GlasiloHrvatskogdruπtvaglazbenihumjetnika

Godiπte XVII, broj 25ISSN 1333-5766Siječanj, 2018.

GLAZBENI VJESNIK

2

Glazbeni vjesnik

SADRŽAJ

• Izborna godišnja skupština HDGU-a ................................3

• Izvješća Ogranaka HDGU-a ........................................4-6

• HDGU Zajedno- Koncert U HGZ-u ..................................6

• 50. Tribina Darko Lukića ............................................7-13

• Nagrada Milka Trnina ............................................14-15

• Nagrada za životno djelo Ivo Maček ........................16-17

• Ostale nagrade našim članovima ..................................18

• Zagrebački umjetnici zagrebačkoj publici 2017. ......19-20

• Vijesti/osvrti ................................................................20

• Majstorski koncert Pavice Gvozdić u dvorani Bersa ........21

• Koncert laureata Nagrade Milka Trnina u KDVL ..............22

• Svečanost gitare - Petrit Çeku ........................................23

• Intervju s Vladimirom Kranjčevićem ..........................24-25

• Osvrti na koncerte ..................................................26-27

• Natjecanja ..................................................................28

• Diskografija ............................................................29-33

• Ljetni festivali ................................................................34

• Novi članovi Društva ....................................................35

• Tribina Darko Lukić 2017/18. ......................................35

• In memoriam ..........................................................36-37

• Plakat za Tribinu Darko Lukić ........................................38

• Obavijesti ....................................................................39

Urednik: Dario PoljakGrafičko oblikovanje: Biljana KneblIzdavač: HDGUZa izdavača: Višnja Mažuran

Naslovnica: Ivo Maček, CD/skladatelj i interpret

3

Glazbeni vjesnik

Izborna skupština HDGU-aIzborna skupština HDGU-a

odžana je 3. lipnja 2017., a počelaje minutom šutnje, odajući takopočast članovima HDGU-a pre-minulima u 2016. godini -Anđelku Klobučaru, Miri Bela-mariću, Nadi Puttar Gold i Tomis-lavu Neraliću.

Skupština Hrvatskoga društvaglazbenih umjetnika (HDGU) uprošloj je godini bila izborna,stoga je na samome početku iz-abrano radno predsjedništvo,koje su činili predsjedateljLjubomir Gašparović te članoviAna Domančić i Slobodan Begić.Iscrpno izvješće o jednogodišn-jem radu Upravnog odbora, koji čine Emin Armano, JožeHaluza, Filip Fak, István Römer, Klasja Modrušan, MarijaMlinar i Višnja Mažuran, podnijela je predsjednica VišnjaMažuran.

Zbog osobnih razloga István Römer izašao je iz Up-ravnog odbora, a na njegovo mjesto je kooptiran GoranBakrač. Osim toga, iz Upravnog odbora izašao je i JožeHaluza, koji smatra da njegovom radu više nije mogaopridonijeti, stoga je kooptiran Branko Mihanović, koji ob-naša dužnost potpredsjednika.

Na skupštini su bili prisutni i članovi ogranakaHDGU-a iz Pule, Rijeke, Splita i Dubrovnika, dok iz Osi-jeka nije bilo predstavnika niti izviješća.

U 2016. godini realizirani su tradicionalni projekti -Nagrada Milka Trnina, Tribina Darko Lukić u 12 koncer-ata te ciklus Zagrebački umjetnici zagrebačkoj publici, kojije obuhvatio čak 8 koncerata. Unatoč skromnim sred-

stvima, otisnut je i časopis Glazbeni vjesnik, a održane sui koncertne matineje u Muzeju Grada Samobora - sveprema osiguranim sredstvima Gradskog ureda za obra-zovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, Ministarstva kul-ture i HUZIP-a, a djelomično i iz vlastitih sredstavaDruštva. Financijsko-organizacijski potpomoglo se i pro-jekte članova koji su financijsku potporu dobili posred-stvom HDGU-a, kao i istarskog ogranka, čiji se projekti uPuli i Rovinju realiziraju uplatama na račun HDGU-a. U2016. godini s Ministarstvom kulture ostvareno je reko-rdnih deset ugovora. Osim toga, organizacijsko-finan-cijski su vođeni projekti koje odobravaju HUZIP, Gradskiured za kulturu i sport Grada Zagreba i Zadarska žu-panija.

Iako su članovi bili iznimno sretni što je organizirankoncert ogranaka iste večeri u Hrvatskom glazbenom za-vodu, tajnica društva, Jelena Knešaurek-Carić, upozornila

4

Glazbeni vjesnik

je kako je organizacijatakvoga koncerta finan-cijski i logistički iznimnozahtjevna, a Društvo is-tovremeno nije dobilo po-dršku koja bi omogućilafinanciranje troškovakoncerta i asistencijutajnici u organizaciji do-gađanja. U ovoj je godiniTajnica Društva orga-nizirala koncert u dvoraniLisinski, koji je bio izn-

imno uspješan i odlično posjećen (1100 posjetitelja!). S obzirom na to da nitko od prisutnih na skupštini nije

imao prijedlog za novi sastav Upravnog odbora, predsje-dajući Ljubomir Gašparović predložio je da se dodijeli jošjedan mandat starim članovima Upravnog odbora: EminuArmanu, Goranu Bakraču, Filipu Faku, Višnji Mažuran,Branku Mihanoviću, Mariji Mlinar i Klasji Modrušan, štoje prihvaćeno s 25 glasova za, jednim protiv i jednim suz-držanim. Zatim se to izborno tijelo povuklo na biranjepredsjednika Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika tepo povratku izvijestilo Skupštinu kako se Višnju Mažu-ran bira na dužnost od još jednoga mandata.

Izvješće Nadzornog odboraU razdoblju od prošle izborne Skupštine održane 2016.

do redovne Skupštine održane prošle godine, članoviNadzornog odbora Hrvatskog društva glazbenih umjet-nika: Mladen Janjanin – predsjednik te Tamara JurkićSviben i Ljerka Očić - članice, pratili su rad i funkcioni-ranje Upravnog odbora HDGU-a. Od lipnja 2016. do lip-nja 2017. održano je 11 sastanaka Upravnog odbora nakoje su redovito pozivani i članovi Nadzornog odbora,kako bi se na taj način odmah upoznali s aktualnim prob-lemima Društva i bili u mogućnosti pridonijeti njihovurješavanju.

Upravni odbor radio je u skladu sa svim načelima poš-tovanja i zaštite struke, kao i brige oko svojih članova.Djelatnosti Društva, koje su postojale i prije, kvalitetno suartikulirane kroz sezonu, a pokrenute su i neke nove ini-cijative za koje je najzaslužniji Upravni odbor na čelu spredsjednicom Višnjom Mažuran, koje zasigurno dopri-nose ugledu Društva i njegovoj promociji u našemdruštvu.

Nadzorni odbor također smatra da su sve ključne od-luke donesene uz poštovanje odredbi Statuta Društva ida nije bilo nepravilnosti u radu Upravnog odbora, tajnicei predsjednice Društva.

IZVJEŠĆA OGRANAKA •

SplitKulturne prilike u gradu Splitu nepovoljne su za

glazbu. Pododbor Split i ove godine smatra kako je razlogtome, među ostalim, nepostojanje adekvatnog koncertnogprostora. Na tu je činjenicu upozorila i Jelka Bakašun, nas-tavnica glasovira u miru, kojoj je bio posvećen prvi u nizukoncerata kojima je Glazbena škola Josipa Hatzea obil-ježila svoj značajni jubilej. U Foyeru splitskoga HNK-a,koncert je upriličio njezin bivši učenik, pijanist DaliborCikojević.

U studenom 2016. održan je prvi simfonijski koncertOrkestra HNK Split u novoj sezoni u suradnji s Umjet-ničkom akademijom u Splitu. U izvedbi Saint-SaënsovaKoncerta za violončelo predstavio se profesor splitskeakademije - Mihovil Karuza. U istome su mjesecu održaničetvrti Dani klasične gitare, na kojima su nastupili PavelSteidl, Petrit Çeku, Ribeiro Rodrigues, Tomislav Vukšić iPetar Čulić.

Ističe se i festivalska djelatnost u organizaciji saksofon-ista i skladatelja Gordana Tudora i skladateljice MireleIvičević kroz Dane nove glazbe, koji splitskoj publici pri-bližavaju suvremeno glazbeno stvaralaštvo. IstovremenoGordan Tudor u suradnji s ansamblom za suvremenuglazbu S/UMAS, osnovanim u okviru Umjetničkeakademije u Splitu, potiče i mlađe naraštaje splitskihglazbenika na bavljenje suvremenom glazbom.

Niz Splitskih glazbenika nastupio je 17. studenog 2016.u Foyeru splitskog HNK, među njima i Jadranka Garin,Željko Milić te Gordan Tudor. Riječ je o profesorimasplitske Umjetničke akademije, koji su tim koncertom po-mogli u prikupljanju sredstava za djelovanje Društva.

Od ostalih koncerata održanih u prostorima splitskogaHNK-a ističu se „Večer Verdija i Wagnera“, na kojem suuza Zbor i Orkestar Opere HNK u Splitu pod ravnanjemIve Lipanovića nstupili brojni solisti splistke Opere: so-pranistice Valentina Fijačko Kobić i Antonija Teskera,mezzosopranistica Terezija Kusanović i bas Ivica Čikeš.

Također, splitski su se glazbenici pobrinuli za obilježa-vanje 190. obljentnice smrti Ludwiga van Beethovenaizvedbom pet klavirskih koncerata i dviju uvertira ti-jekom dvaju koncerata. Uz Orkestar Opere HNK u Splitupod ravnanjem Tomislava Fačinija na prvom i Harija Zlo-dre na drugom koncertu, za klavirom su se predstaviliMarijan Đuzel, Virna Kljaković, Marin Limić i Vesna Po-drug Kossjanenko.

Ana Domančić

5

Glazbeni vjesnik

• IZVJEŠĆA OGRANAKA • IZVJEŠĆA OGRANAKA

RijekaKao i do sada, okosnicu kulturnog života činilo je

Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci kojeje ostvarilo nekoliko većih koncertnih i opernih produk-cija samostalno, ali i u suradnji s drugim institucijama.Premijerni naslovi poput opera Werther i Otello, novo-godišnja izvedba operete Šišmiš, ali i koncertne produk-cije bile su projekti u kojima je sudjelovao najveći brojnaših clanova.

Pojedinačni nas-tupi solista i umjet-nika članova HDGU-abili su mnogobrojni, ameđu njima posebnose ističu međunarodninastupi Kristine Kolar,kojoj je u zagre-bačkom HNK-u dodi-jeljena nagradaMarijana Radev zaostvarenje naslovneuloge u PuccinijevojManon Lescaut. Sposebnim ponosomističemo i prošlo-

godišnjeg dobitnika Nagrade Milka Trnina, našeg članaVladimira Babina.

U edukativnim aktivnostima i prenošenju znanja iiskustva na mlađe generacije, kao i promicanju glazbe iglazbene baštine ističemo novu inicijativu HNK Ivana pl.Zajca za osnivanjem novog Riječkog kazališta za mladeKamov koji se nastavlja na bogatu tradiciju Edukativnihkoncerata maestra Igora Vlajnića, kao jednog od najpos-jećenijih programa HNK-a. Navedeni Edukativni koncertiu sljedećoj godini obilježavaju svoju značajnu 15. obljet-nicu, a istovremeno se produbljuje i suradnja sGlazbenom školom Ivana Matetića Ronjgova u Rijeci ukojoj također djeluju naši clanovi. Gorak okus ostavlja,međutim, zatvaranje Područnog odsjeka Muzickeakademije nakon 46 godina djelovanja. Mišljenja smo daovaj potez mjerodavnih zasigurno osiromašuje našu sred-inu i da su postojale mogućnosti da se ovaj scenarij izb-jegne. Ipak, nadamo se da ćemo jednom u budućnostiimati prilike ponovno u našoj sredini omogućiti nes-metano postojanje ovako značajne visokoškolske institu-cije.

Igor Vlajnić

DubrovnikU prosincu 2016. Glazbena radionica Sorgo proslavila

je petnaestu obljetnicu djelovanja koncertom na kojem jenastupila proslavljena sopranistica Dunja Vejzović uzDubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem MladenaTarbuka. Treba napomenuti da je na tom koncertu otvorenprostor i mladim hrvatskim skladateljima, pa je tomprigodom izvedeno i djelo mladog dubrovačkog skla-datelja Ivana Končića.

Gudački kvartet Sorkočević u studenome prošle go-dine nastupio je u Budimpešti u Koncertnoj dvorani BéleBartóka. Tom prigodom predstavio se dvjema simfoni-jama Luke Sorkočevića, te uz ostalo i skladbama svoječlanice, skladateljice Nives Čorak.

Među važnijim djelatnostima toga kvarteta u proteklojgodini bila je i promocija hrvatskog skladatelja LukeSorkočevića, stoga je kvartet u suradnji s turističkomagencijom iz SAD-a organizirao više od 30 koncerata nakojem je prisustvovalo oko 1000 gostiju iz SjeverneAmerike, koji su se izravno upoznali s djelima spomenu-toga skladatelja.

Zbog blokade proračuna Grada Dubrovnika nije seodvijala koncertna sezona (2016./2017.) komornih ansam-bala u Dubrovniku.

Slobodan Begić

PulaU kalendaru aktivnosti pulskoga ogranka HDGU-a, još

od njegova nastanka, prisutna su dva glavna događaja –Godišnji i Božićni koncert. Tako je bilo i u proteklom raz-doblju. U prosincu 2016. održan je Božićni koncet u Dvo-rani Circolo Zajednice Talijana u Puli. Na koncertu jenastupilo osam naših članova i tri gosta: mladi pulskibariton Patrik Andreja uz pijanista Sandra Vešligaja tekontrabasist Sandro Peročević.

Tradicionalni Godišnji koncert, četrnaesti po redu,održan je 30. lipnja 2017. u jedinstvenom ambijentu crkvesv. Franje Asiškog u Puli. Jedanaest članova ogranka i dvagosta nastupili su kao solisti i u manjim komornim sas-tavima.

Kao dio naših aktivnosti, također kroz dugi niz godina,u Rovinju i Puli održava se ciklus edukativnih koncerataza djecu i mladež Glazbeni poučak, koji organizira pi-janistica Aleksandra Golojka. Ciklus je i prošle godineokupio niz umjetnika iz Hrvatske i inozemstva, soliste,komorne sastave te Puhački orkestar Glazbene školeIvana Matetića Ronjgova iz Pule. Pored svih aktivnostikoje obavlja kao pijanistica i glazbena pedagoginja, Alek-sandra Golojka prošle je godine proslavila i 25. obljetnicu

6

Glazbeni vjesnik

umjetničkog rada dvama koncertima, u Rovinju 3. rujnai u Sv. Križu Začretje 5. listopada 2017.

Gošća tih koncerata bila je flautistica Samanta Stell,umjetnica i pedagoginja koja je nagrađena nagradom Is-triana Istarske županije za ukupni doprinos u kulturi i or-ganizaciji koncertne djelatnosti u Hrvatskoj, Sloveniji iItaliji u 2016. godini.

Zaključimo stoga da pulski ogranak HDGU-a, pojedi-načno putem svojih članova ili u cjelini, svojim neu-mornim radom i zalaganjem nastoji i dalje biti važan inezaobilazan čimbenik u stvaranju kulturne razglednicegrada Pule i Istarske županije.

Vedran Vojnić

predstavnici splitskoga ogranka: Splitski gudački kvartet(Evgenia Epshtein i Annija Kolerta - violine, Pavel Kan-drusevich - viola i Sunčana Tušek - violončelo), flautisticaAna Domančić i klarinetist Željko Milić s djelima PetraZdravka Blajića, Ive Lhotke Kalinskog i Olje Jelaske. Gu-dački kvartet Sorkočević iz Dubrovnika izveo je Prvu sim-foniju u D-duru Luke Sorkočevića i tri stavka iz zbirkeSlike grada članice kvarteta Nives Čorak.

Riječki ogranak predstavljali su ugledna sopranisticaMirella Toić i jedan od ovogodišnjih dobitnika NagradeMilka Trnina, pijanist Vladimir Babin. Izveli su solopje-sme Ivana Matetića Ronjgova i Ivana Zajca, a na samomekraju programa i ariju Amelije, Morrò iz 3. čina opere Kra-buljni ples Giuseppea Verdija.

Sopranistica Mirella Toić na ovome je koncertu odpredsjednice HDGU-a, Višnje Mažuran, primila nagraduZlatno zvono za dosadašnje zasluge u svome umjetni-čkom radu.

HDGU ZajednoKoncert održan 3. lipnja 2017. u

HGZ-uPrvi zajednički projekt središnjice i ogranaka HDGU

HDGU zajedno projekt je središnjice Društva i njego-vih ogranaka iz Rijeke, Pule, Splita i Dubrovnika, a pred-stavlja glazbenike iz svih ogranaka s programom nakojem se izvode djela hrvatskih skladatelja, prema prije-dlogu HDGU-a.

Hrvatsko dru-štvo glazbenihumjetnika na ovajnačin prvi je putrealiziralo velikuželju ogranaka dase što bliskije po-vežu sa središnji-com. Koncert nakojem se predstav-

ljaju u Zagrebu najbolji je način na koji mogu predstavitiumjetničku glazbenu praksu koju provode u vlastitim sre-dinama.

U Hrvatskome glazbenom zavodu, 3. lipnja 2017. kon-cert je otvorio Duo Nesactivm iz Pule (klavirski duo kojičine Aleksandra Golojka i Jadranka Celić Bernaz) izvodećiPlesnu suitu Borisa Papandopula. Potom su nastupili

7

Glazbeni vjesnik

Druga zanimljivost na koncertu bila je izvedba Guda-čkog kvarteta Sorkočević iz Dubrovnika koji je izveo tristavka iz zbirke Slike grada autorice i članice kvartetaNene Čorak, u našoj sredini za sad nepoznate autorice.

Na kraju koncerta nastupila je ugledna sopranisticaMirella Toić, nacionalna operna prvakinja s međunarod-nim ugledom, uz izvrsnu suradnju pijanista VladimiraBabina (…) I ovom prigodom, unatoč godinama, umjet-nica je imponirala nadasve ljepotom glasa, savršenomdikcijom i sugestivnom interpretacijom. Na kraju je Mi-rella Toić izvela i ariju Amelije, Morrò iz trećeg čina opereKrabuljni ples Giuseppea Verdija i time podsjetila nasvoju izvanrednu opernu kreaciju koja je poput uloge Eli-zabete u Verdijevu Don Carlosu nagrađena uglednomNagradom Vladimir Nazor. (…)

(Višnja Požgaj za Cantus, br. 204, srpanj 2017, str. 16. - 17.)

Sudionici jubilarne 50. Tribine Darko LukićOsvrte piše: Bojana Plećaš Kalebota

Konkretan zvuk klavira Chiare Jurić10. listopada 2016.

Mladenački polet, energija i neupitni entuzijazam obil-ježili su početak jubilarne 50. tribine mladih glazbenihumjetnika Darko Lukić i ciklusa Mladi u Lisinskom. Za-sluge za to pripadaju 24-godišnjoj pijanistici Chiari Jurić.Rodom iz Pule, maturirala je klavir i flautu, a diplomu izklavira stekla je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, urazredu profesora Đorđa Stanettija, kod kojega se trenu-tačno usavršava. Brojne nagrade osvojene na državnim imeđunarodnim natjecanjima, kao važan segment stje-canja sviračkog iskustva, bez sumnje su pripomogle isamopouzdanju mlade glazbenice koja je glatko kročilaprogramom odabranim za tu prigodu. Logično osmišljenprogram otvorila je izvedba Sonate u h-molu, br. 47, Hob.XVI:32 Josepha Haydna, u kojoj je do punog izražajadošla sistematičnost Chiare Jurić. Hrvatsko glazbenostvaralaštvo mlada je pijanistica odlučila predstaviti ton-ski raskošnom skladbom Na žalu Blagoja Berse, izrazitolirskog karaktera. Širok raspon zvuka i sonornost klavirau prvi plan su isplivali u monumentalnom ostvarenjuCésara Francka, Preludiju, koralu i fugi, FWV 21, kojim jepijanistica zaključila prvi dio svoga recitala. Drugi diovečeri u cijelosti je obilježila izvedba Prve knjige preludijaClaudea Debussyja. Ciklus od dvanaest skladbi, nastao usamo dva mjeseca na prijelazu iz 1909. u 1910. godinu,istinsko je remek-djelo koje pred interpreta stavlja brojnezahtjeve. Kreirajući kontrastna raspoloženja, od hipno-

tizirajućih Plesačica iz Delfa i misterioznih Jedara, prekoživahnih i izrazito kolorističnih Brežuljaka Anacaprija idelikatne Djevojke s lanenom kosom, do posljednjeg pre-ludija parodičnog karaktera Minstreli, Chiara Jurić pružilaje živopisnu presliku glazbenog sadržaja. Njezina jeizvedba odisala sigurnošću i zaigranošću, a u prvi suplan, kao i u većem dijelu koncerta, izbili žustrina tekonkretan i prodoran, a istovremeno i topao zvuk klavira.

Ozbiljnost i neupitna tehnička sprema Stipe Bilića24. listopada 2016.

Drugi koncert ciklusa održao je pijanist Stipe Bilić.Rođeni je Riječanin, a klavir je diplomirao na zagrebačkojMuzičkoj akademiji u razredu Rubena Dalibaltayana tena Sveučilištu za glazbu i izvedbene u umjetnosti uGrazu, u razredu Milane Černjavske, gdje trenutačno po-

...Kuriozum na tom koncertu bila je praizvedba plesnesuite za klavir četveroručno Borisa Papandopula, iz djelaiz 1968., čiji je rukopis pronašla članica dua AleksandraSantin Golojka, te je izradila fotografiju i pripremu zatisak, ali za sada je ono još uvijek u rukopisu...

8

Glazbeni vjesnik

hađa poslijediplomski studij. Uz majstorske tečajeve koduglednih klavirskih pedagoga, usavršavao se u Italiji kodEliso Virsaladze, jedne od vodećih klavirskih pedagoginjadanašnjice. Takvo sistematično obrazovanje udruženo svrijednim radom urodilo je plodom: od nagrada i priz-nanja na domaćim i međunarodnim natjecanjima, do nas-tupa diljem Europe i stipendija. Početak njegova koncertau Maloj dvorani Lisinski obilježila je promišljena izvedbaranog ostvarenja Ludwiga van Beethovena, 6. sonate u F-duru, op. 10, br. 2. Unatoč kratkoći, ta je sonata iznimnoefektno, duhovito ostvarenje, čijoj atraktivnosti osobit do-prinos daje završni, ujedno i najzahtjevniji stavak Presto.Ozbiljan pristup izvedbi i neupitna tehnička sprema obil-ježili su tako početak koncerta, u nastavku kojega smočuli posljednji i najprofinjeniji Beethovenov ciklusbagatela, Šest bagatela za klavir, op. 126, posvećen skla-dateljevu bratu Johannu. Kročeći kroz kontrastna ozračjatoga ciklusa, Stipe Bilić ponudio je publici svoju vizijuBeethovenova rukopisa, zaključivši prvi dio večeri u od-lučnom raspoloženju. Drugi dio koncerta, s djelima Da-vorina Kempfa i Sergeja Prokofjeva, donio je dozuopuštenosti u pristupu izvedbama. Nakon konkretneizvedbe Kempfove poznate skladbe Mariposa de luz(Leptir svjetlosti), Stipe Bilić se upustio u izazovan poth-vat iznošenja iznimno zahtjevnog i dojmljivog glazbenogsadržaja 8. sonate u B-duru, op. 84 Sergeja Prokofjeva. Vi-soka razina tehničke spreme i zanimljivo promišljanje ti-jekom izvedbe obilježili su tako efektnu završnicu drugogovosezonskog koncerta na Tribini Darko Lukić.

Briljantni presjek violončelističke literature28. studenog 2016.

Koncert violončelistice Latice Anić i pijanista KrešimiraStarčevića donio je presjek violončelističke literature upravome smislu riječi. Program odabran za treći koncertTribine Darko Lukić činila su neka od najljepših ost-varenja za violončelo i klavir, od Schuberta i Schumanna,preko Papandopula, do Prokofjeva. Nakon diplome iz vi-

olončela koju je stekla u razredu Valtera Dešpalja na Muz-ičkoj akademiji u Zagrebu 2016., Latica Anić usavršava seu Parizu, kod Raphaëla Merlina. O njezinu koncertnomiskustvu svjedoče gostovanja na festivalima diljem Eu-rope, kao i solistički koncerti uz niz uglednih domaćih iinozemnih orkestara i ansambala. Od samog početka kon-certa, za koji je odabrala Sonatu za violončelo i klavir u a-molu, D. 821, Arpeggione Franza Schuberta iz 1824.,izvorno namijenjenu istoimenom glazbalu koje podsjećana veliku gitaru, a svira se gudalom, Latica Anić pokazalaje visoku razinu izvedbe, udovoljavajući nemalimtehničkim zahtjevima toga živopisnog trostavačnog ost-varenja. Pijanist Krešimir Starčević pružao joj je pritom

diskretnu podršku. Ciklus Fantasiestücke za violončelo iklavir, op. 73 Roberta Schumanna izvrsno se uklopio unastavak koncertne večeri, donijevši uoči stanke čitavspektar raspoloženja, od nježnog i izražajnog, preko ži-vahnog, do brzog i vatrenog, baš kao što to predviđajunazivi pojedinih stavaka. Izvedbi Schumannovog izn-imno ekspresivnog ostvarenja Latica Anić, međutim, nijepristupila pretjerano romantičarski, zadržavši malu, aliprimjetnu distancu, poput glasića razuma u sveopćemvrtlogu osjećaja kojima vrvi ta partitura. Sigurnošću i vi-sokom razinom tehničke spreme odisale su i njezineizvedbe u drugom dijelu večeri, koji je donio ostvarenjaBorisa Papandopula i Sergeja Prokofjeva. Papandopulovaraskošna Rapsodia concertante najpoznatije je i na-jizvođenije djelo hrvatskog skladatelja za violončelo iklavir, ali ono neosporno pripada i u sam vrh hrvatskogglazbenog stvaralaštva općenito. Kontrastno, ali u suštinitemperamentno djelo, za čiju je izvedbu Latici Anić dodi-jeljena Nagrada Grada Samobora za najbolju izvedbudjela hrvatskog skladatelja na Međunarodnom natjecanjuFerdo Livadić 2015., glazbenici su odsvirali uigrano i usre-dotočeno. Dojmljivu koncertnu večer zaključili su izved-bom još jednog majstorskog ostvarenja, briljantne Sonateza violončelo i klavir u C-duru, op. 119 Sergeja Prokofjeva,koju su 1950. godine praizveli slavni Mstislav Rostropoviči Svjatoslav Richter.

9

Glazbeni vjesnik

Neposrednost stopljena s neupitnom muzikalnošću16. siječnja 2017.

Ugodnu i dojmljivu glazbenu večer priredile su brojnojpublici u Maloj dvorani Lisinski flautistica Mateja Šarlijai pijanistica Zrinka Mužek. Tridesetogodišnja flautisticaživopisne biografije, koja se nakon završetka studija nazagrebačkoj Muzičkoj akademiji u razredu Renate Penezići Marine Novak i osvojenih nagrada na državnim i me-đunarodnim natjecanjima te prestižnih stipendija, posve-tila studiju novinarstva, danas je profesorica flaute uGlazbenoj školi Zlatka Grgoševića u Sesvetama i surad-nica Hrvatskog komornog orkestra. Za svoj recital na 50.tribini Darko Lukić s pijanisticom Zrinkom Mužek, diplo-manticom Umjetničke akademije u Splitu, iz razreda Ja-dranke Garin, Mateja Šarlija odabrala je djela CarlaReineckea, Franka Martina, Adalberta Markovića i Ro-berta Muczynskog. Već od prvog izlaska mlade flautisticena pozornicu bilo je jasno kako je riječ o iskrenoj i nepo-srednoj glazbenici zamjetne karizme koja lako dopire doslušatelja. Njezina muzikalnost, profinjeno oblikovanjemelodijskih lukova i neprekidno osluškivanje klavirskedionice, koju je spretno iznijela Zrinka Mužek, obilježilisu prvi dio koncertne večeri sa standardnim biserimaflautističkog repertoara, romantičarskom četverostavač-nom Sonatom za flautu i klavir, op. 167, Undine Carla Rei-neckea i uvijek intrigantnom, interpretativno izazovnomBaladom za flautu i klavir Franka Martina. Delikatna po-svećenost svakom tonu unutar vješto oblikovanih cjelinajedna je od osnovnih značajki izvedbe Mateje Šarlije, čijase eterična osobnost skladno stopila s pouzdanošću pija-nistice Zrinke Mužek. Na početak drugoga dijela večeri,kao odabrano ostvarenje s područja hrvatskog glazbenogstvaralaštva, prikladno se uklopio Nokturno za flautu iklavir Adalberta Markovića, uglednog hrvatskog sklada-telja rođenog 1929., a preminulog 2010., poput američkogskladatelja poljskog podrijetla, Roberta Muczynskog, čijusu upečatljivu Sonatu za flautu i klavir, op. 14 uigraneglazbenice ostavile za kraj svoga dojmljivog nastupa.

Zahtjevan i opsežan program bez podilaženja publici30. siječnja 2017.

Djelima hrvatskih skladatelja uokvirili su violinisticaAndrea Nikolić i pijanist Stipe Bilić svoj opsežan koncert.Odabravši za početak koncertnoga programa skladbuMila Cipre, Méditation sur Ré za violinu i klavir, iz 1975.godine, mladi su glazbenici dali naslutiti kako supripremi programa pristupili ozbiljno i predano, ništa neprepuštajući slučaju i ne podilazeći publici. Uravnoteženipristup izvedbi zadržali su do kraja večeri, zaključivšikoncert izvedbom Meditacije za violinu i klavir, jednimod uistinu brojnih dojmljivih ostvarenja iz opusa BorisaPapandopula. Uokvireni vrijednim hrvatskim glazbenimstvaralaštvom za violinu i klavir, svoje su mjesto na pro-gramu koncerta Andree Nikolić i Stipe Bilića, našli i vir-tuozna, briljantna 2. sonata za violinu i klavir u d-molu,op. 121, Velika Roberta Schumanna, tehnički zahtjevni Mi-

tovi za violinu iklavir, op. 30 KarolaSzymanowskog, s trislikovita stavka Ar-teuzina fontana, Nar-cis te Driada i Pan i,naposljetku, 2. sonataza violinu i klavir uG-duru MauriceaRavela, prožeta ele-mentima američkogbluesa i jazza. Velik izahtjevan programmladi su glazbenicisadržajnih živo-topisa, iza kojih subrojni koncerti, na-grade i usavršavanja,izveli uigrano i suv-ereno. Violinistica

Andrea Nikolić (29), diplomantica Muzičke akademije uZagrebu, koja se potom nastavila školovati na uglednimaustrijskim institucijama, glazbenom sadržaju pristupazrelo i s poštovanjem, što rezultira protočnošću i lakoćomizvedbe. Četiri godine mlađi pijanist Stipe Bilić, završioje studij klavira u Zagrebu i Grazu, gdje trenutačno po-hađa poslijediplomski studij na Sveučilištu za glazbu iizvedbene umjetnosti. Nastupivši solistički početkom se-zone na 50. tribini Darko Lukić, koncertom s violinisticomAndreom Nikolić predstavio se u ulozi pouzdanog ko-mornog glazbenika koji ne odstupa od postulataglazbenog sadržaja.

10

Glazbeni vjesnik

Koncertna večer u znaku klavirske literature 20. i 21. stoljeća13. veljače 2017.

Okosnicu programa recitala dvadesetsedmogodišnjepijanistice Lucije Majstorović činila su mahom djela 20. i21. stoljeća. Rijetko se mladi glazbenici odlučuju na takavpothvat, no za Luciju Majstorović, pijanisticu poteklu izrazreda Katarine Krpan na Muzičkoj akademiji u Za-grebu, to ne predstavlja odmak od njezinih interesa, s ob-zirom na to da je još tijekom studija bila aktivna sudionicaHR Projekta usmjerenog na suvremeno hrvatsko glaz-beno stvaralaštvo te izvodila i praizvodila brojna djela hr-vatskih, ali i inozemnih autora. U svojoj opsežnojbiografiji niže nastupe, nagrade u zemlji i inozemstvu tesuradnju s brojnim glazbenicima, a posebno ističe upravointeres za suvremenu (hrvatsku) glazbu, kojom je i otvo-rila svoj koncert u Maloj dvorani Lisinski. Skladbu Qua-dro napisao je Frano Đurović 2002., a praizveo ju jepijanist Damir Gregurić na 24. izdanju Dana hrvatskeglazbe. Lucija Majstorović u svojoj je izvedbi toga upeča-tljivog ostvarenja uspješno prodrla u srž njegove proble-matike, potvrdivši se kao uvjerljiva interpretkinja i usljedećoj skladbi programa, ciklusu Couperinov grobMauricea Ravela, posvećenom, kako sam naslov govori,Françoisu Couperinu, ali i Ravelovoj majci, preminuloj1917. godine, kao i svim žrtvama Prvoga svjetskog rata.Lucija Majstorović pružila je zanimljivu osobnu viziju Ra-velovih živopisnih tonskih boja kroz dojmljivih šest sta-vaka suite. Drugi dio večeri mlada je glazbenica odlučilaposvetiti ruskim majstorima, Aleksandru Skrjabinu i Ser-geju Prokofjevu, otpočevši ga izvedbom Skrjabinove mra-čne, dijabolične 9. sonate za klavir, op. 68, poznate i kaoCrna misa, koju je napisao 1913., tijekom svoga trećeg,ujedno i posljednjeg skladateljskog razdoblja. Koncertnuvečer prikladno je zaokružila 9. sonata u C-duru, op. 103Sergeja Prokofjeva iz 1947., posvećena slavnom pijanistuSvjatoslavu Richteru koji ju je praizveo četiri godine ka-snije u Moskvi. Izvedbom toga kontrastnog četverosta-vačnog ostvarenja, Lucija Majstorović potvrdila se kaosistematična glazbenica koja ozbiljno i predano pristupaglazbenom djelu, poštujući njegove stilske odrednice.

Samouvjereni nastup čembalista Franje Bilića27. veljače 2017.

Ciklus Mladi u Lisinskom i 50. tribina Darko Lukić, uorganizaciji HDGU-a, 27. veljače 2017. bili su u znakučembala. Franjo Bilić, nagrađivani student čembala izrazreda Pavla Mašića na Muzičkoj akademiji u Zagrebu,od 2016. studira i dirigiranje na istoj ustanovi. Glazbenuje naobrazbu počeo kao dječački sopran u zborovima Kri-jesnice i Zagrebački dječaci, a klavir je završio u razreduJelice Kuzmin u Glazbenoj školi Pavla Markovca u Za-grebu. Širok spektar interesa nadopunjuje u slobodno vri-jeme, učeći svirati violončelo i udaraljke te skladajući. Sobzirom na sve navedeno, nije niti najmanje iznenađujućešto je Franjo Bilić za svoj recital u Maloj dvorani Lisinskiodabrao stilski šarolik program koji je, između ostalog,obuhvaćao klasike čembalističkog repertoara, monumen-talnu Toccatu u D-duru, BWV 912 Johanna SebastianaBacha i tri sonate Domenica Scarlattija, dvije u D-duru, K.491 i 492 te jednu u h-molu, K. 87, ali i vrlo upečatljiva su-vremena djela za čembalo. U prvome dijelu večeri bio jeto Continuum Györgya Ligetija, efektna skladba nastala1968., koja majstorski stapa brzinu izvedbe, efekt buke ikontinuirani zvuk. Franjo Bilić u svojoj je izvedbi spretnoobjedinio sve aspekte djela, baš kao što je bio slučaj sprivlačnim i harmonijski domišljatim ostvarenjem AnteKnešaureka, Rondom s kupletima (Kokoš), hommageu

velikom Jean-Philippeu Rameauu. Za početak koncertnevečeri mladi je čembalist odabrao Toccatu settimuMichelangela Rossija, čiju je uvjerljivu izvedbu slijedilaona Pavane u fis-molu Louisa Couperina. Spretna artiku-lacija, ritmička preciznost, vješto oblikovanje fraza i stil-ska dosljednost krasili su izvedbe tih djela, kao i ranijespomenutih reprezentativnih ostvarenja Bacha i Scarlat-tija. Uz suvremeno stvaralaštvo, najmaštovitije je za-zvučala živopisna četverostavačna Suita u c-molu, br. 5Antoinea Forqueraya, kojom je mladi glazbenik samou-vjereno zaključio prvi dio svoga recitala.

11

Glazbeni vjesnik

Zarazna energija komornog muziciranja trija Sequenza6. ožujka 2017.

Stalnoj publici Tribine mladih glazbenih umjetnikaDarko Lukić imena flautistice Marte Šomođi Homan, sak-sofonista Bernarda Homana i pijanistice Kristine Kebetpoznata su iz proteklih sezona kada su nastupili kao ko-morni duo - flauta i klavir te saksofon i klavir. Marta Šo-mođi Homan i Kristina Kebet uz to su u prošlojkoncertnoj sezoni održale koncert u još jednom ciklusukoji u dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda organiziraHrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagrebački um-jetnici zagrebačkoj publici. U okviru programa 50. izdanjaTribine Darko Lukić, troje spomenutih glazbenika nas-tupilo je kao Trio Sequenza, u čijem sastavu djeluju još odstudija na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, kada ih jevodio Saša Nestorović.

Neuobičajeni, neklasični sastav koji iza sebe ima usp-ješne nastupe u Hrvatskoj i inozemstvu te nekolikonagrada, za tu je prigodu odabrao stilski šarolik, vrloatraktivan i opsežan program koji je otvorila uigranaizvedba Trija za flautu, tenor-saksofon i klavir, op. 43,Francisa Poulenca, izvorno skladan za obou, fagot i klavir.Francusko glazbeno stvaralaštvo očekivano je dominiralokoncertnim programom, koji su glazbenici nastaviliživopisnom interpretacijom Epitafa za Jean Harlow, zaflautu, alt-saksofon i klavir, op. 174 iz 1937. godine,skladbe hollywoodskog prizvuka iznimno plodnog fran-cuskog skladatelja Charlesa Koechlina, čiji opus u cijelostiodiše eklekticizmom. Hrvatska glazba na koncertu TrijaSequenza bila je zastupljena upečatljivom skladbomDubravka Detonija, Zovu me Tryor, za flautu, tenor-sak-sofon i klavir, čijom je izvedbom dominirala zarazna en-ergija pijanistice Kristine Kebet, uz promišljen pristupglazbenom sadržaju Marte Šomođi Homan i BernardaHomana. Prvi dio večeri zaključila je skladba suvremenogfrancuskog autora Guillaumea Connessona, Techno-parada, za flautu, sopran-saksofon i klavir, brzog tempai karakterističnog ritma koji ostaje konstantan tijekom ci-jele izvedbe, rezultirajući nemirnim, opsesivnim ozračjemkao asocijacijom na sirovu energiju techno glazbe. Za

drugi dio koncerta Trio Sequenza odabrao je Trio sonatuiz zbirke Glazbena žrtva, BWV 1079 Johanna SebastianaBacha, u obradi Saše Nestorovića, potvdivši kako podjed-nako suvereno vlada standardnim repertoarom. Za-vršnica večeri pripala je atmosferičnoj Suiti za flautu,bariton-saksofon i klavir suvremenog francuskog jazz pi-janista i skladatelja Claudea Bollinga. Kroz četiri kon-trastna stavka jazz prizvuka, Baroque and Blue, Javanaise,Fugace i Veloce, Trio Sequenza se još jednom pokazao kaouigran, muzikalan i energičan komorni sastav čije se um-jetničke osobnosti skladno nadopunjuju.

Melankolično ozračje i monumentalneskladbe - nastup Virne Kljaković

20. ožujka 2017.

Nakon Chiare Jurić, Stipe Bilića i Lucije Majstorović,posljednji pijanistički recital u natjecateljskom dijelu jubi-larnog 50. izdanja Tribine mladih glazbenih umjetnikaDarko Lukić održala je Virna Kljaković, dvadesetsed-mogodišnja Splićanka koja je studij klavira završila urazredu Đure Tikvice na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.Dobitnica brojnih nagrada tijekom školovanja, danas sebavi pedagoškim radom, posvećena je i komornoj glazbi,a usavršava se na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji te po-hađa poslijediplomski studij na Sveučilištu za glazbu iizvedbene umjetnosti u Beču.

Za svoj cjelovečernji recital u Maloj dvorani Lisinski,Virna Kljaković izabrala je zanimljiv program, ispunivšiga monumentalnim skladbama Johanna SebastianaBacha, Césara Francka i Franza Schuberta. Hrvatskoglazbeno stvaralaštvo u njezinoj je usredotočenoj izvedbipredstavljala skladba Mélancolie, op. 76 Blagoja Berse,dovršena 1921., koja je ujedno otvorila drugi dio kon-certne večeri. Na samom početku koncerta mlada je pi-janistica izvela Chaconne u d-molu, BWV 1004 JohannaSebastiana Bacha, u transkripciji Feruccia Busonija.Moćno i zahtjevno ostvarenje pred interpreta stavlja bro-jne izazove, istodobno zahtijevajući zrelost u promišljanju

12

Glazbeni vjesnik

glazbenog sadržaja. Svojom predanom izvedbom VirnaKljaković pokazala je kako je na dobrom putu prematome cilju, dok je izvedbu te, kao i ostalih skladbi na pro-gramu, dijelom obilježio snažan odjek klavira, uz učestaluuporabu dugih pedala. Skladba Césara Francka, Preludij,fuga i varijacije u h-molu, op. 18, skladno se uklopila unastavak večeri, a Virna Kljaković pokazala je, uz pijanis-tičku vještinu, razumijevanje obilježja Franckova kasnoro-mantičarskog izričaja, čiji su odjeci ostavili traga i naizvedbu Sonate u B-duru, D. 960 Franza Schuberta.Nastalo tijekom posljednjih mjeseci njegova života, 1828.godine, Schubertovo posljednje remek-djelo s područjaklavirske sonate jedinstveno je stilski, formalno i har-monijski, a krase ga pomno satkana tekstura i snažna ek-spresivnost. Izvedbom toga višeslojnog ostvarenja, prikojoj su se bistrim prizvukom istaknuli piano dijelovi,Virna Kljaković privela je kraju svoj melankoličnim ozrač-jem prožet recital.

Završnica 50. Tribine na orguljamau crkvi sv. Marka27. ožujka 2017.

Pedeseto izdanje Tribine mladih glazbenih umjetnikaDarko Lukić u zagrebačkoj crkvi sv. Marka zaključio jekoncert orguljašice Josipe Leko. Uz neupitnu vrijednost teugledne manifestacije, koja sustavno omogućuje javnopredstavljanje mladim glazbenicima kroz cjelovečernjikoncert, uz dodatak natjecateljskog predznaka, nesumn-jivo je hvalevrijedna inicijativa za uvrštavanjem orguljskihrecitala u program kroz nekoliko posljednjih sezona.Pritom glazbenici i publika nakratko sele iz matičnog kon-certnog prostora Male dvorane Lisinski u onaj crkveni, anakon niza koncerata upriličenih proteklih godina u crkviBezgrješnog srca Marijina na Jordanovcu, Josipa Leko nas-tupila je za veličanstvenim orguljama iz njemačke radion-ice Wolfganga Eisenbartha koje od 2011. velebnim zvukomi impresivnim izgledom krase crkvu sv. Marka.

Josipa Leko diplomirala je orgulje na zagrebačkoj Muz-ičkoj akademiji u razredu Ljerke Očić 2014., a dvije godinekasnije i na Visokoj školi za glazbu i kazalište „Felix

Mendelssohn Bartholdy“ u Leipzigu, gdje je dospjela za-hvaljujući programu studentske razmjene Erasmus i gdjetrenutačno pohađa poslijediplomski studij kod MartinaSchmedinga. Gošća brojnih orguljskih festivala, za svoj jenastup u crkvi sv. Marka odabrala šaroliko osmišljen pro-gram koji je uključivao literaturu za orgulje od baroka do21. stoljeća. Otpočevši svoj upečatljivi recital izvedbomFantazije u g-molu njemačkog skladatelja 18. stoljeća Jo-hanna Gottfrieda Müthela, Josipa Leko u prvom je dijeluvečeri uvjerljivo odsvirala dvije barokne skladbe, Ciaconuiz zbirke Apparatus musico-organisticus Georga Muffatate Preludij i fugu u G-duru, BWV 541 Johanna SebastianaBacha. Kraj večeri pripao je četvrtom i petom stavku, Ada-gio i Finale iz Treće simfonije u fis-molu, op. 28 fran-cuskog orguljaša i skladatelja koji je djelovao na krajudevetnaestog i u prvoj polovici dvadesetog stoljeća,Louisa Viernea. Njegov pročišćeni, elegantni izričaj vrviraskošnim harmonijama koje su u muzikalnoj izvedbiJosipe Leko osobito došle do izražaja u dijelovima spori-jeg i umjerenog tempa. Najdojmljivije je ipak zazvučaoblok posvećen suvremenoj glazbi, gusto nijansiran Col-lage Anđelka Klobučara iz 1998. godine te GebrocheneFlügel, živopisna i virtuozna skladba koju je 1975. napisaonjemački skladatelj i muzikolog Tilo Medek, a koja inter-pretu pruža nebrojene mogućnosti ispitivanja orguljskogazvuka, što je brojnoj publici u crkvi sv. Marka zorno pre-dočila Josipa Leko.

Nagrade na Tribini Darko Lukić

Žiri u sastavu Višnja Mažuran, Višnja Požgaj, GoranBakrač, Branko Mihanović, Frano Đurović, Ana Boltužić,te Emin Armano kao predsjednik žirija donio je odlukuda se nagrada Darko Lukić na 50. tribini mladihglazbenika ex aequo et bono dodjeljuje violončelisticiLatici Anić i čembalistu Franji Biliću. Nagradu za najboljuumjetničku suradnju dobio je pijanist Krešimir Starčević,a Diplomu pijanistica Chiara Jurić. Hrvatsko društvoskladatelja za najbolju izvedbu domaćeg skladatelja na-gradu je dodijelilo Triju Sequenza, koji čine Marta ŠomođiHoman (flauta), Bernard Homan (saksofon) i KristinaKebet (klavir). Nagrada Koncertne dvorane VatroslavaLisinskog pripala je fluatistici Mateji Šarlija.

13

Glazbeni vjesnik

Završni koncert nagrađenih na Tribini Darko Lukić24. 4. 2017.

Nakon deset koncerata održanih u Maloj dvorani Kon-certne dvorane Vatroslava Lisinskog i nagradnog kon-certa prošlogodišnjeg pobjednika pijanista MarijanaĐuzela, 24. travnja predstavili su se na istom mjestu i lau-reati ovogodišnje 50. Tribine Darko Lukić. U ime organi-zatora Hrvatskog društva glazbenih umjetnikapredsjednica Višnja Mažuran je s ponosom govorila označenju velikog jubileja Tribine koja omogućava mladimumjetnicima prve korake na pragu njihovih karijera.Važno je naglasiti da Hrvatski radio snima sve koncerte iemitira ih na 1. programu subotom u 13 sati u emisiji Napragu uspjeha. Uz to svaki natjecatelj dobiva kopiju kon-certa za svoje promotivne potrebe, a dobitniku nagradeDarko Lukić pruža se prilika da nastupi na još jednomnagradnom koncertu u sklopu slijedeće Tribine i u ciklusukoncerata Iz salona Očić Društva za promicanje orguljskeglazbene umjetnosti Franjo Dugan uz izravni prijenos na3. programu Hrvatskog radija.

(…) Nakon pročitanih obrazloženja i uručenih nagradauz čestitke, nagrađeni su nastupili izborom iz svojih nat-jecateljskih programa (…).

Prvi se predstavio čembalist Franjo Bilić izvedbom Toc-cate u D-duru, BWV 912 Johanna Sebastiana Bacha. Sli-jedila je Balada za flautu i klavir Franka Martina u izvedbiMateje Šarlije i Zrinke Mužek, zatim Tri preludija iz Prveknjige Clauda Debussyja (Brežuljci Anacaprija, Potonulakatedrala i Minstreli) u izvedbi pijanistice Chiare Jurić ana kraju su violončelistica Latica Anić i pijanist KrešimirStarčević nagrađeni burnim ovacijama za fantastičnu in-terpretaciju skladbe Fantasiestücke (Maštanja), op. 73Roberta Schumanna.

Za ovu najnoviju generaciju perspektivnih mladih um-jetnika koji su se izdvojili svojim talentom, muzikalnošćui snagom umjetničkog izraza možemo s ponosom jamčitida im predstoji lijepa budućnost na koncertnom podiju ida će se zacijelo proslaviti poput njihovih prethodnika,dosadašnjih dobitnika prestižne nagrade Darko Lukić.

(Višnja Požgaj za portal Klasika.hr, 26. travnja 2017.)

Pola stoljeća ciklusa mladih glazbenikaPovodom jubileja upućen je apel institucijama i javnosti

Strukovne udruge glazbenih umjetnika, danas ujedin-jene u Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, i Hrvatskodruštvo skladatelja pokrenuli su prije pedeset godina uZagrebu ciklus koncerata s ciljem predstavljanja mladihglazbenika. Nakon prerane smrti Darka Lukića, ciklus je1974. ponio ime tog velikog hrvatskog pijanista. Tijekompola stoljeća na Tribini Darko Lukić, koja ima i natje-cateljski karakter, bili su prepoznati i nagrađivani gotovosvi hrvatski glazbenici koji danas nešto znače u hrvatskojglazbenoj kulturi i na međunarodnim pozornicama.Nažalost, u najnovije vrijeme, sudionici i lauerati Lukićaviše nemaju ni dovoljno podrške institucija, ni pažnjemedija, pogotovo u smislu stručne glazbene kritike.

Organiziranje koncerata u okviru Tribine Darko Lukići dalje omogućuju HDGU, HDS, Koncertna dvorana Va-troslava Lisinskog, HRT i Gradski ured za kulturu, a oveje godine prvi put financijsku potporu dalo i Ministarstvokulture. Važnu ulogu ima Hrvatski radio koji sve koncerteprofesionalno snima i uvrštava u svoje programe nami-jenjene promociji mladih glazbenika. U povodu 50.godišnjice ciklusa, Hrvatsko društvo glazbenih umjetnikauputilo je javnosti i institucijama pismo s potpisom svojepredsjednice Višnje Mažuran. To je apel da se mladimglazbenicima posveti više pažnje, a nagrađenima pružeprilike za nastupe pred publikom. Uz Lisinski, koji je ion-ako suorganizator Tribine, tom su se pozivu do sadaodazvali Zagrebački solisti i Zagrebačka filharmonija, čijije ravnatelj Mirko Boch osobno obećao uvrštavanje lau-reata u filharmonijske programe. Sve se to moglo čutiprekjučer na konferenciji za novinare u predvorju Maledvorane Lisinskog, u kojoj se i održava Tribina. Nakonšto se podsjetilo na mnoge prošle laureate, danas poznateglazbenike, proglašeni su i ovogodišnji pobjednici. (…)

(Branimir Pofuk za Večernji list, 8. travnja 2017.)

14

Glazbeni vjesnik

N A G R A D E

Milka TrninaDobitnici Nagrade Milka Trnina za 2016. ex aequo et

bono su pijanist Vladimir Babin i bariton LjubomirPuškarić, dok je Diploma Milka Trnina dodijeljenaansamblu operne predstave Turandot Giacoma Puccinijaizvedene na Splitskom ljetu. Dobitnike je izabrao stručnižiri koji su činili Višnja Mažuran (predsjednica), GoranBakrač, Filip Fak, Branko Mihanović i Klasja Modrušan.

Vladimir Babin pripada zreloj srednjoj generacijihrvatskih pijanista. Rođen je, odrastao, školovao se idiplomirao klavir u rodnom Osijeku u razredu DamiraSekošana 1985. te magistrirao u razredu Dušana Trboje-vića na Fakultetu muzičkih umetnosti u Beogradu. Osimmnogih mladenačkih nagrada na natjecanjima, dobitnikje Rektorove nagrade Zagrebačkog Sveučilišta te MajskeNagrade grada Osijeka. Nakon kraće pedagoške ak-tivnosti u Osijeku i Sežani, dobiva angažman na Po-dručnom odsjeku zagrebačke Muzičke akademije u Rijeci,najprije kao docent, a potom kao izvanredni profesor. Utom razdoblju, kod njega je diplome steklo dvadeset idvoje studenata.

Bogati repertoar Vladimira Babina čine raznolikeskladbe iz gotovo svih glazbenostilskih razdoblja kojeobuhvaća standardni pijanistički repertoar. Osim toga,Vladimira Babina iz čitave generacije pijanista izdvaja injegova nevjerojatna sposobnost improvizacije, po čemuje jedinstven. Ne začuđuje stoga njegovo vrlo uspješnobavljenje jazzom, u kojem do izražaja dolaze upravo tenjegove izvanredne sposobnosti.

Vladimir Babin sve opisane kvalitete donio je i narecitalu, održanom u Hrvatskom glazbenom zavodu u

Zagrebu 28. travnja 2016. Program su činila tri velika i za-htjevna djela: Bachova Toccata u C-duru, BWV 564 (u Bu-sonijevu aranžmanu), Beethovenova Sonata u f-molu, op.57, Appassionata te Brahmsova Sonata u f-molu, op. 5.Kvalitativno ujednačena izvedba svih triju zahtjevnihdjela prikazala je Babina kao suverenog interpreta bril-jantne i zapanjujuće tehnike, a s druge strane, njegovoistinsko poniranje u srž interpretirane glazbe s puno afek-tivnosti, emocija i profinjena lirizma nikoga u dvorani nijeostavilo ravnodušnim. Na samome kraju, umjetnik jepublici zahvalio čak trima improvizacijama u svomjazzerskom, silno virtuoznom stilu, pokazavši i onudrugu stranu svoje umjetničke osobosti. (Iz obrazloženja.)

Zagrebački bariton Ljubomir Puškarić svoj je naokomunjevit uspon počeo u Zboru Opere HNK u Zagrebu.Zahvaljujući jedinstvenom, lijepom i toplom glasu ubrzoje privukao pozornost nastupima u manjim ulogama. Ne-dugo zatim uslijedila je glavna uloga u Seviljskom brijačuGioachina Rossinija kojom je naprečac stekao naklonost

15

Glazbeni vjesnik

N A G R A D E

zagrebačke, ali i riječke publike. Studij pjevanja počeo jeu razredu Vlatke Oršanić na Muzičkoj akademiji u Za-grebu nakon čega je uslijedilo usavršavanje na SveučilištuIndiana u Bloomingtonu (SAD), gdje je diplomirao u kodRoberta Harrisona. Tijekom studija osvojio je prvu na-gradu na natjecanju Indiana Matinee Musicale, prvu na-gradu na lokalnom i drugu nagradu na regionalnomnatjecanju Opere Metropolitan. U Sjedinjenim AmeričkimDržavama nastupio je uz glasoviti Clevelandski orke-strom te na dvama koncertima u okviru festivala Cincin-nati May pod ravnanjem slavnoga Jamesa Conlona.

Godine 2011. bio je dobitnik Nagrade za mladogglazbenika godine koju dodjeljuje Zagrebačka Filhar-monija. Iste godine nastupio je i na gala koncertu Stars ofLyric Opera of Chicago uz Renée Fleming, MatthewaPolenzanija i Jamesa Morrisa pod ravnanjem EmmanuelaVillaumea. Nakon debija u Hamburškoj državnoj Operiu Gounodovom Faustu vraća se u Cincinnati gdje pjevau operi Pagliacci Ruggera Leoncavalla, a značajan nastupbilježi i u Rimskoj Operi ulogom Orsinija u Wagnerovojoperi Rienzi. Za kreaciju naslovne uloge Mozartova DonGiovannija dodijeljena mu je nagrada Opere HNK u Za-grebu Vladimir Ruždjak, koju je osvojio i za ulogu Ro-driga u Verdijevu Don Carlu u sezoni 2016./2017.

Nagrada Milka Trnina dodijeljena mu je povodom bril-jantne uloge grofa Almavive u Mozartovu Figarovompiru 6. veljače 2016. godine na premijernoj izvedbi uHrvatskom narodnom kazalištu.

Diploma Diploma Milka Trnina dodijeljena je premijernoj

izvedbi Puccinijeve opere Turandot na 62. Splitskom ljetuu ambijentu Galerije Meštrović. Orkestrom je ravnao

maestro Ivo Lipanović uz zbor i soliste te članove baletaHNK u Splitu, a režiju potpisuje Ozren Prohić.

Prošlogodišnje 62. Splitsko ljeto otvoreno je premijer-nom izvedbom Puccinijeve opere Turandot. Čaroban am-bijent Galerije Meštrović bio je prava inspiracija zaizvođače i za publiku. To je ujedno i ostvarenje Meštro-vićeve želje da se u monumentalnom spomeniku kulture,koji je predao gradu Splitu, isprepliću i prožimaju svevrste umjetnosti.

Od glavnih protagonista opere svakako treba istaknutiutjelovljenje lika hladne kineske princeze Turandot, kojuje svojim raskošnim glasom i jakim karakternim izraža-jem sjajno iznijela bugarska sopranistica Svetla Vasileva.U ulozi tatarskog princa Calafa nastupio je također solistiz Bugarske, tenor Ivan Momirov. Ropkinju Liu izvela jeprvakinja splitske Opere, Valentina Fijačko Kobić, koja jesenzualnošću i iskrenošću kod publike izazvala ganuće.Ulogu Timura vrlo postojano i sugestivno utjelovio jePrvak splitske Opere bas Ivica Čikeš, dok su u ostalimulogama nastupili Leon Košavić, Vinko Maroević, ŠpiroBoban, Ante Ivić i Mate Akrap.

Zajedničkim radom ansambala HNK u Splitu, solista,redatelja i dirigenta ostvarena je vrijedna operna premi-jera, ali i zamisao kojoj je Ivan Meštrović posvetio nam-jenu palače svojega doma - prožimati umjetnost nazadovoljstvo kulturne publike. (Iz obrazloženja.)

Nakon svečane dodjele nagrada i diplome u foyeruHNK-a u Zagrebu, članovi Hrvatskog društva glazbenihumjetnika već tradicionalno odnijeli su cvijeće na grob ve-like operne primadone čije ime nagrada nosi.

16

Glazbeni vjesnik

Hrvatsko društvo glazbenih umjetnikaustanovilo nagradu za životno djelo

“IVO MAČEK“

Na sastanku Upravnog odbora održanom 15. 6. 2016.,jednoglasno je prihvaćen prijedlog da se ustanovi novaNagrada Društva kao svojevrstan korektiv i satisfakcijaza one umjetnike koji su zaokružili svoju dugogodišnjuplodnu i kontinuiranu karijeru i nalaze se pred njenim za-vršetkom, a nisu adekvatno nagrađeni, jer je Nagrada ko-jima Društvo raspolaže, naprosto premalo (pogotovo uusporedbi s drugim umjetničkim Društvima).

Nagrada nosi ime jednog od najvećih pijanista svojegeneracije, Ive Mačeka koji je našu sredinu i glazbenu kul-turu zadužio na razne načine: pijanist međunarodnogugleda, pedagog, skladatelj, jedan od prvih predsjednikaDruštva i prvi predsjednik tadašnjeg Saveznog udruženjajugoslavenskih umjetnika (SUMUJ).

Nagrada je zamišljena kao Nagrada za životno djelododjeljivati će se svake druge godine, počevši od 2017. ukojoj pada i 15. obljetnica smrti Ive Mačeka (Sušak 1914.-Zagreb 2002.). Za Nagradu će moći konkurirati svi profiliglazbenih umjetnika instrumentalista, dirigenata i pjevačasa zaokruženom i bogatom karijerom.

Žiri u sastavu: Višnja Mažuran, predsjednica, IstvánRömer, Renata Penezić, Đorđe Stanetti i Martina Zadrodonio je jednoglasnu odluku da prvi dobitnik Nagrade zaživotno djelo „IVO MAČEK“ bude violončelist VALTERDEŠPALJ.

Dodjela Nagrade Valteru Dešpalju održala se u atrijupalače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 9. stu-denoga 2017. Na početku svečanosti nazočnima se obratiotajnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologijuHAZU, akademik Frano Parać, muzikologinja i autoricaMačekove monografije, dr. sc. Alma Zubović, sažeto je iz-nijela podatke o Mačekovu životu i njegovu umjetničkomdjelovanju, a predsjednica Društva i ujedno predsjednicažirija, Višnja Mažuran, pročitala je bogato obrazloženjeza dobitnika Valtera Dešpalja.

U glazbenom dijelu programa, pijanist Filip Fak izveoje Mačekov Intermezzo, a na završetku svečanosti, Riječkiklavirski trio u sastavu: Silvio Marić, violina, Vid Veljak,violončelo i Filip Fak, klavir, sjajno je odsvirao MačekovTrio za violinu, violončelo i klavir, nazvan Romantični.

Bio je to posebno svečan i lijep događaj, kojemu su na-zočili i članovi obitelji prof. Mačeka, njegov sin dr. PavelMaček sa suprugom dr.Vlastom Maček.

N A G R A D E

Iz obrazloženja Nagrade Valteru Dešpalju

VALTER DEŠPALJ (Zadar, 5.studenoga 1947.) jedno jeod najvećih imena u domeni glazbene umjetnosti i kul-ture, prepoznat ne samo na našim prostorima, nego i ueuropskom, ili točnije rečeno, i u svjetskom kulturnomkrugu. Njegov životni put bio je sudbinski određen još unajranijim godinama u roditeljskom domu u Zadru, ukojem je obitavala glazba i očarala ga do te mjere da po-staje i ostaje njome opsjednut, te joj se cijelog života bezostatka posvećuje.

Valtera Dešpalja njegova sudbina ponajprije dovodi uZagreb na školovanje, a potom u Sjedinjene Američke Dr-žave na prestižnu Julliard Scholl of Music u New Yorku,gdje studira violončelo kod znamenitog pedagoga i kon-certanta Leonarda Rosea. Uz to, on na najvišoj umjetni-čkoj razini pod vodstvom Felixa Galimira i članovaGudačkog kvarteta Julliard podjednako temeljito ovla-dava i vještinom komornog muziciranja. Poslijediplomski

17

Glazbeni vjesnik

N A G R A D E

studij završio je u razredu Galine Kozolupove na Konzer-vatoriju Čajkovski u Moskvi, a usavršavao se na majstor-skim tečajevima legendarnih violončelista Pabla Casalsa,Pierre Fourniera i André Navarre.

Godine 1972. započela je Dešpaljeva intenzivna kon-certna karijera na međunarodnoj glazbenoj sceni. Kao so-list nastupao je u prestižnim koncertnim dvoranamasvijeta: Carnegie Hall (New York), Kennedy Center (Was-hington), Royal Festival Hall (London), Sydney OperaHouse, amsterdamski Concertgebouw, Velika dvoranaMoskovskog konzervatorija, Velika dvorana PetrogradskeFilharmonije, dvorana Lisinski itd. Surađivao je sa svimkomornim i simfonijskim orkestrima u domovini, (ZS,ZF, SORT), te nastupao kao solist uz pratnju vrlo ugled-nih inozemnih simfonijskih orkestara kao što su: Berlin-ski simfonijski orkestar, Dresdenska filharmonija,Varšavska filharmonija, Orkestar Nizozemskog radija,Rotterdamska filharmonija, Nacionalni simfonijski orke-star (Washington), Simfonijski orkestar Sydneya, Simfo-nijski orkestar Melbourna…

Podjednako je reprezentativan i popis istaknutih diri-genata s kojima je Dešpalj surađivao u domovini i pogla-vito diljem svijeta (Lovro von Matačić, Sergiu Comissiona,Günther Herbig, James Conlon, Vernon Handley, Hi-royuki Iwaki, Howard Mitchell, David Zinman, AndrzejMarkowski…).

Impresivno je i to da je vrstan pijanist s međunarodnimugledom, Ivo Maček, 70.-ih godina prepoznao je Valterovumjetnički potencijal i započeo suradnju s njim koja je rezulti-rala nezaboravnim koncertima, blistavim kritikama i odušev-ljenjem publike, ali što je najvrjednije, i prekrasnom Sonatomza violončelo i klavir nastalom iz skladateljskog pera Ive Ma-čeka, upravo za njih dvojicu i njihove zajedničke nastupe.

Dugačak je popis svih onih i hrvatskih i velikih svjet-skih imena s kojima je Valter razvio intenzivnu komornusuradnju kao što su; Yo Yo Ma, Gidon Kremer, Dmitrij Sit-kovjetski, Heinrich Schiff, Mischa Mayski i mnogi drugi.

Dugogodišnji pedagoški rad na Muzičkoj akademiji uZagrebu koji je započeo 1972. a traje i danas, iznjedrio jesasvim iznimne rezultate. Impresivan broj od 44 diplo-manta nije samo običan broj, jer svi su njegovi nekadašnjistudenti odlični glazbenici. Neki imaju međunarodnu ka-rijeru ili su se razvili u dobre pedagoge na srednjim i vi-sokim glazbenim učilištima. Dovoljno je spomenuti samoimena poput Monike Leskovar, Zite Varga, KarmenPečar, Kajane Pačko, Luke Šulića, Asje Valčić, BranimiraPustičkog, Petre Kušan, te mlade Latice Anić… Zahva-ljujući njihovom profesoru, biografije su im obogaćenemnogim Nagradama s domaćih i međunarodnih natjeca-nja, primjerice: Rostropovičevo natjecanje, ARD Münc-hen, natjecanje Cello Paolo u Helsinkiju, NatjecanjeLutoslawski u Varšavi, Antonio Janigro u Zagrebu imnoga druga.

Nije stoga čudno da ga pozivaju kao gosta profesorana visokoškolske glazbene ustanove u inozemstvu na ko-jima često održava majstorske tečajeve: opetovano u Au-striji, Njemačkoj, Švedskoj, Finskoj, Kini, Australiji, a istotako, vrlo često je angažiran kao član žirija najprestižnijihmeđunarodnih natjecanja.

Kao solist i komorni glazbenik Dešpalj je bio čest gostnajuglednijih europskih festivala: Gstaad, Lockenhaus,Kuhmo, Dubrovnik…

Valter Dešpalj godinama se bavi i didaktičkim obra-dama i aranžmanima djela koja u originalu nisu pisanaza violončelo.

Godine 1991. utemeljio je ansambl pod nazivom Cel-lomania sastavljen je od 12 čelista kojepodučava, s kojima putuje, a to je idea-lan način da mladi glazbenici steknudragocjeno iskustvo zajedničkog mu-ziciranja, pogotovo stoga, što na kon-certima među njih sjeda i njihov slavniprofesor koji s njima i svira.

Valter Dešpalj počasni je član Hr-vatskog društva glazbenih umjetnika,dobitnik Nagrade Milka Trnina i priz-nanja Zlatno zvono našeg Društva, teNagrade Grada Zagreba , godišnjeNagrade Vladimir Nazor i Nagrade zaživotno djelo, Porin.

Višnja Mažuran

18

Glazbeni vjesnik

Ostale nagrade našim članovimaNagrada Vladimir Nazor za životnodjelo 2017. Vladimiru Kranjčeviću

Dirigentu Vladimiru Kranjčeviću, u godini u kojoj seoprostio od svoje dugogodišnje dirigentske karijerenizom uspješnih koncerata, dodijeljena je NagradaVladimir Nazor za životno djelo. U obrazloženju, međuostalim, stoji:

„U nizu uglednih dirigenata čija je umjetnička ak-tivnost obilježila drugu polovicu 20. stoljeća i nastavila sedo danas, Vladimir Kranjčević predstavlja ne samo važnukariku nego i izrazitu umjetničku ličnost čije zasluge za-hvaćaju široko područje djelovanja.

Od ranih sedamdesetih prošlog stoljeća, kada jepreuzeo Akademski zbor Ivan Goran Kovačić i ubrzo gauzdigao do visoke kvalitativne razine tražene i izvangranica ondašnje države. (…) Kranjčević je umjetničkiizvrsnim interpretacijama svih ovih desetljeća uvelike pri-donosio bogatstvu hrvatskoga glazbenog života.

(…) Bogati repertoar koji je Kranjčević ostvarivao ti-jekom karijere s ansamblima kojima je bio na čelu ili jesurađivao, sadrži kapitalna djela i izvedbe koje se pamte.(…) Golem je broj praizvedbi, prvih suvremenih izvedbii izvedbi djela hrvatskih autora svih razdoblja koja jeKranjčević neumorno studirao i uvrštavao u svoje kon-certne programe, odnoseći se prema hrvatskom reper-toaru s velikom umjetničkom odgovornošću iangažmanom posebno su važan dio njegove umjetničkekarijere. (…) Vladimir Kranjčević osobito je zaslužan i zarevitzalizaciju dragocjene hrvatske glazbene baštine. (...)

Kroz mnoga radna desetljeća Kranjčević je uzneprestanu i dinamičnu umjetničku djelatnost stalno biopodjednako pedagoški kao i društveno angažiran. Uzstotinjak diplomanata koji su pod njegovim men-torastvom diplomirali na Muzičkoj akademiji u Zagrebu,dugačka je lista i njegovih društvenih dužnosti. Podsjet-nik na najbitnije spomenuo bi sljedeće: bio je dugogodišnjiravnatelj Glazbene škole Vatroslava Lisinskog u Zagrebui jedan od utemeljitelja, umjetnički voditelj i ravnateljVaraždinskih baroknih večeri od utemeljenja 1971. do2006. te ravnatelj Opere HNK u Zagrebu; uz to je obavljaoi niz drugih funkcija, koje su sve ispreplitale veliko znanjei erudiciju umjetnika s neupitnom sposobnošćurukovođenja ansamblima, ustanovama, manifestacijama,udrugama.“

Godišnja nagrada Vladimir Nazor2017. dodijeljena je Rubenu Dalibaltayanu

za dvostruki nosač zvuka Blagoje Bersa: za klavir,koji su u koprodukciji objavili HRT i Cantus.

Godišnje nagrade HNK u ZagrebuNagradu Marijana Radev dobila je sopranistica

Kristina Kolar za sezonu 2016. - 2017. u kojoj je ostvarilavisoke umjetničke dosege u naslovnoj ulozi opere ManonLascaut G. Puccinija.

Nagradu Vladimir Ruždjak dobio je baritonLjubomir Puškarić za iznimno ostvarenje uloge Rodriga,markiza od Pose u operi Don Karlo Giuseppea Verdija.

Nagrada publike Milan Pichlerza najbolju mušku opernu ulogu u HNK Ivana pl.

Zajca u sezoni 2016./2017. dodijeljena je basbaritonuGiorgiju Surianu za ulogu Iaga u Verdijevoj operi Otello.

Nagrada Grada Zagreba Zagrebačkoj filhar-moniji Riječ je o javnome priznanju koje Grad Zagrebdodjeluje svake godine 31. svibnja, povodom proslaveDana Grada Zagreba i blagdana svoje zaštitnice, MajkeBožje od Kamenitih vrata.

Nagrada Mladi glazbenik godinekoju dodjeluje Zagrebačka filharmonija u okviru svo-

jega Filharmonijskog bala u 2016. dodijeljena je mladomzagrebačkom pijanistu Ivanu Krpanu.

Nagrade na 47. Baroknim večerimaNa kraju 47. Varaždinskih baroknih večeri tradi-

cionalno su dodijeljene nagrade Ivan Lukačić i JuricaMurai. Festivalski žiri činili su Zdenka Weber (predsjed-nica), Nataša Maričić i Predrag Šantek (članovi) u ovoj sugodini odlučili dodijeliti dvije Nagrade Jurica Murai zanajbolju interpretaciju. Jedna od dobitnica je sopranisticaIvana Lazar za izvedbu Devet njemačkih arija GeorgaFriedricha Händela te za sudjelovanje na koncertuHrvatskoga baroknog ansambla i Katedralnog zbora Cho-rus Angelicus pod ravnanjem Anđelka Igreca u izvedbiVečernjih Blažene Djevice Claudija Monteverdija. Prima-jući nagradu, Ivana Lazar je istaknula da je Varaždin gradkoji brine o svojim glazbenicima, kako prenosi cul-turenet.hr. Devet njemačkih arija Ivana Lazar izvela je uzansambl Camerata Garestin koji čine čembalist i orguljašKrešimir Has, violončelist Krešimir Lazar i violinist SilvioRichter.

19

Glazbeni vjesnik

Zagrebački umjetnici zagrebačkoj publici 2017.Ciklus koncerata u HGZ-u

30. travnja 2017.Milan Čunko, viola

Julija Gubajdulina, klavir

Pjevnost i ekspresivnost resile su i izvedbu SanjarenjaHenryka Wieniawskog, dok su u izvedbi Sonati HenrijaVieuxtempsa dostigli umjetnici pravi vrhunac. MilanČunko i Julija Gubajdulina, umjetnici neupitnih interpre-taitvnih kvaliteta, pronašli su u tumačenju svojih dionicapravi odnos u isticanju svih skladateljskih zamisli tijekomuigranog sviranja uronjenog u bogatu paletu dinamičkihnijansi. Istančanu intonaciju ostvario je Milan Čunko navioli toplog, umilnog, baršunastog tona.

(Snježana Miklaušić Ćeran za emisiju Sedam dana glazbe naTrećem programu Hrvatskoga radija, 7. svibnja 2017.)

5. listopada 2017.Željka Martić, sopran

Neda Martić, mezzosopranFilip Fak, klavir

Drugi koncert u ciklusu Zagrebački umjetnici zagre-bačkoj publici predstavio je hrvatsku solo pjesmu u inter-pretacijama dviju sestara Martić, sopranistice Željke imezzosopranistice Nede Martić. Izbor iz pjesama DorePejačević, Božidara Kunca, Božidara Širole i JosipaHatzea, pokazao je raznolikost repertoara za glas i klaviru vremenskom i stilskom rasponu od kasnog romantizmaPejačević, preko natruha verizma u Hatzeovim djelimado osebujnih pjesama na engleske tekstove, koji gledajuprema naslijeđu francuske vokalne lirike s početka 20.stoljeća. Sestre Martić iznimne su vokalne umjetnice kojeniti u jednom trenutku nisu žrtvovale glazbeni sadržaj,nauštrb isticanja vlastitoga umijeća. Zvonki glasovi, lijepozaobljeni ton, jasno oblikovane fraze i izvrsna suradnja s

pijanistom Filipom Fakom, rezultirali su izvrsnim kon-certom kojim su Željka i Neda Martić obilježile 25. obljet-nicu karijere.

(Jelena Knešaurek Carić)

26. listopada 2017.Berislav Arlavi, klavir

Ugledni hrvatski dirigent i skladatelj Pavle Dešpalj jošje kao sedmogodišnjak davne 1942. napisao Dječju suituu sedam stavaka. Nije baš sasvim uzaludno govoriti dasu najčešće rana djela, juvenilija, takozvana glazba zaladicu. (…) takve skladbe predstavljaju tek kuriozumodređenih opusa, koji nije katkada ni loše objaviti nakakvom nosaču zvuka. Međutim, izvedbe, nažalost, ri-jetko imaju vrijednost veću od obične informacije encik-lopedijske natuknice. Berislav Arlavi suitu je izveokorektno, s obzirom na to da taj niz skladbi izvođaču nitine pruža brojne mogućnosti. (…) Izbor programa u pr-vome dijelu koncerta doista je sam sebi svrhom - kako bise, eto, predstavilo stvaralaštvo za mlade hrvatskihskaldatelja.

Srećom, sasvim drukčiji i umjetnički kvalitetniji pro-gram zagrebački je umjetnik zagrebačkoj publici pred-stavio u drugome dijelu večeri. (…) Sve je skladbedrugoga dijela koncerta Berislav Arlavi donio uredno, aliuz ugođaj pozadinskeglazbe - kao da nije riječ opijanističkom recitalu većo kakvom neobveznomdruženju na kojem se,eto, svira i klavir. Kon-certu je nedostajalo višeprezentnosti i odrješitijegsviranja pijanista te, prijesvega, boljeg izbora pro-grama u prvome dijelu.

(Dario Poljak za emisijuSedam dana glazbe na Trećemprogramu Hrvatskoga radija,

29. listopada 2017.)

20

Glazbeni vjesnik

Zagrebački umjetnici zagrebačkoj publici 2017.Ciklus koncerata u HGZ-u

16. studenoga 2017.Milko Pravdić, klarinetMarina Pletikosa, klavir

U svojoj dugoj profesionalnoj karijeri Milko Pravdićdjelovao je kao orkestralni i komorni glazbenik stječućistalno iskustvo usuglašavnja svoga sviranja s ostalima štoje potvrdio i na svome nastupu s pijanisticom MarinomPletikosa. Vješto svladavanje svih tehničkih zahtjeva i sig-urna intonacija na obama tipovima klarineta, neprimjetnodisanje, pregledno fraziranje, ritmička preciznost, pošto-vanje zadanoga tempa uz agogičke odmake u skladbamaWeinera i Bartóka, bogata paleta dinamičkih nijansi imuzikalnost učinile su sviranje Milka Pravdića zan-imljivim i vjerodostojnim u odnosu na izvornik ili malomklarinetu prilagođen zapis. Marina Pletikosa, studenticaiz razreda vrsnih pedagoga Muzičke akademije u Za-grebu Jurice Muraija na studiju i Zvjezdane Bašić na mag-isteriju, ima sve odlike sigurnog suradnika na klaviru čijepijanističko umijeće iako zamjetno, ostaje podređenocjelovitoj izvedbi komornih skladbi. Više isticanja iodmaka u dinamičkome nijansiranju pokazala je u izn-imno zahtjevnoj pratnji Franckove Sonate u A-duru muzi-cirajući savršeno skladno s klarinetistom MilkomPravdićem.

(Snježana Miklaušić Ćeran za emisiju Sedam dana glazbe naTrećem programu Hrvatskoga radija, 19. studenoga 2017.)

Koncerti se održavaju uz potporu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport G

RAD ZAGREB

HRVATSKI GLAZBENI ZAVODčetvrtak, 16. studenoga 2017.

Mala dvorana u 20 sati

Milko Pravdićklarinet i mali klarinet

Marina Pletikosaklavir

Robert SchumannCésar Franck

Davorin KempfLeó WeinerBela Bartók

HRVATSKODRU©TVOGLAZBENIHUMJETNIKA

zagrebački umjetnici zagrebačkoj publici2017.

vijesti • vijesti • vijesti • vijesti •vijesti

Gudačka stanja i artikulacije - recital Branimira Pustičkog

23. travnja 2017.(…) U sakralnom prostoru sv. Blaža, zarobljenom u

trenutačnom uresu metalnih konstrukcija građevinskihskela, Branimir Pustički izveo je impozantno djelo, svo-jevrsnu soničnu autobiografiju Giacinta Scelsija –Trilogija: Tri stadija čovjeka. (…) Koristeći se ograničenimtonskim rasponom, Pustički se koncentrirao naneprekidno promjenjivu boju i gustoću, gdje su povre-meno izbijale krhotine melodijskog obrasca. (…) Štoviše,izvodilački zahtjevi za interpreta su bili ekstremno visokopostavljeni, jer uz visoku razinu klasične sviračke tehnike,iziskivali su i zastrašujuće visoku razinu virtuoznosti teneprestanu prilagodbu nekonvencionalnim tehnikama idrukčijim shvaćanjima instrumenta i glazbe. (…)

(Nina Šala za Cantus, br. 202, svibanj 2017., str. 36)

Koncert improvizacija Ante Knešaureka na 29. MBZ-u29. travnja 2017.

(…) Tek su rijetki hrvatski orguljaši sposobni baviti seimprovizacijom, a među njima je i skladatelj i orguljašAnte Knešaurek. Njegov je koncert sastavljen isključivood improvizacija bio odlična prilika da su sklopu Muz-ičkog biennala Zagreb pokaže da u Hrvatskoj im-provizacija na orguljama nije (potpuno) izumrla, ali i damože biti dijelom programa velikoga festivala suvremeneglazbe. Sedam slika, četvorica umjetnika i bezbroj sviralabili su inspiracija Anti Knešaureku za maštovite im-provizacije u raznim formama i stilovima. Iako slike nisubile izložene u bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj, svakije slušatelj imao prilike vidjeti ih u programskoj knjižicikoncerta. (…) Ante Knešaurek tim je koncertom potvrdiosvoj ugled majstora orguljske improvizacije u Hrvatskoj.

(Dario Poljak za Cantus, br. 202, svibanj 2017., str. 66)

Otac i sin Gašparović za klavirom Conrada Grafa

10. listopada 2017.Treću sezonu ciklusa Cristoforium, čiji se koncerti

izvode na klavirima iz zbirke obitelji Gašparović, otvorilisu Ljubomir Gašparović i njegov sin, umjetnički ravnateljciklusa, Danijel Gašparović u atriju Muzeja za umjetnosti obrt, 10. listopada 2017. Međutim, ovaj su put zagre-bačkoj publici predstavili fortepiano Conrada Grafa izdvorca Trakošćan, koji su 2008. restaurirali Ljubomir Gaš-parović i Albrecht Czernin. Na programu su bila djela An-tuna Sorkočevića, Wolfganga Amadeusa Mozarta i FranzaSchuberta. Ciklus se u ovoj sezoni premješta iz Male dvo-rane HGZ-a u atrij Muzeja za umjetnost i obrt.

21

Glazbeni vjesnik

Majstorski koncert povodom 80. rođendanaPavice Gvozdić

21. studenoga 2017. u dvorani Blagoje BersaO sviranju Pavice Gvozdić pisalo se mnogo. U Hrvatskoj i izvan nje. Me-

đutim, njezin bogati životopis ili press clipping nije tek nakupina suvišnihinformacija nego svjedočenje da je riječ o hrvatskoj glazbenici vještine kojanadilazi skučene okvire domaćih standarda muziciranja.

Osamdeseti rođendan značajna je prigoda koja je poslužila kako bismoPavicu Gvozdić imali prilike vidjeti za klavirom. Suma njezina životnog iumjetničkog iskustva izlila se u utorak navečer (21. studenoga 2017., op. a.)u recitalu koji je obuhvatio željezni pijanistički repertoar. Iako je bio sastavljenod blokova djela, program koncerta bio je iznimno dobro promišljen. Prvidio počeo je skladbom Paysage sombre Stanka Horvata. Pavica Gvozdić jesvojim profinjenim tonom i promišljenom izvedbom publiku uvela u svijetspecifičnoga skladateljskog jezika Claudea Debussyja.

Prva i druga knjiga Slika Claudea Debussyja inspiraciju pronalaze izvanglazbe, istovremeno pred pijanista stavljajući visoke tehničke zahtjeve. Onipak ne predstavljaju problem za umjetnicu koja je svojim sviračkim umijećemi nadahnutošću donijela svaki od stavaka dviju zbirki. Intimna atmosferadvorane Bersa Muzičke akademije pridonijela je dojmu u kojem su se miješalisvjetovi ozbiljnog pijanističkog recitala u koncertnoj dvorani i intimnog svi-ranja za prijatelje u kakvome salonu. Potonji ugođaj ponajbolje se uklapa u

sfumato ton koji je Pavica Gvozdić postigla kod Horvata i Debussyja.Drugi dio koncerta pripao je u cijelosti Preludijima, op. 28 Frédérica Chopina, sasvim drukčijem kompizicijskom i

pijanističkom svijetu, koji je utjecao i na ranije izvedenog Debussyja. Međutim, kod Pavice Gvozdić nestala je eteričnaDebussyjevska atmostfera te se pojavio odrješiti, izravni ton. Baš kao i u prvome dijelu, pijanistica je pokazala visokumuzikalnost i nadahnutost, donoseći svaku od 24 klavirske minijature u drukčijem svjetlu. U njezinom je pristupuipak očigledno golemo pijanističko iskustvo, kojim je dugi niz godina obogaćivala domaću koncertnu scenu.

U Koncertnoj dvo-rani Blagoja Berse tra-žilo se mjesto više.Sasvim je sigurno dabi situacija bila ista ida je ugledna pijani-stica nastupila i unekoj od većih zagre-bačkih dvorana. Pa-vica Gvozdić zaslužilaje sve ovacije i dugo-trajan pljesak koje sujoj podarili posjetiteljirođendanskog kon-certa.

(Dario Poljak zaemisiju Sedam dana

glazbe na Trećem pro-gramu Hrvatskoga radija,

26. studenoga 2017.)

22

Glazbeni vjesnik

Koncert laureata nagrade Milka Trnina u Lisinskom 2017.Laureati Nagrade Milka Trnina zaključili sezonu ciklusa Lisinski subotomKoncert laureata Nagrade Milka Trnina tradicija je koja je godinama spajala tri institucije u kulturi: Koncertnu dvo-

ranu Vatroslava Lisinskog, Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika te Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije.Plod zajedničke suradnje ovih institucija predstavlja kon-cert u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog, koji je održan27. svibnja 2017. Na njemu je nastupilo dvoje solista uzSimfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem TomislavaFačinija: pijanistica Vlasta Gyura, dobitnica Nagrade MilkaTrnina za 2015. te pijanist Goran Filipec, dobitnik Nagradeu 2014. godini.

Na svečanom koncertu laureata, Simfonijskim orke-strom Hrvatske radiotelevizije ravnao je Tomislav Fačini,a na programu su bili koncertna uvertira Hebridi, op. 26Felixa Mendelssohna Bartholdyja, zatim Drugi klavirskikoncert u A-duru, S. 125 Franza Liszta u izvedbi GoranaFilipeca te Prvi klavirski koncert u e-molu, op. 11 Frédérica

Chopina u kojem je solistica bila Vlasta Gyura.„Večer je zaokružio Mendelssohnov francuski suvre-

menik poljskih korijena, Frédéric Chopin čiji je Prviklavirski koncert u e-molu izvela Vlasta Gyura. Njezinuinterpretaciju krasi dojmljivo fraziranje dirljivih melodijai snažna umjetnička osobnost čime je prekrila svakitehnički nedostatak koji bi se katkad potkrao. Sigurnaizvedba dala je naslutiti pažljivu i dugotrajnu pripremu,a rezultat je dakako prepoznala i publika, iznova je dozi-vajući natrag na pozornicu dugim ovacijama.

Njezin se kolega s pariškom adresom, Goran Filipec,predstavio u prvom dijelu koncerta, obogativši programkasnoromantičkim bojama. U svega dvadeset minutadugom Drugom klavirskom koncertu u A-duru FranzaLiszta, briljirao je virtuoznim pasažama prožetima tonskim i dinamičkim nijansama. (…) No, potencijalno vrhunskuizvedbu umanjio je neujednačen, ritmički nekoordiniran i često suviše glasan ton orkestra koji je odavao dojam borbeizmeđu solista i ansambla.“

(Dora Dunatov za emisiju Sedam dana glazbe, 28. svibnja 2017.)

23

Glazbeni vjesnik

Svečanost gitare – Petrit Çeku u ciklusu Lisinski subotom

18. ožujka 2017.Koncert gitarista Petrita Çekua za ciklus Lisinski subotom očekivao se s velikim zanimanjem, to više što

su gitaristički koncerti vrlo rijetki u tom prostoru. S razlogom, reklo bi se. (…) U mnoštvu dobrih gitaristakoji su potekli iz takozvane zagrebačke gitarističke škole na čelu sa strpljivim pedagogom Darkom Petrin-jakom, Çeku zauzima istaknuto mjesto, među ostalim kao nedvojben ljubimac publike, koja od najranijihuspjeha prati njegove nastupe nadasve ekspresivne muzikalnosti. (…)

Osamljenost gitarista na velikom podiju Çeku jeizbjegao pozivajući goste i tako raznolikošću reper-toara i nadopunjujući volumen zvuka razbiomoguću jednoličnost. (…) Na početku je izveo dvijelirske, nježne skladbe paragvajskoga kompozitoraAgustína Barriosa Mangoréa, pjesnika instrumentakojega se asocijativno naziva i Chopinom gitare.Njegov Južnjački chôro, Chôro de saudade brazil-skih ishodišta i nestvarni zvuk stalnoga tremolaskladbe San u šumi, Un sueño den la floresta, poet-ski je otvorio večer.

Rijetka skladba za gitaru i orkestar, stoga i čestoizvođena Fantasia para un gentilhombre JoaquínaRodriga, posvećena je legendarnom Andresu Segov-iji. Umjesto orkestra u ingenioznoj obradi pojavilesu se orgulje. Za velikim orguljama Lisinskog bio jePavao Mašić. On je nevjerojatnim pretvorbama,maštovito se koristeći svim bojama orguljskih regis-tara, izvukao i više od orkestra. Dosluh dvojice um-jetnika i njihovo nadopunjavanje bilo je pravo glazbeničko otkriće gotovo nevjerojatna spoja orgulja i gitarekoje su već jednom predstavili u crkvi sv. Marka. Sve je moguće kada je riječ o dvojici iskonskih glazbenikai majstora svojih instrumenata.

Nasuprot tomu pokušaj obrade jedinstvene Mozartove Sonate za klavir u a-molu, KV 310 za gitarskitrio Petrita Çekua ostao je samo pokušaj u koji je nesporno uloženo mnogo truda. Sonatu je izveo gitarskiTrio Elogio – Petrit Çeku, Tomislav Vukšić i Pedro Ribeiro Rodrigues. (…)

Kao melem su u dugom dijelu večeri stigla dva Vivaldijeva koncerta za gitaru i gudače. Ovaj put tran-skribirana sa srodnih instrumenata. Solist je bio Çeku sa Zagrebačkim solistima, koje je decentno i znalački

predvodio koncertni majstor Krunoslav Marić. Riječje o transkripcijama Vivaldijevih Koncerata za man-dolinu i gudače u C-duru, RV 425 i Koncerta za lut-nju i gudače u D-duru, RV 93. Sve je sjelo na pravomjesto u odnosu solista i ansambla pa nije smetalani obrada ni veličina prostora dvorane, koja uza svepoštovanje nije pravo mjesto koncerata akustičnegitare. Glazbeni zavod je zakon!

(Maja Stanetti za Vijenac, br. 602, 30. ožujka 2017.)

Intervju s Vladimirom Kranjčevićem

24

Glazbeni vjesnik

Jesam! Ponosan sam na publiku koja je bila prisutna.Dinko Bogdanić mi je rekao da je ono što je vidio na kon-certu prvi put vidio u pedeset godina i vjerojatno nećeuskoro. Bilo je publike svih slojeva. Doista sam bioponosan na tu činjenicu, ali i na profesionalce koji su biliprisutni. Imam i sliku s čak osam primadona od kojih sutri svjetske- Ruža Pospiš-Baldani, Dunja Vejzović i Mar-jana Lipovšek. Ako ih spomenete u Beču, Berlinu ili Mi-lanu, svi za njih znaju. Doista ugledna skupina ljudi izBeograda, Zagreba, Ljubljane, zatim iz HAZU, Maticehrvatske i ostalih institucija. Ansambli su se odlično poni-jeli na tome koncertu.

Ponekad sam se pitao: „Zašto rekvijem za kraj?“, aliriječ je ipak o genijalnome djelu koje se ne smije doživlja-vati s lijesom pred sobom. Ono predstavlja ljudsku dramui susret s krajem ljudskog života koji se nastavlja poslijesmrti i nadilazi tu izravnu namjenu.

O fotografiji s primadonama se najviše gov-ori… Po čemu je posebna?

Nedostaju još Božena Glavakova, Zlatomira Nikolovate Radmila Bakočević, koje su zbog zdravstvenih prob-lema bile spriječene. Ali sa svim sam primadonama ost-vario veliki broj nastupa i to s užitkom. Netko jespočitnuo da sam zaboravio na svoje muške soliste, alinažalost onih najvećih s kojima sam surađivao više nemameđu nama.

U dosadašnjoj karijeri bavili ste se raznimvrstama glazbe. Je li ostalo nešto za čim žalite,jer to niste imali prilike izvesti?

Literatura je zbilja nepregledna. Od vokalnoinstrumen-talnih djela radio sam na pozamašnoj količini, ali ostaloje još mnogo skladbi, neizmjerna količina. Kada slušam,primjerice, Devetu simfoniju Antona Brucknera, žao mije što je nisam dirigirao. Ili oratorij Elias Felixa

Zašto ste odlučili privesti kraju svoju karijeru?Zato što mi je teško. Smatram da je bilo dosta. Postoje

dirigenti mlađe i srednje generacije, koji mogu preuzetitaj „vlak“. Dugo sam o tome razmišljao i vrlo sampromišljeno ušao u prošlu sezonu s velikom sumnjomhoće li ona uspjeti. Sve sam programe izabrao samostalnoi mogu konstatirati da je riječ o doista prekrasnoj lepezikoncerata. Od skladbi koje do sada nisam izvodio bila jesamo jedna - Konavosko pirovanje Ive Brkanovića. Sveostale sam dirigirao ranije, zato je i bilo moguće ostvaritisve te koncerte. U rasponu od jedanaest mjeseci vodiosam čak deset velikih projekata s različitim programima.Međutim, koncerti su bili doista dobro raspoređeni. Samosam u jednom trenutku, nakon Ljubljane gdje sam ravnaoLiturgiju Sergeja Rahmanjinova, posumnjao u sebe.

Riječ je o vrhunskim djelima glazbene literature. Akoste previše u tome, onda vas to zbilja obuhvati i teško seizvući iz toga. Najteže je razdoblje poslije koncerta. Prim-jerice, nakon Rahmanjinova sam uzeo tjedan dana stankeprije nego što sam počeo raditi na Bachovoj Muci poIvanu. Srećom, sve je uspješno prošlo. Bog je dao da meslužilo zdravlje - poteškoća sam imao prije i poslije togarazdoblja, ali dok je sezona trajala nije ih bilo. Otišao samonako kako bi svatko trebao - bez premišljanja.

Na posljednjem koncertu u Hrvatskom nar-odnom kazalištu u Zagrebu imali ste prilikedirigirati Verdijevim Rekvijemom. Kazališteje bilo ispunjeno do zadnjeg mjesta. Jeste libili zadovoljni tolikim odazivom publike?

Oproštaj u velikom stilu

25

Glazbeni vjesnik

Mendelssohna Bartholdyja, koji sam često predlagao, alinažalost, u našoj sredini kada spomenete da trebate šestpravih solista, svaki bi vam ravnatelj glazbene institucijerekao da su i četiri solista previše.

Dirigirao sam 12 ili 15 izvedbi Muke po Ivanu J. S.Bacha - u Španjolskoj, Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, naVaraždinskim baroknim večerima, što je po učestalostiizvedaba prava rijetkost. Missu solemnis L. vanBeethovena sam prvi put dirigirao tek 2011. i nije mi žao.Maestro Milan Horvat imao je sasvim drukčije stajališteo Devetoj simfoniji i Missi solemnis, ne u smislu koncep-cije djelâ, nego u tome kada tim djelima treba ravnati. Toje pravi kamen spoticanja za sve dirigente. On je smatraoda s tim djelima treba početi u mladim danima i izvoditiih cijeloga života, dok je moje stajalište da treba savladatisve skladbe Ludwiga van Beethovena i tek na kraju predsebe staviti Devetu i Missu solemnis.

Kako ste birali djela za svoju oproštajnu se-zonu? Je li riječ o skladbama koje ste još jed-nom htjeli izvesti, s kojima ste na neki načinpovezani?

Upravo tako, na taj sam način birao. Zanimljivo je dasam počeo s čak dva Rekvijema, Mozartovim i Fau-réovim, a završio s monumentalnim Verdijevim Rekvije-mom. Operom Betly Gaetana Donizettija oprostio sam ses Operom bb. Jedina nova skladba koju sam temeljitopripremao sam, a potom sa Simfonijskim orkestromHrvatske radiotelevizije u dvorani Lisinski, bila je Bruck-nerova Sedma simfonija. U uvodnom dijelu bio je izvedeni njegov Te Deum. Uslijedio je zatim koncert u ciklusuSfumato s djelima Ive Brkanovića, Ive Paraća i Borisa Pa-pandopula, te Liturgija sv. Jovana Zlatoustog Stevana Sto-janovića Mokranjca s akademskim zborom Ivan GoranKovačić.

Skladbu istog imena iz skladateljskog pera SergejaRahmanjinova izveo sam sa Slovenskim komornimzborom na njihovo inzistiranje, pred prepunim auditori-jem u Ljubljani.

U Zagrebačkoj katedrali ravnao sam izvedbom Ba-chove monumentalne Muke po Ivanu sa Zagrebačkom fil-harmonijom i zborom Ivan Goran Kovačić. Napretposljednjem koncertu u Hrvatskom glazbenom za-vodu gošća mi je bila pijanistica svjetskoga ugledaDubravka Tomšić koja je izvela Mozartov, u našoj sredinirijetko izvođeni Krunidbeni koncert, te Andante spianatoi Veliku polonezu Frédérica Chopina u inačici s orke-strom. Kao što sam na početku spomenuo, veličanstveniVerdijev Rekvijem s hrvatskim solistima u HNK-u izve-den je na samome kraju.

Zanimljiva je konstatacija Ennija Stipčevićada ste Vi jedan od zaslužnih umjetnika zah-valjujući kojima je starija hrvatska glazba ušlau standardni repertoar domaćih izvođača.Kako to komentirate?

Na Varaždinskim baroknim večerima bio sam u orga-nizaciji i programskome vodstvu punih 36 godina. Rav-nateljem sam bio od 1994. do 2006., ali otpočetka samvodio programski savjet koji se kasnije sjedinio s organi-zacijskim savjetom. Moto Baroknih večeri bio je da sesvake godine mora izvesti nešto novo iz hrvatske

glazbene baštine. Uspješno ili ne - to prepuštam drugima.Velika je zasluga u tome bila akademika Lovre Žu-panovića, Ennio Stipčević je bio njegov student te smo za-hvaljujući njemu, svake godine imali prilike neštopredstaviti. Nekada se tiskalo, nekada snimalo, čak i ob-javljivalo na pločama.

Lovro Županović je uvijek isticao da je učinio prvikorak, a ako netko smatra da može doprinijeti da to djeloili neka druga djela istoga skladatelja mogu u boljem sv-jetlu doći u javnost, ima početak. Nažalost, odjeka nijebilo, osim kod Ennija Stipčevića.

Kako ispunjavate svoje dane sada kada seglazbom više ne bavite kao izvođač?

Sada uživam, odlazim na koncerte na koje želim. I točinim bez stresa. Iako sam sada u mirovini imam mnogoposla, različitih obveza. Baš sam jučer imao Tribinu uGradskoj knjižnici koja se zove Žive knjige. Sudjelujem iu različitim žirijima.

Nažalost, živim na posljednjem katu zgrade, pa mi jesve teže izlaziti. Smatram da sam otišao u zadnji čas.Nitko mi ne vjeruje. Zvali su me iz Beograda, Ljubljane iZagreba s riječima „Znamo da ste imali oproštajni kon-cert, ali mislili smo da ćete i dalje dirigirati!“ na što samodgovorio da oproštajni koncert onda ne bi imao smisla!

Ragovor vodio Dario Poljak

26

Glazbeni vjesnik

OSVRTI NA KONCERTEAljoša Jurinić održao recital u

ciklusu Pleyel Svetislava Stančića19. svibnja 2017.

Osim što je u prošloj godini predstavio svoj prvi nosačzvuka (live snimku njegova recitala u Zagrebu nakonpovratka sa sjajnog plasmana u finalu Chopinova natje-canja u Varšavi) i održao recital u ciklusu Lisinski sub-otom, zagrebačkoj se publici predstavio i na povijesnomklaviru Svestislava Stančića.

Spretno i kompatibilno, gotovo pripovjedno bio je sas-tavljen program Jurinićeva jednodijelnog recitala. Njegovje oslonac bio na otvorenim mogućnostima tonskog nijan-siranja i isticanju bogatstva zvukovnosti dragocjenog in-strumenta što je umjetnikov pravi izbor. Recital je otvorioakvarelnim dodirom skladbe Mélancolie Blagoja Berse.Velika forma je bila zastupljena opsežnom Sonatom u A-duru, D. 664 Franza Schuberta. U njoj je osobitu pozornostposvetio detalju kao da je riječ o toliko cijenjenim au-torovim ciklusima pjesama ili minijaturama, a neštomanje simfonizirajućoj potki velike tonske građevine.

Slijedila su dva originalna i vrlo efektna priloga, vjero-jatno prvi put izvođena pred ovdašnjom publikom. (…)Sasvim nova skladba bila je vrlo efektna, sažeta i zamis-lima nabijena, dvostavačna Peta sonata za klavir izrael-skog skladatelja američkog obrazovanja Avnera Dormanai s izrazitijim francuskim utjecajima. Virtuozni zamahnjezinog stavka Presto volando pravi je jednostavni guštneprijeporne vještine Aljoše Jurinića.

Na tome je tragu bila i Toccata na temu L'homme armékanadskog skladatelja Marc-Andrea Hamelina. Recital jezavršio s drugom knjigom Slika (Images) Claudea De-bussyja. Tri Slike: Zvona kroz lišće, Mjesec silazi na neg-dašnji hram i uznemirene Zlatne ribice bile su praviizazov za Jurinićev prikaz tonskog bogatstva u otmjenimpotezima suverenog vladanja instrumentom.“

(Maja Stanetti za portal Klasika.hr, 7. lipnja 2017.)

Večeri na Griču ugostile Tomislava Mužeka

Operni pjevač zamjetne karijere i nesvakidašnje pouz-danosti priredio je istraživačku večer glazbe koju volislušati - od talijanske kancone, argentinskog tanga, pop-ularne glazbe do domaćih sjevernjačkih pjesama i Suzaza zagorske brege. Njih, kaže, „nikad službeno ne pjeva“.No u dvije večeri na neki je način očito postalo službeno.Wagnerov Erik i Kormilar iz Bayreutha, Verdijev DonCarlo u zadnjem nastupu u zagrebačkom HNK-u,nadasve izražajan pjevač Lieda preobrazio se u vrhun-skog interpreta takozvane lake glazbe. Bilo da vodi izsvoje vizure kroz kancone ili se referira na nezaboravnehitove Arsena Dedića, Drage Diklića ili Đorđa Balaševića.Vjerojatno nitko od njih ne bi bio nezadovoljan novimruhom svojih skladbi. (…) u raznolikom izboru svojih iopćenito omiljenih pjesama, popularnih i nimalo nezaht-jevnih štikleca, Mužek stavlja svoj neponovljiv umjetničkipečat. Uvjerljive interpretacije iz jednoga broja u drugi. Ivalja priznati da njegova umjetnička, pjevačka svestranostnije za pitanja već za pristajanja bez ostatka. Ako se oukusima uopće smije raspravljati, Mužek ima kriterij idobro osiguranu granicu (nikako ne bodljikavom žicom)dobra ukusa. U svemu je tu odmjerena i gospodska otm-jenost. Upustio se on s lakoćom i u govorljiva vodiča krozprogram. Mala doza zdrava sentimenta u tome je oplah-nula pozorne slušatelje. (…)

(Maja Stanetti za Vijenac, 20. srpnja 2017.)

27

Glazbeni vjesnik

Rastanak od 4. međunarodnog ciklusa Orgulje sv. Marka

18. listopada 2017.

Koncert naslovljen Abschiedsmusik ili Glazba rastankadonio je pomno izabran program u kojem su sudjelovaliglavni orguljaš crkve sv. Marka i umjetnički voditelj cik-lusa, Pavao Mašić, sopranistica Monika Cerovčec i bas-bariton Krešimir Stražanac. Pavao Mašić solistički je izveotranskripciju Čari Velikoga petka iz 3. čina glazbenedrame Lohengrin Richarda Wagnera u obradi Edwina H.Lemarea te Fugu u as-molu Johannesa Brahmsa. Naorguljama je basbaritona Krešimira Stražanca vješto pra-tio u izvedbi Četiriju ozbiljnih pjesama, op. 121 JohannesaBrahmsa, a sopranisticu Moniku Cerovčec u interpretacijiČetiriju posljednjih pjesama, op. posth. Richarda Straussa.Važno je istaknuti da je samostalno napravio orguljsketranskripcije Brahmsovih i Straussovih solopjesama.

„(…) Jasna attacca klavirskih batića kod Pavla Mašićabila je prenesena u niz zvukovnih ploha koje zamagljenimharmonijama pružaju diskretnu potporu izvrsnoj inter-pretaciji Krešimira Stražanca. (…) Bas-bariton KrešimirStražanac suvereno vlada zahtjevnim Brahmsovim solopjesmama. Izvrsna dikcija, vrhunsko oblikovanje svakogatona i nadasve iznimna količina emocija kraseStražančevu interpretaciju ovoga djela, koja baca sasvimnovo svjetlo na Brahmsovu partituru.

Potom je Pavao Mašić izveo još jedno Brahmsovodjelo, Fugu u as-molu, u kojoj je nastavio s predstavljan-jem različitih boja koje mogu ponuditi orgulje s kojima segotovo svakodnevno susreće (…) Izborom registaraPavao Mašić nije se znatno odmaknuo od ugođaja koji jeponudio u ranijim transkripcijama uklopivši u ostatak

OSVRTI NA KONCERTEprograma to jedino izvorno orguljsko djelo i učinivši takoprogram jedinstvenom, homogenom cjelinom. (…)

U marketingu se koncerti nerijetko (pr)oglašavajupreuveličanim, pa čak i pogrešnim epitetima, no ovaj kon-cert nakon njegova završetka moguće je bez zadrške naz-vati vrhunskim glazbenim doživljajem.“

(Dario Poljak za Vijenac, 26. listopada 2017.)

Klavirski duo D&B nastupio u crkviSt. Martin-in-the-Fields u Londonu

12. siječnja 2018.

Londonska crkvi St. Martin-in-the-Fields, koja se nalazina Trafalgarskome trgu u Londonu, poznata je kao jednood londonskih koncertnih žarišta. Njeguje dva važna cik-lusa - večernje i podnevne koncerte (Evening i Lunchtime

Concerts). U sklopu potonjega ciklusa nastupio jeKlavirski duo D&B, koji čine pijanisti i supružniciDubravka Vukalović i Bruno Vlahek. Predstavili su se dje-lima Chabriera, Saint-Saënsa, Ravela, Vlaheka, Albéniza,de Falle i Piazzolle. S obzirom na to da se popularnidnevni koncertni ciklus održava najčešće u sklopu surad-nje s ambasadama i kulturnim institutima stranih državau Ujedinjenom Kraljevstvu, duo D&B na ovome je kon-certu predstavio Ibersko i latinskoameričko glazbenodruštvo. Osim u Londonu, ovaj će duo nastupiti diljemEurope, Sjeverne Amerike i Azije, uključujući i nastup unovoj Operi u Dubaiju. (D. P.)

28

Glazbeni vjesnik

NATJECANJAIvan Krpan pobjedio na

Međunarodnom pijanističkom natjecanju Ferrucio Busoni

Na uglednom talijanskom pijanističkom natjecanju,koje nosi ime talijanskoga pijanista i skladatelja 20. stol-jeća, Ferrucija Busonija, ove je godine pobijedio mladihrvatski pijanist Ivan Krpan. Dvadesetogodišnji pijaniststudira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razreduRubena Dalibaltayana. Njegove je nastupe zamijetio žirinagrade Ivo Vuljević, koju mu je dodijelila Hrvatskaglazbena mladež 2015., a godinu kasnije priznanje mu jeuručila i Zagrebačka filharmonija svojom Nagradom zamladog glazbenika godine.

Vrhunski je mladi glazbenik morao proći kroz nekolikoetapa. Prednatjecanje je u Bolzanu održano u kolovozu2016., nakon čega je izabrano 25 pijanista iz cijeloga svi-jeta, koji su nastupili u dvama izlučnim krugovima.Potom je u finale izabrano šest pijanista, koji su 29.kolovoza i 1. rujna nastupili uz gudački kvartet iz Cre-mone te uz Orkestar Haydn.

Osim prve nagrade, Ivan Krpan osvojio je i NagraduAlice Tartarotti te nagradu Keyboard Trust DevelopmentPrize.

Uspjesi mladoga pijanista Ivana Vihora Krsnika Čohara

Riječanin Ivan Vihor Krsnik Čohar školovao se u rod-nome gradu u Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgovau razredu Ane Dražul, maturiravši 2013. Potom odlazi naškolovanje u talijanski grad Bergamo u razred Marca Gio-vanettija gdje je diplomirao tri godine kasnije. Nastupaoje u Italiji, Hrvatskoj, Francuskoj, Austriji i Sloveniji, a do-bitnik je i brojnih nagrada.

Najveće iznenađenje hrvatskoj publici priredio jeprošle jeseni kada je pobijedio na Međunarodnom natje-canja mladih glazbenika Ferdo Livadić u okviruSamoborske glazbene jeseni, istrovremeno na tom natje-canju osvojivši i Nagradu Grada Samobora za najbolju in-terpretaciju djela hrvatskoga skladatelja. Tako je postaodrugi mladi glazbenik u povijesti natjecanja Ferdo Livadićkoji je odnio obje nagrade. Sve se to odigralo samo dvadana nakon što je u Zagrebu proglašen pobjednikomHrvatskog natjecanja mladih glazbeih umjetnika Papan-dopulo u kategoriji klavira.

Karlo Ivančić osvojio prvu nagraduu Poljskoj

U okviru 2. međunarodnog pijanističkog natjecanjaKrystian Tkaczewski, koje se održalo do 25. do 28. srpnja2017. u poljskome gradu Busko-Zdróju, Karlo Ivančić os-vojio je prvu nagradu. Pijanist mlađe generacije tako jepoljsku nagradu pribrojio brojnim dosadašnjima koje jeosvojio u Hrvatskoj i inozemstvu. Među njima se ističu idvije druge nagrade osvojene u Italiji, na pijanističkimnatjecanjima u Bresciji te gradu San Donà di Piave.

29

Glazbeni vjesnik

DiskografijaRuben Dalibaltayan i projekt Bersa

Armenski pijanist Ruben Dalibaltayan u Hrvatskoj je prvi put nastupio 2003. kada je na Međuarodnom pijanističkomnatjecanju Svetislav Stančić osvojio drugu nagradu. Tada počinje i njegova povezanost sa Zagrebom, odnosnoHrvatskom. U međuvremenu je postao i profesorom klavira na zagrebačkojMuzičkoj akademiji, čiji studenti postižu velike uspjehe - među njima je i IvanKrpan, pobjednik Busonijeva natjecanja u Italiji. Kao sudionik glazbenog živ-ota u Hrvatskoj, pažnju pridaje i domaćim skladateljima. Projekt integralneizvedbe opusa Blagoja Berse u koji se upustio u Hrvatskome glazbenom za-vodu zabilježen je i objavljen na dvostrukom nosaču zvuka u nakladi Can-tusa, 2016. te u sunakladništvu s Hrvatskom radiotelevizijom i Hrvatskimglazbenim zavodom. Rubenu Dalibaltayanu za taj je nosač zvuka dodijeljenaGodišnja nagrada Vladimir Nazor Ministarstva kulture, 22. svibnja 2017.

Višestruko važan dvostruki album klavirskog opusa Blagoja Berse plod jezamašnog i temeljitog projekta započetog 1999. na kojem je surađivala velikaekipa znanstvenika i glazbenih suradnika čiji je zadatak bio objaviti sabranadjela Blagoja Berse. (Dario Poljak)

Izdavač: Cantus d.o.o (98905200782), 2016.

Novi nosač zvuka Martine FiljakBez premca najuspješnija hrvatska pijanistica mlađe generacije, Martina Filjak, objavila je novi nosač zvuka za iz-

davačku kuću Solo Musica, u distribuciji velike tvrtke Sony Music. „ (…) Svoja je glazbena promišljanja, najdraže skladbe i viziju idealne glazbene osobne karte ostvarila na prvom

albumu nakon petogodišnje stanke. Ovdje je ona „sama svoja majstorica“ - ne samo da je odabrala djela koja izvodi ičiju snimku producira (snimljeno u talijanskom studiju Bartok u gradiću Bernareggio kraj Milana) nego je istodobnoodabrala dizajn omota, dala ideju za koncept svoje fotografije s „iščupanim“ tipkama u ruci (autor fotografije poznati

je hrvatski fotograf Romano Grozić) te napisala popratni tekst u knjižici nanjemačkom i engleskom jeziku. Tu spaja moderno s klasičnim, romantičnos neobuzdanim, povijesno s aktualnim i apsolutno stvara vezu glazbe skojom se bavi s današnjim nemirnim vremenima sumnji i propitkivanja.Potencijalnoga konzumenta izdanja Martina će možda šokirati naslovomteksta u privitku u kojemu citira Beethovenove riječi zapisane uz njegov16. gudački kvartet, op. 135: „Muss es sein? - Es muss sein! Mora li bititako? - Mora!“ Odmah na početku rješava bilo kakvu zabludu glede sig-urnosti u svoj životni i profesionalni izbor. Mora li se baviti glazbom? -mora, konstatira umjetnica, jer je bez nje ne bi ni bilo. Tu vrstu bezuvjetneposvećenosti potrebno je shvatiti pri slušanju za njezin dosadašnji umjet-nički put tako tipičnih djela s kojima se već godinama druži na koncertnimrecitalima. U program nas uvodi Lisztova transkripcija Bachovih orguljskihPreludija i fuge u a-molu, barokna tekstura ublažena romantičarskim

duhom u bojama i virtuoznoj bravuroznosti oca modernog pijanizma. Tu se Martina predstavlja kao pijanistica ozbiljnihnamjera, maksimalno poštujući dvostrukost skladateljskih slojeva. Slijedi središnje djelo, opsežna 1. klavirska sonatau fis-molu Roberta Schumanna (…). Djelo je pijanistici pružilo mogućnost da na klavijaturi „propjeva“ na više razina,pokaže bogatstvo boja i izraza te sposobnost naglih promjena ozračja i raspoloženja. U trećem je djelu na izdanju,mladenačkoj 1. sonati u f-molu, op. 6 devetnaestogodišnjeg Aleksandra Skrjabina naglasak na njezinoj vrhunskoj svi-račkoj tehnici, snazi prodiranja u bogat zvukovni volumen, ali i sposobnosti uživljavanja u ekspresionistički skla-dateljski psihogram dramatičnoga djela. (…)“

Izdavač: Solo Musica (SM 249), prosinac 2016.(Jana Haluza za Vijenac, br. 608, 27. lipnja 2017.)

30

Glazbeni vjesnik

Rekvijem Mauricea Durufléa pod ravnanjem Ivana Repušića na nosaču zvuka Bavarskoga radija

Ivan Repušić već je odavno počeo graditi svoju uspješnu karijeru u Njemačkoj. Od 2010. proglašen je prvimKapellmeisterom Državne opere u Hannoveru, koja ga je 2015. izabrala i za svojeg novog generalnog glazbenog rav-

natelja. Tu dužnost obnaša od početka kazališne sezone 2017./2018. Istovre-meno je Ivanu Repušiću počeo mandat u okviru još jedne ugledne njemačkeinstitucije: 2016. proglašen je novim šefom-dirigentom Münchenskog radi-jskog orkestra. S tim je orkestrom već nekoliko puta nastupio, a jedan od kon-cerata, održan 17. ožujka 2017. objavljen je u rujnu iste godine na nosačuzvuka u izdanju Bavarskoga radija (BR-KLASSIK). Riječ je o njegovu prvomCD-u koji objavljuje ta izdavačka kuća. Bavarski radio odnedavno se aktivnijeplasirao na tržište nosača zvuka donoseći najčešće zvučne zapise zabilježneuživo na koncertima snimanima i za potrebe radija, što je slučaj i s prvimnosačem zvuka Ivana Repušića za tu diskografsku kuću. Program koji obuh-vaća jest Rekvijem Mauricea Durufléa i Gregorijanski koncert OttorinaRespighija. U solističkoj podjeli Rekvijema pjeva i nagrađivani hrvatski bari-ton Ljubomir Puškarić. (Dario Poljak)

Izdavač: BR-KLASSIK (B07581YBFJ), 2017.

Diskografija

Umijeće fuge u Šibeniku, Zagrebu i Beogradu, a potom i na nosaču zvuka

Die Kunst der Fuge ili u prijevodu Umijeće fuge Johanna Sebastiana Bacha predstavlja izazov brojnim glazbenicima,ali i ansamblima. Hrvatska publika tu je nedovršenu Bachovu zbirku imala prilike čuti u brojnim različitim izvedbamaod čembalističkih (koje je priredila Višnja Mažuran) do komornih (u izvedbi Zagrebačkog kvarteta). Tim se izvedbamapridružio orguljaš i čembalist Pavao Mašić, koji je Umijeće fuge izveo u Franjevačkoj crkvi u Šibeniku, 29. travnja, apotom i u zagrebačkoj crkvi sv. Marka na Gornjem gradu, 2. svibnja 2017. Us-lijedio je potom poziv i na Festival rane muzike u Beogradu, gdje je 20. lipnjaponovno izveo čuvenu Bachovu zbirku.

Stoga se čini sasvim prirodnim da je Pavao Mašić Umijeće fuge odlučiozabilježiti i na nosaču zvuka. Objavila ga je tvrtka Croatia Records, za koju jePavao Mašić do sada već snimio dva CD-a: 1685 na čembalu i orguljska djelaAnđelka Klobučara na orguljama zagrebačke katedrale. Potonji je albumdonesen na dvostrukom CD-u, baš kao i Umijeće fuge Johanna SebastianaBacha. Snimka je zabilježena u crkvi sv. Marka na zagrebačkom Gornjemgradu, u kojoj je Pavao Mašić glavni orguljaš. S obzirom na to da je posljednjafuga, Contrapunctus 14, nedovršena, Pavao Mašić na ovome je CD-u donionjezine dvije inačice – izvornu i rekonstruiranu, koju potpisuje mađarskimuzikolog Zoltán Göncz.

Album je objavljen i predstavljen u vrijeme došašća, stoga je prigodno nadrugome CD-u orguljaš donio još Bachovih djela: niz koralnih preludija na adventski koral Nun Komm, der HeidenHeiland (Sad dođi, spasitelju pogana, BWV 659 – 661) te Kanonske varijacije na božićni napjev Vom Himmel Hoch,da komm Ich her (S nebeskih visina, BWV 769).

Pavao Mašić se osim na orguljama u prošloj godini posvetio integralnom izvođenju Bachovih zbirki i na čembalu.Na Festivalu Radovljica u Sloveniji na dvama koncertima, održanima 18. i 19. kolovoza izveo je zbirku ClavierübungI, u kojoj se nalazi šest partita. Isti program predstavio je i u Beogradu 2. i 3. studenog 2017. (Dario Poljak)

Izdavač: Croatia Records (6080069), studeni 2017.

31

Glazbeni vjesnik

Goran Filipec svira ScarlattijaNakon što je njegov nosač zvuka s glazbom Franza Liszta osvojio uglednu

nagradu Grad Prix Društva Ferenc Liszt iz Budimpešte, izdavačka kućaNaxos objavila je još jedan nosač zvuka Gorana Filipeca. I ovaj je u cijelostiposvećen jednome skladatelju - Domenicu Scarlattiju. Riječ je o 19. po redunosaču zvuka koji je dio velikog projekta objavljivanja svih Scarlattijevihsonata izvedenih na klaviru.

„Devetnaesti svezak sonata za instrumente s tipkama Domenica Scarlattijau adaptaciji za klavir uključuje dvadeset i jednu [sonatu] napisanu u popril-ično kratkom jednostavačnom formatu. Kao što se običava reći, njegovo jepisanje bilo očito namijenjeno čembalu, što nigdje nije očitije nego u njegovimkratkim djelima. Brze ljestvice u F-duru (K 482) ne mogu biti prenesene naklavir bez gubljenja lomljive briljantnosti čembala. Ipak, u mračnim danimakada su povijesno obaviještene izvedbe postale rijetke, ova su se djela moglačuti na klaviru. Stoga se mora dodati da je hrvatski pijanist, Goran Filipec -kao što je pokazao na svojem nosaču zvuka s Lisztom za Naxos - briljatni tehničar čiji su prsti minuciozno precizni damožete prihvatiti njegovo vrtložno čitanje radosnoga C-dura (K 486) i briljatnosti koju ponavlja u G-duru (K 432).Manje aktivne sonate nisu jednako uspješne, uz iskušenje za dodavanjem romantičke topline, u sonate kao što je A-dur (K 499). Čak i s ovom rezerviranošću, ovo je jedan od najpoželjnijih diskova u seriji.“ (David Denton za David’sReview Corner, lipanj 2017., prev. D. P.)

Izdavač: Naxos (8.573590), lipanj 2017.

Diskografija

Nataša Antoniazzo i Mia Elezović u potrazi za Goetheovom MignonNe pruža se često prilika domaćim solopjevačima za bavljenje solopjesmom. Uprvao toj (na hrvatskim pozornicama

nepravedno zapostavljenoj) glazbenoj vrsti svoj je najnoviji album posvetila mezzosopranistica Nataša Antoniazzo uzMiju Elezović za klavirom. Izdavačka kuća Bella Musica Edition, odnosno njezina etiketa Antes Edition objavila je nji-hov nosač zvuka naslovljen Mignon. Riječ je o solopjesmama u kojima tekst potječe iz tzv. razvojnog romana JohannaWolfganga von Goethea, Naukovanje Wilhelma Meistera.

U radijskoj emisiji Život glazbe emitiranoj na Trećem programu Hrvatskoga radija, 31. ožujka 2017., autor DavorSchopf o CD-u je rekao: „(…) odabir, nastao u suradnji s pijanisticom Mijom Elezović, obuhvaća četiri Goetheovepjesme Mignon koje su uglazbili Franz Schubert, Ludwig van Beethoven, Petar Iljič Čajkovski, Robert Schumann,

Hugo Wolf, Alban Berg i Franz Liszt. Izvedbe slijede i sugestivno izražavajuprevladavajuće ugođaje Goetheovih stihova - čežnju za idealom mira, ljubavii sreće, neostvarene želje, težnju za toplinom doma, utjehom, razumijevanjemsrodne duše - sve ono za čime je čeznula Mignon, a Nataša Antoniazzooslikala bojama, registrima i preljevima prekrasna glasa.“

„(…) u golemoj konkurenciji iz cijelog svijeta, iskusni njemački producentiodmah su prepoznali umjetničku kvalitetu njihovih interpretacija antologi-jskih pjesama. Uskoro slijede i promocije albuma u Njemačkoj i RH.“ (Bran-imir Pofuk za Večernji list, 1. veljače 2017.)

Izdavač: Bella Musica Edition - Antes Edition (BM319298), 2017.

32

Glazbeni vjesnik

Diskografija

Vladimir Babin, dobitnik Nagrade Milka Trnina 2017. pred-stavlja sasvim osebujnu umjetničku ličnost. Ono što gaposebno izdvaja iz njegove generacije jest njegov iznimandosluh s jazzom, te neobičan dar za improvizaciju, što jerazvidno na nekim njegovim kompaktnim pločama. O nje-govim umjetničkim dosezima u klasičnom repertoaru, bril-jantnim vladanjem klavirom i iskonskim poniranjem usadržaj djela koja izvodi, sve je već više-manje znano i opeto-vano potvrđeno na mnogim njegovim koncertima, ali po jošjednoj iznimnoj osobini, on je u našoj sredini jedinstven.Naime, svih ovih pet kompaktnih ploča koje smo uvrstili uGlazbeni vjesnik, snimljene su live, dakle, direktno na kon-certima, samo s minimalnom doradom zvuka prilikom mas-teringa, ali bez ikakve naknadne korekture samog sviranja.A sviranje je besprijekorno! Svaka čast uz velike čestitke!

33

Glazbeni vjesnik

Diskografija

Aljoša JurinićChopinaliveIzdavač: Cristoforium Art

Josip KlimaMax Bruch, BorisPapandopuloIzdavač: Aulos,Varaždin

Anđelko Krpan, violinaNada Majnarić, glasovir

Alla burlaIzdavač: Croatia records

Anđelko Krpan, violinaNada Majnarić, glasovir

MinijatureIzdavač: Croatia records

CantabileValter Dešpalj, violončeloIstvan Romer, gitaraIzdavač: Croatia records

Ivo MačekSkladatelj interpretIzdavač: Croatia records

34

Glazbeni vjesnik

Dubrovnik u pozno ljetoNakon što se spusti zastava s natpisom Libertas s Orlandovog stupa na Stradunu, označavajući kraj Dubrovačkihljetnih igara, glazbenici bisera Južne Dalmacije ne prestaju s radom. Godine 2013. osnovan je Međunarodni festivalDubrovnik u pozno ljeto, koji će se ove godine održati šesti put zaredom. Riječ je o festivalu u organizaciji Dubrovačkogsimfonijskog orkestra, a uključuje 15 događanja – simfonijskih i komornih koncerata te recitala na najpoznatijoj kon-certnoj pozornici u Dubrovniku, u atriju Kneževa dvora. Glazbeni direktor je austrijski dirigent Christoph Campestrini.Prošlogodišnje izdanje održano je od 26. kolovoza do 22. rujna. Na otvaranju festivala uz Dubrovački simfonijskiorkestar nastupili su Dubrovački komorni zbor i Oratorijski zbor crkve sv. Marka „Cantores sancti Marci“ iz Zagreba,sopranistica Monika Cerovčec i bariton Leon Košavić, nakon čega su uslijedili koncerti glazbenika poput pijanisticeDubravke Tomšič Srebotnjak, pijanista Rubena Dalibaltayana, violinistice Đane Kahriman, klarinetista Radovana Cav-allina i violinista Dmitrija Sinkovskog. Festival je zaključila jedna od najpoznatijih hrvatskih pijanistica u inozemstvu,Martina Filjak.

Korkyra Baroque 2017.Jedini festival posvećen ranoj glazbi koji se odvija u Dal-maciji jest Međunarodni korčulanski festival KorkyraBaroque. Njegovo je šesto izdanje održano od 2. do 12. rujna2017. Umjetnička ravnateljica, violinistica Laura Vadjon,predstavila je niz inozemnih ansambala kao što su The Lon-don Handel Playåers, Schikaneders Jugend i Il terzo suono.Na festivalu je sudjelovao i ansambl Antiphonus, ali iHrvatski barokni ansambl, koji se predstavio s različitim pro-gramima od kojih je nekoliko vodio ugledni talijanski vio-linist Enrico Onofri.

Večeri u sv. DonatuZadarski ljetni festival, Večeri u sv. Donatu prošle je godine donio bogat program. Svečano otvorenje upriličeno je kon-certom naslova Opera je u zraku na kojem je uza Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem IvanaRepušića nastupio niz sjajnih domaćih solista: sopranistica Evelin Novak, mezzosopranistica Jelena Kordić, tenorTomislav Mužek i bas Ante Jerkunica.Od 13. srpnja do 10. kolovoza nastupili su koncertni majstor Londonskog simfonijskog orkestra, Roman Simović i nje-gova supruga violistica Milena Simović, zatim Zbor HRT-a i barokni instrumentalni ansambl pod ravnanjem TomislavaFačinija, Zagrebački kvartet, talijanski ansambl Il sogno barocco, Zadarski kvartet klarineta, violinistica Eva Mach iudaraljkaš Marko Mihajlović, gitarist Krešimir Bedek i violinist Martin Draušnik, a na kraju i violinist NemanjaRadulović s ansamblom Synergia6. Središnji događaj festivala svakako je bio koncert Zadarskog Komornog orkestra,Zbora HRT-a i Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić uz ranije navedene oprene soliste pod ravnanjem Ivana Re-pušića s izvedbom 9. simfonije Ludwiga van Beethovena.

Novi koncertni prostor u Zadru - obnovljenaKoncertna dvorana braće Bersa

Nakon niza godina zapuštenosti uslijed ratnih stradanja, obnovljena jezadarska Koncertna dvorana braće Bersa. Svečano je otvorena 17. veljačeprošle godine koncertom uglednog njemačkog kontratenora AndreasaScholla (kojemu je to bio prvi nastup u Hrvatskoj!) te domaćoj publici većznanog gitarista i lutnjista Edina Karamazova. Zadarski kulturni i glazbeniživot tako je od sada obogaćen još jednim prostorom u kojem se moguodvijati raznolika događanja.

Ljetni festivali na obali Izvan okvira velikih nacionalnih festivala (u Dubrovniku, Splitu, Osoru i Varaždinu), glazbenici

su pokrenuli i niz manjih, ali nipošto manje važnih festivalskih zbivanja.

35

Glazbeni vjesnik

Novi članovi HDGU-a primljeni 2017.

Ivan Vihor Krsnik Čohar, klavir Darko Kristović, orgulje Rea Alaburić, sopran Milan Hibšer, orgulje Franjo Bilić, čembalo Krešimir Starčević, klavir Ivan Krpan, klavir Latica Anić, violončelo Mateja Šarlija, flauta Marin Limić, klavir Anna Granik, klavir Katarina Livljanić, mezzosopran Chiara Jurić, klavir Tatjana Plamenac, sopran Ivan Škreblin, klavir Vesna Radinčić, klarinet Sofija Cingula, sopran Mila Soldatić, sopran Damir Smerdel, dirigiranje Lana Janjanin, klavir Ladislav Vrgoč, tenor Vesna Coufal Jaić, sopran

51. tribina Darko Lukić 2017./2018.30. listopada 2017. Fabio Jurić, violončelo i Chiara Jurić, klavir6. studenog 2017. Ivan Krpan i Paula Ropuš, klavirski duo20. studenog 2017. Marko Zavišić, klarinet i Domagoj Guščić, klavir21. prosinca 2017. Marta Schwaiger, sopran i Domagoj Guščić, klavir15. siječnja 2018. Hiwote Tadesse, viola i Domagoj Guščić, klavir29. siječnja 2018. Sandro Vešligaj, klavir5. veljače 2018. Nikola Cerovečki, orgulje12. veljače 2018. Abdul-Aziz Hussein, klarinet i Valentina Čanžar, klavir26. veljače 2018. Iva Ledenko, oboa i Domagoj Guščić, klavir5. ožujka 2018. Katarina Kutnar, violina i Ivan Galić, klavir19. ožujka 2018. Ana Votoupal, flauta i Ivan Batoš, klavir16. travnja 2018. Koncert nagrađenih na 50. Tribini „Darko Lukić“7. svibnja 2018. Dodjela nagrada i koncert nagrađenih na 51. Tribini „Darko Lukić“

36

Glazbeni vjesnik

In memoriam

U spomen na preminule članove HDGU-aPiše: Višnja Mažuran

Dirigent Vladimir Benić (Sušak, 1922. - 2017.) uživao je veliki ugled u hrvatskoj kulturi zahvaljujući svojojdugogodišnjoj karijeri, tijekom koje je slovio za osobu velike kulture i rijetkog poznavatelja glazbe, koju je uvijek stavl-jao na prvo mjesto. Najveća dostignuća zabilježio je kao dirigent, dirigirajući širok repertoar - od opere do simfonijskeliterature, u domovini i u svijetu. To je bila njegova prava i najjača vokacija, a sposobnosti i talente proširivao je i uodržavanju nekih važnih funkcija u ustanovama od velikog značenja za hrvatsku kulturu. Bio je intendant Opere HNKu Zagrebu, voditelj programa najveće glazbene ustanove, zagrebačke Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, a ob-našao je i odgovornu dužnost u okviru Fonda Lovro i Lilly Matačić, za čije je osnivanje jedan od zaslužnih.

Do svojih posljednjih snaga, već u poznim godinama, bio je djelatan, radišan i zainteresiran za sva glazbena do-gađanja u Zagrebu i šire, a nerijetko je djelovao kao savjetnik kojeg su svi rado prihvaćali. Veliko profesionalno iskustvoomogućilo mu je pristup i među članove među-narodnog žirija na Natjecanju mladih dirigenataLovro Matačić, u čijem je nastajanju u Zagrebu biojedan od arbitara i osnivača.

Bio je počasni član Hrvatskog društvaglazbenih umjetnika, dobitnik Nagrade MilkaTrnina i rado viđen gost na Skupštinama Društva.Njegovom smrću ostaje praznina u hrvatskojglazbenoj kulturi, a nama ostaje zadaća da ga nezaboravimo i da njegovo ime bude trajno saču-vano u našem sjećanju.

Oprostili smo se od Nade Puttar-Gold (1923. - 2017.), velike umjetnice koja nam je za svoga dugog života svimabila uzorom. Bila je primadona sa svim odlikama koje taj naziv podrazumijeva; dugogodišnja članica opernog ansamblaHNK u Zagrebu u vrijeme tzv. zlatnog doba zagrebačke Opere te redovita gošća velikih europskih opernih kuća. Njez-inu je tridesetogodišnju umjetničku karijeru obilježio vrlo rani uspon i kontinuirano zadržavanje na visokoj umjetničkojrazini. Otpjevala je pedesetak uloga i nastupila oko tisuću puta na koncertima i u operama. Debitirala je već 1949. uzagrebačkome HNK-u, dok je godinu kasnije pobijedila na pjevačkom natjecanju u Verviersu u Belgiji.

Po povratku u rodnu zemlju intenzivno je gradila repertoar i stvarala uloge pokojima će postati slavna. Njen glas velika raspona i uzbudljive ljepote, omogućiojoj je nezaboravne nastupe u reprezentativnim ulogama kao što su Amneris, Dalila,Orfej, Mila Gojsalića, Azucena, Santuzza, Eboli, Carmen, ali i Wagnerova Kundry ijedna od Walküra. Bila je nezamjenjiva umjetnica u opernoj sezoni u Zagrebu, kaoi na opernim produkcijama na Splitskom ljetu. U zagrebačkoj je Operi djelovala dokolovoza 1956. kada ju je na jednoj od predstava čuo Karl Ebert, intendant berlinskeOpere, te ju je angažirao kao stalnu članicu. Iz Berlina odlazi u Frankfurt gdje pjevau Državnoj operi nakon čega djeluje kao slobodna umjetnica. Surađivala je svodećim dirigentima i redateljima svog doba, primjerice Knapertsbuschom,Maazelom, Böhmom i Soltijem, na opernim pozornicama šezdesetak europskihglazbenih središta. U travnju 1969. vraća se u zagrebačku Operu u kojoj ostaje ustalnom angažmanu sve do mirovine u prosincu 1979. Od tada se posvećuje peda-gogiji i predaje solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Nada Puttar-Gold bila je počasna članica Hrvatskog društva glazbenih umjet-nika, dobitnica prestižne Nagrade Milka Trnina, a na kraju karijere okrunjena je dv-jema Nagradama za životno djelo: Vladimir Nazor i Nagradom hrvatskog glumišta.

Sa zahvalnošću ćemo čuvati uspomenu na nju.

37

Pijanistica i profesorica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, Ksenija Kos(1938. - 2017.) u rodnom je Zagrebu počela učiti klavir. Diplomirala je u razreduLadislava Šabana, a potom se usavršavala u Parizu kod čuvene Magde Taglia-ferro. Rano je počela koncertirati, naročito u Zagrebu, ali i u svim većimgradovima Jugoslavije. Bila je rado viđen gost na festivalima poputDubrovačkih ljetnih igara, Glazbene tribine Opatija, Splitskog ljeta, Muzičkogbiennala Zagreb, Osorskih glazbenih večeri i Ohridskg leta. Dugi niz godinabavila se i komornom glazbom te snimanjem za Radioteleviziju Zagreb.

Izgradila je opsežan repertoar u kojem su istaknuto mjesto zauzimali skla-datelji poput Mozarta, Schumanna, Ravela, Debussyja, francuskih clavecinista,ali i hrvatskih skladatelja. Gostovala je i u mnogim europskim glazbenimcentrima (u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Austriji, Rumunjskoj, Egiptu), a bilaje i laureat natjecanja Mladih muzičkih umetnika u Beogradu.

Iz osobnih je razloga prekinula taj niz uspješnih koncerata i punim se srcem,jednako kao i nastupima, posvetila pedagogiji, koja ju je nadahnjivala i ispun-javala. Svojim studentima prenosila je upravo ono što je i nju uvijek vodilo uživotu: razumijevanje glazbe, veliki rad i sveprisutan osjećaj da je umjetnostuvijek moćnija od nas, a mi smo oni koji joj ponizno služimo.

Ksenija Kos bila je dugogodišnja članica Hrvatskog društva glazbenih um-jetnika, dobitnica jedne od najprestižnijih umjetničkih nagrada koju dodjeljuje struka unutar našeg Društva, NagradeMilka Trnina, a svojim je djelovanjem zasluženo dobila i status počasne članice Društva.

U ime Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, izražavam joj zahvalnost za sve što je svojim osobnim, kao ipedagoškim radom ugradila u mozaik hrvatske kulture i na taj je način obogatila.

Glazbeni vjesnik

In memoriam

U Zagrebu je 3. siječnja 2018. preminuo ugledni član našeg Društva, violistMiroslav Miletić, u dobi od 93 godine. Profesora ćemo pamtiti kao čovjekas puno talenata, čovjeka s puno energije, komunikativnog i ljubaznog skolegama, te uvijek nasmijana lica. Nedostajat će nam i onaj pravi gospodinu njemu, uvijek spreman na kompromis i na lijepu riječ, što ga je činilo tolikorazličitim od ljudi u svojoj okolini.U profesionalnom smislu bio je neumoran pregalac u različitim domenamaglazbe: violist solist, član i osnivač komornih ansambala, član orkestara,pedagog i nadasve svestrani skladatelj koji je u svoje skladbe prenosioponešto od svog karaktera i osobnosti: jednostavnost, veselje, vedrinu,

mladenački polet i uvijek poneku novinu. Sve je to bilo prisutno na obljetničkom koncertu koji je Hrvatsko društvoskladatelja upriličilo profesoru Miletiću za njegov 90. rođendan u Muzeju Mimara.Na tom koncertu bio je izveden presjek jednog dijela njegovog nevjerojatnovelikog broja skladbi koje je izabrao on sam, a djelomično su bile ograničenesamim prostorom. Nastupili su Zagrebački solisti sa skladbom Folklornekasacije za gudački orkestar, Tonko Ninić i Darko Petrinjak sa Sonatinom zaviolinu i gitaru, Tihana Herceg, mezzosopran i Lana Bradić, glasovir sa Trikajkavske za srednji glas i klavir, zatim Bruno Phillip, klarinet, uz pratnju Za-grebačkih solista sa skladbom Glas iz Dubrovnika, stavak za klarinet i gudače.Na kraju je izveden Koncert za čembalo i gudače. Za čembalom je bila VišnjaMažuran uz Zagrebačke soliste. Mimara je bila ispunjena do zadnjeg mjestaa publika je i na ovom koncertu pokazala veliku simpatiju prema osobi pro-fesora Miletića, jednako tako i prema njegovoj glazbiPamtit ćemo ga kao sjajnog čovjeka i isto takvog glazbenika, a njegova djelaće živjeti još dugo vremena. Hvala mu na svemu!

38

Glazbeni vjesnik

39

Glazbeni vjesnik

FOND SOLIDARNOSTIPozivamo sve redovne Ëlanove HDGU-a koji

joπ nisu uËlanjeni u Fond solidarnosti da to uËineπto prije kako bi iskazali svoju solidarnost skolegama kojima je ovakav oblik pomoÊi u nekimæivotnim okolnostima itekako potreban, ali da je isami na osnovu ovog Pravilnika mogu koristitikada im to u æivotu bude neophodno.

VAŽNA OBAVIJESTMolimo sve članove da svaku

promjenu adrese ili telefona obvezno jave u tajništvo Društva, jer u protivnom Društvo ne možesnositi odgovornost za eventualni izostanak pojedi-

nih obavijesti, odnosno, Glazbenog vjesnika.

Molimo sve aktivne Ëlanove

da πto prije podmire svoje dugove prema

Druπtvu i da ubuduÊe budu redoviti u

plaÊanju Ëlanarine.

Æiro raËun broj:

2360000-1101448748

Kontakt telefoni za informacije ikonzultacije su:

01/4847-569 i 091/7202735 radnimdanom od 11 do 13 sati.

Šaljite nam e-mail na adresu:hdgu@hdgu.hr

ili putem kontakt forme

na našoj web stranici www.hdgu.hrGradski ured za obrazovanje,kulturu i šport

G

RAD ZAGREB

Natječaj za dodjelu Nagrade za životno djelo “Lovro pl. Matačić”

POZIV ZA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA ZA DODJELUNAGRADE “LOVRO pl. MATAČIĆ” ZA 2018. GODINU

Pozivamo sve operne kuće i ustanove u kulturi da se odazovu Pozivu za podnošenje prijedlogana Natječaj za dodjelu nagrade za životno djelo „Lovro pl. Matačić“ 2018. godine.Natječaj započinje u ponedjeljak, 15. siječnja i traje do petka, 2. veljače 2018. godine. Nagradu zaživotno djelo „Lovro pl. Matačić“ ustanovilo je Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika 1990. godinekao trajni spomen na jednog od najvećih hrvatskih i svjetskih dirigenata. Od tada se dodjeljujesvake druge godine na koncertu Zagrebačke filharmonije pod nazivom „In memoriam Lovro pl.Matačić“ u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Između prispjelih prijedloga stručni žiri biranajboljeg kandidata, a njegovu odluku potvrđuje Upravni odbor Društva čime ona postaje kona-čna. Dobitnikom ove Nagrade može postati glazbeni umjetnik koji se posebno isticao svojim vr-hunskim umjetničkim kreacijama, te je svojim djelovanjem ostavio trajan trag u hrvatskoj glazbenojkulturi. Vaše cijenjene prijedloge s temeljitim obrazloženjem šaljite na adresu našeg Društva u rokunavedenom na početku teksta:Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagreb, Ilica 42/II s naznakon Prijedlog za Nagradu „Lovropl. Matačić“.

Nagrada će dobitniku biti predana 16. veljače 2018. godine na koncertu Zagrebačke filharmonije.

HRVATSKO DRU©TVO GLAZBENIH UMJETNIKA

GRAD ZAGREB

GLAZBENI UMJETNICI ZAGREBUHrvatski glazbeni zavod 2018.

8. veljače 2018.Marijan Đuzel, klavir

24. ožujka 2018.Petrit Ceku, gitara

26. travnja 2018.Kajana Pačko, violončelo

Danijel Detoni, klavir

18. listopada 2018.Diana Haller, mezzosopran

Filip Fak, klavir

8. studenoga 2018.Ruben Dalibaltayan, klavir

Leonid Sorokow, violina

29. studenoga 2018.Diana Grubišić Ćiković, harfa

Tamara Coha Mandić, flauta

Cijena pretplatničke ulaznice iznosi 300,00 kn. Popust za učenike, studente, umirovljenike, invalide, članove HDGU-a i HGZ-a iznosi 20 %. Cijena pojedinačne ulaznice iznosi 60,00 kn.

Pretplatu možete kupiti svakog radnog dana na blagajni Hrvatskog glazbenog zavoda od 11 do 14 sati i od 19 do 20 sati.

Organizator: Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika