povijesno-medicinski vodič kroz medicinu starog dubrovnika

Ana Boroveki, Slobodan Lang

POVIJESNO-MEDICINSKI

VODI KROZ MEDICINU STAROG DUBROVNIKA

A GUIDE TO THE HISTORY OF MEDICINE IN OLD DUBROVNIK

2. dopunjeno izdanje

kola narodnog zdravlja Andrija tampar, Medicinski fakultet u Zagrebu

Andrija tampar School of Public Health, Zagreb School of Medicine

2007

2

2

autori/authors:

dr. sc. Ana Boroveki, dr. med., prof. filozofije i komparativne knjievnosti

prof. dr. sc. Slobodan Lang, dr. med.

urednik/editor:

prof. dr. sc. Biserka Belicza, dr. med.

nakladnik/publisher:

kola narodnog zdravlja Andrija tampar, Medicinski fakultet u Zagrebu

Andrija tampar School of Public Health, Zagreb School of Medicine

recenzenti/ redactors:

prof. dr. sc. Jelka Petrak

doc. dr. sc. Jurica Bai

dr. sc. Petar Marija Radelj

lektorica za hrvatski jezik/lector of Croatian language:

Mirjana Zec, prof.

urednik engleskog teksta/editor of English text:

Metthew McKenzie

fotografije/photographs:

Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU

Department for the History of Medical Sciences of the Croatian Academy of Sciennces and Arts

karte/maps:

Tomislav Boroak, dipl. ing.

Zahvala:

Zahvaljujemo se: Fra Mariu ikiu, gospoi Pave Brailo, ovlatenoj prevoditeljici i vodiu grada Dubrovnika, gospodinu Mattew

McKenzie, pokojnim prof. dr. sc. Biserki Beliczi i doc.dr. sc. Jurici Baiu, te prof. dr. sc. Stjepanu Orekoviu, dr. sc. Jelki Petrak,

dr. sc. Petru - Mariji Radelju, mr. sc. Mirjani Nasi, Arhivu grada Dubrovnika, na njihovoh pomoi i suradnji

Acknowledgements:

Many thanks for their help and support to: fra Mario iki, Ms. Pave Brailo, licenced guide, interpreter of the city of Dubrovnik,

Mr. Mattew McKenzie, late Prof. Biserka Belicza and late Assist. Prof. Jurica Bai, Prof. Stjepan Orekovi, Prof. Jelka Petrak,

Petar - Marija Radelj, PhD,Mirjani Nasi, Msc, the Archives of the city of Dubrovnik

ISBN 978-953-6255-37-5

3

3

4

4

UVOD

Dubrovnik je bio svojevrsni kulturni centar na hrvatskim prostorima i nije sluajno

da su u njemu roeni takvi velikani poput renesansnog knjievnika Marina Dria,

znanstvenika i filozofa Rugjera Bokovia ili poznatog lijenika Gjure Armena

Baglivija. Dubrovnik je uvijek bio grad koji je nastojao prihvatiti svjetska strujanja.

Njegov jedinstveni geografski poloaj na razmeu istonog i zapadnog

mediteranskog svijeta uinio ga je prijemljivim za razne kulturne tradicije te razna

znanstvena i drutvena postignua. Dubrovnik i njegovo stanovnitvo uvijek su

mislili na boljitak svoga grada i eljeli ga to vie povezati sa svijetom. Zato su

esto odlazili u strane krajeve radi kolovanja ili trgovine te se vraali u svoj grad i

nastojali ga oplemeniti novim stvarima i ljudima koje su dovodili iz udaljenih

krajeva vodei uvijek rauna o vlastitoj kulturnoj posebnosti. Tako je i nastala

dubrovaka kulturna tradicija koja je produkt svojevrsne prilagodbe raznih

kulturnih utjecaja dubrovakome podneblju. Dubrovnik je tako postao i ostao

svojevrstan svijet u malome na dubrovaki nain koji i danas iznova zauuje one

koji se bave njegovom prolou i sadanjou.

Dubrovaka medicina nije nikada bila iskljuivo lokalnog karaktera, niti izolirana od

svjetskih dogaanja. Ona je zahvaljujui otvorenosti svoga stanovnitva i

jedinstvenosti geografskog poloaja uvijek nastojala inkorporirati u vlastitu

medicinsku praksu najnovija dostignua i ideje svoga vremena. Mnogi poznati

lijenici boravili su u Dubrovniku i obogatili svojim znanjem njegovu medicinsku

tradiciju koja e kasnije iznjedriti niz velikana hrvatske i svjetske medicinske

povijesti .Graani Dubrovnika osjetili su potrebu razvoja i unapreenja javno-

zdravstvenih prilika svoga grada kao osnovni uvjet vlastite egzistencije , vodei pri

tome uvijek rauna o medicinsko-etikim problemima i nastojei potovati ljudska

prava svih. Dovoljno je samo ukratko nabrojiti najvanije medicinske tekovine ovog

jedinstvenog grada-drave i njegove okolice poput karantene, dobro organizirane

lijenike i ljekarnike slube da bi nam bilo jasno zato se ba na ovim prostorima

razvila medicinska tradicija koja je u mnogoemu nadmaila ostale hrvatske

krajeve. Tako Dubrovnik ne predstavlja samo kulturno-spomeniki biser hrvatskih

prostora nego i svojevrstan povijesno-medicinski unikum ne samo u hrvatskim,

nego i u europskim i svjetskim razmjerima.

5

5

INTRODUCTION

For many years Dubrovnik was one of the largest cultural centres in Croatia. Many

famous Croatians were born in Dubrovnik: Marin Dri, the great Croatian

Renaissance playwright, Rugjer Bokovi, world renowned 17th century scientist

and philosopher, and Gjuro Armeno Baglivi, famous 17th century physician. This

small city-state has always, through its rich and turbulent history, been open to the

world. Its unique geographical position between the west and the east

Mediterranean gave Dubrovniks cultural tradition certain flare, a mixture of

different cultural and scientific influences. The inhabitants of Dubrovnik were

always willing to contribute to the development of their city. That is why they

travelled all over the world to study the achievements of other nations to educate

themselves at the best universities and, through successful commerce, acquire the

most exotic goods for their little community. Dubrovnik was also open to the other

nations and cultures that came in order to settle down within its walls for different

reasons. Through this cultural exchange between Dubrovnik and the rest of the

world a specific cultural blend was formed that of the culture of Dubrovnik (which

still exists today). Therefore Dubrovnik has always been viewed as a world of its

own within the Croatian cultural context.

The medicine of Dubrovnik was never of the local character nor was it ever isolated

from the developments in this field from the rest of the word. It was always aware

of the latest achievements in medical science and practice. Many famous physicians

lived or were born in Dubrovnik. Furthermore, the citizens of Dubrovnik were aware

of the significance of the latest public health and hygienic achievements for the

development of their city. The respect for human dignity and ethical awareness

were always of a high standard. The medicine of Dubrovnik has, during many

centuries, in many aspects been more accomplished than in any other Croatian

region.

6

6

Slika dubrovake luke iz 18.st. s karantenom

18th- century picture of Dubrovnik harbour showing the quarantine of Dubrovnik

7

7

1. KNEEV DVOR ESKULAPOV KAPITEL (o poetcima medicine u Dubrovniku)

Eskulapov kapitel Kneev dvor

Aesculapiuss capital Rectors Palace

Dubrovnik je ve od svojeg osnutka povezan s medicinom. Njegovi osnivai, stanovnitvo

nekadanje antike grke kolonije Epidaura, donijeli su u ove krajeve kult grkog boga

zdravlja, Eskulapa (lat Asklepija). Spomen na to tovanje nalazimo i na jednom od sedam

kapitela Kneeva dvora-Eskulapovom kapitelu te u latinskom natpisu koji se nalazi pokraj tog

kapitela , a govori o navodnome porijeklu Eskulapa koje je vezano za podruje oko

Dubrovnika.

Kneev dvor jest mjesto gdje je za svoga jednomjesenog mandata boravio dubrovaki Knez

(bez svoje obitelji), a zgradu nije smio napustiti osim ako je iao obavljati neke slubene

poslove. Uz druge dravnike poslove njemu su se svako veer na uvanje davali kljuevi

grada koje je on ujutro uz ceremoniju vraao. Kneev dvor bio je sjedite Malog vijea

Dubrovake republike, te administrativno sredite i oruarnica, skladite municije i tamnica, a

bio je i sredite svih vanih dogaanja vezanih za politiki ivot Dubrovnika.

O vanosti Eskulapova tovanja u prolosti Dubrovnika , govori i to da se na tako vanoj

zgradi za Dubrovnik naao Eskulapov kapitel i pripadajui natpis vezan uz navodno

Eskulapovo podrijetlo. Autora teksta je na takovu konstrukciju prie o Eskulapu i Dubrovniku,

vjerojatno, ponukala injenica da je antiko ime Cavtata grada na dubrovakoj obali glasilo

Epidaur, kao i istoimeno mjesto u Grkoj gdje je po predaji roen Eskulap i gdje je, kao i u

Epidauru kraj Dubrovnika, kult tovanja toga boga bio vrlo popularan.

Mogue je da je kip Eskulapa bio ve u 12. stoljeu isklesan u Kneevu dvoru. No kad je u 15.

stoljeu Dvor obnavljan izgraen mu je trijem. Onofrio Giordano della Cava (Napuljac u slubi

Dubrovake republike) uz svog pomonika Piettra di Martina (kipar i arhitekt iz Milana), radi

sedam stupova sa sedam kapitela na trijemu Dvora od kojih onaj prvi s desna posveuje

Eskulapu. Kapitel predstavlja lijenika (Eskulapa) s tipinom kapom i dugom bradom koji

oekuje svoje bolesnike u svome alkemiarsko-lijenikom laboratoriju, a seljak kojem

8

8

graanin (sluga Eskulapov) pokazuje put donosi mu darove, meu kojima i koko,

tradicionalni lijenikov honorar. Uz kapitel se nalazi i ploa s uklesanim heksametrima na

latinskom u kojima se tvrdi da je Eskulap roen u Dubrovniku. Evo teksta tog natpisa s

prijevodom:

Munera diva patris, qui solus Apollonis artes,

invenit medicas per saecula quinque sepultas

et docuit gramen