god. dl sibenik, 31 .212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1932_05.pdf · vječji bitak je...

4
{, - - God. DL SIBENIK, 31. 1932. Što nama? II. je neposredna objava moga Boga. Odatle slijedi njegova po - svemašnja apsolutnost. o Bogu valja da ne govorimo i ne mislimo lju d- ski. Bog, s njava viši, nadnaravni red, koji se oti'lla naravnoga razuma. Iz Boga i oema razmjera. bitak je stvoren, dok je Božji bitak oestvoren. Dakle pr vi isporedeo s potonjim je kao ništa. Izmedu 1št a i ništa oema razmjera. Bo g je o{izmjer- no apsolutan. Isto vrijedi o tvu . je apsolutno sa svoje te o ret s k e strane, t. j. kao objava nauka, koje su predmetom naše vjere. Kao uzorni svega, što biva, Bog je nestvoreoa Istina. Bu- je kako rekosmo, ne- posredna objava ovoga Boga, zato je ono objava Istine. "Istina postade po Isusu Kristu• (Iv. 1, 17). je apsolutna istina. Kod ljudi ima svakojakih filosof- skih teorija, sustava, ima raznolikih mnijenja. Ljudi sude i rade svaki sa svoga .stanovišta •. To prolaz- nost stvorenoga bitka, ljudskoga razuma. Nasuprot Bog, kao nestvorena istina, obuhvata sve, što može da bude istinito, ma koji bili filosofski sustavi, škole i mnijenja ljudska. U Boga dakle nema .stano- višta" u ljudskom smislu. Isto vrijedi o religiji apsolutne istine, o stvu. Govoriti o .stanovištu skom•, ga sa "stanovi· štern" ljudskih nazora ili filosofski h sustava, isto, što zanijekati pravu bit i nadnaravni njegov. U istine nema mjesta moijenjima, niti hipotezama. Od nje su ljudska .stanovišta•. Ona je stanovište svih stanovišta. je apsolutno sa svoje ili strane, t. j. ukoliko je ono objava volje Božje napram tovjeku i ukoliko ono predlaže zapo- vijedi Božje, da po njima udesi život. Ove su zapovijedi mažaj apso- lutne, volje, zapovijedi, potvr prijE'tnjom kazne onima, koji ih ne bi op !uživali, a blažens}va svima, koji ih vrše. Nikomu nije na volju da no, da uskrati B gu štovanje Ja doduše po teno živjeti, ne nikomu krivice ali napram Bogu ostat neutralan. U se Bog objavljuje kao Onaj, koji ga je stvorio i otkupio za odredenu svrhu: da Boga spozna, da Ga ljubi, da Mu služi i time da po tigne bla ženstvo. Bog ima apsolutno pravo, da od zshtijeva, da Ga štuje. Ne li da Ga štuje, onda on po- zitivno prava Božja, kojih se oi sam Bog ne može da Prema Bogu nitko ne može da bude ne utral- oiml Izgon Isusova ea iz S pc njolske U vrijeme, kada su anarho-sindi- kalisti podigli gotovo revoluciju u tavoj Kataloniji i kad civih a straža i vojska u nekim mjestima ne mo gu da uguše bunu, vlada slobodnoga zi dara i socijaliste Azane u Spanjolskoj sma- trala Jt:! svojim poslom, da izda dekret, kojim se raspušta isuso- red. Taj de kret potpisao je .kato- lik• predsjednik republike Alcala Za- mora. red raspušta se: l. zbog toga što njegovi polažu posebni zavjet poslušno5ti sv. i 2. što su p o g i b e l j n i z a s i g u r n o s t države. Da ironija bude to rade oni ljudi, koji su se prije pada monarhije katolicima kleli i zaklinjali, da . braniti i štovati vjeru špa- njolskoga naroda. Ti slobodari, kojima je sloboda savjesti uvijek na ustima, ne dozvoljavaju opstanak organizaciji ljudi, koji drage volje stupaju u red i primaju njegove obveze. Oni toleri- raju, da razni crveni banditi robe i pale po Spanjolskoj, dok Broj 5. redovnicima ne doz voljavaju, da se po vete svom svojom radu za bližnjega. Komuni'ti, si ndika li st i i a- narhi ti mo gu e slobod no udruživati d J k u pon1zni red ov ni ci za državu! Ti tobo žn ji nacionalbti ra- red, je r da su speci- Jalno po lušnt poglavaru izvan države, dok komunistima, koji su spremni po na- logu Moskve za ;:> aliti svu panjolsku ka o bu ržu j )ku, ni vlas s glave ne pa - da. Iz Spanjolske se tjeraju najbolji, najzaslužniji, sinovi špar jol- skoga naroda, koji 4 pro- nose po svijetu slavu španjol- skoga genija, te koji su proširili šp a- njolski jezik, kulturu i upliv po južno- kontinentu. Sada Azan ina vlada provesti zapljenu imetka, kojim se razni "drugovi" obogatiti, i to nazvati ,. nacionalizacija", kako je to svoj edobno bilo i u Francuskoj. Spanjolska republika ovim pili grane, na kojima ne samo ona, nego i sav njezin poredak. Spanj ol- ski katolici, koji su i onako razdraženi nepraved . im po5tupkom vlade, koja samo protiv njih upotrebl java zak on za zaštitu države, još reagirati na ove postupke vlade. Nije da se u kra- jevima stanovništvo silom oduprijeti provedenju zapljene zg ra- da, kolegija i škola, i ako sami isu- sovci odgovaraju stanovn ištvo od ta- kvih mjera i savjetuju mu mir. Molimo za mir ! S obzirom na kon- ferenciju za razoružanje, koja bi se imala doskora sastati u Ženevi i o kojoj u mnogom ovisi mira u Evropi, hrvatski metropolita preuzv. dr Antun B a u er svom upravio je ovu okružnicu: ,.Razne krize, koje se pojavljuju u posljednje vrijeme u svijetu, posljedice su moralnih i duhovnih pometnja, koje su nastale narodima, kla- sama i ljudskim grupama radi toga, što se ne slijedi primjer Isusa Krista i ne vjeruje, da opet nastati blago- l

Upload: others

Post on 14-Feb-2020

16 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: God. DL SIBENIK, 31 .212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1932_05.pdf · vječji bitak je stvoren, dok je Božji bitak oestvoren. Dakle pr vi isporedeo s potonjim je kao ništa

{ , -

-

God. DL SIBENIK, 31. siječnJa 1932.

Što j~ kršćanstvo nama? II.

Kršćanstvo je neposredna objava ~a­moga Boga. Odatle slijedi njegova po­svemašnja apsolutnost. Govoreći o Bogu valja da ne govorimo i ne mislimo lju d­ski. Bog, ispoređen s čovjekom, S 1 či­

njava viši, nadnaravni red, koji se o ti'lla shvaćanju naravnoga razuma . Iz 11e đu Boga i čovjeka oema razmjera . Čo­vječji bitak je stvoren, dok je Božji bitak oestvoren. Dakle prvi isporedeo s potonjim je kao ništa. Izmedu 1šta i ništa oema razmjera. Bog je o{izmjer­no apsolutan. Isto vrijedi o kršćan tvu .

Kršćanstvo je apsolutno sa svoje te o ret s k e strane, t. j. kao objava nauka, koje su predmetom naše vjere. Kao uzorni početak svega, što biva, Bog je vječna, nestvoreoa Istina. Bu­duć je kršćanstvo, kako rekosmo, ne­posredna objava ovoga Boga, zato je ono objava Istine. "Istina postade po Isusu Kristu• (Iv. 1, 17). Kršćanstvo je apsolutna istina.

Kod ljudi ima svakojakih filosof­skih teorija, sustava, ima raznolikih mnijenja. Ljudi sude i rade svaki sa svoga .stanovišta •. To znači prolaz­nost stvorenoga bitka, ograničenost ljudskoga razuma. Nasuprot Bog, kao nestvorena istina, obuhvata sve, što može da bude istinito, ma koji bili filosofski sustavi, škole i mnijenja ljudska. U Boga dakle nema .stano­višta" u ljudskom smislu. Isto vrijedi o religiji apsolutne istine, o kršćan­stvu. Govoriti o .stanovištu kršćan­

skom•, ispoređujući ga sa "stanovi· štern" ljudskih nazora ili filosofski h sustava, znači isto, što zanijekati pravu bit i nadnaravni početak njegov. U istine nema mjesta moijenjima, niti hipotezama. Od nje su isključena ljudska .stanovišta•. Ona je stanovište svih stanovišta.

Kršćanstvo je apsolutno sa svoje praktične ili etičke strane, t. j. ukoliko je ono objava volje Božje napram tovjeku i ukoliko ono predlaže zapo­vijedi Božje, da po njima čovjek udesi

život. Ove su zapovijedi mažaj apso­lutne, vj rčne volje, zapovijedi, potvr đene prijE'tnjom vječne kazne onima, koji ih ne bi op !uživali, a obećanjem vječnoga blažens}va svima, koji ih vrše.

Nikomu nije na volju da no, da uskrati B gu štovanje govoreći: Ja ću doduše po teno živjeti, ne ću nikomu krivice čmiti, ali napram Bogu ostat ću neutralan. U kršćanstvu se Bog čovjeku objavljuje kao Onaj, koji ga je stvorio i otkupio za odredenu svrhu: da Boga spozna, da Ga ljubi, da Mu služi i time da po tigne vječno bla ženstvo. Bog ima apsolutno pravo, da od čovjc:ka zshtijeva , da Ga štuje. Ne će li čovjek da Ga štuje, onda on po­zitivno vrijeđa prava Božja, kojih se oi sam Bog ne može da odreče. Prema Bogu nitko ne može da bude neutral­oiml

Izgon Isusova ea iz S pc njolske U vrijeme, kada su anarho-sindi­

kalisti podigli gotovo revoluciju u či­

tavoj Kataloni ji i kad civih a straža i vojska u nekim mjestima ne mogu da uguše bunu, vlada slobodnoga zidara i socijaliste Azane u Spanjolskoj sma­trala Jt:! svojim najprečim poslom, da izda dekret, kojim se raspušta isuso­vački red. Taj dekret potpisao je .kato­lik• predsjednik republike Alcala Za­mora. Isusovački red raspušta se: l. zbog toga što njegovi članovi polažu posebni zavjet poslušno5ti sv. OČu i 2. što su p o g i b e l j n i z a s i g u r n o s t države.

Da ironija bude veća, to rade oni ljudi, koji su se prije pada monarhije katolicima kleli i zaklinjali, da će

. braniti i štovati katoličku vjeru špa­njolskoga naroda. Ti slobodari, kojima je sloboda savjesti uvijek na ustima, ne dozvoljavaju opstanak organizaciji ljudi, koji drage volje stupaju u red i primaju njegove obveze. Oni toleri­raju, da razni crveni banditi robe i pale po Spanjolskoj, dok katoličkim

Broj 5.

redovn icima ne dozvoljavaju, da se po ve te svom svo jom du ~om radu za bližnjega. Komuni'ti, sindikalist i i a­narhi ti mogu e s lobod no udruživati d J k u pon1zni red ov nici ~ogibeljni za državu! Ti tobožn ji nacionalbti ra­~puštaju jeda~ red, je r da su speci­Jalno po lušnt poglavaru izvan države, dok komuni stima, koji su spremni po na-logu i~ Moskve za ;:> aliti svu panjolsku ka o bu ržu j )ku, ni vlas s glave ne pa­da. Iz Spanjolske se tjeraju najbolji, najzaslužniji, najučen 1 ji sinovi špa r jo l­skoga naroda, koji vc:ć 4 stoljeća pro­nose po čitavom svijetu slavu španjol­skoga genija, te koji su proširili špa­njolski jezik, kulturu i upliv po južno­američkom ko ntinentu.

Sada će Azan ina vlada provesti zapljenu isusovačkoga imetka, kojim će se razni "drugovi" obogatiti, i to će ~ e nazvati ,. nacionalizacija", kako je to svojedobno bilo i u Francuskoj.

Spanjolska republika ovim pili grane, na kojima počiva ne samo ona, nego i sav njezin građan~ki poredak. Spanjol­ski katolici, koji su i onako razdraženi nepraved . im po5tupkom vlade, koja samo protiv njih upotrebl java zakon za zaštitu države, još jače će reagirati na ove postup ke vlade. Nije isključeno, da će se u baskičko-nava rskim kra­jevima stanovništvo silom oduprijeti provedenju zapljene isusovačkih zgra­da, kolegija i škola, i ako sami isu­sovci odgovaraju stanovn ištvo od ta­kvih mjera i savjetuju mu mir.

Molimo za mir ! S obzirom na međunarodnu kon­

ferenciju za razoružanje, koja bi se imala doskora sastati u Ženevi i o kojoj u mnogom ovisi budućnost mira u Evropi, hrvatski metropolita preuzv. dr Antun B a u er svom svećenstvu upravio je ovu okružnicu:

,.Razne krize, koje se pojavljuju u posljednje vrijeme u svijetu , posljedice su moralnih i duhovnih pometnja, koje su nastale među narodima, kla­sama i ljudskim grupama radi toga, što se ne slijedi primjer Isusa Krista i ne vjeruje, da će opet nastati blago-

l

Page 2: God. DL SIBENIK, 31 .212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1932_05.pdf · vječji bitak je stvoren, dok je Božji bitak oestvoren. Dakle pr vi isporedeo s potonjim je kao ništa

BroJ 5

stanJe na zemlji, kada će u smislu Spa­sitfljeve nauke zavladati među ljudima ljubav i mir. Početko:n februara o. g., prema ranijemzaključku.sjedoice Društva Naroda, sastaje se u Zenevi meduna­rod na konferencija za razoružanje sa ciljem, da onemogući, od 'l05oo oteža buduće ra ove, koji u najveća nega­cija Kri:>la i nJegove nau"e, pa da vi­jet pokroči koji korak naprijed k stal­namu miru m>!đu narodima, koji mora da pretbodi bratstvu ljudi i naroda. No pošto va ta vijećanja ne će imati pra voa u ·p jeha bez pom Jći i blago­slova Božjega, to određujem, da se u nedjelju na dan 31. januara o. g., koja nedjelja .Pret1odi nepo-redno konferenciji u Zene\"i, održe u svim žup-kim crkvama moli ve za u·pjeh te konferenCIJe. Poslije propovijedi neka se u navedenu ·v·hu sa pukom izmoli pet puta • Očena·· i pe puta ~ ZJravo Marijo" te već o am dana prije neka se župl jani na to upozore, da i pri­vatno mole za u pjen onih, koji rade za mir među kr~ćanima."

Hožji sud ll. \1. pr. g. potonuo je francuski paro­

brod • l Filibert• b:izu grada Nantes. .La Crou•, list francuskih katolika, javlja o tome slijedeće: • Toga dana bila je odredena tijelov­ska procesija. Protivucrkveni listovi bunili su vjernike, roditelje, da s 1oju djecu povedu na izlet s lim parobrodom radije negoli da djeca prustvuju toj .klerikalnoj demonstradji•, kako su U listovi n;;zvali tijelovsb:u procesiju. Pače službeno se saznalo, da je na parobrodu bilo sve pripravljeno, kako će se izrugati toj procesiji za vrijeme izleta .. o po sata prije procesije parobrod se na otvorenom moru prevrnuo. Tom prilikom se polopilo više od 400 osoba, medu kojima mnogo djece. •

Katolički Muže\Ji*) l. U OD.

Dva mlada stvorenja kleče aa pod­nožju oltara. U najljepšim su godina­ma živo a. Ljepota, c d š~vljenje, ve­selje, proljeće ih prati, a okružuje ih četa prijatelja i rodbine, koja im želi sreću. Župnik je pred njima, da bla­go lovi tu novu obitelj. Mladić, vidlji­vo uzrujao, izgovara: .Tebe samu", a djevojka sa suzama opetuje: .Da, tebe samoga", pa jo3 zajedno uskli­k1u: .Zauvijek!" A tko bi mogao i prornishti na drugu ljubav, aa ljubav, koja neće uvijek trajati?

Od onoga časa dva su srca zdru­žfna, dvije sa se duše spojile, dva su bića po tala jedno. Obnavlja se, što se de ilo u zemaljskom raju, kad prvi čovjek, videći svoju drugaricu Evu,

*)PredavanJe vlč. don Jose Felicinovi­ć a, koje je održao 25. X. 1931. Katoličkim

Muževima u ~ibeniku.

~A TOLU{

Manje zabava l Zagrebački .Obzor" od 31. XII.

1931. donio je pod ~aslovom .Mjesto zabava - pomoć siromašnom naro­du • ovu vijest iz Gospića u Lici: .Mjesna Hrvat-ka čitaonica a Lička

Vila~ u dogovoru sa • Dobrovoljnim va troga nim društvom • tzdala je aa građan tvo rijedak i interesantan pro­gla , koji e odno i na zabave. U progla u se veli: Ovakve zabave izi­skuju od na-eg siromašnog građanstva za ove prilike prevelike troškove. A onda nije ni vrijeme za zabave, dok e ne~d na -i sugrađani bore, kako će

prehraniti sebe i porodicu. Mjesto za­bava zamolit će ova društva građane, da nešto dJprine-u u hrani ili novcu za siroma-ne Ličane. Ova se odluka aa-ih društava vrlo lijepo dojmila građan tv a. •

I nas se vrlo lijepo dojmila. Zato je i iznosimo. l tu misao istakla je uo5talom i nedavna skupna poslanica naših b isku pa.

Ove godine nije vrijeme za brojne, bučne i skJpe zabave! Kad je čitava domovina u krizt zbog silne i OiJĆe bijede, kad u svakom većem gradu ima na tisuće gladnih i žednih, kad se tolika naša braća mrznu od stu­deni, zar da se bacaju deseci i stotine hiljada u svilu, alwhol i razbludu?l I kako bismo imali obraza govoriti o osKudici i malim plaćama, ako ubije·

koju mu Bog dade, ushićen reče u trenutku velike ljubavi: .Sada eto kost od kosti mojih i meso od mesa moje­ga" (1. Mojs. 2, 23), a dragi Bog reče Noi i sinovima njegovim: • Rastite i množite se i napunite zemlju" (I. Mojs. 9, 1). Ovo je bila prva ženidba u Edenu. • Tako će ostaviti čovjek. oca svojega i mater svoju, pa će prionuti za ženu svoju, i biće dvoje u tijelu jednom" (!. Mojs. 2, 24). Ženidba je temelj obitfljske veze, a na obitelji se temelje ljudski rod, seJa, gradovi, dr­žave. Spasitelj Isus Krist učini od že­nidbe • sakramenata, sredstvo za do­bivanje milosti, a Sv. Pavao lijepo prispodablja ženidbu sa neizmjernom ljubavlju i odanošću, koja vlada izne­đu Isusa i Crkve. Mu! mora da bude svojoj ženi ono, što je Isus bio i biće svojoj Crkvi. Žena mora da bude svo­me mužu ono, što je Crkva Isuse. Prava je sreća samo u monogamičooj ne-

mo u jednu noć stotine i tisuće a šam pa 'ljac i toalete ?l Čuvajmo bijele novce za crne dane! Darujmo svilu i šam panj ac ubogarima i sirotinji! O­grijmo ih i nahranimo!

Bog zna, hoće li objesni imućnici

bez srca poslušati ovaj savjet. Teško, kad se nakon večernjih priredaba i .skrom nih~ pbkladaih plesova i do 6 sati ujutro troši i pijančuje! Na pla­katu dakako stoji: .čisti prihod u korist gradske sirotinje" ili "bespo­slenih radnika•. Oh ironije! To je čisto izazivanje!

Katolici! Budimo barem mi iznim­ka! Na·e zabave neka ove godine budu što rjeđe i što jednostavnije! Za nas ove gojine nema ni skupih toa­leta, ni bJčne rado;ti ni stolnog luk­susa! A ako uštedimo koji dinar i preko najprečih potreba, darujmo ga svetom milosrđu! Darujmo ga našoj Katoličkoj Karitativnoj Akciji i njenoj Pučkoj Kuhinji!

Katolička štampa Radi krize, koja je zavladala svi­

jetom, švicarski katolici počeli su da otkazuju kato!ič;{e listove. Nato je katolički biskup u Friburgu izdao po­slanicu na svoje vjernike, kojom ih upozorava, da budu oprezni, jer su katolički lisovi jedini branič vjere i ćudoređa. Na njima se temelji sreća i blagostanje naroda. Zato neka ostanu vjerni katoličkoj štampi.

razrješivoj ženidbi, jer kako može da bude sretna žena, ako se boji, da je sutra, kad uslijed godina i porođaja izgubi ljepotu, muž ne istjera iz kuće,

kao i>cijeđeni limun, koji više nitko neće; kako može da bude sretao muž, ako se boji, da mu mila žena ne p bje­gne s drugim, a da on pri tome nema prava, da se protivi? Nažalost mnogi bi željeli, da slobodnu ljubav, koja danas vlada u Rusiji, prenesu i k nama, pak da se i kod nas izbriše pojam obitelji

Danas ću vam govoriti o dužnosti­ma muža.

2. DUŽNOSTI MUŽA. Dragi katoličlri muževi, vi ste u

obitelji auktoritet. Vi imate glavnu ri­ječ u obitel1i. Zato morate upravljati sa svojim domaćim ognjištima. Nakoa prvoga grijeha praroditelja u zemaljskom raju Bog je rekao Evi: .Bit ćeš pod vlašću muževljom i on će ti biti go­spodar• (I. Mojs. 3, 16). Neki sa ma-

Page 3: God. DL SIBENIK, 31 .212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1932_05.pdf · vječji bitak je stvoren, dok je Božji bitak oestvoren. Dakle pr vi isporedeo s potonjim je kao ništa

d li vanJe r bosil s aa nad is uoa

3roJ .s

Page 4: God. DL SIBENIK, 31 .212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1932_05.pdf · vječji bitak je stvoren, dok je Božji bitak oestvoren. Dakle pr vi isporedeo s potonjim je kao ništa

Strana 4 KATO LIN

v

Iz kat li€k.ega ŠEZDESET ICA. U nedjelju 31. t. mj. je

nedjllja Sezdcsclnlca. - Hvalimo Go~podu sa

sv. Pavlom, ako nam je do. udlo, da poput

Nj ga trpimo. Udobnost l bogatstvo ugu~uju u

nama sml. a o za duhovni život l odviše nas

vezuju za ovu zemlju. A bolovi i patnje dižu

nam srce k Bogu .• Pasivne • SH kreposti, oso­

bito strplfivost, veće l leže od . aktivn ih ". Zato

mncgl na nJih l mrze ili Ih potcjcnjuju.

SVIJE NICA ili Prll<azanje Isusovo u hra·

mu i Oči~ćenjc Marijino svetkuje se u utorak

2. veljače. U s t o l n o j b a z lli e i u 1 O'/, s.

je svečani blagoslov S\ ljeć11, što ga obavlja

preuzv. biskup, a zatim cphod oko crkve l sve·

čan11 sv. Mi,a.- U Novoj Crkvi je ovaj

blagdan naslovnfk crkve, te su ujutro lekcije u

5 '/, sati, pak prva svečana sv. Mi a. Popodne

je blagoslov. Po svim ostalim crkvama je siHžba

Božja po običPju kao i u dane svetaćne.

GRLIČANJE. U srijedu 3. veljače je sv.

Blaž, odvjetnik protiv svake bole ti grla. Zato

je onega dana iza svake sv. Mise po crkvama

grllčanje.

DEVETNICA GOSPI LURDSKOJ U CRKVI

SV. LOVRE. Ova svakom kršćan kom srcu o­

miljela devetnlca počinj e na Svijećnicu (2. ve­

ljače). Svake će veče r i početi tačno u 6 sati.

Samo 3. veljače zbog blagdana sv. Blaža l 7.

veljače zbog lzloženja na klanjanje Svetotajstva

počeće u 5 sati. Svake večeri za vrijeme po­

božnosti biće i propovijed. Zadnje tri večt:rl,

kao l na Gospin blagdan, držače propovi jedi

p. o. dr fra Božo V u e o, profesor Iz Makarske.

Litanije, Gospine pjesme l blagoslov pjevaće

zbor .Gospe od Milosti".

BLAGDAN SV. BLAŽA BISKUPA I MU­

tENIKA. Na dan sv. Blaža 3. veljače raspored

svečanosti u erk vl sv. Lovre je ovaj: U 5 sati

' čitanje života Svečeva (lekcije). U G sali pje­

vana sv. Misa. Od 6.30 s. do g s. redaju se svako

po sata tihe sv. Mise. U g s. tiha sv. Misa za

Dubrovčane, nastanjene u ovome gradu. U 10

s. zadnja l svečana sv. Misa. Od ranoga jutra,

pa sve do podne biće grllčanje pobožnoga

puka. Poslije podne u 5 sati devetnlca Gospi

Lurdskoj, propovijed u čhst sv. Blaža, blagoslov l ljubljenje relikvija Svtčevi h.

POBOŽNOST NAKNADE l ZADOVOLJA­

VANJE ISUSU U SVETOTAJSTVU U CRKVI

SV. LOVRE. Radi mnogih l nemilih uvreda,

koje se u pokladne dane Bogu nano e, biće

i ove g dine kao l prošlih u crkvi sv. Lovre

kroz sva tri pokladna dana fzložtno Svetota j­

stvo na J<lanjanje ovim redom: Prvi dan 7. vc·

ljače od g sali ujutro do 6 salf poslije podne.

Drugi dan od 6 s. do 7 s. poslije podne. Treći dan

od 6 s. do 7. poslije podne. Prvoga dana u 5

sati držaće propovijed pr('uzv. biskup dr Jero­

lim M ll e l a, Sve tri večeri pr~.:ko zadnje ure

pje1 aće pjevački zbor troglasno .Pomfluj mene

Bože" od Candolti· j a. Pozivlju se na klanjanje

i na zadovoljavanje svi štovatelji i štovat ljice Svetotajstvenog Isusa.

PRIREDBA MALIH KRIŽARA. U nedjelju

24. t. mj. su Mali Križari Đačkog Križarskog

Bratstva I. za svoje roditelj e i članove priredili

uspjelu kućnu zabavu. Otvorio ju je O s to j l ć

V. proslovom, u kojem je iznio svrhu l<rižarske

organiZ2clje l njezinu veliku brigu, da odgoji

što bolji naraštaj . Slijedile su 2 deklamacije : .U

osvit" od lzidora Poljaka, koju je s osjećajem

izveo Vukman V., i .Veselje mladosti" od P.

Preradovića, koju je tal<ođer lijepo deklamovao

Despot A. Zadovoljila nas je l dramatizacija

Preradovićeve pjesme .Braća • te dvoglasno pje­

vanje pjesme .Potočara•. Na kraju su još naši

Mall Križari s mnogo ml11denačke živahnosti

odfl!'rali šalu u l činu • Kažnjena lakomost•,

koja je izazvala mnogo smijeha kod publike.

Našim M~lim Križarima l njihovim vođama ic­Brno mnogo uspj eha u budućem radu.

TJEDNI SA'f KLANJANJA. U četvrtak 4.

veljače običajni tjedn i sat klan janja u stolnoj bazilici sv. Jakova počeće u 5 sati navečer.

U FOND .KATOLIKA • darovao j e gosp.

Mate Mašina (Preko) Din 10. - Uprava mu harno zahvaljuje.

IID'1U1,1a,Jem: sve vrsti svijeću, dupllra, uskrsnih sto) nica (cerea) sa

svim uresnim znakovima, Iz prvorozrednogo voska, brzo l solidno.

•rera4Ja,Jem: prt'ms feljl sve vrsti svtlećs Iz voštanih ulomaka l

okoplns. - lJs ll&jJIO'YOljatJe oS,Jeae.

hod &,Jem z Onog vrcano g meda, 80-Sb'/, ss kaduljlnog cvijeća, Iz

mog w:ornog pčelinjaka, ns molo l veliko. Med je vanredne ljeko­

vitosti za plućne boleatl, grlo, prsa, preblade ltd.

K•pa,Jem: sve vnti voštanih oksplns, ulomaka i !utog voska.

Brot 5

POBOŽNOST SV. ANTUNA. U utorak 2:.

velj~če običajna pobožnost sv. Antuna u crkviJ

sv. frane počinje u 6.30 sat! uvečer.

SASTANAK l<ATOLlČKIH MUŽEVA. Urno­

ljavaju se svi članovi Društva Kat. Muže\a, dao

u nedjelju 31. t. mj. izvole prisustvovati sa­

stanku, koj! će se održati u Biskupskom Đač­

kom Sjemeništu u 4 sata p slije podne s ovim

dnevnim redom: I. Molitva. 2. Čitanje zapisni­

ka prošloga sastanka. 3. Predn··anje vlč. duhov­

nika o .Oćinstvu• . 4. Izvještaj predsjednika ~

Pučkoj Kuhinji l o Karitalativnoj Akciji. 5. Slu­

čajno U. Zatim će biti blagoslov u crkvi sv~

Martina. - Uprr11rr . ZABAVA HKNSAVEZA. Okružje HKNSA­

veza priređuje u' nedjelju 31. t. mj. u dvorani Ka­

toličkoga Doma popodne u 2' • ata za d j e e u,

a u večer u"G', ~ sati za s t a r l j e zaba ·1u s ovim

predstavama: l. .Na uranku sreće", reli­

giozni igrokaz u 3 čina. 2. Nagrađena lje­

p o l i e a •, šala u l činu od J os. Eckerskorna.

'a programu su još 2 pjev:~nja i deklamaciJe­

Cijene su ove: P o p o d n e: stariji sjedala Din 5,

shtjauje Din 3, djeca sjedala Din 3, stajanje

Din 2. U v e č er: l. sjedala Din l O, ll. sjedal11

Din 5, stajanje Din 3. Dobrovoljni doprinosi primaju se sa zahvalnošću.

PODMIRITE PRETPLATU! Već smo mjesec

dana zašli u novu godinu l g32., a Ipak Ih "im&

prlličan broj, koj i djelomično ill nikako još nl­

j esu podmirili pretplatu za prošlu godinu 1g31.

Molimo sve dužnike, da nam bezodvlačno pod­

mire stari dug. Isto tako se na sve obraćamo

toplom molbom, da odmah obnove svoju pret­

platu za novu godinu, kako je to običaj kod

svih ltstova i časopisa. Pretplata ostaje Ista. Z11

čitavu god. l g32. samih Din 30. Pretplatnici l&

Šibenika mogu je platiti na blagajni Zadružne

Gospodarske Banke ili u Biskups.<oj Kurili. Prvi

način pomaganja katomke štampe jest, da u redu l navrijeme podmiri mo v ju pretplatu l

Dobavlja]!e u svim fasonama za nastupa­j uću sezonu u filijalama

ŠIBENIK SPLIT Kralja Toml,lava MI!Tullteva 7.

'

N D v D otvorena miJekarna

ZDRAVLJA~{ Mliječni .,uffet

u Sibeniku u ulici Kr. Tomislava br. 47. kod crkve sv. Jakova

Preporuča svježe kravlje, puno­masno mlijeko, sve vrsti vlastitih i inozemnih mliječnih proizvoda

uz vrlo sohdne cijene.

Vanjska narudžba obavija brzo 1 solidno.

l

&.A TOLIK• l•l&sl avakog tJedDa. - Oo~tiDja pretplata Dili ~t.- - la filCH D at\ o Cl'oatnlo - t@lnl JIO 11uoUte

tarUl - V1aaa.lk l oclgovorDl juredDlk . ne~ • .JOBO FBLIODrOVI6, llbe!llk, uUoa n . Karibla. - Adreaa ureibalitva 1

•prave: llbelllk, polt. preUnao .17. - Sbmpa: ••6b '~'lakar&, bra6a ••ta616 pk. Peb-a, preclata"11111k Vjek. ••talU