H R A N I D B A K R A V A

2. dio

2

Hranidba krava 2.dio je peti u nizupriru~nika koje izdaje Veepro Holland. Upriru~niku Hranidba krava 1.dioopisani su sastojci i upotreba naj~eš{}eupotrebljavane hrane kod `ivotinja.Pomo}u ovih priru~nika Veepro Hollandvas `eli opskrbiti informacijama za uzgoj.Muznom stokom {širom svijeta potrebno jedobro upravljati kako bi se njezinpotencijal najbolje iskoristio.

Jedna knji`ica ne bi mogla pokriti temutoliko raznoliku i slo`enu kao {što jemlije~no govedarstvo, niti }e svi koji sebave mlije~nim govedarstvom biti suglasnisa svime š{to se u jednom izdanju razla`e.No, mi iz firme Veepro Holland vjerujemoda vam ovaj priru~nik, u kombinaciji sdrugim izdanjima na istu temu, mo`epro{širiti znanje o hranidbi stoke, te takopridonijeti zdravijem i unosnijem stadu.Veepro Holland je zahvalan onima koji su

pomogli u pripremi ovog priru~nika,posebno gospodinu Bobu Subnelu izStanice za ispitivanje i uzgoj stoke, ovacai konja u Lelystadu i gospodinu Wilfrieduvan Straalenu iz CLO Instituta zahranidbu stoke De Schothorst uLelystadu na njihovoj konstruktivnojkritici.

@elimo se zahvaliti IPC - Centru za uzgojmlije~nih goveda Friesland iz Oenkerkana njihovoj vrijednoj pomo}i pri pripremiovog priru~nika.

Tako|er se zahvaljujemo poduze}imakoja su nam stavila na raspolaganjerazne podatke i ilustracije.

Veepro Holland

PREDGOVOR

Izdavac/ urednik: VEEPRO HOLLAND Information centre for Dutch Cattle P.O.Box 454 6800 AL ARNHEM HOLLAND/Tlk: 45541 NRS NL/ telefon: 31 26 3898740/ fax: 31 26 3898744Dizajn i uredništvo: D visionCopyright VEEPRO HOLLAND. Izdavanje ovog priru~nika dozvoljeno je samo uz dozvolu VEEPRO HOLLAND

i uz uvjet da se navede izvorni.

Dobro vravnote`eni obroci poti~u visoku iekonomiÊnu proizvodnju mlijeka

3

Koli~ine dobivenog mlijeka po kravipove}avaju se kao rezultat dobre ishranei genetske selekcije, bolje kontrolezdravlja stoke i pobolj{šanim tehnikamaupravljanja. Stoga je to potrebno dodatinaš{em razumijevanju hranidbe mlije~nihkrava. Profitabilnost mljekarstva ovisi ohranidbi `ivotinja.Cilj sastavljanja dobro uravnote`enihobroka je opskrba krava hranom kojastimulira ekonomi~nu i optimalnuproizvodnju mlijeka dobre kvalitete, uzosiguranje dobrog zdravlja `ivotinja.Uravnote`eni obrok trebao bi

da postoje velika odstupanja u hranidbenomsastavu krme. Obrok bi se trebao sastojatiod dovoljne koli~ine voluminozne krme sdovolljno sirovih vlakana za optimalnuprobavu u buragu i dobru kvalitetu mlijeka.Koli~ina vlaknastih sastojaka (strukturnavrijednost) u obroku trebala bi biti najmanjejedna tre}ina ukupne dnevne koli~ine suhetvari radi spre~avanja probavnih poreme}aja.Zbog toga voluminozna krma, kao {što surazne vrste sijena, trave i kukuruzne sila`etrebaju biti osnova dobrog obroka.

UVOD

zadovoljavati potrebe za energijom ibjelan~evinama za uzdr`ne potrebe,proizvodnju kvalitetnog mlijeka, rast ireprodukciju. Obrok bi trebao biti potpun, sadekvatnom koli~inom minerala i vitamina.U ovom priru~niku o hranibi krava opisan jeutjecaj laktacije prema potrebama zahranom i pojednostavljena metodapripreme obroka za mlije~ne krave.

U priru~niku Hranidba krava - 1.dio nalazise prosje~an sastav naj~e{š}eupotrebljavanih kvalitetnih krmiva. Zasastavljanje optimalnog obroka va`na jelaboratorijska analiza krmiva, jer je mogu}e

Obrok bi trebao biti ukusan i primamljivmlije~nim kravama. Neke vrste obroka supo`eljne, ali okus i energetska vrijednostsastojaka va`niji su od broja sastojaka.Obrok bi morao biti koristan zdravljumuznih krava i doprinositi proizvodnjimlijeka dobre kvalitete. Ve}ina slu~ajevametaboli~kih poreme}aja pojavljuje setijekom poro|aja i izme|u 6 - 8 tjedananakon telenja. U tom je periodu krava podvelikim stresom. Stupanj hranjivosti isastava hrane prije i poslije telenja,najva`niji je za o~uvanje dobrog zdravlja.Sam obrok ne bi smio utjecati na okusmlijeka, jer bi svje`e mlijeko moralo biti

4

bez ikakvih neugodnih mirisa ili okusa.

Tro{škovi hranidbe trebali bi ostati niski radipostizanja dobre zarade. Upotrebljavajte,~im vi{še (gdje je to mogu}e),visokokvalitetnu voluminoznu krmuproizvedenu na farmi i, u nekimslu~ajevima, `itarice. Trebalo bi kupitidodatne smjese koncentrata saprikladnom koli~inom minerala i vitaminaza balansiranje optimalne proizvodnjemlijeka uz najni`i mogu}i troš{ak po jedinicibjelan~evina i energije. Isto vrijedi i zasmjese koncentrata proizvedene na farmi.

UTJECAJ LAKTACIJE NA POTREBEZA HRANOM

Potrebe hrane i koli~ine unosa hraneznatno variraju tijekom laktacije. Unossuhe tvari (ST) i potrebe proizvodnjemlijeka nisu uvijek uravnote`eni i sahranidbenog stajali{šta laktacija kravetrebala bi biti podijeljena u ~etiri stupnja.

Prvi stupanjObi~no krave daju najviš{e mlijeka izme|u30 i 40 dana nakon telenja, dok je unossuhe tvari (ST) najvi{ši izme|u 60 i 80dana. Tijekom perioda do ove to~ke,

krava koja mnogo proizvodi je u najte`emperiodu da zadovolji potrebe hranidbe,uglavnom energije i bjelan~evina.Zakaš{njeli unos suhe tvari (ST) nakonproizvodnje mlijeka rezultirat }enegativno uravnote`enom energijom iuzrokovati gubitak tjelesne te`ine tijekomprvog perioda. ^esto, nakon 90 dana(period 2), unos suhe tvari (ST) dovoljanje da zadovolji energetske potrebe. Kodkrava postoji mnogo mogu}nosti unosasuhe tvari (ST) i, obi~no, š{to je ve}aproizvodnja mlijeka, trebat }e du`evrijeme da bi se dosegnula pozitivnaenergetska uravnote`enost.

Dovoljno vlaknastih tvari u obrokupoma`e kod spre~avanja metaboli~kihsmetnji, kao š{to je acidoza buraga.Sadr`aj sirovih vlakana (CF) u obroku nebi smio biti ispod 16% u ukupnom unosusuhe tvari (ST) i ovisi o vrsti sirovihvlakana.

Tijekom prvog stupnja visokoproduktivnebi krave trebalo hraniti krmom najviš{ekvalitete (strukturalni unos) savisokoenergetskom vrijednosti, zajednosa koncentratima sa visokim postotkomsporo razgradivog š{kroba. Ovakav visoko

Shema 1 razli~ite promjene tijekom ciklusa laktacije

kg mlijeka/dan tjelesnate`inau kg

unoskg STdnevno

unos ST

proizvodnja mlijeka

tjelesna te`ina

dani laktacijerazdoblja

energija

1

negativna ravnote`a

gubitak tjelesne te`ine

2

ravnote`a pozitivna ravnote`a

dobitak na te`ini

3 4

suhostaj

35

25

15

00 90 200 305 365

25

17.5

10

740

700

660

5

energetski obrok pomo}i }e da tjelesnate`ina ne opada. [Škrob mo`e imatipozitivni u~inak na proizvodnju mlijeka ibjelan~evina, ali }e umanjiti postotakmasti u mlijeku. Bjelan~evine iz krumpira i`itarica (lako razgradive) umanjujukoli~inu masti u mlijeku i mnogo ovihproizvoda zasigurno }e uzrokovatiacidozu buraga. Ovo je stanje koje ~estopoga|a krave u ranoj laktaciji kada semijenjaju obroci kojima se hranilo usuhostaju u obroke koji sadr`e ve}ekoli~ine `itarica. Iznad svega, ovo mo`euzrokovati dislokaciju siri{šta. Dnevnomiješ{anje svih sastojaka radi postizanjaizjedna~enog obroka ima prednost predhranjenjem sastojcima individualno. Akose u ukupnom umiješ{anom obroku (TMR)koristi mnogo koncentrata, to pozitivnopridonosi boljem postotku masti. Nepostoje prednosti za koli~inu dobivenogmlijeka, masti i postotak bjelan~evina saTMR kada se hrani sa velikom koli~inomvoluminozne krme. Glavna prednost TMRhranjenja je to {što ono smanjuje rizik odacidoze kada prisiljavate kravu da jedevoluminoznu krmu i druge proizvode(koncentrate ili `itarice) u isto vrijeme.

Preporu~ljivo je da obrocima dodatedovoljne koli~ine minerala i vitamina radispre~avanja pomanjkanja istih tijekomovog stupnja.

Drugi stupanjIzme|u 90 i 200 dana (period 2), unos suhetvari (ST) dovoljan je da pokrije potrebeenergije za proizvodnju mlijeka i rasta. Muznakrava ponovo vra}a tjelesne rezerve koje jeizgubila tijekom prvog stupnja. Hranjenjeobrocima bogatim ugljikohidratima sada semanje odra`ava na proizvodnju mlijeka negotijekom prvog stupnja. Sad bi morali bitipa`ljiviji sa davanjem sporo razgradivog{škroba (kukuruz) i š{e}era zbog rizikagojaznosti krava prema kraju laktacije.

Tre}i stupanjOd dvjestotog dana nadalje (period 3) prinosmlijeka opada i unos suhe tvari (ST) ostajevisok, š{to rezultira unosom energije iznadpotreba i kasnije rastom. Tijekom ovogperioda krave u laktaciji trebalo bi hranitiobrocima sa smanjenom koli~inom energijeradi spre~avanja debljanja krava (sindromgojaznosti krava). Tada je preporu~ljivokompletno izostavljanje hranjenjavisokoenergetskom hranom, kao š{to jekukuruz, kukuruzna sila`a, itd. Preporu~a sehraniti obrocima s mnogo sirove vlaknine imalo lako razgradivih ugljikohidrata.Visokoenergetskom hranom trebalo bi hranitivisokoproduktivne krave u 1. i 2. perioduradi proizvodnje ve}e koli~ine mlijeka.

Visoko produktivna mlije~na krava zahtijeva najboljeza zadovoljavanje svojih hranidbenih potreba.

6

^etvrti stupanjPeriod 4 predstavlja suhostaj i hranjenjeobrocima sa manjom koli~inom energije,sa dovoljno minerala i vitamina, kojismanjuju rizik od gojaznosti. Takvi obrocispre~avaju probleme kod telenja i kasnijemetaboli~ke smetnje, kao {što su mlije~nagroznica, ketoza i sindrom gojaznosti.Tijekom prvog mjeseca suhostaja kravebi trebalo hraniti prema hranidbenimstandardima za uzdr`ne potrebe iproizvodnju mlijeka od 2-4 kg. Tijekomdrugog mjeseca suhostaja krave trebahraniti obrocima koji zadovoljavajupotrebe krava koje daju 5-7 kg mlijeka.

Kompjutorski kontrolirani hranidbeni boksoviopskrbljuju krave koncentratom.

pove}avajte koli~inu koncentrata na oko 2kg na dan. Nakon telenja pove}ajtekoli~inu koncentrata da se podudara sao~ekivanom koli~inom mlijeka.

PROIZVODNE GRUPE

Sa gledi{šta uzgoja preporu~a se podijelitive}a mlije~na stada u proizvodne grupe.Ovaj sustav odobrava hranjenjevisokokvalitetnom voluminoznom krmomkravama sa najve}om proizvodnjommlijeka. Danas je mogu}e hraniti svakukravu koncentratima iz automatiziranehranilice koja kompjutorski raspoznajekrave pomo}u transpondera ili ~ipova nauš{ima. Ovaj sistem omogu}ava unoskoncentrata prema proizvodnji mlijeka uperiodu od 24 sata.Hranidbene potrebe prikazane su u oblikuenergije, bjelan~evina, sirovih vlakana,minerala i vitamina i mo`ete ih prona}i uva{šem vodi~u preporuka za hranidbenepotrebe mlije~ne stoke. Ova informacijapotrebna je, i ako vam vodi~ nije dostupanpreporu~amo upotrebljavati tabliceNacionalne slu`be za istra`ivanja (SAD) i/iliPoljoprivredne slu`be za istra`ivanja (VelikaBritanija), ili prikupljene podatke iz bilokojeg izvora koji vam je na raspolaganju. Onipredstavljaju vrlo dobar prakti~ni vodi~, ali idozvoljavaju osobno miš{ljenje, u kojemslu~aju je lako nadomjestiti preferiranu

Ove potrebe mogu biti prilago|eneukupnom stanju krave. Voluminozna ivlaknasta hrana potrebna je za pravilnofunkcioniranje buraga. Preporu~ljivo jeopskrbljivanje niskoenergetskomvlaknastom krmom.Dobar obrok satoji se od 4 kg suhe tveri(ST) od sjena`e dobre kvalitete zajednosa 6 kg suhe tvari (ST) od sijena tijekomprvog mjeseca i 6.5 kg suhe tvari (ST) odsjena`e sa slamom po volji u drugommjesecu. Unos hrane nadalje bi trebaobiti limitiran kad se hranivisokoenergetskom krmom. Malo prijetelenja (10 dana), pripremite kravu zaproizvodnju mlijeka ~eš{}im hranjenjem.Krma u obrocima ne bi se trebala mijenjatiu neku drugu nakon telenja. Postepeno

Na kraju laktacije krave treba hraniti nisko kalori~nimobrocima.

7

opisano u skici 1. Njene hranidbenepotrebe na po~etku druge laktacije sadnevnom roizvodnjom od 35 kg mlijekasa 4.00% mlije~ne masti i tjelesnomtei`nom od 700 kg, izra~nate su u tablici 3.Unos suhe tvari za visokoproduktivnukravu mo`e varirati od 3 - 4% od kravine

Proizvodnja mlijeka uvelike odre¦uje kravinehranidbene potrebe.

vrijednost, tj.podesiti vrijednost zavisokoproduktivne mlije~ne krave,nadoknaditi gubitke te`ine, energetskepotrebe u hladnim i toplim klimatskimuvjetima, itd. Preporu~a se obilno hranjenjedo oko 10% jestivih ostataka hrane.

Hranidbene potrebe za krave u laktacijiprikazane su u razli~itim terminima. U ovompriru~niku iznos TDN (ukupne probavljivehranjive tvari) i iznos NEL (netto energijeobroka) upotrijebljeni su jer su oni najviš{eobuhva}eni u me|unarodoj literaturi.Prou~ite Tablice 3 i 4 prvog dijela priru~nikaHranidba krava - 1.dio zbog razli~itogsastava razli~ite hrane.

PRIPREMA OBROKAPrije po~etka pripreme obroka moratedobro poznavati tjelesnu te`inu svakekrave radi zadovoljavanja uzdr`nihpotreba i proizvodnje mlijeka(vidi tablice 1 i 2)

POSTIZANJE URAVNOTEÆENOSTIOBROKA MLIJE»NIH KRAVAIzra~unavanje hranidbenih potreba(korak 1.)Prvi korak za postizanje uravnoteæenostiobroka mlije~nih krava izra~unavanje jeuzdr`nih hranidbenih potreba iroizvodnje mlijeka pomoÊu Tablica 1 i 2.Uzmimo, na primjer, kravu kao š{to je

Tablica 2 Dnevne hranid.potrebe po kg proizvedenog mlijeka s razli~itim % masti(Izvor: NRC tablice, š{esto dopunjeno izdanje, 1989)

Mlije~neMasti %

SirovebjelanË.

g

MineraliCa Pg g

3,504,004,505,005,50

300325345365385

0,700,750,800,850,90

859095

100110

3,003,203,453,703,95

1,852,002,152,302,45

EnergijaTDN NELg Mcl

Tablica 1 Dnevne uzdr`ne hranidbene potrebe starijih krava (Izvor: NRC tablice, š{esto dopunjeno izdanje, 1989)

Kg æivevage

Unos STkg

EnergijaTDN NELg Mcl

SirovebjelanË.

g

MineraliCa Pg g

550600650700750

> 15> 17> 18> 19> 20

4,0004,2504,5004,7505,000

9,109,70

10,3010,9011,50

385405430450470

2224262830

1617192021

8

tjelesne te`ine, ovisno o proizvodnjimlijeka, stupnju laktacije, uvjetimaokoline (kao š{to je temperatura), kvalitetikrme i teku. Ova informacija tako|er jedostupna u tablicama za hranidbenepotrebe mlije~ne stoke.

Odre|ivanje potroš{nje krme (2.korak)Drugi je korak odrediti unos krme (Tablica4). Pretpostavimo da mlije~na krava konzumira 25 kg sjenaæe (45% ST), 10 kgkukuruzne sila`e (30%ST) i2.5 kg rezanaca š{e}erne repe (90%ST).Unos krme mo`e se izra~unati vaga-njem sjena`e i druge hrane, kadaoduzmemo te`inu ostatkaZato {što to nijeprikladno, u praksi unos krme mora bitiprocijenjen. Nemogu}e je to~no procije-niti unos, {što mo`e uzrokovati pogre{škekod izra~una potreba dodatnih kon-centrata u obroku. Idealni obrok trebao bibiti napravljen s iznosom od oko10% jestivih ostataka hrane radi sigurnogdovoljnog unosa suhe tvari. Uzmiteu obzir da obroci mnogo voluminoznekrme u odnosu na koncentrat pozitivnoutje~u na sastojke mlijeka i osiguravajuda je udio voluminone krme u obrokuiznad 50%. Pored toga, uzmite u obzir dapostoje velike razlike me|u mlije~-nim kravama kod samostalnog unosahrane.

Pravilna procjena potrebe za voluminoznim krmivimaneophodna je za stvaranje visoko kvalitetnih obroka.

Postizanje ravnote`e unosa ST,energije i bjelan~`evina (3. korak)U ovom koraku hranjive tvari dobivene izvoluminozne krme oduzete su oduzdr`nih potreba i potrebe za proizvodnjumlijeka. Minimalni iznos ST još{ nijeosiguran i hranidbene potrebe za `eljenukoli~inu proizvedenog mlijeka nisuzadovoljene (Tablica 4). Stoga je vidljivoda potrebni iznos hranidbenih tvari morado}i iz smjese koncentrata kako biosigurali potrebe za iznos mlijeka koji`elimo posti}i.

Tablica 3 Primjer izra~una hranidbenih potreba mlije~ne krave

Unos STkg

EnergijaTDN NELg Mcal

SirovebjelanË

g

MineraliCa Pg g

Uzdræne potrebe35 kg mlij. sa 4.00% m.m.

Potrebe

>19

>19

4,75011,400

16,150

10.9026.25

37.15

4503,150

3,600

28112

140

20 (1.kor.)70 (1.kor.)

90 (1.kor.)> 16

Sirovavlakna

%

Tablica 4 Izra~un unosa krme

Unos STkg

EnergijaTDN NELg Mcal

SirovebjelanË

g

MineraliCa Pg g

Travna sil.Kukuru.sil.Rez.š{e}.repe

Ukupno

Manjak

11.253.002.25

16.50

2.50

7,0001,8001,750

10,550

5,600

15.003,503.90

22.40

14.75

1,870200230

2,300

1,300

628

14

84

56

25 (2.kor.) 7 (2.kor.) 2 (2.kor.)

34 (2.kor.)

56 (3.kor.)

2,500750400

3,650

> 16%

Sirovavlakna

g

Kg

2510

2.5

9

Izra~un iznosa koncentrata (4. korak)Pretpostavimo kncentriranu mje{šavinuod oko 725 g TDN na bazi ve}hranjenoga. Da bi se uravnote`io obrokza TDN, iznos od oko 8 kg (5,600 g TDNmanjka podijeljeno sa 725 g TDN po kg), potrebno je energetske hrane: zasirove bjelan~evine biti }e 1,300 gpodijeljeno sa 8 jednakih oko 160grama SB po kg proizvoda na bazi ve}hranjeno .

Odabir hrane za ravnote`u obroka(5. korak)Da uravnote`ite obrok mo`ete kupitikoncentriranu mje{avinu sahranidbenim sastojcima od oko 725 gTDN i 160 grama SB po kilogramuproizvoda. Ako je dovoljno hraneproizvedeno na farmi, vrijedi primijenitimiješ{anje na farmi. Prije svega prou~itecijene raznih sastojaka na bazi suhetvari i usporedite jedini~ne cijeneTDN i SB sa komercijalno dostupnimmje{šavinama.

Poka`imo primjer za mije{šanje nafarmi i pretprstavimo da su slijede}isastojci raspolo`ivi: kukuruznaprekrupa, pš{eni~ne posije, sirak ipoga~e od sjemenki pamuka (CSC).Upotrijebite tablice 3 i 4 prvog dijelapriru~nika o hranidbi krava za pripremusastojaka hrane. Najprije izra~unajterazliku izme|u stvarne koli~ine SB i`eljene koli~ine SB svakog sastojka.Pomo}u ove jednad`be razlike suspojene tako da se dodaju do nule.Mno`enje faktora pokazuje koji diokoje hrane doprinosi `eljenojmješ{avini. Ova se jednad`ba sastojiod 5/15 kukuruzne prekrupe, 4/15pš{eni~nih posija, 4/15 sirka i 2/15poga~a od sjemenki pamuka(CSC).

Izra~un hranidbenih sastojaka smjesekoncentrata (6. korak)Kao {što je opisano u Hranidbi krava -1.dio, ve}ina hrane ima specificnekarakteristike koje bi trebalo uzeti u obziru prehrani `ivotinja. Granice u smjesi zakukuruznu prekrupu, pš{eni~ne posije,sirak i poga~e od sjemenki pamuka su50%, 25% i 15%, odnosno, ukupni iznosu smjesi koncentrata.

U ovom primjeru, postotak kukuruzneprekrupe i poga~e od sjemenki pamukaje u granicama. P{šeni~nih posija i sirka jeneš{to vi{še, ali to vas ne mora brinuti.Mno`enjem svakog dijela hranidbenimsastojcima za TDN, NEL i SB svakogsastojka i dodavanjem komponenatadobivamo hranidbeni sastav smjese.

Izra~un ukupnog iznosa davanihhranidbenih tvari (7. korak)Zbrajanjem hranidbenih vrijednosti(Tablica 7) voluminozne krme ikoncentrata dobivamo ukupni iznoshranidbenih tvari davanih do sada.

Rezultat dobro balansiranog hranjenja svavako }ebiti mogu}e promijetiti u izmuzi{štu.

Tablica 5 Dostupni sastojci

Kuk.prekrupaPš{eni~ne posijeSirakPoga~e od Sjemenki Pamuka

Stvarne SB

100155115410

@eljene SB

160160160160

Razllika

- 60- 5- 45+ 250

Umno`ak

x 5x 4x 4x 2

15

Ostatak

- 300- 20- 180+ 500

0

(4.i 5.korak)(4.i 5.korak)(4.i 5.korak)(4.i 5.korak)

Visokoproduktivnim mlije~nim kravama vrlo ~estonedostaje energije i ponekad bjelan~evina zaproizvodnju mlijeka.

10

Hranidba krava 1.dio vidljivo je da jepoga~a sjemenki pamuka najbolja hranaza popunu nedostatka NEL.Trebamo oko 1 kg poga~a od sjemenkipamuka za kompenzaciju nedostatka

Postizanje uravnote`enostienergije, bjelan~evina, minerala ivitamina (8. korak)Ukupne hranidbene vrijednostivoluminozne krme i smjese koncentratasada su uspore|ene sa `eljenim iznosomuzdr`nih potreba i potreba zaproizvodnjom mlijeka (Tablica 8).Uo~avamo da u obroku jo{š uvijeknedostaje malo potreba za NEL i kalcij.Iznos davan za sirove bjelan~evine }euskoro biti ispravan.U praksi uzgoja mlije~nog govedarstva~esto mo`emo primijetiti davisokoproduktivnim kravama još{ uvijeknedostaje energije za proizvodnjumlijeka i, u ne{što rje|im slu~ajevima,bjelan~evina.

Me|utim, u ovom primjeru oko 0.25 kgvapnenca (200 g Ca po kg) dovoljno je zapostizanje ravnote`e potreba minerala.

Iz Tablice 4 u prvom dijelu priru~nika

Tablica 6 Hranidbeni sadra`j po kg smjese koncentrata

Kuk.prekrupaPš{eni~ne posijeSirakPogace od Sjemenki Pamuka

Po kg Smjese

% u dijelovi TDN ukupno NEL ukupno SB Ukupno smjesi g g TDN Mcal Mcal g g SB

33272713

5/154/154/152/15

840630670680

28017018090

720 gTDN

2,001,401,201,60

0,660,370,320,21

1,60Mcal

100155115410

33,3041,3030,7054,70

160 gSB

(6.kor)(6.kor)(6.kor)(6.kor)

(6.kor)

Tablica 7 Izra~un ukupno danih hranidbenih tvari

Vol.krmaKoncentrat

Ukupno

Ve}DanoKg

unosSTkg

sirovavlakna

g

energijaTDN NEL g Mcal

sirovebjelan~.

g

mineraliCa P g g

37,58,0

45,5

16,57,2

23,7

3,650540

4,190

10,5505,760

16,310

22,4012,80

35,20

2,3001,280

3,580

847

91

3456

90

(2.kor)(6.kor)

(7.kor)

Tablica 8 Izra~un ostatka manjkaSirovavlakna

g

EnergijaTDN NEL g Mcal

Sirove bjelan~.

g

MineraliCa P g g

(7.kor)(1.kor)

(8.kor)

(8.kor)(8.kor)

UnosSTkg

Ukupno danoPotrebno

Dano

1 kg CSC0.25kg min./vit.

23,7= 19

+

0,900,25

4,190= 16%

+

195-

16,31016,150

+ 160

870 -

35,2037,15

- 1,95

2,00 -

3,580 3,600

- 20

215 -

91140

- 49

1 50

9090

-

7 -

11

ovih sastojaka. Viš{ak TDN i sirovihbjelan~evina pozitivno }e utjecati naenerhetsku ravnote`u.Osim toga, preporu~ljivo je dodatiminerale / vitamine (2.5 kg po tonismjese koncentrata), koji daju oko 7500IU vitamina A, 1000 IU vitamina D i oko25 IU vitamina E po kilogramu smjese.Preporu~ljivo je imati soliš{te dostupnoad libitum, koje sadr`i dovoljno makro imikro elemenata. Me|utim, u ovomprimjeru potrebe minerala, posebno Ca,nisu zadovoljene. U ovom primjeru oko0.25 kg vapnenca (200 g Ca po kg)dovoljno je za postizanje ravnote`epotreba minerala.

Davanje svih sastojaka (9. korak)U 9.koraku dodajemo sve danehranidbene sastojke (Tablica 9) radiuspore|ivanja sa hranidbenim uzdr`nimpotrebama i potrebama za proizvodnjumlijeka, kao {što je utvrd|eno u Tablici 3.

Procjena kompletnog obroka zaukupne potrebe ua proizvodnju(10.korak)Uo~avamo da dane hranidbene tvarizadovoljavaju hranidbene potrebe zaovu pojedina~nu kravu. Za unos STiznos od 25 kg sjena`e, 10 kg kukuruznesila`e i 2.5 kg ka{še š{e}erne repe, {što jeiznad potrebe jedne tre}ine ukupnogiznosa ST iz vlaknaste hrane zaspre~avanje probavnih smetnji. U ovomobroku 4,385 g sirovih vlakana (SV) jedano, {što daje 17,6% sirovih vlakana,dijeljenjem 4,385 / 24,850 x 100% irezultira sa preko 16% sirovih vlakana.Kao š{to je potrebno. Osim toga, vidimoda je unos TDN preko potrebnog, š{topoma`e mlije~nim kravama da smanjegubitak te`ine.

Kao š{to je utvr|eno prije, obilno hranjenjesa oko 10% jestivih ostataka tijekompo~etka laktacije je preporu~ljivo, a iznosmo`emo dodati obroku.

UnosSTKg

Tablica 9 Ukupno hrane u obroku

% SV energijaTDN NEL g Mcal

sirovebjelan~.

g

mineraliCa P g g

(9.kor)(1.kor)

UkupnoPotrebno

24,85= 19

17,6%= 16%

17,18016,150

37,2037,15

3,7953,600

142140

9790

Software paketi sve se viš{e koriste u optimiziranjuobroka za mlije~ne krave.

Sa ad libitum hranjenjem raznimsastojcima, voluminoznu krmu kao idrugu hranu, svatko bi trebao smatrati daodre|eni iznos voluminozne krme mo`ebiti zamijenjen koncentratima. Ovazamjena ovisi o koli~ini proizvodnjemlijeka, opskrbi i kvaliteti voluminoznekrme, vrijednosti koncentrata i apetitusvake krave. Najvi{še 5 kg ST izvoluminozne krme mo`e biti zamijenjenokoncentratima.Gore je pojednostavljena metodaizra~una hranidbenih potreba odre|eneproizvodnje mlijeka. Trebalo bi biti jasnoda se i mnogi drugi sastojci moguupotrebljavati u obrocima.

KOMPJUTERSKI PROGRAMI

U današn{je doba dostupni sukompjuterski programi za pripremujeftinih obroka mlije~nih krava. Osim togapostoje i hranidbeni sistemi zakoncentrate koji omogu}avaju potpunoautomatsko i individualno hranjenjesvake krave. Hranjenje koncentratima jeranije izra~unato, za svaku mlije~nu kravuposebno po sistemu malo i ~esto, {štorezultira zamjetnom š{tednjom kodtro{škova hrane.

12

Uzgajiva~ mlije~nih goveda trebao biznati osnovne principe prehranemlije~nih krava radi poboljš{anjaproizvodnje stada i odr`avanja dobrogzdravlja krava. Zbog toga je potrebannadomjestak obroka pravom koli~inomkoncentrata. Osim toga, koncentrati bitrebali imati pavi sadr`aj zbogpopunjavanja hranidbenih potrebamlije~nih krava.

Glavne smjernice za pripremu obroka su:1. analiza hrane za pripemu2. upotreba kvalitetne hrane i

izbjegavanje plijesnjive krme podsvaku cijenu

3. vaganje ili procjena koli~ine svakehrane dodane ukupnom obroku

4. odr`avanje obroka konstantnima,

SA@ETAK

posebno tijekom prve polovicelaktacije

5. promatranje odnosa krme /koncentrata sa naglaskom nanajmanje jednu tre}inu vlaknastekrme od ukupnog unosa ST radispre~avanja probavnih poreme}ajadodavanje smjesa koncentratasa pravilnom koli~inom minerala ivitamina

6. pripremanje ukusnih i primamljivihobroka mlije~nim kravama

7. upotreba hrane koja ne utje~e naokus mlijeka i pogoduje zdravlju

8. uzimanje u obzir korisnost i cijenukilograma ST hrane

9. upotrebljavanje ekonomi~nihobroka radi profitabilnog bavljenjamlije~nim govedarstvom.

13

- Cattle Feeding, Predavanja DTC-a Friesland.- Feeds and feeding & Feed Supplies, Lecture notes FAO Dairy Training School, Kenya.- Relationship between Energy Values of Feedstoffs predicted with thirteen Feed

Evaluation Systems for Dairy cattle, Van der Honing and Steg, IVVO-DLO, report 160 (1984).- Feeds and Nutrition Digest, Ensminger, Oldfield and Heineman, 2nd edition (1990).- Feeding Dairy Cattle, Dairy Handbook, NADF of Zimbamwe (1987).- Feeding Dairy Cows by Marshell E.McCullogh, Hoard's Dairyman (1991).- Total Mixed Rations & Supercows, by Marshall E. McCollough, Hoards Dairyman (1991).- Roughage for Dairy Cattleby Marshall E.McCullough, Hoard's Dairyman (1989).- Fresh Cow Problems, How to control them by Hoard's Dairyman (1993).

PREPORU^ENA LITERATURA:

Ranija Izdanja:

-Reprodukcija Krava-Njega Papaka

- Uzgoj Podmlatka- Hranidba Krava 1

14

- MljekarstvoStrojna i ruËna muænja, strojevi za muænju, higijena mlijekaProraËunavanje hranidbene vrijednosti obroka, planiranje obroka, kvaliteta hraneOplodnja, otkrivanje znakova tjeranjaPlodnost, pomoÊ struËnjaka, klanje, gra¦a tijela govedaNastamba: vezanje i/ili sistem slobodnog dræanja, higijena nastambeZdravlje, kontrola mastitisa, njega papakaUzgoj podmlatkaPoljoprivredna ekonomikaPoljoprivredna administracija

- Proizvodnja stoËne hranePostupak sa pa{njacimaKrmno biljeProizvodnja silaæePoljoprivredna mehanizacija

- Prerada mlijekaProizvodnja sira, maslaca, jogurta,sladoleda itd.Sakupljanje mlijeka i sistem plaÊanjaMarketingManagement mljekarske jedinice

- Uzgoj ovaca- Uzgoj mlijeËnih koza- Intenzivna proizvodnja junadi- Uzgoj konja i æivotinja za vuËu- Metodologija uËenja

Posjete poljoprivrednim organizacijama, stanicama za umjetno osjemenjivanje,veterinarskim i savjetodavnim sluæbama itd. ukljuËene su u teËajeve kako bi se dobilapotpuna slika o mlijeËnom sektoru u Nizozemskoj.

Farmu za uzgoj muznih krava Friesland (DTC- Friesland) osnovalo je vi{e nizozemskihpoljoprivrednih organzacija i pod nadzorom je Ministarstva poljoprivrede. Ovaj centarizvodi niz me¦unarodnih programa i teËajeva uzgoja. Tako¦er pruæamo uslugesavjetovanja i usluge managementa.

Svi teËajevi imaju veliki naglasak na praktiËnom uËenju po konceptu praktiËnenastave. PraktiËna je nastava vrlo zahtjevna; jedan instruktor radi s grupom od 6polaznika, a za predmete poput Muænje s grupom od 3 polaznika. DTC-Friesland nuditeËajeve iz slijedeÊih predmeta:

Farma za uzgoj muznih krava FRIESLAND

Hranidba krava muzara jedan je od glavnihzadataka na modernoj farmi mlijecnih goveda.

15

AD HOC TE^AJEVI

Na{a glavna aktivnost je organiziranje ad hoc teËajeva na zahtjev, po moguÊnosti zagrupe od 6 polaznika. Ti programi obuke napravljeni su po mjeri i potpuno dizajniraniprema zahtjevima klijenta. TeËajevi se bave jednim ili vi{e ranije spomenutih predmeta.Trajanje teËajeva varira od jednog tjedna do nekoliko mjeseci.TeËajevi se odræavaju na engleskom jeziku. Za neke od posebnih predmeta teËaj semoæe organizirati tako¦er i na francuskom, {panjolskom ili njemaËkom jeziku.Ako postoje uvjeti, na{e osoblje moæe organizirati teËajeve tako¦er i u inozemstvu.

[ŠESTOTJEDNI TE^AJ: MODERNO GOSPODARENJE FARMOM

Ti teËajevi naroËito su pripremljeni za odgovorne osobe na velikim gospodarstvima, iukljuËuju sve aspekte koji se javljaju u gospodarenju mlijeËnim stadom. TeËaj nudi dobrupriliku za podsjeÊanje na nauËeno i uËenje o nedavnom razvoju u gospodarenju farmom.TeËaj se organizira godi{nje u rujnu / listopadu.Me¦utim, za grupe od barem 6 osoba moæe se organizirati u bilo koje vrijeme tijekomgodine.

Proizvodnja sira, sastavni dio tecaja o preradi mlijeka.

NASTAVNE PROSTORIJE IOSOBLJE

Centar posjeduje 4 farme, svaka sarazliËitim sistemom upravljanja.Jedna je farma specijalnoopremljena za me¦unarodneteËajeve. Ukupni broj stoke na sve 4farme ukljuËuje 250 mlijeËnihkrava, 50 bikova za tov, 45 mlijeËnihkoza, 85 ovaca i 12 Frizijskih konja.Dodatno, centar odræava bliskeveze sa 20 susjednih farmi koje sekoriste za praktiËnu nastavu. Na{eosoblje sastoji se od 50 predanih idobro uvjeæbanih nastavnika. Sviraspolaæu suvremenim znanjem umodernom gospodarenjumlijeËnim farmama, i preko 70ljudskih godina iskustva prisutno je u razliËitim projektima razvoja mljekarstva {iromsvijeta.

SMJE[TAJ

Novoizgra¦eni hostel pruæa puni smje{taj i prehranu u jednokrevetnim ili dvokrevetnimsobama. Hostel pruæa me¦unarodnu kuhinju, i mnoge rekreativne sadræaje. Dru{tveneekskurzije organiziraju se tijekom vikenda da bi se omoguÊilo studentima upoznavanjesa nizozemskom kulturom.

Telefon: +31 582561562Telefax: +31 582561628E-mail: info@oenkerk.ipcagro.nl

Za detaljnije informacije o na{im aktivnostima, molimo kontaktirajte:

IPC - Livestock / DTC Friesland

P.O.Box 859062 ZJ OenkerkThe Netherlands