Gljive poslije kiše u našim domovima

dr. sc. Daniela Jakšić Despot, mag. pharm.

Zavod za mikrobiologiju

• Stvarnost ili teorija zavjere?

Globalno zatopljenje

Mitch- Honduras 1998Najpogubniji uragan zapadne himisfere

u zadnjih 200 godina:11 000 poginulih5 milijardi $ štete

Katrina- New Orleans 2005Najveća prirodna katastrofa u povijesti SAD-a (CNN):

1833 poginulih400 tisuća evakuirano108 milijardi $ štete

Sandy- sjeveroistok SAD-a 2012.Treći najpogubniji uragan:

65 milijardi $ štete

Harvey- Texas, 2017.30 tisuća evakuirano

70-108 milijardi $

URAGANI U SVIJETU…

…POPLAVE U EUROPI

Havelberg Bavarska

Budimpešta Prag

Lipanj, 2013. Svibanj, 2014.

2017.

Zenica, BiH Obrenovac, Srbija

Poplave u Zadru Oluja Brian, UK & Irska

Rujan Studeni GUNJA

Što imaju gljivice s poplavama?

Ubikvitarne

(Hranjivi) supstrat:

hrana, žbuka, sobno bilje

Relativna vlažnost zraka i

aktivitet vode

Provjetravanje i osunčanost

prostora

Ostali (mikro)organizmi

>10000 CFU/m3

vrlo velikakontaminacija

(EU komisija, 1993)

Nakon uragana Katrina… 22000-51500 CFU/m3od 553 ispitanika 65% simptomi u gornjim, 44 % u donjim dišnimputovima

PLIJESNI

Penicillium sp. Aspergillus sp. Alternaria sp.Cladosporium sp. Chaetomium sp. Stachybotrys sp.

Tercijarnikolonizatori

aw > 0,9

Sekundarnikolonizatori

aw 0,8–0,9

Primarnikolonizatori

aw<0,8

Koje vrste plijesni rastu na vlažnim zidovima?

sekcija Flavi sekcija Versicolores sekcija Nigri

Plijesni roda Aspergillus: KONTAMINIRAJU HRANU I UNUTARNJI OKOLIŠ-PRISUTNE U ZRAKU TVORE RAZLIČITE SEKUNDARNE METABOLITE- MIKOTOKSINE ŠTETAN UTJECAJ NA ZDRAVLJE: ALERGIJE I INFEKCIJE

Proizvođači mikotoksina: OTA, fumonizini- FB2, FB4, FB6 (Frisvad, 2007)

Hepatoto-, nefro- i neurotoksičnost

Potencijalni kancerogeni (IARC 2B)

Nema podataka o inhalacijskoj toksičnosti

Stambeni prostori- “Sindrom bolesne zgrade”- A. versicolor

Proizvođači sterigmatocistina-STC → potencijalni kancerogen(IARC 2B)

Toksičnost u dišnom sustavu STC u uzorcima prašine radnih i

stambenih prostora: 0,002–1,1 µg/g (Jakšić Despot i sur., 2016; Engelhart i sur., 2002).

Proizvođači aflatoksina-AFB1 → karcinomi jetre(IARC IA)

EU legislativa- hrana AFB1 u prašini 0,00004–4,8 µg/m3 na

životinjskim farmama u SAD-u (Selim i sur., 1998)

sekcija Circumdati

Proizvođači okratoksinaA- OTA→ karcinomibubrega (IARC 2B)

Balkanska nefropatija EU legislativa- hrana OTA u prašini stambenih

i radnih sredina: 1,6 μg/g (Richard i sur. 1999)

SINDROM BOLESNE ZGRADE

KARCINOMI

•Rak pluća ne-malih stanica (80%): 40% adenokarcionomi (40%)

•Kronična upala i genotoksični agensi

KOPB •Kronični bronhitis i/ili emfizem

•Opstrukcija protoka zraka•IREVERZIBILNO

OŠTEĆENJE

•Simptomi kroničnih upalnih bolesti u dišnom sustavu-

rinitis, astma•Umor, razdražljivost, glavobolja, nesanica

ASTMA

•Kronična upalna reakcija sluznice dišnih puteva

•(Ne)alergijska•Hiperreaktivnost sluznice

•Opstrukcija disanja•REVERZIBILNO OŠTEĆENJE

ALERGIJSKI ALVEOLITIS

•Izloženost biološkoj prašini

•“Farmerska pluća”

FIBROZNI ALVEOLITIS

•Simptomi slični KOPB•“Popcorn lung”•Plućna fibroza

Zdravstveni rizici

HRZZ projekt MycotoxA (IP-09-2014-5982): Štetni učinci pojedinačnih i kombiniranih mikotoksina Aspergillus vrsta

Airsampler MAS 100 Eco

DG-18 & MEA*DG-18 (diklorann-18%-glicerolni agar)CYA (Czapek Yeast Autolysate agar)MEA (Malt Extract Agar)DRBC (Dichlorane Rose Bengal Agar)

CYA & MEA

Zima i ljeto2016-2017

5 dana, 25⁰C

7-10 dana, 25⁰C

KAKO SMO PROVELI MIKOLOŠKU ANALIZU?

U Gunji: obnovljene i neobnovljene kućeGornji Stupnik- kontrolne kuće

KOLIKO?

Aspergillus vrste

ZRAK (N=60) & PRAŠINA (N=30)

ŠTO?

GDJE?

KAKO?

DG-18 & DRBC

Suspenzija u peptonskombujonu 10-1–10-5

Slika 1. Usporedba ukupne koncentracije plijesni zraku na pojedinim lokacijama u tri perioda uzorkovanja

N = 32 N = 30 N = 35 N = 40 N = 32 N = 37

* ** *

N = 19 N = 21 N = 25

Razlike u broju plijesni u zraku u poplavom pogođenom području i kontrolnom području

POPLAVOM POGOĐENO PODRUČJEKONTROLNO PODRUČJE

Slika 2. Usporedba ukupne koncentracije plijesni u prašini na pojedinim lokacijama u tri perioda uzorkovanja

N = 6 N = 6 N = 6 N = 6 N = 5 N = 5 N = 6 N = 6 N = 6

*

*

*

Razlike u broju plijesni u kućnoj prašini u poplavom pogođenom području i kontrolnom području

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Gornji Stupnik, kontrolne kuće (N = 97)

Gunja, obnovljene kuće (N = 108)

Gunja, neobnovljene kuće (N = 65)

Slika 3. Kvalitativni sastav plijesni u zraku na pojedinim lokacijama

Razlike u sastavu plijesni u zraku u poplavom pogođenom području i kontrolnom području

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Gornji Stupnik, kontrolne kuće (N = 18)

Gunja, obnovljene kuće (N = 18)

Gunja, neobnovljene kuće (N = 16)

Slika 4. Kvalitativni sastav plijesni u prašini

Razlike u sastavu plijesni u kućnoj prašini u poplavom pogođenom području i kontrolnom području

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Aspergilluscandidus

Aspergillusfumigatus

Aspergillusrestrictus

Aspergillussection

Circumdati

Aspergillussection Clavati

Aspergillussection Flavi

Aspergillussection Nigri

Aspergillussection

Versicolores

ostale

Gornji Stupnik, kontrolne kuće (N = 97)

Gunja, obnovljene kuće (N = 108)

Gunja, neobnovljene kuće (N = 65)

Slika 5. Relativna učestalost aspergila u unutarnjem zraku na pojedinim lokacijama

Razlike u zastupljenosti aspergila u zraku u poplavom pogođenom području i kontrolnom području

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

sekcija Circumdati sekcija Clavati sekcija Flavi sekcija Nigri sekcija Versicolores ostale

Gornji Stupnik, kontrolne kuće (N = 18)

Gunja, obnovljene kuće (N = 18)

Gunja, neobnovljene kuće (N = 16)

Slika 6. Relativna učestalost aspergila u kućnoj prašini na pojedinim lokacijama

Razlike u zastupljenosti aspergila u zraku u poplavom pogođenom području i kontrolnom području

ZAKLJUČCI…

Stanje nakon poplave…

• Broj plijesni u zraku i prašini 10 do 20 puta veći u poplavom pogođenom području čak i dvije godinenakon poplave

• Broj plijesni u zraku < 10 000 CFU/m3

• Neobnovljene kuće- značajno veći broj plijesni nego u obnovljenim kućama → sanacija

• Na svim lokacijama dominiraju primarni isekundarni kolonizatori Penicillium, Cladosporium, Aspergillus

• Tercijarni kolonizatori češće su izolirani izpoplavom pogođenog područja (Alternaria, Ulocladium, Fusarium) posebno u neobnovljenimkućama

Što kažu smjernice?

• Javni zatvoreni prostori

WHO (1988, 2009)

• 500 CFU/m3 ako je sastav sličan vanjskom zraku

• Europska komisija (1993) 10 000 CFU/m3 – vrlo velika

kontaminacija 10 000 CFU/m3 – velika kontaminacija 1000 CFU/m3 – srednja kontaminacija 500 CFU/m3 – niska kontaminacija

• Poljska (2002)

• do 5000 CFU/m3 – prihvatljivo

• Ukupan broj plijesni

• Sastav tj. vrste

• Broj pojedinih vrsta

KRITERIJI

Što dalje?

• U tijeku je molekularna identifikacija izolata aspergila (sekcije

Circumdati, Flavi, Nigri, Versicolores) te provjera njihovog

toksinogenog potencijala (LC-MS)

• Analiza mikotoksina (OTA, AFB1, FB2, i STC) u prikupljenim

uzorcima prašine – izrazita kemijska stabilnost

• Ispitivanja toksičnosti na staničnim i životinjskim modelima

• Centar za prevenciju i kontrolu bolesti(CDC) 2006: strategija za prevencijukontaminacije zgrada plijesnima nakonpoplava i uragana

• Hrvatski Zavod za javno zdravstvo: https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/upute-za-stanovnike-poplavljenih-podrucja/

Smjernice o postupanju nakon poplave

• PROVJETRITI prije ponovnog duljeg boravka• OSUŠITI: mokro-suhi usisavači i/ili pumpe*• Otvoreni prozori i vrata kuće ubrzavaju proces

sušenja- vremenske prilike? • Spriječiti ponovni ulazak vode izvana u kuću

(npr. kišnica sa žlijeba ili krova treba otjecati dalje od kuće; osigurati nagib zemljišta kako bi se podrumi održavali suhima)

• Ventilatori uz otvoreni prozor- zrak prema van• Sakupljači vlage unutar prostora• Sustave za grijanje, ventilacijski sustav ili klima

uređaje: prije upotrebe treba pregledati i očistiti stručna osoba- uklanjanje plijesni

• Premazivanje zidova i podova varikinom• Prokuhavanje ili dezinficiranje vode za pranje i

piće

Nije sve tako crno… Radionica: “Lijek se krije u suzama plijesni”

Plijesni uglavnom povezujemo sa ružnim, štetnim itrošnim, a cilj ove radionice je prikazati ih u mnogima nepoznatom svjetlu- raskošne, simpatične i korisne.

Suze štite naše oči od živih i neživih opasnosti, a na sličan način i plijesni duguju svoj opstanak u nemilosrdnoj konkurenciji živoga svijeta brojnimsastavnicama svojih “suza”.

Pred kojim plijesnima bakterije strepe?Kakve veze imaju plijesni s “eliksirom mladosti”?

Kako plijesni pomažu da smo manje masni?

Odgovore na ova i brojna druga pitanja saznatićete ako nas posjetite na našoj radionici.

HVALA NA PAŽNJI

• MycotoxA TIMU

• DJELATNICIMA O.Š. ANTUNA I

STJEPANA RADIĆA, GUNJA

• ŠTEFICI BABIĆ

• ORGANIZACIJSKOM ODBORU DANA

OTVORENIH VRATA FBF