ajeti koji

govore o ovom pitanju glase:

103

Prvi, originalni primjerak Kur'ana (sura Al-Qadr) nalazi se u istanbulskom muzejuTopkapi Saray, u dijelu koji nije otvoren za javnost.


104

Harun Yahya

RReeccii:: ""OObbjjaavvlljjuujjee iihh OOnnaajj kkoommee ssuu ppoozznnaatteettaajjnnee nneebbeessaa ii ZZeemmlljjee;; OOnn mmnnooggoo pprraa{{ttaa ii ssaammiilloossttaannjjee"" (Al-Furqan, 6).RReeccii:: ""[[ttaa mmiisslliittee,, aakkoo jjee KKuurr''aann oodd AAllllaahhaa,, aa vvii uu nnjjnnee}}eettee ddaa vvjjeerruujjeettee -- kkoo jjee oonnddaa uu vvee}}oojj zzaabblluuddii oodd oonnooggaakkoojjii jjee uu pprroottiivvrrjjee~~jjuu ddaalleekkoomm oodd iissttiinnee??"" (Fussilat, 52).Sasvim je nesumnjivo da su oni koji izlaze sa tvrdnjom da

je Kur'an napisao ~ovjek neobavije{teni o mudìzamaKur'ana i rije~ima koje sadrè Allahovu neograni~enumudrost. Unato~ tome, Kur'an predstavlja knjigu koju ne samoda nije u stanju napisati jedan ~ovjek, ve} ni svi ljudi cijelogSvijeta potpomognuti ~ak i svim dìnima. A Muhammedu, a.s., nare|eno je da o ovom pitanju svome narodu saop}islijede}e:

RReeccii:: ""KKaadd bbii ssee ssvvii lljjuuddii ii dd`̀iinnii uuddrruu`̀iillii ddaa ssaa~~iinnee jjeeddaannoovvaakkaavv KKuurr''aann,, oonnii,, ttaakkaavv kkaaoo {{ttoo jjee oonn,, nnee bbii ssaa~~iinniillii,,ppaa mmaakkaarr jjeeddnnii ddrruuggiimmaa ppoommaaggaallii"" (Al-Isra', 88).AA oonnii ggoovvoorree:: ""OOnn ggaa iizzmmii{{lljjaa!!"" RReeccii:: ""PPaa ddaajjttee vvii jjeeddnnuussuurruu kkaaoo {{ttoo jjee nnjjeemmuu oobbjjaavvlljjeennaa,, ii kkooggaa ggoodd hhoo}}eettee,, ooddoonniihh uu kkoojjee mmiimmoo AAllllaahhaa vvjjeerruujjeettee,, uu ppoommoo}} ppoozzoovviittee,,aakkoo iissttiinnuu ggoovvoorriittee"" (Yunus, 38).A u jednom svome hadisu Muhammed, a. s., na slijede}i

je na~in saop}io da je Kur'an govor Allaha, d`. {.:"Kur'an je govor Allaha, d`. {. S obzirom da je to tako,uvaàvajte ga tako {to ne}ete ~initi ono {to je zabranioRabb, Vlasnik Kur'ana."40

RReessuulluullllaahh jjee ssaaoopp}}iioo ddaa jjee KKuurr''aann rraaddoossnnaavviijjeesstt ii vvooddii~~ vvjjeerrnniikkaaMuhammed, a. s., rekao je da Kur'an ljude izvodi na Pravi

Put i savjetovao im da Kur'an prihvate kao svoju vodilju krozìvot. Odre|eni ajeti koji govore o ovome glase:

RReeccii:: ""OOdd GGoossppooddaarraa ttvvooggaa oobbjjaavvlljjuujjee ggaa mmeelleekkDD`̀iibbrriillii kkaaoo iissttiinnuu,, ddaa jjoo{{ vvii{{ee uu~~vvrrssttii vvjjeerrnniikkee uuvvjjeerroovvaannjjuu,, ii ddaa bbuuddee ppuuttookkaazz ii rraaddoossnnaa vviijjeesstt ssvviimmmmuusslliimmaanniimmaa"" (An-Nahl, 102).

105

RReeccii:: ""AAkkoo zzaalluuttaamm,, zzaalluuttaaoo ssaamm nnaa ssvvoojjuu {{tteettuu,, aa aakkoossaamm nnaa PPrraavvoommee PPuuttuu,, ttoo jjee zzbboogg oonnooggaa {{ttoo mmii GGoossppooddaarrmmoojj oobbjjaavvlljjuujjee;; OOnn zzaaiissttaa ssvvee ~~uujjee ii bblliizzuu jjee"" (Saba', 50). U jednom svome hadisu Resulullah je na slijede}i na~in

saop}io da je Kur'an vodi~ koji vodi ka spasu:"Ko Kur'an uzme ispred sebe Kur'an }e ga odvesti uDènnet, a ko ga ostavi iza sebe njega }e, pak, odgurati uDèhennem."41

MMuuhhaammmmeedd,, aa.. ss..,, ssaaoopp}}iioo jjee ddaa ssee nnaa DDaannuuoobbrraa~~uunnaa nniikkoommee nnee}}ee ttoovvaarriittii ggrriijjeessii ddrruuggooggaaJedno od ra{irenih izopa~enih mi{ljenja u neukim

zajednicama je i vjerovanje da }e se jednima pripisati grijesikoji pripadaju drugima. Ilustracije radi, kada neko nekoganastoji sprije~iti u obavljanju nekog ibadeta, tada obi~nonastupa sa re~enicom: "Ja za to preuzimam grijeh". Ta osoba}e, sasvim sigurno, imati grijeh zbog spre~avanja, ali }e, istotako, ometena osoba imati grijeh za neizvr{enje aktualnogibadeta. Dakle, niko na sebe ne moè preuzeti grijeh koji jepo~inio neko drugi. Na Sudnjem danu }e svi biti odgovornii pitani jedino za ono {to su sami po~inili. Niko ne}e biti pitanza grijehe drugih i ni na koga ne}e biti natovareni grijesidrugih. Allah, d`. {., je Muhammedu, a. s., saop}io da ovutemu objasni na slijede}i na~in:

RReeccii:: ""ZZaarr ddaa zzaa GGoossppooddaarraa ttrraa`̀iimm nneekkoogg ddrruuggoogg oossiimmAAllllaahhaa,, kkaadd jjee OOnn GGoossppooddaarr ssvveeggaa?? [[ttoo ggoodd kkoo uurraaddiisseebbii uurraaddii,, ii ssvvaakkii ggrrjjee{{nniikk }}ee ssaammoo ssvvoojjee bbrreemmee nnoossiittii..NNaa kkrraajjuu,, GGoossppooddaarruu ssvvoommee }}eettee ssee vvrraattiittii ii OOnn }}ee vvaassoo oonnoommee uu ~~eemmuu ssttee ssee rraazziillaazziillii oobbaavviijjeessttiittii!!'''' (Al-An'am, 164).A rije~ima: "Niko ni~ije grijehe ne}e ispa{tati"42

Muhammed, a. s., je, tako|er, dao obja{njenje ovom, u narodura{irenom, praznovjerju.

106

Harun Yahya

107

PPrrii~~aajjuu}}ii oo oonnoommee {{ttoo jjee zzaaddeessiilloo pprriijjaa{{nnjjeennaarrooddee,, RReessuulluullllaahh jjee ssvvoommee uummmmeettuussaavvjjeettoovvaaoo ddaa iizz ttooggaa uuzzmmee ppoouukkuuNarodi koji su se, tokom historije, suprotstavljali Allahu,

d`. {., vjeri i Allahovim poslanicima uvijek su nestajali unesre}i koja ih je zade{avala. [tavi{e, sa lica zemlje su nestajalitako {to iza sebe nisu ostavljali nikakvog traga. Kraj koji jezadesio ove narode cijelom bi ~ovje~anstvu mogao poslu`itikao pouka i upozorenje da se boje Allahove kazne i da seokrenu putem na koji je On skretao pa`nju:

RReeccii:: ""PPuuttuujjttee ppoo ssvviijjeettuu ii vviiddiittee kkaakkoo ssuu zzaavvrr{{iilliiggrrjjee{{nniiccii!!"" (An-Naml, 69).RReeccii:: ""PPuuttuujjttee ppoo ssvviijjeettuu,, zzaattiimm ppoogglleeddaajjttee kkaakkoossuu zzaavvrr{{iillii oonnii kkoojjii ssuu ppoossllaanniikkee llaa`̀nniimm ssmmaattrraallii!!""(Al-An'am, 11).RReeccii:: ""PPuuttuujjttee ppoo ssvviijjeettuu ppaa ppoogglleeddaajjttee kkaakkoo ssuu oonniipprriijjee zzaavvrr{{iillii;; vvee}}iinnoomm ssuu oonnii mmnnooggoobboo{{ccii bbiillii""(Ar-Rum, 42).[to se ti~e Resulullaha, on je, u svjetlu ovih ajeta,

rije~ima: "Polahko, o, moj narode! Narodi prije vasuni{teni su onim {to vi radite-zato {to su sesuprotstavljali svojim poslanicima i zato {to sumijenjali knjige"43 svoj ummet upozorio na ono {toje zadesilo prija{nje narode.

108

PPooddssjjee}}aaoo jjee lljjuuddee nnaa ssmmrrttStrah od smrti jedan je od strahova koji obuzimaju one koji

ne vjeruju ili sumnjaju u postojanje Ahireta. Zato {to misleda }e, zajedno sa smr}u, izgubiti sve i {to su veoma strasnovezani za ovosvjetski `ivot, oni apsolutno ne razmi{ljaju osmrti. Me|utim, svaki ~ovjek }e umrijeti u jednom trenutkukojeg je Allah, d`. {., odredio u njegovoj sudbini i od toga jeapsolutno nemogu}e pobje}i. Resulullah je, isto tako,naglasio da bijegom i nerazmi{ljanjem o smrti ovim osobamane}e pridonijeti nikakvu korist i nastojao ih ponukati narazmi{ljanje o istinskom `ivotu nakon smrti.

RReeccii:: ""AAkkoo bbjjee`̀iittee oodd ssmmrrttii iillii ppooggiibbiijjee,, bbjjee`̀aannjjee vvaammnnee}}ee ppoommoo}}ii,, ooppeett }}eettee ssaammoo kkrraattkkoo uu`̀iivvaattii"" (Al-Ahzab,16).

109

Harun Yahya

RReeccii:: ""DDaann vvaamm jjee vvee}} ooddrree||eenn,, nnee mmoo`̀eettee ggaa nnii zzaa ~~aassjjeeddaann zzaauussttaavviittii nniittii uubbrrzzaattii"" (Saba', 30).Resulullah je savjetovao na razmi{ljanje o smrti te je, s tim

u vezi, rekao slijede}e:"Oni koji najvi{e spominju smrt i koji, prije no {to ih zadesi,prave najbolju pripremu za nju. Eto, to su pametni."44

SSaaoopp}}iioo jjee ddaa jjeeddiinnoo AAllllaahh,, dd`̀.. {{..,, zznnaa kkaaddaa }}eessee ddeessiittii SSmmaakk ssvviijjeettaaJedno od pitanja koje zanima ljude je kada }e se dogoditi

Smak svijeta. Premda je Allah, d`. {., saop}io da, osim Njega,niko ne moè znati kada }e se to desiti, a Resulullahu jenaredio da na slijede}i na~in da odgovor kada ga pitaju o tome:

LLjjuuddii ttee ppiittaajjuu oo SSmmaakkuu ssvviijjeettaa,, rreeccii:: ""TToo jjeeddiinnoo AAllllaahhzznnaa!!"" AA ttii nnee zznnaa{{,, mmoo`̀ddaa jjee SSmmaakk ssvviijjeettaa bblliizzuu!! (Al-Ahzab, 63).RReeccii:: ""JJaa nnee zznnaamm ddaa llii }}ee uusskkoorroo bbiittii oonnoo ~~iimmee vvaamm sseepprriijjeettii iillii jjee GGoossppooddaarr mmoojj ooddrreeddiioo ddaa }}ee ttoo ppoosslliijjee dduuggoovvrreemmeennaa bbiittii"" (Al-Dìnn, 25).II aakkoo oonnii llee||aa ookkrreennuu,, ttii rreeccii:: ""JJaa ssaamm vvaass ssvvee,, bbeezzrraazzlliikkee,, ooppoommeennuuoo,, aa nnee zznnaamm ddaa llii jjee bblliizzuu iillii ddaalleekkoooonnoo ~~iimmee vvaamm ssee pprriijjeettii"" (Al-Anbiya’, 109).

SSaaoopp}}iioo jjee ddaa }}ee nneekkii uu DD`̀eehheennnneemmuu oossttaattiivvjjee~~nnooJedno od pogre{nih mi{ljenja koje je ra{ireno u neukim

dru{tvima je da }e se u Dèhennemu boraviti samo izvjesnovrijeme i da }e se nakon toga iza}i iz njega. Me|utim, Allah,d`. {., je saop}io da }e dèhennemski azap za neke trajativje~no. Pridràvaju}i se Allahovog nare|enja, one koji tvrdeda }e se u Dèhennemu ostati samo jedno ograni~eno vrijemeResulullah je, isto tako, obavijestio da }e neki ljudi uDèhennemu ostati vje~no:

OOnnii ggoovvoorree:: ""VVaattrraa }}ee nnaass ddoottiiccaattii ssaammoo nneekkoo vvrriijjeemmee..""RReeccii:: ""DDaa llii ssttee oo ttoommee ddoobbiillii oodd AAllllaahhaa oobbee}}aannjjee -- jjeerr,,AAllllaahh }}ee ssiigguurrnnoo iissppuunniittii oobbee}}aannjjee SSvvoojjee -- iillii nnaa AAllllaahhaa

110

111

Harun Yahya


iizznnoossiittee oonnoo {{ttoo nnee zznnaattee??"" AA nniijjee ttaakkoo!! OOnniikkoojjii bbuudduu zzlloo ~~iinniillii ii ggrriijjeessii nnjjiihhoovvii iihh bbuudduu ssaa ssvviihhssttrraannaa ssttiiggllii,, oonnii }}ee ssttaannoovvnniiccii DD`̀eehheennnneemmaa bbiittii ii uunnjjeemmuu }}ee vvjjee~~nnoo oossttaattii.. AA oonnii kkoojjii bbuudduu vvjjeerroovvaallii ii ddoobbrraaddjjeellaa ~~iinniillii -- oonnii }}ee ssttaannoovvnniiccii DD`̀eennnneettaa bbiittii ii uu nnjjeemmuu}}ee vvjjee~~nnoo bboorraavviittii (Al-Baqarah, 80-82).Muhammed, a. s., je u jednom svome hadisu rekao slijede}e

o dènnetskom i dèhennemskom ìvotu:"Kada Dènnetlije budu u Dènnetu, a Dèhennemlije uDèhennemu, tada }e se donijeti smrt. Stavit }e se izme|uDènneta i Dèhennema i tu biti sasje~ena. Potom }e jedantelal povikati: 'O, stanovnici Dènneta! Nema vi{e smrti,postoji vje~nost. O, stanovnici Vatre! Nema vi{e smrti,postoji vje~nost. Time }e se jo{ vi{e pove}ati radostDènnetlija, a i tuga Dèhennemlija."45

RReekkaaoo jjee ddaa AAllllaahhaa ssppoommiinnjjeemmoo nnaajjlljjeepp{{iimmiimmeenniimmaaKao {to smo naprijed istakli, prilikom dostavljanja

Objave, kada bi ne{to saop}avao ili kada bi ~inio dovu,Muhammed, a. s., je spominjao Allaha, d`. {., i veli~ao Ganajljep{im imenima. Resulullahu je na slijede}i na~innare|eno da i ljude poziva na ovo uzorno djelo:

RReeccii:: ""ZZoovviittee:: ''AAllllaahh'',, iillii zzoovviittee:: ''MMiilloossttiivvii'',, aa kkaakkoo ggooddGGaa bbuuddeettee zzvvaallii,, NNjjeeggoovvaa ssuu iimmeennaa nnaajjlljjeepp{{aa.. NNeeiizzggoovvaarraajj nnaa ssaavv ggllaass KKuurr''aann kkaadd nnaammaazz oobbaavvlljjaa{{,, aa iinnee pprriigguu{{uujj ggaa;; ttrraa`̀ii ssrreeddiinnuu iizzmmee||uu ttooggaa"" ii rreeccii::""HHvvaalljjeenn nneekkaa jjee AAllllaahh,, kkoojjii SSeebbii nniijjee uuzzeeoo ddjjeetteettaa ii kkoojjiiuu vvllaassttii nneemmaa oorrttaakkaa,, ii kkoommee nnee ttrreebbaa zzaa{{ttiittiinniikk zzbbooggnneemmoo}}ii -- ii hhvvaallee}}ii GGaa vveellii~~aajj!!"" (Al-Isra', 110-111).

PPooddssjjeettiioo jjee ddaa ssee nnee pprraavvii rraazzlliikkaa mmee||uuppoossllaanniicciimmaaU skladu sa Allahovom naredbom, Muhammed, a. s., je

saop}io da ne pravimo nikakve razlike me|u poslanicima kojeje Allah poslao, i to naglasio u jednom hadisu: "Ne

112

Harun Yahya

113


smatrajte poslanike superiornijim jedne nad drugima."46 Sviposlanici su bili ljudi koje ja Allah, d`. {., volio, u~inioprijateljima, kojima je vjerovao; ~asni, bogobojazni i mubarekljudi koje je obradovao D`ennetom. Svi pejgamberi su ljudimaobjavljivali Allahovu vjeru, sve one do kojih su mogli doprijetisu, poput Muhammeda, a. s., pozivali na Allahov Put. To jejedna veoma bitna vjera i stav, o ~emu nas je obavijestioResulullah. A u Kur'anu o ovom pitanju stoji slijede}e:

RReeccii:: ""MMii vvjjeerruujjeemmoo uu AAllllaahhaa ii uu oonnoo {{ttoo ssee oobbjjaavvlljjuujjeennaammaa ii uu oonnoo {{ttoo jjee oobbjjaavvlljjeennoo IIbbrraahhiimmuu,, ii IIssmmaaiilluu,, iiIIsshhaakkuu,, ii JJaakkuubbuu,, ii uunnuucciimmaa,, ii uu oonnoo {{ttoo jjee ddaattoo MMuussaauuii IIssaauu ii vvjjeerroovvjjeessnniicciimmaa -- oodd GGoossppooddaarraa nnjjiihhoovvaa;; mmiinniikkaakkvvuu rraazzlliikkuu mmee||uu nnjjiimmaa nnee pprraavviimmoo,, ii mmii ssee ssaammooNNjjeemmuu kkllaannjjaammoo"" (Ali 'Imran, 84).RReecciittee:: ""MMii vvjjeerruujjeemmoo uu AAllllaahhaa ii uu oonnoo {{ttoo sseeoobbjjaavvlljjuujjee nnaammaa,, ii uu oonnoo {{ttoo jjee oobbjjaavvlljjeennoo IIbbrraahhiimmuu,, iiIIssmmaaiilluu,, ii IIsshhaakkuu,, ii JJaakkuubbuu,, ii uunnuucciimmaa,, ii uu oonnoo {{ttoo jjee ddaattooMMuussaauu ii IIssaauu,, ii uu oonnoo {{ttoo jjee ddaattoo vvjjeerroovvjjeessnniicciimmaa ooddGGoossppooddaarraa nnjjiihhoovvaa;; mmii nnee pprraavviimmoo nniikkaakkvvee rraazzlliikkeemmee||uu nnjjiimmaa,, ii mmii ssee ssaammoo NNjjeemmuu ppookkoorraavvaammoo"" (Al-Baqarah, 136).

RReessuulluullllaahh jjee ppoozziivvaaoo lljjuuddee nnaa uuzzoorraann mmoorraallKao {to smo isticali tokom cijele knjige, Resulullah je

posjedovao jedan moral koji je uzor cijelom ~ovje~anstvu. Istotako je ljude pozivao na uzorno pona{anje i saop}io kakavtreba biti moral i pona{anje sa kojim }e Allah, d`. {., bitizadovoljan. Odre|eni ajeti u kojima se Resulullahu nare|ujeda ljude podsje}a na uzoran moral glase:

RReeccii:: ""DDoo||iittee ddaa vvaamm kkaa`̀eemm {{ttaa vvaamm GGoossppooddaarr vvaa{{pprrooppiissuujjee;; ddaa MMuu nnii{{ttaa nnee pprriiddrruu`̀uujjeettee,, ddaa rrooddiitteelljjiimmaaddoobbrroo ~~iinniittee,, ddaa ddjjeeccuu ssvvoojjuu,, zzbboogg nneeiimmaa{{ttiinnee,, nnee uubbiijjaattee-- MMii ii vvaass ii nnjjiihh hhrraanniimmoo -- nnee pprriibbllii`̀aavvaajjttee ssee

114

Harun Yahya

nneevvaalljjaall{{ttiinnaammaa,, bbiillee jjaavvnnee iillii ttaajjnnee;; nnee uubbiijjaajjttee oonnooggkkooggaa jjee AAllllaahh zzaabbrraanniioo uubbiittii,, oossiimm kkaaddaa ttoo pprraavvddaazzaahhttiijjeevvaa -- eettoo,, ttoo vvaamm OOnn pprreeppoorruu~~uujjee ddaa bbiissttee rraazzmmiisslliillii-- ii ddaa ssee iimmeettkkuu ssiirroo~~eettaa nnee pprriibbllii`̀aavvaattee,, oossiimm nnaannaajjlljjeepp{{ii nnaa~~iinn,, ssvvee ddookk ppuunnoolljjeettnnoo nnee ppoossttaannee,, ii ddaa kkrriivvoonnaa lliittrruu ii nnaa kkaannttaarruu nnee mmjjeerriittee -- MMii nniikkooggaa pprreekkoonnjjeeggoovvee mmoogguu}}nnoossttii nnee zzaadduu`̀uujjeemmoo -- ii kkaadd ggoovvoorriittee,, ddaakkrriivvoo nnee ggoovvoorriittee,, ppaa mmaakkaarr ssee ttiiccaalloo ii ssrrooddnniikkaa,, ii ddaaoobbaavveezzee pprreemmaa AAllllaahhuu nnee kkrr{{iittee -- eettoo,, ttoo vvaamm OOnnnnaarree||uujjee ddaa bbiissttee ttoo nnaa uummuu iimmaallii"" (Al-An’am, 151-152).RReeccii:: ""GGoossppooddaarr mmoojj zzaabbrraannjjuujjee rraazzvvrraatt,, ii jjaavvnnii ii ppoottaajjnnii,,ii ggrriijjeehhee,, ii nneeoopprraavvddaannoo nnaassiilljjee,, ii ddaa AAllllaahhuu ssmmaattrraatteerraavvnniimm oonnee zzaa kkoojjee OOnn nniikkaakkaavv ddookkaazz oobbjjaavviioo nniijjee,, iiddaa oo AAllllaahhuu ggoovvoorriittee oonnoo {{ttoo nnee zznnaattee"" (Al-A'raf, 33).A odre|eni hadisi u kojima Resulullah poziva i savjetuje

uzoran moral glase:"Gospodar mi je naredio devet stvari: da se i javno i tajnobojim Allaha, d`. {., da govorim pravedno i kada sam ljuti kada sam raspolo`en, da budem {tedljiv i u siroma{tvu iu bogatstvu, da budem prijatelj i sa onima koji se odmetnuod mene, da dajem i onome ko nije sa mnom, da oprostimonome ko me zlostavlja, da moja {utnja bude razmi{ljanje,da moj govor bude spominjanje Allaha (zikr), da mojpogled bude pouka (ibret) i da nare|ujem ono {to jeispravno i lijepo."47

"Oprosti onima koji te zlostavljaju; idi onome ko se ljutina tebe; ~ini dobro~instvo onome ko ti ~ini zlo; govoriistinu pa makar bila i protiv tebe."48

"Ma gdje da bio, oslanjaj se na Allaha, a na zlo odgovarajdobro~instvom; to }e ga uni{titi. Prema ljudima se lijepoophodi."49

115

"Prema ljudima se ophodite uzornim moralom."50

Izaslanicima koje je poslao u Jemen Resulullah jesavjetovao slijede}e:

"Kao {to sir}e kvari med isto tako lo{a narav kvari posao."51

"Dostojanstvo vjernika je njegova vjera, plemstvo je njegovuzorni moral, a ljudskost njegov razum."52

RReessuulluullllaahh jjee uuppoozzoorriioo lljjuuddee nnaa oohhoolloossttMuhammed, a. s., je saop}io da su oholost i hvalisavost

odlike ru`nog i lo{eg morala i da }e oholi biti ka`njeniDèhennemom. Resulullah je tako|er upozorio na ovoveliko zlo, a ponizno{}u, skromno{}u, nje`no{}u isaosje}ajno{}u bio je u svim situacijama najbolji primjerostalima. Odre|ena upozorenja na opasnost oholosti, koja jeResulullah istakao u svojim hadisima, glase:

"Allah, d`. {., je lijep i voli ljepotu. A {to se ti~e oholosti,ona predstavlja anuliranje pravednosti i omalovaàvanjeljudi."53

"Kada se, smatraju}i se vi{im od njih, neko drì daleko odnaroda, on se tada upisuje me|u nasilnike i biva zahva}enzlom koje ih zadesi."54

Resulullah je upozorio i one koji se hvali{u svojim precimai porodicom i koji se zbog toga ohole i rekao slijede}e:

"Ili }e ljudi prestati da se hvali{u svojim mrtvim precimakoji nisu ni{ta vi{e od dèhennemskog uglja, ili }e predAllahom spasti na deredù koja je nià od gundelja, kojisvojim nosom gura izmet. Allah, d`. {., vas je o~istio oddàhilijjetske oholosti. Vi ste napokon ili sretni vjerniciili unesre}eni fedìri. Svi ljudi su Ademova djeca, a Ademje stvoren od zemlje."55

Resulullah je svojim ashabima savjetovao da se uvijeklijepo odijevaju, da izgledaju fino i dotjerano. Me|utim, u istovrijeme ih je podsjetio i na to da }e ~ovjek, koji se oholi zbogsvoje ljepote ili onoga {to odijeva, biti ponièn i na dunjalukui na Ahiretu te rekao da u svim prilikama budu skromni. Jedanod tih hadisa glasi:

116

117

Harun Yahya

"Idu}i u odre|enoj odje}i koja mu se dopada i sadotjeranom kosom jednog ~ovjeka je obuzela oholost takoda je odjednom potonuo u zemlju. Tu }e nastaviti tonutiu mukama sve dok ne nastupi Smak svijeta."56

RReessuulluullllaahhoovvaa ssaaoopp}}eennjjaa oo uuddjjeelljjiivvaannjjuu ((iinnffaakkuu))Infak je tro{enje imovine i `ivota na Allahovom Putu, a

na na~in kako }e Allah biti zadovoljan time. Ashabi suPoslaniku postavljali izvjesna pitanja u vezi sa infakom, a onim je objasnio kakav infak treba biti i podsticao ih da ga ~ine.Kur'anski ajeti koji govore o infaku glase:

PPiittaajjuu ttee kkoommee }}ee uuddjjeelljjiivvaattii.. RReeccii:: ""IImmeettaakk kkoojjiiuuddjjeelljjuujjeettee nneekkaa pprriippaaddnnee rrooddiitteelljjiimmaa,, ii rroo||aacciimmaa,, iissiirroo~~aaddii,, ii ssiirroommaassiimmaa,, ii ppuuttnniicciimmaa;; aa zzaa ddoobbrroo kkoojjeeuu~~iinniittee AAllllaahh ssiigguurrnnoo zznnaa"" (Al-Baqarah, 215).PPiittaajjuu ttee oo vviinnuu ii kkoocckkii.. RReeccii:: ""OOnnii ddoonnoossee vveelliikkuu {{tteettuu,,aa ii nneekkuu kkoorriisstt lljjuuddiimmaa,, ssaammoo jjee {{tteettaa oodd nnjjiihh vvee}}aa ooddkkoorriissttii.."" II ppiittaajjuu ttee kkoolliikkoo ddaa uuddjjeelljjuujjuu.. RReeccii:: ""VVii{{aakk!!""EEttoo,, ttaakkoo vvaamm AAllllaahh oobbjjaa{{nnjjaavvaa pprrooppiissee ddaa bbiisstteerraazzmmiisslliillii (Al-Baqarah, 219).RReeccii:: ""GGoossppooddaarr mmoojj ddaajjee oobbiillnnuu ooppsskkrrbbuu oonnoommee kkoommeehhoo}}ee oodd rroobboovvaa SSvvoojjiihh,, aa kkoommee hhoo}}ee uusskkrraa}}uujjee;; {{ttoo ggooddvvii uuddiijjeelliittee,, OOnn }}ee ttoo nnaaddookknnaaddiittii,, OOnn nnaajjbboolljjeeooppsskkrrbblljjuujjee"" (Saba', 39).Odre|eni hadisi u kojima Muhammed, a. s., vjernike

upozorava da se klonu {krtosti i da dare`ljivo ~ine infak glase:"Izbjegavajte-zulum zato {to }e zulum biti tama naKijametu. Izbjegavajte i {krtost-po{to je {krtost uni{tila oneprije vas, uputila ih na me|usobno prolijevanje krvi i daono {to im je zabranjeno smatraju dozvoljenim."57

"Volite siroma{ne i budite blizu njih. Ako vi njih budetevoljeli, i Allah }e voljeti vas. Ako vi budete blizu njih, iAllah }e biti blizu vas. Ako vi njih obu~ete, i Allah }e vasobu}i. Ako vi njih nahranite, i Allah }e vas nahraniti.Budite dare`ljivi, da bi i Allah, d`. {., bio dare`ljiv premavama."58

118

Harun Yahya

119


MMuuhhaammmmeedd,, aa.. ss..,, jjee bbiioo ppoossllaanniikk ii dd`̀iinniimmaaU 72. kur'anskom poglavlju, Al-Dìnn, Allah, d`. {.,

saop}ava da su i dìni slu{ali Muhammedova, a. s., saop}enjai Kur'an i da je jedna grupa njih, kao muslimani, bila pot~injenaMuhammedu, a. s. Neki od kur'anskih ajeta koji govore o tomeglase:

RReeccii:: ""MMeennii jjee oobbjjaavvlljjeennoo ddaa jjee nneekkoolliikkoo dd`̀iinnaapprriisslluu{{kkiivvaalloo ii rreekklloo:: ''MMii ssmmoo,, ddooiissttaa,, KKuurr''aann,, kkoojjiiiizzaazziivvaa ddiivvlljjeennjjee,, sslluu{{aallii,, kkoojjii nnaa PPrraavvii PPuutt uuppuu}}uujjee -- iimmii ssmmoo uu nnjj ppoovvjjeerroovvaallii ii vvii{{ee nniikkooggaa nnee}}eemmooGGoossppooddaarruu nnaa{{eemm rraavvnniimm ssmmaattrraattii'''' (Al-Dìnn, 1-2).Opet u poglavlju Al-Dìn, Allah, d`. {., saop}ava da su

muslimani dìni rekli slijede}e:""II mmii ssmmoo,, ~~iimm ssmmoo KKuurr''aann ~~uullii,, uu nnjj ppoovvjjeerroovvaallii;; aa kkoouu GGoossppooddaarraa ssvvooggaa vvjjeerruujjee nnii {{tteettee nnii nneepprraavvddee nnee ttrreebbaaddaa ssee bboojjii;; ii iimmaa nnaass mmuusslliimmaannaa,, aa iimmaa nnaass zzaalluuttaalliihh;;oonnii kkoojjii iissllaamm pprriihhvvaattee PPrraavvii PPuutt ssuu iizzaabbrraallii"" (Al-Dìnn,13-14).Ovi dìni nagla{avaju da je, govore}i laì o Allahu, d`. {.,

jedna grupa njih izmi{ljala praznovjerja. Odlike ovogpraznovjerja, u koje su dìni prethodno vjerovali, na slijede}ina~in se obja{njavaju u poglavlju Al-Dìn:

""AA OOnn nniijjee -- nneekkaa uuzzvvii{{eennoo bbuuddee ddoossttoojjaannssttvvooGGoossppooddaarraa nnaa{{eegg!! -- uuzzeeoo sseebbii nnii ddrruuggee nnii ddjjeetteettaa;; jjeeddaannnnaa{{ bbeezzuummnniikk jjee oo AAllllaahhuu llaa`̀ii ggoovvoorriioo,, aa mmii ssmmoo mmiisslliilliiddaa nnii lljjuuddii nnii dd`̀iinnii oo AAllllaahhuu llaa`̀ii nnee ggoovvoorree"" (Al-Dìnn,3-5).A u drugom ajetu saop}ava se da su se, kada je

Muhammed, a. s., ustao radi namaza, dìni u gomilama okupilioko njega i tiskali se:

AA kkaadd jjee AAllllaahhoovv rroobb uussttaaoo ddaa MMuu ssee ppoommoollii,, oonnii ssuu sseeuu ggoommiillaammaa ookkoo nnjjeeggaa ttiisskkaattii ssttaallii (Al-Dìnn, 19).Kao {to se vidi iz navedenih ajeta, Muhammed, a. s., je

kao pejgamber poslan svim ljudima i svim dìnima. Kur'anje bio vodi~ i ljudima i dìnima.

120

Harun Yahya

121


122

Harun Yahya

123

RReessuulluullllaahhoovvaa uuppoozzoorreennjjaa nneevvjjeerrnniicciimmaaOni koji su negirali Kur'an i Muhammedovo, a. s.,

poslanstvo izazivali su niz neprijatnosti Resulullahu, nastojalisu sprije~iti njegovu misiju dostavljanja Objave, {tavi{e,nastojali su ga ubiti, porobiti i protjerati. On im je, me|utim,u svim slu~ajevima obja{njavao Allahovu mo}, postojanje,iznosio im ~injenicu da je on uistinu poslanik i da je Kur'anKnjiga Istine i upozoravao ih na strahote d`ehennemskogazaba. Me|utim, ~ak i nakon osvajanja, Muhammed, a. s.,nikada nije vr{io presiju nad nevjernicima, nasilno nijenastojao nikoga preobratiti u islam i saop}io je da su svislobodni u ispovijedanju svoje vjere.

Odre|eni kur'anski ajeti koji govore o tome glase:II aakkoo ttee oonnii bbuudduu uu llaa`̀ uuttjjeerriivvaallii,, ttii rreeccii:: ""MMeennii -- mmoojjaa,,aa vvaammaa -- vvaa{{aa ddjjeellaa;; vvii nnee}}eettee ooddggoovvaarraattii zzaa oonnoo {{ttoo jjaarraaddiimm,, aa jjaa nnee}}uu ooddggoovvaarraattii zzaa oonnoo {{ttoo vvii rraaddiittee"" (Yunus,41).RReeccii:: ""MMeennii ssee oobbjjaavvlljjuujjee ddaa jjee vvaa{{ BBoogg -- jjeeddaann BBoogg,,zzaattoo ssee ssaammoo NNjjeemmuu kkllaannjjaajjttee!!"" II aakkoo oonnii llee||aa ookkrreennuu,,ttii rreeccii:: ""JJaa ssaamm vvaass ssvvee,, bbeezz rraazzlliikkee,, ooppoommeennuuoo,, aa nneezznnaamm ddaa llii jjee bblliizzuu iillii ddaalleekkoo oonnoo ~~iimmee vvaamm ssee pprriijjeettii;;OOnn zznnaa ggllaassnnoo iizzggoovvoorreennee rriijjee~~ii,, zznnaa ii oonnoo {{ttoo kkrriijjeettee,,aa jjaa nnee zznnaamm ddaa nniijjee ttoo vvaammaa iisskkuu{{eennjjee,, ii pprruu`̀aannjjeeuu`̀iivvaannjjaa jjoo{{ zzaa iizzvvjjeessnnoo vvrriijjeemmee.."" ""GGoossppooddaarruu mmoojj,,pprreessuuddii oonnaakkoo kkaakkoo ssuu zzaasslluu`̀iillii!!"" -- rree~~ee oonn -- ""aa ooddGGoossppooddaarraa nnaa{{eegg,, MMiilloossttiivvoogg,, ttrreebbaa ttrraa`̀iittii ppoommoo}} pprroottiivvoonnooggaa {{ttoo vvii iizznnoossiittee"" (Al-Anbiya' 108-112).RReeccii:: ""OO,, nnaarrooddee mmoojj,, ~~iinniittee ssvvee {{ttoo mmoo`̀eettee,, aa ~~iinniitt }}uuii jjaa;; ssaazznnaatt }}eettee vvii vvee}} kkooggaa ~~eekkaa ssrreettaann kkrraajj!!""NNaassiillnniiccii,, ssiigguurrnnoo,, nnee}}ee uussppjjeettii (Al-An'am, 135).

SSaa nneevvjjeerrnniicciimmaa nniijjee uullaazziioo uu nneeppoottrreebbnnaarraasspprraavvlljjaannjjaaKao {to smo ve} istakli, prema onima koji su nijekali

Allahovo postojanje i njegovo poslanstvo, Muhammed, a. s.,je zauzimao jedan veoma strpljiv i razuman stav; nikada nije

124

Harun Yahya

125

pribjegavao sili i presijama. [tavi{e, naglasio je da }e se premanjima slijediti jedan pravi~an odnos i da se sa njima ne}eulaziti u nepotrebne rasprave. Sve to je u skladu sa Allahovimnaredbama koje su istaknute u narednom ajetu:

ZZaattoo ttii ppoozziivvaajj ii bbuuddii iissttrraajjaann,, oonnaakkoo kkaakkoo ttii ssee nnaarree||uujjee,,aa nnee ppoovvooddii ssee zzaa pprroohhttjjeevviimmaa nnjjiihhoovviimm,, ii rreeccii:: ""JJaavvjjeerruujjeemm uu ssvvee KKnnjjiiggee kkoojjee jjee AAllllaahh oobbjjaavviioo,, ii nnaarree||eennoommii jjee ddaa vvaamm pprraavveeddnnoo ssuuddiimm;; AAllllaahh jjee ii nnaa{{ ii vvaa{{GGoossppooddaarr,, nnaammaa nnaa{{aa,, aa vvaammaa vvaa{{aa ddjjeellaa;; nneemmaa ppoottrreebbeeddaa jjeeddnnii ddrruuggiimmaa ddookkaazzee iizznnoossiimmoo;; AAllllaahh }}ee nnaass ssvveessaabbrraattii,, ii NNjjeemmuu }}ee ssee ssvvii vvrraattiittii"" (A{-[ura, 15).

NNeevvjjeerrnniikkee jjee ppoozzvvaaoo nnaa ppookkaajjaannjjeeAllah, d`. {., je neograni~eno milostiv, saosje}ajan i Onaj

koji mnogo opra{ta. On u Kur'anu saop}ava radosnu vijest da}e primiti pokajanje svakog Svoga roba i da }e oprostiti grijeheukoliko ih ~ovjek prestane ~initi. Resulullah je, isto tako,nevjernicima prenio ovu Allahovu radosnu vijest:

RReeccii oonniimmaa kkoojjii nnee vvjjeerruujjuu:: aakkoo ssee ookkaannee,, bbiitt }}ee iimmoopprroo{{tteennoo oonnoo {{ttoo jjee pprriijjee bbiilloo;; aa aakkoo ssee nnee ookkaannee -- ppaa,,zznnaa ssee {{ttaa jjee ss ddrreevvnniimm nnaarrooddiimmaa bbiilloo (Al-Anfal, 38).

126

I u svojim hadisima Muhammed, a. s., je na slijede}i na~inpodsjetio ljude da se u svim situacijama mogu kajati i traìtioprost:

"Kapija oprosta je otvorena i ne}e se zatvarati sve dokSunce ne iza|e sa zapada."59

SSaaoopp}}iioo jjee ddaa }}ee nneevvjjeerrnniiccii ssiigguurrnnoo bbiittiippoorraa`̀eenniiU svim rije~ima i djelima Muhammeda, a. s., mogu}e je

vidjeti njegovo povjerenje, predanost i privrènost Allahu, d`.{. Uvijek je, ~ak i u najteìm trenucima, bio siguran da }e muAllah, d`. {., sigurno pomo}i, da }e vjernici pobijediti, anevjernici biti poraèni. Primjer toga je i naredni kur'anskiajet u kome mu se nare|uje ono {to }e re}i:

RReeccii oonniimmaa kkoojjii nnee}}ee ddaa vvjjeerruujjuu:: ""BBiitt }}eettee ppoobbiijjeeddeenniiii uu DD`̀eehheennnneemmuu ookkuupplljjeennii,, aa oonn jjee ggrroozznnoo bboorraavvii{{ttee!!""(Ali 'Imran, 12).A u jednom svome hadisu Pejgamber je rekao:"Sigurno }e se ispuniti ono {to vam je obe}ano; vi nemoète Allaha na~initi bespomo}nim."60

127

Harun Yahya

PPooddssjjee}}aannjjeemm nnaa ppoossttoojjaannjjee AAhhiirreettaa uuppoozzoorriioo jjeenneevvjjeerrnniikkeeJedna od najupe~atljivijih odlika nevjernika je da oni ne

vjeruju u postojanje budu}eg svijeta, Ahireta. I u vrijemeMuhammeda, a. s., nevjernici nisu vjerovali da }e ljudi naAhiretu biti ponovo pro`ivljeni. A na ove njihove tvrdnjeResulullah je odgovarao na najmudriji i najjezgrovitiji na~in.Muhammedu, a. s., je u Kur'anu nare|eno da prenese ovemudre ajete:

OOnnii ggoovvoorree:: ""ZZaarr kkaaddaa ssee uu kkoossttii ii pprraa{{iinnuu pprreettvvoorriimmoo,,zzaarr }}eemmoo,, kkaaoo nnoovvaa bbii}}aa,, ddooiissttaa bbiittii oo`̀iivvlljjeennii??"" RReeccii::""HHoo}}eettee,, ii ddaa ssttee kkaammeennjjee iillii ggvvoo`̀ddee iillii bbiilloo kkaakkvvoossttvvoorreennjjee zzaa kkoojjee mmiisslliittee ddaa nnee mmoo`̀ee bbiittii oo`̀iivvlljjeennoo.."" --""AA kkoo }}ee nnaass uu `̀iivvoott vvrraattiittii??"" -- uuppiittaatt }}ee oonnii,, aa ttii rreeccii::""OOnnaajj kkoojjii vvaass jjee ii pprrvvii ppuutt ssttvvoorriioo""-- aa oonnii }}ee pprreemmaa tteebbiiooddmmaahhnnuuttii ggllaavvaammaa ssvvoojjiimm ii uuppiittaattii:: ""KKaaddaa ttoo??"" TTii rreeccii::""MMoo`̀ddaa uubbrrzzoo!!"" (Al-Isra’, 49-51)."" ZZaarr kkaaddaa ppoouummiirreemmoo ii kkaaddaa kkoossttii ii zzeemmlljjaa ppoossttaanneemmoo,,zzaarr }}eemmoo mmii,, zzaaiissttaa,, bbiittii oo`̀iivvlljjeennii ii nnaa{{ii pprreeccii ddaavvnnii??""RReeccii:: ""DDaa,, aa bbiitt }}eettee ii ppoonnii`̀eennii!!"" (As-Saffat, 16-18).

128

U nadi da }e mo`da ovi ljudi odustati od svog nevjerovanjai prihvatiti vjeru, Resulullah ih je podsje}ao da je Ahiretkorisniji i superiorniji u odnosu na dunjalu~ki ̀ ivot. Jedan odnjegovih hadisa koji govore o tome je i slijede}i:

"O, ljudi! Dunjaluk je roba koja je data unaprijed. I dobroi lo{e }e se iskusiti na njemu. A Ahiret je stvarno obe}anje!Tamo vlada Svemogu}i Vladar. Pravda }e na}i svojemjesto, a la` }e nestati. O, ljudi, budite djeca Ahireta, nebudite sluge dunjaluka po{to je dijete podre|eno majci.(Dakle, ako budete djeca dunjaluka, bit }ete, kao i dunjaluk,dostojni uni{tenja.) Svoja djela zasnivajte na strahu odAllaha, d`. {. Znajte da }e se va{a djela suo~iti sa vama,a vi }ete se sresti sa Allahom. Ko uradi i najmanje dobrovidjet }e ga, a ko uradi i najmanje zlo vidjet }e ga."61

NNeevvjjeerrnniikkee jjee uuppoozzoorriioo DD`̀eehheennnneemmoommJedna od najbitnijih du`nosti Allahovih poslanika bila je

da opominju ljude i da ih upozoravaju na dèhennemski azab.Tako su poslanici bili povod da se ljudi boje, pokazuju uzoranmoral i da neki od njih na Ahiretu ìve u Dènnetu. I

129

Harun Yahya

Muhammed, a. s., je ljude upozoravao na dèhennemski azabte ih nastojao za{tititi od zla, negiranja i ateizma. Da jeResulullah opominjao i zastra{ivao Dèhennemom saop}avase na slijede}i na~in u odre|enim kur'anskim ajetima:

AA kkaadd iimm ssee NNaa{{ii jjaassnnii aajjeettii kkaazzuujjuu,, ttii pprriimmjjee}}uujjee{{ vveelliikkoonneeggooddoovvaannjjee nnaa lliicciimmaa oonniihh {{ttoo nnee vvjjeerruujjuu,, kkoojjii uummaallooddaa nnee nnaassrrnnuu nnaa oonnee kkoojjii iimm rriijjee~~ii NNaa{{ee kkaazzuujjuu.. RReeccii::""HHoo}}eettee llii ddaa vvaamm kkaa`̀eemm {{ttaa }}ee vvaamm bbiittii mmrr`̀ee oodd ttooggaa??-- VVaattrraa kkoojjoomm AAllllaahh nneevvjjeerrnniicciimmaa pprriijjeettii,, aa ggrroozznnoo }}eeoonnaa pprreebbiivvaallii{{ttee bbiittii!!"" (Al-Had`d`, 72).SSaammoo mmoogguu ooggllaassiittii oonnoo {{ttoo jjee oodd AAllllaahhaa ii ppoossllaanniicceeNNjjeeggoovvee.."" AA oonnooggaa kkoojjii AAllllaahhuu ii PPoossllaanniikkuu NNjjeeggoovvuu nneebbuuddee ppoosslluu{{aann ssiigguurrnnoo ~~eekkaa vvaattrraa dd`̀eehheennnneemmsskkaa;; uu nnjjoojj}}ee vvjjee~~nnoo ii zzaauuvviijjeekk oossttaattii (Al-Dìnn, 23).Onima koji su Dèhennem smatrali dalekim Resulullah je,

u skladu sa kur'anskim saop}enjima, detaljno opisaodèhennemski azab, stanje nevjernika u Dèhennemu, pri~aoim o tome kako }e moliti i preklinjati za spas od azaba i ulagaonesebi~ne napore kako bi bio povod da se ljudi boje i ~uvajuod Dèhennema.

NNaasspprraamm nneevvjjeerrnniikkaa kkoorriissttiioo jjee kkaatteeggoorrii~~aann iissiigguurraann ssttaavv ii ssaaoopp}}iioo ddaa iimm ssee nnee}}ee ppoovviinnoovvaattiiUnato~ tome {to su, broj~ano i snagom, nevjernici u to

vrijeme izgledali nadmo}niji, Resulullah uop}e nije obra}aopa`nju na njihove prijetnje i drànje, jednom velikomodlu~no{}u je ljudima obja{njavao Kur'an i sasvim jasno ikategori~no istakao da nikada ne}e skrenuti sa Pravog Puta.Odlu~nost i sabur su veoma zna~ajne odlike vjernika i svakimusliman bi, kao uzor, trebao uzeti Poslanikovu odlu~nost inepokolebljivost. Odre|eni ajeti, koji govore o ovoj temi,glase:

RReeccii:: ""MMeennii jjee zzaabbrraannjjeennoo ddaa ssee kkllaannjjaamm oonniimmaa kkoojjiimmaassee vvii,, ppoorreedd AAllllaahhaa,, kkllaannjjaattee.."" RReeccii:: ""JJaa ssee nnee ppoovvooddiimmzzaa `̀eelljjaammaa vvaa{{iimm,, jjeerr bbiihh ttaaddaa zzaalluuttaaoo ii nnee bbiihh nnaaPPrraavvoommee PPuuttuu bbiioo.."" RReeccii:: ""MMeennii jjee ddooiissttaa jjaassnnoo kkoo jjee

130

131

Harun Yahya

GGoossppooddaarr mmoojj,, aa vvii GGaa nnee pprriizznnaajjeettee.. NNiijjee uu mmoojjoojj vvllaassttiioonnoo {{ttoo vvii ppoo`̀uurruujjeettee;; ppiittaa ssee ssaammoo AAllllaahh,, OOnn ssuuddii ppoopprraavvddii ii OOnn jjee ssuuddiijjaa nnaajjbboolljjii"" (Al-An'am, 56-57).RReeccii:: ""OO,, vvii nneevvjjeerrnniiccii,, jjaa ssee nnee}}uu kkllaannjjaattii oonniimmaa kkoojjiimmaassee vvii kkllaannjjaattee,, aa nnii vvii ssee nnee}}eettee kkllaannjjaattii OOnnoommee kkoommeessee jjaa kkllaannjjaamm;; jjaa ssee nniissaamm kkllaannjjaaoo oonniimmaa kkoojjiimmaa ssttee sseevvii kkllaannjjaallii,, aa ii vvii ssee nniissttee kkllaannjjaallii OOnnoommee kkoommee ssee jjaakkllaannjjaamm,, vvaammaa -- vvaa{{aa vvjjeerraa,, aa mmeennii -- mmoojjaa!!"" (Al-Kafirun,1-6).

PPoossllaanniikkoovvaa uuppoozzoorreennjjaa sslljjeeddbbeenniicciimmaa KKnnjjiiggeeResulullah je na najljep{i na~in upozoravao i sljedbenike

Knjige, saop}io im je i pozivao ih da vjeruju u posljednjuAllahovu Objavu, a ne u religiji koja je izopa~ena i u {irku.Kao i u pogledu nevjernika, Muhammed, a. s., nikakvu presijunije primjenjivao ni nad sljedbenicima Knjige ve} ih je samosavjetovao i upozoravao.

Jedna od najo~itijih odlika sljedbenika Knjige, a naro~itoJevreja, je da sebe doìvljavaju kao omiljene Boìje robovei tvrdnja da, osim njih, niko drugi ne}e mo}i u}i u Dènnet.Ove jevrejske tvrdnje navedene su u nizu kur'anskih ajeta. Aodgovor, koji je Muhammed, a. s., davao na ove njihoveneosnovane tvrdnje, koje se ne zasnivaju ni na kakvimdokazima, u Kur'anu se saop}avaju na sljede}i na~in:

AA kkaaddaa iimm ssee kkaa`̀ee:: ""VVjjeerruujjttee uu oonnoo {{ttoo AAllllaahhoobbjjaavvlljjuujjee!!"" -- oonnii ooddggoovvaarraajjuu:: ""MMii vvjjeerruujjeemmoo ssaammoo uuoonnoo {{ttoo jjee nnaammaa oobbjjaavvlljjeennoo"" -- ii nnee}}ee ddaa vvjjeerruujjuu uu oonnoo{{ttoo ssee ppoosslliijjee oobbjjaavvlljjuujjee,, aa ttoo jjee iissttiinnaa kkoojjaa ppoottvvrr||uujjeeddaa jjee iissttiinniittoo oonnoo {{ttoo oonnii iimmaajjuu.. RReeccii:: ""PPaa zzaa{{ttoo ssttee jjoo{{ddaavvnnoo nneekkee AAllllaahhoovvee vvjjeerroovvjjeessnniikkee uubbiillii,, aakkoo sstteevvjjeerrnniiccii bbiillii??'''' (Al-Baqarah, 91).RReeccii:: ""AAkkoo jjee uu AAllllaahhaa DD`̀eennnneett oossiigguurraann ssaammoo zzaa vvaass,,aa nnee ii zzaa oossttaallii ssvviijjeett,, oonnddaa vvii ssmmrrtt zzaa`̀eelliittee,, aakkoo iissttiinnuuggoovvoorriittee.."" AA nnee}}ee jjee nniikkaaddaa zzaa`̀eelljjeettii zzbboogg oonnooggaa {{ttoo~~iinnee!! -- AA AAllllaahh ddoobbrroo zznnaa nneevvjjeerrnniikkee (Al-Baqarah, 94-95).

132

OOnnii ggoovvoorree ddaa }}ee uu DD`̀eennnneett uu}}ii ssaammoo JJeevvrreejjii,, ooddnnoossnnoossaammoo kkrr{{}}aannii.. -- TToo ssuu ppuussttee `̀eelljjee nnjjiihhoovvee!! -- TTii rreeccii::""DDookkaazz ssvvoojj ddaajjttee aakkoo jjee iissttiinnaa ttoo {{ttoo ggoovvoorriittee!!"" (Al-Baqarah, 111).II JJeevvrreejjii ii kkrr{{}}aannii kkaa`̀uu:: ""MMii ssmmoo ddjjeeccaa BBoo`̀iijjaa ii mmiilljjeenniicciiNNjjeeggoovvii.."" RReeccii:: ""PPaa zzaa{{ttoo vvaass oonnddaa OOnn kkaa`̀nnjjaavvaa zzbbooggggrriijjeehhoovvaa vvaa{{iihh??"" AA nniijjee ttaakkoo!! VVii ssttee kkaaoo ii oossttaallii lljjuuddiikkoojjee OOnn ssttvvaarraa:: kkoommee hhoo}}ee OOnn }}ee oopprroossttiittii,, aa kkooggaa hhoo}}eeOOnn }}ee kkaazznniittii.. AAllllaahhoovvaa jjee vvllaasstt nnaa nneebbeessiimmaa ii nnaa ZZeemmlljjiiii nnaa oonnoommee {{ttoo jjee iizzmmee||uu nnjjiihh,, ii NNjjeemmuu }}ee ssee ssvvii vvrraattiittii(Al-Ma'ida, 18).OOnnii ggoovvoorree:: ""BBuuddiittee JJeevvrreejjii,, ooddnnoossnnoo kkrr{{}}aannii,, ii bbiitt }}eetteennaa PPrraavvoommee PPuuttuu!!"" TTii rreeccii:: ""NNee,, mmii ssmmoo vvjjeerreeIIbbrraahhiimmoovvee,, kkoojjii jjee iisspprraavvnnoo vvjjeerroovvaaoo;; oonn nniijjee nniikkooggaaAAllllaahhuu rraavvnniimm ssmmaattrraaoo"" (Al-Baqarah, 135).

133

Harun Yahya

Pejgamber je i vjernicima naloìo da, kada pri~aju sasljedbenicima Knjige, kaù: "Mi vjerujemo u Allaha, Njegovemeleke, Knjige i pejgambere."62

RReessuulluullllaahh nniijjee rraasspprraavvlljjaaoo ssaa sslljjeeddbbeenniicciimmaaKKnnjjiiggee ii nniijjee iihh pprriissiilljjaavvaaoo ddaa pprriijjee||uu nnaa iissllaammMuhammed, a. s., je sljedbenike Knjige pozvao da, bez

pribjegavanja {irku, prihvate islam i da ìve prakticiraju}ikur'anski moral, ali je i prema onima koji su mu izraàvalineposlu{nost bio veoma blag i pravedan. Sljedbenicima Knjigeje dozvolio da slobodno izvr{avaju obrede koje im nalaènjihova vjera, dozvolio im je primjenu svakojake pravednosti,a i svom ummetu je naloìo da se pravedno odnose premanjima. Prenosi se da je, o ovom pitanju, Resulullah rekaoslijede}e:

"Ko bude ~inio ezijet nekom zimmiji* ja sam njegovtuìlac. Kome ja na (na ovome svijetu) budem tuìlac-tuìlac }u mu biti i na Kijametskom danu!"63 (Zimmi: nazivza nemuslimana u islamskoj dràvi.)Sporazumi koje su Resulullah i njegovi sljedbenici

na~inili sa kr{}anima, Jevrejima i ostalim vjerskimgrupacijama danas se ~uvaju kao zasebni dokumenti.Ilustracije radi, nakon stavke u tekstu sporazuma na~injenogsa kr{}aninom Ibn Harrisom b. Ka'bom i njegovimpristalicama, a koji je na~injen na inicijativu Muhammeda,a. s.: "Svi kr{}ani, koji ìve na istoku i na zapadu, njihovevjere, crkve, ìvoti, ~asti i njihova imovina pod za{titom suPejgambera i svih vjernika. Niko od onih koji ìve pokr{}anskoj vjeri ne}e nasilno biti prisiljavan da prihvati islam.Ako neko od kr{}ana bude podloèn bilo kojem teroru ilinepravdi, muslimani su du`ni da im pomognu"64, a navedenje i slijede}i kur'anski ajet: ""II ssaa sslljjeeddbbeenniicciimmaa KKnnjjiiggeerraasspprraavvlljjaajjttee nnaa nnaajjlljjeepp{{ii nnaa~~iinn......"" (Al-‘Ankabut, 46).

Resulullahu je na slijede}i na~in u Kur'anu saop}eno dasvome ummetu objasni stav koji se treba zauzeti premasljedbenicima Knjige:

134

RReeccii:: ""ZZaarr ssee ss nnaammaa oo AAllllaahhuu rraasspprraavvlljjaattee kkaadd jjee OOnn iinnaa{{ ii vvaa{{ GGoossppooddaarr?? NNaammaa -- nnaa{{aa ddjjeellaa,, aa vvaammaa -- vvaa{{aaddjjeellaa!! AA ssaammoo MMuu mmii iisskkrreennoo iissppoovviijjeeddaammoo vvjjeerruu"" (Al-Baqarah, 139).

SSlljjeeddbbeenniikkee KKnnjjiiggee ppoozziivvaaoo jjee uu vvjjeerruu bbeezz {{iirrkkaaKada je sljedbenike Knjige pozivao u vjeru, Pejgamber im

je rekao da Bogu, d`. {., ne pripisuju druga i da se okupe okojedne zajedni~ke rije~i:

RReeccii:: ""OO,, sslljjeeddbbeenniiccii KKnnjjiiggee,, ddoo||iittee ddaa ssee ookkuuppiimmoo ookkoojjeeddnnee rriijjee~~ii ii nnaammaa ii vvaammaa zzaajjeeddnnii~~kkee:: ddaa ssee nniikkoommeeoossiimm BBoogguu nnee kkllaannjjaammoo,, ddaa nniikkooggaa NNjjeemmuu rraavvnniimm nneessmmaattrraammoo ii ddaa jjeeddnnii ddrruuggee,, ppoorreedd BBooggaa,, bbooggoovviimmaa nneeddrr`̀iimmoo!!"" PPaa aakkoo oonnii nnee pprriissttaannuu,, vvii rreecciittee:: ""BBuuddiitteessvvjjeeddooccii ddaa ssmmoo mmii mmuusslliimmaannii!!"" (Ali 'Imran, 64).RReeccii:: ""OO,, sslljjeeddbbeenniiccii KKnnjjiiggee,, nnee zzaassttrraannjjuujjttee uuvvjjeerroovvaannjjuu ssvvoommee,, ssuupprroottnnoo IIssttiinnii,, ii nnee ppoovvooddiittee ssee zzaapprroohhttjjeevviimmaa lljjuuddii kkoojjii ssuu jjoo{{ ddaavvnnoo zzaalluuttaallii,, ii mmnnooggee uuzzaabblluudduu ooddvveellii,, ii ssaammii ss PPrraavvooggaa PPuuttaa sskkrreennuullii!!"" (Al-Ma'ida, 77).Muhammed, a. s., je Muaza, r. a., poslao u Jemen, a kada

je kretao, rekao mu je da sljedbenike Knjige prvenstvenopoziva na ibadet jedino Allahu, d`. {.:

"Ti ide{ ljudima koji su sljedbenici Knjige. Neka ibadetAllahu, d`. {., bude ono u {to }e{ ih prvo pozivati..."65

135

Harun Yahya


136

Harun Yahya

UUprethodnim poglavljima govorili smo o odlikama etikeMuhammeda, a. s., koja je uzor cijelom ~ovje~anstvu,a koja je saop}ena u kur'anskim ajetima. Razli~itim

primjerima iznesen je njegov karakter; pravednost,saosje}ajnost, merhamet, miroljubivost, pomirljivost,umjerenost, strpljivost, bogobojaznost, hrabrost, poniznost iodlu~nost.

Pored kur'anskih ajeta i u saop}enjima koja se prenose odashaba iznosi se niz podataka u vezi sa Resulullahom. Rije~ju"{email" se, od strane islamskih alima, ozna~ava niz detaljau vezi sa Resulullahom, kao {to su njegova veza sa porodicomi vjernicima ashabima, detalji iz svakodnevnog ìvota,vanjski izgled, njegova pojava koja je o~evice ostavljalazapanjenima, njegova omiljena jela, osmijeh i sl. Rije~ {emailizvedenica je iz rije~i {imal. Ova rije~ nosi zna~enja kao {tosu karakter, narav, }ud, vanjski izgled, pona{anje. Iako rije~{email, prije svega, sadrì {ira zna~enja, vremenom je do{lau poseban poloàj i preobratila se u pojam koji izraàvaindividualne odlike i detalje u vezi sa na~inom ìvljenjaMuhammeda, a. s.

Svaki od prenesenih detalja, koji su u vezi sa izgledom ikarakterom ovog odabranog roba, kojeg je Allah, d`. {.,uzvisio nad ostalim svjetovima, u isto vrijeme je i odraz

137

MMUUHHAAMMMMEEDDOOVV,, AA.. SS..,,[[EEMMAAIILL--II [[EERRIIFF

njegovog izuzetnog i jedinstvenog morala. A cilj pripremeovog poglavlja u kome }e biti rije~i o pejgamberovom {emailuje analiza njegovih izvanrednih odlika, koje se prenose urazli~itim izvorima, i izvla~enje pouka iz toga.

LLjjeeppoottee PPeejjggaammbbeerroovvee pprriirrooddeeAshabi Muhammeda, a. s., prenijeli su niz detalja vezanih

za ljepotu vanjskog izgleda ovog mubarek insana, od njegoveblistave pojave, koja je o~evice ostavljala zapanjenima, donjegove svjetlosti i od njegovog drànja do osmijeha.Mnogobrojni ashabi su o ovoj ljepoti dali niz razli~itih detaljai muslimane, koji nisu ìvjeli u tom periodu, vi{esmjernoupoznali sa Allahovim Poslanikom. Dok su ga odre|eni ashabiopisivali op}im odlikama, drugi su iznosili duga i detaljnaobja{njenja. Neka od ovih obja{njenja ista}i }emo nastranicama koje slijede.

RReessuulluullllaahhoovv vvaannjjsskkii iizzgglleedd ii lljjeeppoottaaLjepotu Muhammeda, a. s., ashabi su opisivali na slijede}i

na~in:"Resulullah, s. a. v. s., bio je veoma zgodan i privla~an.Njegovo mubarek lice sijalo je kao mjesec ~etrnaestog danau mjesecu. (...) Imao je vrlo lijep nos. (...) Imao je gustubradu, krupne o~i i glatke obraze. Usta su mu bila {iroka,zubi blistavi poput bisera. (...) Vrat poput srebrenog snopa.(...) Imao je {irok razmak izme|u ramena, a vrhovi ramenihkostiju su mu bili krupni..."66

Enes b. Malik, r. a., pri~a:"Resulullah nije bio ni previ{e visokog, a ni previ{e niskograsta. Boja koè, isto tako, nije bila ni ~isto bijela, a niprevi{e crna. A kosa je bila ni ravna ni kovrdàva. Kadaje do{ao u ~etrdesetu godinu ìvota, Allah, d`. {., ga jeposlao kao pejgambera. Nakon {to je postao pejgamber,deset godina ìvio je u Mekki, a deset u Medini i u{ezdesetim godinama je preselio na Ahiret. Kada se ovajsmrtnik rastao sa ̀ ivotom, nije imao dvadeset sijedih dlakau kosi i bradi."67

138

139

Harun Yahya

HHzzrr.. AAlliijjiinn hhiillyyee--ii {{eerriiff uu kkoommee ssee oobbjjaa{{nnjjaavvaajjuu ttjjeelleessnnee ii mmoorraallnnee lljjeeppoottee MMuuhhaammmmeeddaa,,aa.. ss..,, ssaavvrr{{eennssttvvoo nnjjeeggoovvoogg ppoonnaa{{aannjjaa,, lljjuubbaavv ii ppoo{{ttoovvaannjjee kkoojjee ssuu lljjuuddii oossjjee}}aallii pprreemmaannjjeemmuu..


140

Harun Yahya

141

"Resulullah je bio bijel, lijep i mu'tedil (skladnihproporcija)"68

Enes b. Malik, r. a., pri~a:"Pejgamber je bio srednjeg rasta; ni visok ni nizak; imaoje prijatan izgled. Kose ni kovrdàve ni ravne. Bojanjegovog mubarek lica bila je nurli, (sjajno) bijela."69

Berra' b. Azib, r. a., pri~a:"...Nisam vidio nikoga ljep{eg od Resulullaha. Imao je kosukoja udara po ramenima. Razmak izme|u ramena bio muje dosta {irok. Niti je bio visokog, niti niskog rasta."70

Ibrahim b. Muhammed, r. a., jedan od unuka hzr. Alije,prenosi:

"Kada je pri~ao o Muhammedu, a. s., moj djed, hzr. Ali,opisivao ga je na slijede}i na~in:'Pejgamber nije bio ni pretjerano visok, a ni pretjeranonizak; on je bio srednjeg rasta u zajednici u kojoj se nalazio.Njegova kosa nije bila ni kovrdàva ni ravna; bila je pomalovalovita. Njegovo mubarek lice bilo je bijele boje koja vu~ena crveno; o~i crne; trepavice guste i duge; ramena krupna.(...) Bio je najdare`ljiviji, najiskreniji, najmek{e prirode inajprijateljskiji. Oni koji bi ga neo~ekivano ugledali sna`nobi se uzbudili naspram njegove blistave pojave; a oni kojibi se, svjesni njegovih izuzetnih kvaliteta, na{li urazgovoru sa njim, zavoljeli bi ga vi{e od svega ostaloga.Onaj ko je nastojao opisati njegove superiornosti i ljepoterije~ima 'Ja ni prije njega, a ni poslije nisam vidio nekogapoput njega', priznavao je svoju nedovoljnost i slabost uopisivanju njega. Neka Allahova milost i spas bude nadnjim!"71

Hzr. Hasan, r. a., prenosi:"Karakter Muhammeda, a. s., bio je veli~anstven ijedinstven. Njegovo mubarek lice je, poput punog Mjeseca,zra~ilo svjetlost. Bio je vi{i od onih srednjeg rasta, a niìod visokih. Kosa mu je bila izme|u ravne i kovrdàve; uslu~aju da se od sebe razdvojila, pu{tao bi je na dvije straneglave, a ako ne, on je ne bi razdvajao. Kada je duga, kosa

142

Harun Yahya

143


144

bi mu prelazila u{ne resice. Resulullahova boja bila jeezher'ul-levn (veoma bijela i blistava), bio je, dakle, nurlibijele boje. êlo mu je bilo otvoreno. Obrve, poputpolumjeseca, guste i me|usobno blizu. Njegov vrat,srebrene ~istote, bija{e poput vratova na kipovimaizra|enim od ~istog mermera. Svi dijelovi njegovog tijelabili su u me|usobnom skladu, bio je lijepo gra|en..."72

Ebu Herejre, r. a., pri~a:"Hazreti Pejgamber je bio nurli bijel, kao da je bio stvorenod srebra; a kosa mu je bila malko valovita."73

"Resulullah je bio mije{ane ruì~aste i bijele boje, crniho~iju, gustih i dugih trepavica."74

"Allahov Resul je imao {iroko ~elo i obrve u oblikupolumjeseca. Razmak izme|u obrva bio mu je otvoren i~ist kao srebro. O~i su mu bile veoma lijepe, zjenice sasvimcrne. Trepavice su bile toliko guste da su se me|usobnopreplitale. (...) Kada bi se nasmijao, zubi bi zablistali kaokada grom udara. Usne su mu bile besprimjerno lijepe. (...)Brada mu je bila gusta. Vrat veoma lijep, ni dug ni kratak.Dio vrata koji je bio izloèn suncu i vjetru sijao je, kaoibrik od srebra pomije{anog sa zlatom odràvaju}isrebrenu bjelinu i crvenilo zlata. (...) Prsa su mu bila {iroka,njihova glatka povr{ina podsje}ala je na ogledalo, a bjelinana Mjesec. (...) Imao je {iroka ramena. (...) Ruke i ru~nimi{i}i su mu bili prili~no krupni. Njegovi dlanovi su bilimek{i od svile."75

Ummu Ma'bed, ̀ ena ~iji je {ator posjetio Resulullah u tokuHid`re i koja je bila poznata po svojoj dare`ljivosti, po{tenjui hrabrosti, nije poznavala Muhammeda, a. s., ali ga je naslijede}i na~in opisala svome muù, koji je Pejgamberapoznavao iz onoga {to je ~uo o njemu:

"Bio je svijetlog lica i lijepe }udi; nije bio suhonjav i mr{av.Crnilo i bjelina njegovih o~iju bili su me|usobno vidnoodvojeni. Njegova kosa, trepavice i brkovi bili su gusti, aglas dubok. Kada bi {utio, bio je ozbiljan i dostojanstven,a kada bi pri~ao, bio bi impozantan; ulivao je duboko

145

Harun Yahya

Hz. Muhammed

po{tovanje. Kada se posmatraiz daljine, izgledao je najljep{i i

najprijatniji od svih drugih, a kada se posmatraizbliza, imao je, isto tako, jedan lijep i ugodan izgled.

Pri~ao je veoma prijatno. Bio je srednjeg rasta; onaj ko gaposmatra osje}ao je da on nije ni nizak ni visok. Me|u trimaosobama bio je onaj koji najljep{e izgleda i najuvaèniji.Kada je bio me|u njima, njegovi ashabi su uvijek slu{alinjega; kada bi ne{to zahtijevao, zahtjev bi odmah bioizvr{en. Njegov govor je bio ~vrst i odlu~an."76

Kao {to se vidi i iz onoga {to su ispri~ali oni koji su gavidjeli, Resulullah je bio izuzetno skladnih proporcija,lijepog stasa i lica koje je zaustavljalo dah posmatra~a. Osimtoga, bio je jako impresivne i atletske gra|e i veoma snaàn.

RReessuulluullllaahhoovv {{eemmaaiillJedan od zna~ajnih alima osmanlijskog perioda, AAhhmmeett

DD`̀eevvddeett-- ppaa{{aa, napisao je tekst u kome je dao jedan siè odlikakoje opisuju Pejgambera. Ovaj tekst, pod naslovom 'Odre|enavisoka svojstva Muhammeda, a. s.' (Bazi Evsaf-i Seniyye-iMuhammediyye), uvr{ten je u njegovo djelo Kisas-i enbiya':

"... Njegovo mubarek tijelo je bilo lijepo: svi njegovidijelovi bijahu u jednoj izuzetnoj proporcionalnosti; stasprili~no lijep; ~elo, prsa, razmak izme|u ramena i njegovidlanovi bili su {iroki; vrat dug, srazmjeran i ~ist poputsrebra; ramena, ru~ni mi{i}i i no`ni listovi krupni i sna`ni;predru~je dugo, prsi poprili~no dugi i jaki, {ake poprili~nokrupne. A mubarek ten bio je mek{i od svile.Imao je krajnje srazmjernu veliku glavu, obrve u vidupolumjeseca, pravilan nos, ovalno lice.Imao je duge trepavice, o~i lijepe i crne, razmak izme|u

146

Harun Yahya

povelikih obrva bio mu jeotvoren, ali su obrve bile me|usobno

blizu.Taj odabrani Pejgamber je imao nurli, svijetlo lice; dakle,ni bijelo ni tamno crno, mo`da izme|u toga, a namubarek, nurli i vedrom licu bijele boje koja, poput ruè,vu~e na crveno, zra~io je nur. Njegovi zubi su bili svijetlii sjajni poput bisera, a kada bi pri~ao sa prednjih zubi bise {irio nur; kada bi se smijao, blaèna usta bi se otvarala{ire}i svjetlost kao neka prijatna munja. Kada mu je nare|eno da napusti dunjaluk, brada mu je bilatek po~ela sijedjeti; u kosi malo, a u bradi je imao okodvadeset sijedih.Imao je izuzetno jaka ~ula; ~uo je sa velike udaljenosti ividio sa udaljenosti sa koje niko drugi nije mogao vidjeti.Ukratko, njegovo blaèno i mubarek tijelo bilo je stvorenona jedan izuzetan i najsavr{eniji na~in. (...) Uìvao je ljubavod onih koji bi ga iznenada ugledali, a srda~no bi gazavoljeli i postali odani prijatelji oni koji bi stupili u kontakti razgovarali sa njim. Plemenitim alimima je, premanjihovim stupnjevima, ukazivao po{tovanje. Obilno jeukazivao po~ast ~ak i njihovoj rodbini. Me|utim, nije imdavao prednost nad onima koji su bili ~asniji i bolji od njih.Veoma srda~no se odnosio prema onima koji su gausluìvali. I njih je ~ak hranio onim {to je i sam jeo iodijevao onim {to je i sam nosio.Bio je dare`ljiv i korisniji od svih, saosje}ajan i merhametli,junak i mehke naravi. Bio je ~vrst u obe}anju i odan u rije~i.Ukratko, njegova moralna ljepota i o{troumnost bili suiznad svih ostalih i bio je dostojan svakojake hvale.U jelu i odijevanju zadovoljavao se stepenom siroma{nostii ustezao se od pretjeranosti."77

147

148


Jedan drugi hilye-i {erif hzr. Alije, r. a.u kome je dato mjesto mudrim rije~ima kojeopisuju superiorni moral Muhammeda, a. s., njegovu o~aravaju}u ljepotu i

besprijekorno pona{anje.

PPeejjggaammbbeerrsskkii zznnaakk MMuuhhaammmmeeddaa,, aa.. ss..Allah, d`. {., je odabrao Muhammeda, a. s., nad ostalim

svjetovima i saop}io da je on ""ppoosslljjeeddnnjjii vvjjeerroovvjjeessnniikk"" (Al-Ahzab, 40). Nakon njega vi{e ne}e biti pejgambera, a Kur'an,koji je poslan kao vodi~ na Pravom Putu, posljednja jeAllahova Objava. Ovu jedinstvenu odliku Muhammeda, a. s.,Allah, d`. {., je obiljeìo jednim znakom na njegovom mubarektijelu.

Ovaj znak, koji se nalazi izme|u dvije ple}ke, u islamskimse izvorima i predajama naziva "pejgamberskim pe~atom". OdVVeehhbbaa bb.. MMuunneebbbbiihhaa se na slijede}i na~in prenosi da su, poputMuhammedovog, a. s., pe~ata, i drugi poslanici posjedovalipejgamberske znakove, ali da su njihovi znakovi bili druga~ijiod znaka koji je imao Muhammed, a. s.:

"...Allah, d`. {., nije poslao ni jednog pejgambera, a da nadesnoj ruci nije imao pejgamberski ben. Me|utim, na{pejgamber, Muhammed, a. s., predstavlja izuzetak togapo{to njegov pejgamberski ben nije bio na desnoj ruci ve}izme|u ple}ki. Kada bi Resulullah bio upitan za to,odgovarao bi: 'Ovaj ben koji se nalazi izme|u ple}ki jepoput bena pejgambera prije mene...'"78

Dàbir b. Semure, r. a., pri~a:"Vidio sam pejgamberski znak na{eg Pejgambera, koji senalazio izme|u njegove dvije ple}ke. To je bila jednacrvenkasta izraslina veli~ine golubovog jajeta."79

Jedan od hzr. Alijinih unuka, Ibrahim b. Muhammed,prenosi:

"Kada bi iznosio odlike na{eg Pejgambera, moj djed, hzr.Ali, cijelom bi njegovom duìnom spomenuo hadis oResulullahovim izuzetnim svojstvima i rekao:'Izme|u dvije ple}ke imao je pejgamberski znak, a on jeposljednji Allahov poslanik.'"80

Ebu Nadre, r. a., pri~a:"Pitao sam ashaba Ebu Saida el-Hudrija kako izgledapejgamberski znak. Rekao mi je da je to komad mesa namubarek le|ima, nalik na ruìn pupoljak."81

149

Harun Yahya

"Pejgamberski znak se nalazio izme|u dvije ple}ke. Bioje bliì desnom ramenu."82

Od Muhammeda b. Musenna, Muhammed b. Hazm, [u'beSimak, r. a., prenosi:

"ûo sam kako je Dàbir ibn-i Semure rekao slijede}e:NaResulullahovim le|ima sam vidio znak: bio je poputgolubljeg jajeta."83

PPeejjggaammbbeerroovvaa kkoossaaO pitanju duìne Pejgamberove kose postoje razli~ita

predanja. A sasvim je normalno postojanje te razli~itosti zato{to su oni koji su prenosili ta predanja Pejgambera vidjeli urazli~itim vremenima pa je, mo`da, i bilo razlike u duìninjegove kose. Me|utim, ono {to se razumije iz predanja je daje Muhammedova, a. s., kosa bila najkra}a do visine u{iju, anajduà do ramena.

Enes b. Malik, r. a., pri~a:"Hazreti Pejgamberova kosa narastala je do sredineu{iju."84

Hzr. Ai{a, r. a., pri~a:"Resulullahova mubarek kosa bila je duìne izme|u u{ijui ramena. Neka je spas i milost Allahova na njega."85

Berra' b. Azib, r. a., pri~a:"Resulullah je bio srednjeg rasta. Imao je po{irokaramena, a kosa mu je dodirivala u{ne resice."86

Ebu Talibova k}erka Ummu Hani pri~a:"Kada je do{ao u Mekku, Resulullah je ukazao ~ast svojomposjetom na{e ku}e. U to vrijeme je na mubarek glavi imao~etiri pletenice."87

PPeejjggaammbbeerroovvoo ooddrr`̀aavvaannjjee kkoossee ii bbrraaddeeZato {to je izuzetan zna~aj pridavao ~isto}i, Pejgamber je

pridavao zna~aj i odràvanju kose i brade. U odre|enimizvorima se navodi da je on sa sobom uvijek imao ~e{alj,ogledalo, misvak, ~a~kalicu, makaze i bo~icu za surmu.88 Istoto Pejgamber je preporu~ivao i ashabima i rekao: "Ko pusti

150

Harun Yahya

151


152

Harun Yahya

153

kosu neka pazi na njeno odràvanje"89. Ostala predanja u vezisa Pejgamberovom kosom i bradom su slijede}a:

Od hzr. Adda ibn Halida, r. a.:"Mubarek brada mu je bila veoma lijepa."90

Hzr. Ai{a, r. a., pri~a:"Resul-i Ekrem, s. a. v. s.,(…) kada je za~e{ljao i nauljiosvoju kosu…"91

Simak b. Harb, r. a., prenosi:"ûo sam od Dàbira b. Semurea, koji je bio upitan oosijedjelosti kose Muhammeda, a. s., a on je odgovorio:Kada bi nauljio svoju mubarek glavu, sijede se ne biuo~avale; ali u trenucima kada ne bi nanosio ulje na glavu,bijele bi se pojavljivale."92

Zna~ajem koji je pridavao vanjskom izgledu i ~isto}iResulullah je bio lijep uzor vjernicima. Resulullahov stav oovom pitanju se na slijede}i na~in saop}ava u jednompredanju:

"Jednog dana, kada je trebao iza}i pred ashabe,Muhammed, a. s., je, ogledav{i se u vodi u }upu, dotjeraosaruk i bradu i rekao slijede}e: 'Allah, d`. {., voli kada seNjegovi robovi dotjeruju kada izlaze pred svoju bra}u.' 93

154

PPeejjggaammbbeerroovv nnaa~~iinn ooddiijjeevvaannjjaaAshabi su i o pitanju Pejgamberovog na~ina odijevanja

prenijeli niz detalja. Pored toga, i Pejgamberove preporukeo tome kako se vjernici trebaju odijevati isto tako iznose zna~ajkoji je on u ovom kontekstu davao. Ilustracije radi, u jednomsvom hadisu Resulullah kaè slijede}e:

"Allah, d`. {., je lijep i voli ljepotu, lijepo odijevanje nijeoholost. Oholost je odbijanje pravednosti i poniàvanjenaroda."94

" Allah, d`. {., je lijep, voli ljepotu i drago Mu je naSvome robu vidjeti tragove nimeta koje mu je dao."95

Resulullahov unuk, hzr. Hasan, na slijede}ina~in je izrazio njegov stav o pitanjuodijevanja:

"Pejgamber nam je nare|ivao daobla~imo najbolje {to imamo i dastavljamo najprijatnije mirise kojemoèmo na}i."96

A drugi Resulullahov hadis o ovompitanju glasi:

"O, vjernici! Jedite, pijte i odijevajte sepo èlji i tro{ite na Allahovom Putu, ali~uvajte se rasipanja i oholosti!"9977

Kada bi vidio da neko od ashaba nepridaje zna~aj svom vanjskom izgledu ilida je nedotjeran, Pejgamber, a. s., bi gaodmah upozorio. U jednoj predaji o ovompitanju Ebu-l Havas, r. a., ovako prenosiod svog oca:

Iako sam na sebi imao svakodnevnuodje}u, oti{ao sam kod Resulullaha, a.s."Zar ti nema{ imetka?" upitao me je.Na moj odgovor: "Da, imam", upitaoje:"Koje vrste?"

155

Harun Yahya

"Allah me je obdario raznim imetkom," odgovorio sam."Kada je to tako, kada ti je Allah, d`. {., dao imetak, ondabi se tragovi i vrline tog Allahovog nimeta trebali vidjetina tebi", rekao je.98

Drugi sli~an slu~aj na slijede}i na~in prenosi D`abir, r. a.:Resulullah, a. s., je vidio jednog na{eg ~ovjeka koji je tjeraona{u tegle}u stoku. Na sebi je imao dvodijelnu dotrajaluodje}u."Zar on nema druge odje}e osim ove pohabane?" upitaoje. "Da, ima", rekao sam. "U svojoj torbi za odje}u imajo{ dvije odje}e. Ja sam mu rekao da to obu~e.""Onda ga zovi i neka to obu~e", naredio je. (Pozvao samga, rekao da je to Resulullahova naredba),i on je to obukao. Kada se okrenuo daide, Resulullah, a. s., je rekao:"[ta mu je pa ne}e da nosi ovu novu?Zar ta nije ljep{a?"99

Odre|ena Pejgamberova saop}enjao na~inu odijevanja, koja prenoseashabi, su slijede}a:

Ibn Abbas, r.a., pri~a:"Ja sam na Resulullahu, a. s., vidionajljep{u mogu}u odje}u."100

Ummu Seleme, r. a., pri~a:"Pejgamberova, a. s., najomiljenijavrsta odje}e bila je ko{ulja(kamis)."101

Ashab Kurre, r. a., pri~a:"Ja sam, radi priznavanjadominacije, zajedno sa jednomgrupom ljudi iz plemena izi{aopred Resulullaha. ReveriPejgamberove, a. s., ko{ulje bilisu bez dugmadi…"102

Enes b. Malik, r. a., pri~a:"Me|u odje}om koju je nosio,

156

Pejgamber, a. s., je najvi{e volio hibere-i jemaniju."103

(Hibere je zeleno pamu~no platno crvenih pruga, koje se tkau Jemenu, {to zna~i da platno nije jednobojno ve} dezeniranoi u nekoliko boja.)

El-Berra' b. Azib, r. a., pri~a:"Nisam vidio da nekome toliko pristaje odje}a crvenihdezena kao {to je pristajala Peygamberu. Kada samResulullah, a. s., vidio u ovoj odje}i, njegova mubarek kosapadala je do ramena."104

Semure b. Dùndub, r. a., prenosi:"Hazreti Pejgamber je rekao: "Obla~ite bijelu odje}u

po{to je ona krajnje ~ista i lijepa."105

Ai{a, r. a., pri~a:"Resulullah je jedno jutro izi{ao vani iz

ku}e iako je na sebi imao crni vuneniizar (pe{temalj, odje}u koja prekriva

tijelo od prsa nadolje)."106

PPeejjggaammbbeerroovvaa vvaannjjsskkaaooddjjee}}aa

E{a's b. Sulejn, r. a., pri~a:"Meni je ispri~ala tetka, a njoj njenamidà, koji je rekao: Jednom sam i{aoulicama Medine vuku}i izar po zemlji.Uto sam iza sebe ~uo glas: "Podignisvoj izar gore po{to }e nepovla~enjeizara po zemlji osigurati da on ostane~i{}i i da duè traje", govorio je. Kadasam se okrenuo i pogledao, vidio samda je Resulullah, a. s., bio taj koji mije to govorio."107

Od Seleme b. El-Ekvaa, r. a.:"Hzr. Osman je nosio izar koji jedosezao do pola njegovih nogu igovorio: "I izari mog prijatelja,odnosno Resulullaha, bili su istiovakvi."108

157

Harun Yahya

PPeejjggaammbbeerroovv pprrsstteenn ii ppee~~aattEnes b. Malik, r. a., pri~a:"Pejgamberov mubarek pe~at bio je od srebra, a njegov lukod habe{kog kamena.Kada je Resulullah htio napisati pismo liderima stranih

zemalja, naredio je da mu se napravi jedan prsten-pe~at."Jo{ mi je pred o~ima sjaj prstena sa Pejgamberovog prsta". "Na luku Pejgamberovog mubarek pe~ata bila je u tri redaizgravirana fraza "Muhammed Resulullah". U prvom redustajalo je "Muhammed", u drugom redu "Resul", a u tre}emrije~ "Allah"."109

PPeejjggaammbbeerroovv nnaa~~iinn hhooddaaEbu Hurejre, r. a., pri~a:"Ja nisam vidio nikoga ljep{eg od Resulullaha; kao da sena njegovom licu sunce prelivalo. Isto tako, nisam vidionekoga ko je br`e hodao od Pejgambera; zemlja segotovo presavijala pod njegovim nogama kada jekora~ao. Idu}i za njim, mi smo ulagali velike naporekako ne bismo ostali iza njega."110

Rije~ima "Kada bi moj djed, hzr. Alija,predstavljao Resulullaha, on bi rekao slijede}e:

158

"Kada bi kora~ao, Resulullah bi o{tro podizao noge, gotovokao da ide nizbrdo"111, jedan od hzr. Alijinih unuka, Ibrahim

b. Muhammed, r. a., istakao je da je Pejgamber,a. s., imao jedan prijatan hod.

A hzr. Jezid ibni Mirsad, r. a.,rekao je slijede}e:

"Kada je kora~ao, i{ao je staloèno, alibrzo. Oni pored njega ga nisu mogli

susti}i."112

Od Ebu Atabea, r. a.:"Kada je i{ao, hodao je sna`nimkoracima."113

"…Kada bi hodao, kora~ao bi malonagnut naprijed i malo podiù}i noge od

zemlje. Nije udarao grubo o tle kako bi podizaopra{inu i izazivao zvukove; uporedo sa serijskim i dugimkoracima, i{ao je tiho. Kada bi hodao, djelovao je kao dase spu{ta sa nekog nagnutog i valovitog mjesta. Kada bise okretao na neku stranu i gledao, okretao bi se cijelimtijelom. Nije nasumce razgledao desno-lijevo. Vi{e jegledao u tlo nego u nebo. Ve}inom je gledao krajem oka.Kada bi hodao zajedno sa ashabima, njih bi propustionaprijed, a on bi i{ao iza njih. Onima koje je susretao uzput odmah bi nazivao selam prije njih."114

"Njegovi pokreti su uvijek bili umjereni. U odlasku negdjei{ao bi pravo svojim putem, dostojanstvom zrelosti, brzoi ne naginju}i se ni lijevo ni desno. Ali, kora~ao je brzo isa lahko}om tako da je izgledalo kao da {eta, mada su, iakosu hodali brzo, oni sa njim ostajali iza njega."115

PPeejjggaammbbeerroovv nnaa~~iinn ssjjeeddeennjjaaKajle binti Mahreme, r. a., pri~a:"Kada sam ugledao Resulullaha, a. s., kako sjedi beskrajnoskromno i ponizno, od njegove impozantnosti mi se tijelopo~elo tresti."116

Dàbir b. Semure, r.a.:

159

Harun Yahya

Pejgamberov pe~at nalazi se uistanbulskom muzeju Topkapisaray.

"Vidio sam Pejgambera naslonjenog na jastuk koji senalazio sa njegove lijeve strane."117

PPeejjggaammbbeerroovv nnaa~~iinn ggoovvoorraaResulullah je bio ~ovjek poznat po svom utjecajnom stilu

i mudrom i kategori~nom obra}anju. Njegovo obra}anje jeostavljalo veoma veliki utjecaj na ljude i svi su osje}ali velikozadovoljstvo slu{anjem njegovih sohbeta. I rivajeti, koji sudo nas dospjeli zahvaljuju}i njegovim ashabima, iznose ovunjegovu odliku. Odre|ena predanja o tome su slijede}a:

Allahov Resul je bio najelokventniji od svih ostalih, onajsa najispravnijim govorom, najslatkorje~iviji (sa njegovihusana tekao je med)! On je ovako govorio: "Ja samnajjasniji me|u Arapima (onaj koji govori bez gre{ke, kojipri~a jasno i lijepo)."118

160

Djelo Lilium Auratum, izra|eno 1871. g.

Ai{a, r. a., na slijede}i je na~in opisala Resulullahove rije~i:"On nije redao rije~i nabrzinu i jednu za drugom, kao {tovi pri~ate; pri~ao je malo i sadràjno. Vi, me|utim, stalnoveète re~enicu za re~enicom."119

"Allahov Resul je pri~ao veoma kratko i vrlo jasno. Ovakavnjegov govor mu je od Allaha, d`. {., donio Dìbril. Ukratkim re~enicama je izlagao sve svoje zamisli. Govorioje kratkim i jasnim re~enicama, u njegovim rije~ima nijebilo ni vi{ka ni manjka. Rije~i su mu harmoni~no slijedilejedna drugu, zastajao je izme|u rije~i tako da su slu{aocipamtili njegove rije~i. Glas mu je bio snaàn i prijatan.Pri~ao je po potrebi i nije izgovarao ru`ne rije~i. Kada bibio i ljut i raspoloèn uvijek je (ne za svoj nefs, ve} zaAllahovo zadovoljstvo) govorio istinu."120

161

Harun Yahya

Géromeovo djelo Grad Fayoum


162

"Okretao je lice od onih koji nisu lijepo pri~ali. Kada bibio primoran izgovoriti neku nemilu, ru`nu rije~, on bi sekoristio aluzijom."121

Oni kod njega pri~ali bi nakon {to bi on u{utio. Pred njimse ne bi raspravljalo.122

Prema ashabima je bio krajnje nasmijan i vedar, svi|ao muse njihov govor, slu{ao ih pa`ljivo i smatrao se jednim odnjih.123

Ai{a, r. a., pri~a:"Njegovi mubarek govori su bili odabrani. Razumio ga jesvako ko ga je slu{ao."124

Ebu Umame, r. a.:"Od svih ljudi on je bio onaj sa najnasmijanijim licem inajprijatnijom prirodom."125

Enes, r. a., saop}io je slijede}e:"Resulullah, a. s., je bio najdomi{ljatiji od svih."126

163

Harun Yahya

David Robertsovo djelo pod nazivom Nubya i Egipat (desno) i Sultan Hasanova medresa (dolje)

PPeejjggaammbbeerroovv lliijjeeppii mmiirriissPejgamber, a. s., je veliki zna~aj pridavao ~isto}i. Sam je

uvijek bio poput miska, izuzetno ~ist, odisao je prijatnim ilijepim mirisima, a muslimanima je, isto tako, preporu~ivao~isto}u. U rivajetima ashaba prenose se detalji u vezi sa ovomlijepom odlikom Resulullaha, a. s. Neki od tih rivajeta suslijede}i:

Enes b. Malik, r. a., je rekao slijede}e:"Kada bi Resulullah pro{ao nekom od ulica Medine, zbogtoga {to se odmah osje}ao njegov miris poput miska, narodje govorio da je tim putem pro{ao Pejgamber. Mi smo

dolazak Pejgambera razumijevali poljepoti njegovog mirisa."127

Ibn Ebi Adi, Humejd, Enes, r. a.:U svome `ivotu nisam

dotakako nijedan vuneni {tof, a nisvilu koji su bili mek{i od

164

Resulullahove ruke. A niti sam pomirisao miris koji je ljep{emirisao od Resulullahovog mirisa.128

Muaz b. Hi{am, r. a., od svog oca Katadea od Enesa jeovako prenio:

"Resulullah, s. a. v. s., je bio prepoznatljiv po svom lijepommirisu. Resulullah, s. a. v. s., je bio lijep. A i miris mu jebio prijatan. Uporedo sa tim, volio je miris." 129

"Njegovo tijelo je bilo ~isto i imao je prijatan miris. Biloda se namiri{e ili ne, njegov ten je mirisao ljep{e odnajljep{ih mirisa. Ako bi se neko rukovao sa njim, cijelidan bi osje}ao njegov ~isti miris, a ako bi svojom mubarekrukom pomilovao neko dijete po glavi, to dijete bi seprepoznavalo me|u ostalom djecom."130

165

Harun Yahya


OOmmiilljjeennaa PPeejjggaammbbeerroovvaa jjeellaa"Nije volio veoma topla jela."131

"Meso je bilo njegovo najomiljenije jelo."132

"Tikvu je mnogo volio."133

"Jeo je meso ulovljene ptice."134

"Od hurmi je najvi{e volio ad`ve hurmu."135

U vezi sa Pejgamberovim omiljenim jelima, Ai{a, r. a., jerekla slijede}e:

"Volio je slatko i med."136

"Jedan dio jela koje je, kao dodatak, jeo hazreti Pejgamberse mogu ovako navesti: prednje noge i le|a ovce, kotlet,}evap, piletina, veliki potrk, ~orba od mesa, ~orba sapr`enim hljebom, tikva, maslinovo ulje, usireno mlijeko,dinja, halva, med, hurma, blitva, glavata riba (uljarka)…"137

Ai{a, r. a., je, kao dodatak, saop}ila slijede}e:"Dinju i lubenicu jeo je sa neosu{enom hurmom."138

D`abir, r. a.:

166

Harun Yahya

"^esto je jeo svje`u hurmu i dinju i govorio 'Ovo je lijepovo}e'."139

"Nikada nije ismijavao neko jelo. Ako bi mu se svidjelo,jeo bi, a ne bi jeo ako mu se ne bi svidjelo. Kada mu sejelo ne bi svidjelo, ne bi ga hulio pred nekim drugim." 140

A odre|eni Pejgamberovi hadisi u kojima govori o nekimomiljenim jelima su slijede}i:

"Najljep{i dio mesa su le|a."141

"Sir}e je veoma lijep dodatak."142

"Gljiva je halva snage."143

"Nastavite jesti med koji se stavlja u mje{inu sa maslompo{to u ovome dvoma, nesumnjivo, ima lijeka za svebolesti, osim za smrt."144

"Jedite i koristite maslinovo ulje po{to je to uljemubarek."145

167


168

Medina, Pejgamberova d`amija

Harun Yahya

169


170

Harun Yahya

OOmmiilljjeennii PPeejjggaammeerroovvii nnaappiicciiAi{a, r. a., saop}ava:"Od {erbeta volio je slatka i hladna {erbeta.146

"Pejgamber, a. s., je volio napitke poput {erbeta od medai {ire od hurme i suhih gro`|ica."147

"Najomiljeniji Pejgamberovi napici su bila hladna islatka {erbeta."148

" Od {erbeta je najvi{e volio {erbe od meda."149

"Od onoga {to se pije najvi{e je volio mlijeko."150

Pejgamber, a. s., je za mlijeko rekao slijede}e:"Kada Allah, d`. {., nekoga nahrani neka taj ~ini dovu:'Allahu, u~ini nam beri}etnim ovo jelo i daj nam u tomehajirli opskrbu.' A i kada Allah, d`. {., nekoga napijemlijekom, neka i taj ~ini dovu: 'Allahu, u~ini namberi}tenim ovo mlijeko i podari nam jo{ vi{e mlijeka' po{to,osim mlijeka, ne znam ni{ta drugo {to bi moglonadomjestiti hranu i pi}e."151

171

OOnnoo {{ttoo jjee PPeejjggaammbbeerr rreekkaaoo oo vvooddiiPejgamber, a. s., je, naro~ito prilikom putovanja,

dijelio vodu ashabima. Na primjer, prilikom jednogputovanja se zaustavio na jednom mjestu i od saputnikazatra`io vode. Nakon {to je oprao ruke i lice, napio sevode i rekao ashabima pored sebe: "Pospite i vi jednukoli~inu po svome licu i vratu."152

Nakon {to bi se napio vode, Resulullah, a. s., bi ovako~inio dovu:

"Hvala Allahu koji je Svojom milo{}u vodu stvorioslatkom, a ne ljutom i slanom."153

A u drugom svome hadisu Resulullah, a. s., je rekaoslijede}e o vodi:

"Allah je stvorio vodu kao sredstvo za ~i{}enje.Ni{ta je ne mo`e zaprljati osim materija koje jojmijenjaju okus, boju ili miris."154

172


Harun Yahya

173

Pieter Gysels Antwerp (1625-1690), Ba{~a


NNeekkee oodd lliijjeeppiihh PPeejjggaammbbeerroovviihh }}uuddiiPrikupljanjima od velikih islamskih alima kao {to su

Tirmizi, Taberani, Buhari, Muslim, Imam-i Ahmed, EbuDavud i Ibni Madè, poznat kao Hud`dèt-ul-imam Gazali,na slijede}i je na~in rezimirao odre|ene }udi Muhammeda,a. s.:

"Resulullah je bio najmek{e naravi, najhrabriji,najpravedniji i naj~asniji od svih ljudi. Me|u svima je bionajdare`ljiviji. Hurma, je~am, bilo {ta bilo, onime ~ime gaje Allah opskrbljavao, ostavljao je samo ono {to }e jestiu toku godine, a ostatak je tro{io na Allahovom Putu.Davao je kada bi se traìlo ne{to {to se nalazi kod njega.I u pogledu stidljivosti je bio najsavr{eniji od svih drugih.Ljutio bi se radi Gospodara, a nije se srdio radi svojeindividue.Primjenjivao je pravdu pa makar to {tetilo njemu samomeili njegovim ashabima.Allahov Resul je bio najskromniji od svih, onaj koji je, bez

174

Harun Yahya

otezanja, najrje~itije govorio, onaj sa najvedrijim licem.Ni{ta od ovosvjetskih poslova nije ga moglo gurnuti uzabrinutost.Obilazio je i bolesnike na drugom kraju Medine, volio jelijepe mirise, a gnu{ao se na smrad. Sjedio je i jeo sasiroma{nima. Ni prema kome se nije grubo odnosio,prihvatao bi izvinjenje onome ko bi mu se izvinjavao. [aliose, ali je govorio istinu.Kada bi vidio dozvoljene igre, ne bi ih zabranjivao,takmi~io se sa svojim ènama. Jadne nije omalovaàvaozbog njihovog siroma{tva, ni bogatima nije ukazivaopo{tovanje radi njihove imovine; Allahu, d`. {., jeravnopravno pozivao i jedne i druge. Allah, d`. {., je unjemu objedinio uzvi{enu }ud i besprijekornu politiku...Allah, d`. {., podu~io ga je svim ljepotama, pravimputevima, vijestima o doga|ajima koji su zadesili one prijei koji }e zadesiti one poslije, stvarima kojima }e se posti}ispas i blaènstvo na Ahiretu, svemu onome na ~emu }e sezavidjeti i za ~ime }e se i}i i ne}e i}i na ovome svijetu.Neka nas Allah, d`. {., u~ini uspje{nim u izvr{avanjunjegovih nare|enja i da idemo tragom njegovih djela."155

175


176

Harun Yahya

UUsvakom trenutku Pejgamberovog ìvota nalaze seveoma lijepi primjeri za vjernike. Sohbeti koje jeMuhammed, a. s., vodio sa ashabima, njegova

obra}anja ashabima, {ale, ljubav i pa`nja prema djeci, njegovpravedan, obziran i pa`ljiv odnos prema ̀ enama, to {to je hemza svoju porodicu, hem i za sve muslimane bio uzoranza{titnik, njegova ljubaznost, razdraganost, ìvost,saosje}ajnost i privrènost muslimanima zna~ajni su primjeriuzornog morala i idealnog insana. U ovom poglavlju }e bitiustupljeno mjesto primjerima iz Pejgamberovog uzornogìvota, sa kojima je Allah, d`. {., bio zadovoljan.

PPeejjggaammbbeerr,, aa.. ss..,, jjee bbiioo lljjuubbaazzaann ii pprreeppoorruu~~iivvaaoojjee lljjuubbaazznnoossttUnato~ te{koj odgovornosti koju je imao na sebi i

raznovrsnim pote{ko}ama na koje je nailazio, Pejgamber, a.s., je bio krajnje bogobojazan, predan i miran ~ovjek. Usvakom trenutku svoga ìvota bio je ponesen rado{}u iushi}enjem imana. I zbog ovog zanosa imana, a i zbog svoguzornog morala, uvijek je bio ljubazan i imao jedan prisannastup. Ovu Pejgamberovu odliku ashabi su isticali na slijede}ina~in:

Alija, r. a.: "To {to je bio vedrog lica i {to se prema svimaodnosio ljubazno, u~inili su ga gotovo ocem naroda. Prednjim i u njegovim o~ima svi su bili jednaki."156

177

UUZZOORRNNII @@IIVVOOTT NNAA[[EEGGPPEEJJGGAAMMBBEERRAA


178

Allahov Resul je uvijek bio ljubazan i mehke naravi...157

"Allahov Resul (...) je me|u narodom bio najveseliji i onajkoji se najvi{e smije{io."158

Pejgamber, a. s., je i svojim ashabima preporu~ivaoljubaznost i rekao slijede}e:

"Vi svojim imecima ne moète usre}iti druge, vi }ete ihzadovoljiti ljubazno{}u i lijepom naravi."159

"Allah, d` .{., voli onu osobu koja pomaè drugima i kojaje ljubazna."160

PPeejjggaammbbeerroovv ooddnnooss ii ssoohhbbeett ssaa aasshhaabbiimmaaPejgamber, a. s., veoma se blisko zanimao za muslimane

iz svoje okoline. Neposredno je pratio iman, pona{anje,~isto}u, raspoloènje i zdravlje svakog od njih. Promatrao jenjihove nedostatke i potrebe i osiguravao da se to nabavi. Au svojim sohbetima sa njima srda~no im se obra}ao i osvajaonjihova srca. Ashabi su se od njega rastajali smireni i ispunjenirado{}u. Jedan od njemu najbliskijih, Alija, r. a., slijede}im je rije~imaopisao atmosferu u sohbetima sa Pejgamberom i njegov odnosprema ashabima:

"Me|u svima ostalima Resulullah je bio onaj sanajotvorenijom rukom, naj{ireg srca i onaj koji je imaonajispravniji akcent; onaj koji je na najbolji na~inizvr{avao preuzete obaveze, najmek{e naravi i onaj sanajljep{im sohbetima. Oni koji bi se upoznali sa njim iu~estvovali na njegovim sohbetima, s ljubavlju bi se vezaliza njega. Oni koji bi govorili o njegovim osobinama isticalibi: 'Ni prije a ni poslije njega nisam vidio nekoga ko jepoput njega.' Kada bi se ne{to zatraìlo od njega, on bi tosigurno davao."161

"Pridavao je pa`nju svakom ko je sjedio sa njim, nijeostavljao utisak da se prema nekome odnosi razli~ito. Bioje strpljiv prema onome ko bi, radi rje{avanja svogproblema, sjedio sa njim ili ga drào na nogama. Tu osobune bi napu{tao sve dok ona ne bi oti{la."162

179

Harun Yahya

"@udio bi za ashabima i pitao za njih (kada ih ne bi vidio).Pitao ih je tako|er i za njihov stanje i odvijanje poslova.Za lijepo je govorio da je lijepo, a za ru`no da je ru`no."163

"Uvijek je bio na strani ~estitih, druge ne bi primao. Kodnjega bi ulazili nakratko, a izlazili bi razbijenih sumnji ismireni..."164

"Strpljivo je podnosio pretjerano i nelogi~no drànjestranaca koji bi dolazili. Kada bi se ashabi ponekad ljutilina to, on bi ih smirivao rije~ima: "Kada vidite ovakve,uputite ih na Pravi Put!"165

"Nikome nije upadao u rije~, ~ekao bi da taj zavr{i."166

"...Pri~ao bi ono {to }e stvoriti ljubav me|u ljudima idoprinijeti njihovom zbliàvanju. Nije ih pla{io i tjerao.Svakom lideru naroda je pridavao zna~aj, ukazivao impo{tovanje..."167

A njegov unuk, hzr. Hasan, za Pejgambera je rekaoslijede}e:

"Njegovi pogledi bili su krajnje sadràjni. (...) Pri~ao jeveoma lijepo i koncizno. U njegovim rije~ima nije bilo nivi{ka ni manjka."168

"Sa onim vode}im, a i sa obi~nim gra|anima pri~ao je naisti na~in. Od njih ni{ta nije skrivao."169

Ebu Zerr, r. a., na slijede}i na~in je objasnio krajnje srda~anPejgamberov odnos prema ashabima:

"Jednog dana sam oti{ao kod Resulullaha. Sjedio je nanekom divanu. Ustao je i zagrlio me. Ovaj zagrljaj je doistabio veoma srda~an."170

A Ebu Hurejre, r. a., slijede}im rije~ima opisujeMuhammedov, a. s., lijepi odnos prema ljudima, koji je biokrajnje obziran i human:

"Kada bi neko drào ruku Allahovog Resula, on ne bipovla~io svoju ruku sve dok je doti~ni ne bi pustio. Svojelice je okretao prema onome ko je pri~ao sa njim i nije gazakretao dok taj ne dovr{i svoje rije~i."171

Pejgamber, a. s., se neposredno zanimao i za probleme ibolesti ashaba. Onima koji su bili mr{avi preporu~ivao jeuzimanje kilograma, a onima sa vi{kom kilograma

180

Harun Yahya

181

Mekka, Kaba, vrata kralja Fahda


182

preporu~ivao bi dijetu. Isto tako jesvoje preporuke davao i prilikom

njihovog odabira korisne hrane.172 Ilustracijeradi, prilikom odre|enih bolesti ashabima jepreporu~ivao da piju {erbe od meda.173

Prema onome {to je ispri~ao Ebu Hurejre, r.a., kada se jednog dana Ebu Hurejre, r. a.,

onesvijestio, Pejgamber, a. s., ga je sam pridigao na noge,odveo svojoj ku}i i, shvativ{i da je gladan, dao mu da se prvonapije mlijeka.174

PPeejjggaammbbeerr ssee {{aalliioo ssaa aasshhaabbiimmaa ii ssmmiijjaaoo sseesskkuuppaa ssaa nnjjiimmaaKao {to se moè razumjeti i iz doìvljaja koje prenose

ashabi, Resulullah se ~esto {alio i sa svojom porodicom, a isa svojim ashabima, smijao se na njihove dosjetke i davao imlijepa imena ili nadimke. Me|utim, kao i u svakom pitanju,i prilikom {aljenja Pejgamber se pona{ao veoma obzirno,savjesno i razumno. Preporuke koje je, u pogledu {ale,Pejgamber, a. s., davao ashabima moèmo ovako rezimirati:

"Ja se {alim, ali govorim samo ono {to je istina.""Nije halal da jedan musliman upla{i svoga brata.""Ne prepiri se sa svojim bratom i ne {ali se sa njimismijavaju}i ga.""Te{ko onome koji laè da bi drugoga nasmijao!""Jedan rob ne moè biti dobar vjernik sve dok ne prestanelagati pa makar to bilo i u {ali i sve dok ne napustiraspravljanje pa makar i bio upravu.""Ne laìte pa makar to bila i {ala."175

183

Harun Yahya

Klju~evi Kabe, koji se nalaze uodjelu mubarek emaneta

istanbulskog muzeja TopkapiSaray.

PPeejjggaammbbeerroovvee pprreeppoorruukkee oo ppiittaannjjuu lljjuubbaavviiJedno od najbitnijih pitanja nad kojim se Pejgamber

specijalno zadràvao je da se, bez ikakvih interesa, vjernicime|usobno vole jednom iskrenom ljubavlju i da jedni premadrugima ne gaje lo{e emocije kao {to su mr`nja, srd`ba iljubomora. Pejgamber je i u ovom kontekstu hem bio najljep{iuzor vjernicima, hem im je i veoma ~esto davao preporuke oovom pitanju. O tome je Allah, d`. {., u Kur'anu rekao slijede}e:

NNaa oovvaajj nnaa~~iinn AAllllaahh {{aalljjee rraaddoossnnee vviijjeessttii rroobboovviimmaaSSvvoojjiimm,, oonniimmaa kkoojjii ssuu vvjjeerroovvaallii ii ddoobbrraa ddjjeellaa ~~iinniillii.. RReeccii::""NNee ttrraa`̀iimm zzaa oovvoo nniikkaakkvvuu ddrruugguu nnaaggrraadduu oodd vvaass,, oossiimmddaa MMii ssee ddoobbrriimm ddjjeelliimmaa pprriibbllii`̀iittee.."" AA uummnnooggoossttrruu~~iitt}}eemmoo nnaaggrraadduu oonnoommee kkoo uu~~iinnii ddoobbrroo ddjjeelloo,, jjeerr AAllllaahh,,zzaaiissttaa,, mmnnooggoo pprraa{{ttaa ii bbllaaggooddaarraann jjee (A{-[ura, 23).A neki Pejgamberovi hadisi o ljubavi, prijateljstvu i

bratstvu su slijede}i:"Ono {to èli za sebe vjernik to èli i za svog brata."176

"Darivajte se me|usobno i volite. Jedni drugima poklanjajtehranu. To }e prouzrokovati {irinu u va{oj opskrbi."177

"Posje}ujte se i darivajte po{to zijareti oja~avaju ljubav,a hedije iz srca izbacuju lo{e emocije."178

"Ne zavidite jedni drugima, ne mrzite jedni druge, negovorite ru`ne rije~i jedni drugima, ne okre}ite le|a jedni

184

The SupeWrb Morality of the Prophet (saas) as Related in the Qur'an

185

drugima, ne kleve}ite se me|usobno iza le|a. Allahovirobovi, budite bra}a."179

"I vi ste se zarazili dertovima naroda prije vas: zavidno{}ui mr`njom. Gajiti mr`nju je ne{to {to korjenito guli. Takomi Allaha, ne}ete mo}i u}i u Dènnet sve dok ne budetebili u imanu, a ne moète biti u imanu sve dok ne budetevoljeli jedni druge. Ho}ete li da vam kaèm ne{to ~ime }etevoljeti jedni druge? [irite selam me|u sobom."180

PPeejjggaammbbeerroovvaa nnjjee`̀nnoosstt ii ppaa`̀nnjjaa pprreemmaa ddjjeecciiMuhammedova, a. s., nje`nost, koja je uzor cijelom

~ovje~anstvu, merhamet i privrènost vjernicima veoma suvidljivi i u njegovom odnosu prema djeci. Pejgamber se veomablisko zanimao kako za svoju djecu i unu~ad, tako i za djecusvojih ashaba; dijelio je svoje savjete, zanimao se pa ~ak ihi sam usmjeravao od njihovog samog ro|enja do nadijevanjaimena, od zdravlja do pove}anja znanja, od odijevanja do igarakojima su se igrali.

186

Ilustracije radi, Pejgamber je, neposredno pred ro|enje obaunuka, upozorio svoju k}erku, hzr. Fatimu, r. a.: "Kadase obavi porod, ne radite ni{ta dijetu prije no {tome obavijestite o tome."181 A nakon ro|enjadjeteta, pokazuju}i, li~no je objasnio kako }ese novoro|en~ad hraniti, odràvati i kako }ese ~uvati.

Pejgamber, a. s., je, osim toga, uvijek~inio dove novoro|en~adima, svojoj djeci,unu~adima i za djecu svojih ashaba. Dokih je mazio ili posmatrao njihove igre, odAllaha je za njih traìo hajirli i dug ìvot,nauku, mudrost i iman. U svim prilikamaje npr.~inio dovu za svoje unuke, hzr.Hasana i hzr. Husejina, i istakao da je todova koju je Ibrahim, a. s., ~inio za Ishakai Ismaila a. s.182

187

Harun Yahya

Od ashaba se prenosi da je za Ibn Abbasa, r. a., dok je biodijete, Pejgamber ~inio dovu: "Allahu, nau~i ga mudrosti."A za Enesa, r. a., je, u periodu njegovog djetinjstva, ~inio dovuda mu Allah, d`. {., podari mnogo imetka i djece i da mu ̀ ivotu~ini dugim i da ono ~ime ga obdari bude hajirli i mubarekza Enesa, r. a.183

Resulullah je, isto tako, veliki zna~aj pridavao i dje~ijimigrama, {tavi{e, povremeno se i sam igrao zajedno sa njima.Rije~ima: "Neka se podjetinji sa dijetom onaj ko ga ima"184,savjetova je roditelje da li~no zabavljaju svoju djecu.Pejgamber je, isto tako, savjetovao da se djeca bave igramai sportom kao {to su plivanje, tr~anje i hrvanje, ~ak je svojeunuke i djecu iz okoline stimulirao na to.

Ashabi su prenijeli kako je Pejgamber mazio djecu, kakose brinuo o njima i kako se igrao sa njima. Neka od tih predanjasu slijede}a:

Enes, r. a.:"Resulullah, a. s., je bio onaj koji je prednja~io u {aljenjusa djecom."185

El Berr'a, r. a.:"Vidio sam Pejgambera, a. s., dok mu je Hasan bio naramenima…"186

"Pejgamber je ovako govorio svojoj k}erki, hzr. Fatimi,r. a.: 'Hajde mi pozovi te moje sinove (Hasana i Husejina)!'Onda bi ih obojicu privinuo na svoje grudi i mirisao ih."118877

O Pejgamberovoj ljubavi prema djeci i o tome kako se {aliosa njima, Ja'la ibnu Murre, r. a., ispri~ao je slijede}e:

"Jedna grupa ashaba je, zajedno sa Resulullahom, oti{lana ru~ak, na koji su bili pozvani. Putem su sreli njegovogunuka Husejina, koji se igrao sa djecom.''"Kada je vidio dijete, Resulullah je istupio i, pro{av{i ispredgrupe, ra{irio ruke kako bi ga zagrlio. A dijete po~etr~karati lijevo-desno. Imitiraju}i ga, tr~e}i lijevo-desno,Resulullah je tr~ao za njim sve dok ga nije uhvatio. Kadaga je uhvatio, jednu ruku je stavio ispod njegove brade, adrugu na vrat, poljubio ga i rekao: 'Husejin je od mene, a

188

ja sam od Husejina. Ko voli Husejina nek i Allah, d`. {.,voli njega..."188

Prema onome {to je saop}io Enes, r. a., Resulullah, a. s.,je svoje unuke, Hasana i Husejina kojima se obra}aorije~ima "moji dunjalu~ki bosiljci", veoma ~esto pozivao sebi,mirisao ih i privijao na grudi.189

Ibn Rebi'ati'ibni'l Haris, r. a., je govorio:"Moj otac mene, a Abbas, r. a., svog sina El-Fadla, r. a.,poslali su Resulullahu. Kad smo u{li kod njega, posadionas je zdesna i slijeva i tako nas je sna`no prigrlio da ja~enismo vidjeli."190

Kada je pokazivao svoju ljubav prema djeci, Resulullah,a. s., ih je ~esto milovao po kosi i ~inio hajir-dovu za njih.Na primjer, Jusuf ibni Abdillah ibni Selam, r. a., je govorio:"Hzr. Pejgamber me je oslovljavao sa ''Jusufe'' i milovao mepo kosi." Amr ibnu Hurejs, r. a., je pri~ao da ga je majkaodvela pred Pejgambera i da ga je on pomilovao po kosi iu~inio dovu za obilnu nafaku, a Abdullah ibn Utbe, r. a., je,tako|er, pri~ao da se sje}a da ga je, kada je imao pet-{estgodina, Pejgamber pomilovao po kosi i prou~io dovu zanjegovo potomstvo i beri}et.191

Ljubav i pa`nju, koju je Muhammed, a. s., pokazivao premadjeci Ebu Hurejre je, tako|er, objasnio slijede}im primjerima:

"Kada bi se donijela vo}ka koja se prva pojavila,Resulullah, a. s., bi prou~io slijede}u dovu: 'Moj Bo`e!Nama, na{oj Medini, na{em vo}u i mjerama za `itaricepodari mnogobrojni beri}et.' Potom bi vo}ku daonajmla|em koji bi tu bio prisutan."192

"Biti blag prema djeci bio je jedan od obi~aja AllahovogResula. Kada se vratio sa jednog putovanja, njega sudo~ekala djeca. Resulullah je stao i naredio ashabima dapodignu djecu, oni su jedno podigli ispred Pejgambera, ajedno na zadnji dio sedla, a neka su i sami uzimali na svojutegle}u stoku."193

"Resulullah, a. s., je do{ao u avliju hzr. Fatimine ku}e isjeo. 'Ima li ovdje djece?' upitao je. Hzr. Fatimino dijete

189

Harun Yahya

(Resulullahov unuk) je brzo dotr~alo i zagrlilo Resulullahaoko vrata. Resulullah ga je poljubio."194

"Toliko je bio prisan sa djecom da je, kada je jednomugledao djecu koja su se takmi~ila, tr~ao zajedno sa njimakako bi se pridruìo njihovoj radosti."195

O istom pitanju je i Dàbir ibnu Semure, r. a., ispri~aoslijede}e:

"Zajedno sa Resulullahom sam klanjao prvi namaz.Potom je on oti{ao svome ehlu. I ja sam izi{ao sa njim.Do~ekao ga je jedan dio djece. Uto ih, jedno po jedno, po~emilovati po obrazima. Pomilovao je i moj obraz. Nanjegovoj ruci sam osjetio jednu svjeìnu i jedan prijatanmiris."196

Muhammed, a. s., koji je, kao pejgamber, poslan u periodukada su se ̀ enska djeca ubijala odmah nakon ro|enja, saop}ioje da ne treba praviti razliku izme|u mu{ke i ènske djece,da je grijeh ubijati ènsku djecu i, pokazuju}i prema svimapodjednaku ljubav i pa`nju, svome narodu je posluìo i kaolijep primjer. Jedan od hadisa u kome Pejgamber isti~e lijepeodlike ènske djece je slijede}i:

"Kako je k}erka lijep evlad! Saosje}ajna je, dobrotvorna,srda~na, dobrobitna i ispunjena maj~inskim osje}anjima!"197

Svoju ljubav Pejgamber je izraàvao i rije~ima i djelima.Djeci je govorio da ih voli.198

U svojoj ljubavi prema djeci Pejgamber nije pravio nikakverazlike. Istu ljubav i milost, koju je pokazivao prema svojojdjeci i unu~adima, pokazivao bi i prema djeci svojih ashaba.Kada je Halid ibn Said, r. a., do{ao u posjetu Pejgamberu, a.s., sa njim je bila i njegova mala k}erka. Zbog toga {to jero|ena u Habe{istanu, Pejgamber bi joj je pokazivao jednuposebnu bliskost. Jednom je u Pejgamberove ruke dospio jedankomad vezenog platna. Pozvao je hzr. Halidovu k}erku i daojoj; obradovao ju je.

Dèmre je u to vrijeme bila mala djevoj~ica. Njen otac juje uzeo, odveo kod Resulullaha i rekao: "Yâ Resulallah, ho}e{li za ovu moju k}erku prou~iti Allahu dovu za beri}et?"

190

Pejgamber je Dèmre posadio na krilo, stavio ruku na njenuglavu i prou~io dovu za beri}et.

Sin Pejgamberovog pomo}nika, Zejda, r. a., Usame, r. a.,je rekao slijede}e u vezi sa Muhammedom, a. s.:

"Resulullah je na jedno koljeno posadio mene, a na drugosvog unuka Hasana. Potom nas je obojicu privio na grudii prou~io dovu: 'Ya Rabbi, pokaì im Svoj rahmet po{tosam i ja milostiv prema njima."199

Neki od ashaba nisu shvatali Pejgamberovo igranje sadjecom i njegovu pa`nju prema njima. Jednom je Akra ibnHabis, r. a., vidio kako je Pejgamber, a. s., poljubio hzr.Hasana i rekao slijede}e:

"Ja imam desetero djece. Do sada nisam poljubio nijednood njih." Nato je Pejgamber uzvratio: "Ne moè se bitimerhametli prema onome ko ne pokazuje merhamet."200

I svog mubarek sina, hzr. Ibrahima, Pejgamber je veoma~esto posje}ivao i u ku}i njegove majke po mlijeku;pokazuju}i mu svoju pa`nju i merhamet, milovao ga je po kosii privijao na grudi. Pejgamberov hizme}ar, Enes, r. a., naslijede}i na~in prenosi jednu svoju uspomenu u vezi sa tim:

"U svom ̀ ivotu nisam vidio nikoga ko je prema uku}animabio pa`ljiviji i merhametniji od Resul-i Ekrema, s. a. v. s.Kada bi Ibrahim, bio kod pomajke, u medinskom dijeluAvali, Pejgamber bi odlazio da ga vidi i mi bismo i{li sanjim. (...) Pejgamber bi ulazio unutra, uzimao sina, poljubioga i potom se vra}ao. (...)Opet, kada smo jednom i{li,Resulullah je naloìo da mu donesu dijete i privio ga naprsa. Rekao mu je ne{to, pri~ao sa njim."201

Alija, r. a., pri~a: "Pejgamber nam je do{ao u posjetu. Tu no} je ostao kodnas. Hasan i Husejin su spavali. U jednom trenutku jeHasan zatraìo vode. Pejgamber je odmah ustao i iz mje{ineuzeo ~a{u vode i dao dijetu…"202

Pejgamber, a. s., je, osim toga, podsjetio vjernike napravedno postupanje me|u djecom i rekao ovako:

"Bojte se Allaha! Kako god èlite da vam djeca budu

191

Harun Yahya

poslu{na, isto tako i vi pravedno postupajte me|u njima."203

"Allah, d`. {., voli da u svakom pogledu, ~ak i kad je upitanju poljubac, pravedno postupate me|u djecom."204

Pejgamber se zadràvao i na obrazovanju, lijepom moralui odgoju djece i, nizom savjeta, dao niz smjernica u tomkontekstu. Odre|eni Pejgamberovi hadisi koji govore o tomesu slijede}i:

"Otac svom djetetu ne moè ostaviti bolji miraz od lijepogmorala."205

"Jedna od prava djeteta nad ocem su da mu da lijepo imei lijep odgoj."206

"âstite svoju djecu i lijepo ih odgajajte..."207

Kao i u svakom pitanju, Pejgamber, a. s., je i svojompa`njom prema djeci, ljubavlju i saosje}anjem prema njimavjernicima bio najbolji uzor. Rije~ima "Onaj koji ne pokazujesaàljenje prema na{im malima (...) nije od nas"208 Pejgamber,a. s., je naglasio zna~aj saosje}ajnosti i nje`nosti koja se trebapokazivati prema djeci.

PPeejjggaammbbeerroovvee `̀eennee ssuu mmaajjkkee vvjjeerrnniikkaaPejgamberove ̀ ene, majke svih vjernika, bile su uzor svih

muslimanki i bogobojazne muminke. U Kur'anu, hadisima ipredanjima u vezi sa Pejgamberovim ìvotom iznosi se nizpodataka o naravi Muhammedovih, a. s., èna, njihovimimanima, o tome kako su pomagale Pejgamberu, njihovimobra}anjima vjernicima i uzornom moralu.

Jadan od podataka o Pejgamberovim ̀ enama koji se navodiu Kur'anu je da su one majke svih vjernika:

VVjjeerroovvjjeessnniikk ttrreebbaa bbiittii pprree~~ii vvjjeerrnniicciimmaa nneeggoo oonnii ssaammiisseebbii,, aa `̀eennee nnjjeeggoovvee ssuu -- kkaaoo mmaajjkkee nnjjiihhoovvee...... (Al-Ahzab, 6).A u drugom ajetu je Allah, d`. {., vjernicima zabranio da

se, nakon Pejgambera, ne ̀ ene sa njegovim ̀ enama. Ovaj ajetglasi:

......VVaammaa nniijjee ddooppuu{{tteennoo ddaa AAllllaahhoovvaa PPoossllaanniikkaauuzznneemmiirruujjeettee nniittii ddaa ssee ssaa ̀̀ eennaammaa nnjjeeggoovviimm ppoosslliijjee ssmmrrttii

192

Harun Yahya

nnjjeeggoovvee iikkaaddaa oo`̀eenniittee.. TToo bbii,, uuiissttiinnuu,, kkoodd AAllllaahhaa,, bbiioovveelliikk ggrriijjeehh!! (Al-Ahzab, 53).A u odre|enim kur'anskim ajetima se nagla{ava da

Pejgamberove ène nisu kao ostale ène, te se, isto tako,saop}ava i pona{anje koje one moraju imati. U ajetu se kaèslijede}e:

OO,, ̀̀ eennee VVjjeerroovvjjeessnniikkoovvee,, vvii nniissttee kkaaoo ddrruuggee ̀̀ eennee!! AAkkoossee AAllllaahhaa bboojjiittee,, nnaa sseebbee ppaa`̀nnjjuu ggoovvoorroomm nnee sskkrree}}iittee,,ppaa ddaa uu nnaappaasstt ddoo||ee oonnaajj ~~iijjee jjee ssrrccee bboolleessnnoo,, ii nneeuussiilljjeennooggoovvoorriittee!! UU kkuu}}aammaa ssvvoojjiimm bboorraavviittee ii lljjeeppoottuu ssvvoojjuu,, kkaaoouu ddaavvnnoo ppaaggaannsskkoo ddoobbaa,, nnee ppookkaazzuujjttee,, ii nnaammaazzoobbaavvlljjaajjttee ii zzeekkaatt ddaajjiittee,, ii AAllllaahhaa ii PPoossllaanniikkaa NNjjeeggoovvaasslluu{{aajjttee!! AAllllaahh ̀̀ eellii ddaa oodd vvaass,, oo,, ppoorrooddiiccoo PPoossllaanniikkoovvaa,,ggrriijjeehhee ooddssttrraannii,, ii ddaa vvaass ppoottppuunnoo oo~~iissttii.. II ppaammttiitteeAAllllaahhoovvee aajjeettee ii mmuuddrroosstt,, kkoojjaa ssee kkaazzuujjee uu ddoommoovviimmaavvaa{{iimm -- AAllllaahh jjee,, uuiissttiinnuu,, ddoobbaarr ii ssvvee zznnaa (Al-Ahzab,32-34).Drànje bogobojaznih Pejgamberovih èna, koje je

istaknuto u kur'anskim ajetima, odnosno njihov govor koji jebio znamenit i u skladu sa razumom i savje{}u, dostojanstvenoi pribrano pona{anje, njihova uzdr`ljivost, njihova pedantnostu ibadetu i poslu{nosti Pejgamberu i to {to veoma dobropoznaju Kur'an i Pejgamberov sunnet, uzor su svim ènamavjernicama.

Da }e Pejgamberovim ̀ enama dati udvostru~enu nagradu,Allah, d`. {., na slijede}i na~in isti~e u Kur'anu:

OO,, ̀̀ eennee VVjjeerroovvjjeessnniikkoovvee,, aakkoo bbii kkoojjaa oodd vvaass oo~~iitt ggrriijjeehhuu~~iinniillaa,, kkaazznnaa bbii jjoojj uuddvvoossttrruu~~eennaa bbiillaa,, aa ttoo jjee AAllllaahhuullaahhkkoo;; aa oonnoojj kkoojjaa ssee bbuuddee AAllllaahhuu ii PPoossllaanniikkuu NNjjeeggoovvuuppookkoorraavvaallaa ii ddoobbrraa ddjjeellaa ~~iinniillaa -- ddaatt }}eemmoo nnaaggrraadduuddvvoossttrruukkuu ii pprriipprreemmiitt }}eemmoo jjoojj ooppsskkrrbbuu pplleemmeenniittuu (Al-Ahzab, 30-31).Prva od Pejgamberovih mubarek èna bila je Hatidà, r.

a., koja je, u isto vrijeme, bila i od prvih muslimana. Kada jePejgamber dobio prvu objavu, odmah je to saop}io hzr.Hatidì. Hzr. Hatidà, koja je bila poznata po svojoj pameti,

193


194

Harun Yahya

195

dovitljivosti, pronicljivosti i mudrosti, odmah je prihvatilaislam i nakon toga sluìla kao velika Poslanikova podr{ka,moralno i materijalno je ulagala velike napore u {irenjukur'anske etike.

I druge Pejgamberove ène, koje se spominju podimenima kao {to su hazreti Sûde, hazreti Ai{a, hazreti Hafsa,hazreti Zejneba, hazreti Ummu Seleme, hazreti Dùvejrija,hazreti Ummu Habiba, hazreti Safija, hazreti Mejmuna,tako|er su, svojom po`rtvovano{}u, saburom i privrèno{}uPejgamberu, bile uzor ashabima.

196

Pejgamber, a. s., se blisko zanimao i za svoje ̀ ene i za svojudjecu, uticao na pobolj{anje njihovog imana, zdravlja,raspoloènja i obrazovanja. U rivajetima se, tako|er, moènai}i na podatke koji govore da se Pejgamber zabavljao sasvojim ènama, da se sa njima natjecao u tr~anju. Rije~ima,"Pejgamber, a. s., je bio insan koji se najvi{e {alio sa svojimènama"209 ashabi su istakli Pejgamberovu pa`nju koju jeukazivao svojim ènama.

Osim toga, prema onome {to prenosi hzr. Ai{a, r. a.,Pejgamber je "bio onaj koji je, me|u svim ostalima, bio

197

Harun Yahya

najblaì, najplemenitiji, najljubazniji i najnasmijaniji premasvojim ènama."210

A druga poznata Pejgamberova odlika je ta da je premaènama postupao krajnje pravedno. [tavi{e, u rivajetima senavodi kako je posjete svojim ènama podijelio na sasvimjednak broj. O ovom pitanju je Ai{a, r. a., rekla ovako:

"U podjeli no}i Resulullah, a. s., se pridràva pravde i kaè:"Ej, Allahu, ova podjela je podjela koju sam na~inio usnazi. Nemoj me prekoravati zbog ne~ega u ~emu si Timo}an, a ja nemo}an."211

Enes, r. a., pri~a:"Pored Resulullaha je bilo devet ̀ ena. Obavezu navra}anjakod èna je stavio u jedan red. Drugo navra}anje prvoj ̀ enibilo je nakon devet dana. Njegove ̀ ene su se u svaki ak{amsakupljale u sobi u koju }e Resulullah do}i tu no}."212

U nizu svojih hadisa Pejgamber je, isto tako, istakao kolikosu ène vjernice cijenjena stvorenja. Na primjer, saop}ava seda je u jednom svome hadisu rekao slijede}e: "Dunjaluk jejedan kapital, a najbolji dunjalu~ki kapital je salih(pobo`na)èna"221133

Pejgamber, a. s., je, isto tako, svojim ashabima objasniokakav stav trebaju zauzeti naspram svojih èna:

"Vjernik koji ima najzreliji iman je onaj koji ima najljep{unarav i onaj koji se prema svojoj porodici odnosinajljubaznije i najpristojnije."214

''Najkorisniji od vas su oni koji su najkorisniji svojimènama. Ja sam onaj od vas koji se najbolje odnosi premasvojim ènama."215

198

Harun Yahya

199


200

Harun Yahya

SSvaki ~ovjek, svaka zajednica i svaka dràva ima svojusudbinu. Dok jo{ na zemlji nije stvoren nijedan ~ovjek,Allah, d`. {., je, sa svim detaljima, odredio sve ono {to

}e u budu}nosti doìvjeti svaki ~ovjek, svi doga|aji sa kojima}e se suo~iti svaka dràva, svi stepeni kroz koje }e pro}i sveljudske zajednice i svi doga|aji poput toga. Me|utim, ljudine mogu znati ni za jedan od tih doga|aja koji su prethodnoodre|eni, koji su se u Allahovim o~ima ve} desili, pa ~ak iokon~ali. Njih vide i znaju za njih tek kada ih doìve. Prematome, budu}nost je za ~ovjeka gajb, odnosno nepoznanica.

Me|utim, Allah, d`. {., je u Kur'anu saop}io da je odre|enepodatke vezane za gajb saop}io nekima od svojih robova.Jedna od tih osoba je i Jusuf, a. s., koji je, dok je bio u ropstvu,obja{njavaju}i dokaze Allahovog postojanja, dvojici svojihdrugova rekao slijede}e:

""NNiijjeeddaann oobbrrookk hhrraannee nnee}}ee vvaamm ddoonneesseenn bbiittii,, aa ddaa vvaammjjaa pprriijjee nnee kkaa`̀eemm {{ttaa }}eettee ddoobbiittii"" -- rree~~ee JJuussuuff.. ""TToo jjeessaammoo ddiioo oonnooggaa ~~eemmuu mmee nnaauu~~iioo GGoossppooddaarr mmoojj,, jjaa sseekklloonniimm vvjjeerree nnaarrooddaa kkoojjii uu AAllllaahhaa nnee vvjjeerruujjee ii kkoojjii oonnaajjssvviijjeett nnee pprriizznnaajjee"" (Yusuf, 37).Kao {to je i saop}eno u navedenom ajetu, Jusuf, a. s., je

posjedovao znanje o jednom gajb doga|aju. To je jedno znanjei mudìza kojom je Allah, d`. {., obdario Jusufa, a. s. Allah,d`. {., je, osim toga, Jusufu, a. s., dao i mo} tuma~enja snova.Yusuf, a. s., je, Allahovom voljom, mogao vidjeti odre|ene

201

VVIIJJEESSTTII KKOOJJEE JJEEMMUUHHAAMMMMEEDD,,

AA.. SS..,, DDAAOO OO DDOOGGAA\\AAJJIIMMAA IIZZ BBUUDDUU]]NNOOSSTTII

doga|aje koji }e se desiti u budu}nosti. Znanje koje je dato Jusufu, a. s., je u

sli~nom obliku dato i ostalimpejgamberima. Allah, d`. {., je na slijede}i na~in

saop}io da }e vijesti o gajb doga|ajima saop}iti onima kojeOn odabere:

OOnn ttaajjnnee zznnaa ii OOnn ttaajjnnee ssvvoojjee nnee oottkkrriivvaa nniikkoommee,, oossiimmoonnoommee kkooggaa OOnn zzaa ppoossllaanniikkaa ooddaabbeerree;; zzaattoo OOnn ii iisspprreeddnnjjeeggaa ii iizzaa nnjjeeggaa ppoossttaavvlljjaa oonnee kkoojjii }}ee ggaa ~~uuvvaattii (Al-Dìnn, 26-27).Naravno, Allah, d`. {., je i Muhammedu, a. s., dao niz

saznanja o doga|ajima iz sfere gajba. Resulullah je, Allahovimsaop}enjem, saznao za veliki broj hem doga|aja koji su sedesili u pro{losti i za koje niko nije znao, hem doga|aja koji}e se desiti u budu}nosti. Ovu ~injenicu Allah, d`. {., naslijede}i na~in saop}ava u jednom kur'anskom ajetu:

EEttoo ttoo ssuu nneekkee nneeppoozznnaattee vviijjeessttii kkoojjee MMii tteebbiioobbjjaavvlljjuujjeemmoo,, aa ttii nniissii bbiioo ss nnjjiimmaa kkaaddaa ssuu ssee oonnii ooddlluu~~iillii,,ii kkaaddaa ssuu oonnaakkoo lluukkaavvii bbiillii (Yusuf, 102).U ovom poglavlju }emo mjesto ustupiti nekim od ovih gajb

doga|aja, koje je Allah, d`. {., Pejgamberu saop}io Kur'anomi putem posebnih saop}enja, a koji su, pored Kur'ana, do nasdospjeli i putem Resulullahovih hadisa. (Detaljnije u knjiziKur'anske mudìze, Harun Yahya, Bosan~ica-print.)

Ve}ina ovih doga|aja su se realizirali i ljudi su se uvjeriliu tu mudìzu. To je, u isto vrijeme, i jedan od dokaza da jeMuhammed, a. s., Allahov poslanik i da je Kur'an Allahovgovor.

NNeekkii oodd ggaajjbb -- ddooggaa||aajjaa kkoojjii ssuu PPeejjggaammbbeerruussaaoopp}}eennii KKuurr''aannoomm

202

EElliiff LLaamm MMiimm.. BBiizzaannttiinnccii ssuu ppoobbiijjee||eennii nnaa nnaajjnnii`̀eemm

mmjjeessttuu,, aallii oonnii }}ee,, ppoosslliijjee ppoorraazzaa ssvvooggaa,, ssiigguurrnnoo

ppoobbiijjeeddiittii zzaa nneekkoolliikkoo ((33--99)) ggooddiinnaa -- ii pprriijjee,, ii ppoosslliijjee,,

AAllllaahhoovvaa jjee ooddlluukkaa -- ii ttaaddaa }}ee ssee vvjjeerrnniiccii rraaddoovvaattii

(Ar-Rum, 1-4).

Harun Yahya

203


Jedno od obavje{tenja o budu}im doga|ajima koje suPejgamberu saop}ene Kur'anom nalazi se u prvim ajetima sureAr-Rum. U ovim ajetima se govori da je Bizantijska imperijapretrpjela poraz, ali da }e nakon kratkog vremena ponovoizvojevati pobjedu.

Ovi ajeti su objavljeni otprilike sedam godina nakon {tosu kr{}ani Bizantinci pretrpjeli èstoki poraz odidolopokloni~kih Perzijanaca, oko 620. g, i u ajetima sesaop}ava da }e Bizantinci veoma brzo izvojevati pobjedu.Me|utim, u to vrijeme Bizantija je pretrpjela tako veliki porazda je ~ak izgledalo nemogu}e da se odrì na nogama, anekmoli da izvojuje ponovnu pobjedu. Ne samo Perzijanci,nego su i Avari, Slaveni i Lombardi predstavljali velikuopasnost po bizantijsku dràvu. Avari su do{li do pred samiIstanbul. Da bi se podmirili tro{kovi vojske, bizantijski kraljHeraklius je naredio da se zlatni i srebreni ukrasi pocrkvama istope i pretvore u novac. Kada ~ak i to nije bilodovoljno, pristupilo se topljenju kipova od bronze. Veomaveliki broj guvernera se pobunio protiv Herakliusa, aImperija je do{la do ta~ke raspadanja. Prvo su, od straneidolopokloni~kih Perzijanaca, okupirane bizantijskaMezopotamija, Klikija, Sirija, Palestina, Egipat i Ermenistan.216

Ukratko, o~ekivao se totalni nestanak Bizantije. Ta~no uovom periodu, me|utim, dolazi do objave prvih ajeta sure Ar-Rum, u kojima se saop}ava da }e, nakon ne vi{e od devetgodina, Bizantija ponovo pobijediti. Ova pobjeda je izgledalatoliko nemogu}a da su mu{rici Arapi i{li toliko daleko da suove ajete uzimali kao predmet sprdnje. Mislili su da se nikadane}e dogoditi ova pobjeda koju Kur'an najavljuje.

Me|utim, kao i sve druge kur'anske informacije isaop}enja, i ova je nesumnjivo bila istinita. Otprilike sedamgodina nakon objave prvih ajeta sure Ar-Rum, decembra 624.,u blizini ru{evina Ninova, dogodio se jo{ jedan veliki ratizme|u Bizantije i Perzijske imperije. A ovaj put je bizantijskavojska porazila perzijsku. Nekoliko mjeseci nakon ovog rata,Perzija je bila primorana potpisati sporazum o povratkuBizantiji teritorija koje je okupirala.217 Tako je do{lo od

204

obistinjavanja "bizantijske pobjede" koju je na jedan~udotvoran na~in Allah, d`. {., Kur'anom prethodno najavioSvome Resulu.

Druga mudìza koja se nalazi u istim ajetima je, tako|er,i jedna geografska ~injenica koju je u to vrijeme bilo nemogu}eustanoviti.

U tre}em ajetu poglavlja Ar-Rum isti~e se da }e Bizantincibiti poraèni na najnièm mjestu na svijetu. Ova ~injenica jesadràna u formulaciji "edne'l-erd", koju su mnogi komentatoriKur'ana prevodili kao "blisko ili susjedno mjesto". Me|utim,ovaj prijevod nije prava protuvrijednost originalne formulacije,nego figurativni komentar. Rije~ "edna", koja zna~i "najdonji,najniì, najdublji..." izvedenica je od glagola "dena", a rije~"erd" zna~i svijet. Prema tome, cjelokupna formulacija "edne'l-erd" dolazi u zna~enju "najnièg mjesta na svijetu".

Zanimljivo, rat izme|u Perzije i Bizantije odigrao se nanajnièm mjestu na svijetu! Mjesto odigravanja aktualnog rataje bazen jezera Lut, koje se nalazi na trome|i sirijske,palestinske i teritorije dana{njeg Jordana. I, kao {to je danasve} op}epoznato, bazen jezera Lut nalazi se na visini 395metara ispod nivoa mora i predstavlja mjesto sa najniòmnadmorskom visinom na svijetu. Dakle, Bizantinci su, ba{ kao{to je Kur'an najavio, poraèni na ''najnièm mjestu na svijetu''.

Ono na {to se ovdje mora skrenuti pa`nja je ~injenica daje nadmorska visina, a time i nadmorsku visinu jezera Lut,bilo mogu}e ustanoviti jedino mjerenjima provedenim usavremenom dobu. Sasvim je nemogu}e da je, u vrijemeobjave Kur'ana, neko znao da okolina jezera Lut predstavljanajniù ta~ku svijeta. Me|utim, ovo podru~je je u Kur'anunavedeno upravo kao mjesto sa najniòm nadmorskomvisinom. To, opet, predstavlja jo{ jedan u nizu dokaza da jeKur'an rije~ Svevi{njeg Allaha, d`. {., i da je Muhammed, a.s., Allahov resul.

U navedenom ajetu Allah, d`. {., saop}ava da je jedne no}iPejgambera odveo i pokazao mu Mesdìd-i Aksa. Ovo je,tako|er, jedna velika mudìza. Kao {to je ve} poznato,Mesdìd-i Harem nalazi se u Mekki, Mesdìd-i Aksa u

205

Harun Yahya


206

Kubbet-us-Suhra i d`amija El-Aksa, 1890.

Jerusalemu. A kada se dogodio ovaj slu~aj, Pejgamber senalazio u Mekki i u uvjetima tog vremena bilo je potpunonemogu}e za jednu no} otputovati iz Mekke u Jerusalem. Osimtoga, neizostavno se mora naglasiti i ~injenica da Muhammed,a. s., ranije nije bio u Jerusalemu i nikada ranije nije vidioMesdìd-i Aksa.

Prenosi se da mu, kada je narednog dana ovu velikumudìzu pri~ao onima oko sebe, mekkanski mu{rici nisupovjerovali i da su od njega traìli da im iznese dokaze vezaneza to putovanje. Me|u Kurej{ijama je bilo onih koji su vidjeliMesdìd-i Aksa, od Pejgambera su traìli da im on opi{e tomjesto i s tim u vezi su mu postavljali i neka pitanja.

Kada im je Pejgamber, a. s., sasvim ta~no opisao Mesdìd-i Aksa, mu{rici su rekli da je Muhammed, a. s., pogodio uopisivanju, a potom su ga pitali da li je sreo njihove karavanekoji su dolazili tim putem. Na to njihovo pitanje Pejgamberje odgovorio: "Da, sreo sam karavane, bili su u Revhâu. Traìlisu jednu deva koja im je odbjegla. Me|u njihovim teretomima i jedna posuda za vodu. Oèdnio sam, uzeo sam je, napiose vode i stavio na njeno mjesto gdje je prethodno bila.Upitajte ih, kada do|u, da li je u zdjeli bilo vode?" Nako {tosu Kurej{ije rekle: "I ovo je jedan alâmet", nastavili suPejgambera zapitkivati detalje u vezi sa karavanom. Pejgamberje odgovorio na sva pitanja i rekao slijede}e: "Me|u njima jeta osoba naprijed, sjedi na sivoj devi i, iako ima dvije velikevre}e, sti}i }e taj dan u vrijeme izlaska sunca." Na to su rekli:"A to je drugi znak" i, prenosi se, tog dana su brzo krenuli

207

HHvvaalljjeenn nneekkaa jjee OOnnaajj kkoojjii jjee uu jjeeddnnoomm ~~aassuu nnoo}}ii pprreevveeoo

SSvvooggaa rroobbaa iizz HHrraammaa ~~aassnnoogg uu HHrraamm ddaalleekkii,, ~~iijjuu ssmmoo

ookkoolliinnuu bbllaaggoosslloovviillii kkaakkoo bbiissmmoo mmuu nneekkaa zznnaammeennjjaa

NNaa{{aa ppookkaazzaallii.. -- OOnn,, uuiissttiinnuu,, ssvvee ~~uujjee ii ssvvee vviiddii

(Al-Isra', 1).

Harun Yahya


208

prema Senijji i tu ~ekali izlazak sunca. I doista, karavan sepojavio ba{ u trenutku kada je sunce izlazilo. Na ~elu karavananalazila se siva deva, kako je Pejgamber opisao. 218

To {to je Allah, d`. {., Pejgamberu, bez njegovog odlaskatamo, pokazao jedno mjesto koje nikada ranije nije vidio jednaje veoma zna~ajna mudìza. A to {to je u to vrijeme bilonemogu}e za jednu no} prije}i od Mekke do Jerusalema govoriu prilog o~itosti i nepobitnosti ove mudìze.

Dok je bio u Medini, Pejgamber, a. s., je sanjao san u komeje vidio kako muslimani bez straha ulaze u Mesdìd-i Haremi tavafe oko Kabe i o toj radosnoj vijesti je obavijestio vjernike.Bila je to radosna vijest po{to vjernici koji su u toku hid`reiz Mekke do{li u Medinu od tada nikada nisu mogli u}i uMekku. Nakon {to je Pejgamber saop}io ovaj svoj san, premapredanjima, vjernici su krenuli u Mekku sa namjerom da obaveumru, ali im mu{rici nisu dozvolili da u|u u Mekku. [to seti~e munafika, oni su ovu situaciju iskoristili u cilju sijanjafitneluka, te, govore}i da niti su mogli do}i do Kabe, a nitida su se mogli o{i{ati, nastojali opovrgnuti san koji jePejgamber sanjao.

Kao pomo} i potporu Muhammedu, a. s., Allah, d`. {.,objavljuje 27. ajet poglavlja Al-Fath i saop}ava da jePejgamberov san istinit i da }e, ako to On bude htio, vjernicisigurno u}i u Mekku. I, doista, nakon izvjesnog vremena,prethodnim sporazumom na Hudejbiji, a potom i osvajanjem

209

Harun Yahya

AAllllaahh }}ee oobbiissttiinniittii ssaann PPoossllaanniikkaa SSvvooggaa ddaa }}eettee,,

ssiigguurrnnoo,, uu ^̂aassnnii hhrraamm uu}}ii ssiigguurrnnii -- aakkoo AAllllaahh bbuuddee

hhttiioo -- nneekkii oobbrriijjaanniihh ggllaavvaa,, aa nneekkii ppooddrreezzaanniihh kkoossaa,,

bbeezz ssttrraahhaa.. OOnn jjee oonnoo {{ttoo vvii nniissttee zznnaallii zznnaaoo ii zzaattoo

vvaamm jjee,, pprriijjee ttooggaa,, nneeddaavvnnuu ppoobbjjeedduu ddaaoo

(Al-Fath, 27).

Mekke, muslimani su, ta~no onako kako je i saop}eno u ajetu,bez straha u{li u ^asni hram. Tako je Allah, d`. {., pokazaoda je istina ono o ~emu je prethodno obavijestio SvogaPejgambera.219

A jo{ jedna veoma bitna ta~ka u aktualnom slu~aju jeslijede}a: kada je Pejgamber vjernicima saop}avao ovuradosnu vijest, situacija uop}e nije bila pogodna za realizacijute vijesti. [tavi{e, uvjeti su pokazivali ba{ suprotno; mu{ricisu bili kategori~ni i odlu~ni u svojoj nepopustljivosti u smislunedopu{tanja vjernicima da posjete i u|u u Mekku. A to jebio povod da oni sa iskvarenim srcima sa sumnjom gledajuna ono {to je Pejgamber govorio. Me|utim, oslanjaju}i se naAllaha, d`. {., i potpuno zanemaruju}i i ne obra}aju}i pa`njuna ono {ta }e drugi re}i, Pejgamber, a. s., je nepokolebljivovjerovao u ono {to mu je njegov Gospodar objavljivao i toprenio svojim pristalicama. A to {to se kur'anskim ajetimapotvrdilo ono {to je rekao i {to se u skoroj budu}nostirealiziralo to {to je rekao, bitne su mud`ize Muhammeda, a.s., i Kur'ana.

210

Kao {to se i saop}ava u navedenim ajetima poglavlja Al-Isra', sinovi Israilovi (Jevreji) }e na Zemlji dva puta neredu~initi. Saop}ava se da je nakon njihovog prvog "nereda iprekomjerne oholosti" Allah, d`. {., na njih poslao jednumo}nu vojsku. I, doista, neposredno nakon {to su sinoviIsrailovi ubili Jahjaa, a. s., i nakon {to su kovali planove zaubistvo Isaa, a. s., dakle nakon nereda i njihove prekomjerneoholosti, 70. godine n. e., od strane Rimljana su protjerani izJerusalema, a hzr. Sulejmanov hram u Jerusalemu jedemoliran.

Nakon {to su 70. godine n. e. protjerani iz Palestine, Jevrejisu se ra{irili po cijelom svijetu. A zato {to su izgledali kaoubice Isaa, a. s., u evropskim zemljama su bili poniàvani,ìvjeli su pod te{kim uvjetima, a u ve}ini slu~ajeva su, {tavi{e,morali kriti svoju vjersku pripadnost. A i u periodu kada suPejgamberu objavljeni navedeni ajeti, Jevreji su jo{ ̀ ivjeli podovim te{kim uvjetima, a nisu ~ak imali ni svoju dràvu.Me|utim, u navedenim ajetima Allah, d`. {., saop}ava da }esinovima Israilovim ponovo dati mo}.

Ovaj slu~aj, koji je u periodu kada je Pejgamber, a. s., biou ìvotu bio prili~no daleko i izgledao kao te{ko ostvariv, upotpunosti se realizirao kasnije. Jevreji su se vratili u Palestinu

211

Harun Yahya

II MMii ssmmoo uu KKnnjjiizzii oobbjjaavviillii ssiinnoovviimmaa IIssrraaiilloovviimm:: ""VVii}}eettee ddooiissttaa ddvvaa ppuuttaa nneerreedd nnaa ZZeemmlljjii uu~~iinniittii ii pprreekkoo

mmjjeerree oohhoollii ppoossttaattii.. II kkaadd ddoo||ee vvrriijjeemmee pprrvvee oodd ddvviijjeepprriijjeettnnjjee,, ppoossllaallii ssmmoo pprroottiivv vvaass rroobboovvee NNaa{{ee,, ssiillnnoo

mmoo}}nnee,, oonnii ssuu uuzzdduu`̀ ii ppoopprriijjeekkoo zzeemmlljjuu vvaa{{uupprreeggaazziillii,, ii pprriijjeettnnjjaa ssee iissppuunniillaa.. ZZaattiimm ssmmoo vvaamm ddaallii

ppoobbjjeedduu pprroottiivv nnjjiihh ii ppoommooggllii vvaass iimmeecciimmaa iissiinnoovviimmaa ii uu~~iinniillii vvaass bbrroojjnniijjiimm (Al-Isra', 4-6).

i 1948. godine osnovali Izrael. Dana{nja politi~ka i vojna mo}i utjecaj Izraela je op}epoznata ~injenica o kojoj je suvi{no

govoriti.

212

Uperiodu kada su Pejgamberu objavljeni ajeti ukojima se saop}ava da }e Jevreji ponovo oja~ati,Jevreji su ìvjeli u veoma te{kim uvjetima i nisuimali svoju dràvu. Me|utim, godinama kasnijeobistinila se kur'anska mudìza i 1948. godineDavid Ben-Gurion (lijevo) je proglasio osnivanjeizraelske dràve.

Jedna od bitnih ta~aka ovih i drugih ajeta u kojima se govorio sinovima Israilovim je {to se u njima saop}ava da }e kasnijebiti realizirano ono {to je u tom periodu izgledalo nemogu}ei za ~iju realizaciju tada nije postojao nikakav izgled nitinagovje{taj. Sve to su, naravno, kur'anske mudìze.

Kao {to se saop}ava u navedenom ajetu, Pejgamber, a. s.,je jednoj od svojih èna otkrio jednu tajnu. Me|utim, ne~uvaju}i povjerenu tajnu, saop}ila je to drugim ̀ enama. Allah,d`. {., je ovaj slu~aj saop}io Svome Poslaniku i obavijestioga o tome {ta su govorile. Nakon toga je Pejgamber svojimènama rekao da zna njihove tajne razgovore koje sume|usobno vodile.

213

Harun Yahya

KKaaddaa jjee VVjjeerroovvjjeessnniikk jjeeddnnoojj oodd ssvvoojjiihh `̀eennaa jjeeddnnuu ttaajjnnuu

ppoovvjjeerriioo ppaa jjee oonnaa ooddaallaa -- aa AAllllaahh jjee ttoo nnjjeemmuu oottkkrriioo --

oonn jjoojj jjee bbiioo jjeeddaann ddiioo kkaazzaaoo,, aa oossttaalloo pprree{{uuttiioo.. II kkaadd jjee

oonn ss ttiimm nnjjuu uuppoozznnaaoo,, oonnaa jjee uuppiittaallaa:: ""AA kkoo ttii jjee ttoo

kkaazzaaoo??"" -- oonn jjee rreekkaaoo:: ""KKaazzaaoo mmii jjee OOnnaajj kkoojjii ssvvee zznnaa ii

kkoommee nnii{{ttaa nniijjee sskkrriivveennoo"" (At-Tahrim, 3).

NNeekkee oodd ggaajjbb vviijjeessttii kkoojjee jjee PPeejjggaammbbeerr ssaaoopp}}iioouu ssvvoojjiimm hhaaddiissiimmaa

U navedenom hadisu Pejgamber saop}ava radosnu vijestda }e Egipat biti osvojen. U periodu kada je Pejgambersaop}avao ovu radosnu vijest Egipat se nalazio poddominacijom Rimljana. Osim toga, muslimani tada nisu imaliveliku mo} u svojim rukama. Me|utim, ove Pejgamberoverije~i su se obistinile, i to ne mnogo nakon njegove smrti. Uvrijeme hilafeta Omera, r. a., 641. g. muslimani su, podkomandom Amra bin Asa, osvojili Egipat.221 Ovaj slu~aj jejedna od gajb vijesti koje je najavio Muhammed, a. s.

Rije~ "kisra", koja se spominje u navedenom hadisu, imeje koje se nekada koristilo za iranske kraljeve, a atribut kajser(cezar) koristio se za rimske imperatore. U svom hadisuPejgamber vjernicima saop}ava radosnu vijest da }e riznicekoje posjeduju oba ova kralja ostati muslimanima.

214

"Vi }ete osvojiti Egipat. To je mjesto gdje se (zanovac) kaè kirat. Tamo{njem narodu preporu~ujte

dobro. Oni imaju jednu zaduènost (zimmet), a ijednu pravednost."220

"Kada Kisra umre, nema drugog Kisre osim njega. Akada i Kajser umre, nakon njega nema drugog

Kajsera. Tako mi Zat-i Zuldèlala, Onoga koji usvojoj mo}i drì moju du{u, vi }ete riznice njih

obojice tro{iti na Allahovom Putu."222

Moment na koji ovdje treba obratiti pa`nju je ~injenica da,u periodu kada je Pejgamber saop}avao ovu radosnu vijest,sa vojnog, ekonomskog i politi~kog aspekta muslimani nisuposjedovali toliko veliku mo} da bi mogli na~initi jedno takvoveliko osvajanje. Osim toga, Iran i Rimska imperija su, istotako, u tom periodu bile dvije najja~e dr`ave koje sugospodarile cijelim Bliskim istokom. Prema tome, kada jePejgamber obavje{tavao o ova dva osvajanja, uop}e nije bilogovora o jednoj takvoj politi~koj situaciji. Me|utim, do{lo jedo obistinjenja i ovih doga|aja koje je Pejgamber prethodnonajavio u svome hadisu. U vrijeme Omera, r. a., osvojen jeIran i zauzet ratni plijen, a uporedo sa ovim osvajanjemokon~ana je i vladavina kisri.223

A Cezarova smrt, i to {to je njegova riznica pre{la umuslimanske ruke, desila se prvenstveno u periodu hilafeta,osvajanjem veoma bitnih centara koji su pripadali Rimskojimperiji. Po~ev{i od perioda Ebu Bekra, r. a., u potpunosti suosvojeni zna~ajni centri koji su bili pod vla{}u Cezara kao {tosu Jordan, Palestina, Damask, Jerusalem, Sirija i Egipat.Nakon osvajanja Istanbula 1453. g. od strane osmanlijskog

215

Harun Yahya

sultana Mehmeda Fatiha i ru{enja Rimske imperije, historijskije pokopana i titula ''cezar''.224

U svojoj knjizi Islamska avantura ameri~ki analiti~ar, pisacMM.. GG.. SS.. HHooddggssoonn, na slijede}i na~in obja{njava muslimanskaosvajanja teritorija koja su bila pod Bizantijskom i Perzijskomimperijom:

"Kao mekkanski Arapin, Muhammed je u Medini osnovaozajednicu organiziranu na principima vjere, a ovazajednica, koja }e nasrnuti na Sasani (Iran) i Rimskuimperiju i koja }e, {tavi{e, na lokalnom nivou prije}i nanjihovo mjesto, ra{irit }e se na ve}i dio Arapskogapoluotoka."225

Tako su se ova veoma va`na osvajanja, koja su, sapoliti~kog i ekonomskog aspekta, u vrijeme Muhammeda, a.s., izgledala nemogu}a, realizirala kao pojedina~ne mud`ize,kojima je Allah, d`. {., obdario Svoga Resula.

Pejgamber,a. s., je donio odluku da vladare pozove u islam

i jednog od svojih ashaba, Abdullaha bin Huzejfea, r. a., kaoambasadora poslao je iranskom kisrau, Pervizu ibni Hurmuzu.[to se ti~e kisraa, on se iz oholosti rasrdio i nije pristao naPejgamberov poziv. [tavi{e, Pejgamberu je poslao dvojicusvojih ambasadora i rekao da mu se muslimani pokore. Ovudvojicu ambasadora Pejgamber je prvo pozvao u islam, apotom ih je narednog dana pozvao obojicu kako bi mu saop}ilisvoju odluku.228

216

"Uzvi{eni Allah je Kisri njegovog sina [irevejhau~inio zlokobnim. [irevejh ga je ubio tog mjeseca, te

no}i i tog sahata!"226

"Moja vjera i moja dominacija dospjet }e do mjestado kojih je dospjela Kisraova teritorija i umije}e."227

Narednog dana je Pejgamber ambasadorima prenio ovajhaber, koji mu je saop}io Allah, d`. {.:

"Uzvi{eni Allah je Kisri njegovog sina [irevejha u~iniozlokobnim. [irevejh ga je ubio tog mjeseca, te no}i i tog sahata!"229

Obra}aju}i se njima, Pejgamber je, osim toga, rekao islijede}e:

"Recite Bazanu (guverner kome je Kisra naredio da, kaoposrednike, po{alje ambasadore): Moja vjera i mojadominacija dospjet }e do mjesta do kojih je dospjelaKisraova teritorija i umije}e. Recite mu jo{ i ovo: Akopostane{ musliman, dat }u ti mjesta kojima sada upravlja{,na~init }u te vladarem naroda koji nastane od Ebnaa (Irancinastanjeni u ju`noj Arabiji)."230

Nakon toga su se ambasadori vratili u Jemen i ispri~ali ono{to im se dogodilo, a Bazan, koji je bio pod velikim utiskomonoga {to je ~uo, to je izrazio slijede}im rije~ima: "Vallahi,to nisu rije~i vladara! Mislim da je ta osoba, kao {to i samkaè, pejgamber."231

A potom je svoje ljude upitao: "Kako vam on izgleda?"Ambasadori, koji su bili krajnje fascinirani Pejgamberovompojavom, odgovorili su: "Nismo vidjeli vladara koji je impo-zantniji od njega, koji se ni~ega ne boji i koji je bez garde.Skromno i kao pje{ak hodao je me|u narodom."

Bazan je sa~ekao izvjesno vrijeme; èlio je vidjeti da li }ese obistiniti ono {to je Pejgamber rekao u vezi sa Kisraom.Saop}io je da }e tako biti siguran da je Muhammed Allahovposlanik. Nakon kratkog vremena poslije toga Bazanu je odKisraovog sina [iverejha do{lo pismo slijede}e sadrìne:

"Ja sam ubio Kisraa. Kada dobije{ ovo pismo, uzmi vlastnad narodom u moje ime, a {to se ti~e osobe o kojoj ti jepisao Kisra, ~ekaj i ne poduzimaj ni{ta dok ne dobije{slijede}e nare|enje."232

Kada su Bazan i njegovi ljudi izvr{ili prera~une, uvidjelisu da se ovaj doga|aj desio ta~no u onom trenutku kada jePejgamber rekao da }e se desiti.233 Nakon {to je vidio tu velikumudìzu, Bazan je donio [ehadet i primio islam. Njegovim

217

Harun Yahya

tragom krenuli su i Ebnai nastanjeni u Jemenu.234 Bazan je bioprvi guverner koga je Pejgamber imenovao i prvi oodd iirraannsskkiihhgguuvveerrnneerraa kkoojjii jjee pprree{{aaoo nnaa iissllaamm..235

Da je 628. g. Pejgamber iranskom kisri Pervizuposlao pismo u kome ga poziva u islam i da je iranski kisra628. godine ubijen od strane svog sina, istiniti su doga|aji kojise navode i u historijskim izvorima.236

OOnnoo {{ttoo jjee PPeejjggaammbbeerr ssaaoopp}}iioo uu kkoonntteekkssttuupprreeddzznnaakkaa aahhiirr--ii zzeemmaannaaAhir-i zeman je jedan period koji }e, prije Smaka svijeta,

vladati na Zemlji. Do dana{njih dana dospjelo je nizPejgamberovih saop}enja o doga|ajima koji }e se desiti uTome vremenu. A to {to se u periodu u kome ìvimo, jedanpo jedan, de{avaju ti doga|aji, jedna je od mudìzaMuhammeda, a. s. (Detaljnije pogledati u djelima koja }euskoro biti prevedena i na bosanski: Kijametski predznaci,Hzr. Sulejman, Predznaci ahir-i zemana i Dabbetu-l Arz,Harun Yahya, Kültür Yayincilik.) Doga|aje koji }e se desiti1400 godina nakon perioda u kome je ìvio Muhammed, a.s., je objasnio tako detaljno kao da je posmatrao to vrijeme.

Od mnogobrojnih predznaka ahir-i zemana i kijameta, kojisu saop}eni u Pejgamberovim hadisima, moèmo navestislijede}e:

218

"Neposredno pred Kijamet desit }e se period anarhije i nereda."237

Harun Yahya

219

Teror, koji je jedan odpredznaka ahir-i zemana, islu~ajevi nasilja danas su, sveintenzivnije, prisutni u svimzemljama Svijeta.

Paralelnost izme|uvijesti o kojima nas jeobavijestio Pejgamberi doga|aja koji sedanas de{avajupokazuju nam jednuod nebrojenihmud`iza ovog ~asnog~ovjeka.

220


I ratovi, koji se danas de{avajuu mnogim zemljama Svijeta i ukojima se bezrazlo`no ubijajunevini ljudi, tako|er supredznaci Smaka svijeta okojima nas je obavijestioMuhammed, a. s.

"Kada dunjaluk bude u neredu, kada se pojavismutnja, kada se presijeku putevi, kada jedni

navale na druge…"238

Harun Yahya

221

"Kijamet ne}e nastupiti sve dok se Allaha, d`. {., ne bude sasvim otvoreno negirao."239

Primjeri veoma ra{irenihateisti~kih web-stranica.

222

"Veliki gradovi }e se uni{tavati kao da ih ju~ernije ni bilo."240

Jedan od predznaka kijameta, koji se spominju uhadisima, je ru{enje gradova. Zemljotresi koji su sedogodili u skoroj pro{li: Meksiko (desno) i Tokio(lijevo), tako|er su pojave najavljene od straneMuhammeda, a. s.

223

Harun Yahya

"Glad i visoki `ivotni tro{kovi }e semaksimalno ra{iriti."241

Unato~ bogatim izvorima svijeta,u mnogim zemljama je danaszastupljena `estoka glad. Ovo jejedan od alameta nad kojim seljudi ozbiljno moraju zamisliti.

224

Homoseksualne nastranosti, koje jePejgamber najavio prije 1400 godina,danas su uo~ljive {irom Svijeta.

"Kada se mu{karci budu zadovoljavalimu{karcima, a ène ènama...

kijamet }e biti blizu."242

"Kada se kijamet pribliì ... stida }e toliko nestati da }e se spolni odnos sa

ènama voditi nasred puta."243

225

Harun Yahya

"Kijamet ne}e nastupiti ... sve dok se ubistva ne pove}aju."244

U navedenom hadisu postoje naznake da }e u ahir-i zemanuAfganistan biti okupiran. Godina 1979., kada je Afganistanokupiran od strane Rusa, poklapa se sa 1400. hid`retskomgodinom, odnosno sa po~etkom 14. hid`retskog stolje}a.

U Sujutijevoj knjizi ovaj hadis se spominje kao"zaustavljanje vode". I, doista, brana Keban, koja se vidi naslici, zaustavila je i presjekla vodu Eufrata.

Zajedni~ki zaklju~ak prethodno navedenih hadisa suslijede}i:

1. U mjesecu ramazanu }e se dogoditi pomra~enje iMjeseca i Sunca;

226

[teta za Talikan (Afganistan)! Nesumnjivo, tu se nalaze Allahove riznice, koje nisu zlato isrebro! Tamo ima ljudi koji istinski poznaju

Allaha, d`. {.245

227

Harun Yahya

Na slikama se vide primjeri tiranije kojoj jeafganistanski narod bio podvrgnut tokom ruskeokupacije 1979. godine

Newsweek, 11 February 1980

2. ova pomra~enja }e se dogoditi sa razmakom od 14 do15dana;

3. pomra~enja }e se ponoviti dva puta.U skladu sa tim, 1981. godine (1401. hid`retske) 15. dana

228

Iz razloga, nastalih zahvaljuju}i brani, kao {tosu: proizvodnja struje, pove}anje rodnostizemlji{ta postignute kori{tenjem akumuliranevode i osiguranje olak{anih komunikacija,zamlja na ovom podru~ju je dobila vrijednost''zlata''.

Kao {to se vidi na {ematskom prikazu dolje,brana podsje}a na jedno veliko brdo od betona.Preko ove brane (brda) preti~u riznice vrijednezlata. Prema tome, brana posti`e karakteristiku''zlatnog brda''. (A Allah najbolje zna!)

Resulullah: Sve dok se rijeka Eufrat ne otisnepreko Zlatne planine, kijamet ne}e nastupiti...246

Pribli`ava se vrijeme kada }e se, povla~enjemvode Eufrata, pojaviti zlatna riznica.

Ko se u to vrijeme na|e tamo neka ne uzimani{ta od te riznice.247

229

Harun Yahya

Poru{eno stanje zgrade njema~kogparlamenta (Reichstag) 1945. g. ana slici dolje vidi se izgled istezgrade restaurirane 1999. g. Nasli~an na~in restanrira se i nizdrugih zgrada koje tako ponovoposti`u svoj stari izgled.

Izgradnja razorenih i razaranje izgra|enihmjesta Svijeta jedni su od uvijeta i alameta

kijameta.248

ramazana dogodilo se pomra~enje Mjeseca, a 29. dana ipomra~enje Sunca. Opet, " kao drugi put", 1982. g. (1402.hid`retske) 14. dana ramazana dogodilo se pomra~enjeMjeseca, a 28. dana pomra~enje Sunca.

Osim toga, krajnje je zna~ajno {to se, kao alamet koji }eskrenuti pa`nju, spominje pomra~enje PUNOG Mjeseca ta~nou pola ramazana.

Godine 1986. (1406. godine po Hid`ri), odnosno upo~etku 14. hid`retskog stolje}a, zvijezda repatica "Hallejevakometa" pro{la je blizu Zemlje. To je, pak, jedna sjajnazvijezda, koja zra~i svjetlost.

- Pravac njenog kretanja bio je od istoka prema zapadu.- Pojavila se nakon pomra~enja Sunca i Mjeseca koje se

dogodilo 1981. i 1982. (1401-1402) g.

230

Za Mehdija postoje dva predznaka... Prvi od njih je pomra~enje Mjeseca prve no}iramazana, a drugi pomra~enje Sunca sredinom

ramazana.249

Prije pojavljivanja Mehdije dogodit }e se dvapomra~enja Sunca u jednom ramazanu.250

U ramazanu }e se desiti dva pomra~enjaMjeseca.251

Harun Yahya

231

Gore: Slika pomra~enja Sunca koje sedogodilo 31. jula 1981. g.Na vrhu: Fotografija pomra~enja Mjesecaiz 1981. g. objavljena u Sky Telescope,jula 1999. godine.Na listovima kalendara lijevo vide sedatumi pomra~enja Sunca i Mjeseca, kojisu se dogodili 1981. i 1982. g.

^asopis SkyTelescope, 1999.

- Petrol koji gori u Kuvajtu uzrok je smrti ljudi i ̀ ivotinja.Prema nalazima stru~njaka, pola miliona tona naftnog dimase dnevno mije{a sa atmosferom. Preko 10 hiljada tona ~a|i,sumpora, karbondioksida i hidrokarbona, koji ima

232

Hz. Muhammed (s.a.v.s)SSvveemmiirrsskkii bbrroodd {{aalljjee ffoottooggrraaffiijjee zzvviijjeezzddeerreeppaattiiccee[[eessttii mmaarrtt:: ddaannaass jjee ssoovvjjeettsskkii bbrroodd VVeeggaa 11lleettiioo nnaa uuddaalljjeennoossttii oodd 55..550000 mmiilljjaa ooddHHaalllleeyyeevvee kkoommeettee ii ppoossllaaoo pprrvvuu ffoottooggrraaffiijjuulleeddeennoogg jjeezzggrraa oovvee zzvviijjeezzddee rreeppaattiiccee..

Prije no {to on do|e, na istoku }e se pojavitijedna zvijezda repatica koja zra~i svjetlo{}u.252

Ra|anje te zvijezde desit }e se nakonpomra~enja Sunca i Mjeseca.253

Na istoku }e se roditi jedna zvijezda repaticakoja }e zra~iti svjetlo{}u. Njen svakodnevnipravac prolaska je od istoka prema zapadu.254

20th

Ch

ron

icle

(3/

1986

) p

. 12

78

233

Harun Yahya

??????????????????????.245

U napadu na Kabu, koji se dogodio prilikom had`d`a 1979. g. dogodilo sekrvoproli}e na na~in istovjetan onome koji je Pejgamber najavio u svom hadisu. Ovajkrvavi napad na Kabu dogodio se na samom po~etku perioda u kome se, jedan za drugim,pojavljuju predznaci ahir-i zemana, odnosno prvog dana 1400. hid`retske godine (1.muharrem 1400. g. - 21. novembra 1979.).

TIME, 3.12.1979

234


Sedam godina nakon ovog napada na Kabu, koji se dogodio 1979. (1400.)g. 1407. u vrijeme had`dà dogodio se jo{ jedan sukob koji je bio dalekokrvaviji od prethodnog. Napadom na hadìje koje su protestirale na ulici, uovom incidentu ubijeno je 402 ~ovjeka i proliveno mnogo krvi. Me|usobnimubijanjem (saudijska vojska i iranske hadìje) pored Beyt-ul Muazzama,muslimani su po~inili veliki grijeh. Ovi krvavi okr{aji nose velike sli~nostisa onim {to je opisano u hadisima koji govore o predznacima ahir-i zemana.

The inside story on the clashesin Mecca:THE HARAM ESH-

SHARIF (THE TEMPLEMOUNT) WAS UNDER THETHREAT OF OCCUPATION

Türkiye Gazetesi, 12 A¤ustos 1987T

ürk

iye

Gaz

etes

i, 2

A¤

ust

os

1987

Iranian pilgrims attempted to hold a demonstrationcarrying posters of Khomeini. CLASH IN MECCA:Death toll at 402

235

Harun Yahya

UU iisshhoodduu iirraa~~kkee ookkuuppaacciijjee KKuuvvaajjttaa((jjuullii 11999911..)) ii ppooddmmeettaannjjaa ppoo`̀aarraa uukkuuvvaajjttsskkiimm ppeettrroo--bbuunnaarreevviimmaa,, KKuuvvaajjttii zzaalljjeevv BBaassrruu zzaahhvvaattiillaa jjee vveeoommaavveelliikkaa vvaattrraa..

Ljudi obavljaju had`d` nepredvo|eni imamom. Kada se spuste na Minu, bit }e, poput pse}eg

opkoljavanja, opkoljeni i, sa me|uplemenskomsva|om, dogodit }e se veliki ratovi - takvi da }e noge

ostati u jezeru krvi!255

Tri ili sedam dana uzastopno }e izbiti velika vatra naistoku, a na nebu }e se pojaviti tama!

Nasuprot uobi~ajenom crvenilu, na nebu }e se ra{iritijedno posebno crvenilo!256

Jedna vatra }e vas opkoliti. Ta vatra je danas uuga{enom stanju, u dolini zvanoj Berehut. Iako u njoj

postoji uàsna patnja, ta vatra }e obuzeti ljude. Ta vatra }e uni{titi ljude i njihovu imovinu! U toku

osam dana }e se vjetrom, putuju}i poput oblaka,ra{iriti na sve strane svijeta! No}na vru}ina }e biti

ja~a od dnevne ège! Pribliàvaju}i se do ispod jednog ar{ina iznad ljudskih glava, ta vatra }e, izme|u

Zemlje i neba, biti stra{na buka, poput grmljavine,kazao je Pejgamber. 257

kancerogene odlike, svakodnevno, poput oblaka, stoji iznadZaljeva... 258

- Dim sa potpaljena dva bunara mogu}e je vidjeti ~ak i izSaudijske Arabije koja je udaljena 55 km.259

- Vijesti neuga{enih katastrofa u Zaljevu: u Kuvajturasplamsano gore na sto-tine potpaljenih naftnih bunareva.Saop}ava se da }e poàri u naftnim buna-revima, za kojestru~njaci tvrde da ih je "krajnje te{ko ugasiti", najmanje 10godi-na {tetno djelovati na jednu {iroku teritoriju od Turskedo Indije.

Plamen i dim, koji izla-ze iz potpaljenih naftnih bunareva,konstantno zaga-|uju atmosferu. Kuvajtske obdanicepredstavljaju pri-zore no}i. Pepeljasti dim, koji se podièzajedno sa plamenom, podsje}a na prijelaz sa jeseni na zimuna nebu iznad Kuvajta... Da bi cijeli Kuvajt do{ao u stanjenormalno za ̀ ivljenje, potrebno je da pro|e period od najmanjegodinu dana. Potpunim prekrivanjem neba iznad Kuvajta, dimkoji se podiè zajedno sa plamenom vidljivim sa kilometarskeudaljenosti dovodi zemlju u beìvotno stanje, a oni bogatijinastavljaju sa napu{tanjem i selidbom iz Kuvajta.260

236

SSaaddddaammoovvoomm nnaarreeddbboomm iirraa~~kkii vvoojjnniiccii ssuu zzaappaalliilliippeettrroo--bbuunnaarreevvee uu KKuuvvaajjttuu..

Pomra~enje Sunca, koje se desilo 11. augusta 1999. g.posljednje je totalno pomra~enje XX. st. Prvi put je tolikomnogo ljudi uspjelo toliko dugo vremena posmatratipomra~enje Sunca i imalo priliku analiziranja. Dolje se videodre|ene novinske vijesti koje su u vezi sa pomra~enjemSunca 1999. g. Ovaj slu~aj se, isto tako, mo`e prokomentiratikao "jedan znak od Sunca", {to se spominje u navedenomhadisu, a Allah, d`. {., je najbolje zna.

237

Harun Yahya

On (Mehdi) ne}e do}i dok se od Sunca ne pojavi jedan znak.261

Ovaj alamet, koji }e se pojavitina Suncu, mo`da je velika

eksplozija koja je krajem XX.st. zabilje`ena na Suncu. Ono

{to se vidi u lijevom dijelufotografije desno je slika Suncasnimljena 1996. g., a ono desno

je snimak, na~injen 2000. g.,posljednjeg izgleda Sunca koji

je dobio nakon velikiheksplozija na njemu.

238

Ukazat }e se jedna pra{njava, dimna i mra~nafitna, a nju }e slijediti ostale...262

Fitna je rije~ koja dolazi u zna~enjima kao {to su rat, nered,mete`, pometnja, smutnja, spletka, ne{to {to ljudski razum isrce direktno zaokre}e od istine i Pravog Puta". U hadisu sesaop}ava da }e iza ove fitne ostati pra{ina i dim.

Osim toga, karakteriziranje ove fitne kao mra~nja{tvo itama mo`e se, isto tako,prihvatiti i kao i{aret najednan iznenadni slu~aj,za koji se ne zna odakle jedo{ao. Pogleda li se sa togaspekta, mogu}e je daaktualni hadis upozoravana napad koji se isti~e kaonajve}i teroristi~ki napad uhistoriji Svijeta, a koji je11. septembra izveden naameri~ke gradove NewYork i Washington.

Me|u dr`avama saaktualnog podru~ja danasse nalazi i Izrael. Prematome, sasvim je mogu}e dase ovim hadisom

upozorava na ratove izme|u Izraela i Egipta i na okupacijuegipatske teritorije.

239

Harun Yahya

240


Prije njega }e biti ubijeni vladariDamaska ([ama) i Egipta...263

Enver Sadat, koji je 1970. g. do{ao na~elo Egipta i na vlasti ostao 11 go-dina, izgubio je ìvot prilikom aten-tata organiziranog od strane njegovihopozicionara 1981. g. prilikom para-de. Pored Sadata, kroz historiju suubijeni i slijede}i egipatski lideri:premijer Boutros Ghali, na koga jeatentat izvr{en 1910. g., premijerAhmed Maher, ubijen 1945. g., ipremijer Mahmoud Nurkashy, ubijenprilikom atentata 1948. g.

Rije~ [am se ne koristi samo za sirijski grad Damask iona u arapskom jeziku dolazi u zna~enju ''lijevo''i njome se odavno ozna~avaju zemlje koje se nalaze lijevo od podru~ja Hidàz (teritorija na kojoj senalazi Mekka i Medina). Na podru~ju [ama je kroz historiju izvr{en veliki broj atentata i ubijeno nizlidera. Neki od primjera toga su slijede}i: sirijski predsjednik dràve Salah Al-Deen Beetar (doljelijevo), ubijen 1920., sirijski premijer Droubi-pa{a, ubijen 1921. g., sirijski premijer Muhsin al-Barazi,na koga je 1949. izvr{en atentat, jordanski kralj Abdullah (dolje desno), ubijen 1951. falangisti~kilider Libana Be{ir Dèmayel, ubijen 1982. g. prilikom bomba{kog napada, a biv{i ira~ki kralj, AbdulKarim Kassim, ubijen je prilikom pu~a koji je izveden u organizaciji Zrakoplovnih snaga Iraka.

Biv{i falangisti~ki liderLibana Be{ir Dèmayel

241

Harun Yahya

"Narod Damaska ([ama) }e porobiti egipatskaplemena."264

Dvadeset {estog oktobra 1956. g. Izrael je napao Egipat i po~eo sa okupacijom Sinajskog poluotoka.Nakon intervencije UN-a, vru}i sukobi su privremeno obustavljeni, a Mirovne snage UN-araspore|ene su na izraelskoj granici.

A [estodnevni rat iz 1967. g. je, opet, drugi rat izme|u Egipta i Izraela. Uishodu ovog rata Izrael je okupirao pojas Gazze i cijeli Sinajski poluotok,zapadnu obalu [erie, grad Jerusalem i Golansku visoravan.

242

Dok se ne dogode slijede}i doga|aji, kijamet ne}e nastupiti…

zemljotresi }e postati u~estali…265

Prije kijameta }e se desiti dva velikadoga|aja… a potom godine zemljotresa.266

PPrreeddzznnaaccii aahhiirr--ii zzeemmaannaa ddaannaass ssee oossttvvaarruujjuujjeeddaann zzaa ddrruuggiimmU Pejgamberovim hadisima data su saop}enja o

predznacima ahir-i zemana i zlatnog doba. A kada natprirodnedoga|aje koji se danas de{avaju uporedimo sa tim alametima,vidjet }emo niz znakova koji pokazuju da je ahir-i zemanperiod u kome ̀ ivimo i koji, u isto vrijeme, najavljuju dolazakzlatne ere.

Moramo ista}i i to da se dio znakova najavljenih u hadisimakojima }emo mjesto ustupiti u ovom poglavlju mo`da desiou bilo kojem periodu 1400-godi{nje historije islama, uodre|enim podru~jima Svijeta i u odre|enom intenzitetu. To,me|utim, ne zna~i da je taj period bio i ahir-i zeman po{tose, da bi se jedan period okvalificirao kao ahir-i zeman, svipredznaci kijameta moraju dogoditi u jednom periodu, jedaniza drugog. Ova ~injenica izraèna je na slijede}i na~in ujednom Pejgamberovom hadisu:

"Predznaci kijameta }e se pojavljivati jedan za drugim, kao{to jedna za drugom otpadaju stakleni biseri nanizani najednoj nisci."267

Po~etak ahir-i zemana se u hadisima spominje kao jednohaoti~no okruènje u kome su fitneluci, ratovi i sukobi uporastu, u kome, nasuprot vjerskom moralu, dominira jednavelika moralna izopa~enost. U aktualnom periodu {iromSvijeta }e se de{avati prirodne katastrofe, siroma{tvo }e bitiu porastu kao nikada ranije, zlo~ini }e, tako|er, biti u osjetnomusponu, ubistva i pokolji }e se de{avati jedni iza drugih. Toje, me|utim, samo prva etapa ahir-i zemana. U drugoj etapiAllah, d`. {., }e ~ovje~anstvo kutarisati ovog haoti~nogokruènja; Svoje robove }e obasuti izobiljem, beri}etom,mirom i sigurno{}u.

243

Harun Yahya

244

"Kijamet ne}e nastupiti... dok se neizgrade visoke, visoke zgrade."

268

245

Harun Yahya

"Dok se ne pojave ovi doga|aji, kijamet ne}enastupiti … Ljudi }e se me|usobno natjecati u

izgradnji visokih zgrada."269

''Dok se ne pojave ovi doga|aji, kijamet ne}enastupiti … vrijeme }e se skratiti, a sa

vozilima i rastojanja.''270

''Kijamet ne}e nastupiti dok se vrijeme neskrati i godina ne bude kao mjesec, mjesec kao

hefta, hefta kao dan, dan kao sahat, a sahatkoliko bi se potpalila vatra.''271

Putovanja koja su u prija{njim vremenima trajalamjesecima, danas je, avionima brìm od zvuka, vozovima idrugim razvijenim prijevoznim sredstvima na{eg stolje}a,mogu}e obaviti za nekoliko sati, i to daleko sigurnije, rahatnijei komfornije. Ono na {to upozorava hadis realizira se na ovajna~in.

Me|ukontinentalne komunikacije koje su u proteklimstolje}ima trajale heftama, danas se, internetom i tehnologijomkomunikacije, odvijaju za nekoliko sekundi. Stvari koje suse nekada prenosile vi{emjese~nim karavanima danas jemogu}e transportirati za neuporedivo brè vrijeme.Ne mnogo davno, za vrijeme koje se, prije sveganekoliko stolje}a, provodilo u ispisivanju samojedne knjige danas je mogu}e od{tampati milioneknjiga. Pored svega ovoga, pomo}u aparata ''~uda

tehnologije'', ni svakodnevni poslovi,poput odràvanja ~isto}e, spremanja jelai odràvanja ku}e, vi{e nisu oni kojioduzimaju vrijeme.

Ovi primjeri se do u nedogled mogunavoditi, ali ono {to nas u aktualnomkontekstu zanima je istovjetno ostvarenjekijametskih i{areta onako kako je to Pejgambernajavio prije ~etrnaest stolje}a.

246

Kao {to je ve} op}epoznato, kandìja je sredstvo koje seu starim vremenima {iroko koristilo naro~ito prilikomtjeranja jaha}ih ìvotinja, poput konja i deva. Analizira li senavedeni hadis, postat }e sasvim o~ito da se Allahov Resulbavio pore|enjem, odnosno da se on koristio jezikom koji jebio razumljiv za ashabe i ljude toga vremena. A u vezi s time,dana{njem ~ovjeku moèmo postaviti slijede}e pitanje:"Koji je to predmet koji moèmo poistovjetiti sa kandìjomi koji pri~a?"

Najlogi~niji odgovor na ovo pitanje bit }e beì~ni telefonikoji pa`nju skre}u svojim antenama, mobilni telefoni ili sli~natelekomunikaciona sredstva. Ako uzmemo u obzir dabeì~na komunikaciona sredstva poput mobilnog ilisatelitskog telefona imaju veoma kratkuhistoriju, postat }e sasvim jasno koliko su

247

Harun Yahya

''Dok vrh ~ovjekove kandìje ne progovori…kijamet ne}e nastupiti.'' 272

mudrosti sadr`avale Pejgamberove rije~i koje je izgovorioprije 1400 godina. Na taj na~in je manifestiran jo{ jedan habero tome da se nalazimo u dijelu vremena pred kijamet.Poruka iz navedenog hadisa je prili~no jasna: saop}ava se daje jedna od odlika ahir-i zemana to {to }e ~ovjek ~uti svoj glas.Nesumnjivo, da bi ~ovjek mogao ~uti svoj glas, potrebno jeprvenstveno snimiti glas, a potom ga slu{ati. Snimanje glasai tehnologija reprodukcije su tako|er proizvodi XX. st., a tajpomak predstavljao je jednu nau~nu prijelomnu ta~ku iotvorilo put ra|anju sektora komunikacija i medija. Snimanjetona je, osobito posljednjim pomacima u kompjuterskoj i lazertehnologiji, dospjelo u stanje savr{enstva.Ukratko, savremeni elektronski ure|aji,mikrofoni i zvu~nici osiguravajusnimanje i slu{anje tona i pokazujunam da je manifestiran haber najavljenu prethodnom hadisu.

248

''Dok ~ovjeku ne bude pri~ao njegov glas…kijamet ne}e nastupiti.'' 273

Rije~ ''ruka'', koja se nagla{ava u navedenim hadisima,prijevod je arapske rije~i "yed". Pored ovog, ova rije~ ima izna~enje snage, mo}i, sile, sredstva pa je sasvim mogu}e dase aktualna rije~ koristila u tim zna~enjima.

Formulacija da }e ljudi gledati i vidjeti jednu "snagu, mo},silu, sredstvo" za ljude prija{njih vremena ne nosi neko izrazitozna~enje. Me|utim, ure|aji kao {to su televizija, kamera ikompjuter, kao neodvojivi dijelovi savremenog ìvota, upotpunosti rasvjetljavaju pojavu o kojoj se govori u citiranimhadisima. Dakle, rije~ yed se koristila u zna~enju snage. Anakon ove konstatacije jasno je da se u prethodnim hadisimai{areti na televiziju, odnosno na sliku koja se sa neba spu{tau vidu talasa.

249

Harun Yahya

''Alamet toga dana: sa neba }e se ispruìti jednaruka i ljudi }e u nju gledati i vidjeti.'' 274

''Predznak tog dana je ruka, koja je ispruèna nanebu i u koju }e ljudi stalno gledati.'' 275

250


"Kada ljudi posiju jednu mjeru (pregr{t) p{enice,ubrat }e od toga sedamsto pregr{ti... Ljudi }eposijati nekoliko pregr{ti sjemena, a dobit }e

urod od 700 pregr{ti... Unato~ tome {to }e ki{aobilno padati, nijedna kap ne}e oti}i uzalud."276

PPoorraasstt uu pprrooiizzvvooddnnjjii pp{{eenniiccee jjee nnaa iinntteerrnneett ssttrraanniicciiwwwwww..wwoorrllddbbaannkk..oorrgg//hhttmmll//ccggiiaarr//pprreessss//wwhheeaatt33..hhttmmlliizzrraa`̀eenn nnaa sslliijjeeddee}}ii nnaa~~iinn:: ''''PP[[EENNIICCAA,,^̂UUDDOOTTVVOORRNNAA @@IITTAARRIICCAA SSTTOOLLJJEE]]AA'''' -- ZZaammjjeenniikkpprreeddssjjeeddnniikkaa SSvvjjeettsskkee bbaannkkee ooddggoovvoorraann zzaa rraazzvvoojjookkoolliinnee,, aa pprreeddssjjeeddnniikk CCGGIIAARR--aa,, IIssmmaaiill SSeerraaggeellddiinn,,jjeerreekkaaoo:: ''''^̂uuddoottvvoorrnnaa `̀iittaarriiccaa oovvoogg ssttoolljjee}}aa jjee pp{{eenniiccaa..''''''''PPoorraasstt uu pprrooiizzvvooddnnjjii pp{{eenniiccee ssuuzzbbiijjaa ggllaadd,, kkoojjaa jjeepprriillii~~nnoo rraa{{iirreennaa ii ttaakkoo jjee uurraavvnnoottee`̀iillaa ssiigguurrnnoossttiisshhrraannee uu AAzziijjii,, LLaattiinnsskkoojj AAmmeerriiccii,, aa ddiijjeelloomm ~~aakk ii uuAAffrriiccii..''''

NNaa wweebb--aaddrreessiiwwwwww..eeccoonnoommiicc..iiddsscc..ggoovv..eegg..//bbooookk//aaggrriiccuull..hhttmm iissttii~~ee ssee ddaa jjeepprriinnooss uu pprrooiizzvvooddnnjjii pp{{eenniicceeiizzmmee||uu 11998811..--11998822.. ii 11999999..--22000000.. gg.. ddoossttiiggaaoo ppoorraasstt oodd 9900%%..

Pejgamber je dao niz podataka u vezi sa tehnolo{kimprosperitetom koji }e se desiti u ahir-i zemanu. U navedenomhadisu skre}e se pa`nja na pove}anu proizvodnju u ishoduprijelaza na moderniziranu poljoprivredu, razvoj novihtehnika proizvodnje, radove na melioraciji sjemena i

251

Harun Yahya

Savremena tehnologija se razvija velikombrzinom, posti`e se pove}anje i u kvalitetu roda,a i u koli~ini uroda, a naro~ito veoma brz razvoju geneti~koj nauci prire|uje veliku revoluciju,kako u raznovrsnoj tako i u poljoprivrednojtehnologiji.

252


"U njegovo vrijeme… ìvotni vijek }e se produìti.'' 277

Vi{e od polovine dostignu}a u vezi sa produènjemìvotnog vijeka ~ovjeka postignuta su u XX. st. Podaciu vezi sa ovom temom daju se i na internet straniciwww.hsph.harvard..edu./review/special.html. Premapodacima iznesenim na ovoj stranici ''prosje~an ìvotnivijek u Americi sa 48 godina, koliko je iznosio 1900.,je 1995. produèn na 78 godina... Prije svega, dok su bilisiroma{niji, ljudi su umirali mla|i, a rastom prihoda poglavi stanovnika produìo se i ̀ ivot. Drugo, da ste 1900-tih i bili veoma bogati, nije postojalo ni{ta {to biste mogliuzeti u cilju produènja ìvota, a ako ste 1990-ih ~ak isa srednjim primanjima, postoji ne{to {to moète uzeti.''

A na stranici www.viewzone.com/aging.html mjestoje ustupljeno razli~itim statisti~kim podacima. Prematim podacima kaè se da novoro|ena beba imaprosje~an ìvot od 76 godina, ali se nagla{ava da tajprosjek ne}e ostati uvijek isti po{to je, ''1796. ljudskivijek bio 24 godine, sto godina kasnije on seudvostru~io i iznosio je 48 godina, a danas on iznosi76 godina.'' Prema podatku navedenom na aktualnojstranici, dr. Ronald Klatz, sa American Academy ofAnti-Aging, kaè: ''Polovina beba koje se danas ra|ajuu Americi }e mo}i do~ekati svoj 100. ro|endan i toprili~no dobrog zdravlja.''

izgradnjom novih brana i vje{ta~kihjezera, iskori{tavanje ki{ne vode.

Od vremena kada je Pejgambersaop}io ovaj haber proteklo je~etrnaest stolje}a. Odre|enaistraìvanja sasvim jasno iznose daje, u toku proteklog perioda od togvremena, prosje~ni ìvotni vijekdana{njeg ~ovjeka duì u odnosu naìvote svih prethodnih pokoljenja.[tavi{e, u tom kontekstu je u~ljivai velika razlika izme|u po~etka ikraja XX. stolje}a. Ilustracije radi,predvi|a se da }e dijete ro|eno

1995. godine u prosjeku 35 godina ìvjeti duè od djetetaro|enog 1900-ih godina.278 Jo{ jedan efektan primjer o ovompitanju je i ~injenica da je, za razliku od vremena u komeìvimo, u proteklim periodima bio veoma rijedak slu~aj dasu ljudi ìvjeli preko 100 godina.

ZZAAKKLLJJUU^̂AAKKAllah, d`. {., u Kur'anu saop}ava da ve}inu svojih

pejgambera obdario raznim mudìzama. Naprimjer, kada jeMusa, a. s., bacio svoj {tap, on se pretvorio u zmiju, kada jeruku stavio na grudi postala je bijela, a kada je {tapom udariopo moru, more se otvorilo i napravilo suh put kako bi vjernicimogli sigurno pro}i. [to se ti~e Isaa, a. s., on je bez oca do{aona dunjaluk i progovorio je dok je jo{ bio u be{ici. Njegovadruga mudìza je bila izraèna u mo}i lije~enja oboljelih…Sve ove mudìze pejgamberima su date od strane Allaha, d`.{., kao potpora i pomo} u njihovom ubje|ivanju ljudi da seokrenu Allahu, d`. {., i krenu Pravim Putem.

Allah, d`. {., je i Muhammeda, a. s., podrào hemmudìzama koje su sadràne u Kur'anu, hem i gajb haberimakoje mu je saop}io. Pejgamber je saop}io odre|ene detalje ihabere u vezi sa doga|ajima koji }e se dogoditi u skoroj idalekoj budu}nosti, a osvjedo~avanje u realizaciju tihdoga|aja prouzrokuje pove}anje odu{evljenja vjernika ali ibiva povod da, zagrijavanjem za islam, nevjernici odustanuod svoje stranputice i povjeruju u postojanje Allaha, d`. {.

To {to se, jedan za drugim, realiziraju doga|aji koji su unjegovom periodu izgledali kao apsolutno nemogu}i, ~ijurealizaciju je, {tavi{e, bilo nemo}e ~ak i zamisliti, jasan jedokaz da je Allah, d`. {., Svoga Resula obdario jednimjedinstvenim znanjem.

Treba naglasiti i to da, unato~ jasnim dokazima imudìzama Kur'ana i Pejgambera, ne}e postati vjernici onikoji ne}e prona}i Pravi Put. Ovu ~injenicu Allah, d`. {., naslijede}i na~in saop}ava u Kur'anu:

OOnnii ssee zzaakklliinnjjuu AAllllaahhoomm,, nnaajjttee`̀oomm zzaakklleettvvoomm,, ddaa }}ee,,aakkoo iimm ddoo||ee ~~uuddoo,, ssiigguurrnnoo,, zzbboogg nnjjeeggaa vvjjeerrnniiccii ppoossttaattii..RReeccii:: ""SSvvaa ~~uuddaa ssuu ssaammoo uu AAllllaahhaa!!"" AA ooddaakkllee vvii zznnaatteeddaa }}ee oonnii,, kkaadd bbii iimm oonnoo ddoo{{lloo,, vvjjeerrnniiccii ppoossttaattii?? Al-An'am, 109).

253

Harun Yahya


SSppaa{{eennii ssuu oonnii kkoojjii sslliijjeeddee PPeejjggaammbbeerraa

NNajbitniji povod za upoznavanje sa Pejgamberovimmoralom, sa time kako je on postupao u datimokolnostima je rad na poistovje}ivanju sa njim,

uzimati ga kao uzor u bogobojaznosti, pona{anju, skromnosti,~isto}i, ushi}enju imana... Kao svoje ìvotne uzore, ve}inana{ih savremenika danas uzimaju razli~ite osobe; ugledaju seu njihova pona{anja, pri~aju poput njih i nastoje imati njihovodrànje. Me|utim, osobe koje treba imitirati i na koje se trebaugledati su Muhammed, a. s., i ostali pejgamberi, koji su, upogledu bogobojaznosti i morala, sli~ni na{em Pejgamberu.

U svojim ajetima, Allah, d`. {., skre}e pa`nju na zna~ajvjere u Allaha i Njegovog Resula, na pomaganje, podràvanjei slije|enje Pejgambera i na slijede}i na~in saop}ava da }etakve osobe biti spasene, da }e posti}i ono {to èle:

......DDaa uu AAllllaahhaa ii PPoossllaanniikkaa NNjjeeggoovvaa vvjjeerruujjeettee,, ii ddaa vvjjeerruuNNjjeeggoovvuu ppoommooggnneettee,, ii ddaa GGaa vveellii~~aattee ii ddaa GGaa uujjuuttrroo iinnaavvee~~eerr hhvvaalliittee (Al-Fath, 9).......OOnnii kkoojjii bbuudduu uu nnjjeeggaa vvjjeerroovvaallii,, kkoojjii ggaa bbuudduuppooddrr`̀aavvaallii ii ppoommaaggaallii ii ssvvjjeettlloo ppoo nnjjeemmuu ppoossllaannoo sslliijjeeddiillii-- ppoossttii}}ii }}ee oonnoo {{ttoo bbuudduu `̀eelljjeellii (Al-A'raf, 157).A podràvanje Pejgambera u savremenom dobu mogu}e

je jedino potpunom predajom Kur'anu i prakticiranjemResulullahovog sunneta, radom na {irenju kur'anskog morala

254

ZZAAKKLLJJUU^̂AAKK::

Harun Yahya

po cijelom svijetu i to naporima sli~nim onima koje je Resululagao i ulaganje maksimalnog truda u kontekstu moralnogi prakti~nog ugledanja na njega. Kada se pokaè jedno takvopona{anje, kako god je pomogao Pejgambera, Allah, d`. {.,}e pomo}i i one koji slijede i podràvaju Njegovog Resula;otvorit }e im puteve i dati im nenadani uspjeh. Me|utim,najbitnije je, opona{anjem Pejgambera, postizanje Allahovogzadovoljstva, rahmeta i Dènneta.

255


1- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme vefierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 2. tom,Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str. 3282- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 1. tom, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 15/93- Tirmizi; Huccetü'l ‹slam ‹mamGazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. tom,Prijevod: Dr. S›tk› Gülle, HuzurYay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 7924- G. Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 2. tom, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 344/45- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme

ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahimCanan, 16. tom, Akça¤Yay›nlar›, Ankara, 1992, str. 499

6- Ibid, str. 3147- Ibid, str. 2088- G. Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El-Hadis, 2. tom, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 357/19- Tirmizi, Taberani; Huccetü'l ‹slam‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2.tom, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, HuzurYay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 79810- Sünen-i Ebu Davud, 4/33111- Müsned-i Ahmed b. Hanbel,4/158, ‹bnu Kesir, 4/12812- www.enfal.de/veda.htm13- Majid Khoduri, ‹slamda Savafl veBar›fl, Fener Yay›nlar›, ‹stanbul,1998, s . 209-21014- Muhammed Hamidulllah, ‹slamMüesseselerine Girifl, DüflünceYay›nlar›, ‹stanbul, 1981, str. 12815- ‹bn Kesir, El-Bidaye, III/224-225;Hamidullah, El-Vesaik, No:1, str. 39-44; Yrd. Doc. Dr. Orhan Atalay,Do¤u-Bat› Kaynaklar›nda BirlikteYaflama, Gazeteciler ve YazarlarVakf› Yay›nlar›, ‹stanbul, 1999, str.4016- Muhammed Hamidulllah, ‹slamMüesseselerine Girifl, DüflünceYay›nlar›, ‹stanbul, 1981, str. 162-16317- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercümeve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan,16. tom, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara,str. 48218- Ebu Nuyam el-Ilye, Beyhaki, ez-Zühd'de aç›klam›fllard›r; Huccetü'l‹slam ‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-

din, 2. tom, Prijevod: Dr. S›tk› Gülle,Huzur Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str.79319- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercümeve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan,16. tom, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara,str. 31120- Tirmizi; Huccetü'l ‹slam ‹mamGazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 4. tom,Prijevod: Dr. S›tk› Gülle, HuzurYay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 59421- Hz. Said ‹bni Ebu Berde; G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz El Hadis,2. tom, Gonca Yay›nevi, ‹stanbul,1997, 510/522- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercümeve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan,16. tom, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara,str. 31523- Ibid, str. 31524- G. Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 1. tom, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 70/1025- Ibid, 446/1126- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercümeve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 7.tom, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str.29327- Ibid, str. 32728- Ibid, str. 13629- http://www.sevde.de/Pey-ornek/18.htm30- Konyal› Mehmed Vehbi, TamMetni Sahih-i Buhari, 4. tom, ÜçdalNeflriyat, ‹stanbul 1993, str. 34031- G. Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 1. tom, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 96/232- T›rmizi, ‹mam Ahmed veHakim'den; Huccetü'l ‹slam ‹mamGazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. tom,Prijevod: Dr. S›tk› Gülle, HuzurYay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 78933- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercümeve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 2.cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str.39834- Buhari, I'tisam 2, Ebed 70;Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme vefierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 2.tom, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str.33835- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercümeve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 2.

256

BBIILLJJEE[[KKEE

Harun Yahya

tom, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str.13036- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 329/137- Ibid, 163/638- Ibid, 215/1639- Molla Cami, Nefahatü'l-Üns, çev.Abdulkadir Akçiçek, ‹stanbul 1981,str. 325;http://www.aitco.com/~islam/islam/islam-164/trk/nefahatul_uns.htm40- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 1. cilt, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 227/1041- Ibid, 227/942- Ibid, 364/743- Ibid, 450/1044- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercümeve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 2.cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str.33045- Ibid, str. 41746- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 470/547- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercümeve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan,16. cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str.31748- Ibid, str. 31749- Ibid, str. 32850- ‹bni Kesir, Sire, 4:194-195; SalihSuruç, Kainat›n EfendisiPeygamberimizin Hayat›, Yeni AsyaYay›nlar›, ‹stanbul, 1998, str. 50751- ‹bn H›bban; Huccetü'l ‹slam‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 3.cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, HuzurYay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 11152- Ibid, str. 111-11253- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercümeve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan,15. cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str.2454- Tirmizi, Birr 61, (2001); Kütüb-iSitte, Muhtasar› Tercüme ve fierhi,Prof. Dr. ‹brahim Canan, 15. cilt,Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str. 2855- Ebu davud, Edeb 120, (5116);Tirmizi, Menak›b (3950, 3951);Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme vefierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 15.cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str. 29

56- Buhari, Libas 5; Müslim, Libas49, (2088); Kütüb-i Sitte, Muhtasar›Tercüme ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahimCanan, 15. cilt, Akça¤ Yay›nlar›,Ankara, str. 3257- Muslim, Birr 56; Kütüb-i Sitte,Muhtasar› Tercüme ve fierhi, Prof.Dr. ‹brahim Canan, 16. cilt, Akça¤Yay›nlar›, Ankara, str. 35758- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 1. cilt, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 17/1559- Ibid, 242/260- Buhari, I'tisam 2, Ebed 70;Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme vefierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 2.cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str.33861- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 1. cilt, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 184/462- Ibid, 2. tom, 42/463- Acluni, Keflfu'l-Hafa' II, 21864- ‹bn Hiflam, Ebu MuhammedAbdulmelik, (v.218/834), es-Siretü'n-Nebeviyye, Daru't-Turasi'l-Arabiyye,Beyrut, 1396/1971, IV/241-242;Hamidullah, el-Vesaik, str. 154-155,No.96-97; Yrd. Doç. Dr. OrhanAtalay, Do¤u-Bat› Kaynaklar›ndaBirlikte Yaflama, Gazeteciler veYazarlar Vakf› Yay›nlar›, ‹stanbul,1999, str. 9565- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercümeve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 7.cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str.32766-Büyük Hadis Külliyat›, Cem'ul-fevaid min Cami'il-usul ve Mecma'iz-zevaid, ‹mam Muhammed BinMuhammed bin Süleyman er-Rudani,5. cilt, ‹z Yay›nc›l›k, str. 3167- Sünen-i Tirmizi Tercümesi,Çeviren: Osman ZekiMollamehmeto¤lu, Yunus EmreYay›nevi, ‹stanbul, 4.cilt, str. 20168- Hz. Ebu Tufeyl (r. a.), G. AhmedZiyaüddin, Ramuz El Hadis, 1. cilt,Gonca Yay›nevi, ‹stanbul, 1997,519/169- Et-Tirmizi ‹mam Ebu ‹'saMuhammed, fiemail-i fierife, 2. cilt,Hilal Yay›nlar›, Ankara, 1976, str. 7-8

257


70- Sünen-i Tirmizi Tercümesi,Çeviren: Osman ZekiMollamehmeto¤lu, Yunus EmreYay›nevi, ‹stanbul, IV.cilt, str. 21071- Et-Tirmizi ‹mam Ebu ‹'saMuhammed, fiemail-i fierife, 1. cilt,Hilal Yay›nlar›, Ankara,1976, str. 18-1972- Ibid, str. 18-22-2373- Ibid, str. 28-2974- Hz. Ali (ra), G.Ahmed Ziyaüddin,Ramuz El Hadis, 2. cilt, GoncaYay›nevi, ‹stanbul, 1997, str. 519/475- Huccetü'l ‹slam ‹mam Gazali,‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt, Çeviri: Dr.S›tk› Gülle, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul1998, str. 82076- ‹bni Sa'd, Tabakat, I, 230-231;Taberani, el-Mu'cem'ül-Kebir, IV, 49,nu: 3605, VII, 105, nu: 6510; Hakim,el-Müstedrek, III, 9-10; Beyhaki,Delail'ün-Nübüvve, I, 276-284;‹bn'Asakir, Tarihu Medineti Dumeflk,III, 314-336, Prof. Dr. Ali Yard›m,Peygamberimizin fiemaili, DamlaYay›nevi, 3. izdanje, ‹stanbul, 1998,str. 4877- Ahmed Cevdet Pafla, K›sas-›Enbiya, IV. Cüz, Kanaat Matbaas›,‹stanbul 1331, str. 364-36578- Iz prijevoda Tirmizijeve knjigefiemail, Prof. Dr. Ali Yard›m,Peygamberimizin fiemaili, DamlaYay›nevi, 3. izdanje, ‹stanbul, 1998,str. 7379- Et-Tirmizi ‹mam Ebu ‹'saMuhammed, fiemail-i fierife, 1. tom,Hilal Yay›nlar›, Ankara, 1976., str. 3680- Ibid, str. 3881- Ibid, str. 4282- Huccetü'l ‹slam ‹mam Gazali,‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt, Çeviri: Dr.S›tk› Gülle, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul1998, str. 82083- Et-Tirmizi ‹mam Ebu ‹'saMuhammed, fiemail-i fierife, 1. cilt,Hilal Yay›nlar›, Ankara,1976, str. 3684- Ibid, str. 4985- Ibid, str. 5086- Ibid, str. 5087- Ibid, str. 5188- Ali el-Kari, Cem'ul-Vesail fifierh'ifl- fiemail, ‹stanbul, str. 96-9789- Ebu Davud, Sünen, IV, 74,

nu:4062 90- G. Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 2. tom, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 519/1691- Et-Tirmizi ‹mam Ebu ‹'saMuhammed, fiemail-i fierife, 1. cilt,Hilal Yay›nlar›, Ankara, 1976, str. 5892- ‹bn Adiyye el-Kamil; Huccetü'l‹slam ‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 3. cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle,Huzur Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str.67993- ‹bn Adiyye el-Kamil; Huccetü'l‹slam ‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 3. cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle,Huzur Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str.67994- Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercümeve fierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 7.cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str.20895- Ibid, str. 20896- Buhari, et-Tarih'ul-Kebir, I, 382,nu:122297- Buhari, el-Cami'us-Sahih, VII,33; ‹bn Mace, Sünen, II, 1192,nu:360598- Nesai, Zinet 83, (8, 196), Prof.Dr. Ali Yard›m, Peygamberimizinfiemaili, Damla Yay›nevi, 3 Bask›,‹stanbul, 1998, str. 11999- Muvatta, Libas 1, (2, 910);Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme vefierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 15.cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str. 64-65100- Ebu Davud., Libas 8, (4037);Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme vefierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 15.cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str. 69101- Et-Tirmizi ‹mam Ebu ‹'saMuhammed, fiemail-i fierife, 1. cilt,Hilal Yay›nlar›, Ankara, 1976, str. 85102- Ibid, str. 88103- Sünen-i Tirmizi Tercümesi,Çeviren: Osman ZekiMollamehmeto¤lu, Yunus EmreYay›nevi, ‹stanbul, 3.cilt, str. 283104- Et-Tirmizi ‹mam Ebu ‹'saMuhammed, fiemail-i fierife, 1. cilt,Hilal Yay›nlar›, Ankara, 1976, str. 94105- Ibid, str. 98106- Ibid, str. 99107- Ibid, str. 154

258

Harun Yahya

108- Ibid, str. 155109- Ibid, str. 114-117110- Ibid, str. 157111- Ibid, str. 158112- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 541/1113- Ibid, 541/2114- Tirmiz›'nin fiemail isimlikitab›n›n tercümesinden; Prof. Dr. AliYard›m, Peygamberimizin fiemaili,Damla Yay›nevi, 3 Bask›, ‹stanbul,1998, str. 66-67115- Ahmed Cevdet Pafla, K›sas-›Enbiya, IV. Cüz, Kanaat Matbaas›,‹stanbul 1331, str. 364-365; Prof. Dr.Ali Yard›m, Peygamberimizinfiemaili, Damla Yay›nevi, 3. Bask›,‹stanbul, 1998, str. 51 116- Et-Tirmizi ‹mam Ebu ‹'saMuhammed, fiemail-i fierife, 1. cilt,Hilal Yay›nlar›, Ankara, 1976, str.160117- Ibid, str. 163118- Taberani, Hakim; Huccetü'l‹slam ‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle,Huzur Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str.800, 119- El Fevaid, Huccetü'l ‹slam ‹mamGazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt,Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, HuzurYay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 800 120- Ebu Davud, Huccetü'l ‹slam‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2.cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, HuzurYay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 800 121- Buhari, Huccetü'l ‹slam ‹mamGazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt,Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, HuzurYay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 800 122- T›rmizi; Huccetü'l ‹slam ‹mamGazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt,Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, HuzurYay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 800123- Ibid, str. 800124- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 521/4125- Ibid, 545/4126- Ibid, 545/5127- ‹bn Sa'd Tabakat, I, 398-399;Mecme'uz Zevaid, VIII, 282; el-Metalib'ül-Aliye, IV, 25; Behcet'ül

Mehafil, II, 254; Prof. Dr. AliYard›m, Peygamberimizin fiemaili,Damla Yay›nevi, 3. Bask›, ‹stanbul,1998, str. 280128- Buhari, 1/503; Müslim, 2/257;‹bn-i Kesir, Peygamberimizinfiemaili, Mucizeleri, Çelik Yay›nevi,str. 46129- ‹bn-i Kesir, Prof. Dr. AliYard›m, Peygamberimizin fiemaili,Damla Yay›nevi, 3 Bask›, ‹stanbul,1998, str. 51130- Ahmed Cevdet Pafla, K›sas-›Enbiya, IV. Cüz, Kanaat Matbaas›,‹stanbul 1331, str. 364-365131- Beyhaki, Huccetü'l ‹slam ‹mamGazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt,Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, HuzurYay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 802 132- Ebbufleyh, Huccetü'l ‹slam‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2.cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, HuzurYay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 803133- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 552/7134- Huccetü'l ‹slam ‹mam Gazali,‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt, Çeviri: Dr.S›tk› Gülle, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul1998, str. 803135- Ebuflfleyh, Huccetü'l ‹slam‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2.cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, HuzurYay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 803 136- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 552/11137- Ebu Davud, III, 496-497, nu:3840; Nesai, VII, 207-209; Prof. Dr.Ali Yard›m, Peygamberimizinfiemaili, Damla Yay›nevi, 3 Bask›,‹stanbul, 1998, str. 219138- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 552/5139- Ibid, 549/1140- Buhari ve Müslimde ayn›anlamda rivayetler yer al›r. Huccetü'l‹slam ‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle,Huzur Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str.804 141- Haydar Hatipo¤lu, Sünen-i ‹bniMace Tercemesi ve fierhi, Kahraman

259


Yay›nlar›, 9. cilt, ‹stanbul 1983, str.62 142- Ibid, str. 70143- Ibid, str. 209144- Ibid, str. 213145- Ibid, str. 73146- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 521/15147- Ar›zat'ül Ahzevi fierhu Sünen'itTirmizi, VIII, 89-90, Prof. Dr. AliYard›m, Peygamberimizin fiemaili,Damla Yay›nevi, 3 Bask›, ‹stanbul,1998, str. 255, 148- Prof. Dr. Ali Yard›m,Peygamberimizin fiemaili, DamlaYay›nevi, 3 Bask›, ‹stanbul, 1998, str.261149- G. Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 521/17150- Ibid, 521/18151- Haydar Hatipo¤lu, Sünen-i ‹bniMace Tercemesi ve fierhi, KahramanYay›nlar›, 9. cilt, ‹stanbul 1983, str.75152- Konyal› Mehmed Vehbi, TamMetni Sahih-i Buhari, 4. cilt, ÜçdalNeflriyat, ‹stanbul 1993, str. 64-65153- ‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul1998, str. 16154- Ibid, 1. tom, str. 295155- Huccetü'l ‹slam ‹mam Gazali,‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt, Çeviri: Dr.S›tk› Gülle, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul1998, str. 795-796156- ‹mam Muhammed BinMuhammed bin Süleyman er-Rudani,Büyük Hadis Külliyat›, Cem'ul-fevaidmin Cami'il-usul ve Mecma'iz-zevaid,cilt 5, ‹z Yay›nc›l›k, str. 33157- Ibid, str. 34158- Huccetü'l ‹slam ‹mam Gazali,‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt, Çeviri: Dr.S›tk› Gülle, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul1998, str. 801159- Bezzar, Ebu Yala, Taberani;Huccetü'l ‹slam ‹mam Gazali, ‹hya'uUlum'id-din, 3. cilt, Çeviri: Dr. S›tk›Gülle, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul1998, str. 111160- Huccetü'l ‹slam ‹mam Gazali,‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt, Çeviri: Dr.

S›tk› Gülle, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul1998,, str. 444161- Tirmizi; Huccetü'l ‹slam ‹mamGazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt,Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, HuzurYay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 814162- ‹mam Muhammed BinMuhammed bin Süleyman er-Rudani,Büyük Hadis Külliyat›, Cem'ul-fevaidmin Cami'il-usul ve Mecma'iz-zevaid,cilt 5, ‹z Yay›nc›l›k, str. 33163- Ibid, str. 33164- Ibid, str. 33165- Ibid, str. 34166- Ibid, str. 34167- Ibid, str. 33168- Ibid, str. 32169- Ibid, str. 32170- Huccetü'l ‹slam ‹mam Gazali,‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt, Çeviri: Dr.S›tk› Gülle, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul1998, str. 459171- Ibid, str. 443172- Tirmizi, ibni-mace; ‹mamGazali, Huccetü'l ‹slam ‹mam Gazali,‹hya'u Ulum'id-din, 4. cilt, Çeviri: Dr.S›tk› Gülle, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul1998, str. 570173- Konyal› Mehmed Vehbi, TamMetni Sahih-i Buhari, 4. cilt, ÜçdalNeflriyat, ‹stanbul 1993, str. 304174- Ibid, str. 260175- Kütüb-i Sitte, Muhtasar›Tercüme ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahimCanan, 15. cilt, Akça¤ Yay›nlar›,Ankara, str. 209176- Buhari ve Müslim; Huccetü'l‹slam ‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 3. cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle,Huzur Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str.152177- Kütüb-i Sitte, Muhtasar›Tercüme ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahimCanan, 16. cilt, Akça¤ Yay›nlar›,Ankara, str. 239178- Ibid, str. 239179- Buhari ve Müslim; Huccetü'l‹slam ‹mam Gazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 3. cilt, Çeviri: Dr. S›tk› Gülle,Huzur Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str.315180- Tirmizi; Huccetü'l ‹slam ‹mamGazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 3. cilt,Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, Huzur

260

Harun Yahya

Yay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 425181- Kütüb-i Sitte, Muhtasar›Tercüme ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahimCanan, 2. cilt, Akça¤ Yay›nlar›,Ankara, str. 448182- Ibid, str. 450183- Ibid, str. 450-51184-http://www.diyanetvakfi.dk/cocuk/hikaye/cocuksevgisi/cocuksevgisi.htm185- Kütüb-i Sitte, Muhtasar›Tercüme ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahimCanan, 15. cilt, Akça¤ Yay›nlar›,Ankara, str. 209186- ‹mam Muhammed BinMuhammed bin Süleyman er-Rudani,Büyük Hadis Külliyat›, Cem'ul-fevaidmin Cami'il-usul ve Mecma'iz-zevaid,cilt 5, ‹z Yay›nc›l›k, str. 135187- Ibid, str. 136188- Kütüb-i Sitte Muhtasar›Tercüme ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahimCanan, 16. cilt, Akça¤ Yay›nlar›,Ankara, str. 519189- Ibid, str. 508190- Ibid, str. 508191- Ibid, str. 509192- Haydar Hatipo¤lu, Sünen-i ‹bniMace Tercemesi ve fierhi, KahramanYay›nlar›, 9. cilt, ‹stanbul 1983, str.82193- Kütüb-i Sitte, Muhtasar›Tercüme ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahimCanan, 2. cilt, Akça¤ Yay›nlar›,Ankara, str. 510194- Konyal› Mehmed Vehbi, TamMetni Sahih-i Buhari, 2. cilt, ÜçdalNeflriyat, ‹stanbul 1993, str. 411195- http://www.sevde.de/Pey-ornek/peygamberimizin-ahlaki.htm196- Müslim, Fezail 80, (2329);Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme vefierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 15.cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str.369197- Vesail, Ebvab-› Ahkam-ül-Evlad, 4.bab, 4.haber-Meflkinidennaklen; Hüseyin Hatemi, ‹lahiHikmette Kad›n, Birleflik Yay›nc›l›k,4. bask›, ‹stanbul, 1999, str. 72198- Kütüb-i Sitte, Muhtasar›Tercüme ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahimCanan, 2. cilt, Akça¤ Yay›nlar›,Ankara, str. 511

199- Kütüb-i Sitte, Muhtasar›Tercüme ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahimCanan, 2. cilt, Akça¤ Yay›nlar›,Ankara, str. 508200- Ibid, str. 507201- Müsned, 4:194; Müslim, 4:1807,Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme vefierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 2.cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str.506-507202- http://www.sevde.de/Pey-ornek/peygamberimizin-ahlaki.htm203- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 1. cilt, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997,13/10204- Kütüb-i Sitte, Muhtasar›Tercüme ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahimCanan, 2. cilt, Akça¤ Yay›nlar›,Ankara, str. 498205- Ibid, str. 512206- Ibid, str. 512207- Ibid, str. 515208- Ibid, str. 506209- Hasan B. Süfyan Müsnedi'ndeaktar›lm›flt›r; Huccetü'l ‹slam ‹mamGazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt,Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, HuzurYay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 105210- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 2. cilt, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 531/7211- Ebu Davud., nikah 39, (21347);Tirmizi. Nikah 42, (11407); Kütüb-iSitte, Muhtasar› Tercüme ve fierhi,Prof. Dr. ‹brahim Canan, 16. cilt,Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str. 66212- Müslim, Rada 46, (1462);Kütüb-i Sitte, Muhtasar› Tercüme vefierhi, Prof. Dr. ‹brahim Canan, 16.cilt, Akça¤ Yay›nlar›, Ankara, str. 68213- Müslim, Rada 64, (1467); Nesai,Nikah 15, (6,69); Kütüb-i Sitte,Muhtasar› Tercüme ve fierhi, Prof.Dr. ‹brahim Canan, 15. cilt, Akça¤Yay›nlar›, Ankara, str. 514214- Nesai, Tirmizi ve Hakim'in deyaklafl›k anlamda rivayetleri vard›r.;Huccetü'l ‹slam ‹mam Gazali, ‹hya'uUlum'id-din, 2. cilt, Çeviri: Dr. S›tk›Gülle, Huzur Yay›nevi, ‹stanbul1998, str. 105215- Tirmizi; Huccetü'l ‹slam ‹mamGazali, ‹hya'u Ulum'id-din, 2. cilt,

261


Çeviri: Dr. S›tk› Gülle, HuzurYay›nevi, ‹stanbul 1998, str. 10216- Warren Treadgold, A History ofthe Byzantine State and Society,Stanford University Press, 1997, str.287-299217- Ibid, str. 287-299218- Elmal›l› Hamdi MuhammedYaz›r, Kuran-› Kerim Tefsiri,http://www.kuranikerim.com/telmalili/isra.htm219- ‹mam Taberi, Taberi Tefsiri, 5.cilt, Ümit Yay›nc›l›k, ‹stanbul, str.2276,220- Kütüb-i Sitte, Muhtasar›Tercüme ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahimCanan, 15. cilt, Akça¤ Yay›nlar›,Ankara, str. 420221- H.U. Rahman, ‹slam TarihiKronolojisi, Birleflik Yay›nc›l›k,‹stanbul 1995, str. 70-71222- Kütüb-i Sitte, Muhtasar›Tercüme ve fierhi, Prof. Dr. ‹brahimCanan, 15. cilt, Akça¤ Yay›nlar›,Ankara, str. 416223-http://www.mustakiim.de/Islam/Islam%20Tarihi/bilgi5.htm224- Ibid,225- M.G.S. Hodgson, ‹slam'›nSerüveni, 1. cilt, ‹z Yay›nc›l›k,‹stanbul, 1993, str. 61226- Taberi, 1:260; Taberi, 3:91,‹nsanü'l-Uyun, 3:292, Salih Suruç,Kainat›n Efendisi PeygamberimizinHayat›, Yeni Asya Yay›nlar›,‹stanbul, 1998, str. 223227- Taberi, 3/91, Salih Suruç,Kainat›n Efendisi PeygamberimizinHayat›, Yeni Asya Yay›nlar›,‹stanbul, 1998, str. 223228- ‹bn'i Sad, Tabakat, 1:260, SalihSuruç, Kainat›n EfendisiPeygamberimizin Hayat›, Yeni AsyaYay›nlar›, ‹stanbul, 1998, str. 223229- Taberi, 1:260; Taberi, 3:91,‹nsanü'l-Uyun, 3:292, Salih Suruç,Kainat›n Efendisi PeygamberimizinHayat›, Yeni Asya Yay›nlar›,‹stanbul, 1998, str. 223230- Taberi, 3/91, Salih Suruç,Kainat›n Efendisi PeygamberimizinHayat›, Yeni Asya Yay›nlar›,‹stanbul, 1998, str. 223-224

231- Ibid, str. 224232- Ibid, str. 224233- ‹bni Sa'd, Tabakat, 1:260, SalihSuruç, Kainat›n EfendisiPeygamberimizin Hayat›, Yeni AsyaYay›nlar›, ‹stanbul, 1998, str. 225234- Taberi, 3/91, Salih Suruç,Kainat›n Efendisi PeygamberimizinHayat›, Yeni Asya Yay›nlar›,‹stanbul, 1998, str. 225235- Cevdet Pafla, K›sas-› Enbiya veTevanih-i Hülefa, 1:182, Salih Suruç,Kainat›n Efendisi PeygamberimizinHayat›, Yeni Asya Yay›nlar›,‹stanbul, 1998,str. 225236- H.G. Wells, A Short History ofthe World,http://www.bartleby.com/86/41.html;http://www.encyclopedia.com/printablenew/25555.html237- Suyuti, Cami'üs Sagir, 3/211;Ahmed bin Hanbel, Müsned, 2/492238- ‹mam fiarani, Ölüm-K›yamet-Ahiret ve Ahir Zaman Alametleri,Bedir Yay›nevi, ‹stanbul, str. 454239- H. Akda¤ - M. Sevgili, SonZamanlarla ‹lgili Hadisler, TekinKitabevi, 1986, str. 85; KitabülBurhan Fi Alametil Mehdiyyil AhirZaman (Ahir Zaman Mehdi'sininAlametleri), Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1986, str. 27240- Ali bin Hüsamüddin, KitabülBurhan Fi Alametil Mehdiyyil AhirZaman (Ahir Zaman Mehdi'sininAlametleri), Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1986, str. 38241- ‹mam fiarani, Ölüm-K›yamet-Ahiret ve Ahir Zaman Alametleri,Bedir Yay›nevi, ‹stanbul, str. 440242- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 2. tom, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 448/8; ‹mam-ifia'rani, Ölüm K›yamet ve Dirilifl,Pamuk Yay›nlar›, ‹stanbul, 1998, str.480243- H. Akda¤ - M. Sevgili, SonZamanlarla ‹lgili Hadisler, TekinKitabevi, 1986, str. 97244- ‹mam-› fia'rani, Ölüm K›yametve Dirilifl, Pamuk Yay›nlar›, ‹stanbul,1998, str. 468245- Ali bin Hüsamüddin, Kitabül

262

Harun Yahya

Burhan Fi Alametil Mehdiyyil AhirZaman (Ahir Zaman Mehdi'sininAlametleri), Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1986, str. 59246-Sahih-i Müslim, 11/320247- Riyazü's Salihin, 3/332248- ‹smail Mutlu, K›yametAlametleri, Mutlu Yay›nc›l›k,‹stanbul, 1999, str. 138249- Heytemi Ahmet ‹bn-i Hacer-iMekki, El Kavlul Muhtasar FiAlamatil Mehdiyyil Muntazar(Beklenen Mehdi'nin Alametleri),fiafak Yay›nevi, Manisa, 1985, str.47250- ‹mam fiarani, Ölüm-K›yamet-Ahiret ve Ahir Zaman Alametleri,Bedir Yay›nevi, ‹stanbul, str. 440251- Heytemi Ahmet ‹bn-i Hacer-iMekki, El Kavlul Muhtasar FiAlamatil Mehdiyyil Muntazar(Beklenen Mehdi'nin Alametleri),fiafak Yay›nevi, Manisa, 1985, str.54252- Ibid, str. 54253- Ali bin Hüsamüddin, KitabülBurhan Fi Alametil Mehdiyyil AhirZaman (Ahir Zaman Mehdi'sininAlametleri), Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1986, str. 32254- ‹mam Rabani, Mektubat-›Rabbani, Çev. Abdulkadir Akçiçek,‹stanbul Da¤›t›m A.fi., ‹stanbul,2/1170255- Ali bin Hüsamüddin, KitabülBurhan Fi Alametil Mehdiyyil AhirZaman (Ahir Zaman Mehdi'sininAlametleri), Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1986, str. 35256- ‹smail Mutlu, K›yametAlametleri, Mutlu Yay›nc›l›k,‹stanbul, 1999, str. 166257- ‹mam fiarani, Ölüm-K›yamet-Ahiret ve Ahir Zaman Alametleri,Bedir Yay›nevi, ‹stanbul, str. 461258- Necati Özfatura, KurtlarSofras›nda Ortado¤u, Ad›mYay›nc›l›k, 1983, str. 175259- Hürriyet, 23 Ocak 1991260- Necati Özfatura, KurtlarSofras›nda Ortado¤u, Ad›mYay›nc›l›k, 1983, str. 175261- Heytemi Ahmet ‹bn-i Hacer-iMekki, El Kavlul Muhtasar Fi

Alamatil Mehdiyyil Muntazar(Beklenen Mehdi'nin Alametleri),fiafak Yay›nevi, Manisa, 1985, str.47262- Ali bin Hüsamüddin, KitabülBurhan Fi Alametil Mehdiyyil AhirZaman (Ahir Zaman Mehdi'sininAlametleri), Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1986, str. 26263- Heytemi Ahmet ‹bn-i Hacer-iMekki, El Kavlul Muhtasar FiAlamatil Mehdiyyil Muntazar(Beklenen Mehdi'nin Alametleri),fiafak Yay›nevi, Manisa, 1985, str.49264- Ibid, str. 49265- G.Ahmed Ziyaüddin, Ramuz ElHadis, 2. tom, Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1997, 476/11266- Ibid, 1. tom, 187/2267- Ibid, 277/6268- ‹mam-› fia'rani, Ölüm K›yametve Dirilifl, Pamuk Yay›nlar›, ‹stanbul,1998, str. 468269- Buhari, Fiten, 25; Ahmed binHanbel, Müsned, 2/313270- Ibid, 2/313271- H. Akdag - M. Sevgili, SonZamanlarla ‹lgili Hadisler, TekinKitabevi, 1986, str. 95272- ‹mam-› fia'rani, Ölüm K›yametve Dirilifl, Pamuk Yay›nlar›, ‹stanbul,1998, str. 471273- Ibid, str. 471274- Heytemi Ahmet ‹bn-i Hacer-iMekki, El Kavlul Muhtasar FiAlamatil Mehdiyyil Muntazar(Beklenen Mehdi'nin Alametleri),fiafak Yay›nevi, Manisa, 1985, str.53275- Ali bin Hüsamüddin, KitabülBurhan Fi Alametil Mehdiyyil AhirZaman (Ahir Zaman Mehdi'sininAlametleri), Gonca Yay›nevi,‹stanbul, 1986, str. 69276- Heytemi Ahmet ‹bn-i Hacer-iMekki, El Kavlul Muhtasar FiAlamatil Mehdiyyil Muntazar(Beklenen Mehdi'nin Alametleri),fiafak Yay›nevi, Manisa, 1985, str.43277- Ibid, str. 43278- M. Encarta Encyclopedia 2000,“Aging”

263

harun yahya-poslanik muhammed s.a.w.s

Documents