govor masovnih medija - pitanja i odgovori

GOVOR MASOVNIH MEDIJA


PITANJA:

John Fiske & John Hartley (1992). Čitanje televizije. Zagreb: Barbat i Prova.

1. Koje su razine značenja, tj. redovi značenja u televizijskom znaku?2. Na koje načine djeluju znakovi drugoga reda značenja?3. Raščlanite jednu TV vijest u odnosu na mit, kulturalne vrijednosti određenoga

društva!4. Objasnite na primjeru TV znaka i govora metaforu i metonimiju!5. Što znači trodimenzionalnost retorike televizije?6. Razložite značenje logičnih, estetičkih i konvencionalnih kodova u znakovlju

televizije!7. Koje tri ljudske potrebe zadovoljava televizija?8. Zašto TV program mora biti različit?9. Tko je komunikator na TV?10. Objasnite izraz «bardska televizija»!11. Objasnite odnos sastavnica: vizualne, agnostičke i nasilja!12. Što u TV mediju znači «unutrašnje zrcaljenje»?13. Koje su razlike između pisanoga jezika i jtelevizijskoga jezika?14. Čemu odgovaraju TV poruke?15. Objasnite termin «defamilijarizacija» TV govora!16. Pokušajte pomoću analize sadržaja analizirati TV sadržaje TV postaja u

Hrvatskoj? Npr.: Kakve emisije ulaze u obrasce tzv. ozbiljnih razgovornih emisija? Odnos «žutila» i ozbiljnosti medija – postoje li granice? 17. Postoji li razlika između muškoga i ženskoga govora? Obrazložite!

18. Na primjeru jednoga tjedna programa analizirajte respektivnost prikazivanja zanimanja na TV! Kako se to može usporediti sa stvarnim stanjem u Hrvatskoj?

19. Kako su prikazane manjine?20. Analizirajte jednoga TV govornika na temelju njegovih neverbalnih znakova!21. Što se cijeni (moć/izgled; političari, menadžeri/manekenke, «voditeljice») na TV mediju? Obrazložite na primjerima!

22. Opišite današnji odnos TV govora prema stereotipnoj podjeli muških i ženskih uloga (domaćica/majka, stjuardesa, manekenka; suprug/otac, profesor, športaš, slavna ličnost)!Koja zanimanja pretežu danas, primjerice za žene na TV?

23. Odredita kodove televizije!

24.Obrazložite pojmove kodifikacije i konvencije u komercijalnom mediju!

25. Tri glavne postavke funkcije televizije!

26. Iz čega proizlazi osnova «teorije ovisnosti» o masovnim medijima?

IKor 1


27. Kako možemo sagledavati gledateljstvo? (usporedite i s drugom literaturom, primjerice s Marshom)

28. O kojim uvjetima ovisi učinak komunikacije?

29. Objasnite odnos između sadržaja medija (onoga što se kazuje) prema načinu na koji se gledatelji s njime koriste! (što s njime čine)!

30. Objasnite jezične funkcije u govoru televizije?

31. Analizirjte promičbene poruke u odnosu na jezične funkcije!

32. Kako se može podijeliti TV diskurs?

33. Podijelite značenje plesa u TV mediju u odnosu na vizualna i retorička značenja! U kakvom je odnosu ples prema športu na TV?

34. Koja su značenja natjecateljstva na TV?

35. U kojem su odnosi usmeni televizijski načini, pisani (kulturalno prevladavajući) načini realizma televizije?

36. Jezik nasilja u TV mediju.

IKor 2


O. Marsh, P. (1983). Messages that Work: A Guide to Communication design. Englewood Cliffs, New Jersey: Educational Technology Publications.

Pitanja:1. Što ke kontekstualna atmosfera (KA) i koje glavne dimenzije utječu na nju?

2. Koje dimenzije KA povećavaju kognitivni napor i privlačnost poruke?

3. Koje su poddimenzije raznolikosti i gustoće medijske poruke?

4. Koje dimenzije određuju stil reagiranja primatelja i koji su im stupnjevi?

5. Koje su poddimenzije distanciranosti i napetosti?

6. Koji su glavni stilovi poruke u odnosu na dimenziju distanciranosti (i napetosti)?

7. Odredite značenje stilova (npr. emocionalni stil, kreativni stil itd.)!

8. Kakva se vrsta glazbe može rabiti u odnosu na stupnjeve distanciranost i napetost poruke?

9. Koje su glavne osobine primatelja s obzirom na dimenzije sofisticiranosti i spremnosti? Objasnite!

10. Koje su vrste poruka s obzirom na sofistikaciju (oštroumnost) i spremnost primatelja poruke? objasnite!

11. Koje su dimenzije oštroumnosti primatelja poruke?

12. Koje su tri poddimenzije spremnosti kao osobine primatelja?

13. Koje su vrste poruke u odnosu na spremnost publike, primatelja?

14. Koja dva nova elementa , dijela kompozicije poruke uvodi Marsh uvažavajući klasičnu poruku?

15. Koji su tipovi slušača na temelju oštroumnosti i spremnosti za slušanje?

16. Koje se vrste osobnih riječi i rečenica koriste u porukama?

17. Za kakve se tipove slušača, primatelja koristi veća količina osobnih riječi i rečenica?

18. Nabrojte dimenzije profila publike! (9)

19. Koji su tipovi slušača na temelju predznanja i svijesti o svom predznanju?

IKor 3


Varošanec-Škarić, G. (1995). Govorni stilovi u informativnim emisijama. Govor XII, 1, 71-78.

Pitanja:

1. Nabrojte govorne stilove televizijskoga govora i odredite pripadajuće strategije!

2. Koje su osobine dobroga javnoga govora?

3. Koje su osobine distanciranoga stila? Obrazložite! Usporedite nekoliko TV postaja koje koriste distancirani govorni stil!

4. Koje su osobine emfatičnoga govornoga stila u informativnim emisijama? Nabrojte TV postaje koje ga zamjetnije koriste!

5. Koje su osobine ležernoga razgovornoga govornoga stila? Koje ga postaje koriste i u informativnim žanrovima?

6. Koja su obilježja začudnoga prozodijskoga stila? Je li karakterističan za TV govor ili radijski govor? Zašto?

7. Objasnite pojam aktivizacije publike, primatelja!

8. Prema čemu se oblikuju govorni stilovi? Utječu li na uporabu određenoga govornoga stila više učinak i strategije u odnosu na publiku ili jezični i govorni standardi određenoga jezika/govora?

9. Izaberite po jednoga profesionalnoga TV govnika s nacionalne i komercijalne TV postaje i usporedite njihove govorne stilove u istom TV žanru (npr. vijesti, kviz, mozaične emisije, intervju, zabavne emisije itd.)

10. Opišite govornu proksemiku za tri emisije i objasnite primjerenost/neprimjerenost prostornih odnosa i značenja s obzirom na sadržaj emisija!

IKor 4


Škarić, I., Varošanec-Škarić, G. (1994). Skupna slika govora Hrvatske televizije. Govor XI, 2, 1-14.

Pitanja:

1. Koje su tri glavne dimenzije govornoga statusa televizijskuh govornika!?

2. Koje govorne sastavnice čine retorički dizajn televizijskih i radijskih profesionalnih govornika?

3. Navedite primjere dobroga i lošega govornoga bontona na HRT!

4. usporedite izbor riječi na nekoj našoj i stranoj TV postaji u istom TV žanru (npr. vijesti)!

5. Koje su vrste jezičnih pogrešaka učestale kod profesionalnih TV govornika?

6. Kakvim stilovima pripadaju uporaba figura, humora, potkrjepa?

7. Objasnite pojam elegancije retoričkoga dizajna govora!

8. Koje su dimenzije govorne izvedbe bitne pri analizi profesionalnih medijskih govornika?

9. Nabrojte neke fonogenične glasove i disfonične glasove profesionalnih TV govornika!

10. Koje su dimenzije govorne izražajnosti?

IKor 5


ODGOVORI:

John Fiske & John Hartley (1992). Čitanje televizije. Zagreb: Barbat i Prova.

1. Koje su razine značenja, tj. redovi značenja u televizijskom znaku?

Prvi red značenja je znak sadržan sam u sebi.Drugi red značenja je motivacijsko značenje koje se suočava s cijelim nizom kulturalnih značenja koji se ne izvode iz samoga znaka, već iz načina na koji se društvo složi i vrednuje. Treći red značenja se nadovezuje na drugi red.On povezuje u razumljivu, kulturalnu sliku svijeta,u cjelovit i organizirani pogled na stvarnost koja nas okružuje, znak se smješta na područje koje zovemo intersubjektivnost, to polje dijele svi pripadnici jednog kulturalnog kruga.

2. Na koje načine djeluju znakovi drugoga reda značenja?

Načini:-Mit koji postaje pravomoćan dvama razlozima:najprije zbog svoje posebnosti i slikovne primjerenosti prvog reda značenja i photo shoji racoon, kopi značenje druggy reda zadovoljava našu kulturalnu potrebu.

-Konotacija(suznačje),npr. uniforma generala denotira njegov položaj(znak 1.reda), a konotira poštovanje koje mu pridajemo(znak 2.reda).Konotacija je izražajna i bitan je način na koji poznavatelj koda prenosi svoje osjećaje ili prosudbe o predmetu poruke.

3. Raščlanite jednu TV vijest u odnosu na mit, kulturalne vrijednosti određenoga društva!

str.27( možda…)

4. Objasnite na primjeru TV znaka i govora metaforu i metonimiju!

Npr.znak majke koja poslužuje djetetu za doručak kašu od posebne žitarice metonim je za sveukupne njezine majčinske aktivnosti kuhanja, pranja, brige o odjeći, ali i metafora ljubavi i sigurnosti što ih ona pruža

5. Što znači trodimenzionalnost retorike televizije?

6. Razložite značenje logičnih, estetičkih i konvencionalnih kodova u znakovlju televizije!

Logički kodovi su proizvoljni i statični, a ovise o eksplicitnu i obvezujuću dogovoru onih koji se njima koriste, malog su ili nikakvog značenja za televiziju. Logički je kod u cjelosti ustaljen,a sastoji se od proizvoljnih, nemotiviranih znakova.

Estetički kod nastoji upotrijebiti više motiviranih znakova i djelovati na denotativnoj i na konotativnoj razini značenja. Zbog stupnja motivacije, estetski

IKor 6


kodovi nisu toliko ustaljeni i manje su kodificirani od logičkih. Konvenicija estetskog koda se uvijek može prekršiti, a da ne dođe do posvemašnjeg raspada komunikacije.

Konvencija- česta upotreba nekog koda čini ga ustaljenim i proširuje broj korisnika koji su se sporazumjeli oko njegova značenja, tj.povećava se mogućnost da ga slično protumače različiti primatelji. Način na koji se utvrđuju pravila ili konvencije naziva se kodifikacijom. Npr.bijeli šešir=dobar kauboj

7. Koje tri ljudske potrebe zadovoljava televizija?

1.Individualizam-razvila se navika doživljavanja televizijskog gledatelja kao pojedinca s određenim psihološkim potrebama. On pristupa televizijskom ekranu s takvim shoji potrebama, a masovni ih komunikator nastoji zadovoljiti. Televizija se doživljava kao medij vrste „potreba- zadovoljenje“ 2. Apstrakcija-riječ je o shvaćanju prema kojemu su pojedinačne psihološke potrebe uglavnom iste bez obzira kojem društvu ili kulturalnom krugu pripada pojedinac. 3. Funkcionalizam- pristup koji pretpostavlja da se gledatelji služe televizijom kako bi zadovoljili svoje psihološke potrebe na višemanje svjestan i djelatni način. Usredotočuje se na odnose između različitih dijelova sustava kako bi otkrila način na koji oni djeluju, kao i zadaće koje obavljaju.

8. Zašto TV program mora biti različit?

TV program mora biti različit jer masu gledateljstva oblikuju 4 svojstva: obuhvaća sve slojeve ljudi, obuhvaća anonimne pojedince, njezini članovi imaju malo zajedničkog iskustva( malo je uzajamnog djelovanja među njima) i njezini članovi nisu ujedinjeni, među njima su slabe organizacijske veze.

9. Tko je komunikator na TV?

Komunikator na TV-u može biti: 1. slika na ekranu, bilo da je riječ o spikeru, glumcu u nekom dramskom programu ili snimci kamere svijeta koji nas okružuje 2. ustanova koja odašilje vijesti,njezini službenici i profesionalni kodovi3. kultura za koju je poruka značeća. Na toj je razini odašiljatelj poruke makrogrupa sastavljena od milijun ljudi, a svaki je njezin član njezin razlikovni dio.

10. Objasnite izraz «bardska televizija»!

Bardska televizija je televizija čija je uloga: -da izrazi glavne crte uspostavljanog kulturalnog dogovora o prirodi stvarnosti,-da uključi pojedinačne članove kulturnog kruga u prevladavajuće vrijednosne sustave, razmjenjujući promotivne poruke, kako bi one što snažnije potcrtale ideologiju-da proslavi, objasni, protumači i opravda činove ili djela pojedinačnih kulturalnih predstavnika u okolnome svijetu

IKor 7


-da osigura praktičnu primjerenost kulture općenito u svijetu iskazujući i potvrđujući njezine ideologije, aktivnim djelovanjem u praktično nepredvidljivom svijetu-da razotkriju, obratno, svaku praktičnu neprimjerenost u kulturalnom poimanju osobnosti koje može proizaći iz nepromijenjenih uvjeta okruženje ili iz pritiska kulture

11. Objasnite odnos sastavnica: vizualne, agnostičke i nasilja!

12. Što u TV mediju znači «unutrašnje zrcaljenje»?

Primjer unutrašnjeg zrcaljenja je kada novi medij istražuje svoje mogućnosti služeći se onima medija koji nadomješta.

13. Koje su razlike između pisanoga jezika i jtelevizijskoga jezika?

Pisani jezik sveprisutan je i jamči trajnost, narativni razvoj od uzroka do posljedice, univerzalnost i apstraktnost, jasnoću jedinstvenog iskaza. S druge strane, jezik televizije je prolazan, epizodan, konkretan i dramatičan. Značenje se postiže kontrastima i jukstapozicijom prividno suprostavljenih znakova, a logika joj je slušna i vidna.

14. Čemu odgovaraju TV poruke?

Tv poruka, kao proširenje govornog jezika, slijedi mnoga pravila koja se odnose na jezik. Odgovara nizu kodiranih znakova koji čine TV program. Tv diskurz nam svakodnevno predočuje najnovije verzije društvenih odnosa i kulturalnih predodžaba. TV poruke odgovaraju promjenama u tim odnosima i predodžbama, pa gledateljstvo iz dana u dan postaje svjesno brojnih proturječnih dostupnih izbora.

15. Objasnite termin «defamilijarizacija» TV govora!

Defamilijarizacija je termin preuzet od ruske formalističke kritike. To je način na koji pisci odugovlače ili pridržavaju smisa osvoje poruke ukazujući na proizvoljnost prirode kodova koji su nam bliski. Rašireno je mišljenje da televizija nije primjerena takvoj zadaći. Drži se da je ona u cijelosti komercijalna, konvencionalna i konzervativna što znači da je ona medij normativnog prigodnog, svakodnevnog iskustva. Međutim, upravo bliskost televizije omogućuje joj da djeluje kao sredstvo defamilijarizacije.

16. Pokušajte pomoću analize sadržaja analizirati TV sadržaje TV postaja u Hrvatskoj?

Npr.: Kakve emisije ulaze u obrasce tzv. ozbiljnih razgovornih emisija? Odnos «žutila» i ozbiljnosti medija – postoje li granice?

17. Postoji li razlika između muškoga i ženskoga govora? Obrazložite!

IKor 8


18. Na primjeru jednoga tjedna programa analizirajte respektivnost prikazivanja zanimanja na TV! Kako se to može usporediti sa stvarnim stanjem u Hrvatskoj?

19. Kako su prikazane manjine?

Relativno je povoljno ophođenje spram rasne manjine, predočio je Head u jednom istraživanju, koje je pokazalo da unatoč tome što se rasna manjina predočuje na nižoj društvenoj ljestvici, rjeđe su prikazani kao kriminalci i još rjeđe u odbojnu svjetlu: svega 4% crnaca je zlo, a 8% posto prikazano je s nenaklonošću. Činjenica da se rasna manjina povoljnije tretira u simboličkom svijetu televizije negoli u društvu, ukazuje na liberalnu težnju za njihovom društvenom integracijom koja prethodi društvenoj činjenici, te na to da televizija radi na ubrzavanju društvenih promjena.

20. Analizirajte jednoga TV govornika na temelju njegovih neverbalnih znakova!

21. Što se cijeni (moć/izgled; političari, menadžeri/manekenke, «voditeljice») na TV mediju? Obrazložite na primjerima!

22. Opišite današnji odnos TV govora prema stereotipnoj podjeli muških i ženskih uloga (domaćica/majka, stjuardesa, manekenka; suprug/otac, profesor, športaš, slavna ličnost)!Koja zanimanja pretežu danas, primjerice za žene na TV?

Dominick i Rauch su proučavali prikazivanje žena na televizijskim reklamama tijekom 1971. I otkrili isti društveni sustav vrijednosti. Žene su rijeđe prikazane kao zaposlene, a njihova zanimanja imala su negativan indeks moći. Tri glavna zanimanja muškaraca i žena tijekom istraživanja:ŽENE: domaćica/majka 56%, stjuardesa 8%, manekenka 7% (71%)MUŠKARCI: suprug/otac 14%, športaš 12%, slavna ličnost 8% (34%)Danas na Tv-u žene se može pronaći na gotovo svim zanimanjima.

23. Odredita kodove televizije!

Znakovi se organiziraju u sustav značenja-kodove. Kodovi se mogu odrediti kao niz znakova (paradigma) koji se mogu kombinirati u skladu s određenim pravilima (sintagma). Neki su kodovi prepoznatljiviji od drugih, to su logični kodovi. Oni su od malog ili nikakvog značenja za televiziju, proizvoljni su i statični, ovise o obvezujućem dogovoru onih koji se njima koriste. Verbalni jezik posjeduje više dimenzija, jedna od njih je i estetička. Estetički kod upotrebljuje više motiviranih znakova i djeluje na denotativnoj i konotativnoj razini značenja. Razlikuje se od logičkog po stupnju. Nisu ustaljeni i manje su kodificirani.

24. Obrazložite pojmove kodifikacije i konvencije u komercijalnom mediju!

Kodifikacija je način na koji se utvrđuju pravila ili konvencije. Česta uporaba znaka čini ga ustaljenim i povećava se mogućnost da ga slično protumače različiti

IKor 9


primatelji. No, znak može postati klišej i tako gubi na snazi jer ga primatelji doživljavaju kao isključivo određenog konvencijom a ne stvarnošću. Televizija je visoko komercijalni medij što stalno rabi znakove koji su neprestano na rubu da postanu klišeji. Razumijevanje kodova u praksi mnogo je teže od njihova određivanja u teoriji.

25. Tri glavne postavke funkcije televizije!

1. Individualizam – ta postavka pretpostavlja odnos jednoga – naprama – jednome između masovnog komunikatora i pojedinačnog gledatelja, a opravdava se pozivanjem na obrazac jednog – naprama – jednome komunikacije licem u lice. Televizijski se gledatelj doživljava kao pojedinac koji s određenim psihološkim potrebama pristupa televizijskom ekranu, a masovni ih komunikator nastoji zadovoljiti. Televizija se doživljava kao medij vrste „potreba – zadovoljenje“2.Apstrakcija – shvaćanje prema kojemu su pojedinačne psihološke potrebe uglavnom iste bez obzira kojem društvu ili kulturalnom krugu pripada pojedinac (to zacijelo proizlazi iz mita o postojanju kao univerzalnoj ljudskoj prirodi). Posljedica jest da taj pristup previđa povijesne procese koji su uvjetovali formativne razvoje poput podjele rada, klasnih razlika, regionalnih kultura, gospodarskih razlika i različitih potkultura, a sve u ime psiholoških potreba.3.Funkcionalizam – taj pristup pretpostavlja da se gledatelji služe televizijom kako bi zadovoljili svoje psihološke potrebe na svjestan i djelatni način. Funkcionalna analiza televizije usredotočuje se na odnose i međusobno djelovanje između gledatelja, komunikatora, upotrebljenih kanala i vanjskih čimbenika (pr. socijalno i kulturno iskustvo gledatelja). Pojam funkcionalizma je na polju masovnih komunikacija proširio raspon ranijih „stimulus-respons“ postavki, najnovija istraživanja razvila su se naučavanjem o „koristima i zadovoljenjima“

26. Iz čega proizlazi osnova «teorije ovisnosti» o masovnim medijima?

1. iz potrebe za razumijevanjem društvenog svijeta i pojedinca2. iz potrebe da se u tom svijetu djeluje smisleno i učinkovito3. iz potrebe za bijegom mašte od dnevnih problema i napetostiPrema toj teoriji, svatko u suvremenome modernome svijetu psihološki uvelike ovisi o masovnim medijima, koji pružaju obavijesti i omogućuju sudjelovanje u društvu.

27. Kako možemo sagledavati gledateljstvo? (usporedite i s drugom literaturom, primjerice s Marshom)

U većini rasprava o televiziji, gledateljstvo se određuje na dva načina: ili kao pojedini gledatelj, ili kao milijunsko gledateljstvo programa. No gledateljstvo sebe ne doživljava ni na jedan od tih načina. Dok gleda televiziju, većina je ljudi dio obiteljskog gledateljstva.Masovno gledateljstvo relativno je slobodno od neposredne prinude medija. On djeluje u doista u obiteljskom okruženju i svaki je gledatelj ili član obitelji može odgovoriti televizijskoj poruci na način koji je njemu osobno značajan.

28. O kojim uvjetima ovisi učinak komunikacije?

IKor 10


1. Što je veća ovlast komunikacijskog izvora nad primateljem to se primatelj značajnije mijenja u skladu sa izvorom.2. Učinci komunikacije veći su kad je poruka u skladu s postojećim mišljenima, vjerovanjima i raspoloživosti primatelja.3. Komunikacija će proizvesti najznačajnije promjene kad je riječ o nepoznatim sporednim sadržajima prema kojima ništa ne osjećamo i koji nisu u središtu sustava vrijednosti primatelja.4. Komunikacija će biti djelotvornija što će primatelj više vjerovati u stručnost, mjerodavnost, objektivnost ili vjerojatnost, a posebice kada je izvor snažan i moguće se s njime poistovjetiti.5. Društveni kontekst, grupa ili referencijalna grupa posredovat će u komunikaciji i utjecaju bez obzira hoće li oni biti prihvaćeni.

29. Objasnite odnos između sadržaja medija (onoga što se kazuje) prema načinu na koji se gledatelji s njime koriste! (što s njime čine)!

McQuail i drugi razvrstali su u 4 razreda odnos između sadržaja medija i načina na koji se gledateljstvo njime koristi. Predlažu da su u tom odnosu na djelu:1. Razonoda – a) bijeg od prinudne rutine b) bijeg od tereta problema c) čuvstveno opuštanje2. Osobni odnosi – a) druženje b) društvena korist3.Osobni identitet – a) osobno pozivanje b) istraživanje stvarnosti c) snaženje vrijednosti4. Nadzor, zadržavanje općeg uvida u neposredno okruženje.

30. Objasnite jezične funkcije u govoru televizije?

Prema lingvistu Jakobsonu , jezične funkcije su:1. Referencijalna – najraširenija uloga jezika u kojoj je presudan odnos između

znaka i njegova referenta.2. Emotivna funkcija – tiče se odnosa između znaka i tvorca koda (odašiljatelja):

izražava se njegovo stajalište naspram predmeta poruke (npr. „Bio je to dugi dan“, iskazuje spiker svoj doživljaj toga dana koji nije u vezi s njegovim vremenskim trajanjem).

3. Konotativna – tiče se odnosa između znaka i primatelja. Zapovijedi su poruke u kojima je voljna funkcija najočevidnije u prevlasti.

4. Poetska – tiče se prevladavajuće funkcije u kojoj se poruka odnosi na samu sebe. Ne ograničuje se samo na poeziju. Njome se služe slogani (npr. „Volim Ikea“) i poslovični iskazi (npr. „Nađeš, čuvaš, izgubiš, oplakuješ!“): prevladava u većini televizijskog oglašavanja.

5. Fatička – najvažnija je uloga poruke da naglasi komunikacijski čin između prisutnih strana. Klasični su primjer primjedbe o vremenu. Česte su na televizijskom programu: uzrok im je vjerojatno udaljeni odnos između izvjestitelja i gledatelja.

IKor 11


6. Metalingvistička – tu je zadaća jezika da prenese poruku o jeziku. Književna kritika je metajezik, a mnoge televizijske emisije, posebice komedije, govore o televizijskoj poruci. Parodije poput Montya Pythona posebno se vješto služe metajezikom.

31. Analizirjte promičbene poruke u odnosu na jezične funkcije!

32. Kako se može podijeliti TV diskurs?

Prema Bernsteinu postoji ograničeni kod i razrađeni kod. U razrađenom kodu, govornik bira iz „relativno širokog raspona mogućnosti“, a u ograničenom broj je takvih mogućnosti „strahovito ograničen“ (primjerice obredni načini komuniciranja) Prema Bernsteinu, televizija se koristi ograničenim kodom, čija je glavna zadaća da pojača oblik društvenog odnosa, ograničavajući verbalne naznake odgovora pojedinca.

33. Podijelite značenje plesa u TV mediju u odnosu na vizualna i retorička značenja! U kakvom je odnosu ples prema športu na TV?

Značenja plesa: ublažavanje napetosti, potvrđivanje zajedništva s ostalim članovima kulture, odražavanje natjecateljske, hijerarhijske strukture naše kulture i raspon do kojega se služimo kvantitativnim kodovima da bismo vrednovali, utvrdili i opisali vlastite društvene djelatnosti(ocjene u plesu), klasne razlike kao površinske razlike u izgledu i ponašanju, pomirenje relativno stabilnog klasnog sustava s natjecateljskom ideologijom, bespolnost plesa (formalni odnosi među parovima, izraženi u jednosmjernosti), plesni pokret kao simbol socijalnog jedinstva i povezanosti (odnos koji se inače temelji na spolnoj razlici postaje odnos društvenoga sklada ), napetost između realizma i fantazije u smislu klasnog ustrojstva našega društva, označitelj mita pokretljivosti gornje klase (preko ženske seksualnosti), simbol spuštanja ili uzdizanja žena na društvenoj ljestvici.Ples i sport – dva koda: sport kao ritualizirani društveni sukob, a ples kao ritualizirani društveni sklad.

34. Koja su značenja natjecateljstva na TV?

Prilika da upoznamo stručnjake i da pobjeđujemo zajedno sa sudionicima, umijeće gledateljeva vrednovanja, sposobnosti razabiranja i procjene, društvena vrijednost obavijesti (kvizovi), sintagma slobodnog poduzetništva s naglaskom na rizik, simbol stvaranja i razrješavanja sukoba, naglašavanje natjecateljsog iako liberalnog društva u kojem se pobjednici nagrađuju, a gubitnici zaštićuju-ne vrijeđaju, društveno nagrađivanje pobjednika promicanjem u klasnom sustavu, binarno pojednostavljenje klasnog sustava u kulturalno vladajuću klasu i onu kojom se vlada (televizija izražava društvene napetosti što se temelje na tim suprotnostima).

35. U kojem su odnosi usmeni televizijski načini, pisani (kulturalno prevladavajući) načini realizma televizije?

IKor 12


Usmeni (televizijski) načini i pisani (kulturalno prevladavajući) u trajnoj su suprotnosti. Usmeni načini su dramski, epizodni, mozaički, dinamički, djelatni, konkretni, prolazni, društveni, metaforički, retorički i dijalektički, a pisani načini su narativni, slijedni, linearni, statički, umjetni, apstraktni, trajni, pojedinačni, metonimički, logički i jednoglasni/“slijedni“. Konačni rezultat televizijskog medija proizlazi iz aktivne napetosti između tih načina.

36. Jezik nasilja u TV mediju.

Annanov izvještaj o TV nasilju: Nasilje je često prisutno na televiziji, no ono se ne podastire poput prizora viđenog s prozora. Nasilje je semiotička kategorija, ono je sredstvo kojim se posreduje značenje; tehnički primjereno sredstvo televizijskome mediju, uz djelatni dodir šakom u lice koji se optimalno postiže bližim / srednje bližim snimanjem kamere. Nasilje predočuje društvene, prije negoli osobne odnose; događa se između utjelovljenih moralnih značajki: dobro-loše, uspješno-neuspješno, prije negoli između pojedinaca. Nasilje na televiziji nije ništa drugo nego nastavak služenja jezikom na drugi način, a po svom učinku prije se može shvatiti kao konzervativno negoli destruktivno.

IKor 13


O. Marsh, P. (1983). Messages that Work: A Guide to Communication design. Englewood Cliffs, New Jersey: Educational Technology Publications.

Pitanja:1. Što ke kontekstualna atmosfera (KA) i koje glavne dimenzije utječu na

nju?

2. Koje dimenzije KA povećavaju kognitivni napor i privlačnost poruke?

3. Koje su poddimenzije raznolikosti i gustoće medijske poruke?

4. Koje dimenzije određuju stil reagiranja primatelja i koji su im stupnjevi?

5. Koje su poddimenzije distanciranosti i napetosti?

Visoka, srednja i niska.

6. Koji su glavni stilovi poruke u odnosu na dimenziju distanciranosti (i napetosti)?

Regimentalni, heuristički, emocionalni, provokativni, proračunati, kontemplativni, letargični,produktivni i kreativni stil.

7. Odredite značenje stilova (npr. emocionalni stil, kreativni stil itd.)!

Regimentalni- distanciran, visoka napetost ( govornici u teškim situacijama: kirurzi,kontrolori leta)—Mesić, Sanader.. Heuristički- stil otkrivanja, uključeno je više emocija, usmjerenost na riječi koje obećavaju-pragmatična usmjerenost) Emocionalni- jaka uključenost emocija, velika napetost( TV spotovi, glazbeni spotovi),emocije mogu biti pozitivne ili negativne Provokativni- velika distanciranost i srednja napetost (Aleksandar Stanković, Danijela Trbović). Proračunati- srednja distanciranost, srednja napetost, čine se procjene zdravim razumom, ali nema znanstvanog pristupa Konteplativni- stil promišljenosti Letargički- dosada, sporo reagiranje, pažnja se smanjuje Produktivni- realnost za druge(menadžeri) Kreativni- jaka uključenost, niska napetost, mogući i nagli uvidi

IKor 14


8. Kakva se vrsta glazbe može rabiti u odnosu na stupnjeve distanciranost i napetost poruke?

DISTANCIRANOST

NA

PE

TO

ST

H - visoka M - srednja L - niskaH – visoka Uznemirujuće

(avangarda)Uzbudljivo(rock)

Strastveno(romantika)

M – srednja Pravocrtno(klasika)

Evokativno (impresionizam,Debussy,Ravel)

Osvježavajuća(jazz)

L – niska Letargično(gregorijanski koral)

Nostalgično(muzika raspoloženja)

Inovativno(novi zvuk, sintesajzer)

9. Koje su glavne osobine primatelja s obzirom na dimenzije sofisticiranosti i spremnosti? Objasnite!

Dimenzije primatelja sagledavaju se s dva pola:1. primateljeva mogućnost2. kako će izgledati poruka primjerena toj određanoj mogućnosti Važna je: - sofistikacija primatelja(oštroumnost) - njegova spremnost da primi porukuSofisticiranost i spremnost se odnose na intelektualnost, o tome koliko je primatelj razvijen intelektualno.

10. Koje su vrste poruka s obzirom na sofistikaciju (oštroumnost) i spremnost primatelja poruke? objasnite!

SOFISTIKACIJA

SP

RE

MN

OS

T

H - visoka M - srednja L - niskaH – visoka TEŠKA PORUKA

ogoljela=izravnaELEGANTNAogoljela

LAGANAogoljela

M – srednja TEŠKAsuptilna

ELEGANTNAsuptilna

LAGANAsuptilna

L – niska TEŠKApotpuna

ELEGANTNApotpuna

LAGANApotpuna

- S obzirom na sofistikaciju primatelja:Teška poruka (visoka sofisticiranost primatelja) – znanstveni diskurs, studija.Elegantna (srednja oštroumnost) – graciozno (ljupko) rafinirani (profinjeni) stil između teškoga i laganoga np. esej, pismene zanimljive poruke.Lagana (niža oštroumnost) – konkretna, spontana, stvarna.- S obzirom na spremnost primatelja:Ogoljela, suptilna, potpuna (vidi pitanje 13.).

IKor 15


11. Koje su dimenzije oštroumnosti primatelja poruke?

1.razina apstraktnosti (sposobnost apstrakcije): na kojoj primatelj može raditi (sofisticirani primatelj može primati teške poruke)2.razina – sposobnost razlikovanja (na svim razinama poruke: verbalnoj (npr. fatički/faktički, vokalni/vokalski, glas/glasnik, amorfno/polimorfno), vizualnoj razini, auditivnoj razini npr. razlikovanje glazbe.3.razina implicitnosti – sposobnost otkrivanja onoga što je implicitno u poruci (skriveno, podrazumjeva se), anije se otvoreno reklo (Bergmanovi filmovi).

12. Koje su tri poddimenzije spremnosti kao osobine primatelja?

Uokviravanje, relevantnost i memorija (kolika je pomoć potrebna da primatelj zapamti poruku).

13. Koje su vrste poruke u odnosu na spremnost publike, primatelja?

Ogoljela – odmah prelazi na stvar, bez ukrasa, priprema, digresija, ponavljanja: npr. TV izvješće: izvještaj o nekom događaju; npr. poruka može biti teška i ogoljela: znanstveni diskurs – visoka oštroumnost i spremnost.Suptilna – prepušta primatelju da sam otkrije veze, iako daje smjer.Potpuna (ova vodi od točke do točke) – ističe osnovne momente i određuje ih.

14. Koja dva nova elementa , dijela kompozicije poruke uvodi Marsh uvažavajući klasičnu poruku?

Prijelaz- most,vodimo primatelja od jedne točke k drugojFunkcionalna digresija- uloga joj je promjena atmosfere, ili da kao pauza stvori novu emocionalnu atmosferu

15. Koji su tipovi slušača na temelju oštroumnosti i spremnosti za slušanje?

OŠTROUMNOST

SP

RE

MN

OS

T

H - visoka M - srednja L - niskaH – visoka EKSPERTI (malo

osobnih riječi i rečenica; duge riječi i rečenice)

PROFESIONALCI (malo; srednje)

PREDRADNICI (malo; vrlo kratke)

M – srednja EKSPERTI S DRUGOG PODRUČJA (srednja količina; duge

UOBIČAJENA PUBLIKA (srednja količina; srednje)

NESTRUČNA PUBLIKA (srednja; vrlo kratke)

L – niska PODČINJENI (mnogo osobnih riječi i rečenica; duge)

OBIČAN SVIJET (mnogo; srednje)

MASOVNI AUDITORIJ (mnogo; vrlo kratke)

IKor 16


16. Koje se vrste osobnih riječi i rečenica koriste u porukama?

Osobne riječi su – osobne zamjenice, imena (Kraš, Ivo, Zoran) i funkcije (predsjednik, profesor, doktor itd.)Osobne rečenice su – upravni govor, pitanja, molbe upučene slušaču, nekompletne rečenice. Metafore (poznate razumljive); strane riječi.

17. Za kakve se tipove slušača, primatelja koristi veća količina osobnih riječi i rečenica?

Veća količina osobnih riječi i rečenica se koristi za slušače niske (i između srednje i niske) količine spremnosti.

18. Nabrojte dimenzije profila publike! (9)

1. opće demografske osobine (broj slušača, dob, spol, visina i vrsta naobrazbe, zanimanje, vjera itd.)2. znanje i svijest o znanju (za instruktivnu strategiju)3. stupanj spremnosti4. stupanj oštroumnosti5. stavovi, vjerovanja, interesi (za persuazivnu strategiju)6. spoznaja problema i stupanj volje, želje da ga se riješi (za strategiju rješavanja problema)7. stupanj ozbiljnosti (za zabavljačku strategiju)8. emotivnost (za uzbuđujuću strategiju)9. desna/lijeva hemisferalnost (desna: emotivnost, slikovitost, cjelovitost, humor; lijeva: analitičnost, simboličnost, logičnost)

19. Koji su tipovi slušača na temelju predznanja i svijesti o svom predznanju?

IKor 17


Varošanec-Škarić, G. (1995). Govorni stilovi u informativnim emisijama. Govor XII, 1, 71-78.

Pitanja:

1. Nabrojte govorne stilove televizijskoga govora i odredite pripadajuće strategije!

Osnovni stilovi su: a)suzdržani(distancirani)neutralni stil- lagani oksitonski ritam, naglašena je posljednja riječ;konvencionalna informativna strategija žanra vijestib) siloviti ekspresivni emfatički stil- baritonski ritam,često i jako isticanje nezavršne riječi u govornoj skupini; strategija nametanja informativne slike svijetac)ležerni razgovorni stil- variraju logičko- informativne razmjene teme i reme; strategijom dijaloga neproblemski obavještava,ali i otvara teme d) začudni prozodijski stil- slobodna izmjena prozodijskih sredstava i razlamanje konvencionalne stand.prozod.rečenice;problematskom strategijom se aktivno obraća primateljima i dovodi u pitanje konvancionalna obilježja žanra

2. Koje su osobine dobroga javnoga govora?

Osobina dobrog javnog govora: govornost, elegancija, ortoepičnost, poetičnost, euforičnost, informativna odmjerenost, komunikacijaska otvorenost, osobnost, tečnost, prozodijska pravilnost.Nemoguće je imati sve osobine dobrog javnog govora.

3. Koje su osobine distanciranoga stila? Obrazložite! Usporedite nekoliko TV postaja koje koriste distancirani govorni stil!

Distancirani stil je „čitaći stil“, koji uključuje pisani tekst u rukama ili na elektronskom čitaču, s čitaćim intonacijama, suzdržan u izražajnosti. Govornik je hladan, ne govori pojedincu niti određenom slušaču, ne traži se sudjelovanje slušača, govori bez pomisli na primatelja.Nema fatičnosti, ima glatkoće, jezične, izgovorne i prozodijske pravilnosti;teži se kultiviranim glasovima. Stil je štur i prati logičnost izraza.Prevladavajući stil informativnih žanrova Hrvatske radiotelevizije.

4. Koje su osobine emfatičnoga govornoga stila u informativnim emisijama? Nabrojte TV postaje koje ga zamjetnije koriste!

Emfatički stil prevladava u programima velikih TV postaja( ABC,BBC, iznimno dnevnici HRT-a). Siloviti prenaglašeni stil sličan je javnim političkim govorima, persuazivna strategija. Stil mnogih promičbenih poruka, hoće djelovati na slušače. To je monolog koji nameće. U pomisli nema psihološki određenog gledatelja. Nema informativne odmjerenosti, prozodijskim rečenicama se ne preističe. Nema govorne elegancije ni poetičnosti. Ima komunikacijske otvorenosti i agresivnosti, koja proizlazi iz napetog stila. Tvrdoća stila i vrlo usmjerena komunikacija( ABC,neke

IKor 18


njemačke postaje), proizlaze iz velike angažiranosti govornika. Strategija uvjeravanje nametanjem govornih obrazaca.

5. Koje su osobine ležernoga razgovornoga govornoga stila? Koje ga postaje koriste i u informativnim žanrovima?

Ležerni govorni stil prototip je TV postaja SKY, WDR i mozaičnih emisija HRT-a i Radia-Sljeme. Glavna je strategija dijalog i to radijski slušatelji prepoznaju kao ugodan, ležeran stil. Osobine su govornost, informativna odmjerenost i fatičnost: među sugovornicima se nastoji uspostavljati i održavati komunikacija govorom. Psihološka proksemija je udaljenost od 2, 5 m, koja je najugodnija za razgovor. Slušanje je važan čimbenik. Mekoća stila, meko stajalište prema sugovorniku i psihološki individualiziranom slušatelju. Ima težnju za euforičnošću, ali i određene tolerentnosti i ortoepske i prozodijske. Dijalogom ostvaruje strategiju informiranja, ali i interpretiranja, jer podatke prolagođuje razumjevanju, idejama i potrebama ljudi.

6. Koja su obilježja začudnoga prozodijskoga stila? Je li karakterističan za TV govor ili radijski govor? Zašto?

Prozodijski stil, prevladava prozodijsko nad tekstualnim znakovljem. Na informiranosti izgrađuje zabavljačku, transformacijsku i problemsku strategiju. Ugroženo je neutralno donošenje vijesti kao vrste i promjenom strategije; slušatelj postaje aktivnom čimbenikom društvenih događaja. Ljudi su važniji od događaja i medija samoga. Neobična prozodijska stabla stabla koja razlamaju očekivane cjeline nisu neprimjerena hrvatskoj prozodiji, iako su u odmaku od uobičajene prozodije( Radio 101). Takav stil ima otvorenosti, ima govornosti, jer pisani je tekst samo polazište za komentar kroz prozodijsku i jezičnu bogatu dopunu. Ima poetičnosti, slikovitosti govornog izraza, ali i figura preuzetih iz uzvišenog stila. Od formalnog uzvišenog stila preuzima stvaranje neobičnih riječi, artificijelnost, oslikavanje glasovnim materijalom, fonetički simbolizam, složene riječi, prigodne sličnosti riječi, pa čak i alegorije. To je ležeran, odmaknut, neformaliziran, zabavan, razigran i komunikološki otvoren stil.

7. Objasnite pojam aktivizacije publike, primatelja!

Aktivizacija publike jedna je od najzanimljivijih pojava novijeg govornog stila Radija 101. Zabavljačka strategija je moguća zbog točno određene uže društvene skupine. Ne teži se govoriti svima, već točno određenoj skupini. Traži se realističan odnos prema odgovorima publike.

8. Prema čemu se oblikuju govorni stilovi? Utječu li na uporabu određenoga govornoga stila više učinak i strategije u odnosu na publiku ili jezični i govorni standardi određenoga jezika/govora?

Govorne stilove određuju strategije i u tom smislu možemo govoriti o namjerama pošiljatelja, komunikacijskom kontekstu i o određenju publike. Govorničke strategije

IKor 19


određuju pojedine govorne stilove u informativnim emisijama televizije i radija. Mediji se individualiziraju, primjetna je težnja za osobnim stilovima. Ističu se posebnosti, tolerantno se prihvaćaju razlike, publika se sve više individualizira. Svijet je sve više društvo koje želi komunicirati individualiziranim dijalogom.

9. Izaberite po jednoga profesionalnoga TV govnika s nacionalne i komercijalne TV postaje i usporedite njihove govorne stilove u istom TV žanru (npr. vijesti, kviz, mozaične emisije, intervju, zabavne emisije itd.)

10. Opišite govornu proksemiku za tri emisije i objasnite primjerenost/neprimjerenost prostornih odnosa i značenja s obzirom na sadržaj emisija!

IKor 20


Škarić, I., Varošanec-Škarić, G. (1994). Skupna slika govora Hrvatske televizije. Govor XI, 2, 1-14.

Pitanja:

1. Koje su tri glavne dimenzije govornoga statusa televizijskuh govornika!?

Tri glavne dimenzije govornog statusa televizijskih govornika su: govorne sposobnosti ( jezična i ortoepična osposobljanost), govorničko umijeće i komunikacijska uspješnost.

2. Koje govorne sastavnice čine retorički dizajn televizijskih i radijskih profesionalnih govornika?

Retorički dizajn čine: dužina rečenice, izbor riječi, jezične pogreške, figure, potkrjepe, govorni bonton i stilska elegancija.

3. Navedite primjere dobroga i lošega govornoga bontona na HRT!

Loše ponašanje:nije pristojno upozoravati sugovornika da bude kratak i da odgovore daje „telegrafski“, a da pri tome novinar ne štedi svojih riječi. Upamćen je slučaj kada je mlada voditeljica starijeg i vrlo uglednog novinara u razgovoru oslovljavala „kolega“, a da je on za to nije javno i formalno zamolio. Često se događa se događa da novinar nekoga oslovi s gospodin, gospođa, a da drugoga ne oslovi nikako.

4. usporedite izbor riječi na nekoj našoj i stranoj TV postaji u istom TV žanru (npr. vijesti)!

Prosječna riječ u vijestima BBC-a sastoji se od 1,56 sloga, ARD-a 2,12 , a TVZ-a 2,51. Tako dugačke riječi u TVZ-u ne proizlaze iz naravi hrvatskog jezika. Strane i apstraktne riječi se znatno manje koriste. Televizijskoj publici odgovaraju kraće riječi jer su govornije i poznatije. Skučen i neistančan rječnik je šira pojava.

5. Koje su vrste jezičnih pogrešaka učestale kod profesionalnih TV govornika?

Najčešće su pogreške srbizmi ili riječi iz drugih jezika koje su češće u srpskom nego u hrvatskom jeziku. Takve su riječi:ogroman, izvjestan, desiti, suština, opetovati, neminovan, neophodan, spisak, prilika( za prigodu), kompjuter, projekt, konstatirati, itd. Gramatičke su pogreške rjeđe od leksičkih: da s prezentom umjesto infinitiva, upitni oblik da li umjesto li iza glag.oblika, akuzativ kojega umjesto koji za neživo, upotreba nominativa umjesto vokativa u oslovljavanju. Morfofonemske su pogreške prijedlog sa umjesto s( osim ispred s,z,ž,š), nedokinut –i u infinitivu pred oblicima ću,ćeš..(hiperkorektnost), naglašen oblik jeste umjesto jest, pogreške u rodovima riječi: pijanist, a ne pijanista, snimka, a ne snimak, planet, a ne planeta.

IKor 21


6. Kakvim stilovima pripadaju uporaba figura, humora, potkrjepa?Figura,humor i potkrjepa pripadaju novinarskom stilu. Upotreba figurativnog, tj.prenesenog i doslovnog značenja može stvarati duhovite igre(kalambure). Brojni novinari koriste izlizane figure(dati zeleno svijetlo, upisati se u listu strijelaca, zabilježiti kamerom,...). Najdjelotvornija potkrjepa je živo opisan primjer, dobre su potkrjepe i analogije, zatim podaci slikovito predočeni, obješnjene činjenice, izjave vanjskih autoriteta.

7. Objasnite pojam elegancije retoričkoga dizajna govora!

Eleganciju retoričkog dizajna govora čini čista dikcija, legati povezan govor u intonacijskim jedinicama s pravilnim položajnim glasničkim inačicama, blago isticanje oksitonskih jezgara te općenito težnja ritmičkom govoru, ne pregalsnom i umjerena tempa.Govornikovo držanje tijela, mimika i geste su uglađeni. Elegancija se očituje kroz sintaktički sređene i dovršene rečenice, bez nepotrebnih inverija, u simetričnim sintagmama, u izbjegavanju nabrajanja i gomilanja sinonima približnih značenja umjesto jednog točnog izraza, u izbjegavanju pleonazama, u upotrebi modalnih izraza primjereno uglađenom govoru, u izbjegavanju poštapalica, otrcanih figura i grubih izreka.

8. Koje su dimenzije govorne izvedbe bitne pri analizi profesionalnih medijskih govornika?

Bitne su fonogeničnost, disfonija, nosnost, blještavost, hiperkinetički glasovi i visina glasa. ( opis:str.6.)

9. Nabrojte neke fonogenične glasove i disfonične glasove profesionalnih TV govornika!

Disfonični su glasovi oni u kojima ima previše grkljanskog šuma ili su opažajno hrapavi,tzv. nezdravi glasovi. Broj govornika s jačom disfonijom na televiziji nije velik, laganih disfoničnih glasova ima više. Fonogenični glasovi su ugodni glasovi. Najugodniji glasovi su uglavnom spikerski, a oni prihvatljivi i loši novinarski. Poželjne osobine glasa- pouzdanost,iskrenost, dobrodušnost, razumnost, zdravlje, radost, optimizam, kultiviranost, estetičnost, poetičnost.

10. Koje su dimenzije govorne izražajnosti?

Dimenzije izražajnosti su: logičko isticanje, logičke stanke, ritam i tempo. (opis:str.10.-11.)

IKor 22

govor masovnih medija - pitanja i odgovori

Documents