i 1 smisao poesisa materijalnosti suhe boje - il modo ... · i smisao poesisa materijalnosti suhe...

I Smisao poesisa materijalnosti

Suhe boje - Il modo secco Ritualni magijski izraz Altamire

1

1. Ritualni magijski izraz Altamire

1.1. Uvod 1.2. Bliže određenje magijske umjetnosti

1.3. Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o tehnici „il modo secco“; Altamira: Bizon

1.1. UVOD Čovjek je od davnina ...

...1 za svoja oruđa za lov i ZANAT kopirao oblik kljunova, zubi i kandža, ,

a od voća je pozajmio oblike za lonce... Njegova su šila i igle bili ispočetka trnje i riblje kosti…

←1/ 1. Altamira: Prikaz jednog bizona Životinjski likovi, na stijenama Altamire islikani su sa izvanrednim zapažanjem i smislom za karakterizaciju, ekspresivnog karaktera. Ova začuđujuća ekspresivnost, kako bi rekao Élie Faure2 ... …spaja sve ljudske čine i sve ljudske predodžbe, ne samo u prostoru,

nego također, i prije svega, u vremenu…

1 Faure/Povijest umjetnosti I/Zagreb, 1955 , str. 29-30. 2 É. Faure:Duh oblika Zagreb, 1955/ s. 11.



2

Naime, ako razmotrimo magijske slike Altamire, pune životinjskih likova u pokretu, sa izvanrednim zapažanjem ali i ekspresivnim karakterom ritualnog magijskog izraza, te nakon toga skrenemo pogled na Matissove žive ekspresije ritualnog plesa, imamo dojam, kao da se Matisse vratio na sam izvor umjetničkog htijenja i moči, iskonske ekspresije ritualnog magijskog izraza Altamire… Matisse je imao sedam godina kada su otkrivene pećinske slike u Altamiri. Pečina je otkrivena otkrivena 1876. godine. Otkrio ju je slučajno jedan lovac ali je ubrzo i sistematski istražena. Istraživač: Don Marcellino de Sautuola ( najljepše slikarije na plafonima pronašla je njegova kćerkica)…

1/2. 1/3.

1/2. Altamira: pozitvini i negativni otisci ruku uz krdo srna…, detalj 1/3. Henri Marisse: Ples Tema kola zaokupljala je Matissea tokom cijelog životnog vijeka ( stručnjaci starih kultura potvrdili su da je kolo – ritualni ples - igra, u kojoj se igrači drže za ruke, simbolizirala u početku spajanje zemlje i neba). Ali, u kružnom dionizijskom ritmu života - za Matissea - zemlja i nebo nisu u pozadini, nego učestvuju u akciji…



3

Promatrajući tragove prvih crteža na zidovima spilja, ne možemo negirati izvjesno estetsko zadovoljstvo nad svojim radom, …

…kao pratećom ljudskom osobinom, željom za stvaranjem i potvrđivanjem... kako je zapisao Bazin...

3...već primitivni čovjek očito je bio pokretan dubokim uvjerenjem da stvara, vjerojatno u magijskom transu...

Tako postiže najviši domet umjetničke sposobnosti, neke vrste ... ... stvaralačku maštu sinteze

( u mraku, daleko od modela). 4.... divimo se, na samo oštrom posmatračkom oku

i sigurnim, čvrstim konturama već, još više, snažnoj izražajnosti tih stvorenja...

←1/ 4. Pećina Chauvet : KONJI Najnovija istraživanja u nedavno otkrivenoj starijoj spilji u mjestu Valon Pont d'Arc ( iznad Avignona) , nazvanoj po istraživaču koji ju je otkrio - Grotto Chauvet ( spilju je otkrio Jean Marie Chauvet, istraživač spilja, službenik Vlade Francuske), pružila su nam mnoštvo novih činjenica. Ova izuzetno očuvana mreža dvorana u obliku slova Y zadržala je svu svoju autentičnost. Spilja je u intaktnom stanju temeljito istražena ( 1994. godine), te se tako došlo do bezbroj dragocjenih informacija. Sačuvano je sve jer je stotine i stotine stoljeća bila zasuta lavinom ( starost spilje se procjenjuje između 20.000 do 14.000 godina ←/. To znači, da svi podaci mogu biti relevantni i za Altamiru.

3 Germain Bazin/ Povijest umjetnosti , Zagreb 1968 / s.15. 4 JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006;str.50



4

U spilji su zatekli ostatke baklji, kameno oruđe, ognjišta i kosti (koje je krečnjakom bogata voda kapanjem „zacementirala” na dnu). Prema mišljenju stručnjaka Jeana Clotesa i profesora Whitea u podzemlju se nalaze kosti 40 grizlija. Tu su i ostaci medvjeđih i ljudskih stopala...Na slikarijama u spilji Chauvet je pored medvjeda često prikazan i nosorog. Čest je i prikaz lava i drugih opasnih životinja, koje su nestale iz ovog dijela svijeta prije 12.000 godina…: Sve više se vjeruje da je u pitanju neki rani oblik religije ( daleki preci životinjskih božanstava, ali, u mnogim slučajevima čini se da je oblik životinje nadahnut i prirodnim oblikom stijene). Na kamenim površinama slike životinja su urezane, naslikane ili uklesane: 5... divlji lavovi, panteri, nosorozi, medvedi, jeleni i mamuti

neverovatno su živo prikazani pored bikova, konja, ptica i ponekad ljudskog lika... Te slike pokazuju sigurnost i prefinjenost i vrlo su daleko od skromnih početaka ...

istina, umjetnik , mag i sveštenik, u svom stvaralačkom zanosu , 6imao je u vidu samo uspešno dejstvo svoje magije . Paleolitski umjetnici su očito bili već izučeni „specijalisti” !

Da li je već postojala i organizirana nastava?

Huyghe7 spominje čak akademizam pred historije: ...prosto fatalno zvuči da je kreacija bikova ( i drugih likova na pećinskim slikama)...

... vremenom postala „konvencionalna umjetnost“ : umjetnik reprezentira tipove koji su kroz dugotrajno ponavljanje ...

… postali osmišljene kreacije ( ista stilizacija može se naći urezana u kamenu ili slikana na stijeni)

... to je vidljivo u Altamiri, kao i na drugim lokacijama...

5 Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006; str. 50. 6 Arnold Hauser: The Social History of Art/ prijevod, Beograd, 1966 / s. 8 7 René Huyghe: Dialoge avec la visible, Paris, 1955, str. 123.



5

1.1.1. NAJVAŽNIJI IZVORI

- Adolf Rieth: Maltechnik von Lascaux, 1970/ s. 33-34 - Bert Bilzer: DASS GROSSE BUCH DER KUNST, Braunschweig, 1958 - Das Grosse Lexikon der Graphik ,Breunschweig, 1984 - É. Faure/Povijest umjetnosti I, Zagreb, 1955. - É. Faure:Duh oblika, Zagreb, 1955. - Gillo Dorfles: Oscilacija ukusa i moderne umjetnosti, Zagreb 1963. - Germain Bazin: Vrhunska dela umetnosti , Beograd, 1963 - Germain Bazin: Povijest umjetnosti , Zagreb 1968 / s. 3 - Harun Yahya ( L'age de pierre; Une invitation à la vérité … ) - Hauser, Arnold: The Social History of Art/ prijevod, Beograd, 1966 - H.Obermayer/ P.et L.Mora: La Conservation des Peintures murales ,

Bologna, 1977 / s. 85 - Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI

dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006 - Huyghe, René: Dialoge avec la visible, Paris, 1955, - Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006 - Kraigher-Hozo, Metka: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 1990 - P. et L. Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977. - Rieth, Adolf: Maltechnik von Lascaux, Maltechnik, 1970/33-34

- Xavier de Langlais/La Technique de la Peinture à l'huile/ - Walter Torbrügge: Prazgodovina Evrope, Ljubljana 1969

1.1.2. IZVORI SLIKA 1/1. Bert Bilzer: DASS GROSSE BUCH DER KUNST, Braunschweig, 1958/ str.105. 1/2. neues.aoeza.de. 1/3 Metka Kraigher-Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 2007/ str .52. 1/4. JANSON, A.F. : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006;str.50 1/5. Janson: Istorija umetnosti, Beograd, 2006, sl.32; str.52. 1/6. rolfgries.dreamhosters.com. 1/7. Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006. 1/8. Walter Torbrügge: Prazgodovina Evrope, Ljubljana 1969 / s. 48. 1/9. www.spain.info. 1/10. www.smashwords.com. 1/11. www. friendsofart.net. 1/12. www.smashwords.com. 1/13. www.spain.info. 1/14. Walter Torbrügge: Prazgodovina Evrope, Ljubljana 1969 / s. 43. 1/15. Walter Torbrügge: Prazgodovina Evrope, Ljubljana 1969 / s. 43 ili 44, 45. 1/16. H.W.JANSON,A.F.: ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006;str.50. 1/17. Enciklopedija likovnih umjetnosti, Zagreb, 1955. 1/18. H.W.JANSON, A.F.: ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006;str.50. 1/19. Walter Torbrügge: Prazgodovina Evrope, Ljubljana 1969 / s. 43. 1/20. Walter Torbrügge: Prazgodovina Evrope, Ljubljana 1969 / s. 44. 1/21. Bert Bilzer: DASS GROSSE BUCH DER KUNST, Braunschweig, 1958/ str.105. 1/22. Metka Kraigher-Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 1990/ str. 36. 1/23. neues.aoeza.de. 1/24. H.W.JANSON, A.F.:ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006;str.50 . 1/25. Walter Torbrügge: Prazgodovina Evrope, Ljubljana 1969 / s. 49. 1/26. Walter Torbrügge: Prazgodovina Evrope, Ljubljana 1969 / s. 49. 1/27. Torbrügge: Prazgodovina Evrope, Ljubljana 1969 / s. 49. 1/28. www.pinterest.com. 1/29. Walter Torbrügge: Prazgodovina Evrope, Ljubljana 1969 / s. 44, 45. 1/30. openplae.es.



6

1.2.

BLIŽE ODREĐENJE MAGIJSKE UMJETNOSTI

1.2.1. stara zanatska iskustva : mag i svećenik 1.2.2. magijska umjetnost

1.2.1. stara zanatska iskustva

mag i svećenik Svaka umjetnost …

8… može da se shvati, u dijalektičkom smislu, kao skladan odnos između forme i ideje, između tehnike i materijala.

Kako je zapisao Foçillon...

... 9historija nije jednosmjerna, neprekidna, jer se može promatrati kao dugo taloženje sadašnjosti,

a umjetnost kao transpozicija skale dubokih aktualnosti… …

Nijedna revolucija ne poriče sva iskustva koja su joj prethodila...

←1/ 5. Shematski prikaz pećine Lascaux, nazvane prahistorijska Sixtina

8 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, sr.12. 9 Foçillon: citirao Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006; str.12.



7

10...već primitivni čovjek očito je bio pokretan dubokim uvjerenjem da stvara, vjerojatno u magijskom transu... promatrajući ove magijske slike…

11.... divimo se, na samo oštrom posmatračkom oku i sigurnim, čvrstim konturama već, još više, snažnoj izražajnosti...

Umjetnik postiže najviši domet kreativne sposobnosti, neke vrste... stvaralačku maštu sinteze ( u mraku, daleko od modela)… Slikarije su očito obredne jer se za njih bira određeno mjesto: tako se najljepši dio slikarija u spilji LASCAUX, u Montignacu, ( Dordogne , 15.000 – 10.000←/) nalazi daleko od samog ulaza u spilju... Dakle, slikarije se ne slikaju na ulazu u jamu, gdje se odvijao život, već daleko, u tajnim, skrovitim mjestima, gdje se dolazi i kroz pukotine u stijenama, često i na nepristupačnim mjestima... Istina, kako smo već naglasili, umjetnik, mag i sveštenik u svom stvaralačkom zanosu , imao je u vidu samo uspešno dejstvo svoje magije12 . Očito je, da su paleolitski umjetnici bili već izučeni „specijalisti” ! To potvrđuju i mnoge „skice”, „nacrti” i ispravljeni „đački crteži”, koji su nađeni pored ostalih sačuvanih slika, pogotovo u špilji Chauvet... Svakako je ova vrsta profesionalizacije davala izabranicima posebne povlastice.

Umjetniku se priznaje neka vrsta božanskog dara... ...13očito je bio pokretan dubokim uvjerenjem da stvara, vjerojatno u magijskom transu.

Promatrajući tragove prvih crteža na zidovima spilja, ne možemo negirati i izvjesno estetsko zadovoljstvo nad svojim radom,…

… kao pratećom ljudskom osobinom, željom za stvaranjem i potvrđivanjem...

←1/6. Pećina Castillo: motivi na stijenama

Da li je već postojala i organizirana nastava?

Već smo u uvodu citirali Huyghea14 , koji spominje čak… akademizam pred historije:

Da ponovimo njegove misli: ...prosto fatalno zvuči da je kreacija bikova ( i drugih likova na pećinskim slikama)...

... vremenom postala „konvencionalna umjetnost“ : umjetnik reprezentira tipove koji su kroz dugotrajno ponavljanje ... postali osmišljene kreacije

( ista stilizacija može se naći urezana u kamenu ili slikana na stijeni) ... to je vidljivo u Altamiri, kao i na drugim lokacijama...

10 Germain Bazin: Povijest umjetnosti , Zagreb 1968 / s. 15. 11 JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006;str.50 12 Arnold Hauser: The Social History of Art/ prijevod, Beograd, 1966 / s. 8 13 Germain Bazin:Povijest umjetnosti , Zagreb 1968 / s. 3 14 René Huyghe: Dialoge avec la visible, Paris, 1955, str. 123.



8

1.2.2. magijska umjetnost

1.2.2.1. Negativni otisci ruku 1.2.2.2. Il modo di colorire secco

1.2.2.3. Stilizacije na stijenama

1.2.2.1. Negativni otisci ruku Ako razmotrimo slikane tragove prije Altamire, one prije 30 000 godina, naići ćemo na jednostavne otiske ruku na stijenama u Gargasu ili još starije u pećini Castillo:

←1/7. Pećina Castillo: negativni otisak ruke Pećina El Castillo u Puente Viesgo ( prije 37 000 godina)

←1/ 8. Gargas: negativni otisci ruku spilja Gargas kod Aventignana, pokrajina Hautes-Pyrénées, Francuska; paleolitik , ledeno doba, aurignacien ; prema različitim stručnim izvorima otisci su nastali između 30.000 i 21.000 ←/ U Gargasu se radi većinom o lijevoj ruci (više od 150 otisaka kao negativa) … To je vrijeme prvobitnog stanja savršenstva15 takozvanog zlatnog doba . Jedini neprijatelj je životinja; međusobne borbe se javljaju tek kada čovjek postaje zemljoradnik, kada mora da brani svoj urod. Ovo prvobitno stanje predstavlja vrijeme mirnog ljudskog života, kada se lovac morao boriti samo protiv životinje; U pitanju je kolektivni rad plemenske grupe;

16… ponekada nedostaje na ruci koji članak, nekada i više članaka, što se najčešće tumači sa dobrovoljnim sakaćenjem ruku,

što je kod primitivnih plemena bio čest običaj i to zbog različitih razloga…

15 Germain Bazin: Vrhunska dela umetnosti , Beograd, 1963 / s. 13 16 Walter Torbrügge: Prazgodovina Evrope, Ljubljana 1969 / s. 48



9

Shodno tome se smatra da ovi otisci ruku predstavljaju neku vrstu ličnih signija, možda zaklinjanja višim silama ili zaklinjanja samom plemenu. U Vestonicama, u gravettskoj kulturi , pronađena je najstarija keramička peć u takozvanoj kolibi vrača : pronađeno je preko 2.000 glinenih kuglica i nekoliko nedovršenih kipića, što potvrđuje da je određeni vid promišljenog kreativnog čina prisutan i u drugim oblastima oblikovanja. Članovi plemena očito ostavljaju svoje otiske unaprijed preciziranom tehnikom, na stijeni, dovoljno ravnoj, da ne ometa njihove namjere. Svojim ponavljanjem istih jednostavnih otisaka komponiraju na stijeni određeni ritam, često i prskanjem boje puhanjem kroz šupljinu nožne kosti… Jednostavniji otisci u drugim jamama obično su tragovi desne ruke ( ima i tragova pozitiva ruku).

←1/9. Pećina Castillo: negativni otisak ruke Sitno zrnata struktura crvene, crne i žute boje ukazuje da su boju napuhali oko ruku ustima ili, što je vjerojatnije, cjevčicom. U novije vrijeme ove skraćene prste tumače i kao lovačke signale, određenu gestikulaciju rukom, vrstu komunikacije prilikom lova u tišini… Očito nije u pitanju naracija , odnosno svijet lovačkog naturalizma, prisutan kasnije u Altamiri i Lascauxu…



10

Kako su precizirali mnogi stručnjaci …

… negativni otisci ruku u Gargasu, spilji kod Aventignana, predstavljaju jedan od najstarijih primjera minimalističkog, konceptualnog umjetničkog čina…

←1/10. Gargas: negativni otisci ruku U spilji u Gargasu ima više od 150 otisaka kao negativa. Rezultat je razigrana ritmička igra otisaka, kojima posebnu draž daje sama sitno zrnata struktura crvene, crne i žute boje - otisnuta na prirodnu stijenu, koja svojom strukturom dodatno obogaćuje ovu spontanu igru . Mora je definirao sljedeće pigmente: prirodne željezo okside, manganate, hematite, limonit, što je sve davalo – prskanjem - jednu oker, žuto, smeđu gamu sa ponekim akcentom crne ( ugljen od drveta ili kostiju); ponekad koriste i bijelu ( vjerojatno neke vrste gline). Sama spretnost „izvođača radova” u ovom slučaju nije bila jako bitna. Važan je koncept . Možda je starješina plemena preuzeo ulogu „dirigenta” ?

programirana igra 30.000 godina kasnije !

Više od 30.000 godina kasnije, u konceptualnoj umjetnosti dvadesetog vijeka nove ere, stvara se na sličan način: Sol le Witt je jedan od ključnih umjetnika, šezdesetih godina dvadesetog vijeka , slikar minimalističke i konceptualne umjetnosti. Njegovi tragovi kredom na zidu predstavljaju također „dokument programirane igre” : U pitanju je programirano povlačenje linija: članovi tima , pod rukovodstvom umjetnika unaprijed preciziranom tehnikom, svojim ponavljanjem istih jednostavnih poteza kredom, komponiraju na stijeni određeni ritam. Kako je zapisao Gillo Dorfles17 u katalogu Bienala u Veneciji 1988...

... sve je kod njega programirano, disciplinirano, kompleksno orkestrirano... ideja je ono što vodi njegov rad...

u svemu postoji neki unutarnji red suprotan kaosu. ... u pitanju je nova racionalna tehnika.

←1/ 11. Sol le Witt: Murali kredom 17 Gillo Dorfles je autor knjige Oscilacija ukusa i moderne umjetnosti, Zagreb 1963.



11

Sol le Witt, kao da se vratio na sam izvor umjetničkog htijenja i moči: u svojim crtežima – muralima je još jednom potvrdio kako... …sve opća uzajamna povezanost18

spaja sve ljudske čine i sve ljudske predodžbe… Kako smo već naglasili - sitno zrnata struktura boje, na kamenim stijenama Gargasa, ukazuje da su boju napuhali oko ruku ustima ili, što je vjerojatnije, cjevčicom, te tako omogućili da na stijenama sačuvaju trag svojih ličnih signija, možda zaklinjanja višim silama ili zaklinjanja samom plemenu… Konačna vizualna zvučnost u likovnom smislu i materijalna trajnost u tehnološkom smislu, ili, drugim riječima - kvaliteta ovih tragova, sačuvanih na stijenama ( i nakon više od 25.000 godina) upućuje nas

na pomisao da su i na Gargaškim stijenama koristili premazivanje masnoćom ( kao u Australiji...), te tek nakon toga namještali svoju ruku i preko nje prskanjem kroz tubu, te koristeći suhi prah pigmenata ostavili negativne otiske; na taj način pigmenti su bili privremeno fiksirani masnoćom, ali su konačnu trajnost stjecali vremenom, slično kao što je ovaj proces očvršćivanja evidentan i u Altamiri, Lascauxu i drugdje. U Altamiri se također javljaju otisci - ponekad i pozitivi i negativi, jedni pored drugih: Mora19 navodi slične otiske ruku na zidovima u Australiji, urađene sljedećim postupkom: stijena se premazivala masnoćom, stavljala se ruka i preko nje prskalo kroz tubu suhi prah pigmenta (crvena boja imala je i arhaičnu magijsko-religioznu simboliku i u tetoviranju i u raznim ritualima). Mnogi pretpostavljaju da su možda koristili, pored crvene sangvine i životinjsku krv. Pigmente su brižljivo samljeli iz kamenih „kreda”i spremali u školjke, kamene posudice, šuplje kosti ili čak u lubanjama… (U Vestonicama su našli avan i trvač za pigmente: avan od kamena a trvač od mamutove kosti).

←1/ 12. Altamira: pozitvini i negativni otisci ruku uz krdo srna… … Prema H. Obermayeru20... možda je ipak u pitanju i tečna boja na bazi pigmenta i primarnog veziva (mješavina masnoća, seruma krvi, urina, jajeta i mlijeka ) koja se nanosila ponekad prskanjem a u nekim slučajevima i pomoću kistova načinjenih od pera ili od istanjenih prutića… Možda su kistovi već tada bili i od krzna ili dobiveni žvakanjem nekih biljaka… Spominju se i tamponi od mahovine i krzna za poentilističko nanošenje boje…

18 É. Faure: Duh oblika/s. 11, Zagreb, 1955. 19 Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / s. 85 20 H. Obermayer / Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / s. 85



12

1/ 13. Gargas: negativni otisci ruku Nasumično komponirani otisci ruku su prirodne veličine. Kako smo već naglasili, članovi plemena očito ostavljaju svoje otiske unaprijed preciziranom tehnikom, na stijeni, dovoljno ravnoj, da ne ometa njihove namjere. Svojim ponavljanjem istih jednostavnih otisaka komponiraju na stijeni određeni ritam . Pri tome je rezultat bio dobar ako je stijena bila dovoljno namašćena i „izvođač” dovoljno spretan u samom puhanju, prskanju kroz tubu odnosno premazivanju kistom ili tamponom. Dakle, sama spretnost „izvođača radova” u ovom slučaju nije bila jako bitna. Važan je koncept . Kako smo već naglasili, možda je starješina plemena preuzeo ulogu „dirigenta” ...



13

To je vrijeme prvobitnog stanja savršenstva21 takozvanog zlatnog doba ... …22i kao što vlasnik stada udara žig životinjama da bi ih prepoznao,

tako i čovjek, u početku, imitira i prati tragove životinje, otiske medvjeda, i to urezuje u stijenu, stvarajući tako prve ornamente . Zatim prelazi na konkretniji otisak i u stijenu urezuje i plastično izvlači u prostor svoju ruku.

Otisak sada postaje manje simboličan, a više stvaran i elementaran. Ta funkcija dvostrukog značenja ostat će zadugo prisutna…

1.2.2.2. Il modo di colorire secco

Način gradnje slike „suhim bojama“ kasnije je Leonardo nazvao IL MODO DI COLORIRE SECCO… Često i danas u nekim zemljama vrač na pijesku crta životinju ( poznati su primjeri u Polineziji...) , dok drugi suplemenici oko nje igraju i gađaju je kopljima, a zatim, oslobođeni straha, odlaze u lov, uvjereni da je životinja već ulovljena. ... Pored spiljskog slikarstva u Altamiri, kasnije su pronađena i druga bogata nalazišta. Tako su 1901. u Dordogni ( u južnoj Francuskoj) otkrivene još dvije spilje: - Font-de-Gaume i - Les Combarelles, a posebno je impresivna spilja - Lascaux kod Montignaca, također departman Dordogne u Francuskoj. Otkrili su je slučajno, 12. rujna 1940. godine: ←1/ 14. LASCAUX: SLIKARIJE BLISTAVIH BOJA Zanimljiva je slika na plafonu sa kravama i konjima i rešetkastim znakom između njih ( možda zamka). Svijetla stijena u Lascauxu se sjaji gotovo čistom bjelinom te su zato crvene, žute i crne boje toliko blistavije: Nakon ulaska u jamu se prostor odjednom širi u salu, danas nazvanu Salu prabikova 23dugačku 30 i široku 10 m, sa kupolnim plafonom na kojem su blještave slikarije. Sve slikarije nisu iz istog vremena. U pitanju su ustvari tri faze:

- faza divljeg goveda i malih jelena, - zatim veliki bikovi i - najmlađa faza su likovi konja crvenom, smeđom i crnom bojom.

21 Germain Bazin: Vrhunska dela umetnosti , Beograd, 1963 / s. 13 22 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str.63. 23 Walter Torbrügge: Prazgodovina Evrope, Ljubljana 1969 / s. 43



14

Konture pojedinih životinja su dugačke i do 5,5 m i prekrivaju starije crteže crvenkastih divljih goveda , crteža koji su vjerojatno nastali u isto vrijeme kao i crveni crteži malih jelena između dva velika bika. Najmlađi crteži konja su slikani nijansiranjem u prijelazima od crvenog do smeđeg u crnom konturnom crtežu. U galeriji sa strane prema gore ima urezanih crteža ali su najzanimljiviji crteži plivajućih jelena ( nacrtani su kao da vire iz vode...samo izduženi vratovi, glave i rogovi) kompozicijski smještenih tako da prirodno zaokružuju sliku; umjetnik je nacrtao samo ono što je stvarno i mogao vidjeti). U uskom hodniku, takozvanoj uzdužnoj galeriji nalazi se naizmjenično slike bikova i konja. I ovdje se neki crteži prekrivaju.

1/ 15. LASCAUX: SLIKARIJE BLISTAVIH BOJA Kako navodi Karamehmedović24, to su istraživači nazvali magijom simpatije…

... Mnogi naučnici misle da su naši davni preci obavljali obrede i magijske činove u utrobi zemlje, misleći da je i sama zemlja nešto živo i da se iz njene utrobe rađa ostali život...

i dok nespretnost i deformiranost crteža, kao i njihovo preklapanje , sugeriraju slobodnu igru i spontanost, dotle su likovi životinja – čija je magična važnost u ondašnjem društvu, u egzistenciji lovca bila presudna – rađeni savršenijom tehnikom,

izvučeni u prostor konturom crteža koji stvara puno sabijeniju formu, pa se tako od prvih pokušaja čovjeka u Altamiri i Lascauxu uspostavila realistična umjetnost...

24 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 66.



15

Na slične, iako nešto mlađe pećinske slike ( 200 slika i crteža) iz vremena srednjeg magdaleniena nailazimo i u Font-de-Gaume – spilji kod Les Eyzies-Tayac, Dordogne. Uglavnom su prikazani likovi mamuta, bizona, konja – jasnih kontura i snažnih zatvorenih formi. Nova istraživanja u nedavno otkrivenoj starijoj spilji u mjestu Valon Pont d'Arc , nazvanoj po istraživaču koji ju je otkrio - Grotto Chauvet ( spilju je otkrio Jean Marie Chauvet, istraživač spilja, službenik Vlade francuske) pružila su nam mnoštvo novih činjenica ; ( na osnovi analiza, o kojima piše Harun Yahya25; na osnovi ispitivanja pomoću metode C 14 utvrđeno je da su slikarije iz vremena oko 35.000 godina ←/).

←1/16. Pećina Chauvet : KONJI Ova izuzetno očuvana mreža dvorana u obliku slova Y zadržala je svu svoju autentičnost. Spilja je u intaktnom stanju temeljito istražena ( 1994. godine), te se tako došlo do bezbroj dragocjenih informacija. Sačuvano je sve jer je stotine i stotine stoljeća bila zasuta, To znači, da svi podaci mogu biti relevantni i za Altamiru. U spilji su zatekli ostatke baklji, kameno oruđe, ognjišta i kosti (koje je kapajuća, krečnjakom bogata voda „zacementirala” na dnu). Prema mišljenju stručnjaka Jeana Clotesa i profesora Whitea u podzemlju se nalaze kosti 40 grizlija. Tu su i ostaci medvjeđih i ljudskih stopala...Na slikarijama u spilji Chauvet je pored medvjeda često prikazan i nosorog. Čest je i prikaz lava i drugih opasnih životinja, koje su nestale iz ovog dijela svijeta prije 12.000 godina.

26.... divimo se na samo oštrom posmatračkom oku i sigurnim, čvrstim konturama već, još više, snažnoj izražajnosti tih stvorenja, slično po stilu, kao u Lascauxu.. ... samo što u ovoj drugoj , mlađoj nema više onih divljih životinja !

Da li je u pitanju ritual plodnosti ? Sve više se vjeruje da je u pitanju neki rani oblik religije : daleki preci životinjskih božanstava. Ali, u mnogim slučajevima čini se da je oblik životinje nadahnut prirodnim oblikom stijene.... Paleolitski umjetnici su , dakle, očito bili izučeni „specijalisti”; umjetnik…

… mag i sveštenik u svom stvaralačkom zanosu ,

imao je u vidu samo uspešno dejstvo svoje magije27 .

25 Harun Yahya: L'age de pierre; Une invitation à la vérité un mensogne de l'histoire. 26 JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006;str.50 27 Arnold Hauser: The Social History of Art/ prijevod, Beograd, 1966 / s. 8



16

Ipak, promatrajući tragove prvih crteža na zidovima spilja, ne možemo negirati i izvjesno estetsko zadovoljstvo nad svojim radom, …

kao pratećom ljudskom osobinom, željom za stvaranjem i potvrđivanjem...; kako je zapisao Bazin...

28...već primitivni čovjek očito je bio pokretan dubokim uvjerenjem da stvara, vjerojatno u magijskom transu...

... tako postiže najviši domet umjetničke sposobnosti, neke vrste ... ... stvaralačku maštu sinteze

( u mraku, daleko od modela). ←1/17. Altamira: Bizon… Slikarije su očito obredne jer se za njih bira određeno mjesto ( ne slikaju se na ulazu u jamu, gdje se odvijao život, već daleko, u tajnim, skrovitim mjestima, gdje se dolazi i kroz pukotine u stijenama, često i na nepristupačnim mjestima). Da je riječ o izučenim specijalistima „govore” i mnoge „skice”, „nacrti” i ispravljeni „đački crteži” koji su nađeni pored ostalih sačuvanih slika na samim stijenama , pogotovo u Grotto Chauvet…

Da li je već postojala i organizirana nastava? Huyghe29 spominje čak akademizam pred historije:

…umjetnik reprezentira tipove koji su kroz dugotrajno ponavljanje ... postali osmišljene kreacije

Kako smo već naglasili u kontekstu razmatranja zanatskih iskustava, svakako je ova vrsta profesionalizacije davala izabranicima posebne povlastice. Umjetniku se priznaje neka vrsta božanskog dara...

...30očito je bio pokretan dubokim uvjerenjem da stvara,vjerojatno u magijskom transu.

28 Germain Bazin: Povijest umjetnosti , Zagreb 1968 / s. 3 29 René Huyghe: Dialoge avec la visible, Paris, 1955, str. 123. 30 Germain Bazin: Povijest umjetnosti , Zagreb 1968 / s. 3



17

1.2.2.3. Stilizacije na stijenama Na gravirane stilizirane crteže nailazimo na raznim krajevima svijeta:

- od urezanih crteža u stijene na Siciliji , - do crteža na stijenama u fjordovima Norveške…

Pećina Adaura na Monte Pelegrinu kod Palerma krije urezane crteže iz vremena 10 000 godina←/ Možda ovi crteži prikazuju ritualni ples ? Visina likova je 25,4 cm. Crteži su urezani u stijenu brzim i sigurnim crtama… Svakako ukazuju na postojanje pećinskih obreda…

←1/18. Pećina Adaura : Obredni ples ( ?)

Na Sjeveru postaju okolnosti za snošljivi život tek u kasno ledeno doba…→ Slike na stijenama Skavberga, jugozapadno od Tromsöja ( Norveška) ukazuju na život neolitskih ribara i lovaca…

1/19. Stijene Skavberga: Urezani likovi→

Na našem primjeru su likovi ( prevučeni kredom) visine 64 do 70 cm. Inače su neki crteži urezani u stijenu, neki su brušeni a manji dio je obojen…

31Prelazak sa fizioplastičkog na ideoplastičko...

dešava se tek vremenom... ... od realizma do simbolike sam način oblikovanja vodi u stilizaciju i shematizaciju naturalističkih modela, pogotovo u metalno doba (prvih civilizacija).

31 Walter Torbrügge: Prazgodovina Evrope, Ljubljana 1969 / s. 6



18

Na stijenama Argu Amarga u Španjolskoj prvi puta je32... evidentna i semantička tenzija... do apstrakcije…

...33opsjednut životinjama, čovjek paleolita pojednostavljenim vizualnim senzacijama stvara tip za svaku vrstu životinja, stalno ih ponavljajući...

... kasnije automatizmom memorije, da bi sebi olakšao, ide na osiromašenje – ponavljanjem crteža – prototipova otisnutih na kamen ... …otuda izmišljene forme, u krajnjem pojednostavljenju i osiromašenju,

čovjek se okreće koncepcijama mozga nauštrb senzacija iz realnog svijeta... odjednom više želi da uhvati pokret ljudi uhvaćen u letu, u trenutku akcije...

←1/20. LOVAC SA LUKOM I STRIJELAMA IZ ARGU AMARGE MJESTO: spilja: del Val del Charco del Argu Amarga kod Alcañiza, provincija Teruel, Španjolska ; mezolitik ( 7.000 ←); lovac sa lukom i strjelicama u velikim skokovima trči za divljači; glava lovca, kao i neki prethodni crtež ispod njega, su vremenom izblijedjeli; slikaju izučeni „specijalisti”; udaljenost između nogu je 40 cm; Dakle, iako motiv polazi iz naturalističkih polazišta na crtežima su prisutne jake težnje ka stilizaciji ( često , pogotovo ugravirani crteži na glatkoj, poliranoj stijeni naturalistički prikazuju životinje, koje su u kvartalu nestale ili odlutale iz Sjeverne Afrike: bivoli, nosorozi, žirafe... ; ima i figuralnih prizora koji svjedoče o seobi naroda). Strijelac koji trči je sveden na linearne raspone. Realistički prototip je preveden na misaoni…

Sa ovim namjernim apstrahiranjem čovjek se oslobađa34 – barem kada je u pitanju likovno prikazivanje –

prejakog mimezisa prirode... Postoji pretpostavka da je i na ovim crtežima samo iscrtavanje predstavljalo dio magijskog rituala. Općenito možemo reći da su slikarije prahistorije, kako u Aziji, Africi, tako i u Evropi rađene direktno na stijeni, bez prepariranja površine ili nekog prethodnog premaza, ali je samo izvođenje različito…

32 Bazin: Povijest umjetnosti, Zagreb, 1968./ str.16. 33 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str 68. 34 Walter Torbrügge: Prazgodovina Evrope, Ljubljana 1969 / s. 49.



19

1.3. Ključne stečevine, spoznaje, i saznanja o tehnici IL MODO SECCO

Altamira: Prikaz jednog bizona 1.3.1. uvodne napomene

1.3.2. princip gradnje 1.3.3. instrumentacija

1.3.1. uvodne napomene

MJESTO: Altamira; Franko-Kantabrijski krug; Sjeverna Španjolska; za posjetioce je spilja zatvorena 1977. ; kasnije je dozvoljeno sedmično najviše 160 posjetilaca uz mogućnost ogleda replike… DATACIJA: mlađi paleolitik, kasno ledeno doba, aurignacien II; 14.000 ←/ na osnovi zadnjeg ispitivanja ( C 14), izvršenog 1991. DIMENZIJE: stojeći bik je dugačak gotovo 2 m ( ali većinom su životinje duge od 1,40 do 1,80 m)… ←1/21. █ Altamira: Prikaz jednog bizona ( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao ključni moment, označeni su posebnom oznakom █ ). TEMA: u Sali sa slikama: BIZONI; inače su prikazane i druge životinje iz starijeg kamenog doba

uglavnom u polovini svoje prirodne veličine , u skupinama i pojedinačno, u stanju mirovanja i u pokretu. Pećina se pruža do 270 m u dubinu krečnjačkog gorja; dublje u pećini ima još nekoliko urezanih crteža i slikarija, ali su očaravajuće „freske” u smeđoj, crnoj i oker-crvenoj boji na plafonu Sale sa slikama udaljenoj svega 30 m od ulaza; za plastičnost i materijalizaciju pojedinih životinja izabrana su mjesta – prirodno zaobljena ili hrapava... ■ zahvaljujući najnovijim istraživanjima u spilji Grotto Chauvet starosti između 20.000 do 14.000 godina, danas imamo mnogo jasniju sliku o samom načinu gradnje. Svi podaci su relevantni i za Altamiru… ■ način gradnje nazvali smo IL MODO DI COLORIRE SECCO , prema gotovo analognoj Leonardovoj tehnici na kartonu:

1/22. ■ Sant’Anna, La Madonna, il bambino e suo Giovannino, detalj →

(svi primjeri, koji su navedeni kao analogije izabranom ključnom primjeru, označeni su posebnom oznakom ■).



20

1.3.2. princip gradnje princip gradnje zasnivao se na sljedećim fazama gradnje:

1.3.2.1. pripremni radovi, 1.3.2.2. nosilac

1.3.2.3. iscrtavanje 1.3.2.4. slikanje

varaju se oni koji misle da su umjetnici jednostavno uzeli u ruke komad ugljena ! ←1/23. █ Altamira: detalji █ likovi na stijenama u Altamiri islikani su sa izvanrednim zapažanjem i smislom za karakterizaciju, ekspresivnog karaktera; tehnika svojom dramatičnom igrom, neograničenom slobodom linearnog i plošnog izražavanja ( urezivano, iscrtavano, podcrtavano, ponegdje i brisano, prskano...) predstavlja vjerojatno tehniku u kojoj ova crtaća i slikarska sredstva dolazi do punog izražaja apostrofirajući prije svega svježinu, spontanost, živost i ekspresivnost… ipak, promatrajući ova remekdjela na zidovima spilja, ne možemo negirati i osjećaj da je slikar imao i izvjesno estetsko zadovoljstvo kod svog kreativnog čina…

35... kao pratećom ljudskom osobinom, željom za stvaranjem i potvrđivanjem... Začuđuje domet umjetničkih sposobnosti: prisutna je i sinteza, iako je slikao u mraku, daleko od modela...

1.3.2.1. pripremni radovi,

kao što smo već napomenuli, očito je već ovdje riječ o izučenim slikarima „specijalistima” ( o tome govore i mnoge „skice”, „nacrti” i ispravljeni „đački crteži” koji su nađeni pored ostalih sačuvanih slika na samim stijenama , ■ pogotovo u Grotto Chauvet); da li je već postojala i organizirana nastava ? ←1/24. ■ Pećina Chauvet : KONJI svakako je ova vrsta profesionalizacije davala izabranicima posebne povlastice; umjetniku se priznaje neka vrsta božanskog dara...36očito je bio pokretan dubokim uvjerenjem da stvara, vjerojatno u magijskom transu. prahistorijske skice na komadima kamena, kosti ili na podovima, su najstarije sačuvane prenosive slike…

35 Walter Torbrügge: Prazgodovina Evrope, Ljubljana 1969 / s. 6 36 Germain Bazin:Povijest umjetnosti , Zagreb 1968 / s. 3



21

iznenađuje virtuoznost u cjelini i detalju, što samo potvrđuje staru istinu, da… …UMJETNOST NEMA RAZVOJA

zato začuđuju deformacije na slikarijama, koje se često nalaze pored susjednih savršeno urađenih detalja, pa čak i urađenih skica… ; često ostajemo u dilemi, da nije možda riječ o namjernom pravljenju grešaka, koje inače poznajemo u pučkoj umjetnosti…; orijentalni i finski tkalci ostave namjerno poneki čvor jer su uvjereni da će im se inače…duša zapetljati u osnovi…

dakle, namjernom pravljenju grešaka sa uvjerenjem da je…samo Bog potpun i savršen u svom radu . Da nitko ne pomisli da pokušava imitirati Stvoritelja ! Možda je sličan razlog i Leonardove nedovršenosti ?

1.3.2.2. nosilac prvi nosilac na koji je ikada slikano bilo je vjerojatno ljudsko tijelo i vjerojatno je crvena – prva među bojama.

█ paleolitskom čovjeku nosilac je prirodna stijena; za plastičnost i materijalizaciju pojedinih životinja izabrana su mjesta – prirodno zaobljenih ili hrapavih stijena ( koristeći prirodnu teksturu kamena ali i miješanjem tonaliteta boja prikazuje mnogobrojnost životinjskih krzna);

1.3.2.3. iscrtavanje █ ugljen, kojim je majstor Lascauxa , Altamire i drugih spilja postizao živu linearnu ekspresivnost i svježu spontanu i meku tonsku gradaciju, kreda različitih nijansi, koja je svojim mekim prijelazima na glatkoj ili hrapavijoj stijeni omogućavala specifičnu dramu - dodatnom tonskom gradacijom je oživjela iluziju istinitog…

… magijskog prizora... ...slikar je dakle, i minimalnim ali znalački iskorištenim izražajnim sredstvima postigao

ekspresivan izraz...

←1/25. ■ Lascaux: Slikarije na svijetloj stijeni



22

←1/26. Altamira: █ Bizon, detalj kako smo već naglasili, varaju se oni koji misle da su umjetnici jednostavno uzeli u ruke komad ugljena…; najnovijim analizama je utvrđeno da čak i jednostavni crni i crveni potezi na stijeni sadrže mješavine različitih supstanci…

- crna boja je mješavina od 40 % kalcijevog fosfata ( pougljene kosti), 25.% mljevenog kremena i 15% manganovog dioksida ( za intenzitet boje)…

- vezivo je krv ili bjelanjak kao i pljuvačka i , sekundarno, kreč (kalcijem bogata voda);

1.3.2.4. slikanje

evidentni su različiti metodi slikanja na stijenu; u pokrajini Dordogne je pronađena i koštana paleta, izrezbarena u obliku ribe ( nađena je u jami i očito je korištena prilikom slikanja);



23

█ prema Mori37 koriste se slijedeći metodi: 1. crtanje pomoću pigmenta u vidu pisaljke, pogotovo za konture, kao i

kredom i uljenom, što ostavlja zrnati trag, ponegdje nedovoljno precizan; na kraju je ponovo podcrtano konturama;

2. prekrivanje velikih ploha puhanjem kroz tubu ispred koje se nalazio suhi pigment u posudici ; tako se i smekšala kontura i postigla materijalizacija (na primjer dlakava koža ) ; korištena je i maska za oštre nasuprot smekšanim formama ( kod grive);

3. nanošenje pigmenta kožnim tamponom na vlažnu površinu ili puhanjem pigmenta kroz cijev;

vjerojatno su pigmenti na ovoj vlažnoj ali svijetloj stijeni bili nanošeni na suho, bez veziva ( ili su možda već koristili mješavine prirodnih veziva kao u Grotto Chauvet …);

←1/27. ■ Lascaux: Slikarije blistavih boja, detalj

37 Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / s. 88



24

■ U spilji Chauvet pronađeni su mnogi dokazi o kompleksnosti boja, koje su koristili prema analizama stručnjaka Jeana Clotesa ...

…ovo otkriće je jedno OD ČUDA SVIJETA

...mreža dvorana u obliku slov Y, izuzetno očuvana jer je sam ulaz u spilju prije stotinu i stotinu godina zasut

lavinom zemlje; dakle, zatečeno je AUTENTIČNO STANJE; ovdje je očuvano sve što se u trenutku zatrpavanja nalazilo u spilji: ostaci baklji, kameno oruđe, ognjišta, kosti,... sve predmete je krečnjakom bogata voda, koja je sukcesivno kapala, „zacementirala” na tlu; kosti se pripisuju grizlijima; tu su ostaci medvjeđih ali i ljudskih stopala ←1/28. ■ Grotto Chauvet: detalji ( pretpostavlja se da su medvjedi poginuli u zimskom snu a zatim su ljudi oslikali pećinu kada su u njoj zatekli silne kosti... : možda su kosti i skupljali i donosili u spilju); sačuvana je i svjetiljka: kamen sa udubinom u kojoj gori mahovina ili grančica brinja umočena u životinjsku masnoću; sačuvane su i baklje, primjenjujući već navedena tri različita metoda…



25

■ izučavanjem slika u Lascauxu 38 ( izučavanje stručnjaka M.Gaëll de Guichena); i radom vježbi in situ došlo se do zaključka da je fiksiranje praha i nanošenje bilo, u ovom slučaju, jednostavnije nego što se misli: pošto je sama stijena KALCIT ( krečnjak, kalcijum karbonat), tokom stoljeća, jednom dugotrajnom migracijom, stvorio se na površini kristalizirani površinski sloj, skrama koja podsjeća na pravu fresku39; dakle, pigmenti su vjerojatno – na ovoj vlažnoj ali svijetloj stijeni bili nanošena bez veziva…

1/29. ■ Lascaux: Slikarije blistavih boja, detalji

38 Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / s. 88. 39 Adolf Rieth: Maltechnik von Lascaux, Maltechnik, Heft 2.2.Quartal 1970/33-34.



26

█ analize veziva u Altamiri ukazuju na primjese gline, glutaminata i masnoća: i ovdje su korišteni različiti metodi slikanja na stijenu: - konture kredom - konture ojačane urezanim crtežom (urezivali su dlijetima koja su za vrijeme rada i brusili, ili su urezivali indirektno, sukcesivnim kuckanjem, crtkano – postepenim markiranjem dlijetima, dubljenjem drvenim alatkama u naknadnim brušenjem pijeskom, da dobiju brazde) ; ponekad su forme dorađivane i reljefnim brušenjem kontura ( kao kasnije u Egiptu); - prekrivanje velikih ploha puhanjem kroz tubu - nanošenje pigmenta kožnim tamponom na vlažnu površinu ;

←1/30. Altamira: █ Bizon obrisi likova urezani su u stijenu i oslikani bojama ( crna smeđa, oker) dok su površine tijela kolorirane u crveno-smeđim tonovima i lagano modelirane; ovi likovi životinja prikazani su sa izvanrednim zapažanjem i smislom za karakterizaciju…



27

1.3.3. instrumentacija svaki likovni materijal je, u likovnom smislu - instrument, koji ima specifičnu vizualnu zvučnost, ili, drugim riječima - određena likovna instrumentacija …zajedno sa specifičnom organizacijom likovnih prvina - crte, boje i volumena , daje određenu originalnu zvučnost likovnog teksta, ili , kada je u pitanju konkretna materijalizacija ideje - daje smisao poesisa materijalnosti…

1.3.3. 1. boje 1.3.3. 2. veziva

1.3.3.3. alatke i pribor

1.3.3.1. boje majstor Lascauxa , Altamire i drugih spilja koristi one materijale na koje nailazi u svom okruženju:

- ugljen, kojim je postizao živu linearnu ekspresivnost i svježu spontanu i meku tonsku gradaciju; drvni ugljen, crni škriljci… - kreda različitih nijansi, koja je svojim mekim prijelazima na glatkoj ili hrapavijoj stijeni omogućavala specifičnu tonsku gradaciju; Mora 40 navodi i pigmente korištene već u špiljskom

slikarstvu: - bijele: gline i kalcijum karbonati ( krede u užem smislu riječi), - smeđe, žute, crvene i zelene zemlje:

- manganit ( oksidna ruda mangana; vjerojatno korištena za ljubičaste sjenke), - hematit ( najvažnija ruda željeza; pridavalo joj se i magijsko religijsko značenje), - limonit ( ruda, hidratizirani oksid željeza); - malahit se koristio jako rano zbog svog ljekovitog djelovanja protiv očnih bolesti; - zemlje u nijansama okera, crvene, smeđe i žute ( osim zemlji, koristili su i sokove nekih biljaka izmiješanih sa glinom); ostaci ovih boja, u obliku pisaljki, odnosno kreda, ležali su

u arheološkim slojevima jame; bojenje crvenom i oker kredom je svakako simbolično ; bojenje crvenom i oker kredom je svakako simbolično ( javlja se i ranije na obojenim idolima : i Willendorfska Venera je modelirana u mekom krečnjaku i oslikana crvenom kredom );

- crna boja je mješavina od 40 % kalcijevog fosfata ( pougljene kosti), 25.% mljevenog kremena i 15% manganovog dioksida ( za intenzitet boje)… ipak, mnogo je dokaza o kompleksnijem sastavu boja koje su koristili i mnogo ranije od postojanja slikarija u Altamiri; ovo dokazuju nova istraživanja u nedavno otkrivenoj starijoj spilji, nazvanoj po istraživaču koji ju je otkrio Grotto Chauvet… tako je prema Yahya-i…crna sadržala ugljen i manganov dioksid konkretnije: čak i jednostavni crni i crveni potezi na stijeni sadrže mješavine različitih supstanci…

1.3.3. 2. veziva L. Cartailhac i H. Breuil su istražili veziva korištena na stijenama u Altamiri i došli do zaključka da je korištena: - glina sa vodom; kasnije, još preciznije, o rezultatima analiza piše i Harun Yahya41te naglašava da je… kao vezivo korišten talk, mješavina baritai feldspata potaše, ili samo feldšpat potaše , ili ovaj feldspat sa biotitom…

40 Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / s. 78, 79 41 Harun Yahya : L'age de pierre; Une invitation à la vérité un mensogne de l'histoire



28

- glutaminati, - masnoće , uz razrjeđivanje urinom; tu je i krv , bjelanjak kao i pljuvačka ; na osnovi analiza, o kojima piše Harun Yahya (vezivo je krv ili bjelanjak kao i pljuvačka i kreč (kalcijem bogata voda); obojene zemlje su istrvene lojem, moždinom i urinom...42; zato su u pravu stručnjaci koji tvrde da se već ovdje radi i o SECCO SLIKANJU. SECCO TEHNIKA je slikanje na suhu žbuku, odnosno suhu podlogu ( direktno na stijenu, stijenu izravnanu nekom masom ili premazom, na zid premazan gustom bojom, odnosno na osušeni zid ožbukan slojevima krečnog maltera, danas često i na zid ožbukan cementnom žbukom...). slikanje na suhu žbuku moguće je pomoću pigmenata i veziva izmiješanih u boje; često je to u prošlosti bila takozvana krečna tempera – pigmenti i krečno mlijeko ( istina, često se u ovom slučaju suhi zid prilikom slikanja na njemu kvasi, kako bi se slojevi podloge i boje bolje povezali; Mora smatra da je termin fresco secco , kao naziv za ovaj vid rada kontradiktoran i da samo „zapetljava” terminologiju). kod krečne tempere se ne radi o migraciji kreča iz intonaca, kao što je to slučaj kod prave freske, već o vezivanju onog kreča izmiješanog u samu boju; ipak, neki pigmenti ne podnose kreč, neke partije su pozlaćene... - kreč ( kalcijem bogata voda) je sekundarno vezivo: svakako je došlo vremenom iz krečnjačke stijene na kojoj je slikano; naime, kao prirodni zid u pećinama najčešće je poslužila stijena od kalcita ; ovaj krečnjak (CaCO3) tokom stoljeća, jednom dugotrajnom migracijom, stvorio je na površini kristalizirani površinski sloj ;ovaj kristalizirani sloj na površini slike podsjeća na skramu kakvu primjećujemo na zidnim slikama rađenim u tehnici buon fresco43; pogotovo je ova kristalizacija bila uspješna u unutarnjim dijelovima pećine gdje su klimatske i geološke pogodnosti bile stabilne; zato je i danas jako važno da se mikroklima u spiljama ne mijenja; dakle, prirodna kristalizacija krečnjaka na pećinskim slikama zaštitila je slikani sloj na način, kako je danas zaštićen buon fresco slikani sloj te tvori oslikanu ploču krečnjaka koja je neusporedivo rezistentnija od bilo koje druge vrste zidne tehnike; Čak i u slučaju da se radi o takozvanoj krečnoj temperi; tako danas nije pogrešno govoriti o tehnici prave freske ako se boja, iako temperna, nanosi na svježu žbuku, te se računa na dvostruko vezivanje ( veziva u pigmentima i okamenjenja prisutnošću gašenog kreča; dakle, u tom slučaju je dodatno vezivo interpretirano kao dodatni element neophodan pogotovo kod nekih pigmenata).

1.3.3.3. alatke i pribor prilikom kreacije korišteni su različiti alati: - konture ojačane urezanim crtežom ( urezivali su dlijetima koja su za vrijeme rada i brusili, ili su urezivali indirektno, naporednim kuckanjem, crtkano – postepenim markiranjem dlijetima, dubljenjem drvenim alatkama i naknadnim brušenjem pijeskom, da dobiju brazde) ; ponekad su forme dorađivane i reljefnim brušenjem kontura ( kao kasnije u Egiptu); - prekrivanje velikih ploha puhanjem kroz tubu - nanošenje pigmenta kožnim tamponom na vlažnu površinu ; spominju se i tamponi od mahovine i krzna za poentilističko nanošenje boje). - pomoću kistova načinjenih od pera ili od istanjenih prutića ( možda su kistovi već tada bili i od krzna ili dobiveni žvakanjem nekih biljaka); za osvjetljenje su koristili neke vrste –

- lojanicu: udubljeni kamen u kojem gori mahovina ili grančica brinja umočena u životinjsku masnoću, ili su koristili - baklju...

42 Xavier de Langlais/La Technique de la Peinture à l'huile/ s.19/ navodi, da su razrjeđivanje boja sa urinom u Altamiri dokazali L.Cartailhac i H. Breuil. 43 Adolf Rieth: Maltechnik von Lascaux, 1970/ s. 33-34

i 1 smisao poesisa materijalnosti suhe boje - il modo ... · i smisao poesisa materijalnosti suhe...

Documents