Anali Dubrovnik 41 (2003): 75-89 75

GRAFIKE KOJE IPAK NE PRIKAZUJU DUBROVNIK 15. I 16. STOLJE∆A

ANTUN NI»ETI∆

SAÆETAK: U literaturi koja obrauje proπlost Dubrovnika i Ancone javlja sepotpuno isti grafiËki prikaz dvaju gradova i njihovih luka. Osim tog, ima joπgrafika i crteæa koji bi trebali predstavljati panoramu Dubrovnika, iako s njimnemaju nikakve sliËnosti. OËito je da su tipografi i izdavaËi tog vremena upo-trebljavali tipizirane panoramske prikaze, kalkulirajuÊi s visokim cijenama nji-hove grafiËke izradbe. Nasuprot takvim grafikama, ima prikaza i slika iz togdoba koji vjerno prikazuju Dubrovnik.

U literaturi koja obrauje proπlost Dubrovnika javlja se nekoliko grafiËkihprikaza, nastalih u vrijeme 15. i 16. stoljeÊa, koji nemaju nikakve sliËnosti sDubrovnikom. Kada govore o tim grafikama, neki autori upravo to i nagla-πavaju, ali ima i onih koji polaze od takvih grafika i donose odreene zakljuË-ke, iako za to nemaju nikakve znanstvene osnove. Milan Reπetar jedan je odprvih autora koji je 1924. objavio veÊi broj tih grafika u Narodnoj starini, uradu ≈Slike staroga Dubrovnika.«1

Najstarija slika koja, prema Reπetaru, prikazuje Dubrovnik “... je slika izg. 1481., te je godine naime izdano u Augsburg-u Rolevinkovo djelo ‘Fasci-culus temporum’, pa tu u 9. knjizi pod g. 458 nalazimo nekoliko rijeËi o Du-brovniku i ovu malu sliku (8,2 x 6,4 cm) rezanu u drvu: za nju se odmah vidida je crtao ko nije Dubrovnik nikada vidio, ili, ako ga je vidio, upamtio je sa-mo da je utvrgjen grad pri moru; u tekstu se pak samo kaæe da grad ima kra-

Pregledni radUDK 76:94(497.5 Dubrovnik)“14/15”

Primljeno: 11.11.2002.

Antun NiËetiÊ, kapetan duge plovidbe, profesor je visoke πkole na NautiËkom odjeluVeleuËiliπta u Dubrovniku. Adresa: Iva VojnoviÊa 73, 20000 Dubrovnik.

1 Milan Reπetar, ≈Slike staroga Dubrovnika.« Narodna starina, sv. 8, III. knj. 2, 1924: 176-189.

03 Nicetic.QXD 30.06.2003 14:34 Page 75

Anali Dubrovnik 41 (2003)76

sne javne i privatne zgrade, lagje i vrlo dobru luku, koja se lancem zatvara.To je taËno, istina je da se je i luka (noÊu) zatvarala lancem (koji se na slicividi) πto se je razapinjao s jedne do druge strane ulaza u luku, tako da poveÊelagje nijesu mogle preko njega, ali inaËe sve je iz glave crtano - i bedemi, izgrade, i onaj uski kanal koji iz otvorenog mora vodi u luku, a kojeg nema,niti ga je ikad bilo; to je dakle sasvim idealna slika” (slika 1).2

Vrlo je vjerojatno da je slika objavljena i u Pomorskoj enciklopediji3

1956. godine, u tekstu Grge Novaka, uz komentar “Dubrovnik prema crteæuiz 1481.”, i 1980. u knjizi Vinka ForetiÊa Povijest Dubrovnika do 1808.,4 kojije zapisao: “Primitivan, nevjerni prikaz Dubrovnika s gradskom lukom izdjela Rolevenika ‘Fasciculus temporum’: tiskanog u Augsburgu g. 1481.”

Godine 1991. ista slika tiskana je u dvjema knjigama: u Zborniku radovasa Simpozija “Likovna kultura 15. i 16. stoljeÊa”, u Ëlanku Draæena Budiπe≈Dubrovnik i dubrovaËki motivi na knjiænim grafikama u 15. i 16. stolje-Êu.«,5 a iznad nje je zapisano: “Prikaz Dubrovnika iz drugog Benalijevog iz-danja ‘Supplementum chronicarum’ Jacobusa Philipusa de Bergamo, 1486.”,te u knjizi Guida di Ancona Giorgia Manganija i Valeria Pacija, na str. 27;ispod nje je zapisano: “Veduta di Ancona, di Jacopo Filippo da Jesi (1540).”6

Draæen Budiπa je upozorio na pogreπke u tekstu Milana Reπetara; on sma-tra da je Reπetar pogreπno naveo autora i naslov djela (Rolenwincovo djeloFasciculus temporum izdanu u Augsburgu 1481.), a da je grafiku toboænjegDubrovnika uzeo iz drugog izdanja djela Bernadina Benalija Supplementumchronicarum.7

2 M. Reπetar, ≈Slike staroga Dubrovnika.«: 176.3 Grga Novak, ≈Jadransko more, Povijest.« Pomorska enciklopedija, I. izdanje, 3 (1956): 575.4 Vinko ForetiÊ, Povijest Dubrovnika do 1808., I. Zagreb: NZMH, 1980: 116.5 Draæen Budiπa, ≈Dubrovnik i dubrovaËki motivi na knjiænim grafikama u 15. i 16. stoljeÊu.«,

u: Zbornik radova sa Simpozija Likovna kultura 15. i 16. stoljeÊa. Zagreb: MGC, 1991: 32-37.6 Giorgio Mangani i Valerio Paci, Guida di Ancona, Il Lavoro Editoriale, Ancona 1991.7 “On (Reπetar, op. a.) navodi da je najstariji grafiËki prikaz Dubrovnika otisnut u djelu Fas-

ciculus temporum Wernera Rolenwinca, koje je bilo tiskano u Augsburgu 1481. god. Pregledaosam niz kataloga i bibliografija inkunabula, ali ni u jednoj nisam naiπao na podatak da je to djelobilo tiskano u Augsburgu 1481. god. Te je godine iziπlo venecijansko izdanje Rolenwincova djela(tiskar Erhard Ratdolt), kelnsko (tiskar Henrich Quentall), rougemontsko (prireivaË i tiskar /?/Henricus Wirtzburg) i baselsko (tiskar Bernard Richel). Kako na venecijanskom, Ratdoltovu izda-nju nije navedeno mjesto izdanja, a uz Ratdoltovo ime piπe de Augusta, pomislio sam da je ReπetarRolenwincovu inkunabulu zamijenio djelom Supplementum chronicarum Jacobusa Philipusa de

03 Nicetic.QXD 30.06.2003 14:34 Page 76

77A. NiËetiÊ, Grafike koje ipak ne prikazuju Dubrovnik 15. i 16. stoljeÊa

Ako se prihvate te Budiπine spoznaje, ni tada problem oko slike nije (upotpunosti) rijeπen; naime, oËito je da se istom slikom æele prikazati dvije lu-ke, dva grada, Dubrovnik i Ancona, a ona, zasigurno, nema neke sliËnosti nis jednim od njih. Zatim, grafika ima i dvije datacije: Jacobus Philipus de Ber-gamo i godina 1486., kada grafika prikazuje Dubrovnik, a druga u talijanskomizdanju Guida di Ancona iz 1540., kada prikazuje Anconu, autor je JacopoFilippo da Jesi. Pritom, dolazi se do zakljuËka da su oba autora jedna te istaosoba: Jacobus Philipus de Bergamo latinski je oblik imena, a Jacopo Filippoda Jesi, talijanski.

UoËivπi taj problem, objavio sam u Ëasopisu Naπe more Ëlanak ≈Dubrovnikili Ancona?«8Za Ëlanak su bili zainteresirani i neki talijanski povjesniËari, paje preveden i objavljen u Anconi u Ëasopisu Proposte e ricerche.9 U istom brojuËasopisa, na upit njegova direktora (Sergio Anselmi) upuÊen GiorgiuManganiju, jednom od autora knjige Guida di Ancona, o grafici, on je odgo-vorio da ona ne predstavlja ni Dubrovnik ni Anconu, veÊ je arhetip jednogluËkog grada na poËetku modernog doba,10 a to je gotovo identiËno momezakljuËku.

Dakako, za takvu tvrdnju Giorgio Mangani daje obrazloæenje, koje djelo-miËno donosim: “La Anchona Piceni Civitas, kako je nazvana na stranici 35vdjela Supplementum chronicarum Jacobusa Philippusa Bergomensisa (Venezia,Bernadino Rizzo, 1492.), jedna je od panorama grada, urezana u drvo, kojeukraπavaju ovaj pregled svjetske povijesti, od kojih se jedna kopija Ëuva uBiblioteca Planettina di Jesi (Fondo Incunaboli, Conv. Inc. 4/1-2).

Autor Jacopo Filippo Foresti (1445.-1513.), sveÊenik, poznat kao Bergo-mense, mjestom podrijetla blizu je Bergama, gdje je skupio veliku samostanskuknjiænicu iz koje je, vjerojatno, crpio podatke za rad (prenosim ove podatke

Bergamo (Foresti), u kojoj je doista otisnut drvorezni prikaz Dubrovnika koji donosi Reπetar. Nato upuÊuje i Ëinjenica da je u djelo Jacobusa Philipusa de Bergamo Supplementum chronicarumdrvorez Dubrovnika otisnut uz godinu 458. u IX. knjizi, upravo ondje gdje ga je naπao Reπetarpogreπno navodeÊi autora i naslov djela.” (D. Budiπa, ≈Dubrovnik i dubrovaËki motivi na knjiæ-nim grafikama u 15. i 16. stoljeÊu.«: 32).

8 Antun NiËetiÊ, ≈Dubrovnik ili Ancona?« Naπe more 44/5-6 (1997): 287-288.9 Antun NiËetiÊ, ≈Ragusa o Ancona?« Proposte e ricerche, Ancona, 40 (1998): 119-123.10 “Gentile direttore, mi chiede di intervenire a proposito della questione (Ancona o Ragusa)

posta da Antun NiËetiÊ. Ecco l’esito della mia riflessione: ‘nè Ragusa, nè Ancona, ma l’archetipodi una città portuale nella prima età moderna”.

03 Nicetic.QXD 30.06.2003 14:34 Page 77

Anali Dubrovnik 41 (2003)78

iz knjige R. Bigliardi Parlapiano, Biblioteca Planettiana Jesi. Fiesole: Nar-dini, 1997: 44-45).

Javljaju se u ovom djelu i panorame drugih primorskih gradova (Napoli,Siracusa, Marsiglia, Ragusa) s priliËno sliËnim profilom, ali u izdanju 1483.istog sveska (jedna je kopija pohranjena u Biblioteca Civica di Fano)panorame razliËitih gradova su identiËne, kao πto se Ëesto dogaalo u radovi-ma ove vrste, u kojima je ikonografski aparat bio prije svega dekorativan, itako su tipografi i izdavaËi nastojali upotrijebiti iste forme kalkulirajuÊi svisokim cijenama slike.”11

Dakako, ova sporna grafika, kako tvrdi i Budiπa, ne moæe se smatrati pr-vom grafikom Dubrovnika; mogao bi to, prema njegovu miπljenju, biti pri-kaz iz knjige Josipa BadaliÊa Inkunabli u Narodnoj Republici Hrvatskoj (vidisliku 2). On za to iznosi obrazloæenje: “Kako na ovoj grafici doista prepo-znajemo neke geografske i arhitektonske datosti Dubrovnika (tvrava naSru, Lovrijenac, tvrava Sv. Luka, tvrava Sv. Ivan, Onofrijeva Ëesma), tekovu grafiku moæemo smatrati najstarijim prikazom Dubrovnika.” Meutim,ako se bolje pogleda, na toj se slici ne moæe prepoznati bilo koja od nave-denih tvrava, a pogotovo ne ona na Sru, koja u to doba nije ni postojala jerje graena tek poËetkom 19. stoljeÊa, u doba francuske vladavine. U vrijemenastanka te grafike, tvrava MinËeta imala je veÊ danaπnji oblik i dominiralaje nad Gradom, a na toj grafici nije ucrtana. Dakle, i taj detalj oËito upuÊujeda grafika ne prikazuje Dubrovnik.

Nedvojbeno je da su sve te grafike nastale u tiskarama, poradi nastojanjada se obogate i ukrase izdanja neke knjige, osobito inkunabula.

11 “La Anchona Piceni Civitas, come viene chiamata nel volume che la contiene alla pagina35v, il Supplementum chronicarum di Jacobus Philippus Bergamensis (Venezia, Bernadino Riz-zo, 1492), è una delle vedute di città, incise su legno, che corredano questo compendio di storiauniversale, del quale si conserva una copia nella Biblioteca Planettiana di Jesi (Fondo Incunaboli,Conv. Inc. 4/1-2).

L’autore, Iacopo Filippo Foresti (1445-1513), è un frate agostiniano conosciuto come il “Bergo-mense”, dal luogo di origine vicino Bergamo, dove aveva raccolto una vasta biblioteca conven-tuale dalla quale probabilmente attinse per il suo volume (traggo queste informazioni dal libro diR. Bigliardi Parlapiano, Biblioteca Planettiana Jesi, Fiesole, Nardini, 1997, pp.44-45).

Campaiono in quest’opera anche altre vedute di città di mare (Napoli, Siracusa, Marsiglia, Ra-gusa) con uno profilo abbastanza simile, ma, nell’edizione 1483 dello stesso volume (una copiadella quale è conservata alla Biblioteca Civica di Fano), le vedute delle diverse città sono iden-tiche, come succedeva spesso in opere di questo genere, nelle quali l’apparato iconografico eraprevalentemente decorativo e quindi tipografi ed editori tendevano a riutilizzare le stesse forme,economizzando sugli alti costi dell’incisione.” (Proposte e ricerche, Ancona, 40 (1998): 122-123).

03 Nicetic.QXD 30.06.2003 14:34 Page 78

79A. NiËetiÊ, Grafike koje ipak ne prikazuju Dubrovnik 15. i 16. stoljeÊa

Dubrovnik svakako nije imao oblik kakav je na tim grafikama prikazan.Suprotno njima, posve vjerno prikazan Grad bio bi na kipu sv. Vlaha iz sre-dine 15. stoljeÊa (slika 3), na BoæidareviÊevu triptihu s poËetka 16. stoljeÊa(slika 4) i na planu Grada u polovici 16. stoljeÊa (slika 10).

Tako je vjerojatno najstariji, ali i dosta vjerniji model Grada prikazan nakipu sv. Vlaha iz sredine 15. stoljeÊa.12 On u rukama druæi Grad. Istina, tu jeprikazano manje ulica nego πto ih je bilo: na sjevernom je dijelu Place (Stra-duna) osam ulica, a na juænom samo sedam, dok ih je na obje strane po 14.Ipak, prikazane su glavne javne i sakralne zgrade, tvrave, a posebno mjestozauzima Gradska luka.

Svakako najljepπi i vjerni prikaz Grada i njegove luke izradio je poËetkom16. stoljeÊa Nikola BoæidareviÊ na triptihu “Bogorodica sa svecima” (sv. Toma,sv. Augustin, sv. Pavao i sv. Vlaho); sv. Vlaho dræi objema rukama Grad.

I konaËno, kao treÊi primjer, najvjerniji izgled Grada, moæe se slobodnoreÊi i vjerodostojan, jest onaj na planovima Grada i Luke pronaenima u to-rinskom arhivu,13 gdje je prikazan Dubrovnik iz polovice 16. stoljeÊa (slike10 i 11). Nastanak veoma preciznih planimetrijskih karata Grada i Lukedovodi se u vezu s pripremom za rat protiv Turaka savojskog vojvode KarlaEmanuela I. (1598-1630), u kojem bi Dubrovnik trebao postati vojna baza ilogistiËka potpora trupama koje bi se borile u njegovu zaleu.14

Zbirku karata zapoËeo je skupljati Emanuele Filiberto, a nastavio njegovsin Carlo Emanuele I., πto upuÊuje na moguÊnost da dubrovaËke karte nisu

12 DubrovaËki majstori oko sredine 15. stoljeÊa, srebro pozlaÊeno, iskucano: visina 67,5 cm,baza 22 x 14 cm, Dubrovnik, Æupna crkva Sv. Vlaha.

13 Ilario Principe, ≈Tri neobjavljene karte Dubrovnika iz XVI.- XVII. st.« Dubrovnik 1 (1991):191-202.

14 “Potkraj 1607. i poËetkom 1608. pouzdanici savojskog vojvode boravili su prvo na Mljetu.a potom i u Dubrovniku, s namjerom da voama ustanka predaju novËanu pomoÊ i organizirajupristaπe meu dubrovaËkom vlastelom. Imberto Saluzzio, poznat kao commendator della Manta iFiliberto Provona predstavili su se kao trgovci konjima, a zapravo su davali upute pristaπamaustanka i potajno izraivali precizne zemljovide i crteæe gradskih fortifikacija.” (Stjepan ∆osiÊ iNenad VekariÊ, ≈Raskol dubrovaËkog patricijata.« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU uDubrovniku 39 (2001): 305-379, 312). Autori tog teksta u vezi s datacijom karata iznose: “Oozbiljnom radu della Mante i Provona svjedoËe dvije tajno izraene i veoma precizne planimetrij-ske karte grada i utvrda, te crteæ dubrovaËke luke. Karte se Ëuvaju u Dræavnom arhivu u Torinu.NasluÊujuÊi dataciju, no bez uvida u kontekst njihova nastanka, objavio ih je Ilario Principe. Trineobjavljene karte Dubrovnika iz XVI.-XVII. st.” Datacija slika Ilaria Principe dana je u velikomvremenskom rasponu.

03 Nicetic.QXD 30.06.2003 14:34 Page 79

Anali Dubrovnik 41 (2003)80

morale nastati 1607. ili 1608., veÊ prije, i to ne istodobno, jer su i prije tihdogaaja osnivane protuturske alijanse, a spomenuo bih samo Prvu i Drugusvetu ligu i vrijeme Lepantske bitke (1571.) kada je Dubrovnik, zbog svogiznimno vaænog strateπkog poloæaja, bio bez sumnje ukljuËen u te ratne pla-nove, pa je vladao veliki interes za crteæe njegovih utvrda i luke. Dakako, niDubrovnik, zbog opasnosti od Venecije, u svim tim dogaajima nije bio pa-sivni promatraË, veÊ je aktivno radio na obrani svog suvereniteta, πto najbo-lje pokazuje zapoËeta ubrzana gradnja Revelina 1538. i ojaËanje postojeÊihutvrda, nadasve Sv. Ivana na Mulu.

Spomenimo ovom prilikom da se u dubrovaËkom arhivu nalazi crteæ kojibi trebao prikazivati Dubrovnik u 12. stoljeÊu, ali je on iz 18. stoljeÊa (slika5), na πto upuÊuje vodeni æig, a uz sliku su zapisi s poËetka 19. stoljeÊa.15 Usvom Ëlanku Milan Reπetar ne donosi taj crteæ. Njega nalazimo u PovijestiDubrovnika Josipa LuËiÊa,16 a Æeljko PekoviÊ u svojoj knjizi Dubrovnik -nastanak i razvoj srednjovjekovnog grada17 analizira tu sliku i donosi za-kljuËke o izgledu Grada u 12. stoljeÊu, iako ocjenjuje da: “Crteæ prikazujeperspektivu Dubrovnika kako je izgledao u XII. stoljeÊu. Mada je crtan kon-cem XVII. ili poËetkom XVIII. stoljeÊa, naizgled nespretno, donosi Ëitav nizvrijednih podataka o razvoju grada.”18 Dakako, moæemo se odmah zapitati:kako taj crteæ Grada s kraja 17. ili poËetka 18. stoljeÊa moæe donijeti “Ëitavniz vrijednih podataka o razvoju grada”?

OËito da je ovdje rijeË o donoπenju ocjene o obliku Grada u 12. stoljeÊuna osnovi proizvoljnog crteæa iz 18. stoljeÊa i imaginacije temeljene na nevje-rodostojnim povijesnim izvorima.

Dakle, da zakljuËimo: prikazane grafike i crteæi na slikama 1, 2, 6, 7, 8 i9. nemaju sliËnosti s naπim gradom. Zato sam miπljenja da bi autori, koji ihi dalje objavljuju u svojim radovima, trebali, barem zbog Ëitatelja napomenutida Dubrovnik nije bio takva izgleda. Naprotiv, ovako bez komentara, koddijela Ëitatelja stvaraju se nedoumice. Tako se i u najnovijoj objavljenoj lite-raturi (u godini 2001.) o dubrovaËkoj povijesti nalazi grafika Dubrovnika sa

15 RF, Bassegli-Gozze, kutija 134, br. 131a (Dræavni arhiv u Dubrovniku).16 Josip LuËiÊ, Povijest Dubrovnika (II.). Zagreb: Historijski institut JAZU u Dubrovniku,

1973. Na slici 13. donesen je: “Crteæ Dubrovnika XII stoljeÊa u obitelji BasiljeviÊ-GuËetiÊ”.17 Æeljko PekoviÊ, Dubrovnik. Nastanak i razvoj srednjovjekovnog grada. Split: Ministarstvo

kulture Republike Hrvatske i Muzej hrvatskih arheoloπkih spomenika - Split, 1998.18 Æ. PekoviÊ, Dubrovnik. Nastanak i razvoj srednjovjekovnog grada: 26.

03 Nicetic.QXD 30.06.2003 14:34 Page 80

81A. NiËetiÊ, Grafike koje ipak ne prikazuju Dubrovnik 15. i 16. stoljeÊa

slike 1. u djelu Slobodana Prospera Novaka Dubrovnik ponovljen.19

Kako je zapisano ispod grafika (slika 1, 2, 6, 7, 8 i 9), vidi se πarolikost unjihovoj dataciji i podrijetlu. Tako Mithad KozliËiÊ za grafiku na slici 6.donosi dva autora i dvije datacije: Franco, 1579. i Rosaccio, 1606.20

No, bez obzira na to tko je autor tih grafika, jesu li one uistinu prikazDubrovnika ili su izmiπljene, u krajnjoj je liniji sasvim svejedno. NajznaËaj-nija je, ipak, spoznaja da se u tom vremenu Dubrovnik nalazi na knjiænimgrafikama jednako tako kao i drugi poznati sredozemni gradovi, npr. Anco-na, Napoli, Siracusa, Venezia, Pisa. OËito je Dubrovnik u to doba bio poznatkao dobro utvren luËki grad i vaæno pomorsko, brodograevno i trgovaËkosrediπte na Sredozemlju, i bez ikakve je sumnje pripadao mediteranskom ieuropskom civilizacijskom krugu tog doba.

Dakako, u ovom radu nisu predoËene sve grafike za koje se tvrdi da pri-kazuju Dubrovnik, πto nije ni bio cilj, veÊ se æeljelo pokazati da su istom gra-fikom prikazivana dva ili Ëak viπe gradova, i da te grafike nisu predstavljalete gradove i luke, pa tako ni Dubrovnik, veÊ su bile izmiπljene u tiskarama da bipridonijele ljepπem izgledu knjige i viπoj cijeni na træiπtu.

19 Slobodan P. Novak, Dubrovnik ponovljen. Zagreb: LMN, d.o.o., 2001.20 Mithad KozliËiÊ, Atlas. Kartografski spomenici hrvatskog Jadrana. Zagreb: AGM, 1995.

Autor istu grafiku donosi na dvijema stranicama (149 i 210) i navodi dva razliËita autora. ZaFrancovo izdanje grafike zapisano je: “Osim toga, Franco daje nove vedute Dubrovnika (K-115)”(str. 146), a kod Rosaccijeva izdanja grafika zapisano je: “Luka i grad Dubrovnik (K-192) dobroje orijentiran u zemljopisnom prostoru. Gradski areal Dubrovnika mogao je biti prikazan s viπepojedinosti, no to mletaËkom vienju oËito nije odgovaralo.” (str. 207).

03 Nicetic.QXD 30.06.2003 14:34 Page 81

Anali Dubrovnik 41 (2003)82

Slika 2. “To je venecijansko izdanje Supplementum chronicarum iz 1490. god.Bernardinusa Riciusa de Navarie” (Draæen Budiπa); “Dubrovnik; Supplementum chro-nicarum, Jacobus de Bergamo, Venecija, 1492. god.” (Milan Prelog, ≈Dubrovnik: pros-tor i vrijeme.«, u: Zlatno doba Dubrovnika. Zagreb, 1987: 30)

Slika 1. “Slika Dubrovnika godine 1481.” (Milan Reπetar); “Prikaz Dubrovnika iz dru-gog Benalijevog izdanja ‘Supplementum chronicarum’ Jacobusa Philipusa de Bergamo,1486.” (Draæen Budiπa); “Veduta di Ancona, di Jacopo Filippo da Jesi (1540.)” (Gior-gio Mangani); “Dubrovnik prema crteæu iz 1481.” (Grga Novak)

03 Nicetic.QXD 30.06.2003 14:34 Page 82

83A. NiËetiÊ, Grafike koje ipak ne prikazuju Dubrovnik 15. i 16. stoljeÊa

Slika 3. Dubrovnik nakipu sv. Vlaha iz sredine15. stoljeÊa. Na modelu jeistaknuta luka, a do nje suzgrade koje Ëine srediπteGrada: Katedrala, Kneæevdvor (zaπtiÊen kulama),zatim Veliki arsenal, Zvo-nik, Placa (trg) s Orlando-vim stupom, na kojem sevije dræavna zastava s li-kom sv. Vlaha, i Crkva sv.Vlaha. Luka je dobro utvr-ena kako bi bili sigurnivitalni dijelovi Grada i bro-dovi u njoj. Krajnje dvijetvrave - Sv. Luka i ona naMulu (Kaπe joπ nisu sagra-ene), povezane su lancemkoji se uoËava na modelu(na lijevoj strani je origi-nal, a na desnoj strani nacrtMilana Reπetara, ≈Slike sta-roga Dubrovnika.«: 176).

03 Nicetic.QXD 30.06.2003 14:34 Page 83

Anali Dubrovnik 41 (2003)84

Slika 4. DubrovaËka luka s poËetka 16. stoljeÊa - detalj s triptiha Nikole BoæidareviÊa“Bogorodica sa svecima”, s poËetka 16. stoljeÊa. BoæidareviÊev prikaz gradske luke i nje-na utvrenja vrlo su vjerno prikazani. Osobito su istaknuti arsenali. Na slici se vidi istoËnizid Velikog arsenala s oblim lukovima, graen koncem 15. i poËetkom 16. soljeÊa. Poza-di je zid sa πiljastim lukovima, koji je gradnjom novog istoËnog zida prestao biti u funkci-ji. Arsenal su πtitile sa sjevera Kula ribarnice (sruπena 1853.), a s juga Kaznena kula, is-pod koje je manji trokutasti gat na kojem je bitva za vez. Mali arsenal sastoji se od tri jed-naka odjeljka. Istaknuta je Kula od mula s polukruænim bastionom, s kojeg se pruæa lanacdo Kaπa; identiËan oblik Kule nalazi se i na slici 10 i 11.

Slika 5. Crteæ Dubrovnika iz 18. stoljeÊa koji bi trebao predstavljati Grad u 12. stoljeÊu

03 Nicetic.QXD 30.06.2003 14:34 Page 84

85A. NiËetiÊ, Grafike koje ipak ne prikazuju Dubrovnik 15. i 16. stoljeÊa

Slika 6. “Slika Dubrovnika oko g. 1580.” (Milan Reπetar); “Prikaz Dubrovnika izknjige G. Rosaccia Viaggio da Venetia a Costantinopoli, oko 1595.” (Draæen Budiπa);“Dubrovnik (Franco, 1579.)” (M. KozliËiÊ, Atlas: 149); “Dubrovnik (Rosaccio, 1606.)”(M. KozliËiÊ, Atlas: 210). “Iz kraja XVI. vijeka imam dvije slike koje su vrlo sliËnejedna drugoj pa nema sumnje da je jedna izragjena po drugoj, samo πto ne mogu sigur-no kazati koja je original a koja je kopija; inaËe ni jedna ni druga - osim natpisa ‘RAGVSI’- nemaju s Dubrovnikom nikakva posla, jer bi isto tako to mogla biti slika bilo kojegdrugog primorskog grada. A opet je interesantno vidijeti kako su u to doba crtaËi i knji-æari naivnom bezobraznoπÊu izragjivali i prodavali ‘vjerne’ slike svakojakih gradova nasvijetu.” (M. Reπetar, ≈Slike staroga Dubrovnika.«: 179).

Slika 7. “Slika Dubrovnika oko g. 1590.” (Milan Reπetar); “Prikaz Dubrovnika iz(najvjerojatnije) ‘Teatro delle più illustri et famose città di tutto il mondo’. FrancescaValesija, 1571.” (Draæen Budiπa)

03 Nicetic.QXD 30.06.2003 14:34 Page 85

Anali Dubrovnik 41 (2003)86

Slika 8. “Slika Dubrovnika iz g. 1638. (Matija Merian)” (Milan Reπetar)

Slika 9. “Dubrovnik (Peeters 1686.)” (M. KozliËiÊ, Atlas: 229). “Kod Dubrovnika (K-211) Peeters je opet izvoran. Njegov prikaz tog grada s lukom nije najvjerniji, ali ipakpredstavlja bitan pomak. Pogled je to s jugoistoka, pa mu je u prvom planu otok Lokrum.Dalje se vidi ulaz u gradsku luku, ali bez poznatog lukobrana (kaπe), da bi s juæne i za-padne strane (na veduti je to lijevo), izvan obrambenog zida dodao kanal i u realnostinepostojeÊe πiroko kopno. Pozornost privlaËi prikaz dubrovaËke galijice u prvom planuvedute, jer je to najbolji crteæ tog broda posvjedoËen u kartografskoj grai.” (M. KozliËiÊ,Atlas: 229). Osim imena RAGUSA nad slikom i galijice (koja moæe biti i dubrovaËka), tagrafika nema nikakve druge sliËnosti s Dubrovnikom. Koliko ona odudara od prikazaDubrovnika, govori i dæamija s minaretom u sredini grada.

03 Nicetic.QXD 30.06.2003 14:34 Page 86

87A. NiËetiÊ, Grafike koje ipak ne prikazuju Dubrovnik 15. i 16. stoljeÊa

Slika 10. Veduta Gradske luke sredinom 16. stoljeÊa. U sredini slike su arsenali:Mali arsenal s dva jednaka odjeljka i jednim dosta manjim, a u njegovoj blizini, zazaπtitu luke, dvije su visoke Ëetverokutne kule - Sv. Dominik i Sv. Luka. Veliki arsenalprikazan je s po Ëetiri zatvorena luka iz kojih strπe kosnici galija, a povezan je u forti-fikacijski sklop s Kulom ribarnice (iza koje je granarij - skladiπte æita, izgraeno 1461.,sruπen u potresu 1667.) i Kaznenom kulom, prepoznatljivljom po malom trokutastomgatu ispod nje i dva kamena prstena na njoj. Izmeu Kaznene kule i Velikog arsenala jemanji otvor, kao neka “morska vrata”, iznad kojega je prozor. Taj otvor danas jezatvoren obalom na tom dijelu i samo se vidi vrh luka, koji je oko 175 cm iznad sred-nje morske razine u Dubrovniku, πto oËito govori da je otvor bio dosta malen (πirineoko 3,80 m). Na tom mjestu nekad je bio ulaz u Fontik (trænicu i skladiπte æita), alimnogo viπi, i obuhvaÊao je prozor, o Ëemu svjedoËi πiljasti zatvoreni kameni luk visinegotovo kao onaj Velikog arsenala, ali dosta uæi. On je vjerojatno zazidan krajem 15. ilina poËetku 16. stoljeÊa, kada je Fontik prestao biti u funkciji. Pri tome je ostavljenmanji otvor, vjerojatno radi komunikacije s Arsenalom i Dvorom. Slika oËito prikazujedo danas najznaËajni i ujedno i najvjerniji prikaz Gradske luke u polovici 16. stoljeÊa,πto oËito govori da su sve ranije grafike, koje se susreÊu u ovom Ëlanku, uistinu nacr-tane domiπljanjem autora koji nikad nije ni vidio Dubrovnik.

03 Nicetic.QXD 30.06.2003 14:34 Page 87

Anali Dubrovnik 41 (2003)88

Slika 11. Detalj vedute Gradske luke prije sredine 16. stoljeÊa. Ako je suditi ponekim detaljima s ove slike, na kojoj tvrava Sv. Ivan nema danaπnji oblik (koji je iz1557.), veÊ je joπ tu Kula od Mula s polukruænim bastionom, nema tvrave Revelin (iz-graena 1551., zapoËeta izgradnja 1538.), veÊ su tu vanjska Vrata od PloËa (1478.), unu-traπnja vrata od PloËa i most (1449.) i manje zgrade na prostoru gdje se danas nalaziRevelin, ispred kojih je prostrani trg (nekad i danas Trg oruæja - Piaza d’armi), na ko-jem su topovi. Primjetno je da na trgu nema prsobrana, koji je izgraen na temelju za-kljuËka VijeÊa umoljenih od 11. listopada 1593. (O tome opπirnje: Lukπa BeritiÊ,Utvrenja grada Dubrovnika. Zagreb: JAZU, 1955: 164). Gat Ponta je drven, πto seopaæa po gredama koje strπe iz mora, a gradnja u kamenu zapoËeta je 1566. Svi ti poka-zatelji ukazuju i dokazuju da je slika nastala vrlo vjerojatno prije polovice 16. stoljeÊa.

03 Nicetic.QXD 30.06.2003 14:34 Page 88

89A. NiËetiÊ, Grafike koje ipak ne prikazuju Dubrovnik 15. i 16. stoljeÊa

UNFAITHFUL REPRESENTATION OF DUBROVNIK ONFIFTEENTH- AND SIXTEENTH-CENTURY GRAPHICS

ANTUN NI»ETI∆

In the historical literature pertaining to Dubrovnik and Ancona an identi-cal graphic representation of the two cities and their harbours may be traced.Apart from this one, there are several other graphics and drawings whichattempted to render the perspective view of Dubrovnik, though with littlesuccess. Apparently, the typographers and printers of the time tended to usepanoramic clichés, calculating with the high cost of their graphic reproduc-tion.

03 Nicetic.QXD 30.06.2003 14:34 Page 89