gospodarska 2016. 7/8...kretanja 7/8 2016. hrvatska gospodarska komora croatian chamber of economy...

www.

hgk.

hr

GOSPODARSKAKRETANJA 7/8

2016

.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORACROATIAN CHAMBER OF ECONOMY

www.hgk.hr

GOSPODARSKA KRETANJA 2016.7/8

Impressum

Izdavač

Hrvatska gospodarska komora

Za izdavača

Luka Burilović

Pripremio

Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize

Mr.sc. Zvonimir Savić, direktor

Odjel za makroekonomske analize

Rooseveltov trg 2, HR-10000, Zagreb

Tel.: 01 / 48 28 373

Fax: 01 / 45 61 535

E-mail: [email protected]

www.hgk.hr

Glavna urednica

Jasna Belošević Matić, dipl. oec, pomoćnica direktora Sektora i voditeljica Odjela

Autori

Dubravka Zubak, dipl. oec

Željko Hanzl, dipl. oec

Željko Pađen, dipl. oec

Patrik Pipp, dipl. oec

Dizajn

Kuharić Matoš

Priprema i tisak

Intergrafika TTŽ, Zagreb

Naklada

600 primjeraka

Prilikom korištenja podataka iz ove publikacije molimo navedite izvor.

ISSN 1845-4437

7/8

3

ww

w.h

gk.h

r

2016

.

Sadržaj

Osnovni makroekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva ......................... 4

Bruto domaći proizvod ............................................. 7

Industrijska proizvodnja .......................................... 8

Trgovina na malo .................................................... 10

Turizam .................................................................. 11

Prijevoz putnika i roba ............................................ 12

Građevinarstvo ....................................................... 13

Osnovni agregati cijena .......................................... 14

Tržište rada ............................................................ 15

Zaposlenost i nezaposlenost ................................. 15Plaće ..................................................................... 17

Ekonomski odnosi s inozemstvom ........................... 18

Vanjskotrgovinska robna razmjena ....................... 18Platna bilanca ....................................................... 19Inozemna izravna ulaganja ................................... 20

Tečaj i međuvalutarni odnosi ................................... 21

Tržište kapitala ....................................................... 22

Monetarna kretanja ............................................... 23

Likvidnost i solventnost .......................................... 24

Državni proračun .................................................... 25

Dug opće države ..................................................... 26

Inozemni dug RH ................................................... 28

Financijski rezultati poslovanja poduzetnika ........... 29

Dokumentacija ...................................................... 31

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI HRVATSKOG GOSPODARSTVA.....

Basic Macroeconomic Indicators of Croatian Economy

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Stopa rastaGrowth rates

2016.2015.

I-VIBDP, tekuće cijene, mil. HRK 294.437 322.310 347.685 330.966 328.041 332.587 330.456 329.571 328.431 334.219 2,5 GDP, current prices, mil. HRK

BDP realne stope rasta u % 4,8 5,2 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -1,1 -0,4 1,6 2,7 GDP, real growth rates in %

BDP, tekuće cijene, mil. EUR 40.208 43.935 48.135 45.093 45.022 44.737 43.959 43.516 43.045 43.921 3,4 GDP, current prices, mil. EUR

BDP po stanovniku, EUR 9.322 10.187 11.166 10.471 10.479 10.446 10.297 10.228 10.162 10.390 - GDP per capita, EUR

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA I-VII INDUSTRIAL PRODUCTION - stope rasta u % 4,1 4,9 1,2 -9,2 -1,4 -1,2 -5,5 -1,8 1,2 2,7 5,0 - growth rates in %

CIJENE, stope rasta u % I-VII PRICES, growth rates in % Potrošačke cijene - Inflacija 3,2 2,9 6,1 2,4 1,1 2,3 3,4 2,2 -0,2 -0,5 -1,5 Consumer prices - Inflation

VIIICijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima na domaćem tržištu 2,9 3,4 8,4 -0,4 4,3 6,3 7,0 0,5 -2,7 -3,9 -5,0 Producers´ prices of industrial products on domestic market

PROMET U TRGOVINI NA MALO I-VII RETAIL TURNOVER - realne stope rasta u % 2,2 5,3 -0,5 -15,3 -1,8 1,0 -4,2 -0,6 0,4 2,4 3,9 - real growth rates in %

I-VINETO PLAĆA, u HRK 4.603 4.841 5.178 5.311 5.343 5.429 5.478 5.515 5.533 5.711 - NET WAGE AND SALARY, in HRK NETO PLAĆA, u HRK, nova metodologija - - - - - - - - - 5.594 1,6 NET WAGE AND SALARY, in HRK, new methodology

VIISTOPA REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI, % 16,6 14,8 13,2 14,9 17,4 17,9 19,1 20,2 19,7 17,4 - REGISTERED UNEMPLOYMENT RATE, %STOPA REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI, %, nova metodologija - - - - - - - - - 17,0 13,3 REGISTERED UNEMPLOYMENT RATE, %, new methodology

OSTVARENE INVESTICIJE U DUGOTRAJNU IMOVINU 2) TOTAL GROSS INVESTMENT - pravnih osoba, mil. HRK 71.039,5 78.243,4 83.729,4 67.461,3 48.337,2 46.628,6 44.116,6 45.136,2 46.570,6 - - - of legal entities, mil. HRK

TURIZAM (noćenja u 000) I-VII TOURISM (tourist nihgts in ‘000) Ukupno 53.007 56.005 57.103 56.300 56.416 60.354 62.743 64.828 66.484 71.605,3 8,8 Total Domaći turisti 5.985 6.431 6.478 5.799 5.424 5.603 5.221 5.140 5.160 5.742,6 0,4 Domestic tourists Strani turisti 47.022 49.575 50.626 50.501 50.992 54.751 57.522 59.688 61.324 65.862,7 9,6 Foreign tourists

DRŽAVNI PRORAČUN I-VII CENTRAL GOVERNMENT BUDGET Ukupni prihodi, mil. HRK 95.235,6 108.320,6 115.772,7 110.257,9 107.466,4 107.069,7 109.558,9 108.585,0 114.044,5 107.480,9 8,0 Total revenue, mil. HRK Ukupni rashodi, mil. HRK 95.950,0 108.007,6 115.292,4 117.924,0 120.323,3 119.939,5 118.730,0 123.505,9 125.689,5 114.391,9 0,6 Total expenditure, mil. HRK Transakcije u nefinancijskoj imovini, mil. HRK 1.555,8 2.545,2 2.988,1 1.963,4 1.232,4 1.139,0 829,6 1.304,5 1.167,3 2.289,5 40,5 Transactiona in non f ianancial assets, mil. HRK Transakcije u financijskoj imovini, mil. HRK -3.047,2 -3.734,8 -3.948,5 6.825,5 2.022,7 -618,4 -461,5 14.214,4 -3.466,0 -3.883,4 - Transactions in financial assets, mil. HRK Ukupni višak / manjak, mil. HRK -2.270,2 -2.232,2 -2.507,9 -9.629,4 -14.089,3 -14.008,8 -10.000,7 -16.225,4 -12.812,3 -9.200,6 -47,8 Total surplus/deficit, mil. HRK

VDUG OPĆE DRŽAVE, mil. HRK 114.461,5 121.654,3 137.559,2 162.070,5 191.287,9 216.707,1 233.557,7 270.857,3 284.183,7 289.668,8 -1,7 GENERAL GOVERNMENT DEBT, mil. HRK

I-IIISALDO TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE, mil. EUR -2.614,8 -3.139,1 -4.227,5 -2.299,7 -488,3 -315,5 -20,9 442,9 898,0 2259,8 25,6 CURRENT ACCOUNT BALANCE, mil. EUR

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA 2) I-VI TRADE EXCHANGE Izvoz, mil. EUR 8.251,6 9.004,1 9.585,1 7.529,4 8.905,2 9.582,2 9.628,5 9.589,4 10.368,8 11.527,9 4,4 Exports, mil. EUR Uvoz, mil. EUR 17.104,7 18.833,0 20.817,1 15.220,1 15.137,0 16.281,1 16.215,9 16.527,9 17.129,4 18.482,9 5,2 Imports, mil. EUR Saldo VTR, mil. EUR -8.853,1 -9.828,8 -11.232,0 -7.690,7 -6.231,8 -6.699,0 -6.587,4 -6.938,5 -6.760,6 -6.955,0 6,4 Trade balance, mil. EUR

I-IIIDEVIZNI PRIHOD OD TURIZMA, mil. EUR 6.293,3 6.752,6 7.459,2 6.379,1 6.230,0 6.616,8 6.858,0 7.202,4 7.401,7 7.961,2 16,2 TOURISM REVENUE, mil. EUR

I-IIIDIREKTNA STRANA ULAGANJA U RH, mil. EUR 2.617,0 3.378,5 3.650,9 2.279,2 1.064,7 1.016,9 1.142,1 709,7 2.391,9 129,5 27,1 FOREIGN DIRECT INVESTMENTS IN CROATIA, mil. EUR

VBRUTO INOZEMNI DUG RH, mil. EUR 29.725,0 33.720,8 40.590,0 45.600,4 46.908,4 46.397,2 45.297,2 45.958,4 46.663,8 45.534,0 -10,4 GROSS EXTERNAL DEBT, mil. EUR

I-VIIIPROSJEČNI SREDNJI TEČAJ HRK/EUR 7,322849 7,336019 7,223178 7,339554 7,286230 7,434204 7,517340 7,573548 7,630014 7,609601 -0,9 EXCHANGE RATE HRK/EUR, period averagePROSJEČNI SREDNJI TEČAJ HRK/USD 5,839170 5,365993 4,934417 5,280370 5,500015 5,343508 5,850861 5,705883 5,749322 6,862262 -1,0 EXCHANGE RATE HRK/USD, period average Izvor: DZS, MF, HNB; obrada: HGK1)privremeni podatak2)nova metodologija3)smanjenje suficita

Source: CBS, MF, CNB; edit: CCE1)preliminary data2)new methodology

3)surplus decrease

5

ww

w.h

gk.h

r

7/8

2016

.

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Stopa rastaGrowth rates

2016.2015.

I-VIBDP, tekuće cijene, mil. HRK 294.437 322.310 347.685 330.966 328.041 332.587 330.456 329.571 328.431 334.219 2,5 GDP, current prices, mil. HRK

BDP realne stope rasta u % 4,8 5,2 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -1,1 -0,4 1,6 2,7 GDP, real growth rates in %

BDP, tekuće cijene, mil. EUR 40.208 43.935 48.135 45.093 45.022 44.737 43.959 43.516 43.045 43.921 3,4 GDP, current prices, mil. EUR

BDP po stanovniku, EUR 9.322 10.187 11.166 10.471 10.479 10.446 10.297 10.228 10.162 10.390 - GDP per capita, EUR

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA I-VII INDUSTRIAL PRODUCTION - stope rasta u % 4,1 4,9 1,2 -9,2 -1,4 -1,2 -5,5 -1,8 1,2 2,7 5,0 - growth rates in %

CIJENE, stope rasta u % I-VII PRICES, growth rates in % Potrošačke cijene - Inflacija 3,2 2,9 6,1 2,4 1,1 2,3 3,4 2,2 -0,2 -0,5 -1,5 Consumer prices - Inflation

VIIICijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima na domaćem tržištu 2,9 3,4 8,4 -0,4 4,3 6,3 7,0 0,5 -2,7 -3,9 -5,0 Producers´ prices of industrial products on domestic market

PROMET U TRGOVINI NA MALO I-VII RETAIL TURNOVER - realne stope rasta u % 2,2 5,3 -0,5 -15,3 -1,8 1,0 -4,2 -0,6 0,4 2,4 3,9 - real growth rates in %

I-VINETO PLAĆA, u HRK 4.603 4.841 5.178 5.311 5.343 5.429 5.478 5.515 5.533 5.711 - NET WAGE AND SALARY, in HRK NETO PLAĆA, u HRK, nova metodologija - - - - - - - - - 5.594 1,6 NET WAGE AND SALARY, in HRK, new methodology

VIISTOPA REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI, % 16,6 14,8 13,2 14,9 17,4 17,9 19,1 20,2 19,7 17,4 - REGISTERED UNEMPLOYMENT RATE, %STOPA REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI, %, nova metodologija - - - - - - - - - 17,0 13,3 REGISTERED UNEMPLOYMENT RATE, %, new methodology

OSTVARENE INVESTICIJE U DUGOTRAJNU IMOVINU 2) TOTAL GROSS INVESTMENT - pravnih osoba, mil. HRK 71.039,5 78.243,4 83.729,4 67.461,3 48.337,2 46.628,6 44.116,6 45.136,2 46.570,6 - - - of legal entities, mil. HRK

TURIZAM (noćenja u 000) I-VII TOURISM (tourist nihgts in ‘000) Ukupno 53.007 56.005 57.103 56.300 56.416 60.354 62.743 64.828 66.484 71.605,3 8,8 Total Domaći turisti 5.985 6.431 6.478 5.799 5.424 5.603 5.221 5.140 5.160 5.742,6 0,4 Domestic tourists Strani turisti 47.022 49.575 50.626 50.501 50.992 54.751 57.522 59.688 61.324 65.862,7 9,6 Foreign tourists

DRŽAVNI PRORAČUN I-VII CENTRAL GOVERNMENT BUDGET Ukupni prihodi, mil. HRK 95.235,6 108.320,6 115.772,7 110.257,9 107.466,4 107.069,7 109.558,9 108.585,0 114.044,5 107.480,9 8,0 Total revenue, mil. HRK Ukupni rashodi, mil. HRK 95.950,0 108.007,6 115.292,4 117.924,0 120.323,3 119.939,5 118.730,0 123.505,9 125.689,5 114.391,9 0,6 Total expenditure, mil. HRK Transakcije u nefinancijskoj imovini, mil. HRK 1.555,8 2.545,2 2.988,1 1.963,4 1.232,4 1.139,0 829,6 1.304,5 1.167,3 2.289,5 40,5 Transactiona in non f ianancial assets, mil. HRK Transakcije u financijskoj imovini, mil. HRK -3.047,2 -3.734,8 -3.948,5 6.825,5 2.022,7 -618,4 -461,5 14.214,4 -3.466,0 -3.883,4 - Transactions in financial assets, mil. HRK Ukupni višak / manjak, mil. HRK -2.270,2 -2.232,2 -2.507,9 -9.629,4 -14.089,3 -14.008,8 -10.000,7 -16.225,4 -12.812,3 -9.200,6 -47,8 Total surplus/deficit, mil. HRK

VDUG OPĆE DRŽAVE, mil. HRK 114.461,5 121.654,3 137.559,2 162.070,5 191.287,9 216.707,1 233.557,7 270.857,3 284.183,7 289.668,8 -1,7 GENERAL GOVERNMENT DEBT, mil. HRK

I-IIISALDO TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE, mil. EUR -2.614,8 -3.139,1 -4.227,5 -2.299,7 -488,3 -315,5 -20,9 442,9 898,0 2259,8 25,6 CURRENT ACCOUNT BALANCE, mil. EUR

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA 2) I-VI TRADE EXCHANGE Izvoz, mil. EUR 8.251,6 9.004,1 9.585,1 7.529,4 8.905,2 9.582,2 9.628,5 9.589,4 10.368,8 11.527,9 4,4 Exports, mil. EUR Uvoz, mil. EUR 17.104,7 18.833,0 20.817,1 15.220,1 15.137,0 16.281,1 16.215,9 16.527,9 17.129,4 18.482,9 5,2 Imports, mil. EUR Saldo VTR, mil. EUR -8.853,1 -9.828,8 -11.232,0 -7.690,7 -6.231,8 -6.699,0 -6.587,4 -6.938,5 -6.760,6 -6.955,0 6,4 Trade balance, mil. EUR

I-IIIDEVIZNI PRIHOD OD TURIZMA, mil. EUR 6.293,3 6.752,6 7.459,2 6.379,1 6.230,0 6.616,8 6.858,0 7.202,4 7.401,7 7.961,2 16,2 TOURISM REVENUE, mil. EUR

I-IIIDIREKTNA STRANA ULAGANJA U RH, mil. EUR 2.617,0 3.378,5 3.650,9 2.279,2 1.064,7 1.016,9 1.142,1 709,7 2.391,9 129,5 27,1 FOREIGN DIRECT INVESTMENTS IN CROATIA, mil. EUR

VBRUTO INOZEMNI DUG RH, mil. EUR 29.725,0 33.720,8 40.590,0 45.600,4 46.908,4 46.397,2 45.297,2 45.958,4 46.663,8 45.534,0 -10,4 GROSS EXTERNAL DEBT, mil. EUR

I-VIIIPROSJEČNI SREDNJI TEČAJ HRK/EUR 7,322849 7,336019 7,223178 7,339554 7,286230 7,434204 7,517340 7,573548 7,630014 7,609601 -0,9 EXCHANGE RATE HRK/EUR, period averagePROSJEČNI SREDNJI TEČAJ HRK/USD 5,839170 5,365993 4,934417 5,280370 5,500015 5,343508 5,850861 5,705883 5,749322 6,862262 -1,0 EXCHANGE RATE HRK/USD, period average Izvor: DZS, MF, HNB; obrada: HGK1)privremeni podatak2)nova metodologija3)smanjenje suficita

Source: CBS, MF, CNB; edit: CCE1)preliminary data2)new methodology

3)surplus decrease

7/8

7

ww

w.h

gk.h

r

2016

.

Dinamika rasta BDP-a znatno je povećana u odnosu na prošlogodišnju.

U drugomu ovogodišnjem kvartalu ponovo je ostvarena neočekivano visoka stopa rasta BDP-a od 2,8%, čime je dinamika rasta za prvu polovinu godine zadržana na 2,7%. Na takav je rast kao i u prošloj godi-ni najviše utjecalo realno povećanje robnog izvoza, ali prvih šest mjeseci ove godine obilježeno je i značajnim oporavkom domaće potražnje. Tu potražnju čini osob-na potrošnja koja je povećana 3,1%, potrošnja države koja je realno povećana 1,7% te bruto investicije čiji je rast iznosio 5,4%. Zbog najvećeg udjela u strukturi BDP-a primarni utjecaj na njegov rast imala je osobna potrošnja čiji se doprinos gotovo izjedačio s doprino-som robnog izvoza, a značajan doprinos rastu dale su i investicije. Takvo kretanje ovih kategorija domaće

BRUTOdomaći proizvod

potražnje prije svega je omogućeno rastom neto pla-ća i prisutnom deflacijom, odnosno padom opće ra-zine cijena te daljnjim padom cijene sirove nafte koja je omogućila preraspodjelu potrošnje stanovništva, kao i smanjene troškove poduzetnicima. Pored toga, značajan je čimbenik rasta bilo i povećanje sklonosti potrošnji i ulaganju, koji su znatno smanjeni tijekom kriznog razdoblja. Dodatni su čimbenici bila povoljna kretanja u globalnom okruženju, ponajviše nastavak blagog povećanja dinamike rasta Europske unije te znatno poboljšani financijski rezultati poslovanja po-duzetnika u prošloj godini. Ovakva kretanja ukupne potražnje dovela su do povećanja proizvodnje roba i usluga, ali i do značajnog rasta vrijednosti uvoza roba i usluga, što je umanjilo njezin utjecaj na rast BDP-a.

Rast proizvodnje roba i usluga zabilježen je kod svih skupina djelatnosti, kako ih u strukturi BDP-a prati DZS. Najveća stopa realnoga rasta, ali i najveći doprinos ukupnom rastu BDP-a zabilježen je kod pre-

KRETANJE POJEDINIH KATEGORIJA POTRAŽNJE BDP-a.....

I–VI 2016., razlika u odnosu na I–VI 2015. u milijunima kuna, stalne cijene, referentna 2010.

Izvor: DZS; obrada: HGK

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

Osobnapotrošnja

Državnapotrošnja

Brutoinvesticije u

fiksni kapital

Promijenazaliha

Izvoz roba iusluga

Uvoz roba iusluga

BDP

mili

juni

HR

K

rađivačke industrije, a slijedila ju je skupina djelatno-sti koja obuhvaća trgovinu na veliko i malo, prijevoz i skladištenje te ugostiteljstvo. Rast prerađivačke indu-strije i trgovine znatno je poticalo kretanje, odnosno rast robnog izvoza, ali taj rast na godišnjoj razini uspo-rava tako da će se smanjiti i doprinos robnog izvoza ra-stu ovih djelatnosti, ali i ukupnom rastu BDP-a. Stoga će dinamika rasta BDP-a do kraja godine više ovisiti o daljnjem kretanju domaće potražnje te izvozu usluga, pretežno prihodima od turizma tijekom glavne turi-stičke sezone.

Rast BDP-a je u prvih šest mjeseci bio na razini ra-sta cijele EU, odnosno tek neznatno dinamičniji. Nai-me, prema desezoniranim podacima Hrvatska je rasla po stopi od 2,1%, a EU po stopi od 1,9%. Nastavi li se ta-kav odnos, do kraja godine doći će tek do minimalnog približavanja prosjeku EU. Istovremeno, Rumunjska i Bugarska, koje su u prošloj godini bile jedine manje ra-zvijene članice, rastu po većim stopama od čak 5,1% te 3,0% te će Rumunjska već u ovoj godini prestići Hrvat-sku na ljestvici razvijenosti i prepustiti joj predzadnje mjesto.

INDUSTRIJSKAproizvodnjaIndustrijska proizvodnja kontinuirano raste već godinu i pol, što je djelomično rezultat povoljnijih kretanja inozemne i domaće potražnje.

U srpnju ove godine industrijska je proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, veća za 1,2% u odnosu na srpanj 2015. godine, što je naj-sporija dinamika rasta u ovoj godini. S druge strane, prema izvornim podacima, u srpnju je zabilježen go-dišnji pad industrijske proizvodnje od 2,5% (prvi nakon siječnja 2015. godine), na što je djelomično negativno utjecao broj radnih dana, odnosno u ovogodišnjem su srpnju bila dva radna dana manje nego u srpnju prošle godine.

Srpanjski rast ukupne industrijske proizvodnje (prema kalendarski prilagođenim podacima) struk-turno je rezultat porasta proizvodnje u svim trima

REALNE GODIŠNJE STOPE RASTA BDP-a PO KVARTALIMA.....


- 9,0

- 7,5

- 6,0

- 4,5

- 3,0

- 1,5

0,0

1,5

3,0

4,5

Q1 2

00

8. Q2

Q3

Q4

Q1 2

00

9. Q2

Q3

Q4

Q1 2

010

.

Q2

Q3

Q4

Q1 2

011

.

Q2

Q3

Q4

Q1 2

012

.

Q2

Q3

Q4

Q1 2

013

.

Q2

Q3

Q4

Q1 2

014

.

Q2

Q3

Q4

Q1 2

015

.

Q2

Q3

Q4

Q1 2

016

.

Q2

%

7/8

9

ww

w.h

gk.h

r

2016

.

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA.....

kalendarski prilagođene godišnje stope rasta

Izvor: Eurostat; obrada: HGK

industrijskim djelatnostima, tj. u rudarstvu i vađenju (0,6%, četiri mjeseca rast), prerađivačkoj industriji (1,5%, kontinuirani godišnji rast od veljače 2015. godi-ne) te opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (6,9%, tri mjeseca rast).

Promatrano prema GIG-u, godišnje povećanje ukupne industrijske proizvodnje u srpnju zabilježeno je u trima grupacijama: intermedijarni proizvodi (1,1%, od početka godine rast), netrajni proizvodi za široku potrošnju (3,2%, od svibnja 2015. godine samo jedan pad) i energija (7,3%, u ovoj godini uglavnom oscilator-na kretanja). Pad proizvodnje zabilježen je kod kapi-talnih proizvoda (-2,8%, prvi pad nakon travnja prošle godine) i trajnih proizvoda za široku potrošnju (-9,5%, treći pad u ovoj godini).

U prvih sedam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim po-dacima, veća za 4,6% u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, ali i oko 12,7% manja u odnosu na isto razdo-blje 2008. godine.

Iako je od travnja ove godine, promatrano po mje-secima, uočljiv trend usporavanja dinamike rasta, ona je i dalje u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci brža u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine, kada je rast iznosio 1,8%. Ovogodišnji kumulativni rast, struk-turno je rezultat porasta proizvodnje u rudarstvu i va-đenju (0,5%), prerađivačkoj industriji (5,3%) te opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (2,3%).

Od početka ove godine bilježi se trend godišnjega rasta zaliha gotovih proizvoda u industriji, a u srpnju su bile 9,4% veće u odnosu na srpanj 2015. godine. Na srpanjski rast značajnim je dijelom utjecalo poveća-nje zaliha u proizvodnji kemikalija (12,6%) i proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (14%).

Broj zaposlenih u industriji (industrijski dijelovi tvrtki) u srpnju ove godine bio je približno isti kao u srpnju 2015. godine, što predstavlja prekid kontinuira-nog silaznoga godišnjeg trenda koji je trajao od kraja 2007. godine. Kako je riječ o, zasad, izoliranom slučaju, još je prerano govoriti o oporavku broja zaposlenih, no eventualno se u narednom razdoblju može pokazati kao prvi slučaj doticanja dna razine broja zaposlenih u industriji. Uz porast proizvodnje i pad broja zaposlenih (u prvih sedam mjeseci -0,4%), proizvodnost rada je, u prvih sedam mjeseci, bila 5,4% veća u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.

Na razini EU bilježi se pozitivan trend industrijske proizvodnje koji kontinuirano traje od prosinca 2014. godine, a na takva kretanja (zaključno s prvim kvarta-lom ove godine) djelomično je utjecala povoljnija do-maća (potrošnja kućanstva, države i investicije) i ino-zemna potražnja (izvoz roba). U prvih sedam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja EU bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosjeku veća za 1,2% (u Hrvatskoj 4,7% veća) u odnosu na isto raz-doblje 2015. godine, ali i 5,9% manja (u Hrvatskoj 12,7% manja) u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.

- 6,0

- 4,0

- 2,0

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

I 20

14 II III IV V VI

VII

VIII IX X XI XI

I

I 20

15 II III IV V VI

VII

VIII IX X XI XI

I

I 20

16 II III IV V VI

%

Hrvatska EU

TRGOVINAna maloRealan promet u trgovini na malo raste već gotovo dvije godine.

U srpnju ove godine maloprodajni je promet real-no bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, za 4,5% (nominalno za 2%) veći u odnosu na srpanj 2015. godine, što predstavlja najbržu dinamiku rasta još od srpnja 2015. godine. Trend godišnjega rasta djelomič-no je rezultat poboljšanja pouzdanja potrošača koje se bilježi od listopada 2014. do lipnja ove godine, kada se počinje bilježiti blago pogoršanje tog pokazatelja. Također, na uzlazni trend prometa u trgovini na malo pozitivno utječe i realno povećanje neto plaća, koje je uslijedilo kao rezultat promjene u oporezivanju dohot-ka (početkom 2015. godine).

Slijedom navedenog, ali i kao rezultat zaustavlja-nja negativnog trenda u segmentu zaposlenosti, u prvih sedam mjeseci ove godine realan je promet u trgovini na malo u prosjeku bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 3,4% veći u odnosu na isto razdoblje 2015. godine (kada je rast iznosio 2,4%), ali

i 13,8% manji u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Nominalni promet (prema izvornim podacima) u

trgovini na malo u srpnju bio je 1,2% veći u odnosu na srpanj 2015. godine, što je rezultat povećanja prometa u sedam trgovačkih struka od ukupno deset.

Najveći je rast nominalnoga prometa u srpnju za-bilježen u trgovačkoj struci „tekstil, odjevni predmeti, obuća i kožni proizvodi“ 9,7% (16 mjeseci rast), a zatim slijede „računalna oprema, knjige i novine, igre i igrač-ke, cvijeće i sadnice, satovi i nakit i ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavaonicama“ 9,3% (deset mjeseci rasta), „ostale nespecijalizirane prodavaonice“ 7,7% (11 mjeseci rasta), „audio i video oprema, željezna roba, boje i staklo, električni aparati za kućanstvo, na-mještaj i drugi proizvodi za kućanstvo“ 3% (trend rasta od kolovoza 2014. godine), „motorna vozila, dijelovi i pribor za motorna vozila, motocikli i dijelovi“ 2,9% (de-vet mjeseci rasta), „ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi, kozmetički i toaletni proizvodi“ 2,1% (u ovoj godini samo jedan pad) i „nespecijalizirane prodavao-nice pretežno živežnim namirnicama“ 1,7% (u ovoj go-dini samo jedan pad).

Pad je zabilježen u trgovačkim strukama „motorna goriva i maziva“ 6,5% (od srpnja 2014. godine kontinu-irani godišnji pad, između ostalog pad cijena goriva), „ostala trgovina na malo izvan prodavaonica“ 1,1% (pet mjeseci pada) i „specijalizirane prodavaonice živežnim namirnicama“ 0,2% (četiri mjeseca pad).

Povoljnija kretanja ovogodišnjega maloprodajnog

PROMET U TRGOVINI NA MALO.....

kalendarski prilagođene realne godišnje stope rasta u odjeljku G47

Izvor: Eurostat, DZS; obrada: HGK

- 4,0

- 2,0

0,0

2,0

4,0

6,0

8,0

VII

2014

VIII IX X XI XI

I

I 20

15 II III IV V VI

VII

VIII IX X XI XI

I

I 20

16 II III IV V VI

VII

%

Hrvatska EU

7/8

11

ww

w.h

gk.h

r

2016

.

prometa (odjeljak G47), unatoč pogoršanju pouzdanja potrošača, bilježe se i na razini EU. Tako je u srpnju ove godine, prema podacima statističkog ureda Eurostat, realan maloprodajni promet (odjeljak G47) na razini EU bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 3,5% (prema DZS-u u Hrvatskoj 1,7%) veći u odnosu na srpanj 2015. godine. Time je nastavljen trend godiš-njeg rasta koji traje od kolovoza 2013. godine.

Promatrano po zemljama EU, i dalje se najveći rast prometa bilježi u Rumunjskoj. Naime, u Rumunjskoj se od travnja 2015. godine kontinuirano bilježi godišnji rast maloprodajnog prometa, što je (od lipnja 2015. godine)

pod značajnim utjecajem visokih stopa rasta prometa u kategoriji „Hrana, pića i duhan“. Porast u toj kategoriji pod utjecajem je smanjenja PDV-a na hranu (s 24 na 9%), koje je nastupilo u lipnju 2015. godine, a porast ukupno-ga maloprodajnog prometa, od početka ove godine, pod utjecajem je smanjenja opće stope PDV-a s 24 na 20%.

U prvih sedam mjeseci ove godine maloprodajni je promet EU u prosjeku bio, prema kalendarski prila-gođenim podacima, 2,8% (u Hrvatskoj 1,8%) veći u od-nosu na isto razdoblje 2015. godine, odnosno 4,1% veći (u Hrvatskoj manji za 8,7%) u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.

TURIZAMTuristička aktivnost bilježi uzlazni trend još od 2014. godine.

U srpnju ove godine zabilježeno je 3,91 milijun turi-stičkih dolazaka i 22,9 milijuna turističkih noćenja, što je 17,6%, odnosno 12,2% više u odnosu na srpanj 2015. godine. Povoljnija kretanja u promatranom mjesecu strukturno su rezultat rasta tih pokazatelja kod stra-

nih i domaćih turista, s time da je dinamika rasta do-lazaka i noćenja stranih turista brža u odnosu na do-maće turiste. Najviše noćenja stranih turista u srpnju ove godine ostvarili su turisti iz Njemačke, Slovenije i Češke, što je isti slučaj kao i u srpnju prošle godine.

Povoljniji rezultati u ovogodišnjem srpnju dio su uzlaznog trenda koji traje od 2014. godine (za turistič-ke dolaske traje od travnja 2014. godine, a za turistička noćenja od prosinca 2014. godine), a prekinut je samo u travnju ove godine zbog vremenske razlike u uskrš-njim blagdanima.

U prvih sedam mjeseci ove godine zabilježeno je 9,2% više turističkih dolazaka i 8,8% više turističkih no-

Izvor: DZS,; obrada: HGK

MEĐUGODIŠNJE STOPE KRETANJA TURISTIČKIH DOLAZAKA I NOĆENJA.....

- 20,0

- 15,0

- 10,0

- 5,0

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

III 2

014 IV

V VI

VII

VIII IX X XI XI

I

I 20

15 II III IV V VI

VII

VIII IX X XI XI

I

I 20

16 II III IV V VI

VII

%

Dol

asci

Noć

enja

PRIJEVOZputnika i robaU ovoj godini bilježi se pad broja prevezenih putnika i porast količine transportirane robe.

U posljednjem tromjesečju 2015. godine, ostvaren je godišnji rast broja ukupno prevezenih putnika čime je zasutavljen negativan trend koji je trajao 28 kvarta-la. Značajan utjecaj na takva kretanja ima činjenica da podaci za zadnje tromjesečje prošle godine uključuju i broj prevezenih izbjeglica. U prvom tromjesečju ove

godine (podaci također obuhvaćaju broj prevezenih izbjeglica) nastavlja se uzlazni trend, no već u drugom tromjesečju bilježi se godišnji pad.

Tako je u drugom tromjesečju ove godine uku-pno prevezeno 1,3% manje putnika u odnosu na isto tromjesečje 2015. godine. Strukturno gledano, pad je rezultat smanjenja broja prevezenih putnika u gotovo svim vidovima prijevoza (u cestovnom -1,6%, željeznič-kom -1,9% te pomorskom i obalnom -0,6% prijevozu), izuzev u zračnom gdje je zabilježen porast (6,6%).

Nakon pada u prvom tromjesečju, u drugom se tromjesečju bilježi godišnji porast (13,9%) ukupno transportirane robe, što je rezultat povećanja u svim vidovima prijevoza, izuzev željezničkoga, gdje je zabi-lježen pad (-8%). Kod količine prevezene robe bilježe se uglavnom pozitivni trendovi od početka prošle godine, odnosno pad je zabilježen samo u prvom tromjesečju ove godine. Na takve, uglavnom pozitivne trendove,

PRIJEVOZ PUTNIKA I ROBA .....


ćenja u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Takva kretanja rezultat su rasta kod domaćih i stranih turi-sta, s time da se i na kumulativnoj razini bilježi brža dinamika rasta dolazaka i noćenja stranih turista u odnosu na domaće turiste.

Pozitivni turistički trendovi ostvaruju se i na svjet-skoj razini, odnosno prema podacima organizacije

World Tourism Organization, u prva četiri mjeseca ove godine u svijetu je ostvareno 5% više međunarodnih turističkih dolazaka u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Pritom je rast zabilježen u većini svjetskih re-gija izuzev u Sjevernoj Africi (-8%) i na Bliskom Istoku (-7%), gdje je zabilježen godišnji pad.

40.000

45.000

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

85.000

90.000

40.000

45.000

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

80.000

I - VI 2010. I - VI 2011. I - VI 2012. I - VI 2013. I - VI 2014. I - VI 2015. I - VI 2016.

tis.

tona

tis.

PUTNICI (lijevo) ROBA (desno)

7/8

13

ww

w.h

gk.h

r

2016

.

GRAĐEVINARSTVORast građevinske aktivnosti.

Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku rast građevinske aktivnosti na godišnjoj je razini nastavljen i u lipnju, kada je indeks obujma gra-đevinskih radova povećan za 1,5% (prema kalendarski prilagođenim podacima). Na godišnjoj se razini rast bilježi u svim ovogodišnjim mjesecima, što je rezultat rasta obujma radova na zgradama (u lipnju je povećan za 6,2%), dok se obujam radova na ostalim građevina-ma i dalje kreće na nižim razinama nego u istim mje-secima prethodne godine. Recentni podaci pokazuju znatnije dinamiziranje korištenja raspoloživih sredsta-va iz europskih fondova, što će imati pozitivan utjecaj i na buduću dinamiku građevinske aktivnosti, osobito na oporavak radova na ostalim građevinama. Taj se utjecaj već nazire u usporavanju pada radova na osta-lim građevinama, koji je smanjen na godišnjoj razini s

-5,7% u travnju, preko -2,6% u svibnju, na -2,2% u lipnju ove godine.

Sumarno je u prvom polugodištu ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, građevinska aktivnost porasla za 4,1%, pri čemu su radovi na zgra-dama povećani za 10,2%, dok su istodobno radovi na ostalim građevinama smanjeni za 1,4%. Riječ je o pr-vom polugodišnjem rastu građevinske aktivnosti od 2008. godine, što potvrđuje da građevinarstvo polako izlazi iz krize, ali se trenutno nalazi tek na razini koja je 44,7% niža od one ostvarene u prvom polugodištu 2008. godine. Pritom se u prvom polugodištu ove godine 47,3% odrađenih sati odnosilo na radove na zgradama, a 52,7% na radove na ostalim građevinama. Istodobno su radovi na novogradnjama dosegli 55,5% odrađenih sati, dok se na ostale radove odnosilo 44,5% sati rada.

Prema podacima koji su zasad dostupni za 19 ze-malja, u Europskoj je uniji u lipnju zabilježen pad gra-đevinske aktivnosti za 0,3% na mjesečnoj i za 0,6% na godišnjoj razini. Pritom je na godišnjoj razini pad zabilježen u jedanaest, a rast u osam zemalja. Dvo-

OBUJAM GRAĐEVINSKIH RADOVA.....

kalendarski prilagođene godišnje stope promjene

Izvor: DZS, EUROSTAT; obrada: HGK

povoljno utječe i trend povećanja vanjskotrgovinske robne aktivnosti.

Slijedom spomenutih kretanja po tromjesečjima, u prvih se šest mjeseci ove godine bilježi pad bro-

ja prevezenih putnika (-0,4%) te povećanje količine transportirane robe (7,2%), u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.

- 20

- 15

- 10

- 5

0

5

10

15

20

I 2014.

III V VII IX XI I 2015.

III V VII IX XI I 2016.

III V

Zgra

de (H

R)

Ost

ale

građ

evin

e (H

R)

Uku

pno

(HR

)

Uku

pno

(EU

28)

znamenkasti pad zabilježen je u Mađarskoj (-16,2%), Sloveniji (-16,0%), Poljskoj (-14,7%), Bugarskoj (-13,0%) i Češkoj (-12,5%), dok je istodobno najviši rast ostva-ren u Švedskoj (+16,3%), Danskoj (+8,7%), Španjolskoj (+5,2%), Rumunjskoj (+4,6%) i Luksemburgu (+3,4%). Pritom je sumarno u drugom kvartalu ove godine, u odnosu na isti kvartal prošle godine, zabilježen pad građevinske aktivnosti za 0,8%, što je prvi međugo-dišnji kvartalni pad aktivnosti zabilježen od drugoga kvartala 2013. godine. Međutim, riječ je o privremenim i zasad nepotpunim podacima.

Postupni oporavak građevinske aktivnosti potvr-đuju i podaci o izvršenim građevinskim radovima po-slovnih subjekata s 20 i više zaposlenih prema kojima je u prvom polugodištu ove godine vrijednost izvrše-nih radova s vlastitim radnicima iznosila 6,4 milijardi kuna, što je 4,8% više nego u istom razdoblju prošle godine. Pritom je vrijednost radova na zgradama po-rasla za 3,7% uz rast vrijednost radova na ostalim gra-đevinama za 5,7%. Riječ je o nastavku tendencije rasta vrijednosti građevinskih radova ostvarenih vlastitim radnicima na godišnjoj razini koja se sada protegla na posljednjih šest kvartala.

Podaci o broju izdanih građevinskih dozvola poka-zuju rast broja izdanih dozvola na godišnjoj razini koji i dalje nije praćen odgovarajućim rastom predviđene

vrijednosti radova. Tako su u prvom polugodištu ove godine ukupno izdane 3 624 građevinske dozvole s predviđenom vrijednošću radova od 8,7 milijardi kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine broj izdanih dozvola povećan je za 22,8% (19,6% kod dozvola za zgrade i 37,5% kod dozvola za ostale građevine), dok je u njima predviđena vrijednost radova smanjena za 14,1% (za 14,8% kod zgrada i za 12,6% kod ostalih gra-đevina). Ipak, podaci o kretanju vrijednosti novih na-rudžbi pokazuju da su one u prvom polugodištu ove godine bile za 10,7% više nego u istom razdoblju prošle godine, pri čemu je vrijednost narudžbi za radove na zgradama povećana za 14,5%, a za radove na ostalim građevinama za 7,8%.

Podaci o obujmu i vrijednosti građevinskih radova upućuju na postupan oporavak građevinske aktivno-sti koji bi se pri rastu broja izdanih građevinskih dozvo-la i vrijednosti novih narudžbi trebao održati i u nared-nom razdoblju. Stoga se problematika građevinarstva postupno seli s pitanja nedostatka poslova prema pitanjima povezanima s kapacitetima i mogućnosti-ma građevinara za preuzimanje značajnijih poslova, s obzirom na činjenicu da je dugogodišnja kriza uma-njila potencijale građevinskog sektora te da se sve više osjeća nedostatak radnika specifičnih struka potreb-nih za izvođenje građevinskih radova.

OSNOVNIagregati cijenaGodina dana uzastopne deflacije potrošačkih cijena.

U srpnju su potrošačke cijene bile niže za 1,5% nego prije godinu dana, što je nešto blaži pad od onog iz prethodnih mjeseci. Time se nastavlja trend negativne godišnje promjene cijena koji traje sada punu godinu dana, s time da rast cijena veći od 0,1% nije zabilježen od kraja 2014. godine.

Ublažavanje godišnje deflacije u srpnju posljedica je nešto blažeg pada cijena goriva i maziva za automo-bile (-11,3%) te zaustavljanja pada cijena hrane (u srp-

nju su cijene hrane bile na razini onih iz srpnja prošle godine, što je prvi mjesec u ovoj godini u kojem nije zabilježen godišnji pad).

Najjači izravni deflatorni izvor ostaju cijene naftnih derivata, ali ograničenje rasta potrošačkih cijena pro-izlazi i s potražne strane, budući da se osobna potroš-nja oporavlja relativno sporo pod utjecajem sporog oporavka zaposlenosti. To dokazuje temeljni indeks potrošačkih cijena (bez hrane, energije i administra-tivnih cijena) koji je od početka godine deflatoran, posljednjih mjeseci oscilirajući oko najdublje razine od sredine 2014. godine (u srpnju -0,8%).

Cijene naftnih derivata koje su sada glavni, bit će u nastavku godine sve manje intenzivan deflatorni izvor. Naime, u skladu s kretanjem cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, očekujemo i stabiliziranje godišnje razlike u cijeni naftnih derivata na domaćem tržištu. Ujednačavanje ovogodišnjih s prošlogodišnjim cijena-ma sirove nafte na terminskim svjetskim tržištima već

7/8

15

ww

w.h

gk.h

r

2016

.

INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA.....


se dogodio u kolovozu: na razini prosječne mjesečne terminske cijene sirove nafte tipa WTI, zabilježen je godišnji rast od oko 4,5%.

Stoga očekujemo pad potrošačkih cijena sve sla-

bijeg intenziteta, a na kraju godine i povratak blage inflacije. Ipak, na razini prosjeka 2016. godine, potro-šačke će cijene ostati ispod onih iz prošle godine, što će biti treća deflatorna godina u nizu.

TRŽIŠTEradaZaposlenost i neZaposlenost

Rekordno nizak broj nezaposlenih, no zapošljavanje i dalje usporeno.

U srpnju uobičajeno slabi sezonski utjecaj na rast zapošljavanja te je on stoga često i posljednji mjesec u godini u kojem raste ukupan broj zaposlenih i pada ukupan broj nezaposlenih. Naime, kada potreba za

dodatnom radnom snagom vezana uz glavnu turistič-ku sezonu, prestaje, ukupan broj zaposlenih počinje padati, a nezaposlenih rasti jer se sezonski radnici vra-ćaju na HZZ.

U ovogodišnjem srpnju je rast broja zaposlenih ostvaren na razini od 15,2 tisuće (nešto više od četvrti-ne rasta u prethodnom mjesecu), dok je broj nezapo-slenih pao za 2,4 tisuće (čak 81% manje od pada u pret-hodnom mjesecu). Iako fizički pokazatelji sugeriraju rekordno dobru turističku sezonu, rast broja zaposle-nih u razdoblju od veljače do srpnja ove godine nije bio veći u usporedbi s istim razdobljem prošle godine (štoviše, bio je niži za 1,4%). Pritom treba napomenuti da su za ovu godinu podaci privremeni, stoga je izvje-sno da će konačni (koji su uvijek viši) pokazati nešto povoljniju situaciju zaposlenosti u odnosu na prošlu godinu, no ipak ćemo to prije nazvati umirivanjem trenda nego uzlaznim trendom.

- 3,0

- 2,0

- 1,0

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

I/20

12. II III IV V VI

VII

VIII IX X X

IXI

II/

2013

. II III IV V VI

VII

VIII IX X X

IXI

II/

2014

. II III IV V VI

VII

VIII IX X X

IXI

II/

2015

. II III IV V VI

VII

VIII IX X X

IXI

II/

2016

. II III IV V VI

VII

godi

šnja

sto

pa p

rom

jene

, %

STANJE NA TRŽIŠTU RADA, REGISTRIRANI PODACI.....


Također, treba primijetiti da broj osoba koje rade samo sezonske poslove ostaje vrlo značajan pri formi-ranju razine zaposlenosti – taj je broj znatno viši nego u godinama prije krize. Tako je u prošloj godini na se-zonskim poslovima radilo rekordnih 41.467 osoba, što je čak 66% više nego u prosjeku razdoblja 2004. do 2008. godine.

Nadalje, činjenica je da su i rast zaposlenih i pad nezaposlenih pod utjecajem mjere „Stručnog osposo-bljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa“ na rok od godine dana: prema podacima HZZ-a u srpnju je s takvim statusom radilo 25,4 tisuće osoba.

Primjetno je da se dinamike u segmentima zapo-slenosti i nezaposlenosti razlikuju. Naime, u segmen-tu nezaposlenosti trendovi su znatno povoljniji nego u segmentu zapošljavanja: broj nezaposlenih od 217.089 u srpnju bio je najniži otkad imamo donekle usporedi-ve statističke podatke, dok je broj zaposlenih daleko od pretkriznih godina. To je stoga što na male pomake u zaposlenosti i znatno dinamičnije pomake u neza-poslenosti utječu (nepovoljni) demografski trendovi i rastuća ekonomska emigracija. Naime, od 2009. go-dine Hrvatska se suočava s negativnim migracijskim saldom koji je sve dublji: u 2015. godini je rekordnih 17.945 osoba više odselilo iz Hrvatske od onih koje su uselile u Hrvatsku. Također, prema podacima HZZ-a snažno je povećan broj osoba koje napuštaju eviden-ciju nezaposlenih zbog odlaska na rad u inozemstvo,

koji je sada veći za 9,4% nego prošle godine te 2,7 puta veći nego u zadnjoj pretkriznoj godini.

No, kako nezaposlenost relativno snažno pada, manja je i stopa nezaposlenosti, iako njenu dinami-ku pada ograničava smanjenje aktivnog stanovniš-tva. Tako je trenutno stopa nezaposlenosti na razini od 13,3%, što je dva postotna boda niže nego u srpnju prošle godine, no i dalje više nego u srpnju 2008. godi-ne (za 1,1 postotni bod). Dakle, u srpnju 2008. godine pri višoj je razini nezaposlenosti (za 2,6 tisuća osoba) bila ostvarena niža stopa nezaposlenosti jer je aktiv-nih stanovnika bilo više za 174 tisuće osoba.

Kada se hrvatska stopa nezaposlenosti promatra u usporedbi s ostalim članicama EU (tada se koriste po-daci iz Ankete o radnoj snazi), Hrvatska ostaje članica s trećom najvišom stopom, iako je ona u opadanju. Naime, u srpnju je iznosila 13,2% (desezonirana), naj-više poslije Španjolske (19,6%) i Grčke (23,5%) koja je još značajno odmaknuta od ostalih članica i od prosjeka EU (8,6%). S padom opće stope nezaposlenosti pada i stopa nezaposlenosti mladih koja je u Hrvatskoj pre-ma posljednjem podatku iznosila 29,5%, što je značaj-no smanjenje na godišnjoj razini (za čak 14,1 postotni bod), no svejedno ostaje među najvišima u EU. Tako Hrvatska trenutno ima stopu nezaposlenosti mladih najveću poslije Grčke (50,3%), Španjolske (43,9%) i Ita-lije (39,2%).

srpanj 2015. (konačni) srpanj 2016. (privremeni) RAZLIKA

Aktivno stanovništvo 1.691.333 1.630.110 -61.223

Ukupno zaposleni 1.433.339 1.413.021 -20.318

Zaposleni u pravnim osobama 1.199.012 1.181.033 -17.979

Zaposleni u obrtu i slobodnoj profesiji 213.177 212.137 -1.040

Aktivni osiguranici i individualni poljoprivrednici 21.150 19.851 -1.299

Nezaposleni 257.994 217.089 -40.905

Stopa nezaposlenosti 15,3 13,3 -2,0

7/8

17

ww

w.h

gk.h

r

2016

.

plaće

Nastavlja se rast plaća.

U svim mjesecima ove godine bilježi se rast plaća na godišnjoj razini, pri čemu je porast prosječne bruto plaće izraženiji od rasta neto plaće, što je povezano s prestankom utjecaja promjena u porezu na dohodak koje su prošle godine djelovale na snažan rast neto pla-će. Istodobno se zbog pada potrošačkih cijena bilježi viši rast realnih od nominalnih plaća. Tako je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama u lipnju iznosila 7 759 kuna, što je 32 kune manje nego u svibnju, ali i 82 kune ili 1,1% više nego u lipnju prošle godine. Istodobno je prosječna neto plaća u lip-nju iznosila 5 686 kuna, što je 20 kuna manje nego u svibnju te 43 kune ili 0,8% više nego u lipnju prošle go-dine. Pritom su realne plaće porasle više od nominal-nih pa je bruto plaća realno bila 2,7% viša nego u istom mjesecu prošle godine, dok je istodobno neto plaća realno porasla za 2,4%. Medijalna neto plaća iznosila je 5 419 kuna, što znači da je polovina zaposlenih imala višu, a polovina nižu plaću od tog iznosa.

Time je u prvoj polovini ove godine zabilježen so-lidan rast plaća u odnosu na isto razdoblje prošle go-dine. Tako je prosječna mjesečna bruto plaća u prvom polugodištu ove godine iznosila 7 751 kunu, što je 2,0% više nego u prvom polugodištu prošle godine. Isto-dobno je neto plaća iznosila 5 674 kune, što je 1,6% više

nego u istom razdoblju prošle godine. Uzimajući u obzir deflaciju, bruto plaća je realno porasla za 3,6%, a neto plaća za 3,1%. Rast plaća utječe na rast raspoloži-vih sredstava stanovništva, podiže sklonost potrošnji i u konačnici povećanom osobnom potrošnjom prido-nosi ostvarivanju gospodarskog rasta.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zapo-slenome u pravnim osobama u prvom polugodištu ove godine isplaćena je u proizvodnji koksa i rafini-ranih naftnih proizvoda (11 146 kuna), vađenju sirove nafte i prirodnog plina (11 074 kuna) te u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (10 025 kuna). Istodobno su najnižu pro-sječnu neto plaću imali zaposleni u proizvodnji odje-će (3 316 kuna), zaštitnim i istražnim djelatnostima (3 367 kuna), ostalim osobnim uslužnim djelatnostima (3 400 kuna), proizvodnji kože i srodnih proizvoda (3 442 kune), uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnostima uređenja i održavanja kra-jolika (3 473 kune) i djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića (3 683 kune).

Rast plaća karakterizira i brojne europske zemlje pri čemu je u dijelu nama sličnih zemalja (Rumunjska, Srbija, Mađarska, Poljska) on u lipnju bio i viši od četiri posto na godišnjoj razini. Pritom su u lipnju prosječnu mjesečnu bruto plaću po zaposlenom višu od tisuću eura imali zaposleni u Sloveniji (1 564 eura), Hrvatskoj (1 033 eura) i Slovačkoj (1 001 euro). Prema visini bruto plaće slijede Poljska (966 eura), Mađarska (828 eura), Crna Gora (755 eura), Bosna i Hercegovina (664 eura),

KRETANJE BRUTO I NETO PLAĆE.....


4.000

4.500

5.000

5.500

6.000

6.500

7.000

7.500

8.000

I. ´15.

II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. I. ´16.

II. III. IV. V. VI.

HR

K

Bruto plaća Neto plaća Medijalna bruto plaća Medijalna neto plaća

Rumunjska (636 eura), Makedonija (529 eura) i Srbija (519 eura).

Rast plaća nastavit će se i u drugom dijelu godine, što će, uz nešto povoljnija kretanja na tržištu rada, omogućiti rast osobne potrošnje, čime će ona ostati

važan generator gospodarskog rasta. Pritom će tre-bati voditi računa o usklađenosti rasta plaća s rastom produktivnosti rada, na što upozorava činjenica da su u prvom polugodištu ove godine realne plaće rasle brže od rasta BDP-a.

EKONOMSKIodnosi s inozemstvomVanjskotrgoVinska robna raZmjena

Izvoz raste sporijom dinamikom od uvoza.

Ova godina obilježena je niskom dinamikom ra-sta izvoza. Naime, nakon dvije godine snažnog rasta vrijednosti izvoza, u prvih šest ovogodišnjih mjese-ci njegova je stopa rasta na godišnjoj razini iznosila

samo 3,4%. Nekoliko je glavnih razloga za takvo kre-tanje. Visoka baza, potaknuta pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji i navedenim rastom izvoza u protekle dvije godine, znatno smanjena vrijednost izvoza osta-lih prijevoznih sredstava, u najvećoj mjeri brodova, u odnosu na isto razdoblje prošle godine te nastavak pada prosječne cijene sirove nafte na globalnom tr-žištu, što je i dalje utjecalo na znatan pad vrijednosti izvoza naftnih derivata. Tako je upravo pad vrijednosti izvoza naftnih derivata i ostalih prijevoznih sredstava najviše utjecao na usporavanje rasta izvoza, ali je pad vrijednosti izvoza zabilježen i kod većeg broja drugih djelatnosti. S druge strane, izvoz pojedinih djelatnosti je i dalje dinamično rastao, pri čemu su se najviše isti-cali izvoz farmaceutskih proizvoda, gotovih metalnih proizvoda osim strojeva i opreme te izvoz prehrambe-nih proizvoda. Rast izvoza u članice EU bio je na pri-bližnoj razini ukupnog rasta izvoza i iznosio je 2,9%, pri čemu je najveći rast ostvaren prema Njemačkoj. Zna-čajniji rast izvoza ostvaren je i prema pojedinim manje

VRIJEDNOSTI ROBNOG IZVOZA I UVOZA RH.....

Izvor: DZS; obrada HGK

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

I - VI 2009. I - VI 2010. I - VI 2011. I - VI 2012. I - VI 2013. I - VI 2014. I - VI 2015. I - VI 2016.

mili

juni

HR

K

Izvoz Uvoz

7/8

19

ww

w.h

gk.h

r

2016

.

zastupljenim tržištima poput Saudijske Arabije, SAD-a i Švedske, dok je rast izvoza prema zemljama CEFTA-e, važnom tržištu za hrvatske proizvode, smanjen za 3,7%.

Vrijednost uvoza je u odnosu na prvih šest prošlo-godišnjih mjeseci povećana za 4,1%, što je s obzirom na usporavanje rasta izvoza prvenstveno bilo poslje-dica oporavka domaće potražnje. Najveći rast zabilje-žen je kod motornih vozila, strojeva i uređaja, gotovih metalnih proizvoda ta farmaceutskih proizvoda pa se rastuća vrijednost uvoza može povezati s oporavkom potrošnje stanovništva te s rastom investicijskih aktiv-nosti, a dijelom i povećanim izvozom pojedinih djelat-nosti. Rast uvoza bi, kao i u prošloj godini, bio daleko izraženiji da pad cijene nafte nije značajno utjecao na pad vrijednosti uvoza djelatnosti rudarstva i vađenja

te uvoza naftnih derivata. Veliki utjecaj ovih dviju dje-latnosti pokazuje podatak da je vrijednost ukupnog uvoza u šest mjeseci na godišnjoj razini povećana za 2,8 milijardi kuna, dok je pad vrijednosti uvoza za rudarstvo i vađenje te naftne derivate zajedno izno-sio 2,6 milijardi kuna. Smanjenje uvoza energenata i učinci pristupanja EU koji djeluju na povećani uvoz iz ostalih članica i dalje utječu na povećanje udjela EU u ukupnoj vrijednosti uvoza. Tako je uvoz iz EU u prvih šest mjeseci povećan za 5,5%, a njegov je udio s proš-logodišnjih 78,5% povećan na 79,5%, odnosno gotovo 80% ukupnog uvoza. Navedena kretanja ukupnoga izvoza i uvoza dovela su do rasta iznosa robnoga defi-cita na godišnjoj razini od 5,3% te je deficit iznosio 28,5 milijardi kuna odnosno 3,8 milijardi eura.

platna bilanca

Proširenje deficita tekućih transakcija u prvom kvartalu.

Deficit na tekućem računu bilance plaćanja koji se uobičajeno ostvaruje tijekom prvoga kvartala (kada utjecaj međunarodnog turizma još nema veće znače-

nje) u ovoj je godini proširen u odnosu na referentno razdoblje prošle godine. Naime, ostvaren je manjak u vrijednosti od 1,6 milijardi eura, što je u međugodišnjoj usporedbi 25,6% više te ujedno i najviše u posljednje četiri godine.

Proširenje deficita tekućeg računa ostvareno je na temelju nepovoljnijih ostvarenja na svim podbilan-cama: proširenje deficita na deficitarnim (robni i pri-marni dohodak) te sužavanje suficita na suficitarnima (usluge i sekundarni dohodak).

SALDO NA TEKUĆEM RAČUNU BILANCE PLAĆANJA.....

Izvor: HNB; obrada HGK

- 3.000,0

- 2.500,0

- 2.000,0

- 1.500,0

- 1.000,0

- 500,0

0,0

Q1 2

00

8.

Q1 2

00

9.

Q1 2

010

.

Q1 2

011

.

Q1 2

012

.

Q1 2

013

.

Q1 2

014

.

Q1 2

015

.

Q1 2

016

.

mili

juni

EU

R

Proširenje deficita na podbilanci roba, ostvareno je uslijed nepovoljnog pomaka u dinamikama rasta uvo-za i izvoza: uvoz je apsolutno povećan više nego izvoz za 10,7%, što se može povezati s blagim oporavkom domaće potrošnje nakon šest godina pada. Naime, koncept gospodarskog rasta nije se u svojoj biti pro-mijenio te se i dalje u velikoj mjeri temelji na potroš-nji inozemnih roba, a takav koncept neminovno nosi pogoršanje salda robne razmjene i ravnoteže cijeloga tekućeg računa bilance plaćanja (budući da je izvozna baza ograničena).

Deficit je proširen i na podbilanci primarnog do-hotka u uvjetima rasta rashoda i pada prihoda. Rasho-di su povećani (+17,2%) primarno uslijed veće vrijedno-sti zadržane dobiti (+250%), što je ujedno i njena prva pozitivna vrijednost u posljednjih godinu dana.

Na podbilanci usluga, suficit se blago suzio, iako je turizam (koji čak i u ovo doba godine predstavlja uslu-

gu s najvećim suficitom) polučio bolje rezultate nego u istom razdoblju prethodne godine (rast suficita na podbilanci putovanja za 11,8%, pritom rast prihoda za 16,2%). Negativnom kretanju na podračunu usluga je, naime, najviše pridonijelo pogoršanje pri razmjeni tzv. ostalih usluga s inozemstvom pri kojem je ostva-ren deficit, za razliku od istog razdoblja prošle godine kada je ostvaren suficit.

Iako je stanje na tekućem računu nešto nepovolj-nije nego prošle godine, razine su i dalje niske, u skla-du sa skromnom dinamikom gospodarskog oporavka i domaće potražnje, uslijed čega ne očekujemo vraća-nje deficita na račun bilance plaćanja u kraćem razdo-blju (u posljednja četiri kvartala ostvaren je suficit na razini od 4,4% BDP-a, u što je uključen učinak gubitaka banaka u stranom vlasništvu nakon konverzije kredita u CHF).

inoZemna iZraVna ulaganja

503,2 milijuna eura u prvom kvartalu.

U prvom kvartalu ove godine inozemna su izravna ulaganja iznosila 503,2 milijuna eura, što je 27% više

nego u istom kvartalu prošle godine te blizu razine prosječne kvartalne vrijednosti u posljednjih šesnaest godina.

Od 1993. godine do prvoga kvartala ove godine, u Hrvatsku je ukupno uloženo 30,1 milijarda eura, što je 7 173 eura per capita.

INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA.....

Izvor: HNB, obrada HGK

0,0

100,0

200,0

300,0

400,0

500,0

600,0

700,0

800,0

Q1 2

00

8.

Q1 2

00

9.

Q1 2

010

.

Q1 2

011

.

Q1 2

012

.

Q1 2

013

.

Q1 2

014

.

Q1 2

015

.

Q1 2

016

.

mili

juni

EU

R

7/8

21

ww

w.h

gk.h

r

2016

.

TEČAJi međuvalutarni odnosiSredina godine obilježena stabilnim tečajem kune.

Sedmi i osmi mjesec ove godine obilježeni su rela-tivno visokom vrijednošću kune i stabilnim tečajem prema euru. Takav je obrazac kretanja tečaja sezonski uobičajen i bio je prisutan u većini prethodnih godina ako na tečaj nisu djelovale pojedine izvanredne okol-nosti. Naime, to razdoblje obilježava glavna turistička sezona i veliki devizni priljevi od turizma, pa povećana ponuda deviza utječe na rast vrijednosti kune. Nešto izraženije, ali kratkotrajno, jačanje kune tijekom ova dva mjeseca zabilježeno je samo početkom srpnja uslijed izdavanja šest milijardi kuna obveznica RH na domaćem tržištu, što je nakratko povećalo potražnju za kunama. Preostali dio promatrana dva mjeseca obilježen je nastavkom visoke kunske likvidnosti koju je i HNB održavala svojim redovnim obratnim i struk-turnim repo aukcijama, tako da potražnja za kunama ni u ovoj godini nema značajnijeg utjecaja na kretanje

tečaja. Tečaj je bio relativno stabilan i u usporedbi s prošlom godinom, odnosno prosječna je vrijednost kune u prvih osam mjeseci bila tek 0,9% veća nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Takva je promjena bila nešto izraženija nego u prethodne tri godine, ali i dalje dovoljno mala da se može govoriti o stabilno-sti tečaja. U odnosu na početak godine, vrijednost je kune na kraju kolovoza bila 2,1% veća, a u odnosu na kraj kolovoza prošle godine 0,9% veća.

Kretanje tečaja kune prema američkom dolaru tijekom srpnja i kolovoza tek je nešto više osciliralo. Tijekom srpnja vrijednost kune, prateći odnos eura i dolara na globalnom tržištu, imala je blagi trend pada prema dolaru, što je pretežno bilo posljedica neizvje-snosti nakon referenduma provedenog u Ujedinjenom Kraljevstvu. Pokazatelji kretanja gospodarstva SAD-a i dalje su bili nešto bolji od onih za Europsku uniju, ali nedovoljno povoljni da bi došlo do očekivanog podi-zanja referentnih kamatnih stopa ili odredio termin njihova podizanja. Ta neizvjesnost se čak odražava na povremeno slabljenje dolara prema euru, kakvo je zabilježeno i sredinom kolovoza. Prosječna vrijednost kune prema dolaru za osam mjeseci povećana je 1,1% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a vrijednost kune na kraju kolovoza bila je gotovo istovjetna proš-logodišnjoj, odnosno samo 0,1% manja.

Tečajna lista ECB-a pokazuje da je euro u prvih osam mjeseci, promatrano kroz prosječni tečaj, pre-ma dolaru ojačao za 0,2%. Na godišnjoj razini vri-jednost eura je povećana i prema valutama ostalih


PROSJEČNI SREDNJI TEČAJ HRK/EUR I HRK/USD.....

7,267,56

4,74

6,76

4,5

5,5

6,5

7,5

8,5

I - VIII 2008.

I - VIII 2009.

I - VIII 2010.

I - VIII 2011.

I - VIII 2012.

I - VIII 2013.

I - VIII 2014.

I - VIII 2015.

I - VIII 2016.

HR

K

HRK/EUR HRK/USD

najvećih vanjskotrgovinskih partnera, pa je tako rast prema kineskom juanu iznosio 5,7%, prema ruskoj ru-blji 17,0%, a prema švicarskom franku za 3,4%. Takva

kretanja suprotna su prošlogodišnjim trendovima kada je euro prema promatranim valutama, osim pre-ma rublji, slabio.

TRŽIŠTEkapitalaRast Crobexa iznad 1 800 bodova.

Ljetni mjeseci na svjetskim tržištima kapitala bili su obilježeni nastavkom rasta cijena dionica, podupr-tim oporavkom cijena nafte i sirovina, a situaciju je po-vremeno remetila neizvjesnost oko procjene trenutka podizanja kamatne stope FED-a. Nastavak labave monetarne politike ruši prinose obveznica i diže cijene dionica pa bi povećanje kamatnih stopa preokrenulo trendove. U takvim je okolnostima sredinom kolo-voza dio američkih burzovnih indeksa dosegao svoje povijesne maksimume, uz rijedak slučaj da su u istom danu čak tri indeksa dosegla svoj rekord (Dow Jones, Nasdaq i S&P500), što se posljednji put dogodilo 31.

prosinca 1999. godine. Solidni su rezultati zabilježeni i na europskim burzama na kojima se nije osjećao utje-caj Brexita, a cijene dionica nisu poremetili ni proble-mi banaka u nekim europskim državama. Tako je na kraju kolovoza, u odnosu na kraj srpnja, najviši rast zabilježio frankfurtski DAX (2,5%), a slijede ga japanski Nikkei225 s 1,9%, Nasdaq s 1,0% i londonski FTSE100 s 0,8%. Istodobno je pariški CAC40 stagnirao, dok je S&P500 pao za 0,1%, a Dow Jones za 0,2%.

Na Zagrebačkoj burzi zabilježen je rast Crobexa u srpnju i kolovozu za 5,8%, odnosno 2,5% kao rezultat ubrzanoga gospodarskog rasta, dobrih polugodišnjih poslovnih rezultata većine tvrtki sastavnica indeksa, poraslog optimizma pri uspješnoj turističkoj sezoni te sklonosti države za ubrzanjem privatizacijskih pro-cesa. Tako je u kolovozu zabilježen i rast indeksa Cro-bex10, najlikvidnijih dionica za 2,5% te rast svih sektor-skih dioničkih indeksa, izuzev Crobex transporta, čija je vrijednost smanjena za 0,7%. Štoviše, krajem mjese-ca Crobex se popeo na razinu višu od psihološke gra-nice od 1 800 bodova, što se posljednji put dogodilo u kolovozu 2015. godine. Rast cijena dionica i dalje nije

PROMET NA ZAGREBAČKOJ BURZI.....

Izvor: Zagrebačka burza; obrada: HGK

1.000

1.100

1.200

1.300

1.400

1.500

1.600

1.700

1.800

1.900

2.000

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

I 20

14. II III IV V VI

VII

VIII

IX X XI XII

I 20

15. II III IV V VI

VII

VIII

IX X XI XII

I 20

16. II III IV V VI

VII

VIII

bodo

va

mili

juna

HR

K

OTC promet (lijevo) Blok promet (lijevo)Redovni promet (lijevo) CROBEX (desno)

7/8

23

ww

w.h

gk.h

r

2016

.

praćen i odgovarajućim rastom prometa pa iako je u kolovozu redovan promet bio za 11,5% veći nego u srp-nju, on je u odnosu na kolovoz 2015. godine bio niži za visokih 47,5%. Na Službeno su tržište krajem kolovoza uvrštene i dionice Zagrebačke burze, čime je zaključen proces njene dokapitalizacije. Tako se Zagrebačka bur-za priključila dijelu značajnijih europskih burzi (poput Varšavske i Frankfurtske), čije dionice kotiraju na trži-štu kapitala.

U kolovozu se na Zagrebačkoj burzi najviše trgo-valo dionicom HT-a d. d., pomoću koje je ostvaren promet od 25,1 milijun kuna. Slijedi je Valamar Rivie-ra d. d., s prometom od 19,7 milijuna kuna, Adris gru-pa d. d. s prometom od 11,1 milijun kuna, Podravka d. d. s prometom od 6,1 milijun kuna te Tankerska Next Generation d. d. s prometom od 5,4 milijuna kuna. S

navedenih pet dionica ostvareno je 48,6% ukupnoga dioničkog prometa na Zagrebačkoj burzi.

Rast cijena dionica u kolovozu je obilježio i većinu susjednih regionalnih tržišta kapitala. Pritom je najviši rast zabilježio makedonski MBI10 indeks (+5,9%), a sli-jede ga sarajevski SASX10 s rastom od 0,3% i ljubljanski SBI-TOP s rastom od 0,1%. Istodobno je beogradski BE-LEX15 izgubio 1,3% svoje vrijednosti.

U posljednje vrijeme cijene dionica na Zagrebačkoj burzi kreću se u skladu s tendencijama na svjetskim tržištima, s tim da je razina prometa i dalje mala te stoga likvidnost tržišta niska. Poboljšanje situacije moguće je s nastavkom gospodarskog rasta, osobito kada rast i fiskalna konsolidacija dovedu do poboljša-nja kreditnog rejtinga zemlje, čime će domaće tržište kapitala postati atraktivnije stranim ulagačima.

MONETARNAkretanjaPrivatni sektor najmanje zadužen kod banaka od siječnja 2008. godine.

Nastavljajući se kretati opadajućim trendom, u srpnju je vrijednost kredita poslovnih banaka zabi-lježena na najnižoj nominalnoj razini (263,5 milijardi kuna) od travnja 2010. godine. Mjesečni je pad ostva-ren ponovno kod privatnog sektora (-0,7%), dok je sektor države blago povećao zaduženje (+0,5%). Time je privatni sektor odnosno sektor kućanstava i sektor nefinancijskih institucija, bio najmanje nominalno za-dužen od siječnja 2008. godine.

Kod sektora kućanstava značajni utjecaj na vrijed-nost zaduženja (pored suzdržanosti u novim kredit-nim zaduženjima) ima konverzija kredita u CHF koja je sada gotovo u potpunosti završena. Naime, prema podacima banaka, kod ovog je sektora u srpnju osta-lo tek 1,68 milijardi kuna kredita vezanih uz CHF, što je 1,4% ukupne vrijednosti kreditne izloženosti ovog sek-tora. Pritom je na godišnjoj razini pala vrijednost svih kategorija kredita osim gotovinskih nenamjenskih

kredita. U usporedbi s krajem 2010. godine (otkad po-stoje usporedivi podaci po kategorijama kredita), ku-ćanstva su po kreditima za automobile zadužena čak 83%, po stambenim kreditima 14,3%, a po kreditnim karticama 15,8% manje. Ukupna kreditna zaduženost ovog sektora na godišnjoj razini pada posljednju godi-nu dana, u srpnju stopom od -7,4%.

Kod sektora trgovačkih društava pada i vrijednost kredita za investicije i kredita za obrtna sredstva. Za-duženja za investicije nalaze se na razini od 30,9 mi-lijardi kuna, najnižoj otkad postoje podaci (od 2010.). Ukupna kreditna zaduženost ovog sektora na godiš-njoj razini pada od sredine 2012. godine, u srpnju sto-pom od -5,2%.

Sektor države, prema kojoj su u kriznom razdoblju banke značajno povećale svoju izloženost, u ovoj go-dini se također uglavnom razduživao te je u srpnju na godišnjoj razini bio manje zadužen za 5,5%. No, banke i dalje ostaju značajno izložene prema ovom sektoru, na razini od 21%.

Iako će ova godina biti druga godina gospodar-skoga rasta, već je razvidno da se on ponovno neće bazirati na financiranju putem bankovnih kredita. Naime, očito je da i dalje nema većih količina inve-sticija kod SME sektora, a veće tvrtke se financiraju u inozemstvu, dok kućanstva ostaju suzdržana kod zaduživanja u kontekstu neizvjesnosti budućih doho-daka odnosno nedostatnih pozitivnih pomaka u sferi zapošljavanja.

VRIJEDNOST KREDITA POSLOVNIH BANAKA PRIVATNOM SEKTORU.....


LIKVIDNOSTi solventnostPad vrijednosti neizvršenih osnova za plaćanje uslijed primjene novoga Stečajnog zakona.

Krajem srpnja je 31 455 poslovnih subjekata bilo u blokadi s 19,2 milijarde kuna neizvršenih osnova za pla-ćanje. Takva razina vrijednosti neizvršenih osnova za plaćanje posljednji je put zabilježena početkom 2009. godine, ali sa 74% većim brojem subjekata u blokadi. To znači da je sada znatno veća vrijednost prosječnog duga, i to čak za 68%.

No, nastavlja se opadajući trend vrijednosti blo-kada i broja blokiranih (iako usporeniji posljednja dva mjeseca) koji traje još od uvođenja Zakona o finan-cijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi krajem 2012. godine, naknadno potaknut novim Stečajnim zakonom koji je stupio na snagu u rujnu prošle godi-ne. Tako je u odnosu na prošlu godinu broj blokiranih

poslovnih subjekata manji za 14,9 tisuća, a vrijednost neizvršenih osnova za 7,9 milijardi kuna.

Iako je pad vidljiv, prema odredbama Stečajnog zakona, čini se da je postupak trebao biti brži. Naime, prema odredbama Zakona, za pravne osobe za koje je na sam dan stupanja na snagu Zakona (1. rujan 2015. godine) bio ispunjen uvjet da u Očevidniku imaju evi-dentirano 120 i više dana blokade, Fina mora prijedlog za provedbu skraćenoga stečajnog postupka dostaviti mjerodavnom sudu s određenim vremenskim odma-kom (najkasnije dva mjeseca od dana stupanja na sna-gu Zakona za pravnu osobu koja u Očevidniku redosli-jeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju duljem od 1000 dana; najkasnije četiri mjeseca, ali ne ranije od dva mjeseca od dana stupanja na snagu Stečajnog zakona za pravnu osobu koja u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osno-ve za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 360 do 1000 dana te najkasnije šest mjeseci, ali ne ranije od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu Stečajnog zakona za pravnu osobu koja u Očevidniku redosli-jeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 do 360 dana). Iz toga proizlazi da je Fina dosad mo-rala pokrenuti skraćene stečajne postupke za pravne

80.000

90.000

100.000

110.000

120.000

130.000

140.000

01.

08.

05.

08.

09.

08.

01.

09.

05.

09.

09.

09.

01.

10.

05.

10.

09.

10.

01.

11.

05.

11.

09.

11.

01.

12.

05.

12.

09.

12.

01.

13.

05.

13.

09.

13.

01.

14.

05.

14.

09.

14.

01.

15.

05.

15.

09.

15.

01.

16.

05.

16.

mili

juni

H

RK

Kućanstva Trgovačka društva

7/8

25

ww

w.h

gk.h

r

2016

.

VRIJEDNOST NEIZVRŠENIH OSNOVA ZA PLAĆANJE.....

Izvor: FINA, obrada HGK

osobe koje su u rujnu prošle godine bile u dugotrajnim blokadama. A tada je 14,7 tisuća pravnih osoba bilo u blokadi dužoj od 360 dana s 15,9 milijardi kuna duga, od čega je 12,3 milijarde kuna bilo evidentirano kao dug

pravih osoba bez zaposlenih. Sada je (podaci za lipanj) u blokadi dužoj od 120 dana bila 13 761 pravna osoba s 12,8 milijardi kuna duga.

DRŽAVNIproračunPovoljna proračunska kretanja.

Proračunsku situaciju u ovoj godini obilježava rast proračunskih prihoda, što uz stagnaciju proračunskih rashoda rezultira smanjivanjem proračunskog manj-ka. Tako su, prema GFS 2001 metodologiji, u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, proračunski prihodi povećani za 8,0%, istodobno su proračunski rashodi porasli za skromnih 0,6%, što je uz rast neto nefinancijske imovine za 40,5% rezultiralo smanjenjem proračunskoga manj-ka za 4,8 milijardi kuna. Pritom je proračunski manjak iznosio 4,4 milijarde kuna, a kada se izuzmu troško-vi kamata, ostvaren je primarni višak od 2,8 milijardi

kuna. Povoljnija proračunska kretanja odraz su ostva-rivanja višega gospodarskog rasta od planiranog, oso-bito povećanih poreznih prihoda pri rastu proizvodnje, ali i potrošnje u okolnostima ostvarivanja uspješne tu-rističke sezone, rasta plaća i utjecaja deflacije, a stoga i porasta potrošačkog optimizma stanovništva. Uz to, poboljšani su poslovni rezultati tvrtki, a dinamizirano je i korištenje sredstava iz fondova Europske unije.

Na prihodnoj strani proračuna u prvih sedam mje-seci ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, povećani su porezni prihodi za 5,6%, i to kao rezultat viših prihoda od poreza na dobit (za 20,6%), viših prihoda od poreza na dohodak (za 22,5%, što je dijelom rezultat i različite dinamike povrata poreza nego u prethodnoj godini) te porasta prihoda od tro-šarina (za 14,9% pod utjecajem lanjskih izmjena u su-stavu trošarina na energente i duhanske proizvode). Istodobno je zabilježeno blago smanjenje prihoda od PDV-a za 0,6%. Rast proračunskih prihoda poduprt je i rastom prihoda od socijalnih doprinosa za 3,3%, rastom prihoda od imovine za 7,1% (uplata dobiti tr-

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

35.000.000

40.000.000

45.000.000

50.000.000

31.1

0.2

012

.

31.1

2.20

12.

28.0

2.20

13.

30.0

4.20

13.

30.0

6.20

13.

31.0

8.20

13.

31.1

0.2

013

.

31.1

2.20

13.

28.0

2.20

14.

30.0

4.20

14.

30.0

6.20

14.

31.0

8.20

14.

31.1

0.2

014

.

31.1

2.20

14.

28.2

.20

15.

30.4

.20

15.

30.6

.20

15.

31.8

.20

15.

31.1

0.2

015

.

31.1

2.20

15.

29.2

.20

16.

30.4

.20

16.

00

0 H

RK

PRIHODI I RASHODI DRŽAVNOG PRORAČUNA PO MJESECIMA.....

Izvor: Ministarstvo financija; obrada HGK

govačkih društava u vlasništvu države i HNB-a) te rastom prihoda od pomoći (za 32,5%), što je rezultat bolje iskorištenosti sredstava EU fondova.

Na rashodnoj strani proračuna, pri gotovo stagna-ciji rashoda za korištenje dobara i usluga (povećani za 0,5%), smanjene su naknade zaposlenima (za 24,9%), rashodi za kamate (za 4,7% zbog nižih troškova zadu-živanja na domaćem i inozemnom tržištu), rashodi za subvencije (za 3,7%) te troškovi socijalnih naknada (za 0,6%). Pritom su rashodi za mirovine iznosili 21,4 mi-lijarde kuna te su, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, uslijed indeksacije i većeg broja umirovljenika, povećani za 166,4 milijuna kuna.

Podaci o polugodišnjem ostvarivanju državnog proračuna upućuju na pozitivne tendencije povezane

s rastom prihoda, kontrolom rashoda i stoga smanji-vanjem deficita. Takve su tendencije znatnim dijelom rezultat višega gospodarskog rasta od prvotno plani-ranog, ali i ograničenja u proračunskoj potrošnji, na-metnutih privremenim proračunskim financiranjem u prvom kvartalu ove godine te kasnije suženim moguć-nostima djelovanja tehničke Vlade. Očekujemo da će se pozitivni proračunski trendovi nastaviti, što znači da će proračunski manjak na kraju godine biti niži od prvotno planiranog pa će Hrvatska ispuniti preporuke Europske komisije koje se odnose na uklanjanje pre-komjernoga proračunskog manjka. Niži proračunski manjak pridonijet će i povoljnijem kretanju javnoga duga, što će zajedno predstavljati dobar temelj za mo-guće poboljšanje kreditnoga rejtinga zemlje.

DUGopće državeNastavlja se smanjivanje razine javnoga duga.

Razina javnoga duga smanjuje se na mjesečnoj ra-zini četvrti, a na godišnjoj razini treći mjesec zaredom. Tako je u svibnju javni dug iznosio 285,0 milijardi kuna, što je 84,1 milijun kuna manje nego u travnju i 4,8 mili-jardi kuna ili 1,7% manje nego u svibnju prošle godine. Na godišnjoj se razini u posljednja tri mjeseca smanji-vanje duga stabiliziralo na stopi od oko 1,7% mjesečno, što je rezultat visokog smanjivanja inozemnog duga opće države (po stopama između 8,3% i 8,7%), uz isto-

7

8

9

10

11

12

13

I 1́5. II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I 1́6. II III IV V VI VII

mili

jard

e H

RK

Uku

pni p

riho

di

Uku

pni r

asho

di

Deficit

7/8

27

ww

w.h

gk.h

r

2016

.

DUG OPĆE DRŽAVE.....

Izvor: HNB; obrada: HGK

- 4%

- 2%

0%

2%

4%

6%

8%

10%

020406080

100120140160180

200220240260280300320

I 20

15 II III

IV V VI

VII

VIII

IX X XI XI

I

I 20

16 II III

IV V

Inoz

emni

dug

Unu

tarn

ji du

g

God

išnj

a st

opa

prom

jene

uku

pnog

duga

(des

no)

mili

jard

e H

RK

dobno znatno skromniji rast zaduživanja na domaćem financijskom tržištu (po stopama od 3,0% do 3,4%).

Pad razine javnoga duga u posljednjim je mjeseci-ma rezultat nižih potreba financiranja u okolnostima znatno smanjenoga proračunskog manjka. Naime, u prvih je pet mjeseci ove godine manjak proračuna središnje države iznosio 2,4 milijarde kuna, što je 3,3 milijarde kuna manje nego u istom razdoblju prošle godine. Pritom je snažnije oslanjanje na domaće izvo-re financiranja dijelom posljedica odustajanja od izda-vanja inozemne obveznice zbog trenutno visoke za-htijevane kamatne stope i ocjene da bi se u narednom razdoblju zemlja mogla povoljnije zadužiti. Stoga su u svibnju, u odnosu na kraj prošle godine, smanjene sve komponente inozemnog duga, pri čemu najviše dug po obveznicama (za 4,6 milijardi kuna), potom kredit-no zaduženje (za 2,7 milijardi kuna) te kratkoročni dug koji je smanjen za 40,5 milijuna kuna. S druge strane, na domaćem je tržištu porastao dug po obveznicama (za 5,8 milijardi kuna), a istodobno je smanjen dug na temelju kredita (za tri milijarde kuna) te kratkoroč-

ni dug na temelju trezorskih zapisa za 210,4 milijuna kuna. Tako se na kraju svibnja ove godine 61,1% uku-pnog duga opće države odnosilo na unutarnji dug, a 38,9% na inozemni dug. Riječ je o povijesno najnižem udjelu inozemnog duga otkad postoje usporedivi po-daci (od konca 1999. godine). Zaduživanje na doma-ćem tržištu umanjuje dio rizika (posebno valutni, od-nosno tečajni), ali može voditi prema situaciji u kojoj država svojim zaduživanjem istiskuje privatni sektor. Pri obilnoj likvidnosti bankarskog sektora, to trenutno ne predstavlja stvarnu opasnost.

Do kraja ove godine očekujemo ostvarivanje vi-šega gospodarskog rasta od onog planiranog u pro-gramskim dokumentima za ovu godinu te smanjenje proračunskog manjka ispod planirane razine, što po-drazumijeva i nižu razinu potrebnog financiranja. U takvim okolnostima očekujemo da će se na kraju ove godine ostvariti stabiliziranje udjela javnoga duga u BDP-u oko prošlogodišnje razine, što bi bio dobar te-melj za uspostavu procesa njegovog smanjivanja u narednim godinama.

INOZEMNIdugRazina bruto inozemnog duga i dalje se smanjuje.

Ako se izuzme sporadičan rast u travnju ove godine, tendencija smanjivanja razine bruto inozemnog duga kontinuirano se proteže od studenoga prošle godine. Pritom se na godišnjoj razini inozemni dug smanjuje od prosinca prošle godine, a u posljednja se tri mje-seca dinamika njegova pada stabilizirala na oko 10%. Tako je u svibnju ove godine bruto inozemni dug izno-sio 44,0 milijarde eura, što je 341,0 milijun eura manje nego u travnju i 5,1 milijardu eura ili 10,4% manje nego u svibnju prošle godine. Posljednjih je godina dinami-ka kretanja inozemnog duga bila pod dominantnim utjecajem kretanja duga opće države (koji je bilježio 81 mjesec kontinuiranoga međugodišnjeg rasta) i raz-duživanja banaka čiji se kontinuitet proteže od svibnja 2012. godine. Međutim, od ožujka ove godine bilježi se i pad bruto inozemnog duga opće države na godišnjoj razini i to, prije svega, kao rezultat smanjenoga prora-čunskog manjka, ali i odustajanja od izdavanja obve-znice na inozemnom financijskom tržištu. U smanje-

nju razine inozemnog duga na godišnjoj razini i dalje prednjače druge monetarne financijske institucije čiji je dug u svibnju smanjen za visokih 31,7%. Riječ je o si-tuaciji u kojoj banke pri zamrlom kreditiranju tvrtki i stanovništva te visokoj likvidnosti, nemaju potrebu za inozemnim financiranjem. U posljednjih se pet mjese-ci smanjuje i dug ostalih domaćih sektora (u svibnju za 2,3%), pri čemu višu dinamiku pada bilježe javna nefi-nancijska društva (za 8,0%) od privatnih nefinancijskih društava čiji je dug u svibnju smanjen za 2,1%.

U prvih je pet mjeseci ove godine bruto inozemni dug ukupno smanjen za 1,5 milijardi eura, pri čemu je najviše smanjen dug opće države (za 900,2 milijuna eura), potom ostalih domaćih sektora (za 400,3 mili-juna eura) i drugih monetarnih financijskih institucija (za 396,1 milijun eura). S druge strane, povećan je ino-zemni dug na temelju izravnih ulaganja (za 148,3 mili-juna eura) te dug središnje banke za 52,0 milijuna eura.

Očekujemo da se u nastavku godine tendencije kretanja bruto inozemnoga duga neće znatnije pro-mijeniti pa će se, u okolnostima nastavka razduživa-nja banaka i niže dinamike inozemnog zaduživanja države, na kraju ove godine pokazatelji zaduženosti kretati na nižoj razini nego prošle godine. Na nižu ra-zinu pokazatelja zaduženosti povoljno će utjecati na-stavak gospodarskog rasta i izvozne aktivnosti, što će rezultirati spuštanjem udjela bruto inozemnog duga u BDP-u ispod razine od 100% te povoljnijim pokaza-teljem odnosa bruto inozemnoga duga i izvoza roba i usluga.

VISINA, STRUKTURA I RAST BRUTO INOZEMNOG DUGA.....

Izvor: HNB; obrada: HGK

-15%

-10%

-5%

0%

5%

10%

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

I 20

15 II

III IV V VI

VII

VIII

IX X XI XII

I 20

16 II

III IV V

mlr

d. E

UR

Izra

vna

ulag

anja

Ost

ali d

omać

i sek

tori

Mon

et. fi

n. in

stit

ucije

Sred

išnj

a b

anka

Opć

a dr

žava

God

išnj

a st

opa

rast

a (d

esno

)

7/8

29

ww

w.h

gk.h

r

2016

.

FINANCIJSKI REZULTATIposlovanja poduzetnikaU 2015. osjetno poboljšan financijski rezultat poslovanja poduzetnika.

Podaci FINE o poslovanju 106,6 tisuća poduzetnika (bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financij-skih institucija) u 2015. godini pokazuju znatno bolje financijske rezultate nego u prethodnoj. Kada se uspo-rede podaci istih poduzetnika, ukupni prihodi su po-većani za 31,8 milijardi kuna ili 5,2%, a ukupni rashodi za 21,6 milijardi kuna ili 3,6%, što je omogućilo znatno bolji konsolidirani financijski rezultat. Naime, ukupna dobit iz poslovanja svih poduzetnika povećana je s 8,56 milijardi kuna u 2014. godini na čak 17,14 milijardi kuna, čime se prošla godina gotovo izjednačila s pret-kriznom 2008. godinom. Međutim, stvaran rast ipak nije bio tako izražen jer je znatan utjecaj na ukupan konsolidirani rezultat u 2014. godini imalo prebaci-vanje gubitka Hypo Alpe Adria banke (četiri milijarde kuna) na jednog srednje velikog poduzetnika. Upravo je zbog toga, ukupan rezultat poslovanja srednje ve-likih poduzetnika bio, mnogo povoljniji u 2015. godini u odnosu na prethodnu godinu. Bolji poslovni rezultat

ostvarili i mali poduzetnici, dok je kod velikih poduzet-nika taj rezultat blago pogoršan u odnosu na prethod-nu godinu. Promatrano prema djalatnostima, tako-đer je prisutan veliki utjecaj navedenog prebacivanja gubitka. Naime, najveće poboljšanje konsolidiranog poslovnog rezultata zabilježeno je kod stručnih, znan-stvenih i tehničkih djelatnosti unutar kojih se nalazi i tvrtka na koju su preneseni gubici. Također, najviše je poboljšan poslovni rezultat u trgovini na veliko i malo, prijevozu i skladištenju te u poslovanju nekretninama. Ovakva kretanja upućuju na stanje kakvo je već poka-zala struktura BDP-a, tj. lagani oporavak domaće po-trošnje, odnosno potražnje, a na djelatnost prijevoza je znatno utjecala i dobra turistička sezona. Ukupno su među devetnaest područja NKD-a bila samo tri koja su u 2015. godini poslovala s konsolidiranim gubitkom: rudarstvo i vađenje (pod znatnim utjecajem pada cije-na energenata i sirovina na globalnom tržištu), gra-đevinarstvo i poslovanje nekretninama. Takvo stanje također pokazuje poboljšano poslovanje poduzetnika jer je to bio najmanji broj područja NKD-a koja su po-slovala s gubitkom od početka krize 2009. godine.

Ukupni su prihodi poduzetnika gotovo u cjelosti

KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI REZULTAT POSLOVANJA PODUZETNIKA.....

prema financijskim izvještajima za tu godinu

Izvor: FINA; obrada HGK

- 4,0

0,0

4,0

8,0

12,0

16,0

20,0

2008. 2009. 2010. 2011.* 2012.* 2013. 2014. 2015.

mlr

d. H

RK

*znatan utjecaj državnih isplata brodogradilištima

povećani na osnovi rasta poslovnih prihoda, odnosno prihoda od prodaje roba i usluga. Pritom je, za razliku od 2014. godine, kada je rast prihoda od prodaje na inozemnom tržištu bio gotovo dvostruku veći nego od prodaje na domaćem, utjecaj povećanih prihoda od prodaje na domaćem tržištu bio znatno veći. Naime, poduzetnici su svoje prihode od prodaje na domaćem tržištu povećali za 19,6 milijardi kuna, a na inozemnom za 10,7 milijardi. Prema podacima iz financijskih izvje-štaja, daleko najveći rast prihoda zabilježen je u dje-latnosti trgovine na veliko i malo, na što je, pored do-maće potrošnje, utjecao i izvoz proizvoda inozemnog podrijetla, odnosno međunarodna trgovina.

U skladu s tim, najveći utjecaj na rast rashoda ima-li su troškovi nabave prodane robe, odnosno u užoj podjeli materjalni troškovi. S obzirom na rast broja zaposlenih od 3,6% i prosječnih neto plaća za 2,5%, poduzetnicima koji su predali financijske izvještaje za prošlu godinu povećani su i troškovi osoblja, i to za 4,6%. Investicije u novu dugotrajnu imovinu, koje do-bro signaliziraju stanje poduzetničkih aktivnosti, na-kon pada u 2014. godini također su osjetno povećane. Njihova je vrijednost na godišnjoj razini povećana za 4,8 milijardi kuna ili 14,3%.

Dokumentacija | Documentation

Dokumentacija Documentation

Struktura

- u %Structure

- in %

Prosjek 2015=100Average 2015=100

Stope rasta - u %Growth rates - in %

VII '16VI '16

2014.2013.

2015.2014.

I-VII '16I -VII '15

VII '15 VIII IX X XI XII I '16 II III IV V VI VII

Ukupno industrija 100,00 101,2 102,7 105,0 108,0 88,6 105,6 107,5 107,2 102,5 89,7 100,3 112,1 105,4 105,2 105,2 105,3 0,1 Total industryB Rudarstvo i vađenje 6,90 93,6 105,0 100,5 103,0 99,0 98,4 103,8 102,1 102,1 91,0 93,6 101,0 104,3 102,9 101,6 103,6 2,0 B Mining and quarrying

06 Vađenje sirove nafte i prirodnog plina 4,68 94,3 106,4 102,4 99,3 100,6 97,1 103,1 101,0 104,5 103,3 97,9 100,8 100,4 103,9 100,3 103,9 3,6 06 Extraction of crude petroleum and natural gas

08 Ostalo rudarstvo i vađenje 1,15 87,8 103,8 96,2 121,3 88,3 104,3 108,7 111,8 86,1 39,2 77,2 91,3 120,7 104,8 118,7 122,0 2,8 08 Other mining and quarrying

09 Pomoćne uslužne djelatnosti u rudarstvu 1,07 94,3 96,6 96,4 107,0 100,2 100,3 103,2 97,5 103,9 92,7 92,6 112,1 103,6 96,7 89,0 82,6 -7,2 09 Mining support service activitiesC Prerađivačka industrija 77,90 103,1 103,8 105,6 111,5 88,7 109,7 108,5 107,9 101,3 82,9 97,0 109,6 107,4 108,2 108,3 108,6 0,3 C Manufacturing

10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 13,65 102,1 104,1 106,1 112,0 100,9 113,8 117,8 112,5 98,0 88,0 89,4 99,7 99,7 98,3 108,4 113,1 4,3 10 Manufacture of food products

11 Proizvodnja pića 4,49 96,9 103,8 99,5 146,1 124,1 91,3 65,0 91,4 137,7 56,2 62,2 86,7 95,6 106,1 136,9 142,9 4,4 11 Manufacture of beverages

12 Proizvodnja duhanskih proizvoda 0,83 85,5 96,7 99,2 90,9 87,5 107,8 72,5 83,0 139,5 85,8 105,0 145,6 119,9 82,4 85,6 80,0 -6,5 12 Manufacture of tobacco products

13 Proizvodnja tekstila 1,02 94,9 100,2 113,4 109,5 61,9 108,5 103,9 114,9 89,7 96,9 112,6 122,2 124,2 120,3 125,0 116,6 -6,7 13 Manufacture of textiles

14 Proizvodnja odjeće 2,16 114,5 92,7 88,3 107,8 58,1 103,3 105,4 109,4 92,8 82,4 98,2 105,5 93,2 87,7 85,7 92,3 7,7 14 Manufacture of wearing apparel

15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 2,19 115,9 126,6 1010,5 114,8 80,7 112,8 102,5 113,9 93,3 101,2 107,5 97,9 105,1 101,2 103,5 90,4 -12,7 15 Manufacture of of leather and related products

16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala

3,79 102,9 114,7 107,4 108,6 74,8 112,8 113,2 106,7 95,0 90,7 110,2 109,2 112,4 114,3 106,9 104,9 -1,9 16 Manufacture of wood and of products of wood and cork, except furniture; manu-facture of articles of straw and plaiting materials

17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 2,37 103,6 104,5 108,1 117,3 104,6 106,8 103,3 97,4 92,0 90,3 101,4 111,9 108,3 113,1 111,0 116,1 4,6 17 Manufacture of paper and paper products

18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 1,51 109,8 98,3 104,1 104,6 107,1 100,0 102,8 108,6 99,7 93,1 98,1 107,6 98,8 106,5 101,6 103,8 2,2 18 Printing and reproduction of recorded media

19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proi-zvoda

2,01 86,7 111,5 96,5 120,4 146,9 143,9 111,4 84,6 62,5 20,3 8,4 96,0 128,9 111,1 103,9 159,2 53,2 19 Manufacture of coke and refined petrole-um products

20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 2,47 102,8 111,7 118,2 107,9 98,3 109,9 123,5 113,9 112,2 108,7 100,8 115,7 122,7 129,4 107,1 74,1 -30,8 20 Manufacture of chemicals and chemical products

21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka

4,70 112,5 100,3 108,7 104,8 44,6 123,6 112,8 119,4 99,5 101,7 110,9 117,7 113,7 115,8 102,6 98,6 -3,9 21 Manufacture of basic pharmaceutical pro-ducts and pharmaceutical preparations

22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 2,71 124,4 111,4 109,6 111,8 84,6 103,1 105,1 105,5 88,2 97,2 110,4 110,0 115,0 115,5 116,4 118,4 1,7 22 Manufacture of rubber and plastic products

23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

5,50 100,8 98,7 101,9 117,0 92,6 105,1 108,8 109,6 91,3 67,7 83,4 108,3 115,4 110,5 109,5 111,6 1,9 23 Manufacture of other non-metallic mine-ral products

24 Proizvodnja metala 1,57 108,6 86,8 82,5 101,6 76,2 112,4 97,1 87,7 69,5 72,7 93,7 95,9 92,4 92,2 96,1 81,8 -14,9 24

gospodarska 2016. 7/8...kretanja 7/8 2016. hrvatska gospodarska komora croatian chamber of economy...

Documents