grad bjelovar djeĈji vrtiĆ „osmijeh“ bogoslava …
TRANSCRIPT
GRAD BJELOVAR
DJEĈJI VRTIĆ „OSMIJEH“
BOGOSLAVA ŠULEKA 10
43000 BJELOVAR
Tel./Fax: 043/492-123
E mail:[email protected]
G O D I Š NJ E I Z V J E Š Ć E
O
OSTVARIVANJU PLANA I PROGRAMA RADA
ZA PEDAGOŠKU 2014./2015.godinu
Bjelovar, kolovoz 2015.godine.
Ravnateljica:
Danijela Kos
2
Na temelju ĉlanka 8.Pravilnika o obrascima i sadrţaju pedagoške dokumentacije i evidencije
o djeci u Djeĉjem vrtiću( (NN 83/01) uz prethodnu raspravu i zakljuĉke Odgojiteljskog vijeća,
Upravno vijeće Djeĉjeg vrtića „Osmijeh“ na 25. sjednici odrţanoj 31.08.2015.g. donosi:
GODIŠNJE IZVJEŠĆE
O
OSTVARIVANJU PLANA I PROGRAMA RADA
DJEĈJEG VRTIĆA”OSMIJEH”
Ravnateljica:
Danijela Kos
3
I.SADRŢAJ
I.SADRŢAJ 3
II.OPĆI PODACI O VRTIĆU 4
III.UVOD 5
IV.USTROJSTVO RADA
4.1.REDOVITI PROGRAM
4.2.PREVENTIVNI I ZAŠTITNI PROGRAMI
4.3.PROGRAM JAVNIH POTREBA I POSEBNI PROGRAMI
6
7
14
15
V.MATERIJALNI UVJETI RADA 15
VI.NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE
PROJEKT VRTIĆA
VALORIZACIJA PROVEDBE TZK-e PO SKUPINAMA
6.1.SKRB ZA DJECU SA POSEBNIM POTREBAMA
6.2.GODIŠNJI IZVJEĐŠTAJ PLANA RADA ZDRAVSTVENE
VODITELJICE
6.3.IZVJEŠTAJ O PROVOĐENJU I REALZICIJI PROGRAMA O
PROMICANJU SPOZNAJE ŠTENOSTI UPORABE DUHANSKIH
PROIZVODA ZA ZDRAVLJE DJETETA
18
21
32
52
53
63
VII.ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
PLANIRANJE I PRIPREMANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
JASLIĈKE SKUPINE
PROVEDENI PROJEKTI
VRTIĈKE SKUPINE
PROVEDENI PROJEKTI
GODINA PRIJE ŠKOLE
IZVJEŠĆE O RADU PROGRAMA IGRAONICE ZA DJECU OD 3.
DO 7.GODINE ŢIVOTA
IZVJEŠĆE O RADU PROGRAMA ENGLESKOG JEZIKA
IZVJEŠĆE O RADU SPORTSKOG PROGRAMA
OBOGAĆIVANJE REDOVITOG PROGRAMA
PREVENTIVNO ZAŠTITNI PROGRAMI
64
66
67
71
73
83
96
101
103
107
108
111
VIII.NAOBRAZBA I STRUĈNO USAVRŠAVANJE
DJELATNIKA
112
IX.SURADNJ SA RODITELJIMA 116
X.SURADNJA SA VANJSKIM USTANOVAMA 123
XI.VREDNOVANJE PROGRAMA 124
XII.IZVJEŠĆE O RAELIZACIJI RADA PEDAGOGA 133
XIII.IZVJEŠĆE O REALIZACIJI RADA LOGOPEDA 133
XIV.IZVJEŠĆE O REALIZACIJA RADA RAVNATELJICE 133
XV.UPRAVLJANJE RADOM I POSLOVANJE VRTIĆA 136
XVI.ZAKLJUĈAK 136
4
II.OPĆI PODACI O VRTIĆU
TABLICA 1.Opći podaci o vrtiću
Naziv ustanove: Djeĉji vrtić „Osmijeh“
Adresa sjedišta: Bogoslava Šuleka 10, Bjelovar
Podruĉni objekt: Jakova Gotovca 22, Bjelovar
Telefon/fax: 043/492-123
Web site: www.djecjivrtic-osmijeh.hr
e-mail: [email protected]
Matiĉni broj-OIB 2488680 30711084797
Osnivaĉ: Marina Hehet Valentić
Djelatnost: Odgoj i obrazovanje djece predškolske dobi
Ravnateljica: Danijela Kos Telefon: 043/492-123
Broj odgojnih grupa: 6
Ukupan broj osoblja 22
Broj struĉnog osoblja 14
Broj ostalog osoblja 8
Vanjski suradnici:
pedagog
1
Vanjski suradnici:
logoped
1
5
III.UVOD
Djeĉji vrtić „Osmijeh“je privatna predškolska ustanova za njegu, odgoj i obrazovanje
predškolske djece od navršene 1. godine ţivota djeteta do polaska u školu,koja djeluje na
podruĉju Grada Bjelovara.
Osnivaĉ i vlasnik je fiziĉka osoba Marina Hehet Valentić.
Vrtić se sastoji od jednog matiĉnog objekta u kojem se provodi cjelodnevni redoviti 10-satni
program rada u tri odgojno - obrazovne skupine, jednoj jasliĉkoj i dvije vrtićke skupine te od
podruĉnog objekta u kojem se takoĊer provodi redoviti 10-satni program rada u dvije
vrtićke odgojno-obrazovne skupine i od mjeseca svibnja u jednoj jasliĉkoj odgojno-
obrazovnoj skupini.
Godišnjim planom i programom odgojno – obrazovnog rada za pedagošku
2014./2015.godinu rad smo usmjeravali s ciljem poticanja cjelovitog razvoja djeteta
(tjelesnog i psihomotornog razvoja; socio-emocionalnog i razvoja liĉnosti; spoznajnog
razvoja; govora, komunikacije, izraţavanja i stvaralaštva), imajući na umu individualni-
aktualni stupanj razvoja svakog djeteta, njegove razvojne potrebe i mogućnosti.
Godišnji plan i program rada vrtića temeljio se na zakonskim odredbama vezanim za
djelatnost predškolskog odgoja,Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja djece
predškolske dobi,Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju te njegovim izmjenama i
dopunama, Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, na vlastitom
iskustvu ,postojećoj pedagoškoj dokumentaciji i vrednovanju dosadašnjeg rada u redovitom
programu i drugim posebnim programima i programu javnih poteba koje smo do sada
uspješno provodili.
Tijekom cijele pedagoške godine nastojali smo sustavno pratiti i unapreĊivati ustrojstvo
programa primjerenog u zadovoljavanju djeĉjih potreba i prava na slobodan izbor sadrţaja i
aktivnosti, provoditi fleksibilno procese rada zadovoljavajući individualne
potrebe,organizirati kvalitetne i primjerene posebne programe, provoditi aktivnosti u svrhu
razvijanja djetetovih osobnih potencijala poticajnim i razvojnim okruţenjem.
U brizi i skrbi za tjelesni rast i razvoj isticali i poticali zdrave prehrambene navike,pratili
tjelesni razvoj djece,provodili sportske aktivnosti i dr.
Pripremali bogato okruţenje za rad dodavanjem potrebnih materijalnih promjena,
reorganizirali prostor kako bi osigurala zanimljivost okruţenja za uĉenje, igru i stvaralaĉke
aktivnosti djece.
Ukljuĉivali smo sve radnike u razliĉite programe edukacije osiguravajući kreiranje novih
spoznaja radi unapreĊivanja opće kvalitete ţivljenja u vrtiću.
U suradnji sa roditeljima i širom socijalnom sredinom poticali kulturnu i javnu djelatnost
vrtića , organizirali raznovrsne rekreativne, te kulturno – zabavne programe za djecu,
roditelje, zaposlene, na razini vrtića i izvan njega, suraĊivali s vanjskim struĉnim suradnicima
i dr.
6
IV.USTROJSTVO RADA
Djeĉji vrtić “Osmijeh“ obavlja djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja u okviru
redovitog10-satnog programa ranog odgoja, njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite,
prehrane i socijalne skrbi za djecu od navršenih dvanaest mjeseci ţivota do polaska u školu
na temelju Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97,107/07,94/13) i
Drţavnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (NN 63/08 i 90/10).Vrtić
je osnovan 2009.g., te je poĉeo sa radom u sijeĉnju 2010.g.
Danas djeluje na dvije lokacije -matiĉni objekt u ulici Bogoslava Šuleka 10, Bjelovar
(3 odgojne skupine)i podruĉni objekt Jakova Gotovca 22 ,Bjelovar (3 odgojne skupine).
Planirali smo bitne zadaće za unapreĊivanje ustrojstva rada, koje smo i realizirali:
-usklaĊivali rad s individualnim potrebama i pravima djece na razini vrtića, uvaţavajući
specifiĉnosti svakoga objekta
-postavili smo fleksibilno radno vrijeme u skladu sa stvarnim potrebama roditelja i djece
- nastojali unapreĊivati ustrojstvo programa primjerenog u zadovoljavanju djeĉjih potreba i
prava na slobodan izbor sadrţaja i aktivnosti
-pratili i vrednovali procese rada
-redovito se osposobljavali za što kvalitenije ostvarenja zadaća i ciljeva rada,sudjelovali na
seminarima za individualno struĉno usavršavanje,
-provodili smo fleksibilno radno vrijeme svih radnika, u cilju zadovoljavanja općih i
posebnih potreba djece: radno vrijeme odgojitelja, struĉnih suradnika i ostalih djelatnika
vrtića pratili smo i provodili u skladu sa zakonskim propisima
-suraĊivali smo sa razliĉitim suradnicima i institucijama tijekom cijele pedagoške godine,
pratili smo zakonske propise, normativne akte vrtića i drugu dokumentaciju nuţnu za rad
vrtića
-suraĊivali smo s vanjskim institucijama s ciljem ostvarivanja zadaća i ciljeva programa
-ukljuĉivali smo roditelje u rad vrtića kao sukreatore,pomagaĉe i partnere radi zadovoljavanja
zajedniĉkih potreba,roditelje smo kontinuirano usmjeravali na zadovoljavanje općih i
posebnih potreba djeteta u sigurnom okruţenju, te na potrebu kontinuirane suradnje s vrtićem
i ukljuĉivanje u cjeloviti odgojno-obrazovni proces
-organizirali i provodili kvalitetne i primjerene posebne programe
-prilagoĊavali vrijeme i prostor u svrhu razvijanja djetetovih osobnih potencijala poticajnim i
razvojnim okruţenjem,fleksibilnom organizacijom rada u smislu zadovoljenja osnovnih
djetetovih potreba i dr.
7
4.1. REDOVITI PROGRAM
Redoviti program: 10-satni program provodio se kroz rad 6 odgojno-obrazovnih skupina,
od toga 2 jasliĉke ,4 mješovite vrtićke skupine.
Ustroj djelatnika
I u ovoj pedagoškoj godini osiguran je potreban broj odgojitelja u skladu sa zakonskim
propisima. U skladu sa odredbama Drţavnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i
naobrazbe (NN 63/08, 90/10), u potpunosti smo zadovoljili odredbu- zaposlen je zdravstveni
voditelj .Na tom radnom mjestu došlo je do promjene, Predrag Filić, zaposlen na radno mjesto
zdravstvenog voditelja zamijenjen je sa Anom Bosanac koja je od sijeĉnja 2015.g. zaposlena
na pola radnog vremena, te od svibnja 2015.g na puno radno vrijeme.
Struĉno-razvojne poslove pedagoga i dalje smo ostvarivali sa našom pedagoginjom kao
vanjskim suradnikom.
Logopedinja je kontinuirano od prosinca 2014.g do kraja svibnja 2015.g. provodila sa 15
djece logopedske vjeţbe u trajanju od 1,5 h tjedno na temelju sklopljenog Ugovora, a od
mjeseca travnja i zaposlena je u vrtiću na temelju Ugovora o dopunskom radu.
Radno vrijeme odgojiteljica je strukturirano u okviru 40 sati tjedno,a poslove su odgojiteljice
obavljale u skladu sa predviĊenom strukturom radnog vremena radnog tjedna utvrĊenom
Godišnjim planom i programom rada za pedagošku 2014./2015.godinu 27,5 sati u
neposrednom radu sa djecom, te ostalih poslova 12,5 sati tjedno.
Na realizaciji programa rada sudjelovalo je:10 odgojiteljica koje imaju zakonom propisanu
vrstu i stupanj struĉne spreme, 2 odgojiteljice pripravnice, 1 zdravstveni voditelj,
1 ravnateljica, 1 administrativno-raĉunovodstveni radnik,1 kuharica ,2 ekonoma /domar
(1 radnik zaposlen na odreĊeno radno vrijeme u lipnju zbog povećanja obima posla) i 4
spremaĉice (1 radnik-osoba sa invaliditetom na pola radnog vremena.)
TABLICA 2 .-Struktura djelatnika prema radnim mjestima
RADNO MJESTO BROJ ZAPOSLENIH
ODGOJITELJ 10
ODGOJITELJ PRIPRAVNIK 2
RAVNATELJ 1
KUHARICA 1
SPREMAĈICA 4
ADMINISTRAT.RAĈUNOVODSTVENI
RADNIK
1
EKONOM/DOMAR 2
ZDRAVSTVENI VODITELJ 1
UKUPNO 20 RADNIKA +2 PRIPRAVNIKA
TABLICA 3.Raspored radnog vremena odgojitelja
8
REDOVAN RAD SATI DEŢURSTVO
Jutarnja smjena 07:00-12:30
06:00-11:30
Popodnevna smjena 10:30-16:00
11:00-16:30
MeĊusmjena 08:00-13:30
08:30-14:00
Preklapanje radnog vremena odgojitelja je 2 sata dnevno,dok je preklapanje radnog vremena u
jaslicama dnevno bilo minimalno 5,5 sati gotovo cijelu godinu.
TABLICA 4. Raspored radnog vremena ostalog osoblja
OPIS POSLOVA RADNO VRIJEME
RAVNATELJICA 07:00-15:00
SPREMAĈICA 07:00-15:00/06:00-10:00- 14:00-18:00
/11:00-19:00/08:00-12:00
KUHARICA 07:00-15:00
ADMINISTRAT.-
RAĈUNOVODSTVENI
RADNIK
08:00-16:00
EKONOM/DOMAR 07:00-15:00
ZDRAVSTVENI VODITELJ 08:00-15:30
TABLICA 5.-Struktura djelatnika prema stručnoj spremi i radnom mjestu
Redni
broj
IME I PREZIME
STRUĈNA
SPREMA
POSAO KOJI
OBAVLJA
NAPOMENA
01. Danijela Kos VŠS ravnateljica poloţen struĉni ispit
02. Monika Girtšal VŠS odgojiteljica poloţen struĉni ispit
03. Anita Pleskalt VŠS odgojiteljica poloţen struĉni ispit
04. Biljana Mikiĉić* VŠS odgojiteljica poloţen struĉni ispit
05. Milena Radotović VŠS odgojiteljica poloţen struĉni ispit
06. Mirela Trajkovski VŠS odgojiteljica poloţen struĉni ispit
07. Marina Hehet Valentić VŠS odgojiteljica poloţen struĉni ispit
08. Jelena Rukavina VŠS odgojiteljica poloţen struĉni ispit
09. Anita Krupljan VŠS odgojiteljica -
10. Bojana Kovaĉević VŠS odgojiteljica -
11. Zvjezdana Kuzminović VŠS odgojiteljica poloţen struĉni ispit
12. Ivana Ledinski
13. Valentina Boţić* VŠS odgojiteljica poloţen struĉni ispit
14. Ana Kovaĉek* VŠS odgojiteljica poloţen struĉni ispit
15. Ana Zubĉić* VŠS odgojiteljica poloţen struĉni ispit
16. Danijela Linar Špoljarić SSS kuharica -
17. Anita Igrić* SSS kuharica -
18. Tajana Boltiţar* SSS spremaĉica -
19. Ivka Pavković SSS spremaĉica -
20. Mateja Starĉević* SSS spremaĉica -
21. Mateja Grgić SSS spremaĉica pola radnog vremena
22. Višnja Štefec* SSS administ.radnik pola radnog vremena
23. Tatjana Vasić SSS administ.radnik -
9
24. Danijela Ropoša SSS spremaĉica -
25. Ţeljko Valentić SSS ekonom -
26. Robert Jukić SSS domar -
27. Nevenka Vuleta VSS(vanjski
suradnik)
pedagog poloţen struĉni ispit
28. Ivana Radić* VSS logoped poloţen struĉni ispit
29. Ana Bosanac VŠS zdravstveni voditelj poloţen struĉni ispit
30. Predrag Filić* VŠS zdravstveni voditelj poloţen struĉni ispit
*radnici koji su sudjelovali tijekom godine u ostvarivanju programa,a nisu više zaposleni
Na poslovima ĉišćenja radile su na zamjenama Mateja Straĉević, Tajana Boltiţar,a u
kolovozu je zaposlena na pola radnog vremena Mateja Grgić.
U lipnju je zaposlen Robert Jukić na poslovima domara.
Stalno zaposlena kuharica Danijela Linar Špoljarić vratila se sa rodiljnog dopusta pa je
raskinut ugovor o radu sa Anitom Igrić.
Nakon sporazumnog raskida sa Višnjom Štefec zaposlena je Tatjana Vasić najprije na pola , a
od sijeĉnja na puno radno vrijeme.
Odgojitelji – pripravnici
Odgojiteljica Ana Kovaĉek završila je sa staţiranjem 19.11.2014.g.poloţila je struĉni ispit
30.03.2015.g, te odgojiteljica Ana Zubĉić koja je završila sa staţiranjem 17.11.2014.g i
poloţila struĉni ispit 30.03.2015.g.
U ovoj pedagoškoj godini sklopili smo Ugovor o struĉnom osposobljavanju bez zasnivanja
radnog odnosa sa odgojiteljicama Bojanom Kovaĉević i Anitom Krupljan uz mjere Zavoda
za zapošljavanje.
1.)Bojana Kovaĉević-pripravnici staţ traje od 26.11.2014.g. do 25.11.2015.g.
2.)Anita Krupljan- pripravnici staţ traje od 09.03.2015.g. do 08.03.2016.g.
Na temelju Izvedbenog plana i programa staţiranja odgojitelja-pripravnika koji je usvojen na
sjednici Odgojiteljskog vijeća pripravnice su tijekom godine provodile etape staţiranje, te
slijedi polaganje struĉnog ispita u slijedećoj pedagoškoj godini .
Odgojne skupine,broj djece
U vrtić su se tijekom cijele godine upisivala djeca s obzirom na ispise djece,posebice u
podruĉni objekt otvaranjem još jedne odgojne skupine sredinom svibnja.
Kod primjenjivanja odredbi i mjerila Drţavnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i
naobrazbe (NN 63/08, 90/10) koje se odnose na broj djece u skupini, i dalje nismo u
potpunosti uskladili brojno stanje djece. Broj djece tijekom godine je varirao oko 140 djece
do 155 djece. Omogućen je raniji upis za 15 djece.
Nešto je bolja situacija u podruĉnom objektu,nastojimo taj problem riješiti. Nastojali smo
osigurati trećeg odgojitelja u vrtićkim skupinama sa većim brojem djece ovisno o potrebama
ili iznimnim situacijama u trenutku realizacija odreĊenih aktivnosti, ciljeva i zadaća
predviĊenog programa.
10
Tijekom godine brojno stanje djece je variralo (iako je polaznost djece bila dobra), ovisno o
pobolima, zimskim i ljetnim praznicima,posebice u skupinama sa djecom predškolaca koji su
se poĉeli ispisivati već tijekom lipnja.
Program se ostvaruje (svi u 10-satnom programu) u :
Matiĉnom objektu Bogoslava Šuleka 10:
Zvjezdice-jasliĉka mješovita odgojna –obrazovna skupina
Cipelići-vrtićka mješovita odgojno-obrazovna skupina
Jeţići- vrtićka mješovita odgojno-obrazovna skupina
Podruĉni objekt, Jakova Gotovca 22:
Leptirići- jasliĉka mješovita odgojna –obrazovna skupina
Puţići- vrtićka mješovita odgojno-obrazovna skupina
Gljivice- vrtićka mješovita odgojno-obrazovna skupina
Sve su skupine mješovite: jasliĉke od 1. do 3. godine i vrtićke koje obuhvaćaju djecu koja su
do kraja rujna tekuće pedagoške godine navršila 3. godine do polaska u školu.
TABLICA 6.-Raspored odgojiteljica po odgojnim skupinama
ODGOJNA SKUPINA IME I PREZIME
ODGOJITELJICA
1.ZVJEZDICE
1.Valentina Kolar
2.Mirela Trajkovski
3.Monika Girtšal
4.Valentina Boţić
5.Ana Zubĉić*
2.CIPELIĆI
1.Zvjezdana Kuzminović
2.Jasmina Rajić
3.JEŢIĆI
1.Ivana Ledinski
2.Biljana Mikiĉić
3.Jelena Rukavina
4.PUŢIĆI 1.Anita Pleskalt
2.Ana Kovaĉek
3.Anita Krupljan
4.Bojana Kovaĉević
5.GLJIVICE 1.Milena Radotović
2.Mirela Trajkovski*
3.Bojana Kovaĉević
4.Sabina Topĉić*
6.LEPTIRIĆI 1.Sabina Topĉić
2.Marina Hehet Valentić
Nakon otvaranja još jedne odgojne skupine jaslica u podruĉnom objektu dogodile su se
promjene u rasporedu odgojitelja u odnosu na poĉetak pedagoške godine.
Dosta promjena odgojitelja je bilo i u drugim odgojnim skupinama zbog razliĉitih razloga,
(tako da nismo u potpunosti mogli osigurati stalnost odgojitelja unutar odgojnih skupina)
odlazaka na bolovanje, otkaza Ugovora o radu od strane radnika , te povrataka radnika sa
rodiljnog dopusta.
11
Nakon odlaska Valentine Boţić i Biljane Mikiĉić, odgojiteljice, zaposlena je odgojiteljica
Monika Girtšal.
Nakon isteka pripravniĉkog staţa dvjema pripravnicama -u studenom su Ana Zubĉić i Ana
Kovaĉek završile sa pripravniĉkim staţem te su zamijenjene sa Bojanom Kovaĉević u
studenom te Anitom Krupljan u oţujku.
Odgojiteljica(osnivaĉ)Marina Hehet Valentić rasporeĊena je kao stalni odgojitelj unutar
nove jasliĉke grupe u podruĉnom objektu ,no najveći dio vremena provela je u jaslicama u
matiĉnom objektu kao treći odgojitelj,kao treći odgojitelj u drugim skupinama, te kao
zamjena u skupinama za vrijeme bolovanja ili godišnjih odmora odgojiteljica.
Radno vrijeme
Pedagoška godina poĉela je 01.09.2014.g, a završila 31.08.2015.g.
Ukupno je realizirano 252 radna dana.
Radno vrijeme matiĉnog i podruĉnog vrtića usklaĊeno je sa potrebama roditelja –radilo se od
06:00 ujutro do 16:30 sati popodne svakodnevno (osim subote i nedjelje, blagdana i
praznika).
Vrtić je radio 5 dana u tjednu – od ponedjeljka do petka. Deţurstva (jutarnja i popodnevna ) organizirana su u jednoj igraonici ujutro od 6 do 7 sati i
popodne od 15:30 sati do 16:30 sati.
Redovno se vodila knjiga deţurstva.
Vrtić je redovno radio za vrijeme zimskih i proljetnih praznika, te za vrijeme godišnjih
odmora u periodu ljeta, ali sa smanjenim kapacitetom i na naĉin da su se vrtićke skupine
meĊusobno spajale, a jasliĉke ne.
Uredovno radno vrijeme vrtića je od 09:00 do 15:00 sati.
Ljetni rad
U ljetnim mjesecima radno vrijeme vrtića nije se mijenjalo u odnosu na rad tijekom cijele
godine.
Radilo se od 6:00 sati do 16: 30 svakim danom (osim subote i nedjelje, blagdana i praznika).
Zbog manjeg broja djece , a i korištenja godišnjih odmora odgojiteljica u matiĉnom objektu i
podruĉnom objektu rad je organiziran u dvije odgojno-obrazovne skupine(vrtićke skupine
ĉinile su jednu skupinu, dok se jasliĉka skupina nije spajala).
Prema planu godišnjih odmora bile su osigurane po dvije odgojiteljice u svakoj skupini ili tri
u pojedinim tjednima.
Za vrijeme lipnja, srpnja i kolovoza u svim skupinama je bila smanjena polaznost djece.
Organizaciju rada u podruĉnom objektu proveli smo na naĉin da su se odgojne skupine
„Gljivice“ i Puţići spojile u ljetnom periodu u kojima je u prosjeku bilo u „Gljivicama“:
(lipanj:16-18; srpanj:10-15; kolovoz:12-14 djece) , Puţići“ (lipanj:18-20; srpanj:10-12;
kolovoz:12-16) djece. Djeca su boravila u prostoru odgojne skupine „Puţići“. Odgojno-
obrazovni rad tijekom pedagoške godine odvija se na principu ''otvorenih vrata'' tako da
spajanje grupa nije utjecalo na ponašanje djece u smislu prilagodbe na novi prostor ili
odgojitelje. Kako je u skupinu „Leptirići“ upisano 13-ero djece, tako je i ljetni period
obiljeţio manji broj djece. Kroz mjesec srpanj u skupini je bilo prosjeĉno 10-ero djece, a kroz
kolovoz nešto manje, toĉnije, prosjeĉno 7-ero.
12
U matiĉnom objektu zbog smanjenog broja djece odgojna skupina „Jeţići“ spojila se sa
odgojnom skupinom „Cipelići“. Sva djeca boravila su u odgojnoj skupini „Cipelići“, takoĊer
nikakvih problema nije bilo vezanih uz zajedniĉki boravak. Spajanje navedenih skupina nije
bila oteţavajuća okolnost nego ,dapaĉe, djeca su uţivala u meĊusobnom druţenju sa mlaĊom
ili starijom djecom, te braćom i sestrama iz drugih skupina.
U skupini „Jeţići“ u lipnju bilo je (11 - 22 djece) u srpnju(4-7) i kolovozu (1-6)vidljivo
manji broj djece. U „Cipelićima“ tijekom lipnja još uvijek dosta veći broj djece(12-28) u
srpnju se broj smanjio (5-20), dok je u kolovozu broj djece bio najmanji(9-17)djece.
U skupini „Zvjezdice „ u lipnju je još uvije bilo prisutno puno djece iako su već krajem lipnja
poĉeli sa korištenjem godišnjih odmora(15-26), u srpnju se broj znatno smanjio (8-19) te u
kolovozu ponovo dosta velika polaznost djece u drugoj polovici mjeseca(9-20).
Upisi djece
U 2014./2015.pedagošku godinu upisano je ukupno 16 djece koja su ispunjavala uvjete prema
Pravilniku o upisu djece prema planu slobodnih mjesta u ĉetiri odgojne skupine, u jednu
skupinu nije bilo upisa.
S obzirom na broj djece koja su se ispisala zbog odlaska u školu i prema dobi djece koja i dalje
pohaĊaju program upisano je u jasliĉku skupinu 10 djece, u mlaĊu skupinu u podruĉnom
objektu 2 djece, u mlaĊu skupinu u matiĉnom objektu 1 dijete, te u mješovitu grupu u
podruĉnom objektu 3 djece.
Javna objava upisa djece u vrtić i jaslice za pedagošku 2015./2016.g. provedena je od
01.04.2015.godine do zakljuĉno 24.04.2015.godine.
Sukladno tome s obzirom na broj djece koje se ispisuje zbog odlaska u školu i otvaranjem još
jedne jasliĉke grupe u podruĉnom objektu prema sastavu djece koja ostaju upisati će se 34
novih polaznika vrtića .
Negativno je riješeno 15 zahtjeva.
Ostali zahtjevi ostaju i dalje u evidenciji-listi ĉekanja u vrtiću, te će se uzimati u razmatranje u
sluĉaju da se vrši upis djece u tijeku pedagoške godine, a u skladu sa slobodnim mjestima i
dobi djece u grupu u koju će se upis vršiti.
Upis djece za pedagošku 2014./2015.g.proveli smo u svibnju.
Odrţani su roditeljski sastanci poĉetkom rujna u svim odgojnim skupinama, posebice sa
novim korisnicima, roditeljima novoupisane djece sa informacijama o organizaciji i ustrojstvu
rada, naĉinima suradnje, organizacijsko-materijalnim uvjetima, te smo ih informirali o mjerama
sigurnosti protokolima postupanja u riziĉnim situacijama, podijeljen je letak.
Upis u posebne programe provodio se od 08.09.2014.godine do zakljuĉno 30.09.2014.godine.
UtvrĊeno je da je ukupno zaprimljeno 12 zahtjeva za program predškole,7 zahtjeva za klasiĉnu
igraonicu,30 zahtjeva za engleski jezik(djeca polaznici redovitog programa), 0 zahtjeva za
folklornu igraonicu.
Svi zahtjevi su pozitivno riješeni. Kraći programi poĉeli su sa provedbom od 01.listopada
2014.g.
Tijekom cijele godine primali smo zahtjeve za upis djece u vrtić i rješavali pojedine zahtjeve s
obzirom prema upraţnjenim mjestima po grupama iz koje se dogodio ispis.
Ispisano je 49(bez polaznika igraonice) djece iz svih odgojnih skupina u oba objekta.
Analizom ispisa pokazalo se je da je najveći broj ispisa bio vezan za odlazak djece u školu
njih 26 , 1 dijete zbog zdravstvenih problema i upućivanja u drugu ustanovu , te 22 djece zbog
13
drugih razliĉitih razloga ispisa zbog zahtjeva roditelja(porodiljni i dopust majki, gubitak posla i
sl.).
U ovoj pedagoškoj godini imali smo 30 djece školskih obveznika iz redovitog programa , te 11
djece iz programa javnih potreba-Programa predškole koji nisu bili ukljuĉeni u redoviti
program.
Prilagodba
Poĉetkom rujna odrţani su roditeljski sastanci u svim odgojnim skupinama kako bi se
„novim“ roditeljima i djeci odmah na poĉetku olakšalo i još jednom ukazalo na
organizaciju rada vrtića i dr. Podijeljene su brošure o adaptaciji i sve informacije o kontaktima
sa odgovornim osobama u vrtiću, web stranici i mailu vrtića i sl.
Omogućeno je u prvom tjednu prilagodbe da roditelji budu uz svoje dijete cijeli prvi tjedan
zajedno u vrtiću sa svojim djetetom. Duljina boravka pojedinog roditelja dogovarana je za
svako dijete individualno s obzirom na potrebe djeteta i na zajedniĉku procjenu i dogovor
izmeĊu roditelja i odgojiteljica o djetetovim reakcijama i spremnosti za samostalan ostanak u
skupini.
U podruĉnom objektu u svibnju proces prilagodbe je prošao vrlo dobro, djeca su se vrlo brzo
privikla, a roditelji su dobili sve pravovremeno informacije o radu i organizaciji kako faze
prilagodbe tako i vrtića u cjelini.
Prisutnost djece u redovnom programu
Prisutnost djece tijekom godine se mijenjala. Izostanci su bili iskljuĉivo zbog bolesti,
godišnjih odmora u zimskim ili ljetnim mjesecima.
Djeca su najviše izostajala zbog pobola i to(bolesti i broj oboljele djece):
-virusna upala gornjih dišnih puteva (21),
-pneumonia (5),
-varicella (56),
-streptococcus pyogenes (6),
-peta bolest (5),
ostalo (44)
Bolesti i broj oboljele djece evidentirani su u evidenciju epidemioloških indikacija.
4.2.PREVENTIVNI I ZAŠTITNI PROGRAMI
4.2.1.-Program rada za unapreĊivanje tjelesnog zdravlja djece, roditelja, i zaposlenika
Vrtića( u provedbi zdravstvene voditeljice, Ana Bosanac bacc.med.techn.)
Izvješće o provedbi programa nalazi se u poglavlju VI.
4.2.2.-Program za spreĉavanje ovisnosti pušenja i riziĉnih ponašanja
Povjerenstvo u sastavu tri ĉlana Ana Bosanac, Milena Radotović, Valentina Kolar, provodilo
je niz aktivnosti u vrtiću i nastojalo pozitivno utjecati na spoznaju o štetnosti duhanskog dima
na zdravlje ljudi, a ponajviše djece .
Izvješće o provedbi plana rada povjerenstva nalazi se u poglavlju VI.
14
4.2.3.Program povećanja sigurnosti
Provodio se „Sigurnosno zaštitni i preventivni program“ prema donesenim protokolima
postupanja u mogućim riziĉnim situacijama.
Program povećanih mjera sigurnosti odnosio se na sve poslove i radnje potrebne za što bolju
i efikasniju zaštitu djece u djeĉjem vrtiću u cilju osiguravanja što optimalnijih i što sigurnijih
uvjeta za djecu, ukljuĉujući dobru informiranost roditelja i svih zaposlenika o mjerama za
osiguravanje sigurnog boravka djece u vrtićkim i drugim vanjskim prostorima gdje borave
djeca , ali i odrasle osobe.
4.3.PROGRAM JAVNIH POTREBA I POSEBNI PROGRAMI
Uz redovni 10- satni program, a u cilju obogaćivanja odgojno-obrazovnog rada s djecom
provodili smo program javnih potreba-program predškole ,te od drugih posebnih programa-
sportski program, program ranog uĉenja engleskog jezika i program klasiĉne igraonice.
4.3.1.-Program ranog uĉenja engleskog jezika
Integriran u redoviti 10-satni program za djecu od 4.godine ţivota u dvije odgojne skupine
po jedna u svakom objektu. Program se provodio sa djecom koja su redoviti polaznici 10-
satnog programa. Realizirana je predviĊen program sa satnicom od ukupno 58 sati.
Vrijeme provedbe bilo je od 07.listopada 2014.g. do 29. svibnja 2015.g. u trajanju od dva
puta tjedno.
Ukupno je bilo obuhvaćeno 30 djece, ali se broj smanjio tijekom provedbe.
Program je provodila Danijela Kos.
4.3.2.Program igraonice za djecu od 3.g.-7.g.ţivota-“Igrajmo se zajedno”
U program su bila ukljuĉena djeca u trećoj, ĉetvrtoj i petoj godini ţivota zajedno sa svojim
roditeljima koja nisu polaznici vrtića. Klasiĉnu igraonicu pohaĊalo je 13 djece s tim da se broj djece mijenjao tijekom pedagoške
godine. Nekoliko djece iz igraonice upisalo se u vrtićku skupinu.
Igraonicu je vodila odgojiteljica Jasmina Rajić.
Vrijeme provedbe igraonice bilo je od 06. listopada 2014.godine do 29. svibnja 2015.godine.
Igraonica se provodila 2 puta tjedno po 1,5 sati, što je iznosilo 104 sata u pedagoškoj godini.
4.3.3.Program predškole
Program se provodio od 1.listopada 2014.g. i trajao je do 29.svibnja 2015.godine . Satnica
planirana Godišnjim planom i programom je realizirana.
Ukupno je bilo ukljuĉeno 11 djece.
Realizirana je ukupna predviĊena satnica od 250 sati.
Program predškole zbog malog broja prijava (11) i mogućnosti njihovog ukljuĉivanja u
redovite skupine nije bio organiziran rad u popodnevnim satima nego su djeca ukljuĉena u
redoviti program u skupinu „Jeţići“ -5 djece ( utorkom i ĉetvrtkom, u vremenu od 10,00-
13,30h u) i u skupinu „Gljivice“-6 djece( utorkom, ĉetvrtkom u poĉetku od 12,00-15,30sati,
15
a od poĉetka prosinca u periodu od 10,00-13,30 sati, radi dogovora sa roditeljima i lakše
organizacije rada).
Voditeljica Programa boje su matiĉni odgojiteljice navedenih skupina.
4.3.4.Sportski Program „Mali Olimpijac“
Sportski program provodio se u prostoru Taekwondo kluba „Omega“ dva puta tjedno u
trajanju od sat vremena. Sa provoĊenjem sportskog programa zapoĉeli smo 01. listopada
2014.godine, a završili smo zakljuĉno sa 30. travnjem 2015. godine. Provodio se dva puta
tjedno sa 1 grupom djece iz oba objekta.
Ukupno je bilo obuhvaćeno 18 djece.
Program je provodio Zoran Pajić,mag.cin. na temelju Verificiranog programa za rad sa
djecom predškolske dobi.
Za provedbu programa i njihovu realizaciju osigurano je:
-prostor i oprema za provedbu programa,
-odgojitelji i struĉni suradnici,
-plan odgojno-obrazovnog rada
Ustrojstvo navedenih programa odgovaralo je specifiĉnostima svakog pojedinog
programa,ciljevima i zadaćama programa, poĉevši od prvog kontakta voditelja sa roditeljima i
djecom, zatim organizacijom prostora, opremom, sredstvima, rasporedom radnog vremena, pa
do praćenja i evidentiranja programa.
Programi su se dodatno financirali od strane roditelja u iznosu od 100 kn za klasiĉnu
igraonicu i engleski jezik, sportski program u iznosu od 130 kn ,a Program predškole se
dodatno financirao sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
V. MATERIJALNI UVJETI RADA
Materijalne uvjete rada provodili smo s ciljem za sustavno i kvalitetno obogaćivanje
djetetove okoline u kojoj svakodnevno boravi, tako da djeca mogu zadovoljiti opće i posebne
potrebe u skladu sa svojim interesima, individualnim potrebama i potencijalima.
S obzirom na postavljene ciljeve nastojali smo tijekom godine usmjeravati se ka ostvarenju
ciljeva:
- osiguravali materijalna sredstva za provedbu planiranih aktivnosti,projekata,programa i
ostvarenja bitnih zadaća, vodili smo brigu o bogatstvu, raznovrsnosti, dostupnosti, i
iskoristivosti sredstava, pomagala i dr.
- Prostor smo oblikovali tako da uvaţava djetetove mogućnosti i inicijativu, potiĉe djetetovu
autentiĉnost i aktivnost razvijajući povjerenje u odgajatelje
-obratili smo pozornost na vaţnost interakcije mlaĊe i starije djece tako da je „uĉenje“ djece
uz podršku drugog djeteta bilo zanimljivo i pozitivno iskustvo
-osiguravali poticajno okruţenje u kojem će djeca nesmetano komunicirati, prenositi poruke,
razvijati rjeĉnik kao i razliĉiti materijali kojima će manipulirati, razvijati finu motoriku šake,
preciznost i strpljivost
16
- kontinuirano smo poticajno oblikovali prostor i nadopunjavali ga didaktiĉkim sredstvima,
pomagalima i igraĉkama u razliĉitim fazama provoĊenja aktivnosti ili projekata prema
interesu inicijativi djece
-pazili smo da materijali koje stavljamo u prostor imaju kvantitativnu i kvalitativnu dimenziju,
ali isto tako i da su stalno dostupna djeci.
Materijali su bili takvi da su djeca s njima mogla neposredno manipulirati i istraţivati
svojstva tih materijala, eksperimentirati s materijalima, transformirati ih i stvarati razliĉite
konstrukcije. Nastojali smo da cijeli prostor djecu potiĉe na postavljanje, provjeravanje,
vlastitih pretpostavki i osobnih zamisli o odreĊenom problemu
-nastojali smo da okruţenje za ţivljenje i uĉenje djece bude strukturirano tako da promovira
samoregulaciju, neovisnost, suradnju, meĊusobno poštivanje drugaĉijih mišljenja,postavljanje
pitanja, istraţivanje, razgovor, rješavanje problema, refleksiju i samoevaluaciju
-osiguravali djeci aktivno istraţivanje i interakciju s odraslima, drugom djecom i
materijalima, vodeći brigu o sigurnosti djece u unutarnjem i vanjskom prostoru
-protokolima praćenja i korekcijama rada po dobivenim rezultatima nastojali smo omogućiti
djeci kretanje, neovisnost i korištenje svih vlastitih potencijala i korištenje svih prostora,
sredstava i pomagala u igri , meĊusobnoj interakciji i istraţivanjima
-dopunjavali literaturu, redovito aţurirali web stranicu sa razliĉitim sadrţajima i aktivnostima
vezanim za rad u vrtiću, redoviti stavljali obavijesti i razliĉite informacije o dogaĊanjima
-osiguravali kvalitetnu opskrbu namirnicama za pripremu hrane,dezinfekcijska sredstva za
odrţavanje higijene vrtića, brinuli o redovitom provjeravanje zdravstveno –higijenske
kvalitete hrane i uvjeta pripreme
-osiguravali sredstva za potrebne usluge(pošta,telefon,bankarske usluge , komunalne i dr…),
osiguranje objekata, djece i opreme servisiranje strojeva,vatrogasnih aparata ,sredstva za
usavršavanja djelatnika ,za osposobljavanja iz podruĉja zaštite na radu , zaštitu od poţara,
zdravstveni pregledi na medicini rada
-osigurana su sredstva za kvalitetno opremanje sobe dnevnog boravka i drugih prostora u
podruĉnom objektu za jednu odgojnu skupinu,nabavljen je namještaj koji svojom
funkcionalnošću zadovoljava sve potrebe djece, osigurava nesmetanu igru, kretanje i
podrţava funkciju prostora .Namještaj se moţe fleksibilno pomicati po prostoru ,što svakako
istiĉemo kao prednost. Prostor je opremljen novom didaktikom i igraĉkama za koje su djeca
pokazala interes, a koja će posluţiti za provedbu razliĉitih aktivnosti.
Namještaj svojoj visinom i strukturom površine u potpunosti odgovara potrebama djece.
Kupljeno je raĉunalo za potrebe djece, posebice predškole, televizor, DVD ureĊaj, fotoaparat.
-kontinuirano se nadopunjavala tijekom godine didaktika i oprema , potrošni likovni i drugi
materijal
Vanjski prostor -dvorište u matiĉnom objektu nadopunjeno je penjalicama, klupicama,
stolovima i stolicama,priborom za igre u pješĉaniku koji je dodatno ograĊen kako se ne bi
17
pijesak razbacivao te kako bi se mogla odrţavati higijena pijeska-pješĉanik se redovito
dezinficirao .
U podruĉnom objektu stavljene su klackalice, novi pribor za pješĉanik, te bazen koji se
koristio za kupanje djece iz oba objekta. Osigurana su sva zdravstveno-higijenska sredstva za
odrţavanje bazena.
Igrališta su ograĊena, u mirnim dijelovima grada , udaljena od prometnica tako da su djeca
sigurna boraveći na njima. Igralište u matiĉnom objektu prošireno je za oko 50 m2 što je
dodatno povećalo prostor za boravak i igru djece.
-Odgojitelji su osobnim doprinosom pridonosili poticajnom oblikovanju materijalne sredine
prikupljanjem pedagoški neoblikovanih materijala ,izradom didaktiĉkih sredstava pomagala,
prestrukturiranjem prostora zajedno sa djecom znaĉajno su doprinosili oblikovanju
poticajnog okruţenja
Iz sredstava koja su bila osigurana iz gradskog proraĉuna,sredstava Osnivaĉa i uplate roditelja
korisnika izdvajala su se za slijedeće rashode:plaće djelatnicama,prehrana djece,materijalni
troškovi,troškovi grijanja i elektriĉne energije,investicije-odrţavanje,radna odjeća i
obuća,struĉni ĉasopisi i literatura za odgojiteljice i dr.kupnja poslovnog prostora i opremanje
osnovnim sredstvima za rad. Sredstva potrebna za realizaciju i financiranje plana i programa
i dalje su osiguravana iz : sufinanciranja iz proraĉuna Grada Bjelovara(70%), sudjelovanja
roditelja-skrbnika u cijeni(30%) i sredstava Osnivaĉa.
VI.NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE
Na ovom podruĉju rada radili smo na ostvarenju razliĉitih zadaća, sadrţaja i aktivnosti kojima
smo nastojali stvarati optimalne uvjete za tjelesni, razvoj i oĉuvanje zdravlja djece na više
razina:
-u odnosu na djecu- osvješćivanje djeteta o vaţnosti brige za vlastito zdravlje,provoĊenje
razliĉitih aktivnosti sa djecom u svim dobnim skupinama s ciljem usvajanja kulturnih i
higijenskih navika(realizacija u svim dobnim skupinama,posebice u jasliĉkim skupinama),
razvijanje kod djece navika vezanih za kretanje (svakodnevno vjeţbanje, provedba programa
Tzk-e), provoĊenje programa zdravstvenog voditelja,poticanje boravka djece na otvorenom
prostoru u svim godišnjim dobima,praćenje zdravstvenog stanja djece,prevencija zaraznih
bolesti, osposobljavanje djeteta za samozaštitu i adekvatno reagiranje u potencijalno opasnim
situacijama-samozaštitno ponašanje, planiranje jelovnika – zdrava prehrana i kultura
prehrane,skrb o dnevnom ritmu djece ,voĊenje dokumentacije o zdravstvenom statusu i
pobolu i dr..
-u odnosu na roditelje- nastojali biti struĉna pomoć roditeljima u zaštiti i oĉuvanju
djetetova zdravlja,provodili inicijalni razgovor radi utvrĊivanja zdravlja i poĉetnog stanja
djeteta- kontinuirano prikupljanje zdravstvene dokumentacije , osvještavali na štetnost
ovisnosti i riziĉnim ponašanjima, povećavali sigurnost djece provoĊenjem programa
povećanja sigurnosti u vrtiću (brošure, letci, edukacije zdravstvene voditeljice) i dr.
-u odnosu na odgojitelje i druge zaposlene- edukacija odgojitelja i drugih radnika u
suvremeni pristupima u prevenciji bolesti i oĉuvanju zdravlja , provodili preventivne mjere
na osiguravanju higijensko- zdravstvenih uvjeta u vrtiću, provodili praćenje i unapreĊivanje
18
higijenskih uvjeta radi zadovoljavanja osnovnih djetetovih potreba,planiranje pravilne
prehrane u skladu sa HACCAP-om ,redovito voĊenje potrebnih obrazaca i voĊenje brige o
kvalitetnoj i redovitoj kontroli namirnica,odrţavanje prostora za pripremu hrane, prostora za
boravak djece, predavanja s ciljem upozoravanja na štetnosti ovisnosti (prema planu
povjerenstva),edukacije zdravstvene voditeljice, osposobljavali radnike na prepoznavanje
potencijalnih opasnosti te njihovu pravovremenu reakciju, provoĊene su redovite zdravstvene
kontrole radnika sukladno propisima i dr..
-u odnosu na vanjske institucije- provodili naputke i mjere u skladu sa studijom Zavoda za
javno zdravstvo-HACCAP sustav ,redovito atestiranje kuhinjske opreme i aparata, praćenje i
unapreĊivanje higijenskih uvjeta u skladu sa uputama Zavoda za javno zdravstvo, voĊenje
potrebnih obrazaca i dokumentacije koju je propisalo nadleţno Ministarstvo i dr.
Jelovnik
Tijekom i ove cijele godine vodila se briga o kvalitenom jelovniku uzimajući u obzir
sezonske namirnice, poebice voće i povrće.
IzraĊivali su se jelovnici po kvantitativnom i kvalitativnom sastavu tj. vodila se briga o
koliĉini i kalorijskoj vrijednosti obroka u skladu prema vaţećim prehrambenim standardima i
normativima, koji su odreĊeni „Programom zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne
prehrane djece u djeĉjim vrtićima“ (ĉlanak 18. stavak 1. i 3. Zakona o predškolskom odgoju i
obrazovanju).
Uvodili smo nove namirnice u jelovnik i isprobavali naĉine na koji će ih djeca najbolje
prihvatiti.
Analizu zdravstvene ispravnosti obroka redovito je vršio bjelovarski Zavod za javno zdravstvo,
te Uprava za sanitarnu inspekciju jednom u kvartalu . Redovna kontrola namirnica, nadzor
sanitarne i higijensko-epidemiološke sluţbe, te sluţbe za deratizaciju bili su nam orijentiri u
odrţavanju svih mjera sigurnosti ,a samim time nije bilo ozbiljnijih pobola niti zaposlenih niti
djece.Svi uzeti uzorci briseva i hrane bili su uredni.
Jelovnik su izraĊivali zdravstveni voditelj, odgojiteljica i kuharica.
Za jedno dijete sastavljao se posebni jelovnik u skladu sa preporukom lijeĉnika i dogovorom sa
roditeljem.
Jelovnik se stavlja u kutić za roditelje i na web stranicu vrtića kako bi roditelji imali
svakodnevno uvid u vrstu jela koja će se ponuditi djetetu.
Broj obroka i energetska koliĉina hrane osiguravali su se ovisno o duljini boravka djeteta u vrtiću.
U okviru 10- satnog programa za djecu jasliĉke i vrtićke dobi temeljem potreba organiziran je
ritam dana koji ukljuĉuje ( klizni doruĉak od 8h-9h, meĊuobrok(voće) od 9:30h-10h, ruĉak
11:30h- 12:30h, uţina 14h-15h), poštujući fiziološki ritam ne duţi od 4 sata ni kraći od 3 sata.
Djeci u igraonici u popdnevnim satima posluţivana je uţina.
Plan sanitarno-higijenskog održavanja vrtića
Svakodnevno se provode higijenske mjere: ĉišćenje, pranje, dezinfekcija prostora i opreme gdje
se priprema hrana i prostori u kojima borave djeca.
Posebno su se razmatrale mjere i postupci u prevoţenju hrane u podruĉni objekt, te oĉuvanju
kvalitete obroka i naĉina zdravstveno sigurne podjele.
19
Na poĉetku pedagoške godine osoblje zaduţeno za odrţavanje i higijenu prostora upoznato je sa
mjerama i naĉinima kako odrţavati uutrašnji vanjski prostor u skladu sa zdravstveno-higijenskim
mjerama koje se provode u vrtiću.
Upute su bile vezane uz naĉine kako , kada i kojim sredstvima vršiti ĉišćenje unutarnjih
prostora(dezinfekcija stolova,kupaonice, podova, prozora , namještaja i druge opreme), ĉišćenje i
ureĊenje vanjskog okoliša.
Ĉišćenje, pranje i dezinfekcija prostorija za pripremu i posluţivanje hrane, ukljuĉivo i igraonice,
obavljali su se svakodnevno.
Obavezno je voĊenje dokumentacije(liste)o svakodnevnom nadzoru i naĉinu ĉišćenja kuhinje,
sanitarnih ĉvorova i dr.
Posebna higijene i mjere dezinfekcije provode se u jaslicama gdje se pazi da svako dijete ima svoj
vlastiti pribor za higijenu,uz obaveznu dezinfekciju ruku odgojitelja( osiguranim
dezinficijensima).
U ostalim grupama pazi se na pribor za jelo, ĉaše za napitke te za pribor za higijenu
zubića(obiljeţeno za svako dijete).U svim sanitarijama upotrebljavaju se papirnati ruĉnici i
tekući sapun.
Nastojalo se kroz cijelu pedagošku godinu sa svom djecom razvijati higijenske navike, posebno
higijena ruku kao temelje osobne higijene nakon odlaska na wc ili nakon dolaska sa dvorišta i
sl..U periodima kada smo primijetili ĉešće pobole djece vršili smo ĉešću dezinfekciju
igraĉaka,sanitarija i dr. sredstava za rad.
I dalje provodimo i nastojimo unaprijediti HACCAP sustav kojeg je izradio Zavod za javno
zdravstvo BBŢ-e te vršiti:
-nadzor dobavljaĉa i prijema sirovina(sklopljeni Ugovori sa dobavljaĉima)
-skladištenje ( suho skladište, rashladno, duboko zamrzavanje,friţider)
-priprema jela (pranje i mehaniĉka obrada)
-oprema i odrţavanje(redovito servisiranje i odrţavanje)
-prostorije za potrebe radnika i sanitarne prostorije
-postupci ĉišćenja, sredstva za ĉišćenje
-higijena i zdravlje radnika (zaštitna odjeća,odrţavanje osobne higijene)
-edukacija radnika
-pravila oblaĉenja za posjetioce(zaštitna pregaĉa, zaština obuća)
-zbrinjavanje otpada
-kontrola ulaska štetnika(deratizacija-sklopljen Ugovor)
-ĉišćenja dostavnog vozila
-planovi ĉišćenja (detaljnije u HACCP planu)
Zdravstveno higijenski nadzor prehrambenog procesa, objekta i djelatnika(sanitarne
iskaznice) vršio je Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske ţupanije,provjeravajući
bakteriološku ĉistoću hrane, pribor u kuhinji, prostor kuhinje te briseve ruku kuharice .
Obavljeni su sistematski pregledi svih novozaposlenih u suradnji sa medicinom rada, te
redovite kontrole sanitarnih iskaznica i radnice su upućene na polaganje higijenskog
minimuma.
Usvajanje kulturno-higijenskih navika
20
Godišnjim, mjeseĉnim i tjednim planovima posebno su odabrani sadrţaji i postupci za
realizaciju zadaća koje proizlaze iz Programskog usmjerenja (aktivnosti vezane uz uzimanje
obroka, vlastite higijene, higijene prostora,oblaĉenje,svlaĉenje, edukacije roditelja i dr.)
U podruĉju razvoja samostalnosti djece radilo se u svim skupinama u skladu sa uoĉenim
potrebama svake skupine, odnosno djeteta kao osobe sa individualnim potrebama i
mogućnostima.
Provodile su se razliĉite aktivnosti kojima se nastojalo utjecati na razvoj
samostalnosti kod djece što je rezultiralo i projektom u jasliĉkoj skupini.
Nastojalo se djecu poticati na odrţavanje osobne higijene, samostalnosti u odijevanju,
uzimanju hrane i napitaka ,samostalnost u wc-u, poticati urednost u odrţavanju prostora za
igru, pospremanje igraĉaka na unapred predviĊeno mjesto, osiguravati uvjete za
samoostvarenje i razvijanje kompetencija svakog djeteta, a time jaĉati djetetovu sliku o sebi.
Odgojitelji su mijenjali i stvarali poticajno okruţenje kako bi djeca mogla zadovoljavati
vlastite potrebe, fleksibilno su postavljali vremensku i materijalnu organizaciju.
Odgojiteljice su bile podrška djeci u izraţavanju njihove potrebe za samostalnošću u
svakodnevnim situacijama koristeći razliĉite pristupe u radu i metode pozitivnog
potkrepljenja.
Redovito su vršile dokumentiranje aktivnosti djece, procjenjivale postignuća i kompetencija
djece, redovito komunicirale sa roditeljima i razmijenjivale informacije o razvoju djetetovih
kompetencija i pozitivih pomaka koje su uoĉile u samostalnosti djece(razgovori, kutić za
roditelje).Zdravstvena voditeljica se takoĊer aktivno ukljuĉila u provedbu.
Projekt vrtića –„Poticanje razvoja samostalnosti djece jasličke dobi-„Zvjezdice“
1.ODREĐIVANJE TEME PROJEKTA
Projekt je krenuo odmah poĉetkom pedagoške godine nakon završenog perioda adaptacije
djece. Primijetile smo da veliki broj mlaĊe djece ima ţelju za samostalnim korištenjem
pribora za jelo, a starija djeca za samostalnim korištenjem wc-a i higijenskog pribora u wc-u.
2. CILJ PROJEKTA:
Poticanje cjelokupnog razvoja djeteta radeći na osamostaljivanju pri upotrebi pribora za jelo,
brige o sebi, odvikavanju od pelena, pospremanju igraĉaka i sobe dnevnog boravka te razvoju
pozitivne slike o sebi.
3. ZADAĆE PROJEKTA:
U ODNOSU NA DIJETE
- Raznovrsnim aktivnostima poticati djetetovu samostalnost i pozitivnu sliku o sebi
- Samostalno korištenje wc-a i korištenje higijenskih potrepština
- Samostalno obuvanje/izuvanje (obuće), otkopĉavanje/zakopĉavanje (hlaĉica, jaknica),
oblaĉenje/svlaĉenje (prije spavanja i nakon spavanja)
- Razvijati navike samostalnog pospremanja, odlaganja i razvrstavanja igraĉaka na unaprijed
dogovoreno mjesto
- Razvijati prijateljske odnose raznim aktivnostima
U ODNOSU NA ODGOJITELJA
21
- Stvarati poticajno okruţenje (raznim aktivnostima, igrama) kako bi se djeci omogućilo
zadovoljavanje vlastitih potreba
- Raznim verbalnim pohvalama i lijepim rijeĉima utjecati na stvaranje pozitivne slike o sebi
- Radom u manjim grupama stvarati poticajnu atmosferu
- Razliĉitim svakodnevnim poticajima (ubrusi, pribor za jelo, cipele, papauĉe, jakne) provoditi
zadaće za ostvarenje projekta
- Raznim metodama, praćenjem i dokumentiranjem procijeniti postignuća djece
U ODNOSU NA RODITELJE
- Individualnim razgovorima i putem roditeljskih sastanaka ukljuĉivati roditelje u rad na
projektu
- Putem letaka, brošura i kutića za roditelje intenzivno informirati roditelje
4. VRSTE PROVEDENIH AKTIVNOSTI
4.1. ŢIVOTNO - PRAKTIĈNE I RADNE
- Samostalno uvjeţbavanje pojedinih radnji
- obuvanje/izuvanje
U ovakvim vrstama aktivnosti radije su sudjelovale djevojĉice koje su pokazivale veliku
strpljivost pri uvjeţbavanju obuvanja i izuvanja dok su djeĉaci imali puno manje strpljenja,
ĉak u tolikoj mjeri manje da su neki stariji djeĉaci uporno odbijali samostalno isprobati izuti
se ili obuti, ĉesto traţeći pomoć odgojitelja uz objašnjenje da ih mama doma obuva i izuva.
- zakopĉavanje/otkopĉavanje
22
PonuĊenim poticajima djeca vjeţbaju kako finu i grubu motoriku prstiju i ruku tako i sam
postupak zakopĉavanja i otkopĉavanja gumbova, drukera, patentnih zatvaraĉa i sl. Većini
djece ovo se uĉinila kao zabavna igra u kojoj su sudjelovala i manja djeca.
- oblaĉenje/svlaĉenje
Ovakve vrste aktivnosti bile su vrlo rado prihvaćene kako od starije djece koja su te vještine
većinom savladala, tako i od mlaĊe djece kojima su se oblaĉenje i svlaĉenje pokazali kao
veoma zanimljiva igra. Djevojĉice su rado pomagale mlaĊoj djeci tijekom aktivnosti
pokazivajući im kako se pravilno obući. Kod većine djece vidi se vidljiv napredak u odnosu
na vještine koje su pokazivala prije zapoĉinjanja projekta.
- samostalan odlazak na WC/tutu
Osmero djece od njih petnaestero odviknuto je od pelena te samostalno obavljaju nuţdu kako
na tutu tako i na WC što je veliki pokazatelj da su aktivnosti, sadrţaji i napor uloţen tijekom
projekta bili dobro odabrani i isplanirani.
- samostalno hodanje
23
Dvoje djece prilikom pridruţivanja našoj skupini nije samostalno hodalo, no u vrlo kratkom
vremenu oboje djece savladalo je vještine hodanja pri ĉemu je od velike vaţnosti bila i pomoć
odgojitelja.
- samoposluţivanje priborom za jelo/ĉašom
Veliku angaţiranost pokazivala su sva djeca prilikom aktivnosti samoposluţivanja pribora za
jelo (zdjelica, ţlica, vilica) te ĉaša što se oĉitovalo u nestrpljivosti da svatko od njih doĊe na
svoj red kako bi svojim prijateljima podijelili ĉaše i sl. Do kraja mjeseca lipnja samo dvoje
djece koristi boĉicu te se svi samostalno sluţe priborom za jelo i samostalno jedu.
- odlaganje prljavog posuĊa
Poĉetkom projekta prljavo posuĊe nakon jela odlagali bi na sredinu stola no završetkom
projekta posuĊe su odlagali u za to predviĊene posude koje je donijela kuharica. Tijekom
projekta pokušavalo se raditi na tome da djeca steknu osjećaj za koliĉinu hrane koju mogu
pojesti kako bi im zdjelice nakon jela bile prazne.
- podizanje rukava prilikom pranja ruku i jela
Ovu naviku djeca su vrlo brzo usvojila, samo su mlaĊa djeca trebala pomoć odgojitelja pri
podizanju i spuštanju rukava.
24
- samostalno uzimanje papirnatih ubrusa
Pokušaji da se utjeĉe na usvajanje navike samostalnog uzimanja papirnatih ruĉnika, koji su
bili ponuĊeni na djeci pristupaĉnom mjestu, bili su vrlo uspješni. Završetkom djeca su
usvojila naviku uzimanja samo jednog ubrusa koji im je bio potreban kako bi obrisali ruke
nakon pranja te ubrus odloţili u kantu za smeće.
- samostalno korištenje sapuna
Naviku samostalnog korištenja sapuna svi su vrlo brzo usvojili jer im je pranje ruku bila vrlo
zanimljiva aktivnost te su neka djeca u kupaonici ţeljela provesti i više vremena nego je bilo
potrebno, osobito u igri vodom. Pomoć pri uzimanju sapuna trebala su jedino mlaĊa djeca
koja nisu bila dovoljno visoka da doĊu do posudica sa sapunom te im je pri tome u pomoć
priskakao odgojitelj.
- korištenje metlice i lopatice
Metlicom i lopaticom vrlo rado sluţila su se sva djeca, pa i ona mlaĊa koja pokazuju dobre
vještine baratanja metlicom i lopaticom.
- pravilno odlaganje smeća u kantu za smeće
Smeće u kantu odlaţu sva djeca, moţda je ovo navika koju djeca imaju usvojenu već od
kuće.
- pospremanje igraĉaka i sobe dnevnog boravka
Osobito starija djeca pokazuju interes za pospremanjem igraĉaka i sobe dnevnog boravka uz
objašnjenje da oni i doma svoju sobu pospremaju. Ponekad su zajedno sudjelovali u
pospremanju odreĊenih, teţih igraĉaka. MlaĊa djeca nemaju puno strpljenja prilikom
pospremanja, pa vrlo brzo odustaju od pospremanja i vraćaju se igri.
- sadnja i zalijevanje cvijeća
25
Dolaskom proljeća djeci se ţeljelo ukazati na vaţnost cvijeća, njegove sadnje i zalijevanja. U
aktivnosti sadnje sudjeluju sva djeca, dok u aktivnosti zalijevanja cvijeća te brige oko njega
sudjeluju najstarija djeca koja samostalno cvijeće zalijevaju kanticama za zalijevanje.
- pranje, rezanje, konzumiranje voća
26
Aktivnosti vezane uz konzumiranje hrane, osobito voća, bile su vezane i uz njihovo pranje,
rezanje, pa ĉak i ribanje ribeţom za što su djeca pokazivala osobiti interes još više iz razloga
što su hranu nakon toga konzumirali. Osobito starija djeca sudjeluju u aktivnostima rezanja
noţem.
4.2. ISTRAŢIVAĈKO - SPOZNAJNE AKTIVNOSTI
- Samostalno isprobavanje (drţanje ĉaše, drţanje ţlice i vilice)
Kada je projekt bio u zaĉetku najmlaĊa djeca nisu samostalno jela već uz pomoć odgojitelja,
no uloţenim trudom došlo je do promjene te ta ista djeca pokazuju najveću inicijativnost
prilikom drţanja ţlice ili ĉaše te u potpunosti odbijaju pomoć odgojitelja, sve ţele samostalno
uĉiniti. - Istraţivaĉko manipuliranje osjetilima - dodirivanje
- rastavljanje
- mirisanje
Razliĉitim ponuĊenim poticajima djeca su manipulirala dodirivanjem, rastavljanjem i sl.
Aktivnosti mirisanja najviše su se odnosila na hranu koju su djeca konzumirala, a koju su
svojim osjetilom mirisa imala priliku pomirisati.
4.3. RAZNOVRSNE IGRE
- Igra "Lanac smijeha" - igra za poticanje pozitivne slike o sebi
27
Veliko zalaganje uloţeno je i u poticanju razvoja pozitivne slike o sebi te samopoštovanja i
samopouzdanja. Napredak se vidi kod pojedinih djevojĉica koje su stekle više samopouzdanja
u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
- Igra "Gdje živi koja igračka?" - igra s pravilima
Igru rado igraju starija djeca, mlaĊa su najĉešće promatraĉi u igri ili u njoj sudjeluju vrlo
kratko. Igrom se radilo na svijesti djece o pospremanju pojedinih igraĉaka na njihovo mjesto
prilikom ĉega su usvajali naviku spremanja kako igraĉaka tako i sobe dnevnog boravka.
- Igra "Mogu sam" - simboliĉka igra
Igrom je poticana samostalnost djece kroz ponuĊene im poticaje - tko moţe sam pospremiti
neku igraĉku, tko moţe sam obuti ili izuti papuĉu i sl.
4.4. UMJETNIĈKO PROMATRANJE I INETRPRETACIJA UMJ. TVOREVINA ZA
DJECU
- Interpretacija priče "Maca papučarica"
Priĉa je bila zanimljiva samo starijoj djeci koja su priĉu sa zanimanjem slušala. Osobit utjecaj
priĉa je ostavila na pojedinu djecu koja su je ţeljela ĉuti nekoliko puta i koja nakon priĉe
svoje papuĉe nisu izuvala te su ih samostalno pospremala.
- Interpretacija slikovnice "Mia i rastanak od dude"
Slikovnica je bila zanimljiva zbog svog sadrţaja iz razloga što ĉetvero djece u skupini tijekom
trajanja projekta koristi dudu varalicu. Slikovnica je bila pouĉna, tijekom projekta dvoje djece
odviknulo se od korištenja dude varalice.
- Interpretacija slikovnice "Petra piški u krevet"
U skupini nije od djece nije imao problem oko piškenja u krevet no slikovnicu smo proĉitali
zbog njenog zanimljivog sadrţaja. Prema zahtjevu djece proĉitali smo ju nekoliko puta.
- Interpretacija pjesmice "Ovako se.."
Pjesmica se pokazala veoma zanimljivim poticajem, djeca su je vrlo brzo usvojila te pjevala,
osobito djevojĉice Jana i Dora koja pokazuju veliki interes za priĉe, slikovnice i pjesmice te ih
vrlo brzo i usvajaju.
5. UTJECAJ NA PODRUĈJA RAZVOJA
TJELESNI I PSIHOMOTORNI RAZVOJ
- Poticanje razvoja sloţenih senzornih vještina i preciznosti (otkopĉavanje/zakopĉavanje,
obuvanje/izuvanje, oblaĉenje/svlaĉenje)
- Poticanje razvoja koordinacije i preciznosti pokreta
(samostalno korištenje/sluţenje priborom za jelo, ulijevanje/izlijevanje pomoću ĉaša)
SOCIO - EMOCIONALAN RAZVOJ I RAZVOJ LIĈNOSTI
- Poticanje razvoja pojma o sebi (ime, spol, obitelj, emocionalno - misaono spoznavanje
okoline i osvještavanje govora: što znam, što mislim, zašto tako mislim...)
28
- Poticati na stvaranje bolje slike o sebi (osvještavati sve u ĉemu je dijete dobro, koristiti
pohvale kao poticaj za razvoj bolje slike o sebi)
- Poticati razvoj regulacije emocija (poštivanje pravila, zadovoljavanje ţelja, usmjeravanje
paţnje i ponašanja, prihvaćanje neuspjeha)
SPOZNAJNI RAZVOJ
- Poticanje razvoj taktilne percepcije (stjecanje iskustva dodirom)
- Poticanje razvoja vizualne percepcije (stjecanje iskustva vidom)
- Poticanje razvoja slušne percepcije (stjecanje iskustva sluhom)
- Poticanje na razvoj prostorne percepcije - stjecanje iskustva kretanjem -(orijentacija u
prostoru)
GOVOR, KOMUNIKACIJA, IZRAŢAVANJE I STVARALAŠTVO
- Poticanje razvoja artikulacije glasova (ispravan izgovor, usavršavanje izgovora u igrama i
aktivnostima)
- Poticanje razvoja jezika (bogaćenje jezika, rjeĉnika, korištenje novim rijeĉima za predmete)
- Poticanje na razvoj vještina slušanja i razgovaranja (slušanje i razumijevanje govornog
sadrţaja, odrţavanje razgovora u aktivnostima, igri, rješavanje problema...)
SURADNJA SA RODITELJIMA
Suradnja sa roditeljima bila je izrazito uspješna u svim segmentima. Veliko zalaganje roditelji
su pokazali osobito u odvikavanju djece od pelena i dude te samostalnosti prilikom hodanja i
jela. Svoje zadovoljstvo svakodnevno su pokazivali zainteresiranošću za aktivnosti koje su se
tijekom projekta provodile, ali isto tako i vlastitim zalaganjem u svojim domovima kada su
nastavili sa provoĊenjem odvikavanja djece od pelena i sl. Tijekom cijelog projekta ostvarena
je vrlo dobra i uspješna komunikacija sa roditeljima. Svoje zadovoljstvo roditelji su iskazivali
na roditeljskim sastancima dijeleći svoja iskustva doţivljena kroz projekt, kako sa drugim
roditeljima tako i sa odgojiteljima.
EVALUACIJA PROJEKTA:
U projekt su bila ukljuĉena sva djeca. Neka su sudjelovala više, a neka manje, ovisno o
trenutnom interesu. Ciljevi koji su postavljeni tijekom cijele godine zadovoljeni su. Tijekom
cijele godine djeca su najviše bila zainteresirana za samostalno oblaĉenje i svlaĉenje te je
primijećena i dobra meĊusobna suradnja i komunikacija meĊu djecom. TakoĊer, uspješnim se
pokazalo samostalno korištenje wc-a te primjene pribora za jelo. Krajem mjeseca lipnja od
petnaestero djece sa pelenama njih osmero uspješno se odviknulo od pelena te samostalno
obavljaju nuţdu. Troje najmlaĊe djece poĉelo je samostalno hodati i jesti.
ZAKLJUĈAK:
Poticajna sredina potaknula je djecu na razvoj samostalnosti i samokontrole. Većina djece
sada moţe samostalno kontrolirati fiziološke potrebe, samostalno jesti, samostalno brinuti o
vlastitoj higijeni, oblaĉiti se i svlaĉiti, obuvati se i izuvati. Djeca su stekla bolje znanje o sebi,
dobila povjerenje u vlastite sposobnosti te nimalo manje vaţno, stekla bolju sliku o sebi.
Projektom smo djeci, ali i roditeljima, nastojali biti aktivni sudionici i suradnici u razvoju
samostalnosti i zadovoljavanju individualnih potreba svakog djeteta.
29
U vrtićkim skupinama provodile su se aktivnosti sa ciljem postizanja napretka djece u
kvalitetnijoj vlastitoj brizi za sebe podrţavanjem djetetove unutarnje (psihološke)
samostalnosti: samopouzdanja, sigurnosti u svoje sposobnosti, zadovoljstva u vlastitoj
aktivnosti, ponosa zbog uspješnosti i dr.
Sadrţaje zdravstvenog odgoja nastojali smo provoditi provodeći niz zdravstvenih tema kroz
svakodnevne rutinske aktivnosti kojima se nastojalo utjecati na odrţavanje zdravlja djece, ali
isto tako i osvještavanje djece o nuţnosti odrţavanja higijene vlastitog tijela i prostora u
kojem se boravi kao što su:
-pravilno pranje ruku, korištenje sapuna, brisanje, odrţavanje higijene u obavljanju nuţde i dr.
brisanje nosa, odlaganje maramica u koš za smeće,kultura hranjenja(korištenje pribora,
salveta..),pranje zubi, prevencija karijesa(uvedeno je kod trogodišnjaka)
Napretci su jasno vidljivi u:
Samoposluživanju- sva su djeca većinom usavršila samostalno uzimanje obroka, a to znaĉi
da su samostalno grabili hranu, te odluĉivali o koliĉini koliko će pojesti. Toĉenje napitaka
puno je spretnije. Svakodnevno se poticalo djecu da se samostalno sluţe priborom, te da
jedu bez prolijevanja, a nakon jela da odloţe zdjelice na za to predviĊeno mjesto.
Samostalnost u brizi za sebe - djeca su samostalnija u odrţavanju osobne higijene - pranju
ruku, brisanju ruku, brisanju nosa, bacanju smeća u koš, svlaĉenju, oblaĉenju, vezanju vezica,
pospremanju odjeće i obuće na odgovarajuće mjesto, redoslijedu svlaĉenja, oblaĉenja,
obuvanja. Većina djece samostalno obavlja higijenu tijela još je uvijek potrebna pomoć kod
mlaĊe djece i to kod brisanja guze, te podsjećanje na brisanje nosa i umivanje nakon obroka.
Još je uvijek potrebno poticati većinu djece na pranje ruku nakon igranja na dvorištu, te nakon
vršenja nuţde. Još uvijek dolazi do zabune, te djeca miješaju lijevu i desnu stranu obuće. Kod
oblaĉenja odjeće ponekoj djeci je bio problem razlikovati prednju od zadnje strane.
Održavanje higijene prostora -nastojali smo prostor odrţavati ĉistim (pospremanje igraĉaka,
pospremanje stolova nakon aktivnosti, bacanje smeća i papirića u koš..), ali ne remetiti igru i
aktivnosti. Poticali smo djecu na bacanje smeća u koš, te pospremanje igraĉaka u sobi
dnevnog boravka i odlaganja stolnih igara na predviĊeno mjesto. Većina djece usvojila je
dogovorena pravila.
Praćenje psihofizičkog razvoja djeteta I u ovoj pedagoškoj godini kontinuirano se pratio tjelesni rast i razvoj u cilju ranog
otkrivanja poremećaja rasta i razvoja djece(izvršena su inicijalna,transverzalana i finalna
antropometrijska mjerenja, te testiranja djece vezana za testiranje motoriĉkih sposobnosti na
poĉetku i na kraju godine).
SuraĊivali smo sa pedijatrima,logopedom, struĉnom sluţbom Zavoda za javno zdravstvo u
zajedniĉkom praćenju pobola djece u odnosu na pojavu šarlaha, te na kontrolu procijepljenosti
djece.
Svako dijete ima zdravstveni karton(i djeca koja su polaznici kraćih programa), unutar kojeg
se redovito biljeţe sve zdravstvene promjene ili napredovanje djeteta, pobolijevanja i sl. te se
redovito prati zdravstveno stanje djece od strane zdravstvene voditeljice.
Na poboljšanje psihofiziĉkog stanja kontinuirano smo nastojali utjecati tako što smo redovito
provodili u svim odgojni skupinama tjelesne aktivnost(opće pripremne vjeţbe-makro i mikro
30
predah, jutarnja tjelovjeţba, provoĊenje programa TZK-e(u vrtićkim skupinama), nastojali u
svim godišnjim dobima što više boraviti na zraku, odlazeći u šetnje,izlete i dr.
Zdravstveni pregled Svi radnici obavezno su pristupali godišnjim i polugodišnjim sistematskim pregledima u
Zavodu za javno zdravstvo u Higijensko-epidemiološkoj sluţbi,Bjelovarsko –bilogorske
ţupanije. Po meĊusobno potpisanom ugovoru izmeĊu roditelja i vrtića, roditelj je odgovoran
za brigu o zdravlju djeteta i u vrtić moţe dovoditi samo zdravo dijete, a dokaz o ozdravljenu
djeteta nuţno je potvrditi lijeĉniĉkom ispriĉnicom, te su roditelji obavezni nakon svakog
izbivanja djeteta iz vrtića zbog bolesti donijeti na uvid ispriĉnicu pedijatra kojom je vidljivo
da se dijete moţe ukljuĉiti u redoviti polazak vrtića.
Utvrđivanje zdravlja djeteta
Prije upisa nove djece u djeĉji vrtić obavljen je razgovor sa roditeljima i obavezno je
traţena potvrda da je obavljen sistematski zdravstveni pregled o kojem roditelj djeteta treba
djeĉjem vrtiću predoĉiti potvrdu. Izvršeni su razgovori(zdravstvena voditeljica, ravnateljica)
sa roditeljima o zdravstvenom stanju djeteta, navikama i dr. specifiĉnostima ako ih dijete ima,
popunjeni su inicijalni upitnici da bi se dobio bolji uvid u psihofiziĉko stanje djeteta te se
tako osigurali što kvalitetniji boravak u vrtiću.
Inicijalnim upitnikom prikupljeni su podaci o obitelji i razvoju djeteta i njegovim navikama,
potrebama djeteta, uvjetima u kojima ţivi i nekim drugim specifiĉnostima.
Dogovoreni su datumi polaska djeteta u vrtić kao i postupci roditelja i vrtića za vrijeme
perioda prilagoĊavanja djeteta.
Zdravstveni kartoni djece uredno su voĊeni i popraćeni sa lijeĉniĉkom ili
dr.dokumentacijom.Pedijatri su uredno biljeţili dijagnoze na lijeĉniĉkim ispriĉnicama.
Uvidom u dokumentaciju novoprimljene djece uoĉeno je da su sva djeca uredno
procijepljena.
Oboljenja kod novoupisane djece bila su uĉestalija , nego kod druge djece.
Higijena zubića nakon obroka provodi se svakodnevno kod djece u vrtićkim skupinama
Vodila se briga o mijenjanju ĉetkica, koje su roditelji donosili prema istrošenosti, ali u pravilu
minimalno dva puta u tijeku godine.
Jačanje dječjeg organizma Jaĉati organizam djeteta jedna je od zadaća na kojima se nastavilo raditi .Osiguravali smo
fleksibilnost u provoĊenju dnevnog ritma uzimajući u obzir prehranu i spavanje.
Djeca su redovito boravila na otvorenim prostorima, odlazila u šetnje, na jednodnevne izlete
te se provodilo tjelesno vjeţbanje prema operativnom i globalnom planu TZK-e za vrtićke
skupine.
Kako bi odrţali i povećali tjelesnu kondiciju djeteta, te osigurali praćenje napretka svakog
djeteta u pojedinim motoriĉkim sposobnostima na poĉetku i na kraju godine izvršili smo
mjerenja motoriĉkih sposobnosti(poligon u natraške, taping rukom, skok u dalj s
mjesta,pretklon raznoţno, podizanje trupa).
Provedena su antropološka mjerenja teţine i visine, obujma podlaktice
(inicijalno,transverzalno i finalno provjeravanje).
Svakodnevno su se i dalje provodile s djecom unutar vrtića tzv. mikropauze, vjeţbice u
trajanju 3-5 minuta , koje se upraţnjavaju u trenucima nakon mirnih aktivnosti i opće
pripremne vjeţbe kao dio jutarnjeg svakodnevnog vjeţbanja.
U svezi svega navedenog nastojali smo utjecati na :
31
-jaĉanje djeĉjeg organizma – ciljane vjeţbe za djecu pojedine dobi u kontinuitetu, boravak na
zraku (igre , šetnje)
-zadovoljavanje osnovnih bioloških potreba – hrana, voda, zrak, odmor
-pratili tjelesni rasta i razvoj djeteta – s ciljem ranog otkrivanja poremećaja ili odstupanja u
razvoju
-osiguravali optimalne mikroklimatske uvjete – redovito provjetravanje prostorija, pravilno
zagrijavanje i rashlaĊivanje sukladno nastalim potrebama s obzirom na godišnje doba
-odrţavanje higijena prostora(vanjskog i unutrašnjeg), opreme i igraĉaka – spreĉavanje širenja
zaraznih bolesti
-u lipnju 12 djece ljetovalo je u Novom Vinodolskom, u periodu od 5 dana –ljetovanje
organizirano uz suradnju Grada Bjelovara. Osmišljenjim boravkom u prirodi, na plaţi, u vodi,
izletima i šetnjama pridonjeli smo jaĉanju psihofiziĉkih i motoriĉkih sposobnosti djece .
Valorizacija provedbe TZK-e po skupinama
ZADAĆE TJELESNOG VJEŢBANJA-koje smo nastojali ostvariti
1.Zadovoljiti djetetovu potrebu za igrom, kao osnovnom pretpostavkom za razvijanje
stvaralaĉkih sposobnosti
2.Zadovoljiti djetetovu osnovnu biološku potrebu za kretanjem
3.Maksimalan razvoj osnovnih motoriĉkih sposobnosti u skladu s individualnim
mogućnostima djeteta
4.Razvoj funkcionalnog razumijevanja kretanja (razvijanje svijesti o vlastitom tijelu i
njegovim dijelovima te prostorno- vremenska orijentacija ) ĉime se potiĉe samopouzdanje uz
mogućnosti izvoĊenja razliĉitih motoriĉkih aktivnosti
5.Aktivno sudjelovanje svakog djeteta u realizaciji programa
6.Optimalan razvoj kognitivnih sposobnosti – mogućnost djece da analiziraju, komuniciraju,
pitaju, traţe objašnjenje i sl.
7.Socijalni razvoj – poticanje druţenja i zajedništva te uspostava humanih meĊuljudskih
odnosa
8.Osposobljavanje djeteta za nastavak bavljenja tjelesnom aktivnošću u daljnjem ţivotu, kao
dijelu ţivotne kulture.
9.Razvijati kod djece pozitivnu sliku o sebi i razvoj samopouzdanja: realno procjenjivanje
vlastitih mogućnosti i suoĉavanje s neuspjehom
CJELINE GODIŠNJEG PLANA
1. HODANJE I TRĈANJE
2. DIZANJE I NOŠENJE
3. PUZANJE, PROVLAĈENJE I PENJANJE
4. BACANJE, HVATANJE I GAĐANJE
5. KOTRLJANJE I KOLUTANJE
6. POSKOCI, SKOKOVI I PRESKOCI
7. VIŠENJE, VUĈENJE I PROVLAĈENJE
8. IGRE
9. PLES
32
ODGOJNA SKUPINA-„JEŢIĆI“
Prije poĉetka tjelesnog vjeţbanja proveli smo antropometrijska mjerenja kao i poĉetno
provjeravanje motoriĉkih sposobnosti.
Godišnji plan obuhvatio je sve cjeline.
1.CJELINA- HODANJE I TRĈANJE
U ovoj cjelini posebnu paţnju posvetili smo zadacima koji su se odnosili na organizirano
hodanje i kretanje, djeĉji plesovi hodanjem, trĉanjem i poskocima te hodanje s promjenom
tempa i smjera kretanja u raznim formacijama (kolona, krug). MlaĊoj djeci trebalo je duţe
vremena da prihvate pravila i naĉin izvedbe odreĊenih zadataka.
Posebno zadovoljstvo i poticaj djeci bilo je trĉanje izmeĊu i oko prepreka.
2.CJELINA- DIZANJE I NOŠENJE
Ove vjeţbe bile su vrlo interesantne djeci, pogotovo one potpomognute raznim zanimljivim
poticajima, a ostavile su traga na razvoju suradnje i socijalizacije.
33
3. CJELINA- PUZANJE, PROVLAĈENJE I PENJANJE
Svi predviĊeni sadrţaji iz ove cjeline su realizirani. Djeca su rado i s veseljem izvodila vjeţbe.
4.CJELINA- BACANJE, HVATANJE I GAĐANJE
Bacanje, hvatanje i gaĊanje pozitivno utjeću na razvoj brzine, koordinacije, snage i
fleksibilnosti. TakoĊer, imaju velik utjecaj na razvoj pamćenja, logiĉkog mišljenja te razvoj
takmiĉarskog duha i ustrajnosti u radu.
34
U ovoj cjelini djeci je najzanimljivije bilo gaĊanje kotrljanjem po tlu, ujedno i najlakše, a
manjih problema bilo je sa gaĊanjem ciljeva na tlu i u visini glave kao i hvatanju loptica,
posebno kod mlaĊe djece.
5.CJELINA- KOTRLJANJE I KOLUTANJE
Kotrljanje i kolutanje angaţiraju cijelu muskulaturu te utjeĉu na razvoj koordinacije, snage i
ravnoteţe.
Kod kotrljanja primijetili smo napredak kod sve djece, posebno kod Dunje, Vinka i Jurice.
MlaĊoj djeci trebalo je više vremena za pravilno izvoĊenje vjeţbi i više ponavljanja.
6.CJELINA- POSKOCI, SKOKOVI I PRESKOCI
U ovoj cjelini kod neke djece uoĉen je problem kod sunoţnog skoka, a najzanimljivije im je
bilo preskakanje vijaĉe gdje se opat kao problem pokazao manjak koncentracije pri izvoĊenju
vjeţbe i nestrpljenje
35
7.CJELINA- VIŠENJE, VUĈENJE I POVLAĈENJE
Višenje, vuĉenje i povlaĉenje su metodiĉke vjeţbe i igre za razvoj koordinacijskih
sposobnosti. Ono što je vaţno u organiziranju ovih sadrţaja jest to da sva djeca sudjeluju
aktivno, da pojedinaĉne vjeţbe ne trajanju predugo i da se zadaci izvode u grupama.
Opterećenja trebaju odgovarati individualnim sposobnostima djece i treba im dati mogućnost
za njihovo ispravljanje.
U ovoj cjelini igra na otvorenom i s mnoštvom sprava za višenje izazvala je kod djece najviše
oduševljenja. Spretnošću i snagom istaknulo se nekoliko djece.
36
8.CJELINA- IGRE
Ova cjelina djeci je svakako najdraţa i najzanimljivija,a realizirali smo ju kroz elementarne
igre: snalaţenje u prostoru pomoću zvuĉnih i vidnih signala trĉanjem te igre uz pjesmu.
9.CJELINA- PLES
Sva djeca rado su plesala i na taj naĉin istraţivala svoje mogućnosti.
ZAKLJUĈAK
Svakim satom TZK-a kod djece je vidljiv sve veći napredak što se posebno odrazilo na
snalaţenju u prostoru, koncentraciju, preciznost i ustrajnost u rješavanju zadataka. Povećana
im je otpornost na promjene okoline i promjene izazvane tjelesnim vjeţbanjem.
I dalje treba raditi na zadacima hodanja s promjenom tempa i smjera kretanja u raznim
formacijama (kolona, krug) te poskocima s objema i jednom nogom na suţenoj površini.
Voţnju bicikla odgodili smo više puta zbog lošeg vremena i ĉestog izbivanja druge
odgojiteljice.
ODGOJNA SKUPINA-„ „CIPELIĆI“
Organiziranim i voĊenim aktivnostima jednom tjedno smo izvodili tjelesna vjeţbanja. Većina
djece je sudjelovala u tjelesnim aktivnostima, samo poneka djeca ne pokazuju interes za
tjelesno vjeţbanje. Kroz tjelesno vjeţbanje te voĊenim aktivnostima djeca su usavršavala
svoje fiziĉke sposobnosti, napredovala u raznim oblicima kretanja: skakanja, provlaĉenja,
guranja, pokretnim igrama i dr..
Na poĉetku pedagoške godine u skupini smo proveli inicijalna testiranja na podruĉju skoka u
dalj , podizanje trupa, taping rukom , pretklona raznoţno, poligona natraške.
Vidljiv je napredak u skoro svim cjelinama.
Vršena su antropometrijska mjerenja gdje je vidljiv osobni napredak djece.
Cjeline obuhvaćene godišnjim planom i programom u cijelosti su i za svako dijete uspješno
provedene kroz sve cjeline:
1.CJELINA-HODANJE I TRĈANJE
Hodanje i trĉanje kod sve djece je pravilno. Sva djeca pravilno izvode nastavne cjeline vezane
uz ove vjeţbe. Hodanje i traĉanje djeci su bila vrlo monotone nastavne cjeline te smo ih
popratili raznim gestikularnim igrama.
Poteškoća u formaciji krug, kolona, vrste imala su nekoliko djeĉaka i djevojĉica.
37
2.CJELINA-BACANJE, HVATANJE , GAĐANJE
U ovoj cjelini najviše poteškoća imaju djeca sa hvatanjem, te je potrebno ustrajati na
poboljšanju. Najviše interesa za ovu vrstu aktivnosti pokazuju djeĉaci. Manji broj djece ima
poteškoće sa bacanjem i gaĊanje, kod mlaĊe djece u grupi potrebno je još raditi i usavršavati.
Na kraju godine gotovo kod sve djece vidljiv je napredak u izvoĊenju ovih vrsta cjelina.
3.CJELINA-KOTRLJANJE, KOLUTANJE
U ovoj nastavnoj cjelini pojavile su se poteškoće kod mlaĊe djece u skupini. Za dosta djece to
je predstavljalo problem, te neka djeca zbog straha od prevrtanja ne ţele napraviti vjeţbu.
Djevojĉice najviše pokazuju strah i odbijanje pri kolutanju. Potrebna im je pomoć pri
izvoĊenju koluta naprijed. Nakon nekoliko uzastopnih ponavljanja vjeţbi i poticanja kod
djece se vidio napredak. Ovu nastavnu cjelinu potrebno je uvjeţbavati u idućoj pedagoškoj
godini.
38
4.CJELINA -POSKOCI, SKOKOVI I PRESKOCI
U ovoj nastavnoj cjelini skoro sva djeca pokazuju spretnost pri izvoĊenju ove vjeţbe. Jedino
na poĉetku godine potrebno je mlaĊu djecu (koja su prešla iz jaslica) poticati da pravilno
skaĉu. TakoĊer mlaĊa djeca pokazuju manju spretnosti pri skaknju na jednoj nozi i
poskocima, no na kraju pedagoške godine dosta djece pokazuju napredak.
5.CJELINA-PUZANJE , PROVLAĈENJE, PENJANJE
Za ove tjelesne cjeline djeca su pokazivala dosta zainteresiranosti pri izvoĊenju ovih vjeţbi,
mada je mlaĊoj djeci u skupini bilo potrebno poticanje za što pravilnije izvoĊenje vjeţbi.
Nesigurnost pri penjanju najviše su pokazivale djevojĉice kojima je bilo potrebno kroz
demonstraciju i poticanje olakšati izvoĊenje tih vjeţbi. Nakon nekoliko puta ponavljanja
vjeţbi kod skoro sve djece u skupini vidljiv je napredak penjanju, skakanju i provlaĉenju.
6.CJELINA-VUĈENJE I POTISKIVANJE
Ove tjelesne cjeline najviše smo provodili u natjecateljskim igrama, jer tada je najveća
zainteresiranost i koncentriranost djece. Djeca najviše pokazuju zainteresiranosti kada su
cjeline u takmiĉarskom duhu. Neka djeca pokazuju veću spretnost pri vuĉenju i potiskivanju
predmeta dok neka manje. Na kraju pedagoške godine skoro sva djeca su pokazala napredak u
ovoj cjelini.
39
7.CJELINA-DIZANJE, NOŠENJE
Ove vrste aktivnosti djeci nisu pokazivale nikakve poteškoće. Djeca bez pomoći i poticanja
sami nose predmete (lopte, kutije, jastuke) u rukama, iznad glave. Djeca sa velikom
zainteresiranošću sudjeluju u ovakvim vrstama aktivnosti. Neka djeca pokazuju veću
spretnost dok neka djeca manju, ali većih problema za djecu nije bilo u ovoj cjelini.
8.CJELINA-PLES
Za ovu vrstu aktivnosti najveći interes pokazuju djevojĉice koje svakodnevno vole
sudjelovati u tim aktivnostima. Djeĉaci vrlo površno sudjeluju te i uz poticaj odgojitelja nisu
zainteresirani. Ples najviše izvodimo uz pjesmu ali i bez glazbene pratnje, samo uz izvoĊenje
odreĊenog ritma.
9.CJELINA-IGRE
Djeca najviše pokazuju zainteresiranost za aktivnosti u kojima su natjecateljske igre. Posebnu
pozornost djece zaokupile su pokretne igre s pravilima, pjevanje,štafetne igre, natjecateljske
igre, kao i mirne pokretne igre. Poteškoća na samom poĉetku ima manji broj djece, vezano uz
pravila igre, no na samom kraju sva djeca usvajaju pravila, iako manji broj djece pokazuje
poteškoće pri pridrţavanju tih istih pravila.
40
ZAKLJUĈAK
Kroz svakodnevno tjelesno vjeţbanje nastojali smo da svako dijete napreduje u motoriĉkom
razvoju kroz sve oblike kretanja. Kod neke djece u skupini uoĉene su jako dobre
psihomotoriĉke sposobnosti , pogotovo kod djeĉaka koji sudjeluju u sportskim aktivnostima
izvan vrtića. Djeca najviše vole natjecateljske igre , te smo osigurali i dosta takvih aktivnosti
sa elementima natjecanja. Omogućili smo svakom djetetu da doĊe do izraţaja u tjelesnim
cjelinama,te nastojali da napreduje što više.
Napredak je vidljiv u gotovo u svima cjelina, ali iduće pedagoške godine više paţnje treba
usmjeriti na cjeline koje zahtijevaju kotrljanje, kolutanje, gaĊanje, hvatanje. Pojedina djeca
pokazuju poteškoće i nespretnost pri izvoĊenju tih vjeţbi te smo zakljuĉili da ćemo osigurati
više takvih vjeţbi kako bi djeca mogla što bolje napredovati u svom tjelesnom i
psihomotornom razvoju.
ODGOJNA SKUPINA „GLJIVICE“
Tjelesna aktivnost mora biti prilagoĊena razvojnim obiljeţjima djece. U dobi od 5-7 godina
djeci su već poznate sadrţajne cjeline iako su neki sadrţaji u ovoj pedagoškoj godini bili
obogaćeni, a s nekim su se elementima i cjelinama djeca prvi put susrela.
Na poĉetku godine, kao i na poĉetku svih dosadašnjih pedagoških godina, cilj je bio upoznati
djecu s prostorom za vjeţbanje, spravama i rekvizitima.
Prije poĉetka tjelesnog vjeţbanja proveli smo antropometrijska mjerenja kao i poĉetno
provjeravanje motoriĉkih sposobnosti. Krajnji rezultat pokazao se boljim nego na poĉetku
vjeţbanja što je rezultat konstantnog rada i unapreĊenja motoriĉkih sposobnosti.
1. CJELINA- HODANJE I TRĈANJE
Trĉanje su većinom sva djeca izvodila s lakoćom i zadovoljstvom, iako se kod neke djece
kontinuirano pokazivala nezainteresiranost. Trĉanje oko prepreka, izmeĊu prepreka i preko
prepreka bilo je poseban izazov i poticaj djeci.
Ne mora se posebno naglašavati kako se kod cjeline hodanje nije tijekom godine kod djece
javljao nikakav problem jer djeca te dobi su taj oblik kretanja u potpunosti usavršila.
41
2. CJELINA – SKAKANJE
Kod ove cjeline je kontinuirano dolazio do izraţaja manjak koncentracije kod manjeg broja
djece. Naglasak je bio na poticanju koncentracije kod te djece, a radilo se o uvijek isto djeci.
Općenito je ova cjelina kod djece izazivala oduševljenje i zainteresiranost za isto te ĉesto
djeca traţila više ponavljanja pojedine vjeţbe.
3. CJELINA – BACANJE, HVATANJE I GAĐANJE
Kod izvoĊenja ovih vjeţbi takoĊer je bio prisutan velik interes iako su se spretnije i preciznije
pokazale djevojĉice. Poteškoće za većinu djece na samom poĉetku pedagoške godine
zadavala je aktivnost hvatanja dok je manji broj djece imao poteškoća s bacanjem, kao i s
gaĊanjem. Na kraju pedagoške godine vidljiv je napredak kod većine djece. Potrebno je još
raditi na usavršavanju gaĊanja ciljeva.
42
4. CJELINA – PUZANJE, PROVLAĈENJE I PENJANJE
PredviĊeni sadrţaji vezani za spomenute cjeline su kroz pedagošku godinu i realizirani te
ostvareni. Kod djece je vladao veliki interes i oduševljenje vjeţbama i poticajima koji su pred
njih postavljeni, a koji se odnose na te oblike kretanja. Kod one djece koja su i općenito imala
poteškoće pri vjeţbanju i izvoĊenju svih vrsta vjeţbi, i kod ovih su se pojavile teškoće pri
izvoĊenju. Jednom je djeĉaku tjelesna masa predstavljala problem pri samoj realizaciji, a
naroĉito kod vjeţbi provlaĉenja i puzanja.
,
5. CJELINA – DIZANJE I NOŠENJE
Kako je već navedeno u uvodu, ova cjelina je okarakterizirana kao ''nezanimljiva'' djeci.
Unatoĉ tome, djeca su ipak pokazala veliki interes za zadatke iz ove cjeline. Veliki je interes
izazvalo nošenje raznih predmeta od ''a'' toĉke do toĉke ''b'', sa i bez prepreka. Nitko od djece
nije pretjerano pokazivao nazadovanje ili stagnaciju u vidu teţine izvoĊenja postavljenih
zadataka.
6. CJELINA – VUĈENJE I POTISKIVANJE
Ova cjelina kod djece izaziva veliki interes, a prije svega zadovoljstvo pri izvoĊenju. Djeca s
oduševljenjem izvode zadane vjeţbe, a najviše interesa su kroz cijelu pedagošku godinu
pokazivali za vuĉenje i potiskivanje u paru, ali i u grupama. Tu se javlja takmiĉarski duh. Pri
vuĉenju konopa unutar ove cjeline rado su sudjelovala sva djeca.
43
7. CJELINA- KOTRLJANJE I KOLUTANJE
U ovoj su se cjelini pojavile poteškoće pri izvoĊenju nekih motoriĉkih vjeţbi, a posebice pri
izvoĊenju koluta naprijed što je za veći broj djece predstavljalo problem, ali ponavljajući kroz
godinu vjeţbu poboljšala se sposobnost izvoĊenja iste, iako samo kod manjeg broja djece.
8. CJELINA - IGRE
Za ovu se cjelinu sa sigurnošću moţe reći da je djeci najpristupaĉnija, a samim time i
najzanimljivija i najdraţa. Elemente ove cjeline realizirali smo kroz igre skakanja, trĉanja,
bacanja, puzanja i provlaĉenja.
Oduševljenje meĊu djecom izazvale su pokretne igre s pjevanjem koje i u svakodnevnom radu
primjenjujemo i koje kod djece izazivaju zainteresiranost te djeca traţe ponavljanje kroz više
dana.
9. CJELINA – PLES
44
S obzirom da ples kod djece izaziva veselje i zadovoljstvo, a ponajprije za njim uvijek vlada
veliki interes, plesne smo strukture izvodili smo i izvan programa tjelesnog vjeţbanja. Sva
djeca rado su plesala i istraţivala svoje mogućnosti kroz ples. Posebno zanimanje javlja se
kod djevojĉica, a kod pojedinih djevojĉica dolazi do izraţaja kreativnost pri slobodnom obliku
kretanja. Sva djeca rado su plesala i istraţivala svoje mogućnosti kroz ples. Istaknule su se
dvije djevojĉice, koje pokazuju izniman talent za ritam i pokret.
ZAKLJUĈAK
Kroz tjelesno vjeţbanje svakom je djetetu omogućeno da doĊe do izraţaja, postignut je
pomak kod cijele skupine te su utvrĊene promjene kod svakog djeteta. Pribliţavanjem kraju
godine kod djece je do izraţaja došao znatan napredak u izvoĊenju vjeţbi, iako kod pojedine
djece velik ili veći, dok kod pojedinog djeteta neznatan. Na samom kraju pedagoške godine
djeca su koncentriranija, preciznija i brţa. Prostorna koordinacija im je bolja te mogu izvoditi
sloţenije pokrete i zadatke. Svakodnevnom jutarnjom tjelovjeţbom pobudili smo kod djece
potrebu i stekli naviku tjelesne aktivnosti koja je jedna od temeljnih uvjeta za normalan rast i
razvoj djece.
ODGOJNA SKUPINA „PUŢIĆI“
U protekloj godini većina djece mješovite skupine u dobi od 3-5god. već je bila upoznata sa
sadrţajima cjelinama iz prethodne godine, no neki sadrţaji bili su obogaćeni, a neke cjeline
bile su posve nove sukladno dobi i njihovom napretku, te smo se time rukovodili kad smo
radili plan za ovu godinu. Ţelja nam je bila na samom poĉetku upoznati djecu sa samim
prostorom, te spravama i rekvizitima kojima će se sluţiti posebice se to odnosilo na novu
djecu.
Obuhvaćene su sve cjeline.
1.CJELINA-HODANJA I TRĈANJA
Hodanje kao osnovno djetetovo motoriĉko gibanje pozitivno utjeĉe na cjelokupan organizam,
što je bilo i primjetno kroz bolje raspoloţenje djece, veću koncentraciju, te je doprinijelo
pravilnom drţanju tijela. Kod hodanja vodili smo raĉuna da djeca ne spuštaju glavu i da ne
vuku noge. Pazili smo takoĊer i na koordinaciju ruku i nogu prilikom hodanja. U provoĊenju
vjeţbi hodanja polazili smo od jednostavnijih zadataka, kao što je obiĉno hodanje, pa to isto
ali uz glazbu, a poslije smo mijenjali smjer i tempo kretanja. Trĉanje kao i hodanje višestruko
je korisno, posebice za dišni i krvoţilni sustav. Stoga smo puno vremena provodili baš u tim
45
aktivnostima, naravno pazeći na razvojne karakteristike i individualne mogućnosti svakog
djeteta. Hodanje i trĉanje kod većine djeci nije predstavljalo napor. Trĉanje izmeĊu
postavljenih linija takoĊer je predstavljalo napor nekolicini djece dok se većina snalazila. U
ovoj cjelini vidljiv je najveći napredak kod sve djece.
2.CJELINA -POSKOCI, SKOKOVI I PRESKOCI
U ovoj cjelini posebnu paţnju posvetili smo koordinaciji pokreta jer je bilo potrebno povezati
rad ruku, nogu i trupa prilikom skoka, što je predstavljalo problem kod mlaĊe djece. Sa
djecom smo provodili skokove u daljinu, visinu i dubinu. Problem je kod sve djece
predstavljao doskok što je i razumljivo s obzirom na dob. Pa smo stoga osobito brinuli o
doskoĉištu i o pravilnom doskoku. Ove aktivnosti bile su zanimljive svoj djeci i rado su ih
izvodili. Starija djeca su puno vještije skakala u dalj dok je kod mlaĊe djece vidljiv napredak
tek na kraju godine što je i razumljivo s obzirom na dob.
3.CJELINA- BACANJE, HVATANJE I GAĐANJE
Kod ove cjeline bilo je potrebno uskladiti ne samo rad ruku, trupa i nogu, nego istodobno
procijeniti i udaljenost cilja u koji se gaĊa. Hvatanje lopte najprije smo uĉili s mjesta, a potom
iz kretanja, no s obzirom ograniĉili smo se na hvatanje iz mjesta. GaĊali smo u veću metu,
obiĉno kutiju ili košaru, te smo primijetili da još uvijek loptu bacaju odozdo prema dolje.
4.CJELINA- PUZANJE, PROVLAĈENJE I PENJANJE
Djeca su voljela ovu cjelinu, te su nerijetko i sama pronalazila svoje naĉine za puzanje i
provlaĉenje. Pazili smo da nam je prostor ĉist tj. u primjerenim higijenskim uvjetima. Pa smo
tako aktivnosti provodili na tlu, strunjaĉi, te na suhom i ĉistom travnjaku. Puzanje smo
provodili na razliĉite naĉine: leţeći na trbuhu, ĉetveronoške, oslanjajući se na koljena i ruke,
oslanjajući se na stopala i ruke, te u razliĉitim smjerovima: naprijed-nazad, ravno, s izmjenom
smjera. Provlaĉenja smo provodili ispod stola, stolice, obruĉa i sliĉno. Penjanje je bilo jako
zanimljivo djeci i sa radošću su ga izvodila. Penjanje smo provodili na stolice, sprave. Ove
godine primijetili smo da se djeca penju puno slobodnije i sigurnije.
46
5.CJELINA -DIZANJE I NOŠENJE
Ova cjelina za djecu predstavljala je pravi izazov. Pazili smo da teţina i oblik predmeta bude
primjeren njihovoj dobi. Posebno im je bilo zanimljivo kad su predmete mogli nositi u
suradnji s drugom djecom, no najbolje se pokazalo kada je svatko nosio svoj predmet.
6.CJELINA- VIŠENJE, VUĈENJE I NADVLAĈENJE
Unutar ove cjeline obuhvatili smo samo vuĉenje, stoga što su ove cjeline dosta naporne za
djecu ove dobi, te oni još nemaju razvijenu sposobnost procjenjivanja naĉina vuĉenja, pa bi se
mogli i ozlijediti. Stoga smo se odluĉili da te cjeline budu kratkotrajne. Najveći interes je
pokazan za vuĉenje u parovima jedan nasuprot drugoga.
7.CJELINA- KOTRLJANJE
Kod kotrljanja primijetili smo napreda kod sve djece, posebno je bio napredak vidljiv kod
kotrljanja lopte koji je sada bio više kontroliran nego ranije. MlaĊoj djeci trebalo je dosta
pokušaja da bi uspjeli. Kod kotrljanja na tlu djeci je bilo dosta teško kotrljati se oko svoje osi,
te su obiĉno gubila smjer kretanja.
47
8.CJELINA -IGRE
Igra je bila najizrazitiji oblik njihove aktivnosti. Te su kroz igru zadovoljavali svoju potrebu
za kretanjem. U ovoj cjelini najveći interes pokazan je za pokretne igre. „Ide maca oko tebe“,
„Maĉka i miš“, „Vuk i ovce.“U ovim igrama su sudjelovala sva djeca i traţila su da se
ponavljaju više puta.
9.CJELINA- PLES
Većina djece ove skupine voljela je plesati i izvoditi pokrete uz glazbu, te smo ĉesto provodili
plesne strukture i izvan tjelesne i zdravstvene kulture. Najomiljenija cjelina bila je svakako
ova, pa smo tako više puta ponavljali elemente ove cjeline. Vrlo rado su igrali i pokretne igre
s pjevanjem.
ZAKLJUĈAK
Primijetili smo da se kod većine djece znatno povećala spremnost za ukljuĉivanje u razliĉite
oblike tjelesnih aktivnosti, razvijenija je njihova sposobnost kretanja, snaga i izdrţljivost.
Djeca su sposobna izvoditi pokrete, odnosno kretanja, toĉnije i brţe. Bolja im je prostorna
orijentacija i spremnija su i za izvoĊenje sloţenijih pokreta. TakoĊer, povećana je njihova
otpornost na promjene okoline i na promjene izazvane pod utjecajem kretanja, odnosno
tjelesnog vjeţbanja. Zakljuĉak je da su sva djeca narasla u visinu, te su povećala tjelesnu
masu što je vidljivo iz antropometrijskog mjerenja provedenog u lipnju.
6.1.SKRB ZA DJECU S POSEBNIM POTREBAMA
Kvalitetno smo ukljuĉivali djecu s posebnim potrebama u postojeće programe identificirali i
vršili opservaciju novoupisane djece.
U ovoj pedagoškoj godini identificirali smo djecu s posebnim potrebama kako slijedi:
48
Vrsta posebne potrebe
Tko ju je identificirao
Postoji li medicinska dokumentacija
Dijete je u tretmanu (institucija ili liječnik)
Broj djece
Alergija na hranu Liječnik Da Da 1
Intenzivirali smo rad na postizanju postavljenog cilja kako slijedi:
U ODNOSU NA DIJETE:
-prepoznavanje i identifikacija posebnih potreba djeteta i realizacija individualiziranog
programa-prilagodba jelovnika
-redovita suradnja odgojitelja, roditelja,zdravstvenog voditelja i drugih radnika na
pronalaţenju adekvatnih postupaka u provedbi individualnih programa
-Zadovoljavanje posebnih potreba djeteta
-Praćenje djeteta
U ODNOSU NA ODGOJITELJE I DRUGE RADNIKE:
-Edukacija odgojitelja za prepoznavanje posebnih potreba djeteta
-Intenziviranje suradnje
-Praćenje napredovanja djeteta
U ODNOSU NA RODITELJE:
-Osvješćivanje roditelja o postojanju posebne potreba kod djeteta
-Edukativno-savjetodavni rad s roditeljima
Upućivanje roditelja na vanjske institucije
Edukativno-savjetodavni rad s roditeljima
Posebne potrebe u prehrani bile su vezane za jedno dijete kojemu se prilagoĊavao jelovnik a
radilo se o alergiji na jaja- kuhani su obroci bez jaja.
6.2.GODIŠNJI IZVJEŠTAJ PLANA RADA ZDRAVSTVENE
VODITELJICE
Tijekom cijele godine evidentirana je suradnja sa odgojiteljima, predavanja , mjerenja djece,
sanitarni nadzor prostora vrtića, higijenski nadzor. U zdravstvene kartone djece evidentirani su
podaci o cijepljenju, izostancima djece iz djeĉjeg vrtića te razlozi izostajanja, podatci o kroniĉnim
bolestima i mjerama posebne skrbi. Po potrebi poduzete su sve protuepidemijske mjere u
sluĉajevima pojavnosti zaraznih bolesti. Provedene su mjere za sprijeĉavanje i širenje bolesti u svim
odgojnim skupinama tako što smo izolirali bolesnu djecu i usmjeravali ih na daljnu obradu kod
izabranog pedijatra.
Evidencija koje su se vodile su:
-Evidencija o zdravstvenom odgoju
-Evidencija antropometrijskih mjera
-Evidencija o higijensko-epidemiološkom nadzoru
-Evidencija o sanitarnom nadzoru
-Evidencija epidemioloških indikacija
49
Grafikon prikazuje razliĉite bolesti i broj oboljele djece: virusna upala gornjih dišnih puteva
(21), pneumonia (5), varicella (56), streptococcus pyogenes (6), peta bolest (5), ostalo (44).
Bolesti i broj oboljele djece evidentirani su u evidenciju epidemioloških indikacija.
Preventivna zdravstvena zaštita tijekom bila je vezana uz:
Praćenje rasta i razvoja djece, te prepoznavanje mogućih poremećaja u rastu i razvoju
UnapreĊivanje zaštite zdravlja djece u suradnji sa ostalim ĉlanovima tima i roditeljima
Planiranje i izrada jelovnika u svrhu poticanja optimalnog rasta i razvoja djece
U suradnji sa ostalim ĉlanovima tima osigurati zdrav i siguran okoliš za sigurnost djece i
prevenciju ozljeda unutar prostora vrtića
Nadzor i predlaganje mjera za poboljšanje sanitarno-higijenskih uvjeta rada u djeĉjem vrtiću
(sanitarni prostor, kuhinja, prostori gdje borave djeca, igraĉke…)
Izrada obrazovnog i zdravstvenog programa te programa socijalne skrbi za djecu
Edukacija djece, roditelja i djelatnika vrtića o zdravstvenoj zaštiti i sigurnosti djece, te
prevencijama bolesti (najĉešće bolesti,higijena tijela , zubi i sl.…)
Ostvarivanje suradnje sa ostalim odgojno obrazovnim i zdravstvenim ustanovama
Planiranje, provođenje i koordinacija rada na provođenju zdravstvene zaštite
Vrijeme realizacije
edukacija djece
edukacija roditelja
edukacija djelatnika vrtida
svakodnevno
listopad, prosinac, siječanj, ožujak, svibanj
ožujak( hladno prešani vodni sokovi) i prema potrebi
21 5
56
6 5
44
0102030405060
Evidencija epidemioloških indikacija
virusna upala gornjihdišnih puteva
pneumonia
varicella
streptococus pyogenes
50
antropometrijska mjerenja djece provodila su se 3 puta godišnje
rujan, siječanj, lipanj
izrada i izmjena jelovnika tjedno
nadzor sanitarno-higijenskih uvjeta prostora gdje borave djeca ali i svih drugih prostorija vrtida
tjedno
nadzor i edukacija nad provođenjem osobne higijene djece
tjedno
Suradnja s ostalim obrazovnim i zdravstvenim službama
prema potrebi
1.EDUKACIJA DJECE, RODITELJA I DJELATNIKA VRTIĆA
1.1Edukacija djece
Zdravstveni odgoj izuzetno je vaţan, on doprinosi razvoju pozitivnih stavova o zdravlju u
najranijoj dobi. U odgojnim skupinama redovito se provodio zdravstveno edukativni utjecaj
na djecu putem edukativnih razgovora s djecom.
Tijekom godine provedena je edukacija djece u smislu poticanja zdravih ţivotnih navika
vezanih uz pranje ruku, oĉuvanju zdravlja zubi,o vaţnosti zdravog voća i povrća i dr.
1.2.Edukacija roditelja
Suradnja s roditeljima odvijala se putem roditeljskih sastanaka i individualno prema potrebama.
Za roditeljske sastanke pripremljena su predavanja pod naslovom: „Jaje- izvor ţivota“, koje je
planirano i provedeno u podruĉnom objektu u odgojnim skupina „Gljivice i Puţići“ u mjesecu
prosincu. Sljedeće predavanje na temu „Uši“ provedeno je u mjesecu sijeĉnju za roditelje odgojne
skupine „Zvjezdice“, te u oţujku za odgojne skupine „Cipelići i Jeţići“.
Napravljen informativni plakat „Djeca i sunĉanje“ u kojem je naglašena vaţnost zaštite djece od
sunca.
Ţeljela bih naglasiti da je tijekom predavanja o ušima provedena anketa o informiranosti roditelja o
samim ušima, te ja napravljena analiza iste. U daljnjem tekstu prilaţem anketu i njezine rezultate.
ANKETA
(ova anketa je anonima i sluţi u svrhu procjene vlastitog znanja)
1. Zaraza ušima glave sezonski se najĉešće pojavljuje u?
a) Bonicama i školi
b) Vrtićima i školi
c) U vlastitom domu
2. Prvi znak ušljivosti je?
51
a) Jak svrbeţ ( nadraţena koţa)
b) Ranice na tjemenu
c) Glavobolja
3. Uš glave je nametnik koji se hrani?
a) Korjenom kose
b) Krvlju
c) Koţom
4. Izvan vlasišta uši mogu ţivjeti do?
a) Ne mogu preţivjeti uopće
b) Tjedan dana
c) Tri dana
5. Ušljivost se utvrĊuje?
a) Pomnim pregledom kose
b) Dijagnostiĉkim pretragama
c) Ne mogu se vidjeti golim okom
6. Uši glave se uklanjaju?
a) Obiĉnim šamponima
b) Ĉešćim pranjem kose 3x dnevno
c) Posebnim sredstvima ( kozmetiĉko-higijenskim proizvodima)
7. Što mislite da li je sramota imati uši?
a) Da
b) Ne
c) Ne znam
CILJ ISTRAŢIVANJA:
Cilj ovog istraţivanja je bio prikazati koliko su roditelji informirani o ušima, koje su ĉest problem
djeĉijih kolektiva.
SUDIONICI:
Anketa je obuhvatila istraţivanje roditelja tjekom roditeljskih sastanaka, a u svrhu procjene ispitana
su 33 roditelja.
MJERNI INSTRUMENT:
Istraţivanje je provedeno pomoću upitnika koji je sadrţavao 7 pitanja.
Grafikon 1. Prikazuje mišljenja roditelja gdje se najĉešće pojavljuje zaraza ušima glave
52
Grafikon 1. govori nam da većina roditelja (94%) zna da se zaraza ušima glave pojavljuje u
vrtićima i školama, mali broj roditelja (6%) ima krivo mišljenje
Grafikon 2. prikazuje dali su roditelji informirani o prvom znaku ušljivosti
Grafikon 2. govori nam da roditelji prepoznaju prvi znak ušljivosti(94%) te da mogu
pravovremeno reagirati, njih (6%) ne zna koji je prvi znak ušljivosti
Grafikon 3. prikazuje mišljenja roditelja ĉime se uši hrane
Grafikon 3. govori nam da (67%) roditelja zna da se uši hrane krvlju
3%
94%
3%
Bolnicama i školi(1)
Vrtidima i školi(31)
U vlastitom domu(1)
94%
6%
0% Jak svrbež(nadražena koža)(31)
Ranice na tjemenu(2)
Glavobolja (0)
9%
67%
24%
Korjenom kose(3)
Krvlju(22)
Kožom(8)
53
Grafikon 4. prikazuje mišljenja roditelja o ţivljenju uši izvan vlasišta
Grafikon 4. govori nam da (43%) roditelja zna da uši izvan vlasišta mogu preţivjeti tri dana, dok
(27%) njih misli da uši mogu preţivjeti tjedan dana i (30%) njih misli da ne mogu preţivjeti uopće
Grafikon 5. prikazuje dali su roditelji informirani kojom pretragom mogu utvrditi ušljivost
Grafikon 5. govori da su roditelji informirani kojom pretragom mogu utvrditi ušljivost njih (100%)
Grafikon 6. prikazuje informiranost roditelja o uklanjanju uši
Grafikon 6. Prikazuje da (94%) roditelja zna kako ukloniti uši
30%
27%
43%
Ne mogu preživjetiuopde (10)
Tjedan dana (9)
Tri dana (14)
100%
0% 0%
Pomnimpregledom kose(33)
Dijagnostičkimpretragama (0)
3%
3%
94%
Običnim šamponima(1)
Češdim pranjem kose3x dnevno (1)
54
Grafikon 7. prikazuje njihovo osobno mišljenje dali smatraju da je sramota imati uši
Grafikon 7. govori kako (82%) roditelja smatra da nije sramota imati uši, dok njih (12%) misli da
je sramota imati uši i njih (6%) ne zna
ZAKLJUĈAK:
Uši su jedna od neugodnijih zaraza koja pogaĊa djeĉje kolektive. Ušljivost vlasišta je normalna
pojava koje se ne treba sramiti, jer nije kako se je nekada smatralo problem obitelji koje ţive u
lošijim higijenskim uvjetima. Zaraza ušima glave pojavljuje se sezonski najĉešće u vrtićima i
školama,a paţljivim pregledom glave utvrĊujemo ušljivost,kojoj naĉešće prethodi jak svrbeţ glave.
Uši se hrane krvlju domaĉina, izvan vlasišta uši mogu ţivjeti do 3 dana, a uklanjaju se posebnim
sredstvima,kozmetiĉko-higijenskim proizvodima. Vaţno je naglasiti da veliki broj roditelja zna
kako postupati s pojavom uši kod djeteta, ipak postoji vrlo mali broj roditelja koji naţalost nisu
dovoljno informirani o potrebnim mjerenja kod pojave uši, pogotovo u vremena kada imamo
dostupnu tehnologiju smatram da bi taj problem bio uvelike manji da se na vrijeme krene s
iskorjenjivanjem spomenutog problema.
1.3.Edukacija djelatnika vrtića
Edukacija djelatnika vrtića bila je usmjerena na naĉine sprjeĉavanja zaraznih bolesti: redovito
pranje ruku, ĉešće provjetravanje prostorija, o vaţnosti redovitog ĉišĉenja površina koje se ĉesto
korite i dezinfekciji istih . Provedeno je predavanje na temu Hladno prešani voćni sokovi u kojem je
naglašena vaţnost svjeţeg voća i povrća.
2.ANTROPOMETRIJSKA MJERENJA
Za djecu predškolske dobi karakteristiĉno je da se intenzivno razvijaju, zato je vrlo vaţna pravilna
prehrana, a praćenje pravilne prehrane je dio zdravstvene zaštite. Prekaloriĉna,prezaĉinjena i
neuravnoteţena prehrana moţe negativno utjecati na djeĉiji organizam, u tu svrhu se u djeĉjem
vrtiću “Osmijeh” vrši stalni nadzor kvalitete hrane i provode kvatralna mjerenja pomoću kojih
dobivamo podatke o djetetovom stanju.
Antropometrijska mjerenja vrlo su korisne i neophodne metode za ocjenjivanje stanja uhranjenosti.
Njihove vrijednosti povezane su sa naĉinom prehrane, kako za vrijeme rasta organizma tako i u
kasnijoj dobi, jer sve promjene u naĉinu prehrane najĉešće se i najbrţe odraţavaju na
antropometrijskim vrijednostima. Vaţno je naglasiti da ĉimbenici koji utjeĉu na rast i razvoj uz
12%
82%
6%
Da (4)
Ne (27)
Ne znam (2)
55
prehranu su i genetski, razliĉita zdravstvena stanja, ekološki, bolesti, socijalno ekonomski uvjeti
ţivota te mnogi drugi.
Prvo antropometrijsko mjerenje u ovoj pedagoškoj godini provedeno je tijekom rujna, sljedeće
mjerenje provedeno je u sijeĉnju i na kraju u lipnju.
Podaci dobiveni mjerenjem upisani su u individualne liste svake skupine antropometrijskih
mjerenja.
Kategorije djece prema stanju uhranjenosti, te njihove vrijednosti prema kojima su obraĊena djeca u
odgojnim skupinama.
KATEGORIJA VRIJEDNOSTI
Neuhranjenost Manje od <5
Normalna težina 5 - 85
Prekomjerna težina 85 - 95
Gojaznost >95
Odgojna skupina od 1-3 godine “ Zvjezdice”
KATEGORIJA BROJ DJECE
Neuhranjenost -
Normalna težina 17
Prekomjerna težina 7
Gojaznost -
Odgojna skupina od 3-4 godine “ Cipelići ”
KATEGORIJA BROJ DJECE
Neuhranjenost _
Normalna težina 26
Prekomjerna težina 2
Gojaznost _
Odgojna skupina od 4-6 godina “ Jeţići ”
KATEGORIJA BROJ DJECE
Neuhranjenost _
56
Normalna težina 23
Prekomjerna težina 4
Gojaznost _
Odgojna skupina od 4-6 godina “ Gljivice ”
KATEGORIJA BROJ DJECE
Neuhranjenost 1
Normalna težina 17
Prekomjerna težina 4
Gojaznost _
Odgojna skupina od 3-4 godine “ Puţići “
KATEGORIJA BROJ DJECE
Neuhranjenost 1
Normalna težina 23
Prekomjerna težina 1
Gojaznost _
Grafikon 1. Prikazuje stanje uhranjenosti djece od 1-3 godine
Grafikon1. prikazuje rezultate tablice “Djeca od 1-3 godine” koji govore kako je 17 djece od
ukupno 24 normalne tjelesne teţine, te kako 7-oro djece ima prekomjernu tjelesnu teţinu.
Grafikon 2. Prikazuje stanje uhranjenosti djece od 3-4 godine
0
17
7
0 0
5
10
15
20
Djeca od 1-3 godine
neuhranjenost
normalna težina
57
Grafikon 2. prikazuje rezultate tablice “Djeca od 3-4 godine” kako 49 djece ima normalnu teţinu ,
neuhranjeno djete je 1, a prekomjernu tjelesnu teţinu ima 3 djece, od ukupno izmjerenih 53.
Grafikon 3. Prikazuje stanje uhranjenosti djece od 4-6 godina
Grafikon 3. prikazuje rezultate tablice “Djeca od 4-6 godina” 40 djece ima normalnu tjelesnu
teţinu, 8 djece ima prekomjernu tjelesnu teţinu, neuhranjeno djete je 1, od ukupno izmjerenih 49.
3.IZRADA I IZMJENA JELOVNIKA
Izrada jelovnika bila je provedena u suradnji s kuharicom.
Tjedni jelovnici se objavljuju na oglasnim ploĉama u oba objekta kako bi roditelji imali uvid u
tjedni jelovnik. Za djecu s posebnim prehrambenim potrebama obroci se sastavljaju u dogovoru s
roditeljima i prema preporuci i uputama lijeĉnika.
U jelovnik smo uveli namirnice zdrave prehrane, uţina nam je bazirana na svjeţem voću.
Razvijamo stjecanje higijensko kulturnih navika prije obroka (obavezno pranje ruku).
4.SANITARNO-HIGIJENSKI UVIJETI
Sanitarno – higijenski nadzor vršen je tjedno od strane zdravstvenog voditelja. Posebna pozornost
usmjerena je na higijenu i dezinfekciju, redovito provjetravanje prostorija, obaveznom higijenskom
pranju ruku što je naravno osnova sprjeĉavanja zaraznih bolesti. U sanitarnim ĉvorovima korišteni
1
49
3 0 0
20
40
60
Djeca od 3-4 godine
neuhranjenost
normalna težina
prekomjernatjelesna težina
1
40
8 0 0
10
20
30
40
50
Djeca od 4-6 godina
neuhranjenost
normalna težina
prekomjernatjelesna težina
gojaznost
58
su ruĉnici za jednokratnu uporabu, kao i dozatori tekućeg sapuna. Kuhinjske površine su
svakodnevno dezinficirane kao i prostori u kojima borave djeca što je evidentirano u evidenciju o
higijensko-epidemiološkom nadzoru.
Primjenjen je protokol vrtića kako bi bila osigurana visoka razina higijene prostora.
5.NADZOR I EDUKACIJA NAD PROVOĐENJEM OSOBNE HIGIJENE DJECE
U svrhu edukacije korištena je demonstracija postupka pravilnog pranja ruku s djecom,
demonstracija pravilnog postupka prilikom kihanja i kašljanja, razgovora s djecom o odabiru
pravilne prehrane od rane ţivotne dobi u svrhu zaštite zdravlja zubi i razvijan je pozitivan
stav prema redovitim posjetima stomatologu.
ProvoĊen je nadzor nad djecom pri korištenju sanitarnog ĉvora, pravilnoj higijeni ruku i
pravilnoj uporabi jednokratnih ruĉnika te dozatora sa tekućim sapunom.
6.SURADNJA S OSTALIM OBRAZOVNIM I ZDRAVSTVENIM SLUŢBAMA
Tijekom pedagoške godine u suradnji s vanjskim suradnicima realizirani su zdravstveno
rekreativni programi :
razliĉiti sportski programi
jednodnevni izleti:
- Imanje Salaj „ Boţićna priĉa“
- Krapina
- Zološki vrt
- Dan obitelji „imanje Novak“
- PP Bjelovar
7.STRUĈNO USAVRŠAVANJE
Struĉno usavršavanje je stalno obrazovanje radi podizanja kompetencija potrebnih za obavljanje
poslova radnog mjesta.
Struĉno usavršavanje je organizirano od strane Hrvatske komore medicinskih sestara .
Teme predavanja bile su: “Primjena ordinirane terapije” i “Baby handling”. Oba predavanja su
odrţana u domu kulture u Bjelovaru,te predavanje organiziranom od strane djeĉjeg vrtića Bjelovar
na kojem su bile iznesene teme: “ Boravak djece na zraku tijekom zime” i “Akutni infekcijski
proljev kod djece”.
6.3.IZVJEŠTAJ O PROVOĐENJU I REALIZACIJI PROGRAMA O
PROMICANJU SPOZNAJE ŠTETNOSTI UPORABE DUHANSKIH
PROIZVODA ZA ZDRAVLJE DJETETA
Svjetski dan nepušenja (31.svibanj) obiljeţen je na razini glavnog i podruĉnog objekta kroz
razne sklopove aktivnosti realizirane u periodu od 25.-29.05.2015.
Tijekom proteklih godina prikupljeno je mnogo edukativnog materijala, multimedijskog
materijala, brošura, plakata, te ostvareno mnogo aktivnosti u odgojnim skupinama “Gljivice”,
“Puţići”, “Cipelići” i “Jeţići”. Djeca su stekla znanja o štetnosti uporabe duhanskih
proizvoda.
59
Podruĉje rada koje se u ovoj godini spontano istaknulo kao primarno bilo je govorno
izraţavanje ali i stvaralaštvo te spoznaja djece . Kao i dosada, razgovor i diskusiju s djecom o
ovoj problematici potaknuli su razni, tijekom proteklih godina prikupljeni edukativni
materijali, plakati, brošure putem kojih se kod djece potaknuo veliki interes i zanimanje za
ovu temu.
I ove su pedagoške godine planirane i realizirane razne aktivnosti na razini ĉetiriju vrtićkih
odgojnih skupina (dvije odgojne skupine u glavnom objektu i dvije odgojne skupine u
podruĉnom vrtiću) s ciljem osvještavanja štetnosti duhanskog dima za zdravlje ljudi, a
naroĉito djece kao najugroţenije skupine i pasivne pušaće. Djeca starije odgojne skupine
„Jeţići“ stekla su znanja prijašnjih godina o štetnosti uporabe duhanskih proizvoda. MeĊu
aktivnostima za koje su djeca pokazivala najviše znatiţelje istaknuo se pokus: Boca sa
cigaretom.Ova istraţivaĉko-spoznajna aktivnost omogućila je djeci nova saznanja o tome što
se dogaĊa s plućima kada su izloţena svakodnevom konzumiranju cigareta i udisanju
duhanskog dima. Djeca su imala priliku vidjeti edukativni film „ŠTO PUŠENJE RADI
NAŠIM PLUĆIMA“ , te ĉitav niz video i foto zapisa o bolestima koje uzrokuje upravo
pušenje i izloţenost duhanskom dimu. Na inicijativu djece koja su ţeljela prenijeti poruku
svojim roditeljima-pušaĉima izraĊen je plakat pod nazivom „ STOP PUŠENJU“.
Kako nam je mišljenje svakog djeteta vaţno odgojiteljice su prikupile izjave djece te je
napravljen plakat „ ZAŠTO JE PUŠENJE LOŠE“.
U mješovitoj vrtićkoj skupini „Cipeliće“ djeca su takoĊer zadnji tjedan u mjeseci lipnju
posvetila aktivnostima na temu „Štetnost pušenja“ koju su odradili kroz istraţivaĉko-
spoznajne aktivnosti: pokus, istraţivaĉko manipuliranje duhanom, zatim likovne aktivnosti:
slikanje i kolaţ papir ,a nakon toga u posjet im je došla naša medicinska sestra Ana Bosanac
koja im je pokušala odgovarati na sva pitanja koja bi ih zanimala.
U podruĉnom objektu našeg vrtića odgojne skupine „Gljivice“ i „Puţići“ odgojiteljice su
zajedno sa djecom radilie niz aktivnosti ,a najviše se istaknula istraţivaĉko-spoznajna
aktivnost sa pokusom pod nazivom „DIM“. Djeca su putem izjava, izrade plakata, pjesme
„Cigareta“ , dijeljenju brošura prenijela poruku o utjecaju duhanskog dima svojim roditeljima,
uţoj i široj rodbini. Svim tim edukativnim i pouĉnim materijalima ciljano se uredio vanjski prostor glavnog i
podruĉnog vrtića, te se time nastojalo ostaviti utjecaj na roditelje u smislu da ostave loše
navike i zajedno sa nama , a prvenstveno svojom djecom postanu aktivni sudionici u širenju
poruka o štetnosti uporabe duhanskih proizvoda.
VII. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
U pedagoškoj 2014./2015. godini u Vrtiću se provodio cjelodnevni 10 -satni program, te od
posebnih programa i programa javnih potreba -Program igraonice za djecu od 3.g.-7.g
„Igrajmo se zajedno“, Program predškole, Program engleskog jezika (verificiranih od strane
MZOS-a) , sportski program u provedbi sportskog kluba.
U svim odgojnim skupinama odgojno-obrazovni rad temeljio se na Programskom usmjerenju
odgoja i obrazovanja predškolske djece (Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH, br. 7/8
od 10.lipnja 1991.g.
U redovitom programu vrtića ostvarili smo:
-Doprinos povoljnom cjelovitom razvoju osobnosti djeteta ( tjelesnom i psihomotornom
razvoju, socio-emocionalnom i razvoju liĉnosti, spoznajnom razvoju, govoru, komunikaciji,
izraţavanju i stvaralaštvu
60
-UnapreĊivanje opće kvalitete ţivljenja u vrtiću obogaćivanjem programa sadrţajima iz
kulture, športa, stranih jezika
-Poštivanje prava djeteta u svim vidovima njegova ţivota: tjelesnog, emotivnog,
psihosocijalnog, kognitivnog, društvenog, kulturnog – podrţavanje prava preţivljavanja,
razvojna prava, zaštitna prava, prava sudjelovanja
-Poticanje razvoja kljuĉnih kompetencija za cijeloţivotno uĉenje
Realizirali smo zadaće, sadrţaje i aktivnosti:
u odnosu na dijete
u odnosu na odgojitelje i druge radnike
u odnosu na roditelje
u odnosu na dijete:
-polazili od potreba djeteta –osposobljavali ga za vlastito prepoznavanje i izraţavanje
potrebe ,
-poticali dijete na prirodne oblike kretanja, ĉuvalo se i jaĉalo zdravlje djece i razvijale navike
i briga o vlastitom zdravlju
-zadovoljavali smo bio psihosocijalne potrebe djeteta za hranom, zrakom, kretanjem, igrom,
boravkom na zraku, u prirodi, povećavanjem otpornosti organizma na nepovoljne vremenske i
druge uvjete, odgoj za odrţivi razvoj
-razvijali pozitivnu sliku o sebi, sigurnost, samopouzdanje, samopoštovanje,
kompetentnost(primjena projketne metode rada-provedeni projekti)
-osvještavali štenosti razliĉitih ovisnosti
-omogućavali stjecanje znanja i navika, vaţnih za njegovu sigurnost u prometu
-poticali nenasilno rješavanja sukoba uz poštivanje svojih i tuĊih prava, odluka ili mišljenja
pomagali djeci da lakše u uspostavljaju nove emocionalno – socijalne veze-partnerstvo u
igri,prijateljstvo
-kreirali optimalne uvjete razvoja djeteta-materijalni okoliš(prostor,poticajne situacije,
igraĉke, poticaji)-socijalna okolina(odrasla osoba, društvo vršnjaka, tjelesni dodir,
emocionalni odnosi, komnioacija djeteta i odrasle osobe, uĉenje ĉineći...)
-unapreĊivali smo opću kvalitetu ţivljenja u vrtiću, obogaćivanjem programa sadrţajima iz
kulture, sporta i stranog (engleskog) jezika
-razvijali smo tradicijsku kulturu i narodne obiĉaje
-jaĉali svijesti o vaţnosti poštovanja prava djeteta, (informiranost, edukacija, korištenje
prostora, sudjelovanje djeteta)
-omogućavali smo slobodan izbor sadrţaja, aktivnosti i materijala
-ukljuĉuvali smo djecu u kreativne programe u dogovoru sa roditeljima
u odnosu na odgojitelje i druge radnike:
-stvarali poticajno okruţenje, provodili fleksibilnost u korištenju postojećih prostora
-pratili smo i unapreĊivali higijensko-zdravstvene uvjete unutarnjeg i vanjskog prostora i
opreme
-radili na jaĉanju svijesti o vaţnosti poštovanja prava djeteta, (informiranost, edukacija,
korištenje prostora, sudjelovanje djeteta, prezentiranje prakse, razumijevanje i procjenjivanje
ostvarenog
61
-stvarali smo osnove za samozaštitu djeteta osvještavali razliĉite ekološke teme brigu za
okoliš,
-provodili smo preventivnu zdravstvenu zaštitu djece u jaslicama/vrtiću
-poticali smo timski rada odgojitelja
-stvarali smo poticajnu atmosferu u općoj kvaliteti ţivljenja u vrtiću
-njegovali smo projektni rad odgojitelja
-kontinuiranio su se unapreĊivali higijensko-zdravstveni uvjeti unutarnjeg i vanjskog
prostora i opreme,
-provodilo se dokumentiranje aktivnosti djece, dokumentiranje aktivnosti odgojitelja,
procjene postignuća i kompetencija djece,komunikacija s roditeljima i širom socijalnom
zajednicom,
-poticali suradnju meĊu skupinama , vrtiće i jasliĉke skupine- izmeĊu podruĉnog i matiĉnog
objekta
u odnosu na roditelje:
-organizirali i struĉno-kompetentno pripremali sve oblike suradnje s roditeljima
-ukljuĉivali smo roditelje u odgojno-obrazovni proces
-poticali smo preventivnu zdravstvenu zaštite djece
-pomagali smo roditeljima u izboru programa iz kulture, sporta, stranog jezika
-poticali smo provoĊenje općih i posebnih mjera za sigurnost djece
-pratili smo i primjenjivali odgovarajuće mjere prema protokiloma postupanja
-obavještavali smo roditelje sadrţajima rada i aktivnostima
-ukljuĉivali smo roditelje u odgojno – obrazovni proces kroz prezentiranje njihovih profesija i
druge oblike zajdniĉke suradnje
-ukljuĉivali roditelje u planiranje i evaluaciju cjelovitog odgojno-obrazovnog procesa u vrtiću
Planiranje i pripremanje odgojno-obrazovnog rada
Planiranje i pripremanje odgojno-obrazovnog rada ostvarivali smo na naĉin da se zadovolje
djetetove potrebe, interesi, da se poštuje djetetovo pravo na slobodu igre, naĉin igre, sa
slobodom u izboru vremena i mjesta za igru , te biranje partnera za igru.
U realizacije tjelesnog vjeţbanja pratili su se operativni i globalni planovi izraĊeni za ovo
razdoblje (na osnovu prošlogodišnjeg plana,rezultata testiranja i s obzirom na utjecaj na djecu,
antropometrijska mjerenja za vrtićke skupine, dok je jasliĉka skupina tjelesno vjeţbanje
provodila svakodnevno primjenjujući opće pripremne vjeţbe i nastavne cjeline motoriĉkih
sposobnosti usmjerene na usavršavanje prirodnih oblika kretanja).
Nastavili smo dokumentirati i pratiti znaĉajke odgojno-obrazovnog procesa voĊenjem
bilješki o svakom djetetu(nadopunjavani su postojeći dosjei te kreirani novi za novoupisanu
djecu), dokumentiranjem aktivnosti(fotografije, likovni uratci), te provoditi vrednovanje
programa od strane djece i roditelja.
Planiranje odgojno-obrazovnog rada provodilo se tromjeseĉno.
Pored tromjeseĉnog planiranja, vršeno je mikro planiranje u obliku tjednih planova i dnevnika
rada, te je voĊena dnevna i tjedna valorizacija.
Posebni programi i program javnih potreba planirani su zasebno u skladu sa ciljevima i
zadacima pojedinih programa.
62
Obveznim dnevnim vrednovanjem obuhvaćao se osvrt na ponašanje djece tijekom
aktivnosti. Razvojne zadaće su detaljno odreĊivane kvartalnim planiranjem, vrednovanja su
redovito biljeţena za sve skupine.
Kroz planirane sadrţaje nastojali smo ostvariti pravilan rast i razvoj svakog djeteta, poticati
stvaralaštvo, poticati pozitivan emocionalan i moralni razvoj, pronalaziti nove naĉine i stvarati
raznolike uvijete i materijale za spoznajni razvoj djeteta.
Pri planiranju rada , aktivnosti igre vodila se briga o sastavu odgojno-obrazovnih skupina s
obzirom na dob djece, na iskazane interese pojedine djece iz ĉega je proizlazila projektna
metoda rada.
Kvaliteta realizacije ciljeva i zadaća bila je razliĉita u odnosu na pojedine skupine,ovisno o
odgojteljima, roditeljima , sadrţajima i aktivnostima koje su se radile.
Odgojitelji su prilikom planiranja i pripremanja svih aktivnosti koristili pedagošku i
metodiĉku literaturu (iz metodike likovnog odgoja, glazbenog odgoja, tjelesnog odgoja,
razvoja govora, upoznavanja okoline, te osnovnih matematiĉkih pojmova i dr.).
Od materijalnih sredstava koristilo se puno didaktiĉke opreme zatim razna audio, vizualna i
audiovizualna sredstva te odgovarajuća tehniĉka pomagala za ta sredstva (DVD-player,
glazbena linija, televizor, fotoaparati i dr.).
Kolektivno planiranje i programiranje napravljeno je na poĉetku pedagoške godine i zatim
mjeseĉno u okviru odgojiteljskog vijeća, i na radnim dogovorima prema potrebi.
Individualna planiranja odgojiteljice su obavljale svakodnevno pripremajući se za aktivnosti.
Budući da odgojitelji rade u dvije smjene, prilikom rada u drugoj smjeni oni planiraju
aktivnosti za naredni tjedan i biljeţe ih u dnevne pripreme.
Realizaciju planiranog rada odgojitelji su svakodnevno biljeţili u dnevnicima rada.
U jasliĉkim skupinama nastojao se primjenjivati individualni rad i rad manjim grupama.
Aktivnosti su se osmišljavale na naĉin da omoguće svakom djetetu situacije za istraţivanje,
uvjeţbavanje vlastitih soposobnosti, da zadovolje vlastitu potrebu za igrom u poticajnoj i
prije svega sigurnoj okolini.
PonuĊeni poticaji, sredstva i materijali za igru bili su strukturirani na naĉin da su pozivali
djecu na igru, rješavanje problemskih situacija i jednostavnih
problema(rastavljanje/sastavljanje, punjenje/praţnjenje, poklapanje,utiskivanje i sl..).
Radilo se na razvijanju motoriĉkih vještina uzimajući u obzir finu i krupnu motoriku .
Poticao se razvoj sposobnosti doţivljavanja i izraţavanja glazbe provoĊenjem projekta
„Glazba u jaslicama“ u okviru kojeg se istraţivalo kako i na koji naĉin djeca osvještavaju
glazbu, djeluje li glazba motivirajuće, smirijuće u odreĊenim situacijama tj.moţe li se
glazbom utjecati na promjene u ponašanju u odnosu na grupu ili na dijete individualno.
Provodile su se razliĉite senzomotorne aktivnosti (upoznavanja predmeta, igraĉaka, razliĉitih
prirodnih materijala – razliĉiti po obliku, po teksturi, po boji, po mirisu, okusu…) Organizacijom prostora i materijala poticalo se na suradnju i suradniĉko uĉenje unutar grupe,
ali i u komunikaciji i igri sa djecom starijih skupina u zajedniĉkom druţenju.
Osmišljavali su se i promišljali poticaji i materijali koji su stvarali uvjete za razvoj
aktivnosti u kojima bi djeca bila uspješna i mogla razvijati vlastitu kompetenciju u skladu sa
63
aktualnim stupnjem svog razvoja, doţivljavajući pozitivno situacije uspjeha, ali jednako tako i
situacije za lakše podnošenje neuspjeha.
Svakodnevno se nastojalo poticati razvoj pozitivnih emocionalnih stanja cijele grupe i
pojedinca u odnosu na grupu stvarajući osjećaj pripadnosti, sigurnosti, povjerenja i ljubavi te
stvarati ugodno ozraĉje kao preduvjet kvalitetnog boravka djeteta u vrtiću.
Na podruĉju utjecaja na razvoj samostalnosti djece , a samim time i na poticanju cjelokupnog
razvoja raznovrsnim aktivnostima poticalo se djetetovu samostalnost.
Rezultat rada koji njegujemo, a to je projektna metoda našla je svoje mjesto i u jaslicama u
pristupu da se djeci pomogne osamostaljivanje primjenom projektne metode uĉenja u kojoj su
djeca bila posredno sama kreatori vlastitog napretka –Projekt „Samostalnost u jaslicama“
Ciljevi i zadaće razvoja samostalnosti djece nisu u potpunosti realizirane kod sve djece s
obzirom na kronološku dob djece (odvikavanje od pelena,izuvanje – obuvanje,oblaĉenje-
svlaĉenje,brisanje nosa i prepoznavanje potrebe za brisanjem nosa,samostalnost pri odlasku
na wc)
Za njihovo ostvarivanje i dalje je potrebno poticanje djece u jaslicama(u skladu sa razinama
razumijevanja pojedinog djeteta-dobi) i roditeljskom domu ( individualni razgovori s
roditeljima o mogućnostima djece, zajedniĉkim dogovorima o postupcima i ponašanju
djeteta,tekstovi u kutićima za roditelje i na info kutiću, roditeljski sastanci-tematski i sl. ), te
će se nastaviti daljnim kontinuiranim radom sa dejcom.
Poticao se razvoj govornih vještina, razvoj vještine slušanja i razgovaranja interpretacijiom
priĉa, igrokaza, ĉitanjem slikovnica i jednostavnih priĉa, recitiranjem, brojalicama i dr.
Provodile su se i razliĉite istraţivaĉke aktivnosti(taktilne, perceptivne..) , posebice u ljetnom
periodu vezane za igre vodom i pijeskom.
Poticajima,materijalima, razliĉitim stolno-manipulativnim igrama omogućene su djeci igre u
kojma su grupirali prema zadanom kriteriju, razvrstavali, pridruţivali i sparivali.
Provodile su se aktivnosti i igre u centru graĊenja i konstruiranja koji je je po svojoj veliĉini,
uz obiteljski centar, zauzimao najveći prostor u sobi dnevnog boravka.Bio je opremljen i
redovito nadupunjavan mnoštvom materijala i poticaja (drvene i plastiĉne kocke, autići, pista,
plastiĉne i gumene ţivotinje, loptice, kosine za puštanje loptica, majstorski alati i posude,
tuljci u boji, kartonske kutije u boji, drvene kutije, police… u centaru slikovnica u funkciji
pribliţavanja djeci pisanog teksta. Centar kuhinje u kojem do velikog izraţaja dolazi simboliĉka, tj.imitativna igra ,likovni
centar obogaćivan je mnoštvom materijala( škarice, ljepila, papiri u boji i bijeli papiri, razliĉiti
letci, kartonske kutije, bojice, masne bojice, tempere, kistovi, posudice za vodu, vodene
bojice, pregaĉe, zaštita za stol, pribor i modlići za oblikovanje tijesta, plastelin, vata, folija,
tkanina i dr. ) kojima su djeca svakodnevno izraţavala svoje emocije, razvijali osjećaj za
lijepo, uvjeţbavali finu motoriku prstiju, šake, ruku. Centar za istraţivanje zvuka nastao kao produkt projekta(šuškalice, ksilofon, frula,bubnjevi,
ksilofoni, udaraljke, staklene boce, triangli, slikame, zidne i stolne igre,pedagoški
neobliokovan materijal i dr.).
Centar stolno- manipulativnih igara(raznovrsne umetaljke, drvene kocke, poklapaljke, puzzle,
igre memory) unutar kojeg su djeca vrijeme provodila u igri umetaljkama i poklapaljkama
gdje su razvijala sposobnost za rješavanjem jednostavnim problema: umetanje, rastavljanje -
sastavljanje, okretanje te razvijala paţnju, koncentraciju, percepciju.
Centar senzo-motorike oformljen je u suradnji sa roditeljima na radionici, opremljen
poticajima od neoblikovanih materijala (taktilni, za zatvaranje, za zakopĉavanje, za
64
opipavanje, mirisanje, okretanje, zaokretanje) te zidnim poticajima od raznih taktilnih
materijala. TakoĊer formirani su tzv .mekani kutić( opremljen baldahinom, spuţvom, plišanim
igraĉkama i priĉama u slici, slikovnicama i dr...), kutić frizera( opremljen sušilom za kosu,
stolom sa policom, stolicom, tepihom, gumicama i špangicama, narukvicama, ogledalom,
prigodnim fotografijama, kutijama od boja za kosu, plastiĉnim bocama od frizerskog
materijala…) i blagdanski kutić(opremljen materijalima za igru sukladno prigodi).
Tjelesni i psihomotorni razvoj
Tijekom cijele pedagoške godine provodila se jutarnja tjelovjeţba u kojoj bi svi uvijek rado
sudjelovali. Kod sve djece vidljiv je veliki pomak u funkcionalnim i motoriĉkim
sposobnostima što je bilo i za oĉekivati. Kod razvoja fine motorike šake sva starija djeca u skupini ovladala su vještinama rezanja
škaricama, lijepljenjem, utiskivanjem, modeliranjem (tijestom, plastelinom). Svakodnevno bi se poticao razvoj koordinacije i preciznosti u baratanju predmetima
(slaganje u vis, nizanje, umetanje u kutije, posude, otvore, vaĊenje iz njih,
sastavljanje...).Individualno se pristupalo djeci koja nisu hodala.
Raznim aktivnostima poticao se razvoj koordinacije i preciznosti pokreta bacanje, hvatanje,
gaĊanje, kotrljanje, ubacivanje, provlaĉenje, samoposluţivanje.Dosta vremena, kada su to
vremensku uvjeti dopuštali, provodilo se u igri na igralištu.
Organizacijsko – materijalnim uvjetima, fleksibinošću prostora zadovoljavale su se potrebe
za osnovnim oblicima kretanja te omogućilo djeci dovoljno prostora za hodanje i puzanje.
Ponekad se dnevno i po nekoliko puta mijenjao prostor sobe dnevnog boravka kako bi
stvarali u prostor za trĉanje, skakanje, provlaĉenje i penjanje,poligone, ples i sl..
Tijekom godine (tri puta) vršena su antropometrijska mjerenja djece gdje je vidljiv napredak
kod sve djece.
Neke od aktivnosti:poligoni -provlaĉenje (ispod stola, stolica, uţeta, kroz obruĉ, kroz tunel)
igre loptom (sakupljanje, nošenje, dodavanje, bacanje, gaĊanje, kotrljanje),- poskoci objema
nogama i na jednoj nozi u mjestu i u kretanju, hodanje i trĉanje uz pomoć akustiĉne pratnje
(zvonĉić) na prstima, na petama, uzimanje predmeta prstima, gaĊanje ĉunjeva, pokretne igre
("Medo", "Ide maca oko tebe“, „Mali bratec Ivo“, „Iš,iš,iš“.....) igre sa plesnim koracima i
dr.., razliĉite aktivnosti za razvoj fine motorike(ribanje krušaka, jabuka, rezanje, nizanje,
naticanje, izraĊivanje predmeta i igraĉaka za igru i dr..), prstovne igre(„Prsti“,“Deset malih
prstića“, „Jabuka“ ..).
Socio –emocionalni razvoj i razvoj liĉnosti
Svakodnevno se poticao razvoj pozitivnih emocionalnih stanja, sa naglaskom na osjećaj
pripadnosti, sigurnosti, povjerenja i ljubavi te stvaranje ugodnog ozraĉja.
Kod starije djece primjećen je napredak u stjecanju pojma o sebi. TakoĊer, kod njih je jasno
vidljivo spoznavanje okoline te izraţavanje govorom: što znam, što mislim, zašto tako mislim.
Osmišljavalo se i promišljalo o ponudi poticaja i materijala za stvaranje uvjete za razvoj
aktivnosti u kojima bi djeca bila uspješna –razvijajući pozitivnu sliku o sebi. OdreĊena djeca
ĉesto puta nisu „mogla“ regulirati svoje emocije pa je individualni rad bio jedan od
zastupljenijih oblika rada. Na odreĊena pravila unutar skupine djeca su dobro reagirala i sve
lakše poštivala odreĊene zahtjeve koji su pred njih stavljeni (ĉekanje na red, odlaganje
zadovoljavanje ţelja, usmjeravanje paţnje i ponašana te prihvaćanje neuspjeha).
Poticanje na razvoj samostalnosti i neovisnosti u zadovoljavanju potreba (osobna higijena,
kontrola fizioloških potreba, druţenje, sigurnost, stvaralaštvo-„Projekt“)
65
Neke od igara koje su djeca vrlo ĉesto igrala ili pjevala u funkciji poticanja socio-
emocionalnog razvoja: igre sa pravilima ("Znaš li tko je to?", "Znaš li što je to?"...) -
gestovne igre ("Šeširić““U vrtu kod bake“,“Lavići spavaju“...) ,prstovne igre ("Ovako se...",
„Sunce“...) interpretacija djeĉjih pjesmica ("Kad si sretan"..).Djeca su se rado igrala
razliĉitih simboliĉkih igara (Trţnica,Obitelj, Frizer, igre oblaĉenja i svlaĉenja i sl..)
Spoznajni razvoj
Provodile su se aktivnosti za razvoj taktilne percepcije prilikom ĉega su djeca stjecala
iskustva dodirom te dobila bolji osjećaj za veliĉinu, teksturu, strukturu.Raznim poticajima
poticana je vizualna percepcija gdje bi djeca stjecala iskustva vidom i dobila spoznaje o
oblicima, bojama, prirodi, ljudima. Djeca su stjecala osnovne pojmove o vanjskom svijetu
koje ih okruţuje promatrajući biljni i ţivotinjski svijet, promjene u prirodi s obzirom na
godišnja doba i dr. Djeca su upoznavala predmete, tj. igraĉke i to na naĉin da su ih prevrtali,
rastavljali, premještali, okretali u sobi dnevnog boravka te su na taj naĉin razvijali i bogatili
svoja spoznajna iskustva. Tijekom cijele godine izraĊivani stolno - manipulativni i zidni
poticaji omogućili su djeci grupiranje prema zadanom kriteriju, razvrstavanje, pridruţivanje,
sparivanje, nizanje što je razvijalo njihovo operativno mišljenje i razvijalo sposobnost
rješavanja problema.Kroz niz aktivnosti djeca su spoznavala i istraţivala putem svih
osjetila:prouĉavanje izgleda, okusa, boje, mirisa (kruške, jabuke..), osluškivanje/pogaĊanje
(glasanje ţivotinja, voda), promatranje, prepoznavanje imenovanje (slika glazbenih
instrumentata, instrumenata, vjesnika proljeća, zemlje),listanje- promatranje (enciklopedija,
knjiga - o glazbi, prirodi, ţivotinjama,...), igre za razvoj senzomotorike (ljepljiva folija sa
razliĉitim neoblikovanim i oblikovanim mterijalima), konstruiranje (glazbala pomoću
neoblikovanog materijala i dr..),upoznavanje i istraţivaĉko manipuliranje (proljetnice),
pridruţivanje (boje, oblici,...) pokrivanje ("Sv. Nikola",“Oblici“,
„Proljeće“,“Kiša“,“Jeţevi“ ...) igre s pravilima(„Otklopi-pridruţi-zaklopi“,“Prepoznaj
zvuk“…), zidne igre sa magnetima(„Vjesnici proljeća“, „Ţivotinje“, „Lišće“,“ Boje“..)
Obiljeţavali su se razliĉiti blagdani(Boţićni blagdani, sadnja pšenice i dr.), praznici ,
meĊunarodni dani(radionice ,izrada igara za centar senzomotorike te radionica povodom
Uskrsa), druţenje roditelja i djece povodom "Dana obitelji" na imanju "Novak" u Cepidlaku,
izrada poklona i ĉestitki (povodom Boţića, za Valentinovo, Majĉin dan, Dan oĉeva..)
Govor,komunikacija,izraţavanje i stvaralaštvo Svakodnevnom uporabom jednostavnih i sloţenijih reĉenica, zatim prepriĉavanjem priĉa u
slici, priĉa, slikovnica poticao se razvoj govornih vještina, a samim time poticale su se
vještine slušanja i razgovaranja - prilikom slušanja govornog sadrţaja, postavljanja pitanja i
odrţavanja razgovora u aktivnostima, u igri, dramatizacijama,...S ciljem što boljeg utjecaja na
bogaćenje rijeĉnika, te usvajanje gramatiĉkih struktura reĉenica nastojalo se djeci ĉitati:
slikovnice ("Ĉudesan Boţić", "Plovilice i letjelice, Upoznajmo svijet glazbala ",“Šuma“,
„Miffy u prirodi“,“Pinikio“, „Na seoskom dvorištu“.. )prepriĉavati priĉe(Crvenkapica", "Tri
prašĉića", "Sedam kozlića"), i basne("Kornjaĉa i zec",...) , brojati brojalice(„Ţabe“,“Pliva
patka“,“En ten tini“,“Zima, zima“, „Pile“…) recitirati stihove(„Dobro jutro bakice“,
„Proljeće“, „Zeko“, „Pĉelica“, „Puţ-muţ“, „Tata“).Veliki interes djeca su pokazivala za
predstave ("Klaun Ĉupko", "Put oko svijeta")i dramatizacije igrokaza ("Kod pekara", "Sveti
Nikola", "Zimski san",“Voćni razgovor“,“Jeţić i vjeverica“ ).
Omiljene djeci priĉe u slici(priĉa ("Iglić i Valentinovo",“Jabuka“,“Maĉak u snijegu“, „Dvije
mace“...) i gledanje crtanih filmova -DVD-a ("Gusjenica Tina u šumi", "Mali letjeći
medvjedići", "Pĉelica Maja“...)
66
Slušanjem i pjevanjem pjesmica koje su bile neizostavni dio svakog dana nastojalo se
utjecati na razvijanje osjećaja za glazbu, tempo ,dinamiku, razvijalo se pamćenje melodije i
teksta, osvještavanje zvukova, uĉenje o naĉinu kako zvuk nastaje na djeci razumljiv naĉin,
posebice u periodu kada se intenzivno radilo na projektu.Neke od pjesmica koje su se
pjevale:“Jeţ“, „Stari medo“, „Kišobran za dvoje“, „Pekar“, „Sv.Niko“, „Zekni jadi“,
„Bubamarac“,“Koka i pilići“ i dr...Sviranje po limenkama i kutijama, na ksilofonima,
staklenim bocama, frulama od kartonskih tuljaca, tamburinu, sa zveĉkama, rukama… Izraţavanje cjelokupnom motorikom: plesanje uz djeĉje pjesmice i klasiĉnu glazbu..
Ponudom raznog likovnog materijala djeca su svakodnevno imala priliku upoznavati
razliĉite materijale, oblikovati ih i manipulirati njima. Na taj naĉin djeca su razvijala likovni
senzibilitet za razliĉite materijale, teksture, sredstva i osjećaj za lijepo.Provodile su se
aktivnosti modeliranja- plastelinom(voće, povrće, kuglice), tijestom(jeţ, kolaĉi, jaja, i
dr.oblici), glinamolom(lišće, ţivotinje,cvijeće , voće);slikanja(temperama, vodenim
bojama,prstima uz glazbu,(jabuka, gusjenica , lišće), crtanje (bojicama(vjesnici
proĉjeća,ĉestitaka, pile, zeko,),pastelama(medo, voda, kiša, snijeg);otiskivanje
(spuţvicama,lišćem, ţigovima, prstia, granĉicama, školjkama..);rezanje (škaricama – novine,
ĉasopise, lijepljenje u slike)Ć; utiskivanje (tkanine u stiropor, pisanice..).
PROVEDENI PROJEKTI
GLAZBA U JASLICAMA-„Zvjezdice“
Trajanje projekta:veljaĉa-svibanj
1. OdreĊivanje teme projekta
VoĊeni idejom kako glazba ima veliki utjecaj na rani odgoj ţeljeli smo produbiti interes za
glazbu i glazbene instrumente te „oţivjeti“ glazbeni centar.
2. Ciljevi projekta
Ciljevi u odnosu na dijete
- Omogućiti djetetu aktivan doţivljaj zvukova, glazbe i pokreta
- Glazbenom stimulacijom poticati optimalni kognitivni i emocionalni razvoj djeteta
- Osmisliti i uprisutniti glazbene aktivnosti u vrtićku svakodnevnicu
- Glazbenom stimulacijom poticati djetetovu sposobnost kreativnog izraţavanja i
stvaranja (osmišljavanje koreografije, pjevanje, igre s pokretom, razliĉite ritmiĉke
igre, likovno izraţavanje uz glazbu)
- Poticati maštu i glazbeno stvaralaštvo
- Bogatiti djeĉja iskustva novim spoznajama (igre zapamćivanja zvukova i njegovo
prepoznavanje)
- Poticati govorno – jeziĉni razvoj (usvajanje novih rijeĉi, razumijevanje i korištenje
novih rijeĉi)
- Poticati na razvoj pozitivne slike o sebi
Ciljevi u odnosu na odgojitelje
- Poticati motivaciju djeteta za stvaranje i djelovanje
- Poticati i razvijati pozitivnu sliku o sebi
- Poticati djeĉju znatiţelju
67
- Razvijanje ljubavi prema glazbi
- Omogućiti djeci što više glazbenih sadrţaja
- Upriliĉiti što ĉešći, svakodnevni susret djeteta sa glazbom
- Paţljivim slušanjem i promatranjem podijeliti s djecom ĉuĊenje i znatiţelju otkrivanja
novih zvukova te time omogućiti uzajamno razumijevanje
Ciljevi u odnosu na roditelje
- Aktivno sudjelovanje u projektu
- Dolazak pojedinih roditelja u skupinu, donošenje plakata, slikovnica, ĉasopisa,
razliĉitog neoblikovanog materijala
- Omogućiti roditeljima ulogu sukreatora ili aktivnog sudionika u bilo kojem segmentu
odgojno – obrazovnog rada u vrtiću radi boljeg razumijevanja ţivota u vrtiću
- Razvijanje kvalitetnih partnerskih odnosa te razvijanje pozitivne komunikacije
odgajatelja i roditelja
3. Zadaće projekta
Zadaće u odnosu na dijete
- Promatrati i listati ponuĊene pisane i slikovne materijale (knjige o glazbi,
enciklopedije, slikovnice)
- Doţivljavanje i percipiranje razliĉite vrste glazbe (klasiĉne, instrumentalne, vokalno –
instrumentalne…)
- Pokretom (plesom, koreografijom) izraziti reakcije na doţivljaj glazbe
- Pokretom omogućiti razvoj svih mišićnih skupina
- Pjevanjem raznih pjesmica i brojalica omogućiti razliĉiti djetetov vokalni i govorni
izraţaj
Zadaće u odnosu na odgojitelje
- Slušanje izraţajnih i vrijednih skladbi pomoću razliĉitih medija
- Zapaţanje pozitivne emocionalne interakcije glazbe i djeteta (tiha, nenametljiva
ugodna glazba stvara poticajnu atmosferu za mirne igre)
- Ponudom raznih instrumenata omogućiti izravnu spoznaju
- Ponudom razliĉitog neoblikovanog materijala potaknuti djetetovu kreativnost i
slobodu izraţavanja
- Glazbom, plesom, sviranjem na udaraljkama potaknuti glazbeno nadarenu djecu da
pokrenu interes ostale djece
Zadaće u odnosu na roditelje
- Putem oglasne ploĉe, roditeljskog sastanka, anketa ili individualnog razgovora
roditeljima dati uvid u provoĊenje i realizaciju projekta
- Aktivno sudjelovati donošenjem razliĉitog neoblikovanog materijala, instrumenata,
plakata i sl.
EVALUACIJA PROJEKTA
Već prvim glazbenim aktivnostima, pjevanjem pjesama, glazbenim igrama te slušanjem
glazbe i glazbala utjecano je na razvoj njihove muzikalnosti kao i na cjelovit djetetov razvoj.
68
Glazbom smo obogaćivali djeĉje emocije, razvijali smisao za lijepo te utjecali na razvoj
glazbenih, intelektualnih i tjelesnih sposobnosti.
Intelektualni razvoj:
- tekstovima pjesama naša djeca bogatila su svoj rjeĉnik te tako širila spoznaju o njemu
samome i okruţenju u kojem ţive
- novo usvojeni tekstovi i melodije potaknuli su razvoj pamćenja i pozornosti
Socio - emocionalni razvoj:
- slušanje glazbe, pjevanje i plesanje izazivalo je radost kod sve djece u skupini
- svakodnevnim slušanjem uspavanki (tijekom dnevnog odmora) utjecalo se na smirenje
svakog djeteta
- zajedniĉkim pjevanjem i glazbenim igrama djeca su usmjerena jedna na druge te tako
produbljuju socijalne kompetencije
- ĉak i djeca koja se ne ukljuĉuju u aktivnosti rado sudjeluju u glazbenim aktivnostima s
ostalom djecom
Tjelesni razvoj:
- Neposrednim plesanjem i pokretanjem uz glazbenu pratnju utjecalo se na razvoj
koordinacije
- Izradom i korištenjem udaraljki utjecalo se na vještine fine motorike
ZAKLJUĈAK
Rad na ovom projektu pomogao je ponajprije odgajateljima da razviju vlastite sposobnosti
promatranja i vrednovanja svakodnenih poticaja i pripremljenih aktivnosti, odnosno da lakše
razumijemo glazbeni izriĉaj pojedine djece. Kako smo unaprijed postavili neke zadaće i
ciljeve oni su se u praksi pokazali drugaĉije te nam je to bio jasan pokazatelj za daljnje
praćenje i interese naše jasliĉke skupine. Konkretno: mislili smo da će najveći interes biti za
glazbene instrumente, meĊutim ovim projektom došli smo do saznanja da najviše interesa
pokazuju za pjevanje i plesanje uz glazbu, davanje ritma nekim udaraljkama i usklaĊivanje
pokreta s glazbom.
SAMOSTALNOST DJECE-„Zvjezdice“-opisan detalnije u poglavlju VI.
Vrtićke skupine: U poticajnom okruţenju brzo se razvija meĊusobno povjerenje izmeĊu odgajatelja i djeteta
stoga nam je bilo vrlo vaţno razvijati podrţavajući emocionalno stabilan socijalni kontekst te
pozitivnu atmosferu. Prostor smo oblikovali tako da uvaţava djetetove mogućnosti i
inicijativu, potiĉe djetetovu autentiĉnost i aktivnost razvijajući povjerenje u odgajatelje koji u
njemu rade.TakoĊer, obratili smo pozornost na vaţnost interakcije mlaĊe i starije djece tako
da je „uĉenje“ djece uz podršku drugog djeteta bilo zanimljivo i pozitivno iskustvo.
Nastojali smo da materijali koje stavljamo u prostor imaju kvantitativnu i kvalitativnu
dimenziju , ali isto tako i da su stalno dostupni djeci,potiĉući djecu na eksperimentiranje s
materijalima, njihovo transformirinje i stvaranje razliĉitih konstrukcija, graĊevina , kreiranje
problemskih situacija koje će onda imati za posljedicu zajedniĉki dogovor, suradnju i
suradniĉko uĉenje.
Centri i kutići u kojima se strukurirao prostor:Centar za poĉetno ĉitanje i pisanje koji je
sadrţavao knjige, biljeţnice, pisanke, bojanke, kriţaljke, labirinte, slikovnice, ĉasopise za
69
djecu, enciklopedije i materijale za aktivnosti slušanja i pisanja. Osim toga djeca su imala na
raspolaganju niz olovaka, bojica i papira (s crtama i bez njih), tako da su mogla birati. Police
su bile prepune materijala sa pisanim sadrţajem, te raznih slovnih igara: kriţaljki, dopunjaljki,
umetaljki. Centar poĉetnih matematiĉkih pojmova (didaktiĉki materijali kao što su
brojevni domino, brojevni nizovi, geometrijski uzorci, trokut, ravnalo, olovke, razne kocke za
postavljanje po veliĉini, laţni novac, loto, domino). U ovom kutiću uĉili smo o odnosima u
prostoru (unutra-vani, gore-dolje, ispod-iznad), o odnosima predmeta (veći- manji, teţi-
lakši), o svojstvima predmeta (crven-plav, tvrd-mekan, topao-hladan), o povezivanju,
sortiranju, dodavanju, oduzimanju, ciljem da djeca uoĉe da su predmeti , brojevi i koliĉina u
nekom meĊusobnom odnosu.. TakoĊer, djeca su razvijala samopouzdanje i sposobnost za
samostalni rad kroz suoĉavanje sa izazovima i donošenjem odluka, te su kroz meĊusobno
pomaganje i uvaţavanje radili na osjećaju vlastite vrijednosti
Centar graĊenja i konstruiranja sadrţavao je drvene kocke, plastiĉne kocke, drvene i
plastiĉne figurice graĊevina, ţivotinja ,znakove, dijelova kuća, ulica, pruga, prometna
sredstva, lego komplete za graĊenje, te dodatni prirodni materijali (granĉice, kora drveta,
parket) i otpadni materijali (drvena, kartonska, plastiĉna prazna ambalaţa, alat, vaga, zidarski
metar, špaga, plastiĉne cijevi,pedagoško neoblikovni materijal i otpadni matrijal …)
Centar za stolno- manipulativne igre sadrţava o je razne materijale i sredstva koji djeci
pomaţu da nauĉe usporeĊivati, usklaĊivati, raĉunati i kategorizirati, kao što su: kockice,
puzzle, umetaljke, lotto igre, magnetni štapići, geometrijski likovi, domino, materijali za
nizanje, memori, društvene igre (mlin, šah, Ĉovjeĉe, ne ljuti se, Twister), didaktiĉki materijali
za vjeţbanje razliĉitih djetetovih sposobnosti i uĉenje.
Kutić za razvoj grafomotorike- provodili smo vjeţbe za razvijanje fleksibilnosti šake i
prstiju, a kutić je sadrţavao; ţniranace, kutije sa šibicama, dugmad, staklenke, glinu, plastelin,
bockalice, vijke, škarice, papir. Te aktivnosti su kod djece utjecale na poboljšanje spretnosti,
koordinacije oko-ruka, opaţanja i koncentraciju. Da bismo potaknuli daljnji razvoj
grafomotoriĉkih vještina ovaj kutić obogatili smo aktivnostima kao što su: hvatanje predmeta
s obje ruke, zatim jednom rukom, hvatanje sitnih predmeta pomoću pincete i hvataljki,
prinošenje predmeta ustima, odvrtanje i zavrtanje, zatvaranje i zatvaranje patentnog
zatvaraĉa, pokušaju otkopĉavanja i zakopĉavanja gumbića, vezanje vezica. Likovni centar sadrţavao je papire za crtanje i slikanje, kolaţ papire, likovne mape, olovke,
bojice, flomaster, tuševe, tempere, ugljen, vodene boje, kistove, ljepila, škarice, palete, razne
posudice, modlice, valjĉiće, razne neoblikovane materijale kao što su kutije, novine, špage,
vunu, konac, stiropor…), prirodne materijale (šišarke, granĉice, ţirove, lišće, školjke,tijesto,
plastelin, glinamol…) Centar je posebno nadopunjavan za vrijeme provedbe projekta „Mali
likovnjaci“. Kutić higijene u kojem su se nalazile maramice, ĉaše, ĉetkica i pasta za zube,
metlica, lopatica kanta za smeće). Obiteljski kutić( kuhinja sa suĊem i neoblikovanim
materijalom, stol, stolice, lutke, tepih, kolica, kape za kuhare, pregaĉe, kolaĉi, torte, plakati,) i
još mnoštvo materijala kao što su odjeća i obuća. U njemu su djeca puno vremena provodila u
simboliĉkoj igri.Kutić za roditelje sadrţavao je poštanske sanduĉiće u koje su roditelji
primali razne obavijesti, te pano s informacijama o dogaĊanjima u nadolazećem
razdoblju.Kutić identiteta - mjesto na koje su mogli pospremiti nešto što im je bilo vaţno -
individualne vrećice ( koje su djeci roditelji izradili nradionici) za igraĉke, poštu ili
crteţe.Kutić multimedije sadrţavao je laptop, muziĉku liniju, TV i mnoštvo CD-a i DVD-a.
koristili za razne plesne i opuštajuće igre, kao i odmor. Centar trgovine sadrţavao je policu
sa raznom plastiĉnom i kartonskom ambalaţom, blagajnu sa novcem koji su djeca izradila,
vagom, voćem, povrćem .Kutić rastresitog materijala(senzomotorika) -djeca su se mogla
igrati pijeskom, piljevinom, kuglicama stiropora, grabilicama, posudicama, flašama, ĉašama,
ĉepovima, vodom i raznim prirodnim materijalima i sl.. Na razliĉite naĉine djeca su
istraţivala rastresite materijale manipulirajući. Punili su, praznili, presipavali, prelijevali,
70
zakopavali . Kutić-Slika o sebi tijekom provedbe projekta „Upoznajmo sebe“ oformili smo
ovaj centar u koji smo stavili fotografije djece iz skupine , plakate njihovog tijela, otiske
stopala, ruku, plakat „Emocija“, plakat „Djeca svijeta“, te razne senzomotoriĉke poticaje.
Kroz te sve poticaje i materijale djeca su spoznavala svoje tijelo, emocije te osvještavala svoje
mogućnosti i sposobnosti.
Kutić boja, kutić za priĉe u slici, kutić za Dane kruha, blagdanski kutić samo su još neki od
kutića koji su nastajali tijekom godine.
Organizacija prostora bila je voĊena djeĉjim interesima.U opremanje kutića i centara aktivno
smo ukljuĉili i roditelje.
Tjelesni i psihomotorni razvoj
Kroz tjelesne aktivnosti nastojali smo poticati dijete da isprobava i istraţuje mogućnosti
vlastitog tijela kroz pokret, kretanje i igru, razvijati motoriku djece u svim prirodnim oblicima
kretanja, maksimalan razvoj osnovnih motoriĉkih sposobnosti u skladu s individualnim
mogućnostima djeteta, razvijanje svijesti o sebi, poticati dijete na druţenje, dogovaranje i
suradnju s drugom djecom u igri, razvijati sposobnost djeteta da slijedi upute zadane skupini,
te razvijati kod djece pozitivnu sliku o sebi i razvoj samopouzdanja: realno procjenjivanje
vlastitih mogućnosti i suoĉavanje s neuspjehom.
Za svaki sat pisali smo pisanu pripremu za izvoĊenje sata tjelesne i zdravstvene kulture sa
pomno biranim sadrţajima vodeći brigu o dobi djece, opterećenjima i naravno mogućnostima
za izvoĊenje odreĊenih motoriĉkik kretanja koja su se od djece traţila.
Nastojali smo utjecati na razvoj koordinacije i preciznosti u baratanju predmetima
nošenjem predmeta, skupljanjem, grupiranjem, razvrstavanjem, slaganjem, nizanjem,
otvaranjem i zatvaranjem raznih posuda, razvoj koordinacije i preciznosti pokreta provodili
smo kroz tjelesne aktivnosti kotrljanja, bacanja, dodavanja, hvatanja, gaĊanja i ubacivanja.
Osim tjelesnih aktivnosti koordinaciju i preciznost vjeţbali smo i kroz samoposluţivanje,
oblaĉenje-svlaĉenje, obuvanje-izuvanje, sluţenje sa priborom za jelo, ulijevanje-izlijevanje
pomoću ĉaše, razvoj pokretljivosti i spretnosti pri kretanju provodili smo kroz praktiĉne i
radne aktivnosti kao što su svladavanje prepreka, mljevenje ruĉnim mlincem, bojanje malim
valjkom, zabijanje ĉavlića ĉekićem, razvoj fine motorike šake provodili smo kroz aktivnosti
crtanja, rezanja škaricama, rezanja noţićem, lijepljenjem, modeliranje tijestom, glinamolom,
baratanjem sitnim predmetima, utiskivanjem, umetanjem,izrada razliĉitih predmeta i ukrasa
za igru i dr..
Većina djece je uspješno savladavala zadane vjeţbe u odnosu na provedbu isplaniranih
nastavnih cjelina za cijelu godinu, manji broj djece pokazivao je slabiji interes za vjeţbanje.
Penjanje se pokazalo kao jedna od djeci najdraţih oblika tjelesnog kretanja. Starija djeca u
skupini kod penjanja su vrlo spretna i sigurna u sebe, dok neka mlaĊa djeca povremeno traţe
blizinu i pomoć od stane odgojitelja.U aktivnostima puzanja i provlaĉenja vidljive su
poteškoća sa koordinacijom ruku i nogu kod mlaĊe djece. Kod hvatanja i gaĊanja predmeta
pomoć je potrebna mlaĊoj djeci. Vrlo ĉesto su bili u ţurbi što je i znaĉajka šestogodišnjaka.
Većina razlikuje lijevu od desne strane. Lako su se i brzo umarali i opet poĉinjali sa
aktivnostima od poĉetka.
U grupi djece trogodišnjaka i ĉetverogodišnjaka bilo je više djece koja nisu zainteresirana za
vjeţbanje , vrlo ĉesto nisu htjeli sudjelovati u svakodnevoj jutarnjoj tjelovjeţbi, dok neka
povremeno pristupaju vjeţbi, ali ostaju u aktivnosti kraće nego ostala djeca. Hvatanje lopte
bilo je lošije kod većeg broja djece ,ali se ponavljanjem vjeţbe pobošljala sposobnost
hvatanja. U nastavnoj cjelini kotrljanja i kolutanja izvoĊenje koluta naprijed, predstavljalo je
problem većini djece te i krajem pedagoške godine neka djeca nisu uspjela izvesti tu vjeţbu.
71
Prilikom izvoĊenja poskoka jednom nogom na suţenoj površini bila je potrebna pomoć većini
djece no to se znatno promjenilo nakon uzastoponog ponavljanja vjeţbe.
Tijekom godine djeci smo svakodnevno osmišljavali i stvarali uvjete kako bismo zadovoljili
njihovu potrebu za kretanjem .U periodu jeseni,proljeća i ljeta nastojali smo što više vremena
provesti na otvorenom, te kroz igru i šetnju utjecati na otpornost organizma.U zimskim
mjesecima boravili smo na snijegu, gradili snjegoviće , igrali se u snijegu...
Tjelesne aktivnosti koje su provoĊene kroz cijelu godine obuhvaćale su i raznovrsne igre,
pokretne igre („Semafor“, „Imali smo dvorac“, „Prstenjak“, „Laste prolaze“, „Mlin“, „Pošto
kume lonci“, „Ćoro“, „Ovako se..“,“ Sedam godina okolo“ ,“ Sjedi jeţo“, „Brala sam ţito i
pšenicu“, ,“Imali smo pile“, „Prstenjak“, „Ovako se…“, „Ples sa stolicama“ „Mi smo djeca
vesela“, „Ples srca“, „Listić pada“,“ Mi smo djeca vesela“,“ Gdje se sakrila ĉizmica“,
„Maškare“, „Sliĉice-sliĉice“, „Pretvori se u…“, „Ledena baba“, „Ruĉice nam Niko daj“, „Pet
sjajnih zvjezdica“, „Potraga za blagom“, „Ide majka s kolodvora „…)štafetne igre,
natjecateljske igre(Jaje u ţlici“, „Tko će prije?“, Tko će više?“, „PronaĊi
izgubljeno“)pokretne igre s pravilima( „Slijepi miš“, „Crna kraljica“, „Uhvati na tri“,
„ZaleĊene babe“, „Ja sam vjetar jak“, „Dan-noć“, „Lanca probijanca“, „Ide maca oko tebe“
2Tko će prije otkotrljati kesten“, „PronaĊi jaje“, „Jaje u ţlici“, „Tko će više papira ubaciti u
koš“) , kao i mirnije igre za poboljšanje koncentracije i odmor od napora nakon vjeţbanja.
Za vrijeme ljeta provodili smo aktivnosti na otvorenom -igre u pješćaniku, na dvorištu , igre
sa vodom, kupanje u bazenu.
Tri puta tijekom godine vršena su antropometrijska mjerenja djece gdje je takoĊer vidljiv
napredak kod sve djece.Dio djece bio je od listpada do travnja ukljuĉen u sate tjelesnog
vjeţbanja sa profesionalnim trenerom u sklopu programa „Mali Olimpijac“
Detaljnije utjecanje na tjelesni i psihomotorni razvoj nalazi se u izvješćima svake skupine
posebno, a vidljivo je i u drugim dijelovima ovog izvješća.
Socio-emocionalni razvoj i razvoj liĉnosti
Unutar skupina poticalo se na meĊusobno druţenje, razvoj pozitivnih emocionalnih stanja
kao što su pripadanje, privrţenost, opaţanje i razumijevanje drugih, ljubavi , prihvaćanje sebe
kao ĉlana grupe, prihvaćanje razliĉitosti, te postizanje ugodnog i opuštenog ozraĉja posebice
u periodu adaptacije nove djece.
Kroz cijelu pedagošku godinu radili smo na rješavanju i spreĉavanju sukoba kroz dogovor,
suradnju i razgovor. Vrlo brzo uoĉeni su pozitivni pomaci,a kod neke djece došlo je do
smanjenja agresivnih rekacija i primjerenog naĉina rješavanja sukoba.
Povoljno okruţenje utjecalo je na emocionalni razvoj djece.
Individualnim pristupom svakom djetetu nastojalo se osigurati dovoljno paţnje i priznanja,
razvijajući osjećaj sigurnosti i zaštićenosti na taj naĉin utjecali na pozitivan emocionalni
razvoj. Kao rezultat takvom pristupu pokazalo se da su djeca spremnije iskazivala svoje
emocije i nastojala ih regulirati. Isto tako došlo je do poboljšanja u iskazivanju burnih i
negativnih emocija kroz poticanje na aktivnosti smirujućeg tipa (likovne, gestovne i govorne
igre) u individualnom radu. Pri ostvarivanju postavljenih zadataka koristile su se stvarne
situacije u kojoj se dijete nalazilo. Uvaţavale su se djetetove emocije i uvjeţbavalo da ih
pokaţu na prihvatljiv naĉin. Djeca su slobodno izraţavala svoje ţelje, interese, strahove koje
smo zajedno nastojali proţivljavati i nalaziti prihvatljiva rješenja za novonastale situacije.
72
Radilo se na razvijanju empatije- kod djece postići suosjećanje za prijatelja kada je tuţan,
nesretan, povrijeĊen kroz osvještavanje djece za tuĊa stanja i potrebe, te pokazivanje znakova
empatije kroz tješenje, pomaganje, brigu, dijeljenje i suradnju. Utjecali smo na razvijanje
emocionalne stabilnosti tj. samopouzdanja i samoprihvaćanja kao i razvijanja osjećaja osobne
odgovornosti. Kod moralnog razvoja vodili smo raĉuna da predškolsko dijete ima ograniĉenu
sposobnost predoĉivanja psihiĉkog iskustva drugih, te da im je teško otrgnuti se od vlastitog
stajališta kako bi preuzelo stajalište druge osobe.
Uĉili su i razvijali odgovornost prema prostoru i stvarima . Usvojili su i razvijali sve oblike
kulturnog ophoĊenja s odraslim osobama.
Djecu mlaĊe dobi tijekom godine djecu se poticalo na samostalnost pri jelu,samoposluţivanje,
samostalno obavljanje osnovnih fizioloških potreba i osnovnoj higijeni.Većina djece je steklo
samostalnost pri oblaĉenju, svlaĉenju, obuvanju i izuvanju. Sva su djeca većinom usavršila
samostalno uzimanje obroka, a to znaĉi da su samostalno grabili hranu, te odluĉivali o
koliĉini koliko će pojesti. Toĉenje napitaka puno je spretnije svakodnevno smo poticali da se
samostalno sluţe priborom, te da jedu bez prolijevanja a nakon jela da odloţe zdjelice na za
to predviĊeno mjesto. Većina djece samostalno obavlja higijenu tijela još je uvijek potrebna
pomoć kod mlaĊe djece i to kod brisanja guze, te podsjećanje na brisanje nosa i umivanje
nakon obroka. Još je uvijek potrebno poticati većinu djece na pranje ruku nakon igranja na
dvorištu, te nakon vršenja nuţde. Većina djece se samostalno obuva, samo je pomoć potrebna
mlaĊoj djeci. Još uvijek dolazi do zabune, te djeca miješaju lijevu i desnu stranu obuće. Kod
oblaĉenja odjeće djeci je bio problem razlikovati prednju od zadnje strane. Na kraju godine
većina djece samostalno se odijeva i razodijeva što je znatan napredak u odnosu na poĉetak.
Isto tako kod mlaĊe djece i dalje treba raditi na jaĉanju samopouzdanja te regulaciji, kontroli i
društveno prihvatljivom izraţavanju emocija. Nakon provedbe projekta „Upoznajmo sebe“
uoĉili smo kod djece jasnije izraţavanje emocija kao što radost , ljutnja, strah, tuga, ljubomora
i sliĉno. Aktivnostima kao što su igre pantomime, oponašanje, dramatizacija lutkama,
društvene igre (npr. memory, puzzle..), razliĉite igre sa pravilima, kod djece se razvija
sposobnost prepoznavanja i izraţavanja emocija i emocionalnih stanja na društveno
prihvatljiv naĉin, razvoj tolerancije i kontrole emocija.
Kod djece u starijim skupinama radilo se na puno u postizanju što veće samostalnosti u brizi
za sebe, posebice kod predškolaca u odnosu na pranje zubi uz kontrolu pokreta gledajući se u
ogledalo,pranje ruku, brisanje guze nakon vršenja nuţde,puštanje vode u wc, dizanje i
spuštanje daske, brisanje nosa, zakopĉavanje i otkopĉavanje, odijevanje/razodijevanje,
obuvanje/izuvanje, poticanje izbjegavanja opasnih situacija-u vrtiću, na igralištu, u igri, šetnji
i prometu
Neke od igara koje su se provodile u funkciji poticanja socio-emocionalnog razvoja:socijalne
igre („Igra pantomime,““ Pokvarenog telefona“,“ Igre tišine“,“ Igra zamjene mjesta“,
„Pomozi prijatelju“, „Ja to mogu“Na slovo na slovo), Igra pozornosti( „Dan noć“,
„Imitiranje ţivotinja“, „Leti leti“); -Simboliĉke igre: („Kuharica“, „Lijeĉnik“, „Pekar“,
„Trgovac“ U pošti“, „U uredu“, “Kod frizera“ „Razvrstavanje“,„Policajac i lopovi“, „U
trgovini“, „Kod lijeĉnika“, „U pekari“, „Slastiĉar“, „Okulist“, „Vatrogasac“, „Kod zubara“,
„Putujemo na more“, „Pakiramo se za put“ Poštar, Što sve mogu, Što baka ili djed rade, Kod
lijeĉnika, U frizerskom salonu, Uloge u obitelji,); Društvene igre: „Slovo na slovo“, „Cvijet
na cvijet“, „PronaĊi odgovarajući dio tijela“, „Drage ruke“, „Puţu muţu“, „Nastavi niz“,
„Crni Petra“, „Tko će prvi na igralište“, „Skoĉi na broj“, „Koja će lopta prije“, „Kriţić
kruţić“, „Ĉovjeĉe ne ljuti se“ kriţić-kruţić, domino, potapanje brodova,); -Govorne igre:
73
„Krug prijateljstva“, „Kako se zove tvoj vrtić“, „Kako se zove tvoj prijatelj/ca“, „Kako se
zove tvoja obitelj“
Govor,komunikacija,izraţavanje i stvaralaštvo
U grupama sa djecom starije dobi napredak u izgovaranju pojedinih glasova, priĉanju,
prepriĉavanju njima bliskih dogaĊaja omogućili smo djeci kroz aktivnu govornu
komunikaciju, a kao poticaj koristile su razne slikovnice, igrokazi, priĉe i priĉe u
slici,dramatizacije igrokaza, izmišljanja zajedniĉkih priĉa i, situacija,prepriĉavanjem stvarnih
ili zamišljenih dogaĊaja i dr.
Kod pojedine djece uoĉene su odreĊene poteškoće u govoru, koja su nakon detektiranja
odreĊenih problema u govornom izraţavnju bila obuhvaćena programom logopeda jednom
tjedno tijekom cijele godine.
Kroz aktivnu govornu komunikaciju koju smo omogućili djeci uvidjeli smo znatan
napredak u izgovaranju pojedinih glasova, priĉanju, prepriĉavanju njima bliskih dogaĊaja u
odnosu nas poĉetak godine. Rijeĉi i reĉenice su jasnije i u govoru se kod svih vidi znatan
napredak. Kod djece smo primijetili pijaĉan inters za pisani materijal,da više vremena
provode u prelistavanju slikovnica, pisanju slova, te prepriĉavanju dogaĊaja iz svakodnevnog
ţivota.
Dobro su prihvaćali interpretacije šaljivih priĉa, zagonetke i brojalice. Poseban interes
pokazan je za govorne igre i igre pogaĊanja. Razumijevanje sloţenijijih oblika govora i
tekstova bilo je sve je bolje. Većina djece je sposobna samostalno prepriĉati priĉu, te se
sluţiti pojmovima izvan svakodnevnog kućnog govora,samo kod duţih rijeĉi i to kod
nekoliko djece pojavljivale su se neke pogreške izgovora. Kod većine govor je gramatiĉki
korektan .Ispravno su primjenjivali oblike glagola i imenica, te nisu imali poteškoća u slušnoj
sintezi i analizi, osim dvoje djece. Većina djece govorila je buĉno, a izrazi su im obiĉno
odraţavali oduševljenje. Vrlo ĉesto su se i tuţakali, te argumentirali što su ţeljeli ili nisu
ţeljeli.
Voljeli su sudjelovati u procesnim dramama i u samostalnom sastavljanju priĉa koje su
nekad bile bez smisla, ali nama je bio bitan proces u kojem su oni sudjelovali, a ne iskljuĉivo
produkt ispriĉanog.
Govor smo nastojali potaknuti kroz igrokaze, priĉe i priĉe u slici. Da bi im što više
obogatili rjeĉnik nastojali smo im svakodnevno ĉitati i prepriĉavati priĉe, raditi dramatizacije
igrokaza, zajedno s njima stvarati tekstove. Posjete kazališta vrtiću i odlazak na predstvae
takoĊer su bile poticajnom sredstvo za nova iskustva u govoru i razumijevanju prezentiranog
sadrţaja, praćenje kontinuiteta i na kraju razumijevnje viĊenog s mogućnošću prepriĉavanja
radnje na razumljiv naĉin sa toĉnim tijekom.
Djeca su jako voljela slušati priĉe, te ih samostalno stvarati i prepriĉavati, velik interes
pokazivali su i za zagonetke.
Kod djece u skupinama mlaĊe dobi poneka djeca ne izgovaraju sve glasove, nemaju
pravilan govor zbog ĉega su takoĊer bila u obradi logopeda. Većina djece govori punim
reĉenicama, gramitiĉki ispravnim . Uoĉen je znatno veći napredak pri rješavanju sukoba
verbaliziranjem, a ne fizĉkim rješavanjem .
Sva djeca upotrebljavaju osobnu zamjenicu kad govore o sebi. Znaju reći svoje ime, te imena
roditelja i rodbine.Kod djece u skupini najviše se poticao prelazak iz neverbalne u verbalnu
komunikaciju koja je najĉešće dolazila do izraţaja u sukobima pri ĉemu su teško izraţavali
svoje osjećaje i ţelje postavljanje pitanja, verbalizacija misli i ţelja. Kroz svakodnevu
govornu komunikaciju koju smo omogućili djeci uvidjeli smo znatan napredak u izgovaranju
pojedinih glasova, priĉanju, prepriĉavanju njima bliskih dogaĊaja.
74
U skupini „Puţića“ interes je bio velik za priĉe u slici, te su aktivno sudjelovali u imenovanju
i nadopunjavanju priĉe. Svakodnevno u toku dana, a posebno prije spavanja prema ţeljama
djece birala se i ĉitala priĉa.
U podruĉju bogaćenja rjeĉnika izrazito je veliki napredak kod sve djece, a posebno kod
jednog djeĉaka kod kojeg se fond rijeĉi naglo jako povećao.
Neke od aktivnosti poticanja govornog razvoja koje su provedene:priĉe(“Maca koja
je spasila obitelj“, „Sadako hoće ţivjeti“, „Legenda o Varaţdinu“, „Bambi“, „AnĊeo jednog
djeteta“, „Boţićni simboli“,“, „Vira i Vitica“, „, „Baš u ovo proljeće“, „Kada boce
progovore“, „Eko-nadmetanje“, „Drvo ima srce“, „ Crvenkapica“, „Djevojĉica sa šibicama“,
„Priĉa o moru“ Proljetna eko priĉa“, „Dobri starac“, „Haljina od pahuljica“, „Šumski
maskenbal“..)igrokazi( Kruška i jabuka“, „Gljiva i Kestenko“, „Djevojĉica i drvo“, „Ĉudna
ljubav“, „Neobiĉan par“, „ „Snjegović i medo“, „Snjegović i sunce“, „Razni oblici“, „Boţićna
ţelja“);recitacije(Ide zima“, „Zaljubljeni snjegović“, „Tri pingvina“, „Pingvinova ţenidba“,
„Berem, berem groţĊe“, „ „Puţ na ljetovanju“, „Jabuĉica“, „Pismo Sv. Nikoli“, „Zaljubljeni“,
„Kad se ovo ĉudo zbilo“) igrokazi( „Strašno gladna gusjenica“, „Jabuka i crv“, „Na grani“,
„Poštar pod hrastom“, „Mica poštarica“, „Juha od bundeve“, „Zeĉja prepirka“, „uskršnji
medo“, „ „Izgubljena bodlja“, „Snjegović i medo“, „Snjegović i sunce“, „Razni oblici“,
„Boţićna ţelja“)brojalice( „Jeţ“, „Zima“, „Visibaba“,
„A be ce de“,“ Brzonogi zec“, „Drage ruke“,“ Eci peci pec“,“ Ide bubamara“,“ Riba“,“ En ten
tore“,“ Ĉetiri su strane svijeta“);slikovnice(„Princeza i ţabac“ ,Nezadovoljna bubamara, “, „U
potrazi za leptirićem“, „Traktor u neprilici“, „Ja sam malo, tuţno ĉudovište“, „Jesen u gradu“,
„Boje jeseni“, „Zašto te volim“, „Profesor Baltazar“, „„Biblija za djecu“, Sretno stablo“,
„Mali vatrogasac na poslu“, „Zdrav ţivot“...);priĉe u slici(Jesen na putu“, „Sveti Nikola“,
„Mala crvena koka i zrno pšenice“, „Priĉa o papirnatoj vrećici“, „Ĉizmice u prozoru“,
Snjegović na toplom jugu“slovne igre: („Obuci slovo“, „PronaĊi par“, „Pridruţi slovo i
sliku“, „Prijatelj“, „Ljubav“, „Srce“, „Karneval“, „Maskenbal“, „Jaje“, „Ljuska“,
„Ţumanjak“, Bjelanjak“, govorne igre(„Iskrivljena priĉa“, „Rastavi rijeĉ“, „Niko doĊi“,
„Vrabac“, „Što slijedi?“, „, „Imenuj stvari“, „Dovrši zapoĉeto“, „Ka bi…“ „Imam pravo“,
„Što je opasno u prometu?“, „Uoĉi razlike“, „Ja ţelim“, „Uberimo priĉu“, Krug prijateljstva“,
„gestovne igre kao što su („Patuljak“, „Reci rijeĉ gestom ili mimikom“, „Reci nešto na
posljednju rijeĉ i slovo“, „Rijeĉi iz šešira“, „Falac-palac“, „BuĊenje cvijeta“, „Riše-raše“,
„Pet malih prstića“, „10 hrabrih vatrogasaca“, „Pupoljak“, „Mala gusjenica“, „Bi-ba
buĉica“....).
Na podruĉju scenskog izriĉaja gledali smo predstave(Klaun Ĉupko – molim, vozim,
plovim, letim“, „Put oko svijeta“, „Velika glavobolja“, „Jeţeva kućica“, „Devet ovĉica“,
„Slovo na slovo“, „Djevojĉica i drvo“;) slušali audio priĉe(Princezu na zrnu graška,
„Crvenkapicu“, „Jeţevu kućicu“,“ Poštarska bajka“, “Dobri starac“, „Trnoruţica“,
„Adventske priĉe“, „Vuk i sedam kozlić“, „Priĉa o tri snjegovića“, „Snjeguljica“, „Snjeţna
kraljica“, „Morska kapljica“); i gledali animirane filmove( Kako je Grinĉ ukrao boţić“,
„Fliper“, „Spuţva Bob “, „Ples malog pingvina“, „Hrabri Pero“, Ĉudovište iz ormara“,
„Zvonĉica i ĉudovište iz Nnigdjezemske“, „Janko Striţić“, „Pĉelica Maja“, „Štrumfovi“,
Snjeţna kraljica“, „Fliper“, „Pepeljuga“, „Snjeţno kraljevstvo“, „Aladin“, “Potraga za
Nemom“, „Zekoslav Mrkva“, „Poštujte naše znakove“...
Glazba, ples i pjesma nisu bili samo zabava koja je popunjavala dnevni ritam aktivnosti, već
sredstva koje su djeci pomagala u uĉenju i usvajanju novih sadrţaja, razvoju ritmiĉko-
motoriĉkih sposobnosti, jaĉanju mišića, pokretljivosti zglobova i koordinacije pokreta.
75
Sposobnost izraţavanja i doţivljavanja glazbe nastojali smo kod djece razvijati kroz pjevanje,
spontano izmišljanje vlastite melodije, slušajući glazbu i nastojeći ju uskladiti uz pokret u
ĉemu su nam posebno pomogle igre s pjevanjem.
Slušanjem i pjevanjem pjesmica razvijao se osjećaj za ritam, odrţvanje tempa,osjeĉaj za
dinamiku i razvijalo se glazbeno pamćenje i koncentracija.
Izvodile su se pjesmice(„Mi smo djeca vesela“,„Kad si sretan“. „Ti si moj prijatelj“,
„Fašnik“, „Što se u vrtiću radi“, „Proljetno kolo“, „Visibaba“, „Bubamara“, „Sretan Uskrs“,
„Dijete i leptir“, „Ispred naše kućice“, „Leti pĉela malena“, „Hoki poki“, „Velki bratec Ivo“,
„Kruška, jabuka, šljiva“, „ Karneval“, „Molitva šume“, „Tko gdje stanuje?“, „Starac s bijelom
bradom“, „Torba kraj puta“, „Pozdrav za kraj“, „Vrtić“…), razliĉite pokretne igre i ples.
Na podruĉju likovnog izraţavanja djeca s imala mogućnost manipulirati raznim materijalima
i kreativno se izraţavati.
U grupama djece mlaĊe dobi manji interes za likovne aktivnosti pokazuju djeĉaci koji su
ĉesto vrlo površno i kratko sudjelovali u ponuĊenim aktivnostima. Nakon provoĊenja
likovnog projekta vidljiv je napredak upravo u to dijelu u duţini i kvaliteti samog
sudjelovanja u likovnim aktivnostima.Kod pojedine djece vidljiv je napredak u poboljšavanju
samog crteţa, crteţ više nije bez jasnih formi i oblika već se naziru pravilne linije.
Kroz likove aktivnosti djeca su razvijala svoja osjetila,koncentarciju, percepciju , finu
motorku i dr. crtanjem, šaranjem, slikanjem, modeliranjem, graĊenjem i konstruiranjem.
Nastojao se razvijati senzibilitet za likovnim materijalom i sredstvima linijom, bojom,
oblikovanjem, što je posebice došlo do izraţaja u grupi djece obuhvaćene projektnom
metodom rada.
U ovim aktivnostima djeca su najviše uţivala u crtanju( olovkom, bojicom ,
ugljenom)slikanju(vodenim bojama, temperama, prstima,voskom, modeliranju(plastelinom,
glinamolom, tijestom, kaširanje) izrezivanju i lijepljenju.
Radovi su nastajali su prema mašti, predlošku ili na zadanu temu: domaće ţivotinje, lišće,
školjke, morske ţivotinje, boţićnu i uskrsnu tematiku pingvine, morţeve, lisice, tuljane,
eskime, krplje, planet Zemlju, obitelj, prijatelje, vrtić, školu, prirodu, cvijeće, prirodne pojave,
prirodne i elementarne nepogode, pĉele, leptire, bumbare, likove iz knjiga, crtića i predstava i
modeliranje ţivotinja od plastelina, izrada gnjijezda od neblikovanog materijala, utiskivanje
tkanine u stiropor, izrada hranilišta za ptice, izrada plakata ljudsko tijelo, otiskivanje
stiroporonih srca, izrada košarica, vjetrenjaĉa od neoblikovanog materijala pisanica, cvjetova
od plastiĉnih ĉepova, slikanje plesom pisanja i dr...
Spoznajni razvoj
U podruĉju spoznajnog razvoja nastojali smo stvaratai poticajno i materijalno okruţenje koje
je omogućavalo i budilo interes za aktivnim istraţivanjem, promišljanjem o stvarima i
pojavama iz djetetove bliţe i dalje okoline putem svih osjetila.
Omogućavali smo djeci kroz razliĉite didaktiĉke materijale stjecanje pojma o koliĉini
baratanjem stvarnim koliĉinama(kestenje, ĉešeri, bomboni, drvene kocke, kamenĉići…).
Djeca su se igrala konkretnim materijalima i predmetima kojima su manipulirali(slaganjem,
nizanjem, redanjem, razvrstavanjem...). Aktivnostima usporeĊivanja, grupiranja,
razvrstavanja, analiziranja, te ih namjerno stavljajući u razliĉite problemske situacije (uĉenje
kroz pokušaje i pogreške) nastojali smo kod djece potaknuti razvoj mišljenja i misaonih
operacija.
Razne aktivnosti istraţivaĉko-spoznajnog tipa bile su usmjerene i stjecanju novih pojmova u
odnosu na godišnja doba, biljni i ţivotinjski svijet(aktivnosti vezane za odgoj za odrţivi
76
razvoj), društvena zbivanja i blagdane, upoznavanje razliĉitih zanimanja ( projekt koji smo
provodili, te imali goste u našoj skupini koji su spremno odgovarali na pitanja vezano za
odreĊenu profesiju, tu smo aktivno ukljuĉili roditelje ),te stjecanje i utvrĊivanje prostornih i
vremenskih odnosa.
U provoĊenju aktivnosti kod starije djece niz situacija i sadrţaja imale su za cilj poticanje na
fleksibilnost mišljenja pri rješavanju problema. Razina usvojenih znanja i vještina
istovremeno su pozitivno utjecale na jaĉanje emocionalne zrelosti. Tijekom rada nauĉili su i
prihvaćati svoje uspješnosti i neuspješnosti kao i realno samoprocijenjivali svoja postignuća.
U ovim aktivnostima djeca su pokazala poseban interes .
Razne aktivnosti istraţivaĉko-spoznajnog tipa usmjeravale su se na aktivno istraţivanje,
rješavanje problema, zajedniĉko uĉenje, dogovaranje i pregovaranje oko iznesenih ideja ili
rješenja nekih novonastalih situaciju u odnosu na uoĉen problem.
Neke od aktivnosti- promatranje(promatrali smo razne vrste jabuka, degustirali ih,
promatrali ţivotni ciklus jabuke, enciklopedije, fotografije i razne ĉasopisa o ţivotinjama ,
mravinjak,)izraĊivali plakate,( Tko stanuje na drvetu“, eksperimentirali (bojama ,pokus
zašto tijesto raste);istraţivali ( zvuk, kosine,topivost ĉokolade, kako tijelo troši energiju,
kruţenje vode u prirodi, zagrijavanje vode na suncu, upoznavanje obnovljivih i neobnovljivih
izvora energije, koje igraĉke od meoblikovanog materijala mogu proizvoditi vjetar i dr.)
Niz aktivnosti vezanih za ţivotno-praktiĉne i radne aktivosti bile su usmjerene na stjecanje
novih znanja i vještina u odnosu na biljni i ţivotnjski svijet, te na razliĉite pojave iz
djetetove okoline: upoznavanje sa razvrstavanjem otpada ,upoznavanje s vatrogasnom
opremom, sadnja pšenice, briga o pšenici izrada ĉipsa i soka od jabuka, juhe od bundeve, izrada ukrasa za bor,izrada boţićnih poklonĉića,izrada i pakiranje ĉokoladica, izrada poklona
za Majĉin dan, izrada ukrasa za sobu, izrada eko igraĉaka, eko slikovnica …)
Djeci smo tijekom cijele godine kroz razne aktivnosti nudili razne sadrţaje, teme, materijale
koji su ih poticali na daljnje istraţivanje, eksperimentiranje, traţenje rješenja, rješavanju
problema, pokušaja, donošenje zakljuĉaka i sl.
Provodeći zadani nam cilj na nivou vrtića vezano za odgoj za odrţivi razvoj nastojali smo
kod djece razvijati vještina za oĉuvanje prirode i brige za okoliš u kojem svakodnevno
ţivimo.Usmjeravati na odgovorno ponašanje prema prirodi provodeći razliĉite eko aktivnosti
u svim skupinama.Ovoj problematici posebno je pristupila odgojna skupina „Jeţići“
provodeći projekt „Recikliranje.“ProvoĊenjem projekta nastojalo se poticati bogaćenje
rjeĉnika i usvajanje novih termina i pojmova vezanih uz ekologiju upoznavati djecu sa
problematikom razliĉitih eko pitanja ,osiguravati problemske sitaucije koje iziskuju
promišljanje, dogovor, diskusiju. Djeci se nastojalo osigurati situacije unutar kojih će
osvještavati mogućnosti recikliranja,vaţnosti recikliranja,selektiranja i zbrinjavanja
otpada,korištenje recikliranih materijala i dr.Prouĉavali smo i istraţivali prirodu, okoliš i svoju
okolinu. Izradili smo mnogo plakata koji su nam pomogli da kroz razgovor, slike i crteţe
doĊemo do zakljuĉaka što nam sve šteti, ĉime mi štetimo sami sebi, drugima i našem planetu,
te što moţemo uĉiniti da to promijenimo i na koje naĉine.
Vrlo znaĉajan pozitivan utjecaj na spoznajni razvoj imala su razliĉita dogaĊanja unutar
ustanove i suradnja sa vanjskim ustanovama- odlasci na razliĉita dogaĊanja:išli smo u posjete
kinu, kazalištu, muzeju i kroz viĊeno dolazili do novih spoznaja te smo obiljeţili sve znaĉajne
datume kroz godinu kao što su: Dani kruha, Sveti Nikola, Boţić, Maskenbal, Uskrs, Dan
planeta Zemlje, Svjetski dan zaštite okoliša, Svjetski dan sporta, Svjetski dan štednje, Dan
kazališta,Majĉin dan i Svjetski dan nepušenja u sklopu kojeg smo proveli eksperimente i
nastojali osvijestiti djecu o štetnosti duhanskih proizvoda na zdravlje.
77
I ove godine podijelili smo edukativne letke roditeljima.
Na razvoj paţnje, koncentracije i pamćenja najviše se utjecalo individualnim radom uz razne
igre pamćenja, stolno-didaktiĉkim raznovrsnim igrama za razvoj percepcije i grafomotorike i
sl.
Djeca u svim skupinama imaju veliki interes za stolno-manipulativne igre koje su igrali
svakodnevno. Stolne igre koje su najviše djecu zanimale bile su razne slagarice sa više i
manje dijelova, igre na temu izbaci uljeza, pronaĊi što nedostaje, poveţi sliku sa rijeĉi, nastavi
zapoĉeto i dr.Neke od igara slagarice(Jesen“, „Patuljak“, „Pauk“, „Ptice“,“Leptir“,
„Šumske ţivotinje“, „Proljetnice“, „ Krumpir“, „Jagode“
„Obitelj“ , „Prijatelj“, „Jesenski motivi“, „Domaĉe ţivotinje“, „Boţićno drvce“,
„Snjegović“,“Uskrsni zeko“, „More“, „, „Auti“, „Pas“, „Jesenski motivi“, „Jeţ“, „Osmijeh“,
„prijatelji“, „Lice s osmjehom“,;memory: „Prijatelji“, „Obitelj“ „Lice s osmijehom“, „Srce u
bojama“, „Lijeĉnik“, „Godišnja doba“, „Kuglice na boru“, „Jabuke po veliĉini);poklapaljke“
„Nijanse boja“, „Brojevi“, „Slova“, „Voće“, „Povrće“, „PronaĊi bundevu u istoj boji“, „Pas“,
„“, „Ĉizmice u boji u geometrijskim oblicima“, „Boţićni simboli“, „Geometrijski
niz“);matematiĉke igre posluţile su za stvaranje pojma o broju i koliĉini(: „Broj – koliĉina“,
„PronaĊi geometrijski par“, , „Nastavi niz“, „Prebroji latice“, „Poredaj po veliĉini“, „Prebroji
zapoĉeto“, „Nastavi niz“, „Dodaj koliko treba“, „Zbroji srca“, „Prebroji“, „Koliko nas ima?“,
„Koliko je školjki“);zidne igre: „Kojem godišnjem dobu pripada?“, „Broj i koliĉina“,
„Godišnja doba“, „Slovo na slovo“ „Tko gdje stanuje“, „Dodaj što nedostaje) ;igre
konstruiranja i graĊenja( „Konstruiramo konstrukcijskim kockama,štapićima,kockama..“,
„Magneti“, „Gradimo raznim neoblikovanim materijalom“, razne konstrukcije od lego i
drvenih kocaka, magneta, raznog prirodnog i neoblikovanog materijala).
PROVEDENI PROJEKTI-VRTIĆKE SKUPINE
Što ću biti kad odrastem?“-„Gljivice-Puţići“ Trajanje projekta:listopad-veljaĉa
1. OdreĊivanje teme projekta:
Projekt je pokrenut u Djeĉjem tjednu u kojem su provedene aktivnosti vezane uz prava djece.
Jedna od misli vodilja u zapoĉinjanju i pokretanju projekta bila je i ova: „Ja imam pravo biti
sve što poţelim kad odrastem“ ..., a do koje su djeca stigla spoznajom o pravima koje imaju.
Tom prilikom djeci je proĉitana i predstavljena pjesmica pod nazivom „Ja hoću biti...“, koja je
izazvala veliki interes u djece, a glasi ovako:
JA HOĆU BITI....
Ja hoću aute popravljati
s motorima se zabavljati.
Ja pak ţelim profesor biti
ovakve kao vi svemu uĉiti.
Ja ţelim lijeĉiti ljude
biti doktor – da zdravlja bude.
Davati injekcije lake
i pilule svakojake.
78
Ja hoću preletjeti svijetom
biti astronaut – putovati raketom.
A ja ću biti predsjednik vlade.
jako vaţan, da se znade.
Najveće zanimanje djece pokazala je posjeta PU Bjelovarsko – bilogorskoj prilikom ĉega su
djeca imala mogućnost pobliţe se upoznati sa zanimanjem policajac, te od tog trenutka kreće
još veća potraga za zanimljivim aktivnostima i zanimanjima za koje djeca pokazuju interes.
U projektu su sudjelovala djeca odgojnih skupina „Puţići“ i „Gljivice“, ali i djeca iz
programa predškole.
2. Ciljevi i zadaci projekta:
Upoznati glavna obiljeţja pojedinih zanimanja stjecanjem predodţbi o razliĉitim vrstama
zanimanja kojima se ljudi bave, a kroz raznovrsne ponuĊene aktivnosti i sudjelovanje u njima
te omogućiti djeci da ih aktivno kroz istraţivanje i igru doţive.
U odnosu na dijete:
- Razvijati djetetovu svijest o vaţnosti odreĊenog zanimanja
- Poticati suradniĉko ponašanje
- Poticati razvoj mašte i kreativnosti u kreiranju okruţenja za istraţivanje i igru
- Razvijati sposobnosti uoĉavanja odnosa i veza meĊu ljudima
- Poticati radoznalost prema odreĊenom zanimanju
- Stjecanje iskustava o uzroĉno – posljediĉnim vezama (putem istraţivanja,
pretpostavljanja, zakljuĉivanja, isporobavanja, uoĉavanja uvjeta u kojima se nešto
mijenja, naĉela rada,...)
- Uĉenje o poštivanju razliĉitosti
- Razvijanje i promicanje pozitivnih vrijednosti
U odnosu na roditelje:
- Ukljuĉivanje u rad na projektu -upoznavanje djece sa svojim (vlastitim) zanimanjem i
zanimanjem koje poznaju
- Razumijevanje djeĉjeg razvoja
U odnosu na društvenu zajednicu:
- Posjete PU Bjelovarsko – bilogorskoj, posjete ljudi razliĉitih zanimanja (poštar,
bankar, frizer, farmaceut, slastiĉar,...) našem vrtiću i odgojnim skupinama, ali i posjete
naših odgojnih skupina raznim ustanovama u kojima su prisutne razliĉite vrste
zanimanja (knjiţnica,...).
ZAKLJUĈAK
U ovom projektu djeca skupine „Gljivice“ i „Puţići“ zajedno su sudjelovala.U svakodnevnim
zajedniĉkim aktivnostima poticali smo razvoj mašte i kreativnosti kod djece, a vezano uz
odreĊena zanimanja. Kroz ovaj projekt djeca su imala priliku usko suraĊivati sa djelatnicima
79
odreĊenog zanimanja i konkretno ga upoznati u našem vrtiću kroz prezentaciju svakog
zanimanja, kao i kroz posjete koje smo upriliĉili.
Bilo je puno konstruktivnih pitanja koja su djeca upućivala gostima kao i jedni drugima,što je
rezultiralo povećanom suradnjom u rješavanju zajedniĉkih problema, većom slobodom te na
samostalno traţenje rješenja u odreĊenim situacijama. U ovom projektu djeca su pokazala
radoznalost prema svakom od predstavljenih zanimanja, a slastiĉar i farmaceut su posebno
izazvli interes. Djeca su imala priliku steći iskustva o uzroĉno-posljediĉnim vezama putem
samostalnog istraţivanja, pretpostavljanja, zakljuĉivanja, isprobavanja, uoĉavanja uvjeta u
kojima se nešto mijenja, te principe i naĉine rada. Upoznali su i adekvatnu „uniformu“odjeću
i obuću koja ide uz odreĊeno zanimanje. Nastojali smo kroz ovaj projekt poticati razvijanje i
promicanje pozitivnih vrijednosti kod djece prema odreĊenim zanimanjima odraslih.
„Gdje stanuju ţivotinje?“-„Puţići“
Trajanje projekta :oţujak-svibanj
OdreĊivanje teme projekta
Prema interesu djece
Ciljevi i zadaci projekta
Stjecanje i proširivanje znanja o ţivotinjama i njihovom staništu na djeci primjeren i
prihvatljiv naĉin
U odnosu na dijete:
-razvijati djetetovu svijest o vaţnosti ţivotinjskog svijeta za ukupan ţivot na Zemlji, razvijati
humani odnos prema ţivotinjama
-pruţiti toĉne i djelotvorne informacije djeci o mjestima gdje ţivotinje stanuju
-omogućiti djeci uvid u informacije o zaštiti ţivotinja koje mogu koristiti svakodnevno
-osvijestiti kod djece pravilan pristup ţivotinjama i poštivanju njihove prirode
-pruţiti djeci mogućnost da pomognu ţivotinjama koje o njima ovise;
-nauĉiti djecu da budu odgovorna prema ţivotinjama;
80
-pruţiti djeci prostor i mogućnosti za izradu staništa za ţivotinje prilagoĊene njihovom
--omogućiti djeci da kroz razliĉite sadrţaje usvajaju vrijednosti nenasilja, suosjećanja,
poštivanja razliĉitosti vrsta;
-prepoznavanje situacija u kojima se trebamo odgovorno ponašati, razgovor, slušanje,
dijeljenje ideja roditeljima U odnosu na odgojitelje:
-pripremiti materijalno i socijalno okruţenje
-poticati razliĉite naĉine istraţivanja
- usmjeriti djecu na imenovanje viĊenog
- biti uvijek u blizini djeteta kao pomagaĉ
- promatranje postignuća kod djeteta i biljeţenje promjena
- poticati razgovor o ţivotinjama
U odnosu na roditelje:
-Ukljuĉivanje u rad na projektu kroz pomoć oko izrade staništa
-Pozitivan stav prema ţivotinjama
-Razumijevanje djeĉjeg razvoja
ZAKLLJUĈAK
Ovaj je projekt potvrdio da su djeca zainteresirana za ţivotinje i njihova staništa.
Djeca lako razvijaju empatiju sa ţivotinjama, koja oblikuje njihove stavove u odrasloj dobi.
Stoga smatramo da je ovaj projekt bio vrlo zanimljiv, te su djeca kroz njega nauĉila puno
novih pojmova i dobili informacije o kojima nisu nisu ništa znali. Obiljeţili smo i 4. listopada
Dan zaštite ţivotinja. Ovim projektom djeca su samostalno nauĉila kako„izraditi“ neka
staništa kao što su paukova mreţa, medvjeĊi brlog, gnijezda i druga.
Razumijevanje koje su stjecali sa novim spoznajama pomoglo im je svladati razne strahove,
npr. od pauka ili od „velikog medvjeda“, pa su tako mogu zavoljeti i one ţivotinje za koje su
mislili da su strašne.
81
Mali likovnjaci-„Cipelići“
Trajanje projekta:travanj-svibanj
OdreĊivanje teme projekta
Pribliţiti djeci razliĉite nove tehnike i sredstva za likovno izraţavanje.
CILJ I ZADAĆE PROJEKTA
Osnovni cilj projekta bio je upoznati djecu sa razliĉitim likovnim tehnikama te im omogućiti
da se izraze na nov i nesvakidašnji naĉin. Cilj nam je bio da dijete opaţanjem dolazi do novih
otkrića, te da se kreativno izrazi. Isto tako htjeli smo u djetetu probuditi radoznalost i interes
za nove likovne izraţaje.
- omogućiti i zadovoljiti djetetu potrebu za stvaralaĉkim i istraţivaĉkim aktivnostima - omogućiti djetetu potrebu za samostalnim i slobodnim izriĉajem
- razvijati kod djeteta maštu, zamišljanje, usmjeravanje opaţanja, potvrĊivanje,
aktiviranje sjećanja raznim likovnim aktivnostima (slikanje pastom za brijanje,
slikanje starim ĉešljem, slikanje ĉetkicom za zube,otiskivanjem,slikanje vrpcom..)
- poticati kod djeteta razvoj pamćenja i koncentracije zanimljivim materijalom
(tuš,vodene boje,glina..)
- omogućiti djeci stjecanje iskustva svim osjetilima
- poticanje i zadovoljavanje djetetove znatiţelje i radoznalosti
- razvijati motoriku ruke, šake, prstiju i manipuliranje slikarskim alatom
- poticati govor , opisivanje i prepriĉavanje na temelju likovnog rada
- omogućiti likovni izriĉaj uz glazbu (slikanje uz slušanje klasiĉne glazbe)
- razvijati senzibilitet za likovnim materijalom i sredstvima linijom, bojom,
oblikovanjem
- razvijati kod djeteta realnu procjenu vlastitih sposobnosti
- omogućiti djetetu likovne aktivnosti u kojem će moći doţivjeti osjećaj vlastitog
uspjeha
- poticati druţenje djece,spremnost na zajedniĉki rad u likovnim aktivnostima
82
PROVEDBA PROJEKTA
U suradnji sa roditeljima poĉeli smo skupljati potrebne neoblikovane materijale potrebne za
izvoĊenje likovnih aktivnosti. Likovni centar opremili smo sa novim materijalima s kojima se
djeca nisu susretala u dosadašnjim likovnim aktivnostima. Svakodnevnim organiziranjem i
sugeriranjem djeci smo ponudili razliĉite materijale te biljeţili sam tijek i ishod aktivnosti.
Preuzeli smo ulogu promatraĉa te biljeţili naĉine na koje će djeca koristiti ponuĊeno. Isto tako
biljeţili smo proces kroz koji su djeca razvijala likovnu radoznalost i sposobnost upotrebe
poznatih predmeta na novi naĉin. Materijali koje smo koristili prilikom aktivnosti: vrpce,
ĉetkica za zube, prsti , dlan , slamke, ĉešalj, kuglica, sapunica, kalupi za otiskivanje od spuţve
i dr..
ZAKLJUĈAK
U ovom projektu sudjelovala su sva djeca iz skupine , neka u većoj a neka u manjoj mjeri.
Ove likovne aktivnosti omogućile su djeci upoznavanje i utvrĊivanje odreĊenih boja te nove
razliĉite naĉine likovnih tehnika.
Djeci smo prikazali nove tehnike s kojima se oni nisu do sada susretali. Djeca su kroz vlastito
iskustvo došla do novih spoznajnih likovnih izriĉaja. U ovim aktivnostima djeci smo osigurali
dovoljno vremena i prostora da slobodno eksperimentiraju sa bojama i materijalom koje smo
im ponudili. Došli smo do zakljuĉka da su djeca najviše nauĉila eksperimentirajući bojama i
tehnikama bez gotovog rješenja odgojitelja. Isto tako djeca su sama dolazila do spoznaje što je
ishod prilikom miješanja dvije ili više boja. Sve aktivnosti bile su zasnovane na igri te djeca
koja inaĉe površno sudjeluju u likovnim aktivnostima, sada uz ove nove tehnike prikljuĉuju se
aktivnosti.
Djeca su na lagan i njima razumljiv naĉin došla do spoznaje o teţini, naĉinu i mogućnostima
slikanja razliĉitim materijalima. Isto tako djeca su otkrila nešto novo te razliĉitim novim
tehnikama proširila svoj likovni izriĉaj.
Poticali smo djecu da se što više likovno izraze usmjeravanjem opaţanja i postavljanjem
pitanja te zamišljanjem, odnosno djecu smo poticali da što maštaju.
Djeca su meĊusobno suraĊivala sugerirajući jedni drugima naĉine izvoĊenja aktivnosti.
Komunikacija je bila intenzivna, posebno kod djece koja su bila aktivnija u projektu, a i inaĉe
imaju bogatiji rjeĉnik. Steĉena nova saznanja djeca su koristila u svakodnevnom
meĊusobnom razgovoru s djecom, roditeljima, u daljnjim aktivnostima. Djeca su usvojila
83
puno novih termina, te su došli do novih spoznaja o bojama, materijalima koje su koristili, što
sve neki predmet moţe, o mogućnostima kombiniranja raznih materijala. Sukoba je bilo
manje, a i suradnja meĊu djecom bila je intenzivnija, pomagali su jedni drugima, te radili u
manjim skupinama.
Upoznajmo sebe-„Cipelići“
Trajanje projekta:prosinac-veljaĉa
1.OdreĊivanje teme projekta
CILJEVI I ZADACI PROJEKTA
Ciljevi :osnovni cilj ovog projekta je bio da djeca na prihvatljiv naĉin upoznaju sebe od svog
roĊenja (fotografije) pa sve do sadašnje dobi.
-cilj ovog projekta bio je da spoznaju obitelj i svoju ulogu u zajednici u kojoj odrastaju ( vrtić,
obitelj i sredina u kojoj ţive).
-meĊu ciljevima bilo je djeca da uoĉe i zakljuĉe pojedine sposobnosti u razliĉitoj dobi
vlastititog ţivota te da pomoću raznih poticaja i planiranih aktivnosti djeca istraţuju svoje
tijelo, emocije i osjećaje.
-poticanje suradnje i suradniĉko uĉenje, meĊusobno pouĉavanje i rješavanje problema.
-potaknuti cjelovit razvoj djeteta, individualne potrebe za osjećaj pripadnosti te
samopouzdanje djece.
Zadaci:omogućiti djeci da kroz razliĉite oblike izraţavanja što bolje upoznaju sebe te svoju
ulogu u skupini te zajednici općenito
- poticati razvoj svijesti o sebi i svom aktivnom JA, socijalnom JA, psihološkom JA; obitelji
(uţa, šira)
- razvijanje samopuzdanja i pozitivne slike o sebi i drugima, spoznaje kod djeteta da je
prihvaćeno i voljeno
- omogućiti djetetu da izraţava , prepoznaje i imenuje vlastite emocije uz usmjeravanje na
pronalazak naĉina uzvraćenja vlastitih emocija
- omogućiti djetetu što više iskustva u novim spoznajama
-poticati u djece otkrivanje njihovih vlastitih mogućnosti što kod njih potiĉe osjećaj
kompetentnosti, samostalnosti
- djeci omogućiti dovoljno interakcije s drugom djecom u igrama i aktivnostima, odnosno
poticati suradnju i suradniĉko uĉenje meĊu djecom
- razvijati govornu komunikciju i omogućiti aktivnu upotrebu govora, razvijanje
komunikacijskih vještina
-poticanje slobodnog izraţavanja, simboliĉke igre
-ukljuĉivanje roditelja u rad skupine
3.PROVEDBA PROJEKTA
DONOŠENJE VLASTITE FOTOGRAFIJE U STAROSTI OD JEDNE GODINE
FORMIRANJE KUTIĆA IDENTITETA
OCRTAVANJE SVOG TIJELA
OTISKIVANJE DLANOVA
OCRTAVANJE STOPALA
84
CRTAMO SEBE, SVOJU OBITELJ I NAJBOLJEG PRIJATELJA
ŠTO ZNAMO O MJESTU GDJE ŢIVIMO I BORAVIMO
DARIVAMO DJECU SA POSEBNIM POTREBAMA
IZRADA PLAKATA „DJECA SVIJETA
EMOCIJE
SENZOMOTORIĈKE IGRE U KUTIĆU IDENTITETA
ZAKLJUĈAK
Projekt je potaknut prelaskom djece jasliĉke dobi u srednju mješovitu grupu te interesom
starije djece za mlaĊu djecu. Kroz igru i aktivnosti djeca su svakodnevno sve više
komunicirala te bila spremnija za dogovore , planiranje igre te pomoć mlaĊoj djeci. Djeca su
85
postala svjesnija svojih mogućnosti kroz vlastiti rast i razvoj (što sam mogao prije, što mogu
uĉiniti sada). Djeca su zakljuĉila da u mlaĊoj dobi nisu mogla samostalno hodati, obavljati
nuţdu , uzimati hranu i napitke , oblaĉiti se , skakati itd. Kroz razne razgovore i aktivnosti
djeca su samostalno dolazila do zakljuĉka što mogu sada i u ĉemu su napredovala. Uoĉili
smo da je govorni izraz bogatiji za mnoge nove pojmove nego prije provoĊenja projekta.
Pojedina djeca pokazala su zanimanje za gotovo sve ponuĊene aktivnosti i igre, dok su se
neka djeca povremeno i kratko ukljuĉivala u aktivnosti bez prevelikog interesa.
MeĊu djecom je bila manje sukoba, a i suradnja meĊu djecom bila je intenzivnija. Kod djece
se razvio osjećaj zajedništva i pripadnosti obitelji, vrtiću te zajednici u kojoj ţivi.
Recikliranje-„Jeţići“
Trajanje projekta:listopad -svibanj
OdreĊivanje teme projekta
Praćenjem interesa djece uoĉen je interes za pojedina ekološka pitanja.
CILJ I ZADAĆE
Cilj našeg projekta je osvijestiti dijete za odgovorno ponašanje prema prirodi, drugima i
samome sebi u svrhu promicanja ekološkog naĉina ţivota.
Nastojali smo da dijete spozna da je dio prirode, usvaja znanja, stavove i vještine koje će mu
omogućiti da se odgovorno ponaša i postane punopravan ĉlan odgovorne zajednice u kojoj
ţivi.
Zadaci u odnosu na dijete:
-utjecati na razvoj percepcije, prije svega vizualne promatranjem prirode, fotografija,
encikopedija, priĉa, posjetima, razvijati pojam o sebi
-perciptivno, emocionalno i misaono spoznavanje okoline i osvještavanje govorom – što
znam, što mislim, zašto tako mislim, kako bi to trebalo, zašto se nešto tako zove,
o promjenama u prirodi,
u odnosu na odgojitelje:
-pripremiti materijalno i socijalno okruţenje
-poticati razliĉite naĉine istraţivanja
-usmjeriti djecu na imenovanje viĊenog
-biti uvijek u blizini djeteta kao pomagaĉ
u odnosu na roditelje:
- poticanje empatije u brizi za ţivotinje
-ukljuĉivanje u projekt
-pomoć oko prikupljanja materijala
-ukljuĉivanje roditelja u planiranje programa,provedbu programa i vrednovanje
PROVEDBA PROJEKTA Kao poĉetak rada na projektu omogućili smo djeci kontakt s prirodom, a njihovu spoznaju
nastojali smo obogatiti kroz usvajanje pojmova vezanih uz ekologiju i brigu o okolišu kako bi
djeca su uoĉavala veze i odnose meĊu predmetima i pojavama. Jedan od zadataka bilo je kod
djece osvijestiti vaţnost oĉuvanja okoliša i prirode i poticanje na preuzimanje odgovornosti
86
za svoje postupke kroz upozoravanje na opasnosti, osvještavanje racionalnog korištenja
energenata, te mogućnosti recikliranja, selektiranja zbrinjavanja otpada.
TakoĊer, osvrnuli smo se na vaţnost pravilne prehrane, brige za vlastito zdravlje u
kvalitetnom okolišu, voĊenje brige o biljkama, vjeţbanje u prirodi kao i razvijanje osjećaja
pripadnosti planetu Zemlja.
Razvijali smo suradništvo u skupnom radu i igri (prihvaćanje, inicijativa, sugestija) kao i rad
u manjim skupinama, te planiranje, dogovaranje, vrednovanje i procjena zajedniĉkih
postignuća.
Poticali smo razliĉite oblike izraţavanja i stvaranja kroz igru i djeĉje stvaralaštvo. Raznim
aktivnostima utjecali smo i na razvoj komunikacijskih vještina, bogaćenje rjeĉnika, te razvoj
govora kroz razgovor, slušanje priĉa, prepriĉavanje, gledanje i komentiranje viĊenog, te
razvoj mašte i kreativnosti. Pozornost smo obratili i na razvoj intelektualnih i socijalnih
vještina kao što su briga za druge, tolerancija, mirno rješavanje sukoba i sl..
Upoznali smo se i s opasnostima i opasnim situacijama, te naĉinima spreĉavanja istih i
zaštite u sluĉaju opasnosti. Djeca su se svakodnevno igrala i rado okupljala u centru
istraţivanja koji smo kontinuirano nadopunjavali novim materijalima i sredstvima.
Roditelje smo takoĊer ukljuĉili u projekt ĉime su oni postali aktivni sudionici odgoja za
odrţivi razvoj. Kroz likovne radove, plakate, „domaće zadaće“ istraţivaĉkog tipa, razgovor o
tome što smo danas radili informirali smo ih i podizali im svijest o problemu zagaĊenja
okoliša i oĉuvanju istog. Roditelji su sudjelovali u oplemenjivanju materijalno-prostornog
konteksta ĉime smo ostvarili kvalitetniju komunikaciju i partnerski odnos roditelj-odgojitelj.
U suradnji s vanjskom zajednicom zadatak nam je bio bogaćenje rada na projektu, širenje
iskustava.
ZAKLJUĈAK
Projekt se realizirao kroz aktivnosti usmjerene na cjelokupan razvoj djece u suradnji s
roditeljima i vanjskom zajednicom. Dio svakodnevnog odgojno-obrazovnog rada bile su razne
teme i aktivnosti koje su se odnosile na prirodu, zbrinjavanje i recikliranje otpada,
elementarne i prirodne katastrofe, globalno zatopljenje i otapanje ledenjaka, obiljeţavanje
eko-datuma i sl.. Stvarali smo poticajne situacije za integrirano uĉenje, istraţivaĉki rad,
praktiĉne aktivnosti i verbalne rasprave, a sve prateći djeĉji interes i mogućnosti. Ono što smo
postigli jest raznovrsnost u izraţavanju, opuštena atmosfera u grupnim aktivnostima,
kooperativnost, smislenija igra, strpljenje, povećana motivacija i ustrajnost, prihvaćanje
mišljenja i ideja drugih kao i razliĉitosti, te bolji odnos meĊu djecom.
Najvaţnije jest to da smo kod djece osvijestili spoznaju da ona mogu aktivno sudjelovati i
utjecati na proces oĉuvanja okoliša i prirode tj. svog boljeg sutra.
87
88
“Grafomotoriĉke vjeţbe kao preduvjet za razvoj poĉetnog ĉitanja i pisanja“-„Gljivice“
Trajanje projekta:sijeĉanj-svibanj
OdreĊivanje teme projekta:ProvoĊenje aktivnosti koje će omogućiti poticanje razvoja
predĉitaĉkih vještina
Kroz grafomotoriĉke vjeţbe koje se mogu uvjeţbati omogućiti djetetu poticajne aktivnosti
koje mu u tome pomaţu, a kao preduvjet za razvoj poĉetnog ĉitanja i pisanja.
Zadaće projekta
U odnosu na dijete :
- svladati pravilno drţanje olovke
- drţanje tijela u pravilnom poloţaju
- imati vizualnu predodţbu zadatka
- savladati crtanje prepoznatljivih crteţa
- bojati unutar zadanih okvira
- precrtavati oblike (krug, kvadrat, trokut, romb
- povećati paţnju i koncentraciju
U odnosu na roditelje
-osvijestiti kod roditelja da dijete u svakodnevnoj igri ili u obavljanju svakodnevnih
aktivnosti isprobava svoje mogućnosti, što znaĉi da mu odrasli pomaţu samo u onome što
ono samostalno ne moţe izvesti.
- ukljuĉivanje roditelja u projekt
- razumijevanje djeĉjeg razvoja
U odnosu na odgojitelje:
-poticati govornu komunikaciju
- poticati grafomotoriĉke vjeţbe
- bogatiti materijalnu sredinu
-pripremati stvaralaĉke aktivnosti koje će omogućiti djeci da uĉe ĉineći kroz igru te dolaze do
novih spoznaja
- promatranje i biljeţenje djetetovih izjava
-poticanje na samostalno razmišljanje i logiĉko zakljuĉivanje-poticanje na suradniĉke odnose-
širenje općih znanja
U odnosu na društvenu zajednicu
-Posjete knjiţnici, školi, te drugim ustanovama koje se bave odgojem i obrazovanjem, a sa
svrhom promicanja pisane rijeĉi.
ZAKLJUĈAK
Preduvjet za uspjeh u grafomotornim aktivnostima je razvijena fina motorika ruku, pa smo u
ovom projektu glavni naglasak stavili na to. Provodili smo aktivnosti koje su djeci bile
zanimljive i poticajne kao što su:
-crtanje kaţiprstom po pijesku ili brašnu
- nizanje perli na konac
- prelijevanje vode u posudama
89
- trganje, rezanje, presavijanje i ljepljenje papira
- formiranje loptica od papira ili maramica
- oblikovanje raznih likova iz plastelina
- slaganje puzzli ili kocki
- slikanje prstima, kredom, pastelama, kistom
Djeca su uspjela kroz ponuĊene vjeţbe precrtavati oblike, bojati unutar zadanih okvira,
crtati prepoznatljive likove, te im se povećala paţnja i koncentracija što smo takoĊer smatrali
jako vaţnim. Poseban interes djeca su pokazivala za vjeţbe koje su se odnosile na pisanje po
rastresitim materijalima (brašno, pijesak, krupica…).
Kroz pravilnu izmjenu aktivnosti koje smo im nudili , djeca su polako dolazila do faze
kada im hvat olovke i kontrola nad njom više nije predstavljao problem i tada smo uvidjeli
da su spremni i za druge grafomotoriĉke materijale, kao što su bojanke, pisanke, slovarice.
Podrţavali smo svaku djetetovu aktivnost i poticali dijete na samostalno istraţivanje, dok
nam kvaliteta konaĉnog uratka nije bila vaţna. Smatramo da su ciljane vjeţbe i materijali iz
ovog projekta doprinijeli razvoju ĉitanja i pisanja kod djece predškolske dobi.
90
GODINA PRIJE ŠKOLE U ovoj pedagoškoj godini provodili smo obavezni program predškole sa 41 djetetom,
od ĉega se sa njih 30 provodio obogaćen program predškole koji su redoviti polaznici
programa vrtića, te sa 11 djece koja su bila ukljuĉena u skupine “Jeţići”(5 djece) i u
skupine”Gljivice”(6 djece).
Planiranjem na poĉetku pedagoške godine postavili smo ciljeve, poticaje, zadaće,
sadrţaje i aktivnosti djeteta u skladu s individualnim razvojnim potrebama u godini prije
škole:
-Intenziviranje rada na primjerenom izboru sadrţaja i aktivnosti za poticanje cjelovitog
razvoja djeteta
-Rad na grafomotoriĉkim, predĉitaĉkim i predmatematiĉkim vještinama
Ciljana grupa:
- školski obveznici (djeca roĊena 2009. i do 31.03.2010. godine)
- djeca ĉiji roditelji traţe prijevremeni upis u školu
- djeca s odgodom od škole
Tijekom ove pedagoške godine proveli smo cjeloviti Program predškole, koji je verificiran od
strane nadleţnog Ministarstva.
Kroz ciljano postavljanje poticaja, zadaća, sadrţaja i aktivnosti realizirali smo:
ProvoĊenjem programa predškole u djeĉjem vrtiću „Osmijeh“ nastojalo se
ukljuĉivanjem polaznika u redoviti vrtiĉki program djecu u 6. i 7. godini ţivota što
kvalitetnije pripremiti za polazak u školu. Program se provodio utorkom i ĉetvrtkom, u
vremenu od 10-13:30h u odgojnoj skupini „Jeţići“ je je u njega bilo ukljuĉeno petero djece
( troje djeĉaka i dvije djevojĉice) te dva puta tjedno u odgojnoj skupini „Gljivice“ i to:
utorkom, ĉetvrtkom u poĉetku od 12,00-15,30 sati, a od poĉetka prosinca u periodu od 10,00-
13,30 sati, radi dogovora sa roditeljima i lakše organizacije rada.
Kroz svakodnevno druţenje i interakciju sa skupinom vršnjaka, odgojiteljem i neposrednom
društvenom sredinom poticalo se stvaranje pozitivnog okruţenja za dijete, okruţenja koje će
zadovoljiti sve njegove osobne potrebe i interese te poticati razvoj svih potencijalnih
sposobnosti i mogućnosti djeteta kroz poticajne materijale, prostor i opremu, a isto tako
poticati razvoj socijalnih znanja i vještina i stjecanje znanja u skladu sa osobnim
karakteristikama djeteta te karakteristikama svoje dobi.
91
Za rad s djecom koristili smo radne listove pod nazivom „Na putu do škole“,
„Crtanĉica i grafomotoriĉke vjeţbe“, „Matematika za poĉetnike“ te „Slovarica za poĉetnike“.
VREDNOVANJE CILJEVA I ZADAĆA
Cilj programa predškole, poticanje cjelovitog razvoja djeteta nastojao se svakodnevno postići
kroz sva podruĉja razvoja djeteta i odgojno-obrazovnog rada (spoznajni, socio-emocionalni,
govor, komunikacija, izraţavanje i stvralaštvo, tjelesni i psihomotorni razvoj) i planiranjem i
realizacijom sadrţaja po svim vrstama djelatnosti koje odreĊuje Programsko usmjerenje
odgoja i obrazovanja predškolskog djeteta (1991.god.)
Primarna zadaća programa, zadovoljavanje osnovnih djetetovih potreba do izraţaja je došla
kroz brigu o osnovnim tjelesnim potrebama djece (potrebe za kretanjem, boravkom na
svjeţem zraku). TakoĊer, djeca su se svakodnevno poticala na samostalnost i pravilnost
odrţavanja osnovnih higijenskih navika i odrţavanje ĉistoće okruţenja u kojem ţive kao i na
samostalnost u oblaĉenju, svaĉenju te poticanje na brigu o vlastitoj higijeni.
Isto tako, kroz sve sadrţaje odgojno-obrazovnog rada djecu se poticalo na spontano
izraţavanje vlastitih stvaralaĉkih mogućnosti (kroz pravilan odnos prema sredstvima koje
upotrebljavaju, razvijanje interesa za rad, poticanje razvoja grafomotorike i predĉitaĉkih
vještina, aktivnu uptrebu govora, sudjelovanje u kulturnim i društvenim dogaĊanjima i sl.)
Vrednovanje zadaća programa u odnosu na dijete:
Kroz planirane poticaje i sadrţaje rada u odgojno-obrazovnom radu s djecom nastojalo se
kontinuirano utjecati na cjeloviti razvoj djeteta i zadovoljavanje osnovnih djetetovih potreba i
to kroz:
- ĉeste boravke na otvorenom (šetnje, boravak i igra na vrtiĉkom dvorištu, parku Borik i sl.)
utjecalo se na usavršavanje prirodnim oblika kretanja te kroz igru na raznim spravama
(tobogani, klackalice, penjalice, ljuljaĉke) utjecati na razvoj koordinacije i ravnoteţe, krupne
motorike, fleksibilnosti i sl.
- stvaranje radnih navika takoĊer se svakodnevno poticalo kroz brigu djece o vlastitim
stvarima i sredstvima za rad a naroĉito kroz redovito izvršavanje radnih zadataka, kako u
vrtiću, tako i kod kuće (to se najviše odnosilo na rad na vjeţbenicama i radnim listovima).
- redovito bogaćenje radne sredine, odnosno bogatu ponudu materijala, ponajviše u centrima
poĉetnog ĉitanja i pisanja i poĉetnim matematiĉkih pojmova (rad na radnim listovima, razne
vjeţbe pisanja i kontrole olovke-vjeţbe sparivanja, labirinti, toĉkalice, mandale i sl.), kao i
sljeĊenje već zadanih oblika formi i shema u vjeţbenicama na djeci se zanimljiva naĉin
nastojalo utjecati na razvoj grafomotorike kao i razvoj predĉitalaĉkih vještina kroz radne igre
slovima, gasovima, povezivanja slova i pojma, društvene igre slovima, priĉe u rijeĉi i slici,
slikovnice, ĉasopise i sl.
- svakodnevne kontakte s odgojiteljem i ostalom djecom u igri i aktivnostima, a noroĉito kod
izvršavanja radnih zadataka djecu se poticalo na što bolje prihvaćanje i sljeĊenje uputa,
pravila u igri, pravila skupine kao i razumijevanje istih kroz konkretne situacije i razgovor te
preuzimanje odgovornosti za vlastiti izbor, sljeĊenje vlastite inicijative u igri i odabir
aktivnosti.
- manipuliranje konkretnim materijalima u igri i radu (razni predmeti i materijali, plodovi)
stvarati spoznaje o koliĉini, veliĉini, obliku, serijaciji i klasifikaciji predmeta.
- upoznavanje s ritmom dana (vremenom dolaska i odlaska, igre na otvorenom, razmjenom
slobodih i planiranih aktivnosti, vremenom ruĉka i uţine) djeca su postepeno usvajala pojam
o vremenu u smislu imenovanja i odreĊivanja doba dana.
- aktivno sudjelovanje u raznim kulturnim i društvenim dogaĊanjima u uţoj i široj vrtiĉkoj
sredini kod djece se nastojala stvoriti svijest o pripadnosti društvenoj zajednici te poticati
poštivanje i njegovanje vlastite kulture i baštine.
92
Vrednovanje zadaća programa u odnosu na odgojitelje:
-svi sadrţaji odgojno obrazovnog rada planirani su i realizirani kako bi u što većoj mjeri
potakuli razvoj djetetovih vlastitih potencijala kao i što više potaknuli djete na samostalnost,
sljeĊenje vlastite inicijative, aktivno sudjelovanje u radu kroz sva podruĉja rada. Kod djece se
takoĊer, bogaćenjem prostora raznim sredstvima i materijalima nastojalo stvoriti okruţenje
koje bi za djecu bilo poticajno i koje bi podrţavalo djetetovu ţelju za istraţivanjem,
stvaranjem novih spoznaja i znanja kroz igru i aktivnosti.
-kroz upoznavanje s pravilima skupine, pravilima u zajedniĉkoj igri i aktivnostima kod djece
se poticao razvoj pojma o sebi kroz samoregulaciju osjećaja.
-kroz svakodnevnu izloţenost govornim sadrţajima (govorne igre-gestovne, prstovne, igre za
percepciju glasa, priĉe, slikopriĉe i slikovnice i sl. utjecalo se na bogaćenje rijeĉnika i
reĉenice, razvoj jezika, spremnost na samostalno izraţavanje, prepriĉavanjem, opisivanjem,
sudjelovanjem u razgovorima, izrašavanjem vlastitih ideja, ţelja i stavova i sl.
Vrednovanje zadaća programa u odnosu na roditelje:
-aktivna suradnja s roditeljima odvijala s svakodnevno, kroz svakodnevnu komunikaciju s
roditeljima kod dolaska i odlaska djece.
- takoĊer, roditelji su putem kutića za roditelje bili upoznati sa odgojno-obrazovnim radom i
svim sadrţajima rada koji su ga saĉinjavali (tjedni planovi, razne gestovne igre, pjesmice i
scenske igre i sl.)
-roditelji su bili ukljuĉeni u odgojno-obrazovni rad kao aktivni sudionici kroz sudjelovanje u
raznim radionicama, priredbama i druţenjima
-roditelji su donošenjem raznovrsnog materijala potrebnog za provoĊenje projekta „Odgoj za
odrţivi razvoj-recikliranje“ bili aktivni sudionici u realizaciji istog projekta.
RAZVOJNE ZADAĆE ZA POTICANJE DJETETOVOG RAZVOJA U PROGRAMU
PREDŠKOLE
1.TJELESNI I PSIHOMOTORNI RAZVOJ – Kroz cijeli period predškole nastojali smo
izmjenjivati dinamiĉne i statiĉne aktivnosti, te smo omogućavali djeci da u razliĉitim
poloţajima tijela provode aktivnosti. Ţelja nam je bila zadovoljiti potrebe za razliĉitim
oblicima kretanja, te ih usavršiti (trĉanje, skakanje, puzanje, nošenje, hvatanje, gaĊanje), u
ĉemu smo i uspije kroz tjelesne aktivnosti, te boravak na zraku i prirodi sa osmišljenim
aktivnostima,(igre na otvorenom). Nastojali smo osmišljavati aktivnosti u kojima su se djeca
trebala snalaziti u prostoru i vremenu u odnosu na vlastito tijelo. Vodilo se raĉuna o prirodnoj
dinamici i tempu kretanja. Nastojali smo razvijati i usavršavati motoriku-krupnu,
koordinaciju pokreta i ravnoteţu, razvijati naviku bavljenja rekreativnim aktivnostima. Sva
djeca ovladala su vještinama odrţavanja higijene tijela, te oĉuvanja zubi zdravima i ĉistima.
Kroz cijelo vrijeme govorili smo o pravilnoj prehrani , te je uz pomoćno osoblje i prakticirali.
2.SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIĈNOSTI
Pratili smo svako dijete zasebno i poticali njegov socio-emocionalni razvoj pruţanjem ljubavi,
paţnje, podrške, poštovanja, sigurnosti, te ih poticali na inicijativu i poduzetništvo.
Svakodnevno smo poticati na meĊusobno druţenje, opaţanje i razumijevanje drugih,
shvaćanje odnosa meĊu ljudima, prihvaćanje sebe kao ĉlana grupe, prihvaćanje razliĉitosti.
TakoĊer smo kroz igru i aktivnosti poticati na meĊusobnu suradnju u igri i druţenju. Razvijali
smo emocionalnu inteligenciju kao temelj zdravom emocionalnom razvoju. Poticali smo
djetetovo samopoštovanje uĉeći ga kako se uĉinkovitije igrati i uĉiti, razmišljati, razgovarati i
izraţavati svoje osjećaje na socijalno prihvatljiv naĉin. Posebno smo pomagali djeci koja su se
93
teţe prilagoĊavala na okolinu. Omogućavali smo djeci potrebne slobode vlastite inicijative,
izbora, odluke, odgovornosti. Nastojali smo djecu uĉiti nenasilnom, konstruktivnom naĉinu
rješavanja konflikata i sukoba. A posebno smo poticali djetetovu kompetentnost, odgovornost
i samokontrolu.
3.SPOZNAJNI RAZVOJ
U spoznajnom razvoju nastojali smo razvijati sposobnost i spremnost za uĉenje. Poticali smo
na opaţanja svim osjetilima: gledanje, slušanje, okus, miris, te razvijati radoznalost prema
svijetu, osjećaj za okruţenje, prostor, vrijeme. Poticali smo djecu da sami odabiru vjeţbe koje
će raditi prema vlastitom interesu, trenutnim ţeljama i mogućnostima. Navikavali smo djecu
na korištenje pisanih sadrţaja. Ĉitajući im priĉe, te igrajući razne igre za razvoj pamćenja i
koncentracije razvijali smo djeĉju paţnju, koncentraciju, percepciju, te jaĉali pamćenje radi
priprema za polazak u školu, a sukladno njihovom kognitivnom razvoju i mogućnostima.
Poticali smo i razvijali prometnu kulturu u suradnji sa Policijskom postajom kroz posjete i
šetnje. Razvijali smo takoĊer i svijest kod djece o sigurnosti u svakodnevnom ţivotu kao što
su opasnosti od (struje, vatre, vode, plina). Puno smo radili na razvijanju intelektualnih
sposobnosti operiranja koliĉinskim, prostornim i vremenskim odnosima. Kao i razvijanje
sposobnosti kroz aktivnosti sloţenih misaonih operacija (klasifikacija, zakljuĉivanje, uzroĉno-
posljediĉne veze i odnosi..). Kod djece nastojali smo razvijati paţnju i koncentraciju prije
svega jer je ona bila deficitna.
4.GOVOR, KOMUNIKACIJU, IZRAŢAVANJE I STVARALAŠTVO
U programu predškole poticali smo djecu na govor i govornu komunikaciju, te aktivnu
upotreba govora djece meĊusobno, s odgojiteljicom, uĉili smo ih na slušanje govora drugih,
pravilan govor, razumljiv drugima, izraţajan sa pravilnom artikulacijom. Puno smo vremena
proveli na prepriĉavanju, opisivanju, recitiranju. Igrali smo govorne igre, glasovima i
rijeĉima. Povezivali smo glas i rijeĉ, provoditi grafomotoriĉke vjeţbe, razvijali slušnu
percepciju-prepoznavanje. Nastojali smo u igri i spontanoj interakciji s djetetom usvajati
osnove jeziĉnog vokabulara i jeziĉne strukture. Razvijali smo kroz aktivnosti slušnu paţnju i
aktivno slušanje, te razvijanje vještine pamćenja. Nastojali smo upoznati djecu sa likovnim
tehnikama, sradstvima-linijom, bojom, omogućiti uţivljavanje u spontanom izraţavanju
bojom i drugim likovnim sredstvima-olovka, kreda, flomaster, plastelin, glina. Otkrivali smo i
poticali djetetove kreativne sposobnosti izraţavanja i stvaranja: govorom tijela, likovnim i
glazbenim izrazom.
SURADNJA S RODITELJIMA
Suradnja s roditeljima bila je organizirana kroz sljedeće oblike:
individualnih razgovora s roditeljima
individualni razgovori sa struĉnim suradnicama (ravnateljicom)
redovni roditeljski sastanci za roditelje
roditeljski sastanak za upoznavanje s programom predškole
kutići za roditelje
panoi o aktivnostima u skupini, djeĉji likovni radovi, djeĉje izjave, obavijesti i, djeĉji
likovni radovi, djeĉje izjave, obavijesti i pozivi)
stalni i promjenjivi panoi o aktivnostima i dogaĊanjima.
Roditelji su bili aktivni sudionici-partneri u realizaciji Programa, bili su nam
svakodnevno pomagaĉi, kreatori u igri s djecom, te su aktivno sudjelovali u organiziranju
razliĉitih radionica, donošenju materijala, pripremi za priredbu djece i roditelja. Kroz
roditeljske sastanke informativnog i komunikacijskog tipa, zajedno smo promišljali o
94
aktualnim potrebama i mogućim deficitima kod polaska u školu, te kako dijete najbolje
pripremiti. Prvi roditeljski sastanak bio je informativnog karaktera, drugi s temom „?, a treći s
temom „Priprema za školu“. Suradnja sa roditeljima provodili smo još i putem individualne
razgovora s roditeljima (konzultacije, ankete, upitnici),te pisanim putem kroz obavijesti na
kutiću za roditelje. Suradnja bila vrlo uspješna.
SURADNJA SA VANJSKIM USTANOVAMA
U sklopu suradnje sa vanjskim ustanovama ove godine suraĊivali smo sa Kulturnim i
multimedijskim centrom Bjelovar, te Narodnom knjiţnicom „Petar Preradović“-djeĉji odjel,
koji smo ĉesto posjećivali. TakoĊer smo suraĊivali i sa Policijskom postajom Bjelovar, te sa
Vatrogasnom postrojbom ĉiji smo bili i gosti na danima otvorenih vrata. U suradnji sa
Hrvatskim ţeljeznicama bili smo i na voţnji „Boţićnim vlakom“ za Kloštar Podravski.
Posjetio nas je i djelatnik Komunalca i donio spremnik za baterije, te policijska djelatnica koja
nas je upoznala sa sigurnim i pravilnim ponašanjem u prometu. Mogu zakljuĉiti da je suradnja
sa vanjskim ustanovama bila izuzetno dobra.
IZVJEŠĆE O RADU PROGRAMA IGRAONICE ZA DJECU OD 3. DO 7.g.ŢIVOTA
Tijekom pedagoške godine 2014,/2015. u programu klasiĉne igraonice bilo je upisano 13-ero
djece. Nekoliko djece iz igraonice upisalo se u vrtićku skupinu, te se broj djece tijekom
godine mijenjao. Program za provedbu igraonice verificiran je od strane nadleţnog
Ministarstva.
Igraonica je bila namijenjena djeci od treće do sedme godine ţivota i njihovim roditeljima
koji su ţeljeli boraviti, igrati se i uĉiti u odgovarajuće opremljenom prostoru za djecu.
Vrednovanje ciljeva i zadaća programa
Glavni cilj programa bilo je da kroz igru djeca uĉe i spoznaju nova iskustva, te da se druţe sa
vršnjacima svoje dobi.
TakoĊer meĊu glavnim ciljevima bilo je poticanje spoznaje o pripadnosti skupine te razvijanje
samopouzdanja i pozitivne slike o sebi, sve kroz igru i druţenje.
U igraonici djeci je bilo omogućeno da izraţavaju svoje osjećaje i potrebe te razvijaju nova
znanja, nadograĊuju ono što su već stekla te i da na podruĉju socioemocionalonog razvoja što
bolje napreduju.
Djeci su bili dostupni svi oblikvani i neoblikovani materijali kojima su mogli manipulirati,
istraţivati i kombinirati.
Na znanimljiv, poticajan i aktivan naĉin poticalo se djecu na razvoj govora i komunikacije,
likovno i stvaralaĉko izraţavanje, fine motorike.
Aktivnosti u igraonici bile su planirane za grupni rad, individualno te u manjim skupinama a
sve planirane aktivnosti prilgoĊavale su se potrebama i razvojnim mogućnostima djece.
Okruţenje u kojem su se djeca nalazila bilo je sigurno, poticajno, vedro i zanimljivo djeci, a
isto tako i atmosfera u skupini bila je ugodna i vesela kako bi se djeca osjećala sigurno,
ugodno i sretno. Vrednovanje ostvarenih razvojnih zadaća
Prilagodbu najteţe je prošlo dvoje djece, trogodišnjaka, djeĉak i djevojĉica. Za vrijeme
trajanja igraonice, roditelji su bili potrebni prisustvovati u njihovoj blizini. Nakon nekoliko
tjedana boravaka u igraonici roditelji više ne borave te djeca pokazuju prihvaćenost skupine.
Sva djeca u igraonici su samotalna u brizi o sebi i korištenju wc-a osim jednog djeĉaka
Gotova sva djeca napredovala su u razvoju fine motorike, osim dvoje djeĉaka mlaĊe dobi
kojima je potrebna demonstracija i pomoć pri pravilnom drţanju i rezanju škaricama. Djeĉaci
95
i djevojĉice u igraonici vrlo su spretni u svim prirodnim oblicima kretanja, najviše spretnosti
pokazuju na dvorištu , spuštajući se niz tobogan, ljuljajuĉi se na ljuljaĉkama, penjanju ,
skakanju. Kod djece je vidljivo da jasno izraţavaju emocije , ali kod neke djece potrebno je
još ustrajati na samoregulaciji emocija te usmjeravanju na prihvatljiv naĉin ponašanja. Sva
djeca pokazuju paţnju i pomaţu djeĉaku sa posebnim fiziĉkim potrebama. Pomak je vidljiv u
igri , djeca poštaju pravila igre ali poneku djecu potrebno je usmjeriti na suradnju i ĉekanje
na red. U igraonici takoĊer je boravila djevojĉica koja ne pozna dovoljno hrvatski jezik (
roditelji podrijetlom iz Albanije). U igri, zajedniĉkoj suradnji sa djecom te sudjelovanju u
raznim govornim aktivnostima njen izgovor te atikulacija glasova se poboljšala. Kod jednog
djeĉaka, najmlaĊeg u skupini takoĊer je bilo potrebno poboljšati pravilnu artikulaciju glasova
te pravilnom izgovoru rijeĉi.Veliki interes za govorne aktivnosti pokazuju gotovo sva djeca u
igraonici , a pogotovo jedan djeĉak koji ĉesto ţeli sam recitirati, pjevati te izvoditi
brojalice.Pri povezivanju priĉe kroz slike i rijeĉi, prepriĉavanju i opisivanju slika, dogaĊaja
napredovala su sva djeca u igraonici. Za vrijeme govornih aktivnosti , kao što su na primjer
razgovori i diskusije poslije proĉitane priĉe ili slikovnice, djecu je bilo potrebno usmjeravati
da ĉekaju na red i na koncentraciju. Glazbenim aktivnostima sva djeca su prilazila sa
interesom te sudjelovala u izvedbi pjesama , pokretnih igara sa pjevanjem. U likovnim
aktivnostima najviše interesa pokazivale su djevojĉice dok su djeĉaci vrlo površno pristupali
toj vrsti aktivnosti te je njih bilo potrebno više poticati i usmjeravati na korištenje likovnih
materijala. Kod nekoliko djece crteţ je u fazi šaranja, no kod djece starije dobi crteţ je
ispunjen detaljima, linijom i oblikom..
RAZVOJNE ZADAĆE ZA POTICANJE DJETETOVOG RAZVOJA
SOCIOEMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIĈNOSTI
Tijekom godine stvarala se opuštena i sigurna atmosfera , da se svako dijete u igraonici osjeća
prihvaćeno i zaštićeno . Poticanjem spoznaje prihvaćenosti skupine omogućile su se
aktivnosti za osjećaj vlastitog uspjeha. Tijekom cijele godine provoĊene su aktivnosti kojima
bi svako dijete razvijalo pozitivnu sliku o sebi te jaĉalo sampouzdanje. Atmosfera za vrijeme
boravka u igraonici bude poticajna za jasno izraţavanje vlastitih emocija(radost, tuga, strah...)
te iskazivanje empatije za osjećaje drugih. Nastojale su se osvještavati situacije koje iziskuju
ĉekanje na red, te situacije koje „traţe“ da dijete pomaţe jedan drugome, lakše podnosi
zabrane, uvaţava pravila igre...
SPOZNAJNI RAZVOJ
Omogućeno je djeci da stjeĉu nova iskustva svim osjetilima te da raznima aktivnostima
zadovolje djeĉju radoznalost i znatiţelju.. Kroz razne igre djeca su razvijala pojam o
brojevima, slovima , koliĉini..Djeca su pokazivala interes za istraţivaĉke aktivnosti, igre
graĊenja, simboliĉku igru .. Raznim aktivnostima kao što su gestovne igre djeca razvijaju
paţnju , koncentraciju i percepciju. Tijekom godine djeca su posjeĉivala razne ustanove ,
sudjelovala na izletima , druţenjima gdje su stjecala nova znjanja i iskustva.
GOVOR, KOMUNIKACIJA, IZRAŢAVANJE I STVARANJE
Raznim aktivnostima nastojalo sesam kod djece omogućiti aktivnu upotrebu govora.
Aktivnostima kao što su ĉitanje slikovnica, prepriĉavanje priĉa , recitiranje pjesmica ,
brojalica i dramatizacija poticalo sam bogaćenje rijeĉnika i reĉenica. Poticao se dijaloški
govor, opisivanje i prepiĉavanje zamišljenog te sposobnosti slušanja jednih drugih za vrijeme
zajedniĉkih razgovora.
Razvijalo se glazbeno pamćenje kroz pjevanje raznih pjesmica,doţivljavanja i izraţavanje
glazbe uz pokret,pljeskanjem, sviranjem raznih udaraljki. Ponavljanjem melodija pjesmica i
96
teksta te odrţavanjem ritma i tempa poticalo se glazbenog pamćenje. Djecu se poticalo na
što više likovnog izriĉaja dostupnošću razliĉitog likovnog materijala kako bi se djeca mogla
likovno izraţavati na temelju zamišljenog, doţivljenog ili utemeljenog u stvarnoj i trenutnoj
situaciji. Glazbenim aktivnostima sva djeca su prilazila sa interesom te sudjelovala u izvedbi
pjesama , pokretnih igara sa pjevanjem. U likovnim aktivnostima najviše interesa pokazivale
su djevojĉice dok su djeĉaci vrlo površno pristupali toj vrsti aktivnosti te je njih bilo potrebno
više poticati i usmjeravati na korištenje likovnih materijala. Kod nekoliko djece crteţ je u fazi
šaranja, no kod djece starije dobi crteţ je ispunjen detaljima, linijom i oblikom..
TJELESNI I PSIHOMOTORNI RAZVOJ
Povećavalaa ae otpornost organizma boravkom na svjeţem zraku;šetnjama okolicom vrtića,
igrom u dvorištu vrtića. Razvoj fine motorike razvijalo se kroz razne aktivnosti kao što su
Opisivanje,nizanje, rezanje škaricama, pisanjem olovke, umetanjem,modeliranjem.
opisivanju slika, dogaĊaja napredovala su sva djeca u igraonici. Za vrijeme govornih
aktivnosti , kao što su na primjer razgovori i diskusije poslije proĉitane priĉe ili slikovnice,
djecu je bilo potrebno usmjeravati da ĉekaju na red i na koncentraciju.
SURADNJA SA RODITELJIMA Suradnja s roditeljima i tijekom ove pedagoške godine bila je odliĉna. Roditeljima je pruţena
mogućnost da na razliĉite naĉine sudjeluju u provedbi programa kao korisnici i pomagaĉi
programa. Roditelji su bili aktivni sudionici i partneri u ostvarivanju planiranih sadrţaja i
aktivnosti. S roditeljima smo suraĊivali kroz :individualne razgovore,roditeljske sastanke,kutiće za
roditelje,poštu za roditelje,radionice,predstavezajedniĉke izlete i druţenja,pomoći oko
nadopune kutića i centara, vrednovanje programa
SURADNJA S VANJSKOM SREDINOM Provodeći program rada s djecom polaznicima igraonice takoĊer smo: - ostvarivali suradnju i s ostalim vrtićima kroz zajedniĉke odlaske na predstave, izlete,- odlasci u kino-posjeta vatrogascima -kazalište pogledali smo predstavu u Domu
kulture,posjet obitelji Novak
IZVJEŠĆE O RADU PROGRAMA ENGLESKOG JEZIKA-OBOGAĆEN REDOVITI
10-SATNI PROGRAM
Redoviti 10-satni program obogaćivali smo ranim uĉenjem engleskog jezika. Program je
verificiran, od strane nadleţnog Ministarstva.
VALORIZACIJA CILJEVA I ZADATAKA
Provodeći ovaj program prije svega smo nastojali stvoriti adekvatne poticaje i prostorno-
materijalno okruţenje za cjelokupni razvoj djeteta u kojem će dijete na prirodan i spontan
naĉin uĉiti engleski jezik.Nastojali smo probuditi interes i razviti pozitivan odnos prema uĉenju
engleskog jezika, razvijajućui senzibilitet kod djece za engleski jezik.
Pristupalo se djetetu i njegovu cjelovitom razvoju na otvoren integriran naĉin uĉenja, kroz
raznovrsne, mnogobrojne i svakodnevno dostupne poticaje :razne igre i aktivnosti su bile
vezane uz aktivnosti slušanja (govor odgojitelja ili zvuĉni zapisi), imitacije (ponavljanja
govornih sadrţaja, pokreta i gesti, stvaranje slika i usvajanje znaĉenja uz pokret i geste),
gledanje ( slikovne kartice, plakati, slikovnice, radni listovi) te izvoĊenje ( usvajanje sadrţaja
putem igre, pjesama , ples).
97
Posebno se pazilo da se poštuje naĉelo postupnosti u usvajanju jeziĉnih i fonemskih struktura.
Svakako je bilo vaţno buditi interes za druge ljude s razliĉitom kulturom, tradicijom i
razliĉitim govornim izrazom, a time iposredno je dolazilo do bogaćenje djeĉjeg iskustva
novim spoznajama.Uĉenje jezika i njegovih govornih stuktura temeljilo se na poticanju
usvajanja rijeĉi, jeziĉnih i fonemskih formi engleskog jezika kroz igru i primjenom adekvatnih
,metoda i oblika rada.
Sadrţaje koji su se obuhvaćali bili su bliski djeci, a pristupalo se uĉenju po principu naĉela
postupnosti od poznatog prema nepoznatom, od lakšeg prema teţem.
VALORIZACIJA POSEBNIH ZADATAKA PROGRAMA
Radilo se na diferencijacija sluha i slušnom uoĉavanju drugih glasova koji se pojavljuju u
izgovoru ili slušanju u odnosu na materinji jezik.Kod djece koja su ovladala pismom bilo je
bitno objasniti i razlikvonu funkciju pisanog teksta u donosu na izgovor na engleskom jeziku,
te u odnosu na materinji jezik.
Specifiĉnost u provoĊenju programa bila je u tome što su djeca bila na razliĉitim stupnjevima
znanja jezika, budući da su neka djeca treću godinu već obuhvaćena uĉenjem jezika,a neka su
se prvi puta srela sa stranim jezikom, tako da se kontiniurano vodila briga o bogaćenju i
proširivanju rjeĉnika kod djece koja imaju odreĊeno znanje jezika u odnosu na poĉetnike.
Bitan zadatak u uĉenju jezika bilo je ostvariti takvo okruţenje u kojme će se poticati
angaţiranosti djeteta u stjecanju novih znanja , sposobnosti, vještina, posebno govornih
sposobnosti.
VALORIZACIJA ORGANIZACIJE PROGRAMA
Program se provodio na naĉin da je bio integriran u redoviti 10-satni program za djecu od
4.godine ţivota u dvije odgojne skupine po jedna u svakom objektu.
Realizirana je predviĊe program sa satnicom od ukupno 58 sati.
Vrijeme provedbe bilo je od 07.listopada 2014.g. do 29. svibnja 2015.g. u trajanju od dva
puta tjedno.
U matiĉnom objektu program se provodio od 15:00 do 15:45 sati utorkom i ĉetvrtkom u sobi
dnevnog boravak odgojne skupine”Jeţići”, a u podruĉnom objektu takoĊer dva puta tjedno ,
ponedjeljkom i srijedom od 15:00 do 15:45 sati u sobi dnevnog boravka odgojne skupine
”Puţići”.
Ukupno je bilo obuhvaćeno 30 djece, ali se broj smanjio tijekom provedbe.
Prema kvartalnom planu odreĊivao se tjedni program rada, a na temelju tjednog programa
realizirane su zadane tematske cjeline unutar programa putem planiranih dnevnih poticaja
kroz raznovrsne igre i aktivnosti.
Program je provodila ravnateljica,odgojiteljica Danijela Kos, sa završenom potrebnom
kvalifikacijom B2 za provoĊenje programa igraonice.
Osigurano je prostorno-materjalno okruţenje –formiran je centar za uĉenje engleskog jezika
koji je nadopunjavan materijalima , igrama i drugim sredstvima za rad kontinuirano tijekom
cijele godine , a u skladu sa temom i cjelinom .
Za svako dijete vodile su se bilješke o njegovom individualnom napretku u svim podruĉjima-
dosje koji je sadrţavao djetetove likovne radove i razne zadatke sakupljene tijekom provedbe
programa igraonice(radni listovi, zadaće, crteţi,diploma…).
98
VALORIZACIJA MATERIJALNIH UVJETA
Opća i didaktiĉka oprema za provoĊenje programa ranog uĉenja engleskog jezika sastojala se
od:
- „Cookie and friends“ Oxfordovog radnog materijala (lutka, radne biljeţnice, dodatni
radni materijali za odgojitelja-plakati, priĉe u slici, slikovne kartice i audio zapisi)
- poĉetnice, radnih biljeţnica za djecu, priruĉnika za odgojitelje, interaktivnih kartica i
cd-a „First steps“ 1 i 2, Školske knjige (radni materijal za poĉetno uĉenje engleskog
jezika u predškolskoj dobi)
- centra poĉetnog engleskog jezika (razni plakati-abeceda, osjećaji, boje, brojevi, priĉe u
slici,)
- literature za rano uĉenje engleskog jezika (slikovnice na engleskom jeziku,rjeĉnici)
- dodatnih didaktiĉkih pomagala (dvd-i, cd-i, cd player, kompjuter)
- raznog radnog materijala nastalog tijekom provedbe programa (radni listovi, bojanke,
toĉkalice i sl.)
VALORIZACIJA METODA I OBLIKA RADA
Metode rada koje su se primjenjivale:
-metoda usmenog izlaganja (upoznavanje sa novim pojmovima, izrazima i frazama putem
ponavljanja za govornim modelom odgojitelja)
-metoda razgovora ( izraţavanje svojih misli, ţelja i stavova o odreĊenoj temi iz koje se
djeci pribliţuju sadrţaji na engleskom jeziku, ĉesto kao uvod u novu tematsku cjelinu)
-metoda demonstracije (igre oponašanja, pantomime, igre pogaĊanja prema pokretima tijela,
gesta i mimike lica, razne pokretne i natjecateljske igre)
-igra (razne igre prepoznavanja, imenovanja, govornog izraţavanja, igre slikovnim karticama,
društvene igre i sl.)
-metoda praktiĉnih radova (rad na radnoj biljeţnici, radnim listovima, crtanje prema
zadatku, domaća zadaća i sl.)
Oblici rada:
Individulani- uvoĊenje novih pojmova, ponavljanje, procjena trenutnog jeziĉnog razvoja,
usavršavanje izgovora, provoĊenje kratkih naloga i uputa, pokazivanje i imenovanje pojmova
sa slikovnih kartica, odgovori na pitanja, pozdravi i sl.
Manja grupa - grupe od nekoliko formirane su prema procjeni odgojitelja
Ovaj oblik rada dolazio je do izraţaja pri radu na radnom materijalu (radne biljeţnice, radni
listovi), društvenim i govornim igrama.
Grupni- najĉešće je provoĊen kod upoznavanja s pjesmicama, pokretnim i natjecateljskim
igrama te pri upoznavanju sa auditivnim sadrţajima rada.
VALORIZACIJA TEMATSKIH CJELINA
Tematske cjeline pratile su kombinaciju sadrţaja rada radnog materijala Školske knjige za
poĉetno uĉenje engleskog jezika u predškolskoj dobi, „First steps“ te „Cookie and friends“
Oxfordovog radnog materijala,razliĉitih radnih listova(worksheet) sa podruĉja engleskog
jezika –internetski materijal.
Tematske cjeline realizirane tijekom provoĊenja programa:
GREETINGS AND FEELINGS- predstavljanje, upoznavanje, pozdravljanje, zahvaljivanje
(imenovanje i izraţavanje osjećaja),upoznavanje sa i izgovor stranih imena, izrazi za
djevojĉice i djeĉake
99
MY FAMILY-imenovanje ĉlanova obitelji, odgovaranje na jednostavna pitanja o obitelji,
povezivanje slike i rijeĉi
COLOURS AND NUMBERS-prepoznavanje i imenovanje boja (crvena, naranĉasta, ţuta,
zelena, plava, roza, ljubiĉasta, smeĊa, bijela, crna,zlatna, srebrna) i brojeva od 1-20.
MY BODY-imenovanje dijelova tijela, uvjeţbavanje radnji vezanih uz dijelove tijela
MY ROOM-imenovanje i opisivanje dijelova kuće i stana, namještaja
CHLOTES-imenovanje i opisivanje raznih odjevnih predmeta
FOOD-imenovanje hrane, izraţavanje najdraţa hrane i jela.
ANIMALS-imenovanje i prepoznavanje ţivotinja
TOYS-prepoznavanje i imenovanje igraĉaka s kojima se dijete najĉešće igra
najdraţe igraĉke.
HOLLYDAYS-ĉestitanje blagdana Boţića i Uskrsa, obiĉaji i izrada prigodnih darova i
ĉestitki.
GODIŠNJA DOBA-imenovati godišnja doba, vremenske prilike i stvari,pojave i predmeti
vezani za odreĊno doba
VREDNOVANJE SURADNJE S RODITELJIMA I USTANOVAMA
Suradnja s roditeljima tijekom odvijala se kroz:
-roditeljski sastanke (odrţan je informativni roditeljski sastanak na kojem jeje prezentiran
plan rada, a davane su i odreĊne informacije u sklopu redovitih roditeljskih satanaka unutar
odgojnih skupina)
-razmjena informacija pri dolasku i odlasku djece,
-podjela raznih ĉlanaka, letaka, preporuke literature, slikovnica i audio-vizualnih sredstava za
uĉenje ranog engleskog jezika,informacije na info kutiću i kutiću za roditelje
-kutić za roditelje (koji je sadrţavao tjedne planove, pjesmice i prstovne igre te razliĉite
likovne radove djece)
-individualnim konzulatacije obavljene sa svim roditeljima-traţili povrtane informacije o
dinamici usvajanja jezika za svoje dijete i o usvajanju sadrţaja.
VREDNOVANJE PRAĆENJA PROGRAMA RADA
Za dokumentiranje rada programa ranog uĉenja engleskog jezika voĊena je dokumentacija
propisanu Pravilnikom o obrascima i sadrţaju pedagoške dokumentacije o djeci u djeĉjem
vrtiću (NN 83/01) koja je sadrţavala:
-plan i program,
-knjigu pedagoške dokumentacije,
-tjedni plan i program rada,
-imenik djece polaznika(nije posebno formiran budući da su djeca polaznici redovitog
programa i postoje podaci u imenicima),
-evidenciju prisutnosti djece,
100
-vrednovanje i izvješće programa,
Vodile su se bilješke o postignućima, praćenje i vrednovanje rezultata svakog pojedinog
djeteta.(arhivirani su likovni radovi,kreirani su dosjei, te su nakon završetka programa
podjeljeni savkom djetetu, te su dobili diplomu za pohaĊanje engleskog jezika.
IZVJEŠĆE O RADU SPORTSKOG PROPGRAMA -INTEGRIRANI SPORTSKI
PROGRAM U REDOVAN PROGRAM VRTIĆA
U nastojanju postizanja što boljeg zadovoljavanja potreba za kretanjem, kvalitetnije
provoĊenje slobodnog vremena i formiranje pozitivnih stavova prema sportu kao korisnom i
zanimljivom obliku aktivnosti dio djece bio je obuhvaćen sportskim Programom.
VALORIZACIJA ORGANIZACIJE PROGRAMA
Sportski program provodio se u prostoru Taekwondo kluba „Omega“ dva puta tjedno u
trajanju od sat vremena.
Sa provoĊenjem sportskog programa zapoĉeli smo 01. listopada 2014.godine, a završili smo
zakljuĉno sa 30. travnjem 2015. godine.
Provodio se dva puta tjedno sa 1 grupom djece iz oba objekta.
Ukupno je bilo obuhvaćeno 18 djece.
Program je provodio Zoran Pajić,mag.cin. na temelju Verificiranog programa za rad sa
djecom predškolske dobi.
ProvoĊenjem ovoga programa pridonosili smo stjecanju navika zdravog naĉina ţivota
djece.Kroz provoĊenje integriranog sportskog programa utjecali smo na kvalitetan rast i
razvoj grupe djece.
VALORIZACIJA TEMATSKIH CJELINA
Sastavni dio sportskog programa su testiranja za praćenje razvoja motoriĉkih sposobnosti
djece. Testiranje smo proveli dva puta (incijalno i finalno provjeravanje) putem ĉetiri testa
za praćenje razvoja motoriĉkih sposobnosti. Svrha testiranja je da na osnovi dobivenih
rezultata utvrdimo odstupanja u motoriĉkom razvoju djece i otkrivanju potencijalni sportskih
talenata.
Testovi za praćenje motoriĉkih sposobnosti djece su:
- trĉanje na 20 metara
- koraci u stranu
- gaĊanje mete postavljene na zid
- pretklon raznoţno
Sva djeca aktivno su sudjelovala u realizaciji programa. Finalnim provjeravanjem
(testovi za praćenje razvoja motoriĉkih sposobnosti djece) došli smo do rezultata koji su nam
pokazali da su sva djeca ostvarila bolje rezultate naspram inicijalnog testiranja. Zakljuĉak
je da smo realizacijom sportskog programa utjecali na transformacijski proces djece jer su sva
djeca ostvarila napredak u sljedećim motoriĉkim sposobnostima:
-brzina, -koordinacija, -preciznost, - fleksibilnost
Osim napredka u razvoju motoriĉkih sposobnosti vjerujemo da je došlo i do napredka u
socijalnom razvoju djece, kao i njegovanju higjenskih navika i ljubavi prema sportu.
101
Obogaćivanje programa posjetima, izletima, lutkarsko – dramskim
predstavama,druţenjima,obiljeţavanjem znaĉajnih datuma i blagdana
I ove pedagoške godine nastojali smo redoviti program, a tako i kraće programe obogaćivati
razliĉitim sadrţajima:
RUJAN
-druţenje djece i roditelja u prvim danima u vrtiću(prilagodba)
-plenarni roditeljski sastanci u svim skupinama
-26.09.posjetili smo Policijsku postaju Bjelovar gdje smo pogledali edukativni film „Poštujte
naše znakove
-05.09.-Druţenje sa policijskim sluţbenicima-projekt”Sigurnost u prometu”
-10.09.-Obiljeţavanje Hrvatskog olimpijskog dana na razini vrtića
-23.09.-posjet gradskoj trţnici-obiljeţavanje dana Jeseni
-26.09.-krajem rujna posjetili smo „Izloţbu malih ţivotinja“ koja je odrţana na sajamskom
prostoru Gudovac
LISTOPAD
01.10.-Dan starijih i nemoćnih osoba „Novak“ obiljeţili smo posjetom i druţenjem u Domu
za starije i nemoćne osobe
-02.10.-radionica sa roditeljima-“Moja kutija” suradnji s roditeljima djeci izradili kutije u
koje su pospremali svoje osobne stvari
-06.10.-predstava “Slovo na slovo”
-06.10-posjeta “Vrt-ratarstvo i tako smo obiljeţili Dan jabuka
-09.10.-Izlet Vinarija „Coner“ posjetili smo i imanje „Coner“ gdje smo brali groţĊe,
kukuruze, razgledali vinski podrum i upoznali se s procesom proizvodnje vina
-10.10.-posjet Društvu naša djeca u sklopu obiljeţavanja „Djeĉjeg tjedna“gdje smo se ugodno
druţili i poslušali priĉu „Jedna posebna ţelja“ i igrali igre iz „Ĉarobne kutije“
-20.10-sudjelovali smo na bjelovarskom „Sajmu mogućnosti „u organizaciji grada Bjelovara
“ gdje smo i mi predstavili svoj vrtić
-21.10.posjet pekari „Lucija“-obiljeţavanje Dana kruha
-Dan starijih i nemoćnih osoba „Novak“ obiljeţili smo posjetom i druţenjem u Domu za
starije i nemoćne osobe
-25.10.Kestenijada u Vinariji Coner , seosko gospodarstvo u Jabuĉeti, kušali smo juhu od
bundeve , dubili bundeve i pogostili se peĉenim kesteneima.
-29.10.-odlazak u kino-gledamo animirani film-„Pĉelica Maja“
-31.10.posjetom banci „Croatia banka“-obiljeţili smo Svjetski dan štednje , djeca su ponešto
nauĉila o štednji, a djeci su zaposlenici banke podjelili blokove za crtanje i kemijske olovke
STUDENI
07.11.- gledamo predstavu Klauna Ĉupka-„Hodam, vozi, plovim, letim“
14.11.-gledamo animirani film „Štrumpfovi“
24.11. do 28.11.-„Dani otvorenih vrata za bake i djedove“ . Priĉali su nam priĉe, igrali stolne i
pokretne igre, ali i nauĉili neke nove zanimljive igre.
102
25.11.-obiljeţili smo Dan kazališta i pogledali predstavu“Djevojĉica i drvo“
27.11.-posjećujemo ured Hrvatske pošte išaljemo pisma Sv.Nikoli
PROSINAC
02.12.-Boţićna radionica sa roditeljima skupine „Jeţići“ na kojoj su roditelji izraĊivali djeci
individualnu vrećicu koja će im posluţiti za pospremanje osobnih stvari i igraĉaka. Vrećica je
bila iznenaĊenje za djecu.
02.12.Boţićna radionica skupine Gljivice i Puţići-izrada ukrasa od šećerne vune
-05.12.-posjet Sv.Nikole vrtićkim skupinama-Udruga Veliko Trojstvo , podjelio je jabuke i
slatkiše
06.12.-priredba i predstava u Domu kulture, obiljeţavanje Boţićnih blagdana povodom Sv.
Nikole u Domu kulture odrţan je prigodni program i predstava za djecu „Kako je Grinĉ spasio
Boţić“. Poslije predstave djeci su podijeljeni prigodni pokloni.
10.12.-radionica za djecu i roditelje-pakiranje poklona koje su djeca donije od kuće ,te koje
smo poklonili V.Osnovnoj školi
09.12.-kićenje bora sa gradonaĉelnikom na Gradskom korzu -već tradicionalno, i ove godine
okitili smo jelku na gradskom trgu u društvu gradonaĉelnika, prijatelja iz ostalih vrtića i škola
09.12.-radionica izrada igara za popunjavanje novooformljenog centra"Senzomotorike“
11.12.-gledamo lutkarsku predstavu „Devet ovĉica“
19.12-Vozimo se Boţićnim vlakom do Kloštra Podravskog u organizaciji HŢ-a pošli smo na
voţnju „Boţićnim vlakom“ u pratnji Djeda Boţićnjaka i njegovih pomagaĉa patuljaka. Pjevali
smo, uţivali i na rastanku dobili prigodan poklon
-U boţićno vrijeme PO je posjetila skupina Djedova Boţićnjaka na motorima koja je izazvala
veliko oduševljenje, osobito kod djeĉaka u skupini.
23.12.-posjetile nas voditeljice sa radio Terezije, razgovori sa djecom o Boţićnim blagdanima
VELJAĈA
-13.02.-Obiljeţavanje Valentinova u vrtiću smo obiljeţili plesom zaljubljenih te meĊusobnom
razmjenom poklona unutar skupine
-17.02.-obiljeţavanje Maskenbala –sudjelovanje u gradaskoj povorci u suradnji sa Društvom
naša djeca Dio zamaskirane djece posjetio je gradonaĉelnika te su sudjelovali na
zajedniĉkom druţenju, a zatim smo u dvorištu Gradske uprave sudjelovali na simboliĉnom
spaljivanju Fašnika
OŢUJAK
03.03.-pogledali smo predstavu „Put oko svijeta“, splitskog kazališta
18.03.-odlazimo u kino i gledamo animirani film „Janko Striţić“
19.03.-u Domu kulture gledamo prestavu „Velika glavobolja“
24.03.-radionica skupine „Gljivice i Puţići“-izrada uskrsnih motiva od vune i pedagoški
neobliokovanog materijala
103
TRAVANJ
U podruĉnom objektu druţili su se sa policijskom sluţbenicom, koja nam je govorila o
pravilnom ponašanju u prometu, te nas povela u šetnju do obliţnjeg raskriţja. Djecu je
najviše zainteresirao policijski kombi koji je ujedno i izazvao najviše paţnje.
01.04.-sudjelujemo na radionici u prostroijama Društvu naša djeca, Zekine
pustolovine,obiljeţavanje blagdana Uskrsa
02.04. 2015.g. organizirana je radionica povodom Uskrsa, na kojoj se roditeljima prezentirala
quilling tehnika tehnika ukrašavanja pisanica papirom izrezanim na tanke trakice-„Zvjezdice“
02.04. Poĉetkom travnja posjetili smo imanje „Salaj“ i pogledali „Uskršnju priĉu“ predstavu
bjelovarskog kazališta - djeca su uţivala šetajući imanjem te igri na igralištu
14.04. U sklopu malog BOK-a u Domu kulture pogledali smo predstavu „Jeţeva kućica“
15.04.-odlazimo u kono i gledamo animirani film“Zvonĉica i ĉudovište iz Nigdjezemske“
17.04.- posjetili smo nacionalnu izloţbu „Bibliobus“ gdje su djeca imala priliku vidjeti što je
to zapravo Bibliobus i koja je njegova svrha
22.04.„Dan planeta Zemlje“ obiljeţili smo likovnim aktivnostima te ĉitanjem raznih
enciklopedija na temu
SVIBANJ
04.05.-Dan sunca obiljeţili smo šetnjom te dijeljenjem informativnih poruka prolaznicima
tijekom šetnje gradom
04.05.-Povodom Majĉinog dana organizirali smo radionicu za oĉeve i njihovu djecu.Na
radionici su sudjelovala i djeca polaznici klasiĉne igraonice. Djeca su zajedno sa oĉevima
izraĊivali prigodne ĉestitike sa porukama za majke.
06.05.-pogledali smo animirani film-Spuţva Bob skockani
11.05.-TakoĊer u mjesecu svibnju organizirali smo izlet za našu odgojnu skupinu „Cipeliće“
te smo tako posjetili ZOO vrt u Zagrebu . U sklopu posjeta na opće oduševljenje djece
organizirali smo ruĉak u MacDonaldsu
12.05.posjetila nas je djelatnica PU BBŢ, Andreja Lugarić sa kojom dugo suraĊujemo u
sklopu „Trećeg tjedna sigurnosti u prometu“ i upoznala nas s pravilima ponašanja u prometu
15.05.- „Dan obitelji“ obiljeţili smo i ove godine druţenjem, igranjem i veseljem na imanju
„Novak“ u Cepidlaku, uz puno zabave, natjecateljskih igara, pjesme i plesa djeca su uţivala
u zajedniĉkom druţenju s roditeljima i odojiteljicama.
19.05. posjetili smo Vatrogasnu zajednicu grada Bjelovara gdje su nas upoznali s naĉinom
rada i opremom vatrogasaca. Djeca su mogla razgledati vozni park centra, porazgovarati sa
sluţbenim djelatnicima, probati zaštitne kacige i odjela.Djeci se najviše svidjelo
improvizirano skakanje vatrogasca kroz prozor zgrade.
22.05.U sklopu završnog izleta posjetili smo muzej Neandertalaca u Krapini, te dvorac
Trakošćan
29.05.Cvjetno korzo već tradicionalno nastupili smo na 6. Cvjetnom korzu predstavljajući
„Gospinu papuĉicu“ . Prošetali smo kroz grad, a po povratku na staro rukometno igralište
otplesali zajedniĉki ples na pjesmu „Limaĉi smo mali mi“
LIPANJ
-05.06.-završna prpredba predšpkolaca u Domu kulture-odrţan je prigodan program –pjevalo,
se plesalo, recitriralo, glumilo, a djeca polaznici engleske igraonice takoĊer su nastupila sa
kraćim programom.
-06.06.-suradnja sa Humanitarnom udrugom“Veliko srce malom srcu“-odrţana predstava za
oboljelu djecu-„Crvenkapica“, zajedniĉko druţenje
104
-16.06.-21.06. ljetovanje, Novi Vinodolski, ljetovalo 12 djece u odmaralištu Grada Bjelovara
-30.6.-druţenje i predavanje o zaštiti i spašavanju-Ured drţavne uprave za zaštitu i
spašavanje
KOLOVOZ
-14.08.-gledamo u kinu animirani film „Mali zmaj Kokos“
-28.08. -gledamo u kinu animirani film „Ţabac zvan Rega“
PREVENTIVNO-ZAŠTITNI PROGRAMI
1.Operativni program mjera i protokola za povećanje sigurnosti u vrtiću
Roditelji novoupisane djece upoznati su sa svim Protokolima sigurnosnih mjera vezanih uz
siguran boravak djece i svih zaposinih putem brošure, te analizom protokola na prvom
roditeljskom sastanku u rujnu.
Prilikom dolaska djeteta u vrtić tj.pri upisu roditelji ispunjavaju niz izjava kojima dopuštaju
razliĉite mjere intervencija i poduzimanja postupaka sa njihovom djecom od strane vrtića s ciljem
zaštite djece, te su obavezno morali navesti osobe koje će dovoditi /odvoditi dijete iz vrtića sa
naglaskom na punoljetnost tih osoba.Za svaki boravak djece van vrtića , a koij je bio vezan za
odlazak na razliĉita dogaĊanja , a koji je ukljuĉivao javni prijevoz, roditelji su potpisali svoju
suglasnost.TakoĊer za djecu ukljuĉenu u ljetovanje u Novom Vinodolskom traţena je posebna
suglasnost.U svim situacijam koje su zahtjevale povećanje mjere sigirnosti o provoĊeju sadrţaja
programa postupalo se prema protkolima(izleti, šetnje, ljetovanje…)
Radi zaštite i sigurnosti djece oba objekta se i dalje zakljuĉavaju nakon 9 sati, nakon što većina
djece stigne u vrtić.
Na poĉetku pedagoške godine takoĊer je sa svim zaposlenima analiziran protokol i mjere
postupanja u odreĊenim situacijama.
Redovito odrţavanje sustava vatrodojave, elektroinstalacija, gromobrana, plinskih instalacija,
vatrogasnih aparata, zaštita od buke, neprilagoĊene rasvjete,zdravstveno- higijenske mjere,
program evakuacije i spašavanje te druge sigurnosne mjere koje se odnose na siguran boravak
djece u vrtiću(unutrašnji i vanjski prostor,)kontinuirano su proveĊene sukladno propisima.
2.Sigurnost u prometu
Kako bi povećali znanje djece o ponašanju u prometu aktivno smo se ukljuĉili u projekt
Bjelovarske Policijske postaje „Sigurnost u prometu.“O sigurnosti u prometu djecu su educirali
prometni policajci,posjetili smo policijsku postaju gdje su djeca gledala i edukaciski film,
aktivno se promišlajlo o prometnim pravilima u i dr. Prometni policajac je nekoliko puta došao u
vrtićke grupe, zajedno sa djecom u šetnji uĉila su se i ponavljala prometna odraĊena prometna
pravila , siguran prelazak ceste u odnosu na semafor ili pješaĉki prelaz, vaţni telefonski brojevi,
te kako postupiti u mogućim opasnim situacijama .
3.Program rada za unapreĊivanje tjelesnog zdravlja djece, roditelja, i zaposlenika vrtića
Poslovi vezani za ovaj program detaljno su obraĊeni u poglavlju VI.
4.Program provoĊenja TZK-e-vrtićke grupe
Vrednovanje programa nalazi se u poglavlju VI.
105
5.Program za spreĉavanje ovisnosti pušenja i riziĉnih ponašanja
Vrednovanje programa nalazi se u poglavlju VI.
VIII. NAOBRAZBA I STRUĈNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA
6.1. Cilj
Kontinuirano osposobljavati odgojno-obrazovne djelatnike za istraţivanje odgojno -
obrazovne prakse, kako bi razvijali vlastite vještine i znanja te ih promjenjivali u neposrednim
rada sa djecom, roditeljima i drugim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa.
6.2.Zadaće
I u ovoj godini djelatnici si imali obvezu struĉnog usavršavanja u ustanovi, izvan ustanove
te individualnog struĉnog usavršavanja, odnosno praćenja struĉne literature.
Individualni planovi struĉnog usavršavanja ovisili su o procjenama svakog ponaosob, te
prema potrebama njihove odgojne skupine, zadaća ili sadrţaja koji se ostvarivao tijekom
godine.
Odgojitelji koji su bili prisutni na seminarima redovito na odgojiteljskom vijeću prezentirali
su sadrţaj usavršavanja, usmjerili na literaturu za detljnije upoznavanje i razumijevanje
odreĊene problematike, ta aktivno promišljali o naĉinima kako nova znanja i pedagošeke
pristupe primjeniti u svakodnevnom radu.
Odgajateljice i ravnateljica bile su se duţne struĉno obrazovati i kontinuirano usavršavati na
nekoliko razina:
• individualno – ĉitajući struĉnu literaturu, knjige, ĉasopise, dnevni tisak, prateći
druge medije koji se bave temama vezanim uz predškolsku djelatnost;
• prema planu i programu ustanove:
-na odgojteljskim vijećima(ukupno ih je odrţano 8)
-prema podruĉju posebnog interesa:
-na nizu struĉnih skupova definiranih katalogom struĉnih skupova Agencije za odgoj i
obrazovanje
-na struĉnim skupovima i predavanjima u organizaciji drugih ustanova
Odgojiteljska vijeća-Teme usavršavnja
ODGOJITELJSKA VIJEĆA
TEMA DATUM DJELATNICI
VRTIĆA
NOSIOCI
TEME
Kako spriječiti bolest dišnih puteva u dječjem kolektivu Materijalni poticaji i okruženje u vrtidu“
14.10.2014. odgojitelji
ravnatelj
Valentina Kolar
Ana Kovaĉek
Uloga odgojitelja u provođenju programa predškole, „ Predmatematičke i predčitalačke sposobnosti
11.11.2014.
odgojitelji
ravnatelj
Mirela
Trajkovski
Milena
Radotović
„Vrednovanje i dokumentiranje 01.12.2014. odgojitelji
106
programa-projekt“ ravnatelj
Jelena Rukavina
Hladno prešani vodni sokovi“ 11.03.2015 odgojitelji
ravnatelj
zdravs.voditeljica
Ana Bosanac
„Unapređenje svijesti djece o zaštiti okoliša“ Poticanje samostalnosti djece“
13.04.2015
odgojitelji
ravnatelj
zdravst.voditeljica
Jelena Rukavina
Bojana
Kovaĉević
Primjerena komunikacija sa roditeljima- greške u komunikaciji“
Anita Pleskalt
-„Kako čitati djeci?“ 08.06.2015. odgojitelji
ravnatelj
zdravst.voditeljica
Zvjezdana
Kuzminović
Jasmina Rajić
Teme usvaršavnja na struĉnim skupovima i predavanjima u organizaciji drugih ustanova
Danijela Kos
-Zakon o vrtiću VIII,Eduka savjet, uĉilište., Zagreb,rujan,2014.g
-Zakon o vrtiću X,Eduka savjet, uĉilište,Zagreb,oţujak,2015.g.
-„Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje“, HPKZ - Edita Slunjski ,
Bjelovar,oţujak 2015.g
-Izrada Nacionalnog kurikuluma, Pravilnik o predškoli,Djeca u medijima
Udruga privatnih predškolskih ustanova, predavaĉ-Marija Ivanković,Varaţdin,travanj,2015.
-„NTC sustav uĉenja“
predavaĉ Ranko Rajović Udruga Hrvatska pomaţe, Bjelovar,lipanj 2015.
-„NTC metoda uĉenja“ I dio edukacije ,za odgojitelje i struĉne suradnike
predavaĉ Ranko Rajović, Udruga Hrvatska pomaţe ,Bjelovar-lipanj 2015.
-Zakon o vrtiću XI,Eduka savjet, uĉilište, Zagreb-,lipanj,
Jelena Rukavina:
- „Razvoj i poticanje komunikacije, jezika i govora u suradnji logoped-odgojitelj“- HLD-
Podruţnica Bjelovar -Bjelovar, listopad 2014.g.
-„Primjer primjene osnovnih metoda dramatizacije proznog predloška - „Tri pera“ braće
Grimm“ -KGZ ,Bjelovar, listopad 2014.g.
- Izrada taktilne slikovnice – „Taktilna slikovnica u narodnoj i školskoj knjiţnici“ KGZ,
Bjelovar, studeni 2014.g
-„Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje“
HPKZ , Edita Slunjski ,Bjelovar, oţujak 2015.g.
-„NTC sustav uĉenja“ , Udruga Hrvatska pomaţe ,predavaĉ Ranko Rajović ,Bjelovar,
lipanj 2015.g.
Milena Radotović
- „Razvoj i poticanje komunikacije, jezika i govora u suradnji logoped-odgojitelj“- HLD-
Podruţnica Bjelovar ,Bjelovar,listopad 2014.g
107
-„Primjer primjene osnovnih metoda dramatizacije proznog redloška – „Tri pera“ braće
Grimm“ -KGZ ,Bjelovar, listopad 2014.g
-Izrada taktilne slikovnice – „Taktilna slikovnica u narodnoj i školskoj knjiţnici“
KGZ,Bjelovar– studeni 2014.g.
-„Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje“-HPKZ - Edita Slunjski,
Bjelovar,oţujak 2015.g.
-„NTC sustav uĉenja“ , Udruga Hrvatska pomaţe,predavaĉ Ranko Rajović – lipanj 2015.
Ivana Ledinski
- „Razvoj i poticanje komunikacije, jezika i govora u suradnji logoped-odgojitelj“- HLD-
Podruţnica Bjelovar,Bjelovar, listopad 2014.g.
Sabina Topĉić-Vezmar
-„NTC sustav uĉenja“ , Udruga Hrvatska pomaţe,predavaĉ Ranko Rajović – lipanj 2015.
Jasmina Rajić
-„Primjer primjene osnovnih metoda dramatizacije proznog predloška- „Tri pera“ braće
Grimm“ -KGZ ,Bjelovar, listopad 2014.g. -Izrada taktilne slikovnice
- „Taktilna slikovnica u narodnoj i školskoj knjiţnici“ KGZ ,Bjelovar, studeni 2014.g.
-„Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje“,HPKZ - Edita Slunjski ,
Bjelovar, oţujak 2015.g.
-„NTC sustav uĉenja“ , Udruga Hrvatska pomaţe predavaĉ Ranko Rajović – lipanj 2015.
Anita Pleskalt
- „Razvoj i poticanje komunikacije, jezika i govora u suradnji logoped-odgojitelj“
HLD- Podruţnica Bjelovar ,Bjelovar, listopad 2014.g.
-„Primjer primjene osnovnih metoda dramatizacije proznog pedloška – „Tri pera“ braće
Grimm“ -KGZ,Bjelovar, listopad 2014.g
-Izrada taktilne slikovnice – „Taktilna slikovnica u narodnoj i školskoj knjiţnici“ KGZ,
Bjelovar, studeni 2014.g.
-„Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje“-HPKZ - Edita
Slunjski,Bjelovar, oţujak 2015.g.
-„NTC sustav uĉenja“ , Udruga Hrvatska pomaţe predavaĉ Ranko Rajović – lipanj 2015.
Marina Hehet Valentić
-„Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje“ ,HPKZ - Edita Slunjski
Bjelovar, oţujak 2015.g.
-„NTC sustav uĉenja“ , Udruga Hrvatska pomaţe predavaĉ Ranko Rajović – lipanj 2015.
Zvjezdana Kuzminović
-„Primjer primjene osnovnih metoda dramatizacije proznog predloška - „Tri pera“ braće
Grimm“ -KGZ , Bjelovar, listopad 2014.g.
-Izrada taktilne slikovnice – „Taktilna slikovnica u narodnoj i školskoj knjiţnici“
KGZ,Bjelovar, studeni 2014.g
-„Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje“,HPKZ - Edita Slunjski
Bjelovar, oţujak 2015.g
-„NTC sustav uĉenja“ , Udruga Hrvatska pomaţe predavaĉ Ranko Rajović – lipanj 2015.
108
Mirela Trajkovski
- „Razvoj i poticanje komunikacije, jezika i govora u suradnji logoped-odgojitelj“- HLD-
Podruţnica Bjelovar ,Bjelovar, listopad 2014.g.
-„Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje“,HPKZ - Edita
Slunjski,Bjelovar oţujak 2015.g
-„NTC sustav uĉenja“ , Udruga Hrvatska pomaţe predavaĉ Ranko Rajović – lipanj 2015
Valentina Kolar
- „Razvoj i poticanje komunikacije, jezika i govora u suradnji logoped-odgojitelj“- HLD-
Podruţnica Bjelovar ,Bjelovar, listopad 2014.g.
-„NTC sustav uĉenja“ , Udruga Hrvatska pomaţe predavaĉ Ranko Rajović – lipanj 2015
Ana Bosanac
-„Boravak djece na zraku tijekom zime“ ,„Akutni infekcijski proljev kod djece“
Djeĉji vrtić Bjelovar, Bjelovar, veljaĉa 2015.g.
-„Primjena ordinirane terapije“ ,HKMS- Podruţnica Bjelovar, Bjelovar, oţujak 2015.g.
- „Baby handing“ ,HKMS- Podruţnica Bjelovar ,Bjelovar, svibanj 2015.g.
Anita Krupljan
-„NTC sustav uĉenja“ , Udruga Hrvatska pomaţe predavaĉ Ranko Rajović – lipanj 2015
Valentina Boţić
-„Primjer primjene osnovnih metoda dramatizacije proznog predloška - „Tri pera“ braće
Grimm“ -KGZ , Bjelovar, listopad 2014.g
-Izrada taktilne slikovnice – „Taktilna slikovnica u narodnoj i školskoj knjiţnici“ KGZ,
Bjelovar, studeni 2014.g.
Biljana Mikiĉić
-„NTC sustav uĉenja“ , Udruga Hrvatska pomaţe predavaĉ Ranko Rajović – lipanj 2015
Bojana Kovaĉević
-„Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje“,HPKZ - Edita Slunjski,
Bjelovar, oţujak 2015.g.
-„NTC sustav uĉenja“ , Udruga Hrvatska pomaţe predavaĉ Ranko Rajović – lipanj 2015
IX.SURADNJA SA RODITELJIMA
Tijekom cijele godine nastojali smo teţiti zadanom nam cilju, a to je poticanje suradnje sa
roditeljima i njegovanje meĊusobnih dobrih partnerskih odnosa.
Suradnja s roditeljima odvijala se na nelkoliko naĉina:
- kroz kutiće roditelja i info kutić u kojima se informacije za roditelje izmjenjuju tjedno ili
dnevno što ovisi o potrebi informiranja o odreĊenim zbivanjima u vrtiću.
-individualne konzultacije-predviĊeno vrijeme za individualne konzultacije istaknuto je i
dalje ispred svake igraonice.
109
-roditeljske sastanke- sa temama koje su bile vezane za dogaĊanja unutar pojedine skupine,
ili su se obraĊivale razliĉite teme s ciljem dodatne edukacije roditelja o pojedinim aspektima
djetetovog razvoja , meĊusobne suradnje, razliĉite odgojno-obrazovne teme i sl.ukuljuĉujući i
vanjske suradnike-struĉnjake raznih profila(pedagog, , zdravstveni voditelj, uĉitelj).
Objavljivane podatke na web stranici -dobivanja informacija o radu u skupini, dogaĊanjima
koje slijede, informacijama o tekućim dogaĊanjima i sl.
-kroz svakodnevno susretanje prilikom dovoĊenja ili odvoĊenja djece i razmjenu podataka
-kroz zajedniĉke izlete i aktivnosti
-kroz zajedniĉko obiljeţavanja tradicionalnih obiĉaja i blagdana u Vrtiću ( Dani kruha i
plodova jeseni, Boţić, Uskrs, Dan obitelji...)
-kroz pomoć u oplemenjivanju odgojno-obrazovnog procesa i pribavljanje potrošnog
materijala (prirodnog, neoblikovanog,otpadnog) i dr.
U ODNOSU NA
DIJETE
BITNE ZADAĆE Pomoć roditelju i djetetu u prilagodbi
Ukljuĉivanje roditelja i djeteta u odgojno-obrazovni proces
Podrţavanje djeteta u zadovoljavanju općih i posebnih potreba kreativnim
ukljuĉivanjem roditelja u cjeloviti odgojno – obrazovni proces
U ODNOSU NA
ODGOJITELJE I
DRUGE
RADNIKE
Ukljuĉivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces u dogovoru s odgojiteljem
Podrţavanje kvalitetne komunikacije odgojitelj - roditelj
Pravovremeno reagiranje i konstruktivno rješavanje problema
Ukljuĉivanja roditelja u program vrtića
U ODNOSU NA
RODITELJE
Interakcija s roditeljima u svim etapama djelatnosti vrtića, od priprema do
vrednovanja rezultata
Ukljuĉivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces u dogovoru s odgojiteljem
Pravovremeno reagiranje i konstruktivno rješavanje problema vezano uz odgoj i
obrazovanje djece
Suradnja sa roditeljima-„Jeţići“
Najĉešći oblik suradnje bili su roditeljski sastanci koji su odrţani u svakom kvartalu .
Prvi roditeljski sastanak bio je na poĉetku pedagoške godine- informativnog karaktera.
Drugi je odrţan krajem studenog, a na sastanku je bila prisutna gošća iz PU BBŢ koja je
odrţala kratko predavanje na temu „ Sigurnost djece predškolske dobi“.
Treći roditeljski sastanak odrţan je poĉetkom oţujka u suradnji sa zdravstvenom voditeljicom
Anom Bosanac koja je odrţala predavanje pod nazivom „Uši.“.
Krajem oţujka odrţan roditeljski sastanak na kojem je pedagoginja 1.O.Š., Zdenka Brebrić
odrţala predavanje vezano za predškolce pod nazivom „ Što trebamo znati o utvrĊivanju
psihofiziĉkog stanja djeteta od strane školskog povjerenstva i procjeni spremnosti upisa u
školu“.
Zadnji roditeljski odrţan je poĉetkom lipnja na kojem smo takoĊer imali gošću predavaĉa,
majku djevojĉice iz skupine, dipl. uĉ. razr. nast., Natašu Arbutina koja je roditeljima odrţala
predavanje pod nazivom „Put ka osamostaljenju“. Roditeljski sastanci su redovito odrţani, a
odaziv je bio zadovoljavajući.
Radionica:
-listopad,radionica sa roditeljima-“Moja kutija” suradnji s roditeljima djeci izradili kutije u
koje su pospremali svoje osobne stvari
110
Suradnja sa roditeljima-„Cipelići“
Prvi roditeljski sastanak bio je u rujnu , informativnog karaktera gdje smo roditeljima ukratko
dali opće informacije o grupi, objasnili kako planiramo provoditi rad i aktivnosti, naĉine
meĊusobne suradnje, protokole i mjere sigurnosti.
Drugi roditeljski sastanak odrţan je u prosincu, sa temom „Što darivati djeci povodom
blagdana“. Roditeljima smo podijelili kratke informativne letke te diskutirali sa roditeljima na
tu temu.
Treći roditeljski sastanak odrţan je u oţujku , gost predavaĉ je bila zdravstvena voditeljica
Ana Bosanac s temom“Uši“. “.
Zadnji roditeljski sastanak odrţan je u lipnju a gost predavaĉ bio je profesor klavira Ţelimir
Matić sa temom „Kada upisati dijete u glazbenu školu“.
Odaziv na roditeljske sastanke bio je zadovoljavajući. Roditelji su takoĊer ispunjavali ankete
koje su bile anonimne. Njegujemo kvalitetan suradniĉki odnos sa roditeljima osobitu u
donošenju neoblikovanog materijala, ali i svega ostalog što nam je potrebno za kvalitetniji
odgojno - obrazovni rad. Putem oglasne ploĉe ali uz pojedinaĉne napomene roditelji su
obaviješteni o aktualnostima i dogaĊanjima u vrtiću i u grupi : radionice, predstave, druţenja,
sastanci.
Suradnja sa roditeljima-„Zvjezdice“
Prvi roditeljski sastanak za novu pedagošku 2014./2015.g. odrţan je poĉetkom rujna.
Roditeljskom sastanku nazoĉilo je 15 roditelja. Ovo je bio sastanak informativnog tipa koji se
odnosio na stanje dgojne skupine (brojno stanje djece, dob, centri aktivnosti koji su oformljeni
u sobi dnevnog boravka te radu u predstojećem razdoblju), razgovaralo se i adaptaciji
novoupisane djece prilikom ĉega su roditelji imali odreĊena pitanja. Roditelji su upoznati sa
oblicima suradnje te je par rijeĉi bilo o protokolu postupanja u našem vrtiću i podijeljene su
im brošure.
Slijedeći roditeljski sastanak odrţan je u prosincu. Završetkom predavanja zdravstvene
voditeljce, roditelji su se ukljuĉili u razgovor o temi koju su upravo ĉuli, a odnosilo se na
zaĉine.
Treći roditeljski sastanak odrţan je u veljaĉi.
Sastanak je bio izvanredan i iskljuĉivo informativnog karaktera, kako bi roditelji dobili
saznanja o promjeni ustrojstva zdravstvenog voditelja i odgojitelja. Uslijedilo je predavanje
zdravstvene voditeljice o "Ušima", ĉemu je prethodila podjela i ispunjavanje anonimnih
anketa roditeljima o upoznatosti roditelja s ovom temom. Sastanak je završen osvrtom na
prethodno razdoblje, rad na projektima u kojima sudjeluju njihova djeca.
Ĉetvrti roditeljski sastanak odrţan je u travnu. Tema roditeljskog "Razvojni strahovi djece do
treće godine ţivota", nakon ĉega je uslijedila kraća diskusija na temu.
Roditelji su aktivno sudjelovali postavljanjem pitanja o svakodnevnim rutinama i situacijama,
odvikavanju pojedine djece od pelena prilikom ĉega su roditelji upoznati i sa projektom koji
se provodi pod nazivom "Samostalnost".
Radionice:
-prosinac- organizirana je radionica kako bi se izradile igre za popunjavanje novooformljenog
centra "Senzomotorike" u sobi dnevnog boravka. Radionica je trajala sat vremena prilikom
ĉega su izraĊene mnoge podne igre za senzomotoriku.
-travanj-organizirana je radionica povodom Uskrsa, na kojoj se roditeljima prezentirala
quilling tehnika, tehnika ukrašavanja pisanica papirom izrezanim na tanke trakice koji se
poseebnim štapićima i dodatnim alatom savija, frĉe i sl. .
Suradnja sa roditeljima“Gljivice“
111
Kroz roditeljske sastanke informativnog i komunikacijskog tipa, zajedno smo promišljali o
aktualnim potrebama i mogućim deficitima kod polaska u školu, te kako dijete najbolje
pripremiti. Prvi roditeljski sastanak bio je informativnog karaktera, drugi s temom „Priprema
za školu?, a treći „Suradnja s roditeljima“. Suradnju sa roditeljima provodili smo još i putem
individualne razgovora s roditeljima (konzultacije, ankete, upitnici),te pisanim putem kroz
obavijesti na kutiću za roditelje.
Kroz realizaciju projekata takoĊer se oĉitovala suradnja. Donosili su neoblikovani materijal
koji nam je bio potreban za rad, te svakodnevno kroz razgovor i komentare koje su dobili od
djece davali nam smjernice za nastavak.
Roditeljski sastanci bili su dobro posjećeni i roditelji su aktivno sudjelovali u njima.
Suradnja sa roditeljima“Puţići“
Prvi roditeljski sastanak bio je informativnog karaktera. Na njemu se govorilo o suradnji s
roditeljima, te o radu u nastupajućoj godini, novim roditeljima podijeljene su brošure o
sigurnosti.
Drugi roditeljski sastanak bio je u mjesecu studenom gdje je gost predavaĉ bila prof.
psihologije Nikolina Buljan sa temom: „Dijete i njegove potrebe“.
Treći roditeljski sastanak bio je tematski i odrţao se u oţujku, a tema mu je bila „Suradnja sa
roditeljima“ na tom roditeljskom sastanku podijeljeni su i leci i provedena je upitnik-roditelji
su takoĊer ocijenili vrlo uspješnim roditeljske sastanke.
Radionice:
-prosinac -radionica zajedno sa djecom i roditeljima sa temom:“Izrada ukrasa od šećera“.
Odaziv na radionicu bio je jako velik
- travnja odrţana je radionica za Uskrs s temom: „Izrada uskršnjih motiva od vate“.
Na ovu radionicu odaziv je bio dobar.
ANALIZA ANKETE“ZADOVOLJSTVO RODITELJA VRTIDEM“-„Ježidi“
0% 0%
100%
U kojoj mjeri su ostvarena Vaša očekivanja u odnosu na brigu, skrb, odgoj
i obrazovanje djeteta?
nisu ostvarenamojaočekivanja(0)
112
ANALIZA ANKETE „PROCJENA ZADOVOLJSTVA RODITELJA VRTIDEM“ „Zvjezdice“
30%
40% 4%
23%
3%
U čemu se očituje djetetovo zadovoljstvo?
programom(9)
odgojiteljima(12)
igračkama(1)
prostorom(7)
nešto drugo(1)
16%
17%
17%
0%
50%
U čemu se očituje djetetovo nezadovoljstvo?
programom(1)
odgojiteljima(1)
igračkama (1)
prostorom(0)
nešto drugo(3)
37%
40%
23%
0%
Što Vi procjenjujete osobito dobrim?
program(11)
rad odgojitelja(12)
prostor iopremu(7)
113
0% 0%
100%
U kojoj mjeri su ostvarena Vaša očekivanja u odnosu na brigu, skrb, odgoj i obrazovanje
Vašeg djeteta?
nisu ostvarena mojaočekivanja(0)
35%
39%
16%
10% 0%
U čemu se očituje djetetovo zadovoljstvo?
programom(11)
odgojiteljima(12)
igračkama(5)
prostorom(3)
nešto drugo(0)
0% 0% 14%
86%
U čemu se očituje djetetovo nezadovoljstvo?
programom(0)
odgojiteljima(0)
prostorom(1)
nešto drugo(6)
32%
45%
23%
0%
Što Vi procjenjujete osobito dobrim?
program(10)
rad odgojitelja(14)
prostor i opremu(7)
nešto drugo(0)
114
ANALIZA ANKETE „PUT KA OSAMOSTALJENJU“-tematski roditeljski sastanak
39%
44%
17% 0%
Imate li naviku provjeravati što se dnevno radilo u vrtidu?
da,razgovaram sdjetetom(9)
da, razgovaram sodgojiteljima(10)
samo ponekadpitam odgojitelje(4)
23%
27%
13%
37%
U čemu primjedujete napredak Vašeg djeteta?
u tjelesnom ipsihomotornomrazvoju(7)
27%
32%
26%
15% 0% 0% 0%
Roditeljski sastanak bio je?
zanimljiv(9)
edukativan(11)
koristan(9)
64%
32%
4% 0% 0%
Što Vam je koristilo na roditeljskom sastanku?
predavanje stručnogvanjskogpredavača(14)
izmjena iskustava(7)
115
X.SURADNJA SA VANJSKIM USTANOVAMA
Nastavili smo uspješnu suradnu sa vanjskim ustanovama s ciljem njihovog ukljuĉivanju u
odgojno-obrazovni rad , radi obogaćivanja programa razliĉitim kulturnim,sportskim i
dr.sadrţajima , a sve u finkciji zadovoljavnja potreba djece i njihovog što cjelovitijeg razvoja.
Bitne zadaće koje smo ostavrivali :
BITNE ZADAĆE
U
ODNOSU
NA DIJETE
-obiljeţavanje znaĉajnih datuma tijekom godine
-obogaćivanje programa sadrţajima iz kulture, športa, stranih jezika i dr.,
-postići unapreĊenje kvalitete rada te omogućiti da se djeca bolje
upoznaju sa širom lokalnom zajednicom
U
ODNOSU
NA
ODGOJITE
LJE I
DRUGE
RADNIKE
-Ukljuĉivanje djece i odgojitelja u razliĉite programe s roditeljima
i ostalim struĉnjacima u okruţenju vrtića i šire
-povezivanjem s društvenom sredinom poticati odnose koji će pridonositi
razumijevanju pedagoške prakse-
ostvarivati i dalje suradnje sa razliĉitim institucijama, ustanovama, tvrtkama,
zbog usavršavanja rada
-povezivanje sa struĉnim i društvenim ĉimbenicima iz
neposrednog okruţenja i šire:
o Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
o Agencija za odgoj i obrazovanje
12%
19%
69%
0% Na ovom sastanku smo? riješili nekedileme(2)
dobili odgovor nanejasna pitanja(3)
13% 0%
47%
40%
Smatrate li da bi Vam još jedan sastanak ovog tipa pomogao u pripremi Vašeg djeteta za školu?
smatram upotpunosti(2)
ne smatram uopde(0)
116
o Gradski ured za društvene djelatnosti
o I.Osnovna škola
o Domo zdravlja
o Zavod za javno zdravstvo
o Sanitarna inspekcija
o Kulturne institucije (kazališta, muzeji)
o Prometna policija
o Vrtići u okruţenju i sire
o Djeĉji odjel knjiţnice”Petar Preradović”
o Vatrogasni centar
o Dom za starije i nemoćne osobe
o Ţupanijski uredi
o Turistiĉka zajednica grada Bjelovara
o HPKZ-ogranak Bjelovar
o Društvo „Naša djeca“
o Drţavna uprava za zaštitu i spašavanje
o Policijska uprava Bjelovarsko-bilogorska
o Ĉazmatrans
o Medicina rada
o Razliĉita izletišta poljoprivredna gospodarstva
o Udruga Veliko srce malom srcu
XI. VREDNOVANJE PROGRAMA
Tijekom provedbe programa provodili smo razliĉite oblike vrednovanja i
dokumentiranja postignuća kroz:
o Vrednovanje i dokumentiranje postignuća vodeći propisanu pedagošku
dokumentaciju
o Vrednovanje i dokumentiranje aktivnosti djece izradom individualnih
portfolia
o Individualni i zajedniĉki uratci djece
o Verbalni izriĉaji djece
o Foto zapisi
o Plakati i panoi
o Djeĉja kreativna ostvarenja
o Vrednovanje programa od strane djece i roditelja
o Narativni oblici
ANALIZA ANKETE “ USKRS NA IMANJU OBITELJI SALAJ”
117
100%
0% Sviđa li Vam se organizacijski oblik
izleta roditelj-djete?
da(8)
ne(0)
0%
100%
Ocijenite zadovoljstvo organizacijom izleta od strane
vrtida?
1(0)
2(0)
3(0)
100%
0%
Jesu li Vam se svidjeli ponuđeni sadržaji za dijete?
svidjeli su mi sepotpuno(8)
75%
25%
0%
Kako su se organizacija i planiranje programa i aktivnosti odrazile na
Vaše dijete?
poticajno(6)
zadovoljavajude(2)
118
ANALIZA ANKETE: „RADIONICA-IZRADA ČESTITKE POVODOM MAJČINOG DANA(OČEVI SA DJECOM)“
62% 38%
0%
0%
0%
Što ste danas zapazili kod svog djeteta?
vrlo je znatiželj-na/an(5)
samostal-na/n(3)
50%
12%
38%
0%
Što je za Vas bilo poticajno?
druženje sdjecom(4)
razgledavanje(1)
boravak uprirodi(3)
predstava(0)
39%
17%
24%
20%
0%
0%
Radionica za Vas je bila?
zanimljiva(18)
edukativna(8)
korisna(11)
dobro organizirana(9)
41%
59%
0% 0%
Što Vam je koristilo na radionici?
druženje sdjetetom(11)
kreativan rad sdjetetom(16)
119
ANALIZA ANKETE „PROVEDBA PROJEKTA“
74% 0%
16% 5% 5%
Smatrate li da bi Vam još jedna radionica ovog tipa pomogla u upoznavanju Vašeg djeteta i njegovog
kreativnog stvaralaštva?
smatram u potpunosti(14)
ne smatram uopde(0)
bilo bi korisno, ali ne inužno(3)
0% 0% 5%
26%
69%
Ocijenite opde zadovoljstvo radionicom?
1(0)
2(0)
3(1)
4(5)
5(13)
72%
28%
Da li ste upoznati sa projektom koji se provodi u skupini Vašeg djeteta?
da(13)
ne(5)
47%
6% 0%
47%
Na koji ste način dobili saznanja o provedbi projekta?
od odgojitelja(8)
od djeteta(1)
sam sam seraspitao(0)
120
ANALIZA ANKETE -PROJEKT “GDJE ŽIVE ŽIVOTINJE”
94%
6%
Smatrate li da je Vaše dijete provedbom projekta steklo neka nova saznanja, nešto novo naučilo?
da(17)
0% 0%
100%
U kojoj mjeri su ostvarena Vaša očekivanja u odnosu na projekt koji se provodi u skupini Vašeg
djeteta?
nisu ostvarena mojaočekivanja(0)
23%
8%
15%
23%
31%
Koje životinje voliš?
domade(3)
divlje(1)
koje žive u vodi(2)
121
25%
58%
17%
Što najviše voliš kod životinja?
izgled(3)
glasanje(7)
nešto drugo(2)
23%
39%
38%
0%
Što ne voliš u vrtidu kad pričamo o životinjama?
kad moram sjedit(3)
buku,galamu(5)
kad crtamživotinje(5)
drugo(0)
46%
0%
8%
8%
38%
U vrtidu volim kad se:
igramo životinja(6)
radimo likovneaktivnosti o njima(0)
glazbeneaktivnosti(1)
122
ANALIZA ANKETE „POSJET VATROGASCIMA“
46%
8%
23%
0% 23%
Gdje stanuju ptice?
na drvetu(6)
u vodi(1)
u šumi(3)
u kavezu(0)
na dvorištu(3)
8% 8%
61%
23%
0%
Gdje stanuju divlje životinje?
na drvetu(1)
u vodi(1)
u šumi(8)
u kavezu(3)
na dvorištu(0)
0%
15%
85%
0% Što bi želio znati o životinjama?
gdje žive(0)
što jedu(2)
kako spavaju(11)
nešto drugo(0)
100%
0%
Kakav ti je bio izlet?
zanimljiv(21)
dosadan(0)
ne znam(0)
drugo(0)
123
ANALIZA ANKETE PROJEKTA „ ŠTO DU BITI KAD ODRASTEM“
90%
5% 5% 0%
Na izletu si bio?
sretan(19)
tužan (1)
znatiželjan(1)
drugo(0)
90%
10%
Jesi li se nekoga ili nečega bojao?
ne(19)
da(2)
100%
0% 0%
Želiš li da tvoj vrtid opet organizira ovakav izlet?
želim(21)
100%
0%
Voliš li raditi?
da(9)
ne(0)
124
30%
10%
0%
60%
0%
Koje poslove voliš?
pospremati(3)kupovati(1)
prodavati(0)
0%
56%
44%
0%
Što ti se svidjelo u projektu?
zanimanja(0)
posjete(5)
degustiranje(probavanje) (4)
drugo(0)
22%
11%
22%
34%
11%
U vrtidu volim kad se:
igramo liječnika(2)
igramotrgovine(1)igramoslastičara(2)
78%
0%
11%
11%
Gdje radi liječnik?
u bolnici(7)
u ljekarni(0)
kod kude(1)
drugdje(1)
125
100%
0%
Gdje radi pekar?
u trgovini(0)
u pekari(9)
kod kude(0)
drugdje(0)
0%
89%
11%
0%
Gdje radi poštar?
naterenu(0)
u pošti(8)
11%
11%
11% 56%
11%
Da si teta u vrtidu, što bi radio/radila s djecom još o zanimanjima
igrao se(1)
razgovarao(1)
56%
11%
0%
11%
0% 0% 22%
S kim pričaš o tome što ste radili u vrtidu?
s mamom(5)s tatom(1)s djedom(0)s bakom(1)s prijateljima(0)s rodbinom(0)s nekim drugim(2)
126
XII.IZVJEŠĆE O REALIZACIJI GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA
RADA PEDAGOGA
Poslovi pedagoga realiziranu su na naĉin da su nevedeni poslovi provedeni kroz rad
pedagoga kao vanjskog suradnika.
Rad pedagoginje i naša zajedniĉka surdnja bila je usmjerena na unapreĊivanju odgojno-
obrazovnog procesa u odnosu na djecu, na odgojitelje, i na odgojitelje- pripravnice.
Pedagoginja je vanjski suradnik tako da se ipak većinom posvetila radu sa pripravnicama, te
s obzirom na to da nije sa podruĉja grada, dosta smo komunicirali posredno vezano oko
pojedinih tema ili nastalih problema.
Pedagoginja je tijekom godine sudjelovala kao ĉlan povjerenstva u provedbi izvedbenog plana
i programa staţiranja odgojitelja-pripravnika, pratila etape staţiranja, pripremala odgojteljice
za polaganje struĉnog ispita uvidom u njiohov rad i steĉene kompetencije u periodu struĉnog
usavršavanja za rad.
XIII.IZVJEŠĆE O REALIZACIJI GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA
RADA LOGOPEDA
U razdoblju od prosinca 2014. do svibnja 2015. u logopedskom tretmanu je bilo 15 – ero
djece. Petero djece je završilo tretman s ispravljenim izgovorom glasova.
Provodile su se razliĉite vjeţbe s obzirom na indivudualne poteškoće djece , te s obzirom na
brzinu napretka pri otklanjanju tih teškoća.
Npr. vjeţbe za pokretljivost jezika, izgovor glasa s,izgovor glasa s u logatomima i rijeĉima u
konsonantskoj skupini,izgovor glasa ,artikulacijska gimnastika; iniciranje glasa s;
grafomotorika, boje; izgovor glasova s i z u inicijalnoj poziciji;izgovor glasova s, z, c u
rijeĉima u svim pozicijama, izgovor glasa r u rijeĉima, uzajamno razlikovanje – izgovor glasa
r u rijeĉima, uzajamno razlikovanje šţĉ;l-r; izgovor glasa c u rijeĉima u inicijalnoj poziciji,
izgovor glasova s i z u rijeĉima i dr.
XIV.IZVJEŠĆE O REALIZACIJI GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA
RADA RAVNATELJICE
Poslovi rada ravnatelja koji su obavljeni za pedagošku 2014./2015.g.
Programiranje
-Izrada godišnjeg plana i programa rada-godišnji plan i program rada za pedagošku
2014/2015.g. izraĊen je te je donesen na sjednici Odgojiteljskog vijeća 26.09.2014.g.te na
Upravnom vijeću na sjednici odrţanoj 30.09.2014.g.
-izrada ljetopisa
-izrada izvješća o radu vrtića
- planiranje radnih dogovora i sudjelovanje u njihovoj realizaciji
-prikupljnje dokumentacije o radu vrtića
-planiranje struĉnih usavršavnja radnika
-analiza rada i postignuća
Organizacija rada i poslovanja:
- raspisivanje natjeĉaja
127
- sklapanje Ugovora o radu-spremaĉica, kuharica,produţenje Ugovora
odgojiteljice,sklapanje ugovora sa pripravnicima,sklapanje Ugovora sa zdravstvenim
voditeljem,domarom
- sklapanja Ugovora o radu-logoped
- sklapanja Ugovora sa dobavljaĉima
- organiziranje rada skupina, rad djelatnika
- provedeni javni upisi za redovne programe, program javnih potreba i kraće programe
- unapreĊivanje cjelokupnog rada i ostvarivanje planiranih programa
- organiziranje i praćenje rada posebnih i kraćih programa -predškole i klasiĉne
igraonice, engleske igraonice
- koordiniranje rada svih skupina i djelatnika
- suradnja sa vanjskim struĉnim suradnicima
- organizirano provoĊenje progrma rada za pripravnike, praćenje rada pripravnika
- provoĊenje individualnih i grupnih razgovora s radnicima u svrhu poštivanja radnih
obaveza, kvalitetnog obavljanja poslova i ostvarivanje primjerene meĊusobne suradnje
- upisni poslovi-upisna dokumentacija, pedagoška dokumentacija, aţuriranje podataka
- dostava traţenih izvješća odreĊenim institucijama
- dostava riješenja o godišnjem zaduţenju radnika
- dostava rasporeda o radnom vrenmenu i godišnjem odmoru
- briga o kulturnoj i javnoj djelatnosti vrtića, voĊenje web stranice
- evaluacija indikatora praćenja uspješnosti ostvarenih rezultata
- vodila evidenciju o radnicima i radnom vremenu radnika
Donošenje akata-Upravno vijeće
-redovito sudjelovanje u radu Upravnog vijeća
Pregled organizacije rada kuhinje, jelovnika i prehrane
-sudjelovanje u izradi kvalitetnog jelovnika
-provoĊenje mjera koje propisuje HACCAP- voĊenje propisane dokumentacije
-upućivanje na polaganje higijenskog minimuma,utvrĊivanje zdravlja radnika
-suradanja sa struĉnim sluţbama
Materijalni uvjeti -nadoupunjavanje knjiţnice struĉnim izdanjima i sadrţajima za rad sa djecom
-osiguravanje sredstava za rad
-izrada financijskog plana
-izrada plana nabave
-usklaĊivanje materijalnih i sigurnosnih uvjeta sa zakonskim propisima i zahtjevima
nadleţnih tijela i inspekcija
Zadovoljavanje razvojnih potreba djeteta -praćenje, kontrola i nadzor zadovoljavanja općih i posebnih potreba djeteta (prepoznavanje,
pravodobnost i kvaliteta njihova zadovoljavanja)
-praćenje, kontrola i nadzor unapreĊivanja kvalitete ţivljenja u vanjskom i unutarnjem
prostoru vrtića, (oprema, sigurnost, zdravlje, kvalitetno organizirane aktivnosti, fleksibilna
organizacije cjelovitog odgojno-obrazovnog procesa, podgrupni rad), voĊenje dosjea za djecu
s posebnim potrebama i s teškoćama u razvoju
-osvješćivanje provoĊenja prava djeteta
-poticanje kvalitetnog rada u podruĉju sigurnosti djeteta u prometu, u uţem i širem okruţenju
-poticanje rada na razvijanju intelektualnih sposobnosti djeteta
128
-poticanje rada za nenasilno rješavanje sukoba u skladu s program vrtića
-provoĊenja programa predškole
-poticanje poticajnog oblikovanja okruţenja za realizaciju djetetovih aktivnosti
-poticanje rada na provoĊenju projekata odgojnih skupina
-poticanje, provoĊenje i podrška obogaćivanja redovitog programa sadrţajima iz
kulture,sporta, stranih jezika
Zajedništvo roditelja i vrtića
-pomoć i podrška roditeljima u izboru primjerenih programa za dijete:
-individualni razgovori s roditeljima novoupisane djece,
- osiguravanje zajedniĉkog boravka roditelja i djeteta u vrtiću
-pomoć u prevladavanju prilagodbe i ukljuĉivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces
-evaluacija rezultata i prezentiranje roditeljima uz suradnju sa odgojiteljima
-edukativno – savjetodavno – konzultativni rad s roditeljima u odgojnim situacijama kada to
zahtijevaju
Suradnja sa struĉnim i društvenim ĉimbenicima
-povezivanje sa struĉnim i društvenim ĉimbenicima u neposrednom okruţenju radi
obogaćivanja programa prema Godišnjem planu i programu odgojno obrazovnog rada
-ukljuĉivanje djece i roditelja u raznovrsne aktivnosti u interakciji s društvenom sredinom
-u povezivanju s društvenom sredinom poticati emocionalno-socijalne odnose kojima će se
poboljšati razina razumijevanja i doţivljavanja programskih zadaća, sadrţaja i aktivnosti,
-edukativni i savjetodavni rad prema iskazanim interesima svih subjekata u odgojno-
obrazovnom procesu
-evaluacija indikatora praćenja uspješnosti ostvarenih rezultata
-izrada izvješća i prezentiranje ostvarenih rezultata
Rad Odgojiteljskog vijeća
-organiziranje i provedba sjednica
-praćenje realizacije individualnog i kolektivnog usavršavanja,
-promicanje struĉnog rada, raspravkljanje i uvoĊenje suvremeih pristupa i metoda u odgojno-
obrazovni rad
-usvajanje izvješća o relaizaciji plana i programa rada
-pravovremeno obavještavanje o planiranim zadaćama i odlukama Vijeća.
Rad u Upravnom vijeću
Aktivno sam sudjelovala u radu Upravnog vijeća, predlagala akte i druge odluke ĉlanovima
Upravnog vijeća.
Izvještavala ĉlanove o svom radu i poslovnim potezima.
Izobrazba i usavršavanje
- upućivati odgojitelje na permanentna usavršavanja
-provoditi struĉna usvaršavanja u ustanovi
-pratiti i analizirati programe struĉnih usvaršavnja
-podrţavanje individualnih, grupnih i zajedniĉkih oblika struĉnog usavršavanja
129
Rad sa odgojiteljima -izrada protokola praćenja i procjenjivanja kvalitete izvedbenih programa
-edukativni i savjetodavni rad s odgojiteljima,
-poticanje fleksibilne organizacije rada radi individualizacije odgojno-obrazovnog procesa,
-poticanje, kontrola i nadzor oblikovanja poticajnog okruţenja (materijalne sredine) u
interakciji s roditeljima i ostalim radnicima vrtića, a osobito prema individualnom radu na
projektu skupine
-edukativni i savjetodavni rad s odgojiteljima u pripremi i provoĊenju aktivnosti, projekata..,
-kontrola i nadzor voĊenja pedagoške dokumentacije
-praćenje, poticanje i uvid u primjerene oblike interakcije i komunikacije s djetetom,
roditeljima i ostalim sudionicima u odgojno obrazovnom procesu
-pedagoško-instruktivan rad s odgojiteljima u pripremi roditeljskih sastanaka, rada u
radionicama, individualnim razgovorima i ukljuĉivanju roditelja u odgojno-obrazovni proces
-edukativni i savjetodavni rad s pripravnicima, te provoĊenenje plana i programa rada
pripravnika,
-u suradnji sa struĉnim suradnicima izraĊivati izvješća o pripravniĉkom staţu, evaluaciju i
prijavu za struĉni ispit
Rad sa struĉnim suradnicima S obzirom da su nam struĉni suradnici, vanjski suradnici, nastojala sam što je bilo moguće više
postići dogovore i realizaciju postavljenih zadataka i realizacije programa koji su
predviĊeni,posebice u odnosu na kvalitetnu pripremu odgojiteljice za struĉni ispit.
XV.UPRAVLJANJE RADOM I POSLOVANJE VRTIĆA
Vrtićem upravlja Upravno vijeće, koje je pravovremeno donosilo na sjednicima sve odluke
nuţne za pravilan rad vrtića.Vrtić je poslovao u skladu sa Zakonskim propisima i pravilnicima
nadleţnih sluţbi(Zakonom o ustanovama,Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju,
Statutom Vrtića i ostalim propisima).
XVI.ZAKLJUĈAK
-Ustrojstvo rada postavili smo na naĉin da bude u skladu sa individulanim potrebama djece
koje se optimalno razvijalo u poticajnom okruţenju
-osiguravali uvjete u kojima će se dijete osjećati sigurno, zaštićeno i voljeno, podupirući
djetetovu istraţivaĉku inicijativu i znatiţelju ,
-poticali kod djece stjecanje znanja i novih spoznaja omogućavajući osobnu afirmaciju
svakog djeteta oslanjajući se na vlastito iskustvo, umijeća i vještina uz primjerenu potporu
odgojitelja
-radili smo na osvještavanju bitnih pitanja za oĉuvanje prirode, okoline, zdravlja
djece,zdravlja i opće sigurnosti implementirajući sadrţaje odgoja za odrţivi razvoj u
aktivnosti sa djecom
-radili smo na matematiĉkim , predĉitalaĉkim i grafomotriĉkim vještinama djece, posebice sa
djecom predškolske dobi
-kontinuirano se radilo na osamostaljivanju djece u brizi za sebe, odrţavanju i stjecanju
kukturno- higijenskih navika, posebice u jaslicama
130
-jaĉale su se djetetove kompetencije, radilo se na podizanju socio-emocionalnog razvoja
djece, razvijanje slike o sebi, samopuzdanja, osvještavanja vlastititih mogućnosti,
kompetencija i vještina
-uspješno su se provodili projekti u svim skupinama obuhvaćajući razliĉite teme iz
svakodnevnog ţivota djece i okoline koja ih okruţuje
-radili smo na usklaĊivanju vrtićkog kurikuluma s Nacionalnim kurikulumom za rani i
predškolski odgoj i obrazovanje vrednovanjem provedenih aktivonsti i sadrţaja u odnosu na
djecu i roditelje
-u nastojanju kvalitetne realizacije postavljenog cilja, ukljuĉivali smo roditelje u odgojno-
obrazovni proces i suraĊivali s vanjskim ĉimbenicima
-puno paţnje posvetilo se u radu na oĉuvanju zdravlja djece te skrbi za pravilan i rast razvoj
djece , pratili su se i procjenjivali odreĊeni zdravstveni indikatori, vršila se redovita
anttropometrijska mjerenja, te se provodilo tjelesni vjeţbanje prema zadanim planovima
nastalim na temlju procjene indvidiaulno djece i potrebe pojedine skupine
-organizirali smo i provodili kraće i posebne programe
-suradnja s roditeljima obuhvaćala je: individualne razgovore, roditeljske sastanke,
sudjelovanje roditelja u pojedinim aktivnostima(radionice, druţenja, izleti), prikupljanje
pedagoški neoblikovanih materijala , vrednovanje provednih aktivnosti i programa
-provodile su se sjednice odgojiteljskih i upravnih vijeća sukladno planu i prema potrebama
-provodili su se razliĉiti oblici struĉnog usavršavanja
-kulturno javna djelatnost obuhvaćala je obiljeţavanje i proslavu praznika, blagdana i
dogaĊanja u uţoj i široj okolini
-ostavrena je dobra suradnja sa razliĉitim društvenim ĉimbenicima, lokalnom zajednicom i
drugim institucijama
Izvješće o radu prezentirano je i usvjeno:
Na sjednici Odgojiteljskog vijeća 27.08.2015.g.
Na sjednici Upravnog vijeća 31.08.2015.g.
KLASA:601-02/15-05/01
URBROJ:2103/01-18-02-15-01
U Bjelovaru,31.08.2015.g.