Ponavljanje – VRSTE riječi

1. PROMJENJIVE VRSTE RIJEČI:

A) rod, broj, padež :

IMENICE - OPĆE, VLASTITEPRIDJEVI - OPISNI, POSVOJNI, GRADIVNI

ZAMJENICE - OSOBNE – ja, meni, tebe, on, njega, ono, nama, vama, njih...- POVRATNA – sebe/ se, sebi, si, sobom...- POSVOJNE – moj, tvoj, tvojemu, njegovih, našima, njihove...- POVRATNO-POSVOJNA – svoj, svojega, svomu, svojima...- POKAZNE – ovaj, taj, onaj, ovi, te, ovima,onih, onakav, takva...- UPITNE /ODNOSNE – tko, što, gdje, kada, koji,čija,

kakvo,koliki, kome, kim, koje,čega,čemu...- NEODREĐENE – svi, svima, svega, svakakvi, nitko, ništa,

ničemu, nikakve, neki,nekima, nekoga,netko, tko god, čega god...

BROJEVI - GLAVNI, REDNI

B) lice, vrijeme, način, vid :

GLAGOLI - PO ZNAČENJU – glagoli radnje, stanja, zbivanja- PO VIDU – svršeni, nesvršeni, dvovidni (pojesti/ jesti / večerati)- PO PREDMETU RADNJE – prijelazni, neprijelazni, povratni

(pozvati + prijatelje (akuzativ) / razmišljati + akuzativ- / boriti se)- GL. VREMENA – prezent, aorist, imperfekt, perfekt,

pluskvamperfekt, futur 1. i 2.- GL. NAČINI – imperativ, kondicional 1. i 2. - GL. PRIDJEVI – radni i trpni (kupio/la, kupljen)- GL. PRILOZI – sadašnji i prošli (hodajući, prohodavši)- NEODREĐENI GL. OBLIK – infinitiv (igrati, doći)

2. NEPROMJENJIVE VRSTE RIJEČI:

PRILOZI – mjesni, vremenski, načinski, količinski...PRIJEDLOZI – na, o, po, pri, prema, u, s, pred, uz, bez, za, među, kod... + imenicaVEZNICI – i, pa te, ni, ali, no, već, ili, samo, jedino, dakle, zato, stoga, da... UZVICI – oj, ej, oh, eh, uh, hej...ČESTICE – li, ne

Ponavljanje – SLUŽBA riječi

1. SUBJEKTNI SKUP:

SUBJEKT (tko, što? – nominativ – vrši radnju), imenska riječ

+ ATRIBUT – opisuje imenicu - PRIDJEVSKI (pridjev, zamjenica, broj), slaže se u rodu, broju i padežu s imenicom (daleko more, onaj vlak, treći mjesec)

- IMENSKI (druga imenica u GENITIVU):

- ljudi 21. stoljeća, stol pun hrane, vrsta životinja, gradovi svijeta, obilje poklona

+ APOZICIJA – imenica koja opisuje drugu imenicu i slaže se s imenicom u rodu, broju i padežu (uz apoziciju obično ide neko ime, koje je subjekt ili objekt): – konj Lahor, susjeda Ivana, dječak Vinko, gospodin Milunić, kazalište Kerempuh, grad Zadar, kralj Zvonimir, profesorica Tomić, prijatelji Matija i Petar, znanstvenici Timmons, Peterson i Smith.

2. PREDIKATNI SKUP: Volim igrati nogomet s prijateljima po cijeli dan.

PREDIKAT - GLAGOLSKI - dolazim, imao sam, zaboravit ću...- IMENSKI (gl. BITI + imenska riječ) – Pero je malen.

+ OBJEKT - IZRAVNI (u AKUZATIVU bez prijedloga) - Vidim loptu. - NEIZRAVNI (u svim ostalim padežima, s prijedlogom ili bez)

+ PRILOŽNA OZNAKA – vremena, mjesta, načina, uzroka, količine... (neki dan, u parku, punom snagom, zbog jedne uvrede, više puta)

Ponavljanje – VRSTE REČENICA

NEOGLAGOLJENA – Vatra! Ma, glupost! Napokon. Ni gore ni dolje. Svašta!REČENICA S NEIZREČENIM SUBJEKTOM – Bio sam tamo. Rekao je istinu.BESUBJEKTNA – Grmi. Kiši. Snježit će. Mrači se. Radi se. Uči se.

REČENICE PO SASTAVU:

JEDNOSTAVNA - NEPROŠIRENA (Grmi. Ptice pjevaju.) Predikat (+ Subjekt)

- PROŠIRENA (Grmi cijelo popodne. Šumske ptice pjesmom dozivaju jedna drugu.) (SUBJEKT + PREDIKAT + DODACI)

* REČENIČNI NIZ (Dođem kući, pojedem nešto, malo čitam knjigu, zaspim.) – bez veznika

SLOŽENA - NEZAVISNO - SASTAVNA – i, pa te, ni niti- RASTAVNA – ili - SUPROTNA – a, ali, nego, no, već- ISKLJUČNA – samo, samo što, jedino, tek...- ZAKLJUČNA – zato, stoga, dakle

- ZAVISNO - SUBJEKTNA – zavisna surečenica je subjekt (tko, što)- PREDIKATNA – zav. surečenica je imenski dio predikata- ATRIBUTNA – surečenica opisuje imenicu (kakvo?)- OBJEKTNA – surečenica je objekt (koga/ što?) predikatu iz

glavne surečenice - NAČINSKA – surečenica opisuje način (kako?)- UZROČNA – surečenica govori o uzroku (zašto?)- MJESNA – pitanja: Gdje, Kamo, Odakle, Kuda?- VREMENSKA – odgovara na pitanja: Kada? Otkada? Do kad?

* REDOSLIJED SUREČENICA u zavisno složenoj rečenici :

PRAVI – Došli smo čim smo našli vremena. (glavna + zavisna surečenica) UMETNUTA REČENICA – Vidio sam papigu, koja je govorila, i malu sivu mačku. INVERZIJA – Čim smo našli vremena, došli smo. (zavisna + glavna surečenica)