gljive, samoniklo jestivo bilje (ljubiša grlić)

8/17/2019 GLJIVE, Samoniklo Jestivo Bilje (Ljubiša Grlić)

1/55


2/55

GLJIVE LISTICARKE

Agaricales

Ove gljive imaju trusiste s donje strane klobuka u

obliku listica lamela),

koji

se rad ijalno pruzaju od

strucka prema rubu klobuka.

Dok

su posve mlade,

neke su listicarke

omotane

kozastim ovojem, koji

se

razvijanjem

klobuka

razdere. Ostaci takvog

ovo

ja

vide se cesto

oko dna strucka

kao krpast

obojak

,

a ponekad

i

na povrsin i klobuka kao pahuljaste

bradavice iii krpice. U nekih vrsta postoji

i

druga

kozica, koja prekriva

donju

stranu klobuka

i

ostav

lja, kad se razdere, na gornjem dijelu strucka prste

nak iii rukavac. Neke listicarke imaju oba spomenu

ta ovoja rod Amanita , neke samo prstenak Ma -

crolepiota, Agaricus , a vecina nema ostataka nije

dnog ovoja.

U nasoj zemlji raste vise od 1000 vrsta gl j iva koje

pripadaju redu listicarki. Suvremen i mikolozi list

i

carke

dijele

u vise

samostalnih porod

i

ca

. Nekoli

ko

je stotina listicarki jestivih i i i n s k o l dok se

svega dvadesetak njih smatra izrazito otrovn im. Je

stivost i pregrambena vrijednost mnogih vrsta listi

carki nije jos ispitana ni poznata. Ob icno se drf i

da su jestive one vrste u koj ih su listici plav i,

ljub

i

casti, zuti iii crveni i koje SU ugodnog okusa. Treba

se, naprotiv, kloniti gljiva s bijel im list i6ima i s

neugodnim, ostrim mirisom ,

jer

medu takvima ima

jakih otr.ovnica. Razumlj ivo je da to pravilo ima i

iznimaka, zbog cega svaku list icarku treba tocno

odrediti i prepoznat prije nego sto je odaberemo za

jelo. Treba istaci da otrovne listicarke nemaju zaje

dnickih svojstava ni vanjsk ih ob i ljezja po kojima

bismo itil sa sigurnoscu mogli raspoznati i razdvojiti

od jestivih.

Osim po ve6 spomenutim ostac ima ovoja, pojed i

ne vrste listicarki

razlikujemo

i po drugim

osobina

ma i vanjskim

znakovima

:

po

boji,

obliku,

velicini,

debljini, povrsini, zilavosti klobuka i

strucka

,

po

obliku, gustoci , sirini, tvrdoci , lomljivosti, smjestaju

i boji listica, po cvrstoci , boji,

mirisu

i okusu mesa,

po

prisutnosti

mlijecnog soka

i po boji

trusaka

spora),

koje padaju

s

listica

·u

obliku razlicito obo

jenog

praha.

Evo

nekih

karakteristika

vaznijih

rodova listicar

ki, kojih su

jestivi

pripadnici opisani u ovoj knjizi :

Rod

ovojnjace - Amanita

obuhvaca

dvadesetak

vrsta. Sve rastu na

zemlji.

Ono strucka im

je gomo

ljasto

odebljalo

i omotano

ovojem,

a na

klobuku

cesto nose njegove ostatke. Na

strucku

obicno ima

ju

prstenak. Listici su mekani i slobodni od strucka,

a otr.usina je uvijek bijela. Pored jestivih vrsta koje

su ovdje opisane ,

tom

rodu

pripadaju

i

tri

smrtno

otrovne gljive:

zelena pupavka

-

Amanita

pha

des Vaill. ex Fr.) Seer.,

siljasta

pupavka -Ama

virosa Lam. ex Seer. i kod nas vrlo rijetka

bi

pupavka -

Amanita verna

Bull. ; takoder i ne

manje otrovne

muhara - Amanita muscaria

L

Fr.) Hooker

i

panterovka - Amanita panthe

D

.C. ex Fr.) Seer. Sve te

otrovnice

imaju b

listice.

Suncanice - Macrolepiota. Rod obuhvaca v

nom dobre

jestive vrste. Ove gljive imaju

pom

prstenak, a nemaju ovoja. List ici su im tanki

i

slo

dni , a klobuk na povrsini ljuskav

i

lako se odvaj

strucka.

Pecurke - Agaricus. Pr i

padnic

i ovog roda u

jaju se medu najkvalitetnije jestive gljive. Mn

vrste po obt iku jako variraju . Listici su im erve

st i, starenjem postaju sve tamnij i. Otrusina i

crvenosmeda. Na strucku nose kozasti prste

Rastu na zemlji .

Gnojistarke - Coprinus

.

Njezne

i

krhke vod

ste gljive

kratkog

zivota. Rastu vecinom na sm

stu , gnoju

ii i

na humusu , u

zb

ijenim skupina

List ic i im se ubrzo razvodne u

crnu

tekucinu . O

sina

im je

crna. Jestive su

samo

posve mlade.

Plosnatice -

Collybia

. Klobuk im je tanak, is

uvijenog ruba. Strucak je zilav, obicno vreten

pri dnu zaboden u tlo kao korijen . Gotovo s

pripadnici tog roda jestivi , ali za prehranu ne

ve6e vrijednost

i,

jer nisu ni izdasni ni pos

ukusni.

Camavke - Marasmius. Malene

, zilave, koz

-mesnate

aromaticne gljive

s

tankim struckom

suse brzo uvenu, a ovlazene se opet oporav

jelo

mogu

sluziti samo

ve6e vrste, a sasvim

nemaju

vrijednosti.

U osusenom

stanju

mogu s

za zacin.

Nema

ih otrovnih.

Vitezovke - Tricholoma.

Snazne i mesnate

bez prstenka i ovoja. Listici su uz strucak zaok

no izrezani. Klobuk i strucak su jednake konz

•

cije, sa cvrstim i jedrim , ali ne i krhkim me

Rastu na tlu, ve6inom u krugovima. Vecina

ovog kod

nas

rasirenog roda

su

j ~ s t v

ali

nejestivih i otrovnih.

Grmace

-

Armillariella. Jestive gljive, koje ra

gustim skupinama

na panjevima iii na ko

drveca. Neke na strucku imaju prstenak.

Grlasice - Clitocybe.

Listici im

silaze niz

st

iii SU

siroko prirasli. Strucak je vlaknast.

pretezno

u krugovima. Uz

jestive

ima i

otrovn

Brasnjace -

Clitopilus. Ukusne gljive slicne

hodnom rodu. Strucak im je ekscentrican i m

Rastu na zemlji. Nema ih

otrovnih.


3/55

Blagva

Amanita caesarea)

D. V.

Krivonoske

-

Pleurotus. Snazne, mesnate

gljive,

koje

rastu

gotovo

iskljucivo na

drvecu. Strucak

im

ekscentrican, postrance nasaden iii ga uopce

nema.

Mlijecnice - Lactarius.

Cvrste

i mesnate gljive,

ispustaju bijeli iii razlicito obojeni

sok.

Listici su

im nejednako

veliki.

Rastu

zemlji. Ima ih

dvadesetak

jestivih, a nekoli

je sumnjivih i otrovnih.

Krasnice -

Russula. Lijepe, cvrste i mesnate glji

,

slicne

prethodnom

rodu, samo

bez soka.

Obic

o imaju

zivo

obojen

klobuk,

snazan bjelkasti

stru

i krhke listice. Meso

im

je zrnate nikada vla

strukture,

a

klobuk

se

tesko odvaja od

. Ima ih

oko

35 jestivih, a nekoliko

je nejesti

,h i otrovnih . Smatra se da su jestive sve one

imaju blag

i

ugodan

okus, dok

su one

okusa

sumnjive. Kako

je boja klobuka

u

vrsta

ovog

roda vrlo

promjenjljiva. i struc

je

ponekad tesko utvrditi o kojoj se vrsti radi.

Puzevice

- Hygrophorus. Jestive gljive s razma

listicima vostanog izgleda,

koji se

spustaju

strucak;

ovaj se ne

moze razdvojiti od

Vecinom su vlazne, sluzave iii ljepljive.

BL GV

manita caesarea

Scop.

ex

Fr

.

Pers. ,ex

Schw

.

Drugi

nazivi

:

blagar

, knezica, kneginja, knez, knez

carevka, jajara, jajce,

skripac

, zerdana, karzelj .

Gljiva naraste

do

16 cm visoko . Ima glatk i, 8 15 c

siroki klobuk lijepe narancastocrvene boje.

Na kl

buku,

5

kojeg se koi:ica moze lako odvojiti, pon

kad

zaostane

bijela krpica od rastrganog omo

Listici

SU

zlatnozuti

,

dosta gusti

,

prema obodu

s1

Strucak je i:ut, do 2

cm

sirok, valjkast ,

osim

donjem

dijelu,

gdje je gomoljast i

obavijen rastrg

nim lbijelim

obojkom

. Na go1

njem

dijelu struc

nalazi se

zu t

, spusten ,

ponekad uzduzno

nabor

ru lkavac . Meso

je

gljive

bijelo

. ispod

kozice

klobu

uto i

ne

mijenja boju .

Blagva raste

po svjetlijim

sumama

i

travom ob

slim cistinama od juna do septembra. u

nasim

toplijim krajevima

pril icno rasprostranj

ena, dok j

zemljama

srednje

i sjeverne

Evrope rijetka

.

Miris je gljive

slab

i neizrazit, a okus blag i u

dan . Ovu lijepu

i ukusnu gljivu cijenili SU vec

s

Rimfjani kao osobitu poslasticu i prozv,ali je >>

f

gorum princeps gljivlji

knez).

I danas

blagvu

m

go uzivaju

u

ltaliji. Blagva

se

moze

za

jelo prired

sirova, kao salata.

•

U mnogim

nasim

krajevima blagvu poznaju i

ru , sto se

vidi i

po

velikom broju narodnih

ime

Donose je i na trg . Za biljezeni su , medutim , i slu

jevi

trovanja zbog zamjene

s

otrovnom

muharo

manita

muscaria (L. ex Fr.) Hooker.

lpak, ove

dvije gljive

medusobno

toliko razliku

ju

da ih

tesko raspoznati, pa

do

zamjene moze doci

s

krajnjom nepaznjom .

U muhare je klobuk

za

crven i prekriven

velikim

brojem

bijelih bradav

Listici i

strucak

muhare

bijel

i

su,

dok su u

1

bla

obojeni zuto

. Listici

blagve smocen

i u

vodi o

vodu zuto od oslobodenih spora i

od

zutog.

u

topljivog

pigmenta. Blagvi je po 1zgledu dosta

na i zlatna krasnica - Russu/a aurata

With

. ex

to je dobra jestiva gljiva, pa eventualn a

zam

nije

opasna;

u ovoj

je knjizi posebno

pr1kazan

BISERKA

manita

rubescens

Pers. ex Fr.)

S. F. Gray

Drugi naziv: bisernica.

Gljiva naraste 10-14,

izuzetno

do 20

cm

vis

Klobuk je dosta promjenljive boje , no najces

crvenkastosmed, pokriven svijetlim

bradavicas

ostacima

povoja,

koji su prema sredin

i

gusci

.


4/55

mlade je gljive klobuk zaobljeno konican iii okru-

gao,

8

kasnije p o ~ t j ~ zvonast iii se posve rasiri do

15

cm).

Strucak e Jednake boje kao i klobuk, iii

nesto svjetliji, 1-2 5 cm sirok, prema vrhu tanji, s

velikim bjelkastim, rjede

crveno

obrubljenim rukav-

cem; iznutra je supalj iii

ispunjen

mekom pamuca-

stom srcikom. Prema dolje prelazi u gomolj , na

kojem se ponekad vidi i nesto tragova povoja, u

obliku ljuskica, obrucastih nabrekliAa iii krpa. Listi-

ci

SU

mnogobrojni,

gusti, Siroki ,

bijeli

, kasnije

j

crvenkasti. Meso je bijelo i bez mirisa. Odlupimo Ii

koiicu

s klobuka, mesa ce

lagano pocrvenjeti

.

Stru-

cak i

listici

takoder na

pritisak

poprime

blijedu

crvenkastu boju .

K0d nas ovu gljivu nalazimo vec od konca maja

sve

do oktobra.

Raste najvise po vlaznim sumama,

listopadnim i crnogoricnim , sve do 1500 m nadmor-

ske visine. Veoma je rasprostranjena.

Biserku

mnogo beru

, uzivaju i cijene u Francu-

skoj, Engleskoj i ltaliji ,

dok

su je Nijemci dugo

smatrali otrovnom . Pokazalo se, medutim, da je i

ova

gljiva jestiva

i ukusna , ali

joj

se prije kuhanja

mora pazljivo

skinuti

kozica s klobuka. Smije se

uzivati samo

skuhana

, jer sadrzi hemolizine, koji se

Aa

visoj temperaturi

70°

C) raspadaju .

Okus

sirove

gljive isprva je blag , a kasnije grize u grlu .

Biserka se najcesce prireduje kao salata. U En-

gleskoj je

uzgajaju

za zacine i

umake

.

Strucak ove gljive vrlo brzo rastoce crvi , pa treba

pri branju obratiti na to paznju i crvljive primjerke

odmah

baciti.

Paziti

treba i na

to , da je ne zamijeni-

mo s

otrovnom panterovkom Amanita pantherina

D.

C.

ex Fr. ,

koja ima

bijeli

i

tanji strucak

. Od ove

gljive i od ostalih

amanita

jestiva se biserka lako

raspoznaje i po tome, sto joj meso na prelomu iii

pod

pritiskom

pocrveni.

SIVA

OVOJNJACA

Amanita vaginata Bull . ex Fr.) Quel .

Drugi nazivi: hmeljarka, pisanica, pisana noznicar-

ka preslica

.

Klobuk je

zvonast

, kod starije gljive

spljosten,

4-1

O

cm sirok, sa izbocinom u sredini ; obicno pepelja-

tosiv, na rubu

radijalno

izbrazdan. Listici su slobo-

dni i

bijeli

. Strucak je vitak ,

6-12

cm visok i

do

1 cm

sirok, lomljiv, njezniji u gornjem dijelu, supalj , obic-

no nesto

svjetlije boje

od

klobuka

. Na

strucku

nema

prstenka, za

razliku

od vecine drugih

pupavki

ama-

nita), a

dno

mu je obavijeno bijelim obojkom. Mesa

e bijelo, slatkasto , ugodnog

mi

risa.

Biserka Amani ta rubescens)

Siva ovojnjaca

Amanita vaginata)


5/55

Suncanica

Macrolepiota procera)

0

v.

Pecurka Agaricus campester)

0

v.

Raste po Jjeti i jeseni u listopadnim sumama i n

travnjacima sve do blizu 2000 m nadmorsk,e visine

Poznata je u vise varijeteta koje se razli

kuju po bo

klobuka; ta moi:e varirati od bijele do narancasto

i:ute i ljubicastosive. Neki autori pojedine varijetet

smatraju odvojenim vrstama.

Siva ovojnjaca smatra se veoma ukusnom jest

vom gljivom; medutim treba je prethodno dobr

prokuhati i vodu odbaciti. Zbog slicnosti s

otrovnim

pupavkama za jelo Je smiju brat1 samo dobri pozna

vaoci. Pored

toga

sto nema prstenka, od otrovn

pupavki razl1kuje se po tome sto joj dno struck

nije do te

mjere

odeblJalo.

SUNCANICA

Macrolepiota

procera

Scop. ex Fr.) Sing .

Drugi nazivi

suncobran

sugavica

strnjaki

, srnd

kusa, kozara, parazol.

Klobuk je kod mlade

gljive

zatvoren, na dugo

tankom strucku.

KasniJe se

otvori

poput

k1sobran

rasiri do 30 cm . Boje je bjelkastosmede sa smed1

iii crvenkastosmedim ljuskama u sredini najces

ispupcen i prekriven smedom ljuskastom prevl

kom, na rubu cehav.

Listici

su b11eli meki i

gus

ovratnikom odijeljeni od strucka Strucak narast

preko 30 cm,

vitak

je,

zilav

i vlaknast, iznutra supa

na povrsini bjelkast s prstenastim smedim saram

pri

dnu

gomoljasto

odebljao; ne da

se odvojiti

klobuka. Pri

vrhu

strucka nalazi se dvostru

obrubljen

cvrst

i

pomican

prstenak. Mesa

Je

b11e

mekano i ne mijenja

boju.

Suncanica je najvisa

i

vjerojatno

najljepsa

gl j

i

nasih suma. Raste najcesce po

svijetlim

bJelogor

nim

sumama i

cistinama

a

nalazimo

J

od

juna

oktobra. U

nekim

se zeml1ama i uzgaja.

Suncanica se smatra

jednom

od nasih najukus

jih

jestivih gljiva. Za jelo mogu

sluziti

mlad1,

nerastvoreni iii polurastvoreni klobuci;

obicno

prireduju

panirani. Strucak je previse zilav. Me

mlade gljive

ugodnog

je okusa

i

mirisa po

IJeSnJa

ma iii bademima pa

ga neki jedu

i u

sirovom stan

Klobuci ove gljive ponekad se kod nas prodaju

trgu pod pogresnim nazivom

>>pecurke


6/55

lzgleda i takoder jestiva oguljena

sun-

~ c r o l e p i o t excoriata Schff. ex Fr ., koja

eran

rub klobuka, a raste ponajcesce na

• pasnjacima i na kultiviranom tlu.

CURKA

Agaricus campester L.) Fr .

Drugi nazivi: prava pecurka, livadna pecurka, pecu-

rak,

pecurva, kaluderka, rudnjaca,

sampinjon

.

Klobuk je u ~ l d e gljive okruglast, a kasnije se

polukuglasto

zvonasto

rasiri 1 preko

1

o

cm

. Po-

kriven

je

glatkom

i

cvrstom , bjelkastom iii

smeda-

stosivom kozicom, koja se

lako

skida. Listici su

gusti, isprva

bjelkastoruzicasti

, a starenjem gljive

postaju

smederuzicasti

i tamnosmedi. Strucak je

bijel, u mlade gljive

pun

, 6 8

cm

dug i do 2 cm

sirok, na podnozju

ponekad nesto

odebljao . Na

gornjem dijelu strucak

nosi

odmaknut , bjelkast, na

rubu cesto

krpasto

razderan

prstenak

.

Meso

je

bi

je

lo,

meko

i njezno, a

kasnije

se, narocito pritiskom ,

slabo zacrveni ; ugodnog je mirisa i okusa.

Pecurku nalazimo od maja do novembra,

obicno

u skupinama, medu

niskom

travom poslije

kosidbe

,

po livadama,

tratinama,

pasnjacima , sumskim rud i-

nama i vrtovima,

najvise na

mjestima nagnojenim

konjskim gnojivom

i

gdje pase stoka. Nekih godina

izraste u velikoj

mnozini

, dok je

drugih

godina

rijetka.

Pecurku su

zbog osob

itog okusa

mnogo

cijenili

jos

stari

Rimljani

. Smatra se

jednom

od nasih naj-

boljih

jestivih glj

i

va

, a

mnogo

se

bere

i uziva i u

drugim zemljama. Moze se jest i i s irova. lako cesto

varira po

obliku

i izgledu , lako se moze raspoznati i

razlikovati od slicn ih otrovn ih

vrsta

. Kod

branja

u

blizini suma nepaznjom b i se

mogla

zamijeniti s

otrovnim

pupavkama , u

kojih

su

listici

bijeli nikada

crvenkasti iii smedi), a strucak pri dnu omotan

zavojem i gomoljasto odebljao. Treba biti posebno

oprezan kod

branja

sasvim

mladih

primjeraka sa

jos zatvorenim klobucima ,

jer

je u tom stadiju pe-

curka teze raspoznatljiva , te ju je lakse zamijeniti s

otrovnim pupavkama. Najveci

broj smrtnih

otrova-

nja gljivama pripisuje se

upravo

takvim

zamjenama.

Pod nazivom Agaricus campesterdanas se ozna-

cuje

citav

niz varijabiJnih oblika te gljive, a ponekad

i

vise srodnih

vrsta. Medu njima

je

najpoznatija

dvotrusna pecurka

iii

sampinjon - Agaricus bispo

rus Lge.) Sing. , koja se naveliko proizvodi uzgaja-

njem na konjskom gnoju . Za kulturu

sampinjona

najpogodniji su napusteni

rudnici

i podzemni pro-

kopi.

•

I

Sumar

ica {Agari

cus

si

lvat

icus

v

SU

MARICA

Agaricus silvaticus Schff.

ex

Seer.

Drugi naziv:

sumska

pecurka

.

•

0

Klobuk je u ove pecurke pokriven

sitnim zutim

crvenosmedim

ljuskama. lsprva je zvonast, kasn

rasiren i u sredini izbocen,

do

preko 10

cm

sirok,

rubu

obicno

istrgan.

Listici

su tanki,

sivkasti,

kas

je crvenkastosmedi; na pritisak pocrvene. Stru

je vitak , bjelkast,

w

pocetku

ispunjen

spuzvast

srcikom , ubrzo iznutra

supalj,

sa

tankim,

sirok

isprva bjelkastim, a

zatim

smedastim

prstenko

Meso je njezno, bjelkasto, na prerezu postaje cr

no

kao krv.

Gljiva raste od augusta do oktobra, osobito

crnogoricnim

sumama i na

vapnenastom

tlu. N

cesce

je nalazimo pod

smrekama,

a rjede u

mije

nim sumama.

Meso je sumarice

gotovo

bez mirisa. Dobro je

jelo,

mada nije tako

ukusno kao

u prethodno opi

ne vrste. Mlada gljiva moze se jesti i sirova. Sum

.ca pripada medu one rijetke gljive, koje sad

dosta vitamina C


7/55

Lipika

Agaricus arvens1s)

Anisova pecurka Agaricus s1/v1cola)

1•r

•

D. V.

D. V.

LIPIKA

garicus arvensis Schff. ex Fr

Drugi nazivi:

poljska

pecurka, lokvic.

Gljiva je srodna

prethodnim

vrstama p ~ L 1 r k 1

Od

prave se

pecurke

razlikuje po

obliku klobuk

• koji i

isprva cunjasto zvonast, a kasnije se r·asiri i

L

sr di

·

ni izboci

i

i

udu b1

Klobu k

i

strucak na

cioci

ir 1o

t .

Strucak je u lip1ke 10 15 cm visok 1

znL1tr

lApalj .

Prstenak je sastavljen iz dva

sloja

:

gornjeg

t

rikog

donJeg koJ1 je deblji

1

cesto zvjezdasto r scijep r

Meso ima ugodan mir1s po

ar1isu

.

Raste od

jula

do oktobra po

pc

snjacima I poljlma

najvise uz rubove crnogor1cnit1 suma. Cesto

bud

crvljiva.

Lipiku ubrajamo u nase najbolje jestive gljive

Dobra je i sirova, pr1redena kao salata. Dok je nila

da, slicna je nek1m vrstama pupavki koje cesto

dolaze na istom stanistu Buduci da lipika r11nogo

varira u obliku vazno

je

da je s,1kupljac c.iolJr·o

poznaje i da bude na oprezu kako ne bi doslo d

zamJene.

Strucak

JS

u pupavk1

omotan

zavojem

gomoljasto odebljao

U nasim sumama raste

jos

jedna

pecurka

s

miri

som

po

anisu.

To je

anisova pecurka -

garic

silvicola Vitt.) Sacc . Ta

gljiva

takoaer

ima

dvostruk

prstenak, a

klobuk

JOj

Je

1sprva bijele, a poton1

iLJt

boje. Anisova pecurka

je

izvrsna za jelo ; moze s

jesti i sirova. I

kod

ove

pecurke treba

paziti da

je

n

zamijenimo

s otrovnim pupavkama posebno s blje

lom

pupavkom -

manita

verna

Bull .;

ta se sn1rtn

otrovna gljiva

maze na61 na 1stom s t a n i ~ t L 1

iako je

nas rijetka.

VILOVNJACA

garicus perrarus Schulz.

Velika

gljiva

s

valovito

rasirenim ZLtti111 u

sredi

smedim preko 20 cm sirok1m klobL1kom,

koji

pokriven

finim zuckastasmed1m

vlaknastim

ljLISk

ma. Strucak JS bjelkast. pahuljasto cet1av, pri dn

odebljaa

i

dubaka ukapan

u

zemlju supalj

a

pritisak

postaJe

zuckast

.

Na gornjem dijelu

no

sirak spusten rukavac, kaJi se kasnije

izgubi

ostavlja samo crtasti trag

.

L1stici

su isprva bjelkas

no uskoro patamne i

postaju

sn1edasti. Mesa

bjelkasta iii

zuckasto mirisa

i

okusa po

aniSLJ

.

Raste Od juna do aktobra

U

SkL1pinan1a,

cesto

krugovima

asobito po crnogoricnim sn1rt 'kovir

sumama

. U bjelogoricnim sumama

slabije je

r·az

jena

i

dolazi

pojedinacno

.


8/55

pu jestivu gljivu prvi

je opisao

i

dao

. .

~ ' ~ ~ a n i n

S.

Schulzer

.

O

fa6i

je

slicn

.a

g o l e ~

pecurka -

Agaricus

Fr Za razl1ku od v1lovnjace

ima pun stru

nema p o ~ e b n o g

mirisa; u te su

gljive ljuske

na

lobuku tamn11e smede

, a

mesa

na

pritisak

posme-

df

I

ta

je pecurka

dobra za jelo.

•

VELIKA GNOJISTARKA

Coprinus comatus Mull . ex

Fr

.) S. F. Gray

Drugi

nazivi: ljuskava

gnojistarka

, jarc ici.

Klobuk

je u

pocetku

cilindrican iii

jajast

i kao

pri

tegnut uz strucak, kasnije

zvonast

,

3 6 cm

si

rok

, do

10

cm visok,

pri

dnu smed i

ljepljiv

, pokriven

bjelka

stosmedim

, debelim i sirokim

ljuskama

. Li

stici SU

oko 1

cm

siroki , gusti

i

bijeli , pri

rubu

i ruzicast

i no

ubrzo

potamne,

te se

na kra

j u posve razmoce u

crnu

tekucinu koja polako kaplje na

zeml ju.

Stru

cak je

10 20

cm visok , b ije l ,

svilenast

i

supal j,

pr

i

dnu

ponesto gomoljast , sa sitn im, pom icn im pr

stenkom.

Meso

je tanko i bijelo ,

slabog

i

ugodnog

•

•

m1r1sa.

Gljiva raste od pocetka ljeta do novemb ra na

dobro gnojenoj vrtnoj zemlji , na

pjeskov

itom i vap

nenastom tlu, po vlaznim sumama

, jarc i

ma

,

graba

ma, smetlistima

i

livadama.

Vrlo je

dobra

za

jelo .

Po

ukusu

smatraju je

rav

nom

pecurki .

Po

misljenju

nek

ih autora ,

gnojistarka

je

poslije blagve najbolja jest

iva

gl j

iva.

Jest

i se

mogu

samo mlad i, jos zatvoren i klobuc i i to nepo

sredno posl

ije branja . Starije glj ive s ruz icasto obo

jenim

listicima

ne

treba

brati

. Da bi se

uspor

i

lo

prebrzo sazrijevanje gljive,

preporucuje

se odmah

poslije

branja okretanjem odvoj it i strucak

od

klobu

ka. Ako se

gljiva ne maze

pr i

rediti

za jelo

ubrzo

nakon

branja, treba je bar prokuhati u

slanoj

vodi

;

takva se moze prirediti i kasn ije .

Ovoj

je gljivi sro

dna

i veoma slicna

jajasta

gnojistarka - oprinus

ovatus Schff. ex

Fr

. Ta je

vrsta nesto manja

, a

dok

je

mlada

,

takoder

je jestiva

.

PRAVA GNOJISTARKA

oprinus atramentarius Bull . ex

Fr

.

Drugi nazivi: naborana gnojistarka , sivi

jarcici.

U

mlade

gljive klobuk je jajast, u ~ i j i h zvonast,

radijalno

naboran , do 7 cm

Sirak

; kas.n1ie

rubu

rascijepa

.

Soja

klobuka moZe varirat1 od IJub1casto-

Veli ka gno1is

tar

ka op

ri

nus

comatus

)

Prava gnoJ istarka

oprinus

at

ramentari

us

)

I


9/55


10/55

vosmede do blijedosive iii zuckaste·

n

e

klobuk neSto tamniji. ListiCi su S i r ~ k a

1 9 l k a s ~ i no .ubrzo postaju tamniji ,

c r v e n o

f

na

kra1u

crn1 te se

razvodne

u crnu tekuc _

w

StruCak je bijel, valjkast, gladak, u poCetku

p u ~

svflenast,

do .14

cm

v 1 ~ o k

kasnije

posta

1

e tamniji

i

iznutra supalJ. Uz ~ t r u c a k JS prilegnut

mekan i

bjel-

kast

p r s t e ~ a k , kOJI kod

razvijen1je

gljive izgu-

bi. Meso Je

tanko,

1sprva

pepeljastosivo,

kasniJe

bijelo, bez

posebnog mirisa i okusa

.

~ v a

g n o j i s t ~ r k a

raste

proljetnim

i

jesenjim mje-

~ ? c 1 m a ,

p r e t ~ z n o u gust1:n

skupinama

iii u sveznJi

c 1 m a ~ uz p a n e ~ e , .na g.no1enom i

humusnom

tlu ,

po

vrtov1ma, vocn1ac1ma 1 parkovima .

Jesti se mogu samo

mlade

gljive, dok su im f stici

~ i j ~ l i ; t r ~ b a ih p r i ~ r e ~ t i

u ~ r z o

nakon berbe. NaJbo

IJe

Je

gl11vu upotr1Jeb1t1

za

JUhe.

Za

susenje

nije. Uz

ovu gljivu ne treba piti alkoholna pica .

jer

maze

nastupiti lakse trovanje.

PANJEVCICA

Kiihneromyces mutabilis

Schff. ex

Fr

.) Sing . et

Smith

Drugi naziv: promjenljiva ljuskavica

.

Spljosteni, 3 6 iznimno do

12

cm siroki

klobuci

ove

gljive smede

su boje kao cimet, u

sredini i

na

rubu nesto tamniji . Listici SU blijedosmedi, kasnije

tamniji, nejednako

dugi

.

Oni dulji prirasf

i su oko

strucka. Strucci su iste boje kao i klobuc i,

5 7

cm

dugi,

oko 0,5 cm siroki , s kozastim smedim prsten-

kom, u

donjem dijef

u

pokriven

i tamnim

l jusk

i

cama

.

Meso

je bjelkasto

,

ugodnog

mi

r1sa

i

okusa

Panjevcica

raste

busenasto

na starim deblima

bjelogorice, narocito bukve , gotovo preko cijele

godine, osobito ljeti. Cesca je

u

pfaninama

.

Panjevcica je

izdasna

i

veoma ukusna , aromatic-

na gljiva.

Prikladna je

za susenje , za

ju

he

i

umake,

kao

zacin i

za

pravf enje ekstrakta

. Jedu se samo

kfobuci , jer

SU

strucci

zilavi

i

vlaknasti.

Ako

Se

panjevcica pomijesa s drugim, manje ukusnim glji-

vama,

daje jelu posebno

fini

okus

.

Maze

se na

panjevima

i

uzgajati

.

Cesto

je

zamjenjuju

s

jestivom

puzom -

Armillariella

me/lea Vahl . ex

Fr

.) Karst. i s

grmacom

-

Armillariella tabescens Scop

.

ex

Fr.)

Sing.

Treba

, medutim,

paziti

da je ne zamijenimo sa

srodnom i otrovnom

sumporacom

-

Hypholoma

fasciculare Huds

.

ex

Fr.)

Kummer, koja ima zelen-

kaste listice.

anjevcica

Kiihneromyces mutab1/is)

D. V.

Ciganka Ros1tes caperata)

8

CIGANKA

Rozites caperata {Pers. ex Fr.) Karst.

Drugi nazivi: ciganin ,

grbavi

prstenak,

psenic

gljiva

.

Klobuk je u mlade gljive zatvoren i

okruglast

, poto

zvonast; kasnije se splJosti, rasirt

do

12

cm i pon

sto radijalno iscijepa.

Boje

je smedezute, kasn

posmedi i bude u sredini posut

sitnim blijedolju

castim prahom . Listici SU gusti, siroki i zuti;

strucku

su

suzeni te ga mjestimicno

jedva

i

doti

Strucak je u

pocetku

bjelkast,

kasnije postaje z

kast; valjkast

je

i

vlaknast, pri

dnu

odebljao, 6

Cm VISOk i

1 2

Cm

sirok, cesto

crvljiv

; iznad prst

ka

je

bijel, a

ispod prstenka prekriven tankom b

kastom iii

blijedoljubicastom kozicom . Prstenak

mekan, bijel,

zuckast

iii

blijedoljubicast;

na razv

nim gljivama

nestaje.

Mesa

je bjelkasto, kasn

smedezuto. mekano, ugodnog okusa ali bez miri

Ova

gljiva

raste u skupinama

i

u

velikoj kolic

po

crnogoricnim sumama, posebno

na kiseto

pjescanom

i

suhom tlu, od jula do

novembra.

M

go je

rjeda

u listopadnim

sumama.

Ciganka

je dobra i

cijenjena

jestiva gtjiva; m


11/55

Rana ljuskavica Agrocybe praecox)

B. T.

Koprenka Cortinarius praestans)

V.

se pr

i

redit

1na

raz e r acir e

.

Z k nz r· r j

u

o

posebno su pri · ladne s svir nil d gljiv

za r

oren

im

~ o b u

Om .

Glj

iv je

dobr

i z , u r

R A LJUSKAVICA

g rio be praeco P e r s e Fr

.)

F y

Drugi nazivi: rana

Ii 1adar

ka

, r ri

t t t1avka.

G lji

ra i

ma na

jpr

ij

e

kon\

1eksar1 i bj

elkast klobuk . k

se u star

ij

e g I i e 1zra\1

na

, u

sredin

i

pon

sto ispu

i

postane

zuc

as t

;

klo uk

je

sirok

3-7 crn ,

glada

sjaj

an

. su

gust1

i tank

i, isprva bjelkasti ,

raju cadastosrned i. Strucak j e 4- 8

c1m

vi

so

0

q--0.

7

cm

si r 0 \tlaknast, bije l , na

dnu

prosir

naj prije pun ,

star1

e

gl

ji \e supalj ; u gor·njem

d i

j

(b li zu lobu a) nos1n ezn

opnasti prstenak

. Me

je b

ij

e o i njezno : m r se

po

bras11u.

Raste

od aori ta do pocetka jula, uz rubove sL

uz

putove

,

na

li

vadama

1

uopce medu tra

Om.

O a

prol

j

etna

gl

ji

a

dobra

je za j

elo

,

al

se

op

ni to ma lo c ij en i Lako se moze zami jeniti sa s

dnom

tvrdom

ljuskavicom -

Agrocybe

dura (B

e

Fr

.)

S

ng ., Oja j e nesto

cvrsca i

veca, a

raspucanu koz1cu na klobuku .

Za

1elo je sla

kval i

tete

od

rane

IJUS avice .

KOPREN

KA

Cort

i

nar

ius

praestans

\Cord

.)

Gill.

Drugi

nazivi: u usna

koprenka. debelonozna slu

g l

avka

.

Visoka

i

snazna gljiva

.

Klobuk O je u poce

kuglast. crvenkastosmed lt IJub1castosmed, pre

ven

plavkastobijelom

OVOJnicom ; kasnije

Se

ras

do 25 cm

,

postane

svjetl1j1

i

na

rubu se radija

namreska

; mjestimtcno osta1e

prekri

en

sivolJ

castim rp1cama koje su

zaostale od

ovoJa.

Stru

je CVrSt I snazan , do 5 cm

SlrOk,

1Spunjen. bjelkas

svijetloljubicast

prt

dnu

gomolJasto

odebljao

u

svim mlade

glj1ve

prekr1t

ovojem i

siri

od

klobu

kasnij

1

e

naraste 1 do

20

cm

visine Od

ruba klob

do strucka razapeta Je u mlade glJive koprena

koje

i

na

strucku

ostaju sv1Jetloplave poJasa

mrlje.

Listici

su dosta

gusti.

sirokt

svijetloljub1ca

ka

·sniJe smedi

. Mesa

je bjelkasto

iii

svijetloljub

sto

cvrsto , bez izrazitog m1rtsa.

Koprenka

raste

ad IJeta do kasne Jeseni. u m

sanim bukovim

sumama

na vapnenastom tlu .

To

je

dob

1a

i

izdasna

1estiva

gljiva. Mnogo je j


12/55

i

cijene u

~ v i r s k o j

lpak, u

posebno osjetljivih

osoba gljiva moze izazvati probavne poremecaje

•

u na§im

krajevima

raste vise

sficnih gljiva roda

Cortinsrius

. Medu njima je

otrovna

samo kozja ko-

prenka

-

Cortinarius traganus

Fr.,

koja ima zute

listice,

manjeg je

rasta, a

mozemo je naci

u kasno

prolje6e

u crnogoricnim

planinskim

sumama.

SLJIVOVACA

Rhodophyllus clypeatus

L.

ex Fr

.) Quel .

Drugi

nazivi:

sljivina

gljiva

, 51Jivina rudoliska, sl j i

varka

,

trncica

,

strncica

.

Klobuk

je

sivkastosmed

,

vlaknast

,

najprije kon

ican

iii zaobljen , a posJije se rasiri

i do

10 cm . Sred ina

klobuka

i cesto

ispucan

obod izbocen i

SU U star

i

je

gljive

prema gore

. Li

stici

su isprva bi

je l

i, kasn i

je

ruzicasti i

prema

strucku nepravilno

smjesten

i.

Strucak

JS

do

1

cm sirok

,

bjelkast

i

vlaknast

; kasn ije

nesto potamn

i, a

ponekad je posut crvenom otr

us

i-

nom

. Cesto su

po

dva

iii

vise

pr

imjeraka gl

ji

ve

pr

i

dnu

srasl i. Sljivovaca raste

od

aprila

do

pocetka

l

jeta

,

medu travom i

zivicom ,

naroc

i

to

u slj ivi

cama

.

SIJIVOvaca {Rhodophyllus c ypeatus)

Slj

ivovaca ima

bijelo

meso ugodnog slatkastog

okusa

i mirisa po

svjezem

brasnu

. Ovu

ukusnu

proljetnu

gljivu

kod nas

dobro

poznaju , beru je

i

u Hrastovaca Collyb

ia fusi

pes

)

proljece

ponekad

donose

na trg

.

Postoje

1 neke srodne otrovne gljive

,

npr

.

velika

rudoliska - Rhodophyllus sinuatus

Bull .

ex Fr .

Sing .,

no

one se ne

pojavljuju

u

proljece

ni na

stanist

i

ma

gdJe raste

sl j

i

vovaca

, zbog

cega

nema

opasnost

i

od zamjene

.

HRASTOVACA

Collybia fusipes

Bull .

ex

Fr .)

Quel

.

Drugi

nazivi:

hrastova

plosnatica.

GIJiva

ima blijedosmedi

iii

crvenkastosmedi klobuk

,

koji je

i

spocetka zvonast

, a

kasnije

se

nabora

i

nepravilno

rasiri

do

8 cm ; u

sredini

cesto ostaje

i

spupcen

, a

posut je

smedim

mrljama

.

Listici

su

razmaknuti, preko

1

cm siroki, boje

mesa,

kasnije

sa

smedastim

mr.ljama.

Strucak

je 6 15 cm dug,

vlaknast, u

gornjem

dijelu svjetlije, a u donjem

dijelu tamnije crvenkastosmede obojen, uzduzno

i

sprugan brazdama

,

pokriven tamnim mrljama, pri

dnu

gotovo

crn,

vretenasto

zasiljen

i obicno savi-

jen . Mesa

je bijelo, bez izrazitog okusa i mirisa.

3 - Bilje


13/55

Collybia radicata)

D. V.

Strobilurus esculentus)

8 . T.

HrastovaOa

raste

~

jula

septe

.

mbra

pojedt

n a ~ n o . u

manjim

skup1nama 111

u

~ u s t 1 m busenima

hrastovim §umama , uz

debla

1

rnedu

hrastov

im

~ ~ r i J e n j e m To je najrasprostranjenija gljiva naS i

hrastovih suma.

za

jelo

treba od abirati sar:io

mlade

_primjerke ,

koJih listici

jos

n1su ~ ~ s ~ t 1

s m e d a s ~ 1 ~

mrlJam

Strucke je najbolje

bac1t1

, Jer·

rnogu btt

1 vrlo sta

pesto

gljiva r a z m j e r n ~

sporo

raste H ~ a s t ? ~ a c u

najbolje

prirediti

pom1Jesar:.u s

drug1m

~ e s t 1 v m

gl

vama. smatra se da ova glJiva. aka se Jede u ve6

kolicini, maze uzrokovati lakse probavne porem

caje.

Lako ju je prepoznat

i, a zamijeniti bi se mog

mozda samo s kor]enjacom

-

ollybia radica

Quel . i

vretenjacom -

ollybia

longipes Bul l.

I

gljive

imaju slicno vretenasto ~ o r i j e n j e no

e m ~ j

smedih

mrlja

na ktobuku , a za Jelo su malene

vr11

dnosti .

KLINCEVKA

S t ~ o b i l u r u s

esculentus

Wulf. ex Fr.)

Sing

.

Drugi nazivi: smrekova ceserka, jusna gl j iva

Malena

gljiva, tankog,

1 2 cm

sirokog, crvenkast

zutog iii

smedeg klobuka,

koji

je u

sredini

ispupc

i tamniji. Listici su bjelkasti

i

mlohav i, a struc

uspravan,

4-6

cm visok i svega 1-2 mm siro

zuckastosmed,

gladak, zilav

i

iznutra

supalj

.

Klincevka raste vec ad

ranog

proljeca sve

jeseni po crnogoricnim sumama , rubovima nj iv

pasnjaka,

osobito

mnago

poslije

topl

ih

kisa.

Bijelo

mesa ima kiselkast, ponekad i nagor

okus. Jedu se

samo

klobuci, koji se prireduju svje

iii

suseni.

Buduci

da

je

klincevka malena

i

sla

izdasna, branje

i priredivanje

ave

gljive

zahtije

dosta strpljenja i vremena. Klincevki je dosta slic

takoder

jestiva cesnjevka - Marasmius scorod

nius

Fr.) Fr. i

njoj srodni pripadnic

i

roda

a

smius,

koji

su u ovoj knjizi

zasebno

prikazani .

ZIMSKA

GLJIVA

Flammulina velutipes Curt .

ex Fr

.) Sing.

Drugi nazlvi:

barsunasta

panjevka, zimska panj

ka. zlatni grm. zimska

plosnatica.

Klobuk je najprije polukug last, a

kasnije

se spljos

bude 3 5 cm sirok; sadrzi malo mesa

i

ima nam

skan.

~ u b ;

boje

je

zutosmede poput meda, pre

sredin1

nesto tamniji; po

suhom

vremenu

izblije

L i ~ t i c i su rijetki, isprva

bjelkasti,

kasnije popri

boJu

klobuka.

Strucak je

6 8

cm

visok

i

samo

4


14/55

mm ~ i r o k vlaknast,

crnosmed

, kao pokriven r ~ u -

nastom prevlakom,

pod

klobukom zu6kast, pone-

kad savijen i ekscentrican ; najprije

je

ispunjen, ka

snije

bude

supalj : dno strucka je siljasto, slabog

mirisa i gotovo neugodnog okusa.

Raste u

busenima

i vecim skupinama na starim

,

deblima

i panjevima,

takoder

na zivim

, bagremima i bukvama, od oktobra

do

apri-

novembru i decembru . Gljiva podnosi

, a raste i pod snijegom . Primjerci koji

astu na zemlJi

obicno

su veci od

onih

na

deblima

.

To je jedna od rijetkih jest1vih gljiva koje nalaz1-

z1mi . Jestivi su samo klobuci . Treba brati klobu

mladih gljiva, koje mogu biti i smrznute.

je

kozicu

s klobuka

odstraniti

, a

klobuke

pri redivanja prel iti kljucalom vodom . Z1mska

gljiva veoma cijenjena , a

osobito

je prikladna za

i za ulaganje u

ocat

.

KLINCIC

arasmius oreades Bolt. ex Fr.) Fr.

nazivi:

poljski museron , jesenji museron, m i-

,

jusna gljiva

.

ima i

sprva

zvonast, kasnije rasiren i u sred1ni

ispupcen klobuk, koj i je crvenkastozut iii

Zimska g ljiva Fl

amm

ulina velu tipes)

ijetlosmed, gladak,

2 6

cro sirok. Rub je klobuka V1lin k linc16 Marasmius

or

eades)

od

vlage tamnij

i

a

kod

starijih je

gljiva

uvijen

gore i radijalno naboran . Listici su nesto

i

ji

od kfobuka, gotovo bjelkasti, odebel i dosta

i

3 5

mm

si

roki

, na

dnu

zilasto spojeni .

Stru-

vitak,

pun

,

5 7 mm

si

rok

,

fino

pustenast,

iii nesto svjetliji od

klobuka

, na stari-

gljivama

nesto zakrivljen . Mesa je tanko , ela

i bjelkasto,

ugodnog mirisa

po klincicu .

Raste vec

od maja

sve

do

kasne jeseni , uz

puto-

, po travnjacima, livadama, pasnjacima i vocnja-

, na pjeskovitom tlu , u krugovima iii vecim

.

Gljiva ima fini aromaticni okus i miris, koji se

jos pojacava. Jestivi su samo klobuci .

se kao

zacin

za juhe, a mogu se kao

mijesati s drugim jestivim gljivama. Vrlo se

suse i na taj nacin najprikladnije konzerviraju .

je

upotreba

ove

gljive

za

jelo

razmjerno

poznata.

U novije doba otkriveno

je da vilin

razvija cijanovodicnu kiselinu. Njena je koli-

ipak tako

neznatna, da se

gljiva

moze uzivati

opasnosti po

zdravlje

. Svjeza gljiva sadrzi do

8 bjelancevina i dusicnih tvari.

Postoje i neke

srodne

nejestive vrste Marasmius

Fr

.

M

peronatus Bolt.). Ove se od


15/55

j evka

ar

as

mius sco

ro

d

onius

)

8 . T.

ml ja

na

vitez

ovk

a

Tr

cho l

oma

ter

reum

)

D. V.

vilinog klinci6a najlakse

raspo

z

naju J

O

ton1e

t

je dno

strucka runjav

o . Treba

posebno pazit

vilin klincic kod branja ne zamijenim,o sa •n

stom cjepacom

-

lnocyb

e

geophyll

a

Sow.

ex

koja je vrlo otrovna, jer sad rzi

znatnu ko

l1c1nu

skarina ; ta

gljiva ima

sl

ican oblik

klol)uka 1

stru

ali su joj

ti dijelov

i, za raz l iku od vilinog kltr

bjelkasti;

listici su u starijih

primj

eraka zeml

cjepace

smedi

.

CESNJEVKA

Marasmius scorodonius

Fr.) Fr.

Drugi

nazivi:

cesn jakova

camavk

a, museron

Malena gljiva s tank im , zi lavim , zu ckastim

iii

sv

crvenkastosmedim ,

do

3 cm sirok im kl obukom

kasnije postaje

vijugav i naboran

. L isti6i su ri

gotovo bijel

i,

prirasl

i

mm sirok

i, ob

icno

viju

Strucak je vitak

i

zilav ,

2-5

cm

visok

, 1-2

mm

s

gol ,

sjajan

, iznutra supa lj, crnosmed , pri vrhu n

svjetl iji i

deblj

i. Mesa je tanko

i

bjelk

asto

.

Gljiva se maze nac i

od

jula do

oktobra

po s

ma

i

pasnjacima, najv ise

po

sumsk im

krcevin

a

rubovima suma

, osob ito

crnogor

ic nih, gdje

na

korijenju drveca

i drugog b i

lj a

. Poslije kise

ste naglo i u velikim kol icin

ama

, a

na

suncu se

brzo

osusi i

ugine.

Cesnjevka

ima

ugodan miris i

oku

s

po

bij

luku

,

koji zadrzava

i

u

osus

enom

stanju

.

Zbog

se mnogo cijeni kao

za

cinska gl j iv

a. Poseb

prikladna

za

susenje

. Osu

sena se ma

ze cuvati

nama, a da ne gubi okus . N i jemc i su je u ve

kolicinama sabirali

za

izvoz u Franc

usku,

gd

narocito

cijenjena

.

Na iglicama nasih crnogor ic nih

sum

a raste

vo

kroz cijelu

godinu

iglicina camavka - M

smius

perforans

Hoffm . ex

Fr

.) Sing .

gl jivica

slicna

cesnjevki ,

tek

mnogo m

anja

. K

lobuk

svega oko cm sirok, a strucak c rn i ba

rsunas

poseban

jak

miris. Za

prehranu

n

ema

v

rijedno

Cesnjevki je

srodna i

lukovka

- Marasmiu

liaceus Jacq. ex

Fr

.)

Fr

.

koj

a

takod

er miris

bijeli

luk,

a

raste

od

jula

do

okt

obra , ponajvis

trulim

bukovim

panjevima

. Veca je

od

cesn

visina strucka 8 1O

cm).

Neki

autor

i smatra

gljivu neukusnom . i nejestivom , a drug i J p

rucuju

kao ukusnu

mirodijsku glj

ivu , svjezu

iii

senu.

Kao

trecu cesnjevki slicnu v rstu sp

omin

klincevku - Strobilurus

esculent

us Wu lf . ex

Sing.,

koja je

u

ovoj knjizi pos

e

bn

o

op

isana.


16/55

ZEMLJANA VITEZOVKA

Tr,icholoma terreum

Schff.

ex Fr.)

Kummer

Drugi nazlvi:

lazna sivka, miska,

prstena

kolobarni

ca, siva sivka, pepeljasta redusa.

je u ~ ~ d e gljive

nepravilno

polukuglast

iii

spljosti i

bude 4 8

cm

sirok,

no

sredini ostaje izbocen. Na povrsini je vlaknasto

smedastosiv iii pepeljastosiv, na rubu sta

i

c e ~ t o

~ ~ ~ i j a l n o

rascijepan.

Listici

su

narijetki,

krhk1,

s v 1 na rubu nazubljeni.

Strucak

je

3 5

visok i

do

8 mm sirok, valjkast i supalj, u mlade

bijel, kasnije posivi. Meso je sivkasto i krhko,

posebnog mirisa.

~ a s t e

u crnogoricnim sumama, najvise pod bo

od augusta

do

kasne jeseni.

Zemljana

vitezovka

je

kvalitetna

jestiva glji

1

va. Za

treba

brati

sasvim mlade

primjerke,

u

kojih rub

jos rlije raspucan. Gljiva je dobra za suse

a moze se i

konzervirati

u

octu.

Zbog lomljivog

nije prikladna

za

transport.

Gljiva je po izgledu

slicna nekim drugim

vrstama

posebno

listopadnoj

vitezovki - Trich-

portentosum Fr.) Quel.

VITEZOVKA

richoloma scalpturattim

Fr.) Quel.

srodna

zemljanoj vitezovki. Klobuk joj je

polukuglast;

kasnije

se

spljosti

i

rasiri

cm; prema rubu

je ljuskav. Boje

je

sivkastosme

prema sredini zuckaste. Kozica je na klobuku

ispucana.

Listici su

tanki

i gusti, najprije

postanu zuckasti. Strucak je 3 8 cm

i

do

1 cm

sirok,

vlaknast, bijel,

ponesto

zakriv

Meso

je bijelo, u starije gljive pjegavozuto,

ugodnog okusa

i

mirisa po brasnu.

Ova

vitezovka

raste

od

augusta do

novembra

po

crnogoricnim

i

listopadnim sumama.

Zuckasta

vitezovka

je kvalitetna jestiva gljiva.

se

prirediti

na razne nacine,

ali

nije prikladna

susenje.

VITEZOVKA

richoloma

imbricatum

Fr. ex Fr.) Kummer

ima

do

10 cm sirok

crvenkastosmed,

u sredi

izbocen

klobuk, koji je na povrsini vlaknasto

Listici

su bjelkasti, u

starijih

gljiva crvenka

gusti

su i

uz

strucak

izboceni.

U

sasvim mlade

•

•

•

Zuckasta

vitezovka Tr/choloma scalpturatum)

gljive listici su

prekriveni

tank1m svilenastim

jem, koji se kasnije izgubi. Strucak je valjkast,

ne

boje

kao

klobuk

iii

nesto

SVJetliji.

Mesa

je b

blagog okusa

i

mirisa po

brasnu.

Raste obicno u krugovima, u kasnu jese

kraja oktobra do decembra, u crnogoricnim s

ma,

vecinom

ispod borova, arisa

i

borovica.

Ljuskava vitezovka je jestiva, ali

nije

pos

ukusna ni cijenjena gljiva. Moze se prirediti na

nacina ;

najbolje

ju je mijesati s

drugim.

ukus

vrstama gljiva.

•

ZELENKASTA VITEZOVKA

Tricholoma flavovirens Pers. ex Fr.) Lund.

Drugi naziv: zelenka.

Klobuk u mlade gljive ima oblik s t o ~ c a kasn

rasiri do Ocm, no u sredini obicno ostaje i z b

S klobuka se

lako skida

kozica, koja

je

maslin

zute, smedastozute iii zelenkaste boje, u

s

crvenkastosmeda i tamnija, ljuskavo ispucan

stici

su

5-1

o

mm siroki,

izrazito

sumporast


17/55

LI

t

K TtI

ti

I 1>1 p t tt

t

st1n1

0 .

v.

J t j

k l Ii ti

I.

- cm dug

i 1-2

c

J 1, 1

n

t tJ

ni

J , d

r

I

d

e je

g1

t lj t , j

bj

lk sto, a 1spod ko

I

u lj ti

tJt ,

n

niiJ

n1a boju .

t r t n

pj

,.,oviton1

tlu,

po

sum

, n im. ugusta do novemb

1

pr

t

n

p

j rnin1 predjelima zem

l

I

uj \ m u v Ii k n s LJ

pi

am a.

KIob

j J j bl n p r1

m

t o vi no n , k omad 6

I l

r

t

m

i

I

, t

e t

es

ko

c

st

1

M

I fl t

vit

ovk blagog je mirisa t o

p

j br nu. Pri]e

prirea

ivanja (iii vec

r nju tr b ir1uti ozicu s klobu a. Naroc

ito

riillj n u

NJ n

ko

j.

gdje je konzerv1raju u oc

ti r j j j

n

j

stiv

zuta vitezovka - Tricho

11

LJlfi un1 Bull e Fr.) Kumn1er,

koja

ima ne

,,

1

rij

I buk un1porastozute

boje

i

narijetke

li

t p

tJt

crvenkastim mrljama. Strucak

j n

1

I to od b I o, .na

pr

e isp un en , a po s

LJP lj . tut vit zovka raste

po

listopadn im suma

lj ti 1u j

rl

. N

ke

druge srodne (ali

r1ede)

otro

vit vk

(Tricholon1a) mogu se raspoznati ve6

1 m

to

r zvij ju vrlo neugodan miris.

LISTOPADNA VITEZOVKA

Tricholoma port ntosum (Fr.) Quel .

Drugi

nazlvl:

zirnska vttezovka, sivka.

Klobuk je

u

ave gljive sivkast

iii sivkastoc rn,

rad

r10

vlaknasto

isprugan,

7-12 cm sirok , mesnat

rubu

valovit, u sredini tamn iji,

grbasto

1zbo

cesto i udubljen. Kozica

se

s klobuka lako sk

Listici

su razmaknuti i

narijetki

, vrlo

sirok

odeb

bjelkasti, kasnije

zuckasti iii

zuckastos1v1

Stru

obicno stoji duboko u

zemlji;

oko 8

cm

e dug i

2 cm ~ i r o k valjkast, bijel, vlaknasto 1sprugan.

snat i pt1n. Mesa

je na prerezu

bjelkasto , poneg

tuto,

a

pod

kozicom na klobuku

sivkastoc

rno.

Listopadnu vitezovku nafazimo

po

nasim c

goricnim

~ u m m od pocetka jeseni

sve

do

dec

bra

. Raste obicno u velikoj

mnoiini

, u

skup

inam

krugovima, cesto zajedno s drugim jestiv im v1te

kama.

Listopadna vitezovka je

dobra

jestiva gl j iva, m

sa i

okusa

po svjezem brasnu .

Kozicu

s klob

koja miri§e

po

zemlji, valja odlupiti prije pr1red

nja za jelo. Nema slicnih vrsta koje bi bile otrov

ali

postoji razmjerno

velik

broj srodnih vitez

koje se smatraju nejestivim iii

sumnjivim

. Ovu g

mnogo beru u

Sloveniji,

a

dolazi

i u

trgov

in

staklenkama, ulozena u ocat.


18/55

G

r i ~

tt

t1r11r11 r

Drugi

n

zi

: ~ \ f i l r __t

ILI l1

l

1.

lobu j j

t iJ l l t

p t r11 p

ILJ

t1gl

st;

r1

raju

se · 5-1

rl1. vr·

irii

j

svil 11

st,

eein ij I

p

n

ni

r·L• , 1 t

r11

ljlJbic

ston1,

pta as

iii

u t fTI

pj

'r1l. Rub kl L)LJk l j u

starije glj1

·

'

1 \ 1t

i r .::.LtblJ 11 . Listici Lt

t r1ki

i

dosta

gust1

jpr1je

iJ

Ii,

r1ije

niogtJ

postati

crven as i iii pl i

trt1

l j .

-7

cn1 vi ok i

o o 1 c 1r .

ptin

,

1

1 11a t s d ~ r j str ri zel n-

asto i i pfa ' t p g . n p v r

1n1

vi I r st.

eso je b11e1

t\•r .

be. .

p br1og n11ris

; 1n1a okus

po

bfasnu.

Raste

1

e inom u s upir1ani , od ugusta

do ok

tobra u tis

opadnim

i crnogor1cnim sur11arn , po

naj

ise

na

si i atnon1

tlu

.

Golubin j

a

1

1ezo\ a

smatra

se vrlo

dobrom

jesti

om gl j i

1

om La ju je

prepoznati

i razlikovati od

drug

ih

itezo\

i

p bijeloJ

svilenastoj

povr·

sini

1

po

aznobo1n1m s 1jetl im pjegama. Mladi prim1erci do

ri

su za onze ir

anje

u

octu

.

Si i

cna

joj

je

bijela

vitezovka

- Tricholoma

album

Schff e . Fr. Que u koje je klobuk vunast,

osobito

rubo

1ma·

ima valj asti . b1jeli , smedast1 iii crven

strucak

011

pri dnu maze

biti

ponesto

odeb-

jao. Bijela v1tezovka raste

ponajvise

pod brezama i

. Ta gJjiva ima b1jelo i cvrsto mesa. ali je

e ne upotrebljavati

Je

za Jelo,

jer

je

nagorkog i

okusa

.

cnista (Fr.)

Que

.

je u o e gljive najprije polukugfast a kasnije

spfJosti i ras1ri do 12

cm

;

bjelkast

je. blijedozuc

zutosmed

iii srebrnastosiv ; u sredini ima ~ t o

1zobocin

1

u. Za

suhog

vremena klobuk je

pa

rzgleda

kao

posrebren.

Kozica klobuka se

starije gljive raspuca. List1ci su vrlo gusti bjelka

i

siroki

,

uz

strucak

izboceni.

Strucak je

valjkast

i cvrstJpriblizno toliko v1sok koliko je klo

sirok

, 1-1 ,5 cm sirok na povrsini isprugan .

je

bijelo,

ponesto

oporog

okusa

mirisa

po

nu

.

Gtjiva raste vecinom u krugovima . od aprila

do

po planinskim

livadama

i pasnjacima.

do 1600 m nadmorske visine.

Bukova vitezovka je dobra jestiva gljiva. Moze se

na razlicite

nacine.

ali

nije

za

susenje ni

za

u

octu

.

•

•

•

GolLJbinja vitezovka Tricholoma

columbetta

B

Bukova

vltozovka Tr1choloma cn1sta)

0


19/55

Golema

vi

tezovka

Tricholoma colossus)

8 . T.

urdevaca

Calocybe gambosa

D V.

GOLEM

VITEZOVKA

Tricholoma

colossus (Fr.)

Quel

.

Krupna i mesnata glj iva sa 6 20 cm sirokim crve

kastosmedim

klobukom

, kojeg je rub, osobito

pocetku, jako podvijen prema strucku . Kozica

lako skida s klobuka ; za vlaznog vremena je

IJep

va, ponekad se u sredin i raspuca. Listici su

gu

cvrsti i bijeli , kasnije sa ruz icast im pJegama . St

cak je debeo

i

kratak,

pod klobukom

bjelkast

ostalom dijelu iste boje kao kl

ob

uk, 5 7 cm viso

3 4 cm sirok. U mladih gl jiva strucak je trbusast

sredini nosi kozasti prstenak iii njegove trago

Mesa je tvrdo , bijelo , na prerezu posta1e ruz cas

Ova vel ika i li jepa gl

jiv

a raste u skupinaIT

kasnu jesen, do kraja novembra, po crnogor icn

sumama, osob ito ob i lno pod borovima . Strucc

joj cvrsto prirasl i uz tlo ,

pa

se bez noza tesko va

Golema vitezovka je dobra i izdasna jest1va glj

osobito prikfadna za

konzerv

ira

nje

u octu . Nep

kuhana

je

dosta

tesko probavljiva.

f URf EVACA

Calocybe

gambosa

(Fr.) Sing.

Drugi nazivi durdevka. jurjevka, svibanjska gl

ranka, redusa,

brusen

ica.

Klobuk

je 5 15

cm sirok

, bjelkast iii blijedo sme

zut, kod mlade

gl j

ive

polukuglasto

zaobljen a

snije rasiren i spljosten , raz licitog obl1ka, pone

udubljen

i

ispucano

isaran;

pod starost

klobt...k

blijed i i rubovi mu se rastrgaju . List1c1 su bje k

vrlo gusti i krhki , a ne drze se s

trucka

. Struca

iste boje kao i klobuk , pun , cvrst, mesnat i vlakn

jednako

debeo U cijeloj duzin

i ok

o 2 cm sirok

6 cm dug . Mesa je

bijelo

i ne mij enja boju ; 1nten

no mirise po svjezem brasnu .

Raste u

krugovima

, uz putove, t ravnjake i rub

suma ,

od

kraja aprila do juna .

Zbog njene izdasnosti ,

jakog

i ug odnog

m1r

veoma

prijatnog okusa

,

durdeva

cu ubrajamo u

se

najvrednije jestive gljive

, t im Vise sto se

pOJa

je u

doba

kad vecine drug ih g lj iva jos nema.

Durdevaci

srodnih otrovn

ih vrsta nema u

na

krajevima . Postoji ,

medutim

, neko

liko

ukusnih

jeteta ove gljive : varietas

pomonae

Lenz . je ma

njeznim , poprecno ispruganim l ist icima; u

gambosa

Fr.

klobuk je pahuljast s bjelkastoz

pjegama ; var. a/be/a

Fr.

ima prav ilan bijeli klob

ljuskastim

mrljama

, koj i kasnije postaje sivosm

u var. graveo/ens Pers.

klobuk

je manji, polukug

i pepeljastosiv, a listic i su

gotovo

iste boje.


20/55

KO

TANJEVCICA

Lyophyltum

dee stes (Fr.) Sing .

Drugi

nazlvl: bukova gljiva

,

hajdinscica

,

palceki

,

pafcenica, zajceki ,

stoglavka

,

skozaca

.

silavica

.

Gljiva

je

vrlo

pron1jenjljivog oblika. Ima

nepravilan

,

cvrst

i

mesnat

klobuk obicno

sivkaste

iii

stvosmec Je

boje).

koji

se

r ~ i r i i preko

1O

cm

;

cesto je uleknut

iii

ijugav.

Listici

su

bjelkasti

.

nejednako dugi

.

Strucci

,

mesnati

i bijeli

,

kasnije

po duzini

izbrazda

i ispucani

,

vrlo

razl1cita obl1ka,

ponekad

savijeni

plosnati

,

pri dnu medusobno

srasli ;

vecinom

su

i ne

rastu

z

sred1ne

klobuka

Meso

je

i krhko

.

Kostanjevcica

raste

zadruzno po

nasim

bukovim

kestenov1m

sumama

, uz korijenJe drve6a,

od jula

do

kasne 1eseni.

Cesto

se niz god1na

uporno

na

istom stanistu

.

Gljiva ima slab ugodan miris i

veoma

ugodan

. U

okolini Zagreba

dobro

je poznaju

i

donose

trg

. vec1nom

pod

kraj

sezone

glj1va, u

oktobru i

.

Gljivu kod branja za jelo treba dobro

poznavati,

er postoji nekoliko

slicnih

otrovnih

vrsta (sa ruzica

iii zuckastim listicima)

.

Posebno

je opasno

sa

velikom rudoliskom - Rhodophyllus

Bull . ex

Fr

.) Sing

.

koja

moze uzrokovati

, smrtna otrovanja ; ta gljiva

inace

ima

ugo

miris i okus , za

razliku

od

kostanjevcice

listici ·

joj

ruzicasti

, a

strucci nisu

medusobno srasli .

me/lea

(Vahl .

ex Fr

.)

Karst

.

puzi ,

puzva

, puzica,

puzavci

,

mede

zilavka

, mraznica,

grmecki

.

je

u mladih

gljiva polukuglast

, boje meda,

crvenkastosmed

,

tankog,

ispruganog,

unutra savijenog ruba, pokriven nesto ta

,

koje su najgusce

u

sredini

;

ka

se

klobuk

rastvori moze

doseci

do 10 cm

, a

ljuskice

budu

prorijedene

iii gotovo

sa

nestanu

. Listici

i strucak

slicno

su obojeni kao

klobuk

iii nesto svjetliji . Listici su razmaknuti

i

sa

struckom , koji

je 5 12

cm

dug

,

do

cm

prema

dolje

nesto

deblji i tamniji

,

vlaknast;

vrhu nosi bjelkasti

prstenak

. Meso

je bijelo kod

gljiva ponesto

vlaknasto), a pri kuhanju po

Puza se

u nasim

sumama pojavljuje

razmjerno

vrijeme

,

tek

nekoliko

tjedana, izmedu

augu-

Kostanjevcica Lyophyllum

decastes

Puza Armillariella me/lea


21/55

Grmaca

Armillariella tabescens

D.

V

sta

i

novembra,

sto

zavisi o vremenskim prilikama.

Zilavi micelij ove gljive prodire u korijenje stabla i

uzrokuje

mnoge

bolesti sumskog drveca, zbog

ce-

ga puzu smatraju

velikom sumskom

stetocinom

.

Kod nas

gljiva ob

1

icno

raste u gustim

skupinama

iii

busenima

po crnogoricnim

,

bukovim

i hrastovim

sumama, najcesce kao

saprofit

na

korijenju

i trulim

panjevima,

koji

od

micelija

ove

gljive fosforesciraju

u mraku. Kad puza raste

pojedinacno,

klobuk joj

moze

doseci

sirinu

i do

16

cm

, a

donji

dio

strucka

bude jako

zadebljao. Puza

inace

znatno

varira

po

obliku i

boji, te je poznata u vecem

broju

varijeteta.

Okus

je

sirove puze

ugodno

kiselkast,

ponesto

nagorak

, a

miris

slab i neizrazit. Gljiva sadrZi

dosta

sluzi. Mladi se

klobuci i gornji

dio

strucka do

prste-

na

mogu prirediti

kao varivo;

prikladni

su i za

kon-

zerviranje u

octu

.

Gljiva je

inace ukusna, ali

dosta

tesko probavljiva, a

pojede

Ii se sirova, moze uzro-

kovati

laka

trovanja. Nasi je

ljudi

poznaju, beru,

iznose na

trg i rado

jedu,

no

cesto

je

mijesaju

iii

zamjenjuj

1

u s

takoder jestivom

grmacom - Armilla-

riella tabescens

Scop.

ex Fr .

Sing.

koja nema

prstenka), a i sa panjevcicom - Kiihneromyces mu-

tabilis

Schff.

ex Fr

.) Sing.

et

Smith.

Puzu

je tesko

42

zamijeniti s nekom

srodnom

nejestivo.m ; i otro

nom gljivom. Najslicnije nejestive iii skodljive vrs

koje rastu na korijenju drveca

i

na trulim panjevim

mnogo

su zivljih

boja

zute iii crvenkaste).

GR M CA

Armillariella tabescens Scop. ex Fr .) Sing.

Drugi

nazivi: grmovaca,

grmacica, grmica

,

gala

p

•

v

za, penJus1ca.

Gljiva raste kao u busenu,

gdje

iz zajednickog p

dnozja izbija velik

broj

plodnjaka. Klobuc1 sto

jedan nad

drugim, zuckasto

su smedi, zvonas

pokriveni

tamnijim

bradavicastim vlakanc1ma.

K

snije se rasire do 10 cm ,

no

u

sredini

ostaju

1s

pceni. Rub irn

je

uvijen, a postije se, naroc1to

suse, istrga, te

na ispucanim mjestima

prov1ru

kao snijeg

bijelo

meso.

Gornji klobuc

i naprasu

donje bijelim trusovima

.

Listici

su narijetki , ne

dnake

sirine, na

oba

kraja uzi, isprva blijedocrve

kasti, a kasnije

i

smedi .

Strucak je vitak

i

vlakna

najvise do

1 cm

sirok,

cesto

savijen, u gornje

dijelu

svjetliji,

prema

dolje crnkast

.

Mesa

je bijelo

sivkasto u

donjem dijelu

strucka ruzicastosmed

slatkasto

i prijatnog mirisa

.

Gljive koJe

izrastu

tami,

pod

liscem,

imaju

mnogo

svjetliji

,

tek

bl1Je

zuckasto

obojen

klobuk.

Grmaca

je u nasim listopadnim

sumama

rasp

stranjena

gljiva. a

moi:e

se

naci od

jula do septe

bra.

Narocito je

mnogo

beru

u okolini Zagreb

donose

na zagrebacku

trznicu. Smatraju je

ukus

jom od

vrganja.

Grmaca je dosta slicna

puzi ,

koje se najlakse

razlikuje

po tome

sto

nema prst

ka. Nema

slicnih otrovnih

vrsta.

· MARTINCICA

Clitocybe geotropa Bull. ex Fr.) Quel .

Drugi

nazivi:

martinovka,

fratarica,

blijedoglavk

Klobuk je u

mlade gljive

zvonast, s podvijenim

bom;

kasnije se

ljevkasto

udubi

i rasiri

10-20

cm

sredini

obicno ima

malu izbocinu. Boje

je zuckas

smede, a

cesto je i svjetliji, gotovo bjelkast

iii

bl

do narancast.

Listici

su gusti i tanki, iste boje

klobuk

iii

nesto

svjetliji; spustaju

se niz

struc

Ovaj

je

8-13 cm

visok

i 1 5-3

cm

sirok, pun, cv

Puza

{Armillariella me/lea


22/55


23/55

li toc rbe ge tropa)

D V

·a Cli

toc

,

be

nebularis)

8 . T.

vlaknast, na

donjem

dijelu odebljao, iste

boje

kao

klobuk

. Meso

gljive

je cvrsto, bijelo, u

klobuk

ponekad bjelkastozuto, ponesto zilavo,

blago

okusa,

mirisa

po vo6u iii

po gorkim

bademima

.

Martincica

raste u

oktobru i

novembru ,

obicno

velikim skupinama, medu

grmljem

i

travom, na pa

njacima

, po

listopadnim

i

crnogor1cn1m sumam

po

SUmSkim

proplancima I

CIStinama.

Smatra se

vrlo ukusnom

1estivom

gljivom

,

al1

jelo

treba brati samo sasvim mlade

primjerke

,

zvonastim

klobukom

. Starija

glj

iva s rasiren1m

kl

bukom ima mekano

i

gorko

meso i ni

Je

1estiv

Martincica

sadrz1 nesto cijanovod1cne k1sel1ne

smatra

se antibiotsk

i akt1vnom.

Ova se

gljiva

maze lako zamijen iti s nekol i

slicnih

pripadn1ka roda litocybe

, koje

su

takod

jestive. ali ne

tako ukusne

. Na1slicnija

JOJ

je

veli

grlasica - C/1tocybe

maxima

Fr .,

u koJe se

klob

rasiri

1

do 30

cm

: tu

gl j

ivu nalaz1mo u kasnu 1esen

nasim l1stopadn1m

sumama

.

MAG

LENK

litocybe nebularis

Batsch . ex Fr

. Kummer

D gi naziv maglena grlas

i

ca

,

maglen

i

ca

.

Klobuk je u pocetku polukuglast i i i

zvonast

; kasn

se spljosti i

rasir1 i

do

20

cm

; u star1je

glj

ive ma

biti

u

sredini

i udubljen.

Boje

Je pepeljastos

smedesive iii

zamagljeno

sive,

posut bjelkas

prahom, osobito po rubu

.

Tanka

koz1ca

Je

po

vl

nom vremenu

sluzava, a

lako

se

skida

s

klobu

L1stici su 1sprva bJelkast i, kasn1je

pozute

,

gust

1s

spustaju

se

niz

strucak

;

lako

ih

Je

razdvoj1i

klobuka

.

Strucak je

nesto

SVJetl

ij

od

klobuka

,

6

cm visok i

1 5-3

cm

sirok,

pun

,

cvrst

, elast1ca

vlaknast,

cesto uzduzno

1zbrazdan, u star1je

gl

supalj

. Ono strucka OVijeno

J

bijel1m

predivo

Mesa je bjelkasto

,

vrlo jakog,

gotovo

neugodn

mirisa po

brasnu

I ponesto ostrog

okusa.

Maglenka

raste u

skupinama

iii

krugovima

u

stopadnim sumama

,

medu otpalim liscem

,

od s

tembra do prvih

mrazeva.

Pojavljuje

se

i pod cr

borom

i na vapnenastom

tlu .

Jestive su

samo mlade gljive

, s polukuglastim

zvonastim

klobukom.

Zbog jakog mirisa

,

koji mn

ne

vole,

bolje

ih

je

mijesati za

jelo

s

drugim glj

ma.

Smatra

se

da starija

gljiva,

osobito aka je

smrznuta, maze uzrokovati probavne poremec

Zanimljivo je da maglenka

sadrzi

jedan

antibi

nebularin)

i

da

se

upotrebljava

u

medicini

tuberku

ostati

k.


24/55

bno biti

na oprezu

da

maglenku ne

a smrtno otrovnom velikom

rudoli

Rhodop,hY.llus sinuatus Bull. ex

Fr.)

Sing,

r zl kuJe

po lako odstranjivoj

kozici i

kojt

se spustaju

niz

strucak.

I OVKA

~ b e

odora

Fr. ex

Bull.) Kummer

I nazlvl: anisova grlasica,

mirisna

grlasica.

ljiva ima mesnat, ispocetka zvonast klobuk s po

·-ijenim

rubom.

Kasnije se klobuk

spljosti

iii u

redini ljevkasto udubi.

Rub je

klobuka u razvijene

ljive valovit i mjestimicno nazubljen.

Soja klobuka

je

najprije plavkastozelena , a starenjem izbl ijedi,

posivi iii posmedi. Klobuk bude

4 8 cm sirok

.

Listici

su prirasli uz strucak, a mogu biti

bijeli

iii zelenka

ti.

Strucak

je svjetliji

od

klobuka,

visine

4 8 cm

,

irok

do

1 cm, cvrst, vlaknast,

ponesto

savijen, s

odebljalim dnom . Meso je bjelkasto iii

blijedozele-

no.

gorkasto

, jakog i

izrazitog

mirisa po anisu.

Anisovka raste u skupinama,

od augusta

do

no

vembra, po

svjetlijim

i rijetkim

listopadnim i

crno

goricnim

sumama i po parkovima, osobito pod buk

vama. medu otpalim liscem. Kod nas

je dosta

cesta,

a pojavljuje se u dva oblika:

jedan

je izrazitije zelen,

drugi svjetliji,

bjelkastozelen

, s bijelim listicima.

Anisovku je lako prepoznati, jer

kod

nas nema

zelenih gljiva s

anisovim

mirisom.

Zbog

ja

og i aromaticnog

mirisa,

koji se zadrzava i

nakon

bolje ju

je

pomijesati

s drugim gljivama,

prirediti

samu

. Dobra je i za susenje. Samlje

u prah

moze sluziti kao aromatican

zacin,

iako

djelomicno gubi

karakteristicnu aromu.

nuda

Bull. ex

Fr.) W. G. Smith

naziv:

plava vitezovka

se

gljiva,

narocito

dok je mlada, istice lijepom

bojom. Klobuk moze

biti 15 20

tjemenu

je

najcesce,

osobito u pocet

nesto

izbocen,

a na rubu debelo

vijugav

.

Listici

tanki

i gusti,

prema

strucku

zaokruzeni.

Klobuk,

starije gljive pomalo postaju

smedasti

i sivi.

je

blijedoljubicasto,

posebnog, dosta

jakog i

mi

risa.

Kod

nas

modrikacu

nalazimo vec

u

aprilu, no

obilnije

od septembra

do

decembra sve

do

Anisovka Clitocybe odora)

D

Modrikaca

Lepista

nuda) B

•


25/55

\

Brasnjaca Clitopilus prunulus

B

ukovaca Pleurotus ostreatus)

6

prvih mrazeva). Raste obicno u busenima

iii

krug

vima, najvise na humusnom tlu, u mijesanim sum

ma, ponekad pod

crnogoricom

i hrastovima. Poj

ljuje se cesto zajedno s kostanjevcicom.

Kod nas ovu

gljivu

malo poznaju i rijetko beru

jelo. Nijemci JS medutim smatraju veoma uk

snom. Francuzi je s uspjehom uzgajaju u podru

ma, na

sagnjilom

sumskom liscu. Ovako uzgoje

gljiva

gubi boju i

postaje blijedozuta. Klobuci m

drikace mogu

se

prziti

na ulju, a

dobri

su

i

pec

na zaru . Ukusna je i gljiva ukiseljena u octu. Mod

kacu ne treba jesti sirovu ,

jer

takva sadrz1 otrov

tvari koje razaraju crvena krvna zrnca.

Treba paziti da

modrikacu

pri branju ne zamije

mo

s

otrovnom kozjom

koprenkom - Cortinar

traganus

Fr

. koja

je ,

dok je

mlada, obavi1ena

o

jem ; ta je gljiva ljubicaste boje , a pod starost

smedi; listici su joj zuti .

BRASNJACA

Clitopilus prunulus Scop . ex Fr.)

Kummer

o v. Drugi

nazivi:

brasnjevka, brasnarka,

mlinarica

,

jevka, pravi museron.

D. V Klobuk

je mesnat,

bjelkast

,

ponekad

sa sivka

mrljama, na povrsini gladak, za vlaznog vrem

ponesto mastan i ljepljiv. Kod mlade je glJive za

ljen, 3 6 cm

sirok;

kasnije se moze ras iriti i

prek

cm, a u

sredini

se

udubi

, te

cunjasto

prela

strucak. Rub je klobu ka savijen pre ma dolje. Li

su uski, isprva bijel1 kasn1je

od otrusine nje

ruzicasti; spustaju se duboko na

strucak

, koj i S

boje kao i klobuk mesnat i nejednako debeo ,

cm

dug vlaknasto

iscrtan i

cesto

ekscentrican

Raste od juna

do

oktobra po nasim bjelogo

nim i crnogoricnim

sumama

i cistinama medu

vom i mahovinom. Brasnjaca raste

na

istim stan

ma kao i vrganj, pa ih cesto nalazimo zajedno

Meso

je bijelo

, a

vrlo

r1jetko

crvljivo; ima vrlo

miris

i

okus po

svjezem

brasnu

.

Brasnjacu

svijet ne poznaje i ne koristi za jelo. U literatu

brasnjaca

preporucuje

kao

dobra

jestiva

gljiva

,

kladna 1 za susenje. Jedan oblik ave gljive nek

autori smatraju

posebnom

vrstom -

Clitopilus

cella Bull. ex Fr.)

ima klobuk

s

jako valovitim

bom.

Brasnjaci najslicnije

otrovne gljive

su vapne

sta grlasica

-

Clitocybe

cerussata Fr.)

Kumm

neke druge vrste grlasica. Te gljive, medutim,

maju miris

po

brasnu, a zreli su im listici bijeli


26/55

ostre tus Jacq. ex

Fr

.)

Kummer

vi: bukova

gljiva,

bukova

krivonoska,

tijela ove gljive slozena su jedno nad dru

ao

crepovi, a

rastu

u

gustim busenima

iz

n i c k ~ g m ~ s n a t o g podnozja.

Klobuci imaju

~ k o . 1 1 . k e s1rok1.

:u.

5 20 cm, uvijenog ruba.

1prav1fn1

1

ekscentr1cn1.

Boja

im moze

varirati

od

iut>ifastocrne do maslinastosmede iii sivosmede· u

rije

gljive

boja klobuka izblijedi do svijetlosmede

• z u c k ~ s t e ~ i s . t i 6 i su_

bijeli iii

sivkasti, kasnije i

tuckast1; spustaJu se n1z

strucak

i

pri

dnu su srasli .

Strucak

je

1-4

cm dug , debeo i

pun

, bjelkast obic-

• y •

no ekscentr1ca

1

n, s donJe strane pokriven bijelim

cekinjastim

izraslinama;

iznimno maze

bitt

i

veoma

dug

do 12 cm). a

ponekad je neodreden

iii uop6e

nedostaje.

Mesa

je cvrsto i bijelo,

ponesto

zilavo ,

ugodnog i blagog okusa i mirisa.

Bukovaca

raste

kao nametnik

na

kori

, u

pukoti

nama i na

panjevima bjelogoricnog

drveca, najces

ce na bukvi, i to pretezno u sjevern im

evropskim

zemljama. U nasim

planinskim

krajevima nalazimo

je od septembra

sve

do zime

.

Bukovaca je

ukusna jestiva

gljiva ; za Jelo treba

brati

samo

mlade

primjerke

, jer

je

stara

gljiva

previ

se zilava. u

nekim

nasim krajevima bukovacu dobro

poznaju

i cijene

.

Gljiva je posebno vrijedna

zato sto

se maze lako

raspoznati

i

sto

se

pojavljuje

u vrijeme

kad

drugih jestivi

,h

gljiva

vise nema. U toku

zime

moze se naci visoko na bukvama , tako da je tesko

do nje doseci.

Bukovacu ubrajamo

u

tzv

.

gljive

kladarice, jer

se moze

uzgajati na

panjevima

i kla

dama.

U

nekim

se zemljama na taj nacin danas

industrijski proizvod

i u velikim

kolicinama

.

BRESTOV C

Pleurotus cornucopiae Paul .

ex Fr

.

Drugi

nazivi:

brestovka, brijestova skripavica, trub

ljasta

krivonoska

.

Gljiva raste u busenu .

Klobuci

su nepravilnog obli

ka okruglasti, vijugavi, u sredini udubljeni, 5 13 cm

siroki, vecinom

bijeli

,

no nade

se u

istom busenu i

smedih

i

sivkastih

.

Listici

su

bjelkasti

,

razmaknuti,

6-11 mm siroki; silaze niz strucak, a na oba se kraja

suzuju. Strucak je 3-6 cm dug i 14-17 mm

sirok,

bijel

iii zuckast

,

gladak

i

gol

;

obicno

se uzdize iz

horizontalnog iii kosog

polozaja i prema

gore pro

siruje u klobuk ; cesto

je

ekscentrican. Jedan se

Paprenjaca Lactarius piperatus

D

strucak moze granati u vise klobuka . Meso

je

bije

blagog

i slatkastog mirisa i okusa po svjez

brasnu .

Raste u

listopadnim

sumama,

ponajvise

na

br

stovim panjevima, od maja

do

septembra. Rjede

nalazimo i na panjevima

drugog

l istopadnog

veca.

U Slavoniji

je

uzgajaju i smatraju veoma u

snom . Poslije kisa dovezu iz

sume

brijestov panj,

kome je vec gljiva izrasla, drze ga u hladu i a l i j e

ju.

Jedan panj moze roditi

i

po

vise

godina,

sve

d

s

njega

ne

spadne kora

i

dok

posve ne istru

Gljivu koja raste u sumi vrlo brzo rastoce crvi .

P PRENJ C

Lactarius piperatus L. ex Fr.) S. F. Gray

Drugi

nazivi: paprenjaci, paprena

mfijecnica,

jecnica,

mlijec,

mljecnara.

gljive, samoniklo jestivo bilje (ljubiša grlić)

Documents