Patnje mladog Werthera

Patnje mladog Werthera

Patnje mladog Werthera je roman kojeg je napisao J. W. von Goethe. Objavljen je 1774.

Goethe je njime postigao zapaen uspjeh. Pisan je u epistolarnoj formi. Po ovom romanu, nastao je i izraz verterizam, koji oznaava pretjeranu sentimentalnost i romantinost, emocionalnu prenaglaenost, modu oponaanja Wertherova naina oblaenja i pogleda na svijet. Likovi u djelu temeljeni su na stvarnim osobama iz Goetheova ivota. Lik Werthera je nadahnut ivotom njegovog prijatelja, koji je iz ljubavi poinio samoubojstvo.[1]Patnje mladog Werthera je znaajno djelo "Sturm und Dranga", nastalo u samo nekoliko tjedana. Snano se suprotstavlja klasicistikoj poetici. To je roman koji izraava osjeaje odnosno takozvanu "svjetsku bol" (na njemakom weltschmerz), uasnu spoznaju o ispraznosti ljudskog postojanja i nepostojanju prave iskrenosti i osjeajnosti.

Radnja [uredi]Roman je uglavnom zbirka pisama koje mladi pjesnik i slikar Werther pie svom prijatelju. Werther se zaljubljuje u Lottu, koja je zaruena za Alberta. Zbog nesretne ljubavi koju ne uspijeva ostvariti, Werther oduzima sebi ivot.

Johann Wolfgang von Goethe

Izvor: Wikipedija

(Preusmjereno s Johann Wolfgang Goethe)

Skoi na: orijentacija, trai

Johann Wolfgang von GoetheJohann Wolfgang von Goethe [] (Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. - Weimar 22. oujka 1832.), najvei i najsvestraniji njemaki knjievnik i mislilac

Studirao je pravo u Leipzigu i Strasbourgu. Na poziv vojvode Karla Augusta odlazi u Weimar, gdje postaje tajni savjetnik, a 1780. slobodni zidar weimarske loe Anna Amalia, dobiva plemstvo i postaje Kammerprsident. Bio je i upravitelj weimarskog kazalita.

Putuje po Njemakoj i vicarskoj, bavi se znanstvenim studijama, te se drui s Herderom i Schillerom. Pie, istrauje i postaje sve poznatijim piscem. Njegovo djelo obuhvaa gotovo sve knjievne rodove i nekoliko znanstvenih podruja. Mnogobrojni su uzori i utjecaji: svjetski klasici, knjievnost rokokoa, puka poezija razliitih naroda, iroko podruje povijesti, teologije, filozofije, teorije umjetnosti i prirodnih znanosti. Najveu popularnost u suvremenika stekao je romanom "Patnje mladog Werthera" i snano utjecao na sve europske knjievnosti. Nametnuo se suvremenicima kao obnovitelj lirike, drame, epa, romana, te uenjak izuzetno otrog i dubokog uvida u strukturu i fenomene prirode. Jo za ivota postao je spomenik njemakog klasinog humanizma.

JOHANN WOLFGANG GOETHE:PATNJE MLADOG WERTHERA

Biljeke o djelu:Djelo je epistolarni roman jer tako djeluje istinitije i uvjerljivije.Moemo ga podijeliti u dva djela. Prvi dio do Wertherova odlaska u grad,a drugi do njegove sahrane. Prvi je dio veseo i sretan, a drugi dio je tuani sumoran, a oni zapravo doaravaju Wertherovu psihu. Goethe je temudijelom preuzeo iz ivota Carla Wilhelma Jerusalema, a dijelom izvlastitog ivota. Jerusalem je Goetheov prijatelj sa studija u Leipzigu kojise ubio zbog nesretne ljubavi prema keri svojeg poslodavca, i premanjemu je nastao lik Werthera. Lik Lotte je dijelom nastao prema CharlottiBuff, a dijelom prema Maximiliani la Roche, dok je lik Alberta nastao pouzoru na njegova prijatelja Johanna Cristiana Kestnera, Charlottinazarunika.

Romantiarska obiljeja u djelu:- U veini sluajeva osjeaji prevladavaju razumom.- Plemii i graani su u djelu izmijeani iako nisu izjednaeni, ali se ipak vidi da nisu tako strogo odvojeni.- Ima mnogo opirnih i detaljnih opisa prirode, Werther puno vie pria o svojim osjeajima i duevnom stanju nego o dogaajima koji se zbivaju oko njega.- Werther samoubojstvo smatra junakim djelom, a da je djelo klasicistiko on bi vjerojatno ubio Alberta, a ne samoga sebe.- Djelo nema klasini oblik nego je pisano u posve novom obliku.- Ima stilskih obiljeja koja su u klasicizmu bila nezamisliva (eliptini stil, inverzija).

Analiza likova:WertherMladi pjesnik i slikar koji na majin nalog odlazi kod svoje tetke uWahlheim (izabrani dom) da rijei s njom pitanje nasljedstva.Isprva jednostavno uiva u prirodi i seoskoj idili, ali onda upoznaje Lottute se odmah zaljubljuje u nju. Njegove patnje poinju tek kada dolaziAlbert i tek tada uvia kako je njegova ljubav nemogua, iako je i prijeznao da je Lotte zaruena. Mi ga upoznajemo preko pisama to ih aljesvojem prijatelju Wilhelmu.

Tko pak u svojoj poniznosti spozna kamo sve to ide, onaj koji vidi kakolijepo svaki graanin, kojemu je dobro, umije svoj vrti dotjerati ipotkresati kao raj, i kako strpljivo i onaj koji je nesretan, pod teretomodmie svojim putem, a svi su jednako obuzeti eljom da jo minutu duevide svjetlost ovoga sunca da, taj je miran, pa i svoj svijet stvara izsebe samoga, a i sretan je, jer je ovjek. Zatim pak, ma koliko skuenbio, u srcu uvijek odrava sladak osjeaj slobode i to da ovu tamnicumoe napustiti kad hoe.

Ovdje Werther prvi put govori o smrti prvo govori kako svi ele to dueivjeti, a nakon toga govori kako je smrt zapravo osloboenje odtijela tamnice. Mislim da se tjei to uvijek ima dodatno rjeenje zasvoje probleme smrt, iako se ja uope ne slaem s tim jer uvijek postojinada da e budunost biti bolja.

Mlado srce posvema ovisi o nekoj djevojci, sve sate u danu provodi uznju, rasipa sve svoje snage, sav svoj imetak, kako bi joj svakogatrenutka iskazalo da joj se predaje. A onda doe neki filistar, ovjek kojiobnaa neku javnu slubu i kae mu: Fini mladi gospodine! Ljubiti jeljudski, samo morate ljudski ljubiti! Razdijelite svoje sate, jedne zaposao, a sate odmora posvetite svojoj djevojci. Izraunajte svoj imetak iono to vam ostane kad pokrijete svoje potrebe, to vam ne branim.Samo ne preesto da joj neto darujete, moda za njezin roendan iimendan itd. Poslua li ovjek, onda je to uporabljiv mladi i sam u gapreporuiti svakom knezu da ga postavi u neki kolegij, samo je snjegovom ljubavlju gotovo, a ako je umjetnik s njegovom umjetnou.

Werther ovdje govori kako su osjeaji i razum opreni pojmovi koji nikakone idu zajedno jer ako razumno bira djevojku ne moe imati osjeaje zanju, a ako si zaljubljen onda ne moe misliti ni na to drugo.

Vie nisam bio ovjek. Drati najljupkije stvorenje u rukama i s njimuokolo letjeti kao vrijeme, tako da je nestajalo sve oko nas, i Wilhelme,da budem iskren, jo sam se zaklinjao da djevojka koju volim, na kojupolaem pravo, nikad ne bi trebala plesati valcer s nekim drugim osimsa mnom, makar zbog toga morao i propasti.

Mislim da se ovdje pokazuje kako se Werther zaljubio u Lottu na zabavi,sve je bilo veselo, sjajno, nitko nije tuan i tako se poletno i nevino onzaljubio.

ivim tako sretne dane kao to ih Bog uva za svoje svece; i bilosa mnom to god bude, ne smijem kazati da nisam uivao radostiivljenja.

Wertherova pomirenost sa ivotom i samim sobom, mirno se suoava sasudbinom, svojom eljom za smrti.

Pria se o nekoj plemenitoj vrsti konja koji kad ih odvie zagriju i iscrpejahanjem sami sebi nagonski pregrizu ilu ne bi li lake disali. Meni jeesto tako, elio bih si otvoriti neku ilu koja bi mi omoguila vjeituslobodu.

Opet elja za slobodom, tj. smru ini se kao da je samo traio razlog danapusti taj uskogrudni svijet u kojem se osjea sputano i nelagodno.

Ve sam nakanio da je ne viam toliko esto. Da, ali tko bi se togamogao drati! Svakog dana podlegnem kunji i sveano si obeam:sutra e jednom izostati; a kad doe jutro, opet naem neki neodoljivirazlog i prije nego to bih oekivao, ve sam kod nje.

Opisuje se Wertherova ovisnost, opijenost Lottom, a tek tu on to zapravo ishvaa.

Poslanik me mnogo prekorava, to sam i predviao. On je najpedantnijaluda to u uope moe postojati; korak po korak, a ukoen kao staradjevica; ovjek koji nikad nije zadovoljan sam sa sobom i kojemu stoganitko ne moe uinitinneto na emu bi ibo zahvalan.

Tu Werther pria o svojoj nesrei nakon odlaska od Lotte poslanik ne eliprihvatiti Werthera jer ima drugaije poglede na svijet i drugaiji nainrada, a to je prvi uzrok Wertherova ponovnog odlaska.

Svaka rije to ju je izgovarala prodirala mi je u srce poput maa.Nije osjeala kakva bi to bila samilost da mi je sve to preutjela, a ondaje jo dodala to e se dalje brbljati i kakva e vrsta ljudi zbog togalikovati. Kako e se takvi od sada rugati i radovati kazni za moju oholost imoje podcjenjivanje drugih, to mi odavno ve predbacuju. Sve to od njeuti, Wilhelme, i to glasom iskrenog suosjeanja to me unitavalo i josam u sebi bijesan.

Jo jedan razlog samoubojstva kada konano pronalazi neku enu kojubi mogao voljeti isto toliko, ako ne i vie od Lotte, onda ga njezin staleismijava, zabranjuje drutvo s njom, a ona je potpuno bespomona protivtoga, ne slae se s takvim drutvenim podjelama, ali ne moe seoduprijeti.

Kamo elim ii? Dopusti da ti to u povjerenju otkrijem. Jo etrnaestdana moram ipak ostati ovdje, a potom, nastojao sam se uvjeriti,posjetio bih rudnike u ***; no zapravo, u tome nema nita, samo bihopet htio doi blie Lotti, to je sve. A smijem se vlastitomesrcu ispunjavam njegovu volju.

Opet se opisuje Wertherova slabost i ovisnost o Lotti. Ovo je dionakon to je pobjegao od drutvenih predrasuda i od rodnoga kraja.

Kako se priroda priklanja jeseni, u meni i oko mene nastaje jesen.Moje lie uti, a lie sa susjednih stabala ve je otpalo.

Dokaz da su njegovi opisi prirode i opisi njegove psihe kada je sretan nevidi loe strane, a kada je tuan ne vidi dobre.

Njegov poljubac, rekoh, nije ba bez poude, on trai hranu inezadovoljan se vraa od isprazna milovanja.On meni jede iz usta, ree ona. Preda ptici nekoliko mrvica kruha sasvojih usana, s kojih su se s punom slau smjekali uici nedunasuosjeanja ljubavi.Odvratio sam pogled. To ne bi trebala raditi! Ne bi trebala drakati mojumatu takvim slikama nebeske nevinosti i blaenstva i buditi moje srce izsna, u koji ga katkad uspava ravnodunost ivota!

Lotta ovdje govori zapravo o Wertheru i on to zna, ponaa se kao da jeWerther njen mali lutak kojim upravlja i koji slui samo njenoj zabavi.

Ona ne vidi, ne osjea da pripravlja otrov koji e unititi mene i nju;a ja tako poudno ispijam taj pehar to mi ga ona prua za moju propast.emu taj dobroudni pogled kojim me ona esto pogleda? esto?- Ne, ne esto, ali ipak ponekad, emu ljubaznost kojom primanenamjerni iskaz mog osjeaja, emu suut za moje patnje to se ocrtavana njezinu elu?

Opet aluzija na smrt, vidi se kako Werther polako gubi razum zbogLottininih prikrivenih osjeaja naspram njega, koji, kako se i ovdje vidi,ipak postoje.

Cijela silina tih rijei sruila se na nesretnika. Bacio se pred Lottu upunom oajanju, uhvatio njezine ruke, pritisnuo ih na svoje oi, na svojeelo, a njoj kao da je duom proletjela slutnja nekog stranog nauma.Svijest joj se pomutila, stisnula je njegove ruke, pritisnula o svoje grudi,sjetnom se kretnjom prignula k njemu i njihovi se uareni obrazidodirnue. Svijet je za njih bio nestao. On je ovio svoje ruke oko nje,stisnuo je uz svoje grudi i obasuo njezine zadrhtale, mucave usnicemahnitim poljupcima.

Ovdje se vidi kako je i Lotta zaljubljena u Werthera, da si on to neumilja, a jedina prepreka njihovoj ljubavi je financijsko stanje Wertherakoji je dosta siromaan, dok je Albert bogat, i Lottino obeanje majci

Eto Lotte! Ne grozim se od toga da dohvatim hladan, straan kale izkojega u ispiti pomamu smrti! Ti si mi ga pruila i ja ne oklijevam.Sve! Do kraja! Tako su ispunjene sve elje i nade mojega ivota!Da tako hladan, tako ukoen pokucam na mjedena vrata smrti.

Oprotaj od Lotte, ne ali ni za im, uvjeren je da netko od njih troje moraotii jer svi troje zajedno sigurno ne bi mogli biti sretni Albertovoj sreina putu je Werther, a Wertherovoj Albert; jedino bi Lotta bila sretna kadabi mogla imati Albertov novac, a Werthera za mua.

LottaPametna i osjeajna djevojka koja se mora skrbiti za estero brae isestara, i za bolesnog oca. Zaruena je za Alberta, vie zbog njegovanovca s kojim moe djeci osigurati budunost i obeanja majci, nego zbogljubavi. Zaljubljena je u Werthera i njih dvoje su kao stvoreni jedno zadrugo oboje vole plesati, imaju isti ukus za knjievnost, vole prirodu,djeca vole Werthera jedino to im je na putu je Wertherovo financijskostanje koje ne bi moglo zadovoljiti potrebe estero djece i nadolazeu.

U predvorju se estero djece od dvije do jedanaest godina vrzmalo okodjevojke lijepa stasa, srednje visine, u jednostavnoj bijeloj haljini sblijedocrvenim vrpcama oko rukava i grudi.

Opisuje se Lottin izgled i njenu blizinu s njezinom djecom tj. sa sestrama ibraom. Wertherov prvi dojam o Lotti kao nevinoj prekrasnoj djevojci kojase portvovno brine za svoju brau i sestre.

Razgovor je doao na plesnu zabavu.Ako je ta strast neka mana,ree Lotta, onda u vam rado priznati da mi nita nije drae od plesa.A kad mi se neto mota po glavi, pa na svome ratimanom glasoviruodbubnjam kontradansu, sve bude opet u redu.

AlbertLottin zarunik, svi ga opisuju kao pedantnog i estitog ovjeka to trebaznaiti da je iz ugledne obitelji i da ima novaca. Raspravljao je sWertherom o samoubojstvu i pokazalo se da je Albert jo uvijek ostao uklasicizmu i odan tradiciji.

Albert je estit ovjek, s kojim sam gotovo zaruena.

To je ovdje takva modanastavila je, da svaki par ljudi koji pripadaju jedno drugome ostane zajedno za njemakog plesa, a moj partner loe plee valcer, pa mi je zahvalan kad mu uskratim taj napor

Ne mogu, meutim, uskratiti potovanje Albertu. Njegova oputena vanjtina vrlo ivo odudara od nemira mojega karaktera, koji se ne moe prikriti. On je osjeajan i dobro zna to ima u Lotti. ini se kao da je malokad loe raspoloen, a ti zna da je to grijeh to ga u ljudi mrzim vie od svih ostalih.

Opis Albertova karaktera, a ujedno i Wertherov Albert i Werther susuprotnosti.

Ljudska narav, nastavih, ima svoje granice: ona moe podnositi radost, patnju, boli, sve do odreene mjer, ali propada im je ta mjera prevrena. Nije tu, dakle, pitanje je li netko slab ili jak, nego moe li izdrati mjeru svoje patnje, bila ona moralna ili tjelesna. Nalazim da je jednako tako udno rei kako je kukavica ovjek koji si oduzme ivot, kao to bi bilo neprilino rei da je kukavica onaj koji umire od opake groznice.

Ovo je Wertherova i Albertova rasprava o samoubojstvu ja mislim da jeAlbert u pravu jer je mnogo tee podnositi bol cijeli ivot jedino s nadomza bolje sutra nego povui okida s kojim sve nestaje.

Werther i Fedra:Werthera moemo vrlo dobro usporediti i sa Fedrom oboje su beznadnozaljubljeni i jedva suzdravaju svoje osjeaje, ali Werther, za razliku odFedre, svojoj ljubavi ne eli smrt nakon to uvia kako Lotta nikada neebiti njegova. Werther je uvijek bio u dobrom odnosu sa Lottom, uvijek supriali, etali i u poetku su samo bili prijatelji dok je Fedra Hipolita uvijeksamo od sebe tjerala, izbjegavala ga je, pa se stoga Hipolit nikada ni nijeu nju mogao zaljubiti.

Werther i Cid:Da je Cid na Wertherovom mjestu on bi potpuno drugaije postupio.Prvo bi Cid morao ubiti Alberta jer mu stoji na putu do ljubavi,to je Werther odmah iskljuio i mislim da je previe osjeajan za to,ili bi pak morao ubiti Lottu zbog uvrede asti, to je za Wertheraapsurdno. Da je Werther na Cidovom mjestu on uope ne bi pomislio naosvetu, nego bi se bacio svojoj dragoj pred noge i rasplakao se, ne bi sezanimao za drutvene norme i vjerojatno ju nagovorio na bijeg samo damogu biti zajedno.

Wertherove patnje:1. Ljubav prema Lotti i njezina neostvarivost2. Neuklapanje u drutvo i nerazumijevanje drutvanih normi

Dodatni uzroci ubojstva:1. Poznanstvo s onim seljakom koji je bio zaljubljen u svoju gospodaricu, i u poetku je i sretan, ali kada ga sljedei put sree on je nesretan i oajan zbog neuzvraene ljubavi, a Werther ga na kraju nalazi na sudu kako ga optuuju za ubojstvo iste gospodarice (Ako nee biti moja, nee biti niija!)

2. Upoznavanje sa pisarom koji je poludio zbog neuzvraenoj ljubavi za Lottom

Werther je bio uvjeren da e ga njegova neuzvraena ljubav ili pretvoriti uluaka ili da e oajan na kraju ubiti Lottu.

Dojam o djelu:Djelo mi se nije svidjelo zbog Wertherove preosjeajnosti, svako malo i onse rasplae, on je vie plakao nego svi ostali likovi zajedno. Cijelo djelogovori o tome kako se on osjea, kako je neshvaen, tuan, kako je ivotnepravedan itd. Pomalo me podsjea i na sapunicu i upravo zbog togadjelo nije po mome ukusu.

_________________-____________________________-

Johann Wolfgang von Goethe

Izvor: Wikipedija

(Preusmjereno s Johann Wolfgang Goethe)

Skoi na: orijentacija, trai

Johann Wolfgang von GoetheJohann Wolfgang von Goethe [] (Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. - Weimar 22. oujka 1832.), najvei i najsvestraniji njemaki knjievnik i mislilac

Studirao je pravo u Leipzigu i Strasbourgu. Na poziv vojvode Karla Augusta odlazi u Weimar, gdje postaje tajni savjetnik, a 1780. slobodni zidar weimarske loe Anna Amalia, dobiva plemstvo i postaje Kammerprsident. Bio je i upravitelj weimarskog kazalita.

Putuje po Njemakoj i vicarskoj, bavi se znanstvenim studijama, te se drui s Herderom i Schillerom. Pie, istrauje i postaje sve poznatijim piscem. Njegovo djelo obuhvaa gotovo sve knjievne rodove i nekoliko znanstvenih podruja. Mnogobrojni su uzori i utjecaji: svjetski klasici, knjievnost rokokoa, puka poezija razliitih naroda, iroko podruje povijesti, teologije, filozofije, teorije umjetnosti i prirodnih znanosti. Najveu popularnost u suvremenika stekao je romanom "Patnje mladog Werthera" i snano utjecao na sve europske knjievnosti. Nametnuo se suvremenicima kao obnovitelj lirike, drame, epa, romana, te uenjak izuzetno otrog i dubokog uvida u strukturu i fenomene prirode. Jo za ivota postao je spomenik njemakog klasinog humanizma.

___________________--

O romanu Patnje mladog WertheraRoman J. W. Goethea Patnje mladog Werthera nastao je samo za nekoliko tjedana, u veljai i oujku 1774. godine, sublimirajui u sebi snane emotivno-eruptivne momente koje je doivio 1772. godine u Wetzlaru; a bez navoda autorova imena objavljen je u Leipzigu u rujnu 1774. godine sa senzacionalanim uspjehom. Sljedila su daljnja, korigirana i dijelom izmjenjena izdanja; ubrzo su se pojavile i piratske edicije Werthera, potom i prijevodi (francuski 1775., engleski 1779., talijanski 1781. godine), obrade - pa ak i parodije. Druga verzija romana izlazi 1787. godine u Leipzigu i od prve se zapravo razlikuje snanijim isticanjem lika Alberta i veim naglaskom na motivaciji Wertherova samoubojstva. Okolnosti nastanka Goetheova Werthera, graa za kojom je autor posegnuo, vrlo su pomno istraene i davno su ve s prilinom sigurnou utvrene. Dugo je vremena moralo proi prije nego su se stiale strasti koje su se u suvremenih itatelja rasplamsale nakon pojave romana na tritu i prije no to su se legende i mistifikacije razdvojile od povijesne istine. itateljstvu se, naime, Werther nije uinio samo kao prilog suvremenoj knjievnosti nego i kao autorova ispovijed o privatnim,duboko proivljenim dogaajima. Kada se govori o privatnoj grai Werthera, ponajprije se misli na Goetheove doivljaje s poetka sedamdesetih godina,a posebno na ono to su oni i krug njegovih znanaca u Wetzlaru doivjeli 1772. godine. Stoga vrijedi podsjetiti na najvanije dijelove privatne grae romana. Na oev savjet 23 godinji Goethe, tada ve doktor prava, krenuo je iz Frankfurta u Wetzlar da bi stekao potrebnu praksu na tamonjem Carevinskom komornom sudu. U slikovitom gradiu na rijeci Lahn, ivjelo je u to vrijeme oko 4.000 stanovnika, od ega gotovo 900 pravnika. Goethe tu upoznaje Johanna Christiana Kestnera, mladog pravnika i njegovu zarunicu Charlotte Buff, kerku Adama Heinricha Buffa. Pisac ovu devetnaestogodinju djevojku upoznaje 9. lipnja 1772.godine, na balu u Volpertshausenu. Ona ga toliko fascinira da ju otada redovito pohodi u domu njezina oca. Iz Kestnerovog pismu Goethe saznaje o samoubojstvu Carla Wilhelma Jerusalema, Goetheovog znanca sa studija u Leipzigu. Razlog samoubojstva tog mladog ovjeka je nesretna ljubav prema eni nadreenog mu poslanika. Kestner je mladiu posudio pitolje prije polaska na put. Opis je tako detaljan da sadri i potankosti vezane uz Jerusalemovu odjeu - to su izme, plavi frak i uti prsluk.Osim ove dvije tematske cjeline: ljubavnog trokuta Goethe-Kestner-Charlotte Buff i Jerusalemova samoubojstva; veliku ulogu u nastanku Werthera ima i Goetheov odnos prema Maximiliane La Roche, odnosno njegova strast prema njoj. Maximilijane se poetkom 1774. godine udaje za znatno starijeg trgovca Pietra Antonia Brentana i dolazi ivjeti u Frankfurt. Maximilijane se drui s Goetheom. Maximilijanin suprug sluti kako bi taj odnos mogao zavriti i zabranjuje mladom knjievniku svaki kontakt s njom. Iz prikupljene se grae moe zakljuiti da prvi dio romana u osnovi odgovara zbivanjima u Wetzlaru sa Charlottom Buff u sreditu, da se drugi dio odnosi na zbivanja u Frankfurtu u vezi s Bretanom i suprugom mu Maximilianom, dok se svretak ponajprije temelji na Kestnerovim izvjetajima Jerusalemovu samoubojstvu. O svemu tome proitati emo u pismima Goetheovih suvrmenika koji su o njemu pisali pisma ili vodili dnevnik, piui o njemu.

Johann Wolfgang Goethe: biografija1749. 28. kolovoza roen je u Frankfurtu na Maini -otac Johann Caspar Goethe i majka Katharina Elisabeth ro. Textor. Djetinjstvo i mladost Goethe je proveo sa sestrom Cornelijom u Frankfurtu. 1775/56 - Ope obrazovanje stjee pod nazorom i utjecajem oca, uz pomo privatnih uitelja. Po elji oca studij prava u Leipzigu do 1768. Osim toga studira poetiku, retoriku i polazi teajeve crtanja. 1768/70 - Prekida studij prava i vraa se kui zbog teke bolesti. Bolest je dugotrajna kao i oporavak. Uz pomo roake iz obitelji Textor Susanne von Klettenberg dolazi u dodir s pijetizmom, te na njen poticaj ita tekstove alkemiara i panazofa.1770/71 - Radi dovrenja studija boravi u Straburgu gdje je za njega presudan utjecaj gotike i poznanstvo s Johannom Gottfriedom Herderom. 1772/3 - Boravak od svibnja do rujna u Wetzleru, kao sudski vjeebenik. Zaljubljuje se u Charllotu Buff. Izlazi mu Goetz von Berlichingen.1774. Roman u pismima Patnje mladog Werthera, donosi Goetheu internacionalnu slavu. Tiska dramu Clavigo.1775. Kratkotrajne zaruke se Lili Schnemann.1775. U studenom na poziv mladog vladara Carla Agusta seli u Weimar, gdje ostaje do kraja ivota. Poinje raditi na Prafaustu i Egmontu.1775/86.Postaje jedan od tri najvia slubenika u dravnoj upravi Weimara. 1782.Car JosipII uzdie ga u plemiki stale.1787.Ifgenija na Tauridi. Drama.1788.Egmont. Tragina igra u pet inova.

__________________--

JOHANN WOLFGANG GOETHE: PATNJE MLADOG WERTHERA

Biljeke o piscu:Rodio se 28. kolovoza 1749. godine u Frankufurtu na rijeci Maini.Potekao je iz ugledne i imune graanske obitelji. Pjesnike prvijenceobjavljuje u Leipzigu, gdje studira pravo. Plaa danak pomodnomklasicizmu u duhu rokokoa. To je izmeu esnaeste i sedamnaeste godineivota, kad se vraa kui "slomljenih krila". "Patnje mladog Werthera"uinit e ga najpoznatijim i najslavnijim njemakim autorom.Prvi njemaki pisac koji postie svjetsko znaenje.Najznaajnija djela su mu: Faust, Herman i Doroteja, Reineke Fuchs i dr.Umro je 22. oujka 1832.

Likovi:Lotta, Albert, Werther

Kratki sadraj:Werther, mladi pravnik, dolazi u neki gradi kamo ga je poslala majka darasisti neka pitanja u vezi s nasljedstvom. Prigodom ladanjskog bala tose prireuje u okolici upoznaje Lottu, kerku upravno-sudskog inovnikakoji je u kneevoj slubi. Oduevljen je njezinom milinom, prirodnimdranjem i plemenitim osjeajima, a iako zna da je ona zaruena sAlbertom on se u nju zaljubljuje. Primjetivi da mlada djevojka nije premanjemu ravnoduna Werther je sretan i blaen. Kako se Lotta vladanadasve korektno ne zaboravljajui ni na as odsutnog zarunika,Werther je zbog toga jo vie potuje i cijeni. Kad se Albert vratio sputovanja Werther se s njime sprijateljio i dvoje mladih ljudi provodesretne dane uivajui u bezazlenoj drutvenosti i prirodnim ljepotamagradske okolice. No Wertherova ljubav biva svakim danom sve jaa,dosadanja ga idila ne zadovoljava i mladi napokon donosi odluku daode, kako ne bi naruio sklad koji vlada izmeu zarunika. elei sezaposliti da ne bi mislio na Lottu, mladi se dade nagovoriti da primimjesto tajnika kod jednog diplomata. Teko podnosi slubu jer nijebirokrat nego pjesnika dua. Kako njegov gospodar voli sitniavozabadati, Werther gubi volju za slubu koja ga nikad nije privlaila.Poslanik tui Werthera ministru, no ministar pokazuje vie razumijevanja idaje mladiu oinske savjete kako se u budue ima vladati.Werther podnosi ostavku i stupa u slubu nekog kneza kome e naladanjskom imanju kratiti vrijeme. Wertherov novi gospodar nije loovjek, ali je prosvjetiteljski suhoparan pa ga romantini mladi tekopodnosi i doskona naputa slubu. Neuspio pokuaj da se zaposli i da utom poslu nae zadovoljstvo pojaava potisnute osjeaje prema Lotti,koja se udala za Alberta. Ne mogavi odoljeti elji da je opet vidi,Werther se vraa u gradi gdje su se bili upoznali. Stanje doskora postajeneizdrivo. Albert s kojim se neko dobro slagao sada mu je omrznuo,a sve mu se ini da Lotta u tom braku nije sretna koliko bi zasluila.U drugu ruku Wertherova ekscentrinost vrijea trijeznog Alberta kojimutno nasluuje da bi mu Werther mogao postati opasan. I Lotta koja jedugo zavaravala samu sebe, poinje uviati da njezini osjeaji nisubezazleni. Izmeu Werthera i njegove okoline nesporazumi se mnoe iLotta bi se htjela izvui iz te situacije, ali ni sama nezna kako. Da bisprijeila svakodnevne Wrtherove posjete, ona mu nareuje da par danaizostane, a Werther kojeg ve due vrijeme salijeu misli o samoubojstvusada izvrava posljednje pripreme. Vraa se jo jednom Lotti, pada joj okovrata i njihove se usne prvi put sjedinjuju. Nakon trenutanog zanosaLotta se pribere i daje Wertheru do znanja kako ga vie ne eli vidjeti.Werther odlazi kui sav rastresen. Poruivi Albertu da mu posudi pitoljejer se sprema na putovanje, on ih dobiva, a pri tom ga blai misao da ih jesa zida skinula Lotta i obrisala svojim mekanim rukama. Ne usudivi serei Albertu to se dogodilo Lotta je bespomona, a Werther se iste noiubija Albrtovim pitoljem. Njegovo umiranje izaziva opu suut:Lottin otac i njegova djeca okupie se oko umirueg Werthera koji prijesmrti ne dolazi k svijesti. Albert je oajan, a Lotta samo to nije skapavalaod alosti. Poto je umro, Werther je pokopan na kraju groblja izmeudvije lipe, na mjestu to ga je sam odabrao. Na posljednji poinak ispratilaga je Lottina rodbina, nosili su ga obrtnici, a sveenika nije bilo.

___________________--

JOHANN WOLFGANG GOETHE: PATNJE MLADOG WERTHERA

Prikai sliku feudalnog drutva u 18. st. koju daje Goethe.Kako se ponaaju ljudi u pojedinim staleima? Kojem staleu pripada Werther?Izvjesno je da je Goethe bio pod snanim utjecajem tada aktualnogpokreta genija kojeg je predvodio njemaki zaljebljenik u narodnuepiku - J. Gottfried Herder. Bio je u snanom antagonizmu premaklasicistikim, ali i racionalistikim tezama i preporuao je prevlastemocija nad razumom. Takve je postavke usvojio i Goethe, to se jasnovidi kroz razmiljanja njegovog junaka, Werthera (zato se ovaj romanesto naziva i poluautobiografskim). Spomenutom pokretu rado sepridruilo njemako graanstvo koje se na taj nain borilo protivdotadanje francuske umjetnike nadmoi, ali i privilegija u kojima jeuivalo plemstvo. Umjesto tih batinjenih privilegija koje je plemstvupriskrbilo njihovo ime, romantiari se zalau za kriterije zasluga.

Dakle, u 2. polovini 18. st. ispostavlja se da od vika ipak boli glava idolazi do reakcije na razdoblje prosvjetiteljstva u vidu sentimentalizma.Poklonici novog modnog krika u literaturi istiu, pa i prepotencirajuljudsku osjeajnost, a likovi im plau kao kina godina tako da je udo totadanje knjinice nisu potopljene. U ranijem razdoblju svoga stvaralatva(kada je ovaj roman i nastao) Goethe je bio istinski sentimentalist.Jo jedna teza koju su tadanji knjievnici prigrlili jest uvjerenje da pravigenij umjetnik stvara poput prirode, a ovakvo smo razmiljanje vesusretali u manirizmu. Civilizacija, koja svojim okrutnim pravilima ivota irada otupljuje ljudska uvstva, sada postaje omraena. Propagira seovjekov povratak prirodi, koja je njegova prakolijevka, i sjedinjenje snjom.

Werthera, a kroz njega Goethea, oduevljava jednostavna ivotnostsvakodnevnice puana i u to sam se mogla uvjeriti nekoliko puta.Tako je, primjerice, u prizoru dvoje zaigranih djeaka pronaao slikarskonadahnue, a nita ga se nije dojmilo vie nego naoko posve uobiajenaslika Lotte kako dijeli svojoj brai i sestrama krike kruha. Werther se divitim relativno priprostim ljudima koji su voljni rezignirano ivjeti svojesasvim obine ivote. Oni su moda neuki i bezperspektivni, ali su uspjeliostati neiskvareni, a prirodnost je osobina koju Wether odnosno Goetheveoma cijeni.

Graani su prikazani kao ambiciozni, probitani i obrazovani ljudi koji sesve snanije probijaju prema vrhu drutvene ljestvice i kao da samo malonedostaje da zaslueno zauzmu pozicije koje ipak jo uvijek velikimdijelom lee u rukama plemia. Od njihovog pak plemstva nije im ostalonita do li imena, a i njega uspjeno blate svojim neoprostivimponaanjem. Redovito se sastaju na najrazliitijim skupovima i gozbamapod izgovorom nekakvih ivotno vanih poslova i dogovora. Prava je istinada, prenemaui se i smjekajui pred sebi jednakima, uivaju u tonamakuharskih delicija. Posljedica dugooekivane premoi graanstva jestsveopa tenja za naglim probitkom i ivot im se svodi na jurnjavu za(jo) boljim ivotom. Werthera aloste ti distancirani i, vrlo esto,zajedljivi graanski odnosi.

Werther pripada sloju puana, a nemilostivu ruku obijesnih plemia osjetioje prilikom jednog plemikog primanja na kojem je prisustvovao, a s kojegje, zbog pripadnosti nazovimo to krivom staleu, otjeran.

Odnos drutva prema Wertheru i Werthera prema drutvu iprirodi:itav roman pisan je u epistolarnom obliku i ta je neobina formasvojstvena modernizmu koji ve u Goetheovo vrijeme puta prvekorjenie. U svojim se pismima Werther obraa prijatelju, Wilhemu,i povremeno nam daje naslutiti Wilhemov stav prema njemu.Taj stav, usudila bih se rei, dijeli i veina ljudi koji okruuju Wethera.Wilhem osuuje prijateljevu pretjeranu osjeajnost i nastoji ga potaknutina razumniji i manje autodestruktivan nain razmiljanja. On kritiziraWertherovo preuveliavanje vlastitih problema i savjetuje ga da se smiri.Ne slae se s njegovim idealistikim i ujedno utopistikim shvaanjemsamog sebe i svoje ivotne misije. Nastoji mu pomoi i u dosluhu je snjegovom majkom. Smatra da je savren put prema Wertherovomoporavku neka konkretna aktivnost, to Werthera dovodi u njemu mrskuslubu u poslanstvu.

ini se da veina ljudi dri Werthera ekscentrikom kojeg satire dosadabesposliarenja, pa se gubi u melankoniji i gorini vlastitih misli.Njegovo shvaanje umjetnike slobode doivljavaju kao prkos svakoj vrstiautoriteta i uporno trae od njega da im se ipak pokori, to on, dakako,nije u stanju. Ta Wertherova tvrdoglavost potie jo vei bijes kodnjegovih nadreenih, ali i pokazuje njegovu nesposobnost adaptacije udrutvu.

Svugdje se osjea izoliranim i konstantno bjei iz jedne sredine u drugu,dok zapravo nastoji pobjei sam od sebe i odgovornosti koje mu ivotnamee, koju on nije spreman preuzeti. On uistinu jest umjetnik, genije,i to ga ini posebnim, a on tu svoju posebnost ludo voli, iako se ona poputbedema izdie izmeu njega i njegove okoline spreavajui ga danormalno funkcionira meu tzv. obinim ljudima. U vie navrata istiekoliko se neshvaenim osjea; svjestan je da ljudi sve genijalceproglaavaju ili luacima ili pijanicama i to ga duboko pogaa.Mada mnogo razmilja u svojim postupcima, na kraju uvijek postupiprema svom prvotnom impulsu. Stalo mu je do tueg miljenja o njemu,iako smatra da je on i po svome talentu i dui iznad svih koji ga okruuju.Drutvo oko sebe uglavnom kritizira. Prezire okrutno rivalstvo meusvojim sugraanima koji, edni uspjeha i novca, jedni drugima kljucajujetra. Najvie ga od svih ljudskih mana iritira zlovolja koju izjednaava soholou. Sklon je vrlo burno reagirati prepozna li navedenu osobinu uovjeku i tu je oit njegov djetinji nagon da promijeni svijet.Prezire civilizaciju openito, jer je ona ishodite svih pravila koja ga gue iograniavaju njegova intenzivna osjeanja, a time ga zakidaju zasposobnost umjetnikog stvaralatva.

Jako je sklon djeci; ona ga raznjeuju i bude neka ista osjeanja unjemu, liena uobiajene turobnosti i teine kojima su obojana sva ostalaWertherova razmiljanja.

U skladu sa sentimentalistikom percepcijom svijeta, Werther je saivljensa prirodom oko sebe, njegova dua proima se s njome. Smatra danjegov slikarski talent proistjee iz harmonije i inspiracije koju pronalazi uprirodi. On osjea prirodu u svoj njenoj osebujnosti i svim ulima upijanjenu neponovljivu ljepotu. Kroz njegov kist pulsira dua prirode.Isto tako, priroda je odraz njegovih osjeanja, a slika u tome zrcalumijenja se tijekom romana. U poetku, u prirodi je personificiran njegovmir i relativna uravnoteenost i itajui o njoj obuzima nas ljupkost isvjea razigranost proljea. U svome poetnom zanosu, opijen ljubavljuprema Lotti, sve mu se zlati pred oima, a i itatelju se doima kao daosjea navale ljetne vruine. Kasnije, nakon to uvidi bezizlaznost svojeljubavi prema Lotti, priroda postaje njegovo najvee zlo, proganja ga irazdire i nastupa jesen. Tada poinje itati Ossiana i ponire u hladnouopisanih krajolika. Na vrhuncu oaja godi mu beutnost zimskih krajolika,takoer iz Ossianovih djela, i tada donosi konanu odluku o naputanjuovozemaljskog svijeta.

Tko su Wertherovi najdrai pisci?U prvom dijelu knjige Werther se utapa u Homerovim stihovima.Nadahnjuje ga, a ini mi se i tjei struktura patrijahalnog naina ivota izrazdoblja antike. Svia mu se intimnost tadanje svakodnevnice, kad suljudi bili mnogo vie vezani uz svoje obitelji, a i meusobno.Junake epizode Homerovih spjevova raspiruju mu matu i krijepe gauvrujui njegov idealistiki svjetonazor. Prirodu gleda oima antikihumjetnika trsei se da u njoj pronae sklad kojeg ne moe pronai u sebisamom:

Kad mi treba uspavanka, mogu je obilno nai u svome Homeru. Kolikosam puta njime smirio uzavrelu krv!

Nakon bolne spoznaje o neostvarivosti svoje ljubavi prema Lotti prestajeitati Homera. Sada se posveuje prouavanju Ossianovih melankoninih ihladnih opisa pejzaa. Oamueno guta prie o nemoguim pozicijama ukoje dospijevaju Ossianovi likovi i razbucanoj prirodi koja odraavaporemeene odnose meu njima. Takav opskurni, gotovo bolesni ugoajizvrsna je analogija Wertherovim pomahnitalim osjeanjima.

Ossian je iz mojega srca istjerao Homera. Koji li je to svijet u koji meovaj divni pjesnik vodi! Lutati pustarom dok oko mene huji vihor to umagli koja se pui dovodi duhove predaka po mjeseini koja u sumrakusvjetluca.

Karakterne osobine lika i uzroci njegovog propadanja:Werther je superosjeajni romantiar koji se rado preputa svojimistananim uvstima i uranja u svoj svijet intenzivnih emocija irazmiljanja. Definitivno je i neporecivo posebna biljica.Njegova umjetnika dua poput najfinijeg radara registrira svaki trzaj nalicima drugih ljudi, svaku vibraciju koju ljudi i nesvjesno odailju.Slikarski talent u skladu je s njegovom osjeajnom osobnou i izvrstan jeGoetheov peat Wertherovoj kakarterizaciji. Zaljubljenost u priroduiskonski je ovjekov instinkt, koji kod graana esto mutira ili bivazanemaren. Werther je taj zov divljine iseprkao iz najintimnijih kutakasvoga srca, ak u tolikoj mjeri da on i priroda postaju jedno.Neponovljiva prirodna ljepota reflektira se u Wertherovim slikama,dok se Wetherova trenutana osjeajna stanja odraavaju u prirodi u vidugodinjih doba koja on doarava opisujui razne pejzae u svojimpismima.

U snanoj je opoziciji prema strogim, gotovo nehumanim,materijalistikim stavovima racionalista, i eli uvjeriti svijet u ispravnostromantiarskog svjetonazora. Tim je refleksnim antagonizmom tolikozaslijepljen da ne uvia da njegov preizraeni sentimentalizam nije nitamanje pogrean od pretjeranog racionalizma; zapravo se radi o dvjemakrajnostima. Kategorino negira potrebu za strukturom bilo kakve vrste,prezire pravila koja ograniavaju njegov umjetniki virtuozitet kao icivilizaciju koja namee takva pravila i zduno odbija autoritete bilo kakvevrste. Zapravo je prilino svojeglav i postupa instinktivno i hirovito,bez ikakvog sluha za savjete ljudi koji ga okruuju i nastoje mu pomoi.Smatra se neshvaenim genijem i u tome uvjerenju nalazi opravdanje zasvoje samovoljno ponaanje. Dri se iznad ostalih ljudi i igra ulogumuenika u kojoj, u dubini due, uiva jer ga to ini jedinstvenim.On bjei s jednog mjesta na drugo, no svugdje se osjea neshvaenim iizgubljenim, a smatra da je uzrok tome njegova genijalnost.Nijee odgovornost za rezultate vlastitih postupaka, svaljuje krivnju nadruge, Boga i sudbinu i u tome se zrcali njegova nezrelost.

Njegov najvei problem je to ne zna za kompromis. Nedostaje mufleksibilnosti i ustraje u toj svojoj tvrdoglavoj nepokornosti jer kompromisizjednaava s porazom. Smatra da bi tako popustio ljudima koji njegovugenijalnost nazivaju ludou i likuju nad njegovom nemoi da se afirmira udrutvu. Ne shvaa osnovno naelo preivljavanja, a to je da je prilagodbapreduvjet opstanka. Branei svoje utopistike stavove, esto je u sukobu sokolinom. Umjesto da se pritaji i ne baca biserje pred svinje, a potajnoini po svome, on glasno protestira protiv svake situacije koju doivljavakao nepravednu i svake tvrdnje koju smatra netonom i, stoga,uvredljivom. To je ovjek na kraju puta sazrijevanja iji entuzijazampostupno blijedi jer postaje bolno svjestan injenice da ne moepromijeniti svijet, a u svijetu u kojem trenutno ivi ne moe opstati.Tada konano umire dijete u njemu i on pada u apsolutno beznae.Bez nade se, dakako, ne da ivjeti jer Nada umire posljednja, a s njomei sam ovjek i tada Werther zapada u stanje neprirodne rezigniranosti tese u njemu raa pomisao o samoubojstvu.

Svjestan je svoje genijalnost i zaljubljen je u injenicu da je poseban teudi za nekim s kim bi mogao podijeliti svoja nadprosjena osjeanja imisli. Srodnu duu pronalazi u jednoj jedinoj osobi Lotti dakle,onoj koja mu je nedostupna, no on nije spreman prihvatiti realnost,ve se zanosi grdnim zabludama da e se sve rijeiti samo od sebe,dok jednom ne lupi glavom o zid. Razlog Wertherove oaranosti Lottommoemo potraiti u modernoj psihologiji. Ba kao to je Freud rekao:Svoju ljubav mogu dati samo onome tko je po svojim glavnim osobinamadovoljno slian meni da u njemu mogu voljeti sebe.Za Werthera, Lotta je ta osoba koja mu je toliko slina da ga razumije,ali ipak dovoljno skromna i ponizna da se ne dri iznad njega, ve da gazadivljeno promatra i slua hranei njegov ego. On je maksimalnoidealizira naime, ne spominje nijednu njenu manu zbog ega se jodublje zaljubljuje i postaje nezdravo ovisan o njoj. Oboava nain na kojiga ona vidi, i sam priznaje da se uz nju osjea vaan i potreban.Pronaavi ljubav svog ivota, bezglavo se preputa zaljubljenosti neelei razmiljati o moguem ishodu te nesuene ljubavi. Odatle onajsnaan ok kojeg je doivio kada mu je surova istina konano uspjelaprodrijeti do svijesti. Troje ljudi je guva, to je injenica; dakle netkomora napustiti mjesto zloina. Lotta je za njega savreno, gotovo eterinobie i nikad joj ne bi naudio. S njenim se zarunikom Albertom prilinodobro upoznao, ak i zbliio, i smatra ga potenom i dobrom osobom,unato pojedinim nesuglasicama. Wertherova izopaena logika navodi gana zakljuak da je on tu suvian i odluuje se rastati od danjeg svijetla.

Werthera je upropastila njegova naglaena osjeajnost i nemogunostadaptacije okolini u tolikoj mjeri koja bi mu omoguila opstanak.Na slian je nain doivljavao umjetnost, gdje stvara iskljuivo premavlastitom nahoenju, a odbacuje bilo kakva pravila. Silina osjeaja dovelaje njegov ivani sustav do preoptereenja i na kraju gubi sposobnostzdravog rasuivanja i zapada u beznae te jedini izlaz vidi u smrti.