glas bistrebistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfglas bistre broj 21 • godina vi • travanj 2012....

44
TROFEJ ‘SNJEŽNA KRALJICA’ ZIMSKA SLUŽBA LUKA PRIHISTAL, PRVAK HRVATSKE I BISTRA GLASOVALA ZA EUROPU SRETAN USKRS GLAS BISTRE BESPLATNO JAVNO GLASILO OPĆINE BISTRA BROJ 21 GODINA VI TRAVANJ 2012.

Upload: others

Post on 28-Apr-2021

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

TROFEJ ‘SNJEŽNA KRALJICA’

ZIMSKA SLUŽBA

LUKA PRIHISTAL, PRVAK HRVATSKE

I BISTRA gLASOVALA ZA EUROPU

SRETAN USKRS

GLAS BISTREBESPLATNO JAVNO GLASILO OPĆINE BISTRA

BROJ 21 GODINA VI TRAVANJ 2012.

Page 2: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe
Page 3: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

kontakt:tel: 01 3391 684fax: 01 3391 684

gsm: 099 2861 333e-mail: [email protected]

impressum:Časopis GLAS BISTRE je

besplatno javno glasilo Općine Bistra. Ovaj broj časopisa tiskan je

u nakladi 2.000 komada.

Mještani Bistre koji, iz bilo kojegrazloga, nisu dobili primjerak časopisa na

kućnu adresu primjerak časopisa mogu podići u prostorijama Općine Bistra.

Materijale ne vraćamo.

GLAS BISTREBROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

izdavač:OPĆINA BISTRA

Bistranska 98Poljanica Bistranska

10298 BISTRA

urednik:Davorin Bažulić

uredništvo:Davorin Bažulić, Krešimir Gulić,

Darko Sever-Šeni, Darko Slukan

suradnici u ovom broju:

Ivan BažulićNina Coha Godec, Domagoj Eršek,

Eduard Prihistal, Danijela Studak,Žarko Škreblin

internet izdanje:http://www.bistra.org

grafička priprema:Davorin Bažulić

tisak:T. P. Podružnica Bistra

slika na naslovnici:Župna crkva svetog Nikole

Foto: Davorin Bažulić

13 NAtJečAJI zAGReBAčke župANIJe

07 OBAVIJestI I ODluke

17 VIJestI

referendum 2012.

razgovor s povodom

44 plANINARskI kRIžNI put

02 zImA u BIstRI 2012.

04 krešimir Gulić, Načelnik Općine Bistra

20 Referendum o pristupanju europskoj uniji

riječ stručnjaka

zabava · koncerti · spektakli

ekologija i zaštita okoliša

22 Joško Bubalo, stručni savjetnik Hrvatske poljoprivredne komore

27 Amski kup 2012.

sport i rekreacija26 ‘snježna kraljica’ i ‘snježni kralj 2012.’

27 Novi uspjesi bistranskih hrvača28 uspješna sezona svih selekcija Nk ‘Bistra’30 tk ‘Bistra’, uzoran domaćin 6. prvenstva zagrebačke županije33 Bistranski planinari zaradili srebrnu značku Hrvatske planinarske obilaznice

36 Večer ‘Babe marte’

37 moto susret 2012.

36 Dora i patrik, bistranski rock & roll plesači

38 ‘čarolija imitacije’38 Bogat i raznolik program u kulturnom centru Bistra

34 Darko slukan, bistranski rendžer

obljetnice

gospodarstvo

46 prvih 10 godina bistranskih izviđača

kultura · baština · tradicija

39 stolarija ‘Hrastina’

40 zakaj, za kaj

rubrike:

u ovom broju:

Općina Bistra jedina je Općina u Hrvatskoj koja je bila domaćin Zborovanja Saveza izviđača Hrvatske i to ne jednom već dva puta: 2005. i 2011. godine

41

‘... Živjeti u parku ili u njegovoj neposrednoj blizini svakako je prednost, koja će ubuduće biti još izraženija. Da ovaj prostor nema osobitih vrijednosti ne bi niti bio proglašen zaštićenim dijelom prirode, bio netko toga svjestan ili ne’.

34

Zbog izrazito velike opasnosti od izbijanja požara na otvorenom prostoru, prvenstveno šumama i poljoprivrednim površinama, upo-zoravamo građane da je zabranjeno bilo kak-vo loženje vatre u blizini šumskih površina ili površina pod usjevima, stambenih naselja ...

18

... Promjena u odnosu prema Bistri ove je go-dine najuočljivija bila baš na skijalištu jer je - što prije, a što za vrijeme izravnog TV prijenosa - pojam ‘Bistra’ više puta izgovoren tog četvrtka 5. siječna 2012., nego što je to ukupno bio slučaj od prve utrke 2005. godine.

26

foto reportaže:

Page 4: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

GLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

ra

zgo

vo

r s

po

vo

do

ms načelnikom općine razgovaramo o aktualnim temama iz bistranske svakodnevnice, društvenog života i rada općine Bistra

krešimir guliĆ, načelnik opĆine bistra

glas bistre: Kakva je općenito gledajući situ-acija u Bistri?krešimir guliĆ: Bistra se kontinuirano razvija u sredinu koja u usporedbi s mnogim okolnim sredinama pa i šire ima prednosti koje i njeni mještani i ljudi sa strane uočavaju. To se odražava prvenstveno u pogledu interesa za doseljavanjem i nastanjivanjem u Bistri što je kontinuirani trend od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća. Navala doseljenika danas više nije toliko velika jer su se i uvjeti u društvu izmijenili, a i njihova struk-tura i motivi za doseljavanjem su različiti. Dok smo sredinom devedesetih svjedočili masovnom doseljavanju ljudi iz krajeva poharanih ratom, da-nas se doseljavaju uglavnom osobe koje u Bistri vide mogućnost kvalitetnijeg života nego što to pružaju prenapučeni gradovi, Zagreb u prvom redu.

glas bistre: U odgovoru ste se ograničili na opća društvena zbivanja. Što je s ostalim segmen-tima općinske svakodnevnice?krešimir guliĆ: Tu je situacija kompliciranija. Ono što definitivno nije dobro je opća gospo-darska situacija u društvu koja je loša i izravno se negativno odražava na ritam punjenja općinskog proračuna.

glas bistre: Možete li biti konkretniji?krešimir guliĆ: Općinski proračun bilježi oz-biljan pad prihoda, prvenstveno izazvan prom-jenama u Zakonu u porezu na dohodak, a i sve većom nezaposlenošću stanovništva. Konkretno, dok smo prije dvije godine u proračunu s te os-nove imali 15 milijuna kuna, prošle je to bilo 13, a za ovu godinu planiramo 11 milijuna kuna. S druge strane, sve veći broj nezaposlenih dodatno opterećuje općinski proračun jer se - na primjer - povećavaju subvencije za prijevoz. Ne promijene li se trendovi to bi značilo maksimalnu štednju pa i odustajanje od nekih projekata. Mjere štednje već primjenjujemo pa su pad sredstava za finan-ciranje od oko 10% već osjetili Mjesni odbori te udruge građana. Ipak napominjem da se radi o manjim projektima dok sam uvjeren da ćemo sve kapitalne projekte izvršiti prema planu.

glas bistre: Kako će se ova loša situacija odra-ziti na već dostignuti standard življenja mještana Bistre?krešimir guliĆ: Već sam naglasio da ćemo - uostalom kao i svugdje u društvu - i mi morati štedjeti, strogo kontrolirati sve troškove i posebno dobro paziti u što i kada ćemo investirati. To prije svega podrazumijeva racionalizaciju troškova po-slovanja, ali i osiguranje svih naših potraživanja. Još uvijek imamo nenaplaćenih potraživanja od strane građana po osnovi komunalne naknade i utroška vode pa ćemo odlučno krenuti u naplatu tih potraživanja.

poskupljenje prijevoza

glas bistre: Spomenuli ste tendenciju rasta troškova u kojima općina participira. Na što ste točno mislili?

krešimir guliĆ: U prvom redu tu je povećanje troškova javnog prijevoza. Mislim da su svi građani svjesni činjenice što to znači ostati bez ZET-ovog prijevoza. Ne treba ići daleko, to se može vidjeti na primjeru nama najbližih općina koje imaju drugačije organiziran javni prijevoz. Sa svoje strane mi smo svoje učinili na planu smanje-nja troškova, uz održavanje postojećeg stupnja kvalitete prijevoza. Mještani Bistre znaju da to nismo činili bez temeljite pripreme. Upravo je općina ta koja je o svome trošku organizirala bro-jenje putnika na pojedinim linijama nakon čega je postalo jasno da pojedine linije nemaju smisla, a bitno povećavaju godišnju kilometražu ZET-a što se odražava i na povećanom odljevu općinskih sredstava. Linije koje su bile nerentabilne smo ukinuli, bez obzira o kojem se prijevozniku radilo. Svjestan sam da sadašnja situacija u kvaliteti pri-jevoza nije svakom korisniku idealna, ali je realna i usklađena s potrebama najvećeg dijela korisnika i

sigurno je da jedinice lokalne sa-mouprave koje isključivo ovise o državnim proračunskim sred-stvima čeka teška i neizvjesna budućnost.

TeksT i slika: Davorin Bažulić

4

Page 5: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

GLAS BISTREtRAVANJ 2012. • GODINA VI • BROJ 21

ra

zgo

vo

r s

po

vo

do

m

s mogućnostima općine.

glas bistre: U svjetlu ove krize, kakva je budućnost nastavka izgradnje kapitalnih proje-kata kao što su vodovod i kanalizacija?krešimir guliĆ: Radovi na kapitanim objek-tima, a izgradnja kanalizacije i novog vodovoda to svakako jesu, neće stati. U ovoj godini planirali smo utrošiti 5 milijuna kuna u nastavak izgradnje kanalizacijske i oko 1,5 milijuna kuna u nastavak izgradnje vodovodne mreže. Trenutno smo u fazi izvođenja kućnih priključaka u ulici Franje Gulića jer smo upravo u njoj imali izrazito česte kvarove i velike gubitke vode u sustavu. Nakon Ulice Franje Gulića nastavljamo s radovima u Podgorskoj ulici, pa Kružnoj itd ... Na red će doći i Omladinska za koju je raspisan natječaj i koja će biti potpuno dovršena i asfaltirana. Također će biti sanirana i rekonstruirana Selska ulica u Novakima u kojoj je sada vrlo loša situacija , a asfaltirane će biti i Ulica I. G. Kovačića u Novakima te Mokrička u Donjoj Bistri na dijelu koji je prošle jeseni rekonstruiran. Za sve ovo planiramo utrošiti otprilike 3.000.000 kuna.

video nadzor

glas bistre: Unatoč krizi Općina je investirala znatan dio novaca u postavljanje video nadzora?krešimir guliĆ: Nažalost, to je bila nužnost.

Iako je opća sigurnosna situacija u općini dobra primijećen je porast djela namjernog uništavanja zajedničkih dobara iz čiste obijesti. Općina Bistra ne skrbi samo o prostoru u kojima djeluje već su tu i naši društveni domovi, a i javne površine kao što su sportska i dječja igrališta, autobusne sta-nice, oglasne ploče i ostalo. Igrališta smo izgradili barem po jedno u svim mjestima naše općine i u njihovu izgradnju, opremanje i uređenje okoliša uložili znatan novac. Usuđujem se reći da je to dobro uložen novac jer svi možemo vid-jeti da ta igrališta nisu prazna - dapače, puna su roditelja s djecom, a biti će i više kako se vrijeme bude proljepšavalo. Zato je nedopustivo da bilo tko nekažnjeno iz čiste obijesti uništi na primjer dječju ljuljačku ili iščupa svježe posađeno ukras-no stablo. To je nešto što ne možemo i nećemo tolerirati. Osim vandalizma u porastu su i prov-alne krađe, posebno u automobile i posebno na području groblja i u njegovoj najbližoj okolini. Zato je, isključivo zbog zaštite javnih dobara i zbog povećanja osobne zaštite svih mještana i gostiju Bistre, krajem veljače na nekoliko lokacija uveden 24-satni nadzor video kamerama. U to smo uložili određeni novac, ali smo instalirali opremu koja nam stvarno omogućuje kvalitetan nadzor u svim vremenskim i svjetlosnim uvjetima. I - bude li za to potrebe - na ovome nećemo stati već ćemo sustav tijekom vremena dopunjavati i na drugim lokaci-

5

Page 6: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

GLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

ra

zgo

vo

r s

po

vo

do

m jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe. Važno je napomenuti i da se ne radi o tajnom snimanju već su sve lokacije op-remljene odgovarajućim upozorenjima što nam s druge strane daje mogućnost da snimka bude od strane pravosudnih tijela prihvaćena kao dokaz. Opravdanost instaliranja nadzornih kamera već je praktično potvrđena. Kod Doma u Gornjoj Bistri snimljen je počinitelj krađe čempresa i oštećenja koša za smeće, a kod mrtvačnice u Poljanici snimljen je provalnik u automobil.

ukidanje opĆina i gradova

glas bistre: Kakav je vaš stav o aktualnoj temi ukidanja određenog broja općina i gradova?krešimir guliĆ: Mislim da kao i sve, tako i taj problem treba biti sagledan u kontekstu. S jedne strane tu su interesi mještana koji naselja-vaju određeno područje koje pokriva određena administrativna jedinica. Sigurno da ljudi koji žive na nekom području lakše uočavaju potrebe i prob-leme stanovnika. Dat ću vam samo jedan primjer. Da Bistra nije samostalna općina nikada ne bi bilo komunalnog gospodarstva Bistra što znači da ne bi bilo ni tako dobrog održavanja dotrajalog vodovoda, ne bi bilo ni dobrog održavanja lokal-nih prometnica, ne bi bilo ni tako dobre zimske službe i još puno toga. S druge strane, treba uzi-mati u obzir gospodarsku i financijsku situaciju te isplativost održavanja nekog kolektiva. Sigurno je da je pred jedinicama lokalne samouprave koje isključivo ovise o državnim proračunskim sred-stvima teška i neizvjesna budućnost.

glas bistre: Bistra nije među takvima...krešimir guliĆ: Ne. Unatoč svim poteškoćama, Bistra je stabilna općina s ostvarenim pred-uvjetima za daljnji razvoj.

glas bistre: Za Bistru se ove godine u siječnju konačno i više čulo i vidjelo u medijima.krešimir guliĆ: Tu vjerojatno mislite na si-tuaciju prilikom održavanja slalomskih utrka za Svjetski skijaški kup. Da, nažalost ponekad jed-nostavno morate radikalno reagirati. Mještani Bis-tre i Općina kao njihova produžena ruka od prvog dana daju velik moralan i materijalan doprinos ovoj manifestaciji. Svake godine desetine naših mještana besplatno daju svoje proizvode ili svoj trud i vrijeme kako bi se VIP posjetitelji tijekom vremena koje provode u Bistri osjećali ugodno. To ne radi Skijaški savez, to rade Bistrani! Isto tako Skijaški savez ne plaća parkiranje i čuvanje više od

2.000 vozila, isto kao što ne plaća čišćenje sljemen-ske ceste koju čiste naši ljudi i naša mehanizacija. Najmanje od svega zaslužili smo konstantno omalovažavanje naše uloge i napora koje svake godine ulažemo u glamuroznu sliku koja na čast cijeloj Republici Hrvatskoj u svijet odlazi s ovog natjecanja. Za sve to nikada do sada nismo tražili posebnu naknadu pa zar nismo zaslužili barem da se spomene da se to događa na našem terenu.

autodrom ide dalje

glas bistre: Kako se razvija situacija s drugim velikim sportskim projektom na području općine? Mislim na izgradnju staze za auto-utrke.krešimir guliĆ: Prvo mali ispravak. U cjelo-kupnom projektu kakav je zamišljen na području općine u dijelu kod auto-ceste, izgradnja staze za auto-utrke je početni, ali opsegom manji dio. Ukupno tu se radi o 250.000.000 eura vrijednom projektu. Kao što znate projekt staze gospodi-na Tilkea je gotov, izgradnji autodroma u Bistri podršku je dala prijašnja Vlada, početkom veljače projekt je predstavljen u Ministrastvu gospo-darstva, a ovih dana je predstavljen i prvom pot-predsjedniku Vlade gospodinu Radimiru Čačiću na kome smo bili predstavnik investitora, pred-stavnici tvrtke ‘Eksedra’, gospodin Zrinko Gregu-rek i ja. Svrha sastanka nije bila dobivanje državne financijske podrške za provedbu projekta, već je dogovorena izmjena zakona koja bi investi-toru olakšala realizaciju projekta. U dobivanju podrške prvog potpredsjednika Vlade RH važan argument je bila činjenica da je glavni preduvjet za nastavak radova već ispunjen - to je postojeći glavni plan jer se tek na temelju njega može tražiti lokacijsku i građevnu dozvolu, ali i privući inves-titore. Općenito mišljenje struke je da se radi o složenom, ali i profitabilnom projektu koji može garantirati povratak uloženoga novca tijekom određenoga roka.

glas bistre: Za kraj, što možete poručiti mještanima Bistre?krešimir guliĆ: Drage moje Bistanke i Bis-trani, znam da su vremena teška i nikome od nas danas nije lako. No, krize dolaze i prolaze, a oni koji krizna vremena spremnije dočekaju i oni koji se njima znaju prilagoditi, po prestanku krize su jači i spremniji za novi uzlet. Isto tako znam da je Općina Bistra stvorila sve preduvjete za brzi razvoj i znam da ćemo i u ovim teškim vremenima znati savjesno i odgovorno gospodariti na dobrobit svih mještana naše Općine.

6

Page 7: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

od

luk

e i

ob

avij

esti

opĆ

ine

bis

tra

odluka o subvencioniranjujavnog prijevoza

Temeljem članka 24. Statuta Općine Bistra (Službeni glasnik Općine Bistra br. 5/2009) Općinsko vijeće Općine Bistra na 21. sjednici održanoj 29.02.2012. godine donijelo je

Odluku o subvencioniranju javnogprijevoza

Članak 1.Ovom odlukom utvrđuju se uvjeti i postupak sub-vencioniranja javnog prijevoza.

Članak 2.Pravo na subvenciju imaju slijedeći korisnici s prebivalištem na području Općine Bistra.

1. Učenici osnovnih škola – sukladno članku 69. i 143. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12 i 16/12).

Na subvencioniranje prijevoza nemaju pravo po-laznici tečajeva i izvanškolskih aktivnosti.

2. Učenici srednjih škola koji ispunjavaju slijedeće uvijete:- da su redoviti polaznici srednjih škola- da svakodnevno putuju iz mjesta prebivališta u školu i vraćaju se kući, koristeći pri tom sred-stva javnog prijevoza prijevoznika Zagrebačkog holdinga Podružnice ZET na relaciji Općina Bistra-Zaprešić (loco) ili Općina Bistra-Zagreb.Učenicima koji se školuju izvan područja grada Zaprešića i Grada Zagreba subvencionirat će se prijevoz isključivo za navedene relacije.Na subvencioniranje prijevoza nemaju pravo:- polaznici srednjih škola nakon navršene 21. go-dine života- polaznici tečajeva, večernjih škola i izvanškolskih aktivnosti- osobe u radnom odnosu.

3. Studenti koji ispunjavaju slijedeće uvijete:- da su redoviti studenti fakulteta, akademija, vi-sokih i viših škola, te drugih visokoškolskih obra-zovnih ustanova s pravom javnosti,- da su upisali semestar tekuće akademske godine

ili su apsolventi navedenih obrazovnih ustanova za vrijeme trajanja studenskih prava,- da svakodnevno putuju iz mjesta prebivališta u obrazovnom ustanovu u kojoj studiraju i vraćaju se kući, koristeći pri tom sredstva javnog prijevoza prijevoznika Zagrebačkog holdinga Podružnice ZET na relacijama: Općina Bistra-Zaprešić (loco) ili Općina Bistra-Zagreb.Studentima koji studiraju izvan područja grada Zaprešića i grada Zagreba subvencionirat će se prijevoz isključivo za navedene relacije.

Na subvencioniranje prijevoza nemaju pravo:- izvanredni studenti koji ponavljanjem akadem-ske godine izgube studenska prava- studenti poslijediplomskog studija- polaznici tečajeva i večernjih škola- osobe u radnom odnosu

4. Djeca (učenici i redoviti studenti) poginulih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, koji ispunjavaju uvjete navedene u točkama 1.,2., i 3. ovog članka.

5. Roditelji poginulih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

6. Umirovljenici:- korisnici starosne ili prijevremene starosne mirovine,- korisnici obiteljske mirovine (supružnici i djeca trajno nesposobni za rad),- korisnici invalidske mirovine zbog utvrđene opće ili profesionalne nesposobnosti za rad.

7. Osobe koje su prijavljene Zavodu za zapošljavanje.

8. Osobe s invaliditetom prema popisu korisnika prava, izdanom i ovjerenom od strane društva i udruga invalidnih osoba, čiji su članovi:- slijepe, gluhe i gluhoslijepe osobe i pratitelji slij-epih osoba,- teško, teže i umjereno mentalno retardirane os-obe koje polaze radno-proizvodnu aktivnost, log-opedski tretman ili fizikalnu terapiju,- osobe s utvrđenim funkcionalnim poremećajima i motoričkim oštećenjima ekstremiteta što su uz-

7GLAS BISTREtRAVANJ 2012. • GODINA VI • BROJ 21

Page 8: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

od

luk

e i

ob

avij

esti

opĆ

ine

bis

tra

rokovani bolestima i ozljedama te prirođenim malformacijama deformitetima neurološkog i mišićnog koštanog sustava, kao i osobe s trau-matskim amputacijama ili stečenim gubicima ekstremiteta, a imaju tjelesno oštećenje najmanje 70%- osobe liječene zbog dijagnoza iz skupine težih duševnih bolesti koje su trajno nesposobne za rad, predviđanje i samostalni život.

Korisnici navedeni u točkama 5. do 8. ovog članka koji nisu u radnom odnosu imaju pravo na sub-venciju prijevoza pri korištenju sredstava javnog prijevoza Zagrebačkog holdinga Podružnice ZET za relacije prijevoza: Općina Bistra-Zaprešić (loco) i Općina Bistra-Zagreb.

iznos subvencije opĆine bistra u kunama

RBR

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

KORISNICI KARTE

MJESEČNA / GODIŠNJA

ĐAČKA GODIŠNJA

UMIROVLJENIČKA GODIŠNJA

MJESEĆNA / GODIŠNJA

MJESEĆNA

GODIŠNJA

ZA RELACIJUBISTRA - ZAPREŠIĆ

(LOCCO)ZA RELACIJU

BISTRA - ZAGREB

135,00 / 1.377,00

135,00 / 1.377,00

3.162,00

2.940,00

125,00 / 1.377,00

135,00

2.940,00

100,00 / 1.020,00

100,00 / 1.020,00

2.346,00

2.172,00

92,50 / 1.020,00

100,00

2.172,00

Učenici srednjih škola

StudentiDjeca (učenici i redoviti stu-denti) poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih brani-telja iz Domovinskog rata

Roditelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

Umirovljenici

Osobe koje su prijavljene Hrvatskom zavodu za zapošljavanje

Osobe s invaliditetom s najmanje 70% oštećenja

Članak 3.Zahtjev za izdavanje subvencionirane pretplatne karte korisnik prijevoza ovjerava u prostorija-ma Općine Bistra, uz predočenje dokumenata utvrđenih važećim odredbama Zagrebačkog holdinga d.o.o. za primjenu cjenika za prijevoz putnika i prtljage u javnom prometu na području Općine Bistra i osobne iskaznice ili uvjerenja o prebivalištu (ne starijeg od mjesec dana).

Članak 4.Subvencionirane pretplatne karte korisnicima se odobravaju za sljedeća razdoblja:- za učenike osnovnih škola od početka tekuće školske godine do 30. lipnja naredne godine- za učenike srednjih škola od početka školske go-dine do 30. rujna naredne godine- za studente od početka tekuće akademske go-dine do 31. listopada naredne godine- za sve ostale korisnike – od 1. siječnja do 31. prosinca tekuće kalendarske godine.

Članak 5.Postotak subvencije Općine Bistra za prijevoznika, relacije i korisnike navedene u točkama 2. do 8. članka 2. ove odluke, te karte koje se subvencioni-raju (mjesečne, godišnje) prikazani su u tablici.

Članak 6.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, objavit će se u Službenom glasniku Općine Bistra, a primjenjivat će se od 01.03.2012. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o sub-vencioniranju prijevoza (Službeni glasnik Općine Bistra 4/2010).

Zamjenik predsjednika Općinskog vijećaEduard Kovačević

8 GLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

Page 9: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

od

luk

e i

ob

avij

esti

opĆ

ine

bis

tra

Podružnica Zagrebački električni tramvajZagreb, Ozaljska 105Zagreb, 29.02.2012.

OPĆINA BISTRAn/p načelnika g. Krešimira Gulića10298 BISTRABistranska 98

Predmet: Povećanje cijena prijevoza od 01. ožujka 2012. go-dine- dostavlja sePoštovani,nastavno na našu obavijest o novom prijedlogu povećanja cijena prijevoza od 01. ožujka 2012. godine, kojeg smo Vam dostavili 22.02.2012. godine, obavještavamo Vas o slijedećem:

Zagrebačkom holdingu d.o.o. Podružnici Zagrebački

električni tramvaj dana 28. veljače 2012. godine od strane gradonačelnika Grada Zagreba odobreno je povećanje ci-jena prijevoza na području Grada Zagreba.

Sukladno odobrenom povećanju dostavljamo Vam u pri-vitku konačni prijedlog povećanja cijena prijevoza za vaše područje, od 01.03.2012. godine.

Molimo Vas za žurnu suglasnost, po mogućnosti tijekom današnjega dana, kako bi navedene cijene mogli primjenji-vati od 01.03.2012. godine.

S poštovanjem,

Rukovoditelj Ekonomsko-financijskog poslovanjaLjuba Žgela, dipl. oec.

Privitak:Tablica prijedloga novih cijena od 01.03.2012

zAštO Je DONeseNA OVA ODlukA O suBVeNcIONIRANJu JAVNOG pRIJeVOzA?

kako bi se izbjegla bilo kakva nagađanja o motivima donošenja ove Odluke o subvencioniranju javnog prijevoza te kao pojašnjenje u kojoj mjeri Općina Bistra subvencionira javni prijevoz mještanima sa svojeg područja u nastavku teksta objavljujemo izvorni tekst zahtjeva zet-a za povećanjem cijena prijevoza od 01. ožujka 2012. godine s tablicomprijedloga novih cijena od 01.03.2012. koja je njegov sastavni dio.

9GLAS BISTREtRAVANJ 2012. • GODINA VI • BROJ 21

Page 10: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

iz u

red

a n

ače

lnik

a o

pĆin

e b

istr

a

članak 59.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kn kazniti će se za prekršaj pravna os-oba ako:1. se ne pridržava odredbi članka 6. Odluke1;2. postavi predmet iz čl. 9. Odluke2 bez odo-brenja nadležnog tijela ili u suprotnosti s njim;3. se ne pridržava čl. 13. st. 3. Odluke3;4. postavlja plakate, oglase i sl. izvan za to

1 odnosi se na natpisne ploče, izloge i druge ostakljene površine2 odnosi se na reklame i reklamne ploče3 odnosi se na ljepljenje reklama na opremu javne rasv-jete

Poštovane Bistranke i Bistrani,

prije nekoliko brojeva našeg časopisa obja-vili smo javnu opomenu dužnicima s ciljem upozorenja građanima na njihovu zakonsku dužnost podmirivanja svojih obveza prema Općini Bistra u što spadaju komunalna nak-nada, naknada za uređenje voda, naknada za potrošnju vode i grobna naknada.

Nažalost, skoro istovjetnu opomenu prisiljeni smo ponoviti i danas.

Još jednom obavještavamo građane koji svoje obveze ne podmiruju da će im pojedina prava koja proizlaze iz redovitog podmirivanja ob-veza biti ukinuta pa će takva prava ubuduće moći otvarivati samo po redovnoj cijeni.

prava građana koja proizlaze iz redovitog podmirivanja obveza, a u čijem financiranju participira Općina Bistra, podrazumijevaju subvenciju javnog prijevoza, subvenciju smještaja djece u vrtiću, subvenciju školske kuhinje za učenike, pravo na kupnju grob-nog mjesta i ukop pokojnika, pravo na upis u dječji vrtić te dobivanje pojedinih potvrda i suglasnosti iz službenih evidencija ...

Kako ovih dana svjedočimo pravoj pošasti požara suhe trave i niskog raslinja i gotovo da ne prođe dan da naši vatrogasci ne izlaze na teren donosimo izvadak iz komunalnog reda

Općine Bistra iz kojeg su jasno vidljive ob-veze vlasnika zemljišnih parcela na području Općine Bistra kao i kaznene odredbe kojima se regulira postupanje suprotno ovim obveza-ma.

Još jednom naglašavam da je zakon-ska zadaća Općine Bistra i mene kao Načelnika, osigurati poštivanje zakona te jednake i pravične uvjete u zadovoljavanju zajedničkih potreba svim sugrađanima. sve spomenute obveze, kao i način konzumi-ranja prava koja iz njih proizlaze zakonski su regulirane i naša je dužnost osigurati nji-hovo provođenje.

Zato još jednom molim sve građane Općine Bistra da podmire svoja dugovanja kako ne bismo morali provoditi navedene mjere.

Ujedno pozivam sve one koji misle da post-oji opravdan razlog za primjenu izvanrednih mjera za umanjenje ili odgodu plaćanja ob-veza da se jave na općinski telefon i dogo-vore svoj posjet kako bismo zajednički prev-ladali postojeće probleme. Također molim sve građane da se pridržavaju odredbi Odluke o komunalnom redu na dobrobit svih građana Bistre.

općinski načelnikkrešimir Gulić

izvatci iz odluke o komunalnom reduU Odluci o komunalnom redu izričito se navodi:“Dvorišta, vrtove, voćnjake, vinograde, livade, odvodne jarke i slične površine ispred stambenih objekata i neizgrađena građevinska zemljišta uz javne površine vlasnici odnosno korisnici moraju držati urednima i čistima.”

Odvodni jarci ne smiju se zatvarati polaganjem cijevi bez odobrenja i uvjeta koje utvrđuje vlasnik ceste uz koju se odvodni jarak nalazi.”

U kaznenim odredbama iste odluke navedene su i druge radnje koje prema odluci o komunalnom redu nije dozvoljeno činiti pa ga donosimo u cijelosti.

10 GLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

Page 11: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

iz u

red

a n

ače

lnik

a o

pĆin

e b

istr

a

određenog mjesta;5. postavlja i pričvršćuje plakate na oglasnim pločama, stupovima i ormarićima bez ovlaštenja za tu vrstu djelatnosti;6. ne održava i obnavlja dotrajale oglasne ploče, stupove i ormariće;7. ne drži u urednom i ispravnom stanju nat-krita autobusna stajališta ili oštećenja ne otkloni u roku 7 dana;8. ne održava urednim i čistim javna i poseb-na parkirališta kojim upravlja;9. prodaje ili izlaže poljoprivredne i druge proizvode van tržišnog prostora;10. po isteku radnog vremena tržnica i pros-tora za prodaju na malo ne opere i uredi, te klupe i pokretne naprave ne složi na za to određeno mjesto;11. ne ukloni pokretnu napravu istekom roka na koji je odobreno postavljanje;12. ne drži u urednom i ispravnom stanju pokretne naprave;13. vozilom ili poljoprivrednim strojem onečišćava javne površine;14. ne održava čistoću javnih površina oko po-slovnih objekata i prostora;15. ne osigura mogućnost zalijevanja pijeska vodom na izlazu iz kamenoloma;16. uništava, oštećuje ili onečišćava javne površine i objekte i uređaje na njima, ili izvodi radove na javnim površinama bez odobrenja nadležnog tijela;17. se ne brine za redovno i uredno održavanje zelene površine koju koristi i kojom upravlja;18. ne pridržava se odredaba čl. 36. Odluke4;19. odvozi kućno smeće vozilima koja ne od-govaraju zdravstveno-tehničkim uvjetima;20. odlaže otpad, šljaku, šutu i otpad građevinskog materijala van mjesta predviđenog za to;21. vozi i deponira otpad građevinskog ma-terijala bez odobrenja poduzeća koje upravlja de-ponijom;22. ne uredi, ne održava i ne čuva deponiju na način koji odredi Općinski načelnik ili po završetku radnog vremena ne očisti i dezinficira strojeve koje koristi na deponiji;23. ne onemogući obrušavanje snijega i leda s krova zgrade na pločnik;24. postavlja bilo kakav predmet, objekt i uređaj na javnu površinu bez odobrenja ili su-protno odobrenju nadležnog tijela, ukoliko to nije dozvoljeno posebnim propisom;25. ne pridržava se odredbi čl. 48. Odluke5;4 odnosi se na zaštitu javnih zelenih površina5 odnosi se na osiguranje prohodnosti javnih površina

26. postupa suprotno čl. 3. Odluke6;27. izvodi prekop javne površine bez odo-brenja nadležnog tijela;28. ne postupi po čl. 54. st. 2.7 Odluke;29. drži domaće životinje na području na ko-jem je to zabranjeno;30. ne omogući osobama iz čl. 57. st. 2. i 3.8 nesmetano obavljanje dužnosti, pristup pros-torijama, objektima, napravama i uređajima što su predmet uredovanja ili im ne daje potrebna obavještenja, odnosno podatke;31. ako na javne površine ispušta otpadne vode;32. ako namjerno oštećuje i uklanja prometni znak ili drugi komunalni uređaj.

Novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna kazniti će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja čini prekršaj iz stavka 1. ovog članka9.Novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se i građanin ako učini prekršaj iz stavka 1. ovog članka10.

članak 60.

Novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna (ako ponavlja prekršaj) kaznit će se i građanin ako:1. ne održava ogradu uz javne površine, odvodne jarke i živicu u urednom stanju;2. ne održava urednim nepokretnosti čiji je vlasnik, a nalaze se pored javnih površina;3. postavi natpise suprotno odobrenju ili bez odobrenja ili ga ne postavi, ako je po ovoj Odluci to obavezan učiniti;4. naziv ne ukloni u roku od 15 dana;5. na javne površine ispušta otpadne vode i gnojnice;6. ne održava čistim i urednim mjesto za od-laganje kućnog smeća;7. dovozi ili odvozi otpad s deponije bez odo-brenja nadležnog poduzeća;8. ne ukloni snijeg i led s javnih površina i krovova;9. ne osigura prohodnost nogostupa koji za-uzme zbog građenja;10. ispred radnje ostavi praznu i razbacanu ambalažu.

prilikom izgradnje objekata6 odnosi se na uredsnost naselja u općini7 odnosi se na sanaciju površina nakon završenih radova8 odnosi se na omogućavanje normalnih uvjeta rada komunalnom redaru 9 odnosi se na natpisne ploče, izloge i druge ostakljene površine

10 odnosi se na reklame i reklamne ploče

11GLAS BISTREtRAVANJ 2012. • GODINA VI • BROJ 21

Page 12: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

iz u

red

a n

ače

lnik

a o

pĆin

e b

istr

aodluka o subvencioniranju umjetnog osjeme-njivanja goveda / junica te krmača /nazimica na području opĆine bistra u 2012. godini

Temeljem odredbi čl. 62. i 72. Zakona o financiranju jedinice lokalne uprave i samouprave (NN 117/93, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 73/08), čl. 37. Statuta Općine Bistra (Sl. glasnik Općine Bistra br. 05/09) Općinski načelnik općine Bistra donosi

o d l u k u

o subvencioniranju umjet-nog osjemenjivanja goveda / junica te krmača /nazimica na području općine bistra u 2012. godini

Članak 1.

Općina Bistra će iz svojeg proračuna subvencionirati troškove umjetnog osjeme-njivanja goveda / junica kod stočara na području Općine Bi-

stra u iznosu od 100,00 kn za svako prvo osjemenjivanje.

Članak 2.

Općina Bistra će iz svojeg proračuna subvencionirati troškove umjetnog osjeme-njivanja krmača / nazimica kod stočara na području Općine Bis-tra u iznosu od 50,00 kn za svako prvo osjemenjivanje

Članak 3.

Ugovor o subvencioniranju um-jetnog osjemenjivanja goveda /junica te krmača / nazimica na području Općine Bistra sklopit će se sa Veterinarskom stanicom d.o.o. Zaprešić, Bana J. Jelačića 77.

Članak 4.

Pravo na bespovratno sufinan-

ciranje imaju stočari s područja Općine Bistra koji imaju podmi-rene financijske obveze prema Općini Bistra.

Članak 5.

Odredbe iz ove Odluke primje-njuju se od 01.01.2012. godine.

Članak 6.

Sredstva za provedbu ove od-luke planirana su u Proračunu Općine Bistra za 2012. godinu na poziciji R177 .

Članak 7.

Ova Odluka stupa na snagu da-nom donošenja i objaviti će se u Službenom glasniku Općine Bistra.

Općinski načelnikKrešimir Gulić

uredovni dani i radno vrijeme jedinstvenog upravnog odjela opĆine bistra

Uredovno vrijeme za rad sa strankama Jedinstvenog upravnog odjela Općine Bistra je:

• Ponedjeljkom, srijedom i petkom od 08,00 - 10,30 i od 11,30 - 15,00 sati, • Utorkom i četvrtkom djelatnici Jedin-stvenog upravnog odjela ne primaju stranke.

Komunalni redar, kojem je rad usko pove-zan s radom na terenu, sa strankama radi:

• Ponedjeljkom i srijedom od 08,00 – 11,00 i od 11,30- 13,00 sati.

načelnik općine bistra stranke prima utorkom od 8,00 - 11,00 sati sa prethod-nom najavom.

Jedinstveni upravni odjel Općine Bistra počinje s radom u 7,30 sati, a završava s radom u 15,30 sati. Dnevni odmor u tijeku rada traje 30 minuta, a koristi se u vremenu od 10,30 do 11,30 sati.

12 GLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

Page 13: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

nat

ječ

aji

za

gre

ba

čke

žu

pan

ije

Na temelju Odluke o subvencijama u poljoprivredi i ruralnom razvitku Zagrebačke županije (“Glasnik Zagrebačke županije“ br. 4/12), Up-ravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije raspisuje

NATJEČAJza dodjelu subvencija u poljoprivre-di i ruralnom razvitku Zagrebačke županije u 2012. godini

1. Predmet natječaja: Dodjela sub-vencija u poljoprivredi i ruralnom razvitku Zagrebačke županije u 2012. godini za sljedeće:A) U POLJOPRIVREDIA.1. Premija osiguranja usjeva, sjemenskog i sadnog materi-jala, povrća, cvijeća višegodišnjih nasada, staklenika, plastenika, rasplodne stoke i kokoši nesilica;A.2. Unapređenje genetskog po-tencijala u stočarstvuA.3. Legalizacija farmiA.4. Razvoj stočarske proizvodnjeA.4.1. Ovčarsko-kozarska proizvod-njaA.4.2. Pčelarska proizvodnjaA.4.3. Proizvodnja i prodaja sira (troškovi analize)A.5. Uzgoj i držanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, turopoljska svinja, zagorski puran, kokoš hrvatica)B) U RURALNOM RAZVITKUB.1. Edukacija i stručno osposoblja-vanje za rad na poljoprivrednom gospodarstvuB.2. Proizvodnja i sabiranje kravljeg mlijeka područja Općine Žumberak i Općine KrašićB.3. Nabava pokretnih laktofrizaB.4. Proizvodnja i isporuka kozjeg mlijeka

2. Opći uvjeti i kriteriji za dodjelu subvencije te potrebna dokumen-tacija:Korisnici županijske subvencije jesu poljoprivredna gospodarstva koja su upisana u Upisnik poljoprivred-

nih gospodarstava u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj županiji, imaju prebivalište odnosno sjedište na području Zagrebačke županije, imaju poljoprivrednu proizvod-nju za koju traže subvenciju na području Zagrebačke županije i/ili Grada Zagreba te drugi korisnici propisani Odlukom, a ispunjavaju i druge uvjete propisane Odlukom.Najviši ukupni godišnji iznos županijske subvencije koju jedan korisnik može ostvariti po svim vrstama subvencija u tekućoj go-dini može iznositi do 100.000,00 kuna. Pojedina županijska subven-cija se korisnicima odobrava za po-jedinu proizvodnju nakon provjere dokumentacije i moguće kontrole na terenu, a najkasnije do 30. rujna 2012.Zahtjevi se podnose na Županijskom obrascu koji će zainteresiranim biti dostupan u sjedištima Gradova i Općina Zagrebačke županije, u sjedištu Zagrebačke županije u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 72, kao i na službenoj web stranici Zagrebačke županije; www.zagrebacka-zupani-ja.hr.Zahtjevi koji nemaju priloženu potpunu dokumentaciju, odnos-no koji ne udovoljavaju svim uvjetima Natječaja za pojedinu proizvodnju neće se razmatrati. Zahtjevi se rješavaju prema re-doslijedu prispijeća, odnosno do utroška sredstava predviđenih u Proračunu Zagrebačke županije

za 2012. godinu. Odluku o odo-brenju subvencije donosi župan Zagrebačke županije. Ukoliko je korisnik županijske subven-cije odnosno podnositelj zahtjeva priložio neistinitu dokumentaciju ili prijavljeno stanje u Zahtjevu i dokumentaciji ne odgovara njego-vom stvarnom stanju podnositelj zahtjeva, dobivena sredstva za tu godinu mora vratiti u Županijski proračun, te će biti isključen iz svih županijskih subvencija u poljo-privredi u narednih pet (5) godina. Korisnik subvencije koji je u tekućoj godini dobio više od 48.000,00 kn mora biti u Registru poreznih ob-veznika.

3. Naziv i adresa tijela kojem se zahtjev podnosi: ZAGREBAČKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za pol-joprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 ZAGREB, s naznakom “Zahtjev za županijsku subvenciju za ... (navesti vrstu proizvodnje)”.

4. Vrijeme trajanja natječaja: Do 15. rujna 2012. godine.

5. Informacije: Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, na broju telefona 6009-496, 6009-427, 6009-420, 6009-426, radnim dan-om, isključivo od 9 do 12 sati.Podrobnije o Subvencijama kao i obrasce Zahtjeva možete dobiti na službenoj web stranici Zagrebačke županije; www.zagrebacka-zupani-ja.hr

KLASA: 320-02/12-02/05Ur.broj: 238/1-08-03/1-12-2Zagreb, 16. veljače 2012.

natječaj za dodjelu subvencija u poljoprivredi i ruralnom razvitku zagrebačke županije u 2012. godini

Na temelju Odluke o potpori kapital-nim ulaganjima u poljoprivredi i rural-nom razvoju u Zagrebačkoj županiji (“Glasnik Zagrebačke županije“ br. 4/12), Upravni odjel za poljo-privredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije raspisuje

NATJEČAJza dodjelu potpora kapitalnim ulag-anjima u poljoprivredi i ruralnom raz-voju u Zagrebačkoj županiji u 2012. godini

1. Predmet natječaja: Dodjela potpora

natječaj za dodjelu potpora kapital-nim ulaganjima u poljoprivredi i rural-nom razvoju u zagrebačkoj županiji u 2012. godini

13GLAS BISTREtRAVANJ 2012. • GODINA VI • BROJ 21

Page 14: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

nat

ječ

aji

za

gre

ba

čke

žu

pan

ije

KLIMATIZACIJA i POPRAVAK UREĐAJA GORNJA BISTRA, Pljuskovec 4, 098/ 212-783

B O R O V E C

ŽELIMO VAM SRETAN BOŽIĆ I 2012. GODINU

kapitalnim ulaganjima u poljoprivre-di i ruralnom razvoju u Zagrebačkoj županiji u 2012. godini u sljedećim sektorima i za slijedeće mjere:A) POVRĆARSTVO (uključujući proiz-vodnju jagoda i gljiva) i CVJEĆARSTVO (uključujući ljekovito i začinsko bilje)a) nabava novih i/ili rekonstrukcija postojećih proizvodnih objekata (vi-soki tuneli/plastenici/staklenici);b) nabava nove proizvodne opreme (sustavi za navodnjavanje, zagrijavan-je, zasjenjivanje, stolovi i stalaže, fo-lija);c) nabava nove opreme za doradu, preradu, opremanje, pakiranje i skladištenje.B) VOĆARSTVOa) podizanje novih i/ili rekonstruk-cija postojećih trajnih nasada voća na minimalnoj površini od 0,5 ha (kupnja certificiranog sadnog ma-terijala, ograde, armature, analize tla, sustava za navodnjavanje, sustava za zaštitu višegodišnjih nasada od tuče (mreže, nosači, stupovi i sidra), sus-tava za zaštitu višegodišnjih nasada od mraza;b) nabave nove opreme za doradu, preradu, opremanje, pakiranje i skladištenje voća.C) VINOGRADARSTVO I VINARSTVOa) troškovi podizanja novih nasada na minimalnoj površini od 0,25 ha (kupnja certificiranog sadnog ma-terijala, ograde, armature, analize tla, sustava za navodnjavanje, sustava za zaštitu višegodišnjih nasada od tuče (mreže, nosači, stupovi i sidra);b) nabava nove opreme od ovlaštenog dobavljača za preradu grožđa, proiz-vodnju i čuvanje vina.D) EKOLOŠKA POLJOPRIVREDAa) troškovi stručnog nadzora i ocjene sukladnosti u ekološkoj poljoprivred-noj proizvodnji i/ili ekološkoj poljo-privrednoj proizvodnji u prijelaznom razdoblju;b) nabave nove opreme za doradu, preradu, opremanje, pakiranje i skladištenje proizvoda ekološke pol-joprivredne proizvodnje.E) STOČARSTVOa) nabava muzne opreme, mljekoma-ta;b) nabava laktofriza;c) nabava oprema za izgnojavanje i podloge za ležišta (gumena prostirka);d) uređenje gnojišta sukladno nitrat-noj direktivi;e) nabava kućica za telad starosti do 6 mjeseci;f ) opremanje objekta za preradu mlijeka koji podliježu upisu u Upis-

nik objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla odobrenih pod posebnim uvejtima;g) uređenje mrežnih puteva unutar farme.F) RURALNI RAZVOJa) troškovi izgradnje i opremanja novih smještajnih kapaciteta na pol-joprivrednom gospodarstvu i to za: nabavu novog građevinskog materi-jala ili gotovih montažnih elemenata sukladno građevinskom projektu, nabava materijala za unutarnje uređenje objekta, unutarnje oprem-anje novih smještajnih kapaciteta;b) troškovi izgradnje, opremanja i adaptacije kapaciteta za prijem gost-iju na poljoprivrednom gospodarstvu i to za: nabavu novog građevinskog materijala ili gotovih montažnih ele-menata sukladno građevinskom pro-jektu, nabava materijala za unutarnje uređenje objekta, unutarnje oprem-anje kapaciteta za prijem gostiju na poljoprivrednom gospodarstvu;c) troškovi adaptacije i opremanja objekata za prodaju vlastitih poljo-privredno prehrambenih proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu i maloprodajnim mjestima i to za: naba-vu materijala za unutarnje uređenje i opremanje prodajnih objekata.

2. Opći uvjeti i kriteriji za dodjelu pot-pore kapitalnim ulaganjima te potreb-na dokumentacija:

Korisnici županijske potpore jesu poljoprivredna gospodarstva koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Uredu državne up-rave u Zagrebačkoj županiji, imaju prebivalište odnosno sjedište na području Zagrebačke županije, real-iziraju projekt za koji traže potporu na području Zagrebačke županije i/ili Grada Zagreba, a ispunjavaju i druge uvjete propisane Odlukom.

Najviši ukupni godišnji iznos županijske potpore koju jedan koris-nik može ostvariti po svim sektorima i mjerama u tekućoj godini iznosi do 100.000,00 kuna. Iznos potpore iznosi do 40% vrijednosti ulaganja bez PDV-a, osim za mlade poljoprivrednike gdje potpora iznosi do 45% vrijed-nosti ulaganja bez PDV-a. Pojedina županijska potpora kapitalnim ulag-anjima u poljoprivredi i ruralnom raz-voju se korisnicima odobrava nakon provjere dokumentacije i moguće kontrole na terenu, a najkasnije do 30. studenoga 2012.

Zahtjevi se podnose na Županijskom obrascu koji će zainteresiranim biti dostupan u sjedištima Gradova i Općina Zagrebačke županije, u sjedištu Zagrebačke županije u Za-grebu, Ulica grada Vukovara 72, kao i na službenoj web stranici Zagrebačke županije; www.zagrebacka-zupanija.hr.Zahtjevi koji nemaju priloženu pot-punu dokumentaciju, odnosno koji ne udovoljavaju svim uvjetima Natječaja za pojedinI sektor neće se razmatrati. Zahtjevi se rješavaju prema redosli-jedu prispijeća, odnosno do utroška sredstava predviđenih u Proračunu Zagrebačke županije za 2012. go-dinu. Odluku o odobrenju potpore kapitalnom ulaganju donosi Župan Zagrebačke županije. Ukoliko je koris-nik županijske potpore odnosno pod-nositelj zahtjeva priložio neistinitu dokumentaciju ili prijavljeno stanje u Zahtjevu i dokumentaciji ne odgo-vara njegovom stvarnom stanju pod-nositelj zahtjeva, dobivena sredstva za tu godinu mora vratiti u Županijski proračun, te će biti isključen iz svih županijskih potpora u poljoprivredi u narednih pet (5) godina. Korisnik potpore koji je u tekućoj godini dobio više od 48.000,00 kn mora biti upisan u Registar poreznih obveznika.

3. Naziv i adresa tijela kojem se zahtjev podnosi: ZAGREBAČKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, Ulica grada Vuk-ovara 72/V, 10000 ZAGREB, s nazna-kom “Zahtjev za županijsku potporu kapitalnim ulaganjima za ... (navesti sektor proizvodnje)”.

4. Vrijeme trajanja natječaja: Do 31. lis-topada 2012. godine.

5. Informacije: Upravni odjel za poljo-privredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, na broju tele-fona 6009-496, 6009-427, 6009-420, 6009-426, radnim danom, isključivo od 9 do 12 sati.Podrobnije o kapitalnim ulaganjima kao i obrasce Zahtjeva možete dobiti na službenoj web stranici Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hrKLASA: 320-02/12-02/04URBROJ: 238/1-08/1-12-2Zagreb, 16. veljače 2012.

14 GLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

Page 15: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

ŽELIMO VAM SRETAN USKRS

Krapinska ulica 1410298 Donja Bistra

01/ 3390 879Tel/fax:

Nevenka Miškićdirektor

TRGOVINA: Stubička 511a mob: 091/ 522 77 40

PROIZVODNJA RADNE ODJEĆE PO NARUDŽBI

Sretan Uskrs

Frizerski salon

BISERKAOborovo, Brezinska 5

Sretan Uskrs

tel: 3390 289

KLIMATIZACIJA i POPRAVAK UREĐAJA GORNJA BISTRA, Pljuskovec 4, 098/ 212-783

B O R O V E C

ŽELIMO VAM SRETAN BOŽIĆ I 2012. GODINU

Page 16: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

OBOROVO BISTRANSKO, BREZINSKA 6, DONJA BISTRA

tel. 3390-290, fax: 3390-048

POLJODOM - BISTRA d.o.o.

Želimo Vam

SretanUskrs

KLIMATIZACIJA i POPRAVAK UREĐAJA

ŽELIMO VAM SRETAN USKRSGORNJA BISTRA, Pljuskovec 4, 098/ 212-783

B O R O V E C

ŽELIMO VAM SRETAN USKRS

Ustanova Sestra MacaSestre Mace Dom

- jednodnevni pilići- plin u boci- sjemenska roba- gnojiva- stočna hrana- cement, vapno ...

Tel: 01/ 3391-595 • Tel./Fax: 01/ 3390-246OBOROVO BISTRANSKO, F. GULIĆA 4

POLJOKEM d.o.o.

Sretan Uskrs!

Drvena i PVC stolarija

tel/fax: 01 3390 263mob: 099 7942 922mob: 098 424 731

S T O L A R I J AHRASTINA

ŽELIMO VAMSRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS

OBRT ZA PRIJEVOZ I USLUGE

STDonja Bistra, Stubička 523

Donja Bistra, Stubička 558

Poljanica, Bistranska

CAFFE BAR

VENECIJATRGOVAČKI OBRT

DUGA

ŽELIMO VAM SRETAN USKRS

Page 17: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

v i

j e

s t

i

božiĆni koncert kulturno-umjetničkog društva bistra

U petak 16. prosinca 2011. u potpuno ispunjenoj župnoj crkvi u Poljanici održan tradi-cionalni Božićni koncert članova svih sekcija Kulturno-umjetničkog društva ‘Bistra’.

Bila je to prilika koju su folkloraši odlično iskoristili i pokazali vlas-titom auditoriju zašto su ove go-dine bez premca najbolje folk-lorno društvo zaprešićkog kraja.

Božićni koncert KUD-a ‘Bistra’ pratilo je brojno gledateljs-tvo koje nije štedjelo dlanove nagrađujući na taj način uspjeli nastup folkloraša.

Prostor kod oltara crkve bio je tijesan kada je na njega pri kraju koncerta izišlo oko 130 članova svih sekcija društva.

Zainteresirane pravne i fizičke osobe mogu naručiti plaćenu obavijest u Glasu Bistre s namjerom da time pospješi pravni promet proizvoda, usluga, nekretnina, prava i obveza, pridobije partnere ili u javnosti ostvari ugled ili dobro ime.

Pravne i fizičke osobe za oglašavanje u Glasu Bistre sklopit će ugovor o oglašavanju s Općinom Bistra (izdavačem) prema slijedećem cjeniku.

JEDINSTVENE NETO CIJENE U KUNAMA BEZ PDV-A OGLASNOG SADRŽAJA ZA POJEDINU OBAVIJEST.

POVRŠINA SADRŽAJA ZADNJA STRANICA OVITKA UNUTRAŠNJA STRANICA OVITKA U SADRŽAJU ČASOPISA

1/1 2.000 1.750 1.400 1/2 1.000 875 700 1/4 500 430 350 1/8 250 215 175

Ako se ugovor o oglašavanju sklopi za cijelu godinu (četiri obavijesti) odobrava se popust od 10%.

Iz zaprešićke Kristove crkve prenosimo informa-ciju kako će i ovoga proljeća, u mjesecima svibnju i lipnju, organizirati tečajeve engleskog jezika za mlade i odrasle, koji se u ovom centru kontinuira-no održavaju od 1990. godine.

Nastava se izvodi po američkom programu ‘Let´s Start Talking’, a izvodit će ju izvorni govornici gosti iz SAD-a u suradnji s domaćim voditeljima.

Tečajevi će se održavati kroz individualni rad i radom u malim grupama i to u dane i dnevno vrijeme sukladno dogovoru s polaznicima istih, dok će 20 prvoprijavljenih polaznika besplatno sudjelovati u tečaju.

Daljnje informacije i upisi na brojeve telefona: 095 8709 538 i 098 380 151

besplatno do znanja engleskog jezika

oglašavanje u ‘glasu bistre’

17GLAS BISTREtRAVANJ 2012. • GODINA VI • BROJ 21

Page 18: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

v i

j e

s t

i počela sezona požara

upozorenje državne uprave za zaštitu i spašavanje

Početkom mjeseca ožujka zabilježen je veći broj požara na ot-vorenom prostoru cijele Republike Hrvatske.

Povećan broj požara i hektara izgorjelog raslinja (trave, makije, niskog raslinja, šume i zapuštenih poljoprivrednih površina) izravan su rezultat sušnijeg i vjetrovitog vremenskog perioda, suhe ve-getacije koja još nije ušla u fazu ozelenjivanja i nemarnog spaljiva-nja biljnog otpada.

Gašenje takvih požara uvjetuje angažiranje znatnijih vatrogasnih snaga. U konačnici, osim materi-jalne štete prouzročene požarom, angažman navedenih snaga izisku-

DVD Bistra također upozorava građane na veliku opasnost od izbijanja požara na otvorenom prostoru. U njihovom priopćenju navodi se:

Zbog izrazito velike opasnosti od izbijanja požara na otvorenom prostoru, prvenstveno šumama i poljoprivrednim površinama, upo-zoravamo građane da je zabranje-no bilo kakvo loženje vatre u blizini šumskih površina ili površina pod usjevima, stambenih naselja, željezničkih pruga, vodova daleko-voda, plinovoda, naftovoda i sl.

je i trošenje znatnijih financijskih sredstava, predviđenih za ljetnu požarnu sezonu.

Stoga, apeliramo na građane da tijekom radova na čišćenju po-ljoprivrednih i drugih površina, biljni otpad saniraju na način da ne dovode u opasnost ljude i imo-vinu te u tom cilju izbjegavaju i onečišćenje zraka i okoliša.

Skrećemo pozornost da je sanira-nje i odlaganje biljnog otpada regu-lirano između ostalog i Odlukama lokalne samouprave (županijske, gradske ili općinske) kojima su propisani svi uvjeti postupanja. Ukoliko je paljenjem vatre na ot-vorenom prostoru nastala šteta

ili onečišćenje okoliša, policija i nadležne inspekcije zaštite okoliša pokreću prekršajne prijave, a ako se uzrokuje znatnija opasnost po ljude i imovinu, protiv počinitelja policija podnosi i kaznenu prijavu.

državna uprava za zaštitu i spašavanje

Zvukovi vatrogasnih sirena sredinom ožujka poprilično učestali i u bistranskom kraju, donosimo sličnu obavijest bistranskih vatrogasaca uz ilustraciju snimljenu u Poljanici nakon savladavanja požara koji se proširio blizu škole i dječjeg vrtića, a uzrokovan je upravo neodgovornim paljenjem zapuštene poljoprivredne površine za vrijeme dok je puhao izrazito jak jugozapadni vjetar.

foto: db

18 GLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

Page 19: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

v i

j e

s t

iizborna skupština bistranskog Hdz-au petak 23. ožujka u Velikoj dvorani kulturnog centra Bistra održana je Izborna skupština općinske orga-nizacije HDz Bistra.

Prije početka spaljivanja površinu na kojoj se vrši spaljivanje treba izolirati od ostalih površina odora-vanjem ili na drugi pogodni način.

Zabranjeno je spaljivanje za vjetrovita vremena, a za vrijeme spaljivanja potrebna je stalna nazočnost izvršioca spaljivanja s priručnom opremom za gašenje požara, sve do potpunog završetka procesa gorenja. Upravo zbog nekontroliranog spaljivanja biljnog i drugog gorivog otpada, u zadnje vrijeme je evidentirano više požara na otvorenim prostorima. Prijašnjih godina smo zabilježili požare na šumskim kompleksima i gospodar-skim objektima sa velikom materi-jalnom štetom.

Uvjeti i način spaljivanja biljnog i drugog gorivog otpada na ot-vorenom prostoru su regulirani županijskom Odlukom. Sukladno istoj odluci, o namjeri spaljivanja potrebno je obavijestiti vatro-gasne postrojbe koje su određene kao nositelji zaštite od požara na području lokalne samouprave.

U slučaju nekontroliranog širenja vatre potrebno je odmah o tome obavijestiti vatrogasce na broj 193, policiju na broj 192 ili na broj 112. Ako uslijed spaljivanja nastane požar koji bi imao kao posljedicu veću materijalnu štetu ili opasnost za ljudske živote, isto je podložno visokim novčanim i zatvorskim ka-znama, pa i kaznenoj odgovornosti.

Napominjemo da je Zakonom o zaštiti od požara za izaziva-nje požara iz nehaja predviđena novčana kazna od dvije do 15 tisuća kuna, a za namjerno izazivanje požara predviđena je kazna od 15 do 150 tisuća kuna ili kazna zatvora do 60 dana.

Apeliramo na građane, poljoprivred-nike i šumske radnike: pridržavajte se zakonskih odredbi, ne palite va-tru na nedozvoljenim mjestima, ne ostavljajte upaljenu vatru bez nad-zora, ne uništavajte prirodu i okoliš, jer mala nepažnja može imati velike posljedice.

Skupštini su nazočila 73 izasla-nika od 88 koliko ih je dobilo službeni poziv.

U uvodnom dijelu skupštine us-vojeno je izviješće dosadašnjeg predsjednika Krešimira Gulića nakon čega su članovima predočene liste kandidata za pojedine dužnosti. Prije samog glasovanja članovi su imali mogućnost rasprave o predloženim kandidatima te mogućnost dopune kandidacij-skih lista i predlaganja drugih kandidata.

Nakon kraće stanka u kojoj su glasački listići umnoženi i potrebnom broju pristupilo se glasovanju, a za ovu prigodu izdvojimo samo to da je za pred-sjednika HDZ Bistra izabran dosadašnji predsjednik Krešimir Gulić koji će ujedno biti i izasla-nik HDZ Bistra na 15. općem sa-boru HDZ.

guliĆ podržava kujundžiĆa

Na pitanje jednog člana o tome za koga će on osobno glasovati na predstojećem Općem sa-boru stranke, Krešimir Gulić je istakao da će on glasovati za Dr. Milana Kujundžića. Kao razlog naveo je članstvo dr. Kujundžića u HDZ-u od samih početaka, njegovo dvostruko fakultetsko obrazovanje i - kao najvažnije - ravnateljstvo složenom ustano-vom kao što je KB Dubrava što Dr. Kujundžića ističe kao kandi-data koji je dokazano sposoban i spreman na timski rad, a tim-ski rad je - smatra Gulić - ono najvažnije što stranku može izvući iz trenutne teške situacije u kojoj se nalazi. Za druge kan-didate Gulić misli da se ili nisu dokazali u dosadašnjem radu ili su prekratko vrijeme u stranci da bi mogli biti vjerodostojni kandi-dati za predsjednika stranke.

TeksT i slike: Davorin Bažulić

19GLAS BISTREtRAVANJ 2012. • GODINA VI • BROJ 21

Page 20: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

r e

f e

r e

n d

u m

20

12.

ekipa njemačkog državnog radija i televizije ARD 1, Bayeri-scher Rundfunk boravila je sredinom siječnja u Hrvatskoj radeći priloge vezane uz (tada) skorašnji referendum o ulasku Hrvatske u europsku uniju te o hrvatskoj svakodnevnici.

20. siječnja navečer ekipa je boravila u Bistri gdje je sni-mila i prilog o bistranskoj kul-turi i običajima u čemu su im nesebičnu pomoć pružili članovi našeg KUD-a. Ekipu su činili gospodin Andreas Meyer-

ekipa njemačkog državnog radija i televizije snimala u bistri

Feist, urednik i dopisnik ARD-a za jugoistočnu Europu i gospo-din Stjepan Milčić, novinar i do-pisnik za Hrvatsku i Sloveniju, a domaćin im je bio načelnik naše općine gospodin Krešimir Gulić. U ugodnom ozračju uz pjesmu i glazbu naših folkloraša gospo-da iz ARD-a su snimila opsežan glazbeni i govorni materijal i zabilježila što-šta o bistranskoj tradiciji, kulturi, narodnoj nošnji i izvornim običajima.

Na pitanje kakve će dojmove sa sobom ponesti iz Bistre gospo-din Meyer-Feist je rekao kako je impresioniran bogatstvom kul-ture i običaja koji se rijetko gdje

u tolikoj raznolikosti vide na tako malom području i nastavio:- oduševljen sam energijom, spontanošću i lakoćom kojom članovi vaše folklorne skupine prezentiraju bogatu baštinu bistranskog kraja. stoga sam

i bistra izabrala europu

Prema rezultatima državnog referenduma s obrađenih svih 6.750 biračkih mjesta, za ulazak Hrvatske u Europsku un-iju glasovalo je 1.299.008 birača ili 66,27 posto, a protiv je bilo 33,13 posto ili 649.490 birača.

Ukupan broj birača u RH je 4.504.765, a glasovanju je pristupilo 43,51 posto ili 1.960.231 birač, navodi se iz DIP-a.

I glasači u Općini Bistra uvjerljivo su izabrali eu-ropsku opciju na referen-dumu za pristup Hrvatske u Europsku uniju. Prema istom izvoru glasovanju je pristupilo 2.890 od 5.800 upisanih birača što čini izlaznost od 49,83%.

Za ulazak Hrvatske u Eu-ropsku uniju izjasnilo se 1.776 birača dok je protiv bilo 1.107 birača, a svega je 7 listića odnosno 0,28% bilo nevažećih.

i odlučio da skraćenu veziju emisije u kojoj će biti dosta govora o bistri u program pus-timo već u nedjelju i da upravo to bude zvučna kulisa emisije koja će biti posvećena vašem nedjeljnom referendumu, dok će puna verzija snimljenog materijala biti u programu kako je i planirano kroz dese-tak dana.

Nakon obavljenog snimanja boravak gospode iz Njemačkog radija u Bistri okončan je zajedničkom večerom s folklorašima kojoj se pridružio i Stjepan Drviš, predsjednik općinskog vijeća Općine Bistra.

TeksT i slike: Davorin Bažulić

20 GLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

Page 21: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

r e

f e

r e

n d

u m

20

12.

Najava lakšeg života temeljena na jamčenim osobnim slobodama i ravno-pravnom i strogim propisima reguliranom tržišnom natjecanju dali su poleta eurofilima i sigurno je bitno utjecala na odluku građana o priključivanju Hrvatske zajednici europskih zemalja

Nedoumice oko tumačenja nekih olakšica koje građanima postaju dostupne pristupanjem Eu-ropskoj uniji postoje i nakon održanog referen-duma. Ove ‘sive zone’ podjednako su tijekom referendumske kampanje koristili i eurofili i euro-skeptici pretvarajući ih u ‘argumente’ u svoju ko-rist.

Kako stvari zapravo izgledaju na nekoliko najčešće spominjanih pitanja? Do prave spoznaje uopće nije teško doći. Treba si doduše dati malo truda i ‘proguglati’ no lako je uočiti da puni opseg nekih olakšica možemo koristiti odmah dok druge možemo koristiti tek protekom određenog vre-mena.

primjer susjeda

Na primjer, jedan od naglašenih argumenata eu-rofila, veće tržište rada i time i lakše nalaženje po-sla, kao i većina drugih prava postaju aktualni tek nakon prijema u članstvo EU što je predviđeno za 1. srpnja 2013. s time da ta šansa nije 100% zajamčena jer svaka zemlja članica pri ratifikaci-ji ugovora Hrvatske s EU može uvesti zabranu zapošljavanja Hrvata na rok do 7 godina.

Ovo pitanje odličan je primjer optimističnog i pesimističnog pogleda na stvari jer tamo gdje jedni vide šansu za lakše zapošljavanje naših građana, drugi vide prijetnju od navale jeftine radne snage iz zemalja koje su već članice EU.

Sam po sebi, strah euroskeptika nipošto nije neo-pravdan. Putujući u nekoliko navrata Slovenijom i osobno sam svjedočio brojnosti bugarskih i rumunjskih radnika koji su se u toj zemlji poja-vili odmah nakon njihovog ulaska u EU. Bili su to uglavnom građevinski radnici kojima je sloven-ska dnevnica bila bogatstvo prema onoj koju su mogli zaraditi u vlastitoj zemlji, no njihov dolazak ipak nije prouzročio krah tržišta radne snage i Slovenci usprkos tome i danas imaju solidan stan-dard. Možemo se samo nadati da ćemo se i mi s tim problemom znati nositi jednako uspješno.

što nam se mijenja ulaskom u eu?

kako Će putovati Hrvati?

Do ulaska u EU Hrvatska je i dalje ‘non-EU country’ i njeni će građani prolaziti provjere kao i do sada. Od 1. srpnja 2013. koristiti ćemo ulaze za građane EU, a nakon ‘ulaska’ u Schengen - prema nekim najavama vjerojatno 2015. godine - potpuno se brišu granične kontrole prema zapadu.

carine

Carine su još jedna kategorija za koju se do ulas-ka u EU primjenjuju važeća pravila i ugovori, a promjene će biti uočljive tek nakon ulaska u EU jer se roba koja dolazi iz EU u Hrvatsku ili pak ide iz Hrvatske u EU neće cariniti. Nakon ulaska u EU primjenjivati će se jedinstvena EU politika cari-njenja prema trećim zemljama.

Još je puno toga što se mijenja ulaskom u EU, ali osnovna nit koja se provlači kroz sve sfere zajedničkog života u Europi je pravna i pravosud-na sređenost te zaštita prava pojedinca.

rezultat referenduma jasno pokazuje da ve-lika većina građana Hrvatske misli kako je ulazak Hrvatske u eu poželjna činjenica.

Kako će baš nama, Hrvatima biti? To nitko pouz-dano ne zna, ali da se može, pokazuje i primjer susjedne Slovenije.

ZA = 1.776 glasova ili 61,60 %PROTIV = 1.107 glasova ili 38,40 %

Rezultati referenduma u Bistri

21GLAS BISTREtRAVANJ 2012. • GODINA VI • BROJ 21

Page 22: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

GLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

rije

č s

tru

čnja

ka

Navedene promjene značajne su i za sredine kao što je Bistra, u kojima poljoprivreda danas nije primarna djelatnost, ali bi njezin značaj mogao porasti ulaskom u uniju i otvaranjem tržišta, kao i svakodnevnim sve većim značajem turizma u društvenom razvoju Hrvatske, gdje sve više dolazi do izražaja kontinentalni turizam.

joško bubalo, stručni savjetnik Hrvatske poljoprivredne komoreDolazak Hrvatske pred vrata europske unije postavio je pred hrvatsko društvo niz zahtjeva za svekolikim strukturnim promjenama, od koje su promjene u poljoprivredi od osobitog značaja za veliki dio Hrvatske.

izazovi europske unije

Sve to bilo je povodom za naš razgovor s inženjerom agronomije Joškom Bubalom, kojeg smo prvo upitali za mišljenje o značaju ulaska Hrvatske u Europsku uniju, vezano uz razvoj i bav-ljenje poljoprivrednom djelatnošću.

joško bubalo: Skorim pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo, ne možemo više govoriti o nacionalnoj poljoprivrednoj politici. Ugovor o pristupanju Europskoj uniji obvezuje nas da sudjelujemo u kreiranju kao i da poštujemo smjernice zajedničke poljoprivredne politike uni-je. Zajednička poljoprivredna politika Europske unije jedna je od najstarijih zajedničkih politika i duboko je ukorijenjena u europskom procesu integracije. Obzirom na njenu dugu povijest, re-formirana je mnogo puta, posebice u zadnjih pet-naestak godina te danas predstavlja multifunkcio-nalnu politiku koja podupire tržišno orijentiranu poljoprivredu, dok istovremeno doprinosi kvalite-ti života u ruralnim područjima kao i održivoj polj-

oprivrednoj proizvodnji. Iako su početni ciljevi zajedničke poljoprivredne politike tokom godina ostali nepromijenjeni, njihov značaj se drastično mijenjao. Danas je održiva poljoprivreda pos-tala najznačajniji cilj EU. Također su se mijenjale i mjere za ostvarenje tih ciljeva pa su s vremenom napuštene mjere koje se odnose na održavanje cijena proizvoda. Danas su mjere poljoprivredne politike usmjerene na poticanje prihoda poljo-privrednika kao i na ruralni razvoj.

politika ruralnog razvoja

glas bistre: Osim navedenih promjena na orga-nizacijskom planu poljoprivrede u zadnje vrijeme sve češće se govori i o klimatskim promjenama i njezinimom uplivu na poljoprivredu, kao i o proble-matici proizvodnih površina. Kakve su Vaše spoznaje na tom planu?joško bubalo: Da, klimatske promjene, efikas-nost resursa i ograničene proizvodne površine danas su glavne teme EU. Ovim, kao i mnogim drugi prob-lemima bavi se politika ruralnog razvoja, odnosno, takozvani 2. stup zajedničke poljoprivredne poli-tike. Na njega otpada oko 20% sredstava zajedničke poljoprivredne politike te zajedno s 1. stupom (di-rektna plaćanja i mjere uređenja tržišta) podupiru ciljeve održive poljoprivrede kao i dinamične ru-ralne sredine u EU. Sama politika ruralnog razvoja u EU doprinosi postizanju važnih ciljeva za ruralni prostor, odnosno za ljude koji žive i rade u ruralnim sredinama, koje su vitalni dijelovi kako njenog vi-zualnog tako i sociološkog identiteta. Prema stan-dardnoj definiciji, preko 91% teritorija EU otpada na ruralna područja, a na tom području živi preko 56% stanovništva EU. Krajolici koji obilježavaju ruralna područja vrlo su raznoliki, od planina do stepa, od šuma do polja.Mnoga od ovih područja izložena su značajnim problemima. Prosječni prihod po glavi stanovnika niži je u ruralnim područjima nego u gra-dovima, a uslužni sektor je slabije razvijen. Također skrb o ruralnom prostoru često iziskuje materijalne troškove. S druge strane europski ruralni prostor

Hrvatska poljoprivredna komorapodručni odjel zagrebačke županijedonja bistrastubička ulica 509 (stara opĆinska zgrada)

uredovno vrijeme je radnim danom od 8 do 15 satitelefon 3392 438.

TeksT i slike: Darko slukan

22

Page 23: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

GLAS BISTREtRAVANJ 2012. • GODINA VI • BROJ 21

rije

č s

tru

čnja

kanudi mnogo u smislu proizvodnje hrane, ljepote

samog krajolika kao mjesta za odmor, bogatstva šuma koje doprinose borbi protiv klimatskih prom-jena. Mnogi ljudi su zainteresirani za život i rad na selu, ali u slučaju da imaju pristup adekvatnim uslu-gama i infrastrukturi.

glas bistre: Zbog čega nam je uopće potrebna zajednička politika ruralnog razvoja? joško bubalo: Teorijski, pojedine zemlje članice mogle bi voditi potpuno zasebnu politiku ruralnog razvoja, no ovaj pristup ne bi dobro funkcionirao u praksi. Jedan od razloga je što si sve zemlje članice

ne bi mogle u financijskom smislu priuštiti proved-bu svih potrebnih mjera. Također, mnoga od pitanja koja se rješavaju kroz politiku ruralnog razvoja ne mogu se jednostavno podijeliti prema teritoriju zemalja članica, već utječu na ljude s jedne i druge strane granice, kao npr. zagađenje okoliša se lako širi preko granice i putuje vodotocima. Iz tog razloga, u EU je uspostavljena zajednička politika ruralnog raz-voja koja još uvijek daje veliku kontrolu pojedinim zemljama članicama pa čak i pojedinim regijama. Fi-nancira se djelomično iz sredstava EU, a djelomično iz nacionalnih odnosno regionalnih proračuna. Struk-tura politike ruralnog razvoja za period 2007-2013 bazira se na tri osnovne teme, poznatije kao „osi“, a to su: unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora, unapređenje okoliša i seoskog prostora i unapređenje kvalitete života u ruralnim područjima i poticanje diverzifikacije ruralne eko-nomije. Da bi se osigurala uravnotežena primjena politike ruralnog razvoja, zemlje članice i regije

obvezne su financiranje podijeliti na sve tri od na-vedenih tematskih osi. Sljedeći zahtjev je da se dio sredstava mora utrošiti na potporu projekata koji se zasnivaju na LEADER pristupu, što znači da su to pro-jekti koji su osmišljeni i koji se provode na temelju lokalne suradnje, kako bi se pomoću njih utjecalo na rješavanje nekih specifičnih lokalnih problema. Glavno obilježje za razdoblje 2007-2013 je veći na-glasak na strategiju koherencije kojom se želi postići ujednačeni razvoj EU kao cjeline.

glas bistre: Što na planu poljoprivrede znači ulazak Hrvatske u uniju, nova i veća tržišta ili nove

i otežane uvjete rada uslijed postroženih kriterija proizvodnje i plasmana svojih proiz-voda?joško bubalo: Što se tiče tržišta poljo-privrednih proizvoda u EU i Hrvatske kao njegovog djela mora-mo biti svjesni da je u EU uspostavljena zajednička organizacija tržišta za određene po-ljoprivredne proizvode. To u praksi znači da se proizvodi na koje se odnosi ova zajednička organizacija tržišta proizvode prema istim propisima u bilo kojoj zemlji EU, te se isto tako mogu nalaziti na tržištu

bilo koje od zemalja bez nekih posebnih procedura i protokola koje bi pri tom trebale proći. Za hrvatske proizvođače to je s jedne strane ogromna prednost jer im se takoreći preko noći otvara tržište od oko 500 milijuna stanovnika na koje će moći plasirati svoje proizvode bez ikakvih zapreka, no s druge strane desit će se i obrnuti proces te će na naše tržište isto tako ući roba iz drugih država članica, koja će cije-nom itekako konkurirati našim proizvodima, pogo-tovo u nekim sektorima, npr. kod proizvodnje vina.

glas bistre: Jedna od reformi s kojom se susrećemo jest i višestruka sukladnost, pa Vas mo-limo da i nju prokomentirate.joško bubalo: Višestruka sukladnost važan je dio posljednje reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Poljoprivrednicima se jamči pravo na isplatu potpora neovisno tome što i koliko proizvode pod uvjetom da s jedne strane poštuju mjere zaštite okoliša, očuvanja zdravlja ljudi, životinja i bilja te do-brobiti životinja, a s druge strane tzv. uvjete dobre

Joško Bubalo na radnom mjestu

23

Page 24: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

GLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

rije

č s

tru

čnja

ka poljoprivredne i okolišne prakse kao što su zaštita

tla primjerenim mjerama, upravljanje žetvenim os-tacima, očuvanje obilježja krajobraza, zaštita trajnih pašnjaka, sprečavanje zarastanja neželjenom ve-getacijom tipa ambrozija i mračnjaka i dr.

edukacijom protiv efekta staklenika

glas bistre: Kakve novosti bilježimo na planu kli-matskih promjena i na tzv. efektu staklenika, kakve su nam perspektiva, te koju ulogu u svemu tome ima edukacija poljoprivrednika?joško bubalo: Kada govorimo o klimatskim promjenama treba naglasiti kako poljoprivreda stvara veliku emisiju stakleničkih plinova zbog korištenja gnojiva i uzgoja stoke i to najviše utječe na klimu. No taj proces je ipak zaustavljen u po-sljednjem desetljeću, odnosno govori se o čak 20

posto manjoj emisiji stakleničkih plinova čiji je izvor poljoprivreda. U svrhu smanjenja štetnog utjecaja tih promjena postoji i Zajednički istraživački cen-tar koji priprema projekcije na osnovu kojih se do-nose različite politike. Praćenjem meteoroloških podataka na više od 500 mjernih stanica, pridonosi se stvaranju točnih prognoza i modela za usjeve, a na osnovu njih odlučuje se hoće li se i koliko uvoz-iti poljoprivrednih proizvoda. Kako bi se prilago-dili klimatskim promjenama treba pribjeći održivim postupcima kao što su izmjena termina sjetve i sad-nje, primjena pokrovnih usjeva, zelena gnojidba, efikasno navodnjavanje, očuvanje plodnosti tla, praćenje uzročnika bolesti i štetnika uz procjenu učinka prirodne kontrole njihove populacije i sl. A, kada je riječ o edukaciji poljoprivrednika, osobito onih mlađe životne dobi, činjenica je da u Hrvatskoj opada broj mladih poljoprivrednika, te je jedna od zadaća poljoprivredne komore njihova edukacija, odnosno lobiranje i na državnoj i međunarodnoj razini za veće potpore mladima. U određenim eu-ropskim državama mladi poljoprivrednici se potiču

povoljnim kreditima s kamatama od 1 do 2,5 %, a u Francuskoj npr. iz dotacije mogu dobiti od 8 do 35 tisuća eura nepovratnih sredstava gdje polovi-cu daje zemlja članica, a polovicu EU . I kod nas je komora u proteklih godinu dana izvukla značajna sredstva iz fondova, koji su iskorišteni za financira-nje stručnih putovanja u inozemstvo s ciljem upoz-navanja s načinom rada u EU, načinom funkcioni-ranja poljoprivrednih zadruga, poljoprivrednih komora, mogućnošću dobivanja izvoznih subvenci-ja. Računa se da je na taj način bili obuhvaćeno oko 400 poljoprivrednika.

o perspektivama bistranske poljoprivrede

glas bistre: Za kraj razgovora predlažem da s organizacijko-teorijskih područja funkcioniranja poljoprivrede u uniji prijeđemo na konretniju prob-

lematiku – kakve su poljoprivredne perspektive Bistre u skorašnjem europskom okruženju, osobito s naglaskom na problematiku malih proizvodnih površina kao i na ukupni dosadašnji razvoj?joško bubalo: Perspektiva svakako ima obzi-rom na postojanje dobrih mikrolokacija za bavljenje poljoprivredom, primjerice u Gornjoj Bistri za voćarstvo kao i za vinogradarstvo i vinarstvo. Danas bilježimo nekoliko novih voćnjaka koštičavog voća, breskvi i trešanja, te nasada ljekovitog bilja, za kojima svakodnevno raste zanimanje. Sama poljoprivredna proizvodnja višegodišnjih nasada je prisutna uz evidentni rastući trend, za raliku od tradicionalne poljoprivrede, osobito ratarskih kultura, koje bilježe silazni trend. Dakle, Bistra ima uvjete za bavljenje poljoprivrednom u nadolazećim vremenima, ali na novi način i uz stalnu spremnost na prilagodbu zahtjevima tržišta. Kada je riječ o samoj Općini Bi-stra valja naglasiti njezino razumijevanje ove prob-lematike, osobito vezano uz prostorno planiranje budućih gospodarskih zona, gdje je važno mjesto namijenjeno i poljoprivrednoj proizvodnji.

Stručno predavanje u Bistri

24

Page 25: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

v i

j e

s t

islaven vodopija – bistranski mirotvorac

novi opĆinski internet portalNakon što je nekoliko dana prije kvara uočen hackerski napad na internet portal Bistra on-line portal - koji je pokrenut 15. siječnja davne 2005. godine - iz do danas nerazjašnjenih razloga portal je prestao funkcionirati na uobičajeni način.

U međuvremenu od pokretanja portal je neprekidno osuvremenjivan i dograđivan naj-novijim programskim dodacima. Posljednja aktivna verzija portala bila je 22.6 koja je akti-virana 29.6.2011. godine

Kvar na portalu se manifestirao na način da ni-kakvo održavanje više nije bilo moguće iako su svoje znanje i iskustvo u popravak pro-gramskog koda i podešenja uložili i adminis-trator portala i stučnjaci tvrtke na kojemu su smješteni svi podaci. U nastaloj situaciji, sreća u nesreći je što podaci na portalu nisu kom-promitirani te ih posjetitelji portala i danas mogu vidjeti.

U posljednjim danima 2011. godine u rad je na najnovijoj opremi i sa najnovijim programom puštena potpuno nova verzija portala. Novi portal bilježi mjesečno u prosjeku nešto više od 10.000 individualnih posjeta.

Kako bi se izbjegle moguće zabune skrećemo pozornost svim zainteresiranima da podatke na starom portalu provjere kroz novi por-tal. Kao primjer navedimo da neka od imena dužnosnika na starom portalu NISU TOČNA jer ih nije moguće ažurirati.

20. ožujak za obitelj Slavena Vodopije i nji-hove brojne prijatelje protekao je u poseb-nom svečarskom raspoloženju, na kojem je uz glazbu i dobro raspoloženje druženje potra-jalo do dugo u noć.

A, kako i ne bi kad se je toga dana Slaven vra-tio kući nakon njegove već druge odrađene mirovne misije u Afganistanu, gdje je boravio kao pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske, u čijem se sastavu nalazi od 1995. godine s trenutnim činom narednika.

Detalj s proslave – Slaven i prijatelji

na službi u afganistanu

Slaven Vodopija prvi puta odlazi u Afganistan 2010. godine, gdje ostaje 6,5 mjeseci, da bi u ovoj netom završenoj misiji boravio od rujna prošle do ožujka ove godine i to boraveći u gradu Mazar-e-sharifu..

Po riječima Slavena o budućim planovima za sada još ne razmišlja, jer se kao prvo treba do-bro odmoriti u krugu svoje obitelji i dragih mu prijatelja i znanaca.

TeksT i slika: Darko slukan

25GLAS BISTREtRAVANJ 2012. • GODINA VI • BROJ 21

Page 26: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

GLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

spo

rt i

rek

rea

cija snježna kraljica i snježni kralj 2012.

Onim izrazito sportski orijenti-ranim čitateljima ovogodišnja ‘Snježna kraljica’ i ‘Snježni kralj’ u sjećanju će ostati po činjenici da je ove godine održana prva ženska utrka bez hrvatskih skijašica, a muške utrke sjećati će se po činjenici da je Ivica Kostelić nastavio tradiciju učestalog po-javljivanja na pobjedničkom postolju. Onim drugima upečatljiva će biti činjenica da je utrka uopće održana u uvjetima koji su bili sve prije nego naklonjeni skijašima.

Ovogodišnja utrka u sjećanju će ostati i po činjenici da je - zbog konstantnog višegodišnjeg zanemarivanja i omalovažavanja činjenice o domicilnosti skijališta, financijskog i orga-nizacijskog doprinosa Općine Bistra kao i osobnog doprinosa više od stotinu bistranskih vo-lontera - po prvi put otkada se utrke održavaju za ženski slalom izostala bilo kakva potpora Bis-trana što je bilo i te kako vidljivo. Nedostatak Bistrana osobito je bio vidljiv na VIP parkiraliralištu

u Gornjoj Bistri i to ne u smislu nekave gužve, jer je bitno manje zanimanje javnosti za ovu utrku osjetno smanjilo i ukupan broj vozila na parkiralištu, već se to više odnosi na komornu atmos-feru koja je tamo vladala.

Scena kada posjetitelji čisto automatski prolaze akreditaci-jski postupak i bez zastajkivanja nastavljaju svojim putem prema Sljemenu ove godine je po prvi put viđena u Bistri.

završila je još jedna trodnevna kombinacija ženske i muške slalomske utrke za svjetski skijaški kup na našem sljemenu. po čemu ćemo ih pam-titi prvenstveno osvisi o vlastitim očekivanjima i stremljenjima, ali ostaje činjenica da se pojam ‘Bistra’ u medijima ove godine spomenuo više puta nego tijekom svih prethodnih godina zajedno.

Nečega što bi podsjećalo na ozračje kakvo je viđano protek-lih godina - gužva pred bistran-skim šatorom, pjesma, ples, kuhano vino i čaj za promrzle posjetitelje - ni u tragovima ...

Nakon žurnog sastanka organi-zatora s vodstvom Općine Bistra nesporazumi su riješeni u mjeri u kojoj se to moglo u tako krat-kom vremenu. Nakon toga Bis-trani su se vratili u organizaciju na uobičajeni način pa je i opći dojam koji je pratio mušku utrku bio posve drugačiji.

Promjena u odnosu prema Bistri ove je godine možda najuočljivija bila baš na skijalištu jer je - što prije, a što za vrijeme izravnog televizijskog prijenosa - pojam ‘Bistra’ više puta izgovoren tog četvrtka 5. siječna 2012. nego što je to ukupno bio slučaj od prve utrke 2005. godine.

A bilo je i vrijeme.Ispred šatora Općine Bistra pred žensku salomsku utrku

Povratak Bistrana u organizaciju prihvata gostiju za mušku slalomsku utrku posve je promijenio ozračje. zamijetila je to i ova grupa talijanskih navijača koja je uživala u kuhanom vinu i glazbenoj kulisi bistranskih folkloraša

TeksT i slike: Davorin Bažulić

26

Page 27: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

GLAS BISTREtRAVANJ 2012. • GODINA VI • BROJ 21

novi uspjesi Hrvačkog kluba bistra

Bistranski hrvači su u subotu 18. ožujka u Kultur-nom centru Bistra održali su svoju redovnu godišnju skupštinu. Pregled kroz 18 godina hrvanja u Bistri dao je predsjednik kluba Eduard Kovačević, dok je izvještaj o prošlogodišnjem radu i plan za tekuću godinu pod-nio trener Josip Kovačević. Skupštini su kao gosti nazočili Ivan Barišić, predsjednik HK Lokomotiva u vri-jeme pokretanja hrvanja u Bistri, Josip Lisec, pokretač bistranskog hrvanja i dugogodišnji predsjednik i trener te Darko Sever Šeni, zamjenik načelnika Općine Bistra.

s dobrim rezultatima bistranski hrvači su nas-tavili i ove godine, a najvrijedniji rezultat do sada je pobjeda luke prihistala na državnom prvenstvu čime je luka posato prvak Hrvatske u kategoriji do 30 kilograma .

18.02.2012. ZAGREBprvenstvo zagrebačke županije za dječake - -110 natjecatelja- Luka Prihistal 1.mjesto- Matko Minković 1. mjesto- Ivan Brezović 3. mjesti- Mihael Kumiša 3. mjesto- Matko Matijašević 3. mjesto

03.03.2012. KOPRIVNICAmeĐunarodni turnir grada koprivnice “zlatni pijetao” - 223 natjecatelja- Ivan Brezović 3. mjesto- Leo Prihistal 5. mjesto- Ivan Marinković 5. mjesto

18.03.2012. VARAŽDINprvenstvo Hrvatske za mlaĐe dječake -180 NATJECATELJA - Luka Prihistal 1. mjesto

spo

rt i

rek

rea

cijaamski kup 2012.

Veleslalomska utrka skijaša amatera koja je održana u subotu 24.2.2012. na ‘Bijeloj livadi’ okupila je zavidnu brojku skijaša amatera iz Bistre.

Njih čak pedeset i devet u nekoliko starosnih sku-pina sačinjavalo je više od polovice prijavljenih natjecatelja, a njihovo natjecanje u deset kategori-ja i osvajanje ukupno trinaest medalja dodatan su argument korisnosti postojanja skijaškog kluba u Bistri.

U sveukupnom poretku Otvorenog prvenstva Bis-tre u veleslalomu zlato su osvojili Dragutin Žiljak, Ivan Žiljak, Zvjezdana Bogdan, Kristijan Bogdan, Matea Borovec, Antun Žagmešter, Petra Borovec, Daniel Bogdan, Magdalena Borovec i Josip Gegač, srebro su osvojili Juraj Batina, Branko Gegač, Jela Minković, Žarko Škreblin, Anamarija Ivančević, Ana Škalić, Karlo Gegač, Dora Škreblin i Matej Jed-vaj, a broncu Boris Batina, Ivica Bogdan, Matej Bo-rovec, Ana Marija Žiljak i Ivan Lešnjak.

Ivan Lešnjak sa startnim brojem 10 osvojio je i vi-kend odmor u hotelu Punat u Vodicama s punim pansionom, glavnu nagradu u izvlačenju startnih brojeva.

Za kraj napomenimo da je najbrži bistranski natjecatelj bio Ivan Žiljak s vremenom 00:23:51 a najmlađi Leon Bogdan koji je sa svojih 5 godina starosti bio ujedno i najmlađi natjecatelj utrke, za što je posebno nagrađen.

27

Page 28: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

GLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

spo

rt i

rek

rea

cija uspješna sezona sviH selekcija

22. siječnja 2012. su u Zaprešiću odigrane utakmice završnice 9. Zimske juniorske lige nogomet-nog središta Zaprešić, a juniori NK Bistra ostvarili su zapažen us-pjeh osvajanjem drugog mjesta. U finalnoj utakmici naši juniori poraženi su minimalnim re-zultatom 0:1 od vršnjaka iz NK Laduč.

Šteta jer bila je to dobra prilika i za drugačiji razvoj situacije. Iako su juniori NK Laduč nesumljivo imali loptu više u posjedu nisu stvarali izrazite šanse za gol, a i pobjednički su gol postigli vrlo s(p)retno. Naši su juniori imali više boljih i izrađenih prilika, no loša realizacija i protivnički vratar Fran Bažulić donijeli su

pobjedu Ladučanima.

Za svoje obrane u ovoj utak-mici, ali i tijekom cijelog turnira, vratar NK Laduč je zasluženo proglašen najboljim vratarem zimske juniorske lige.

pioniri nadmašilijuniore

Tjedan dana kasnije, u subo-tu, 28. siječnja 2012. godine u Zaprešiću su odigrane završne utakmice 9. Zimske pionir-ske lige nogometnog središta Zaprešić, a pioniri NK Bistra pod vodstvom trenera Stjepa-na Žagmeštra osvojili su prvo mjesto bez ijednog izgubljenog boda.

U utakmicama posljednjeg dana turnira pioniri NK Bistra su pobi-jedili ekipe NK Pušća i NK Laduč čime su se plasirali u polufinale, da bi u polufinalu prvo pobijedi-li ekipu NK Inter 97 rezultatom 1:0, a u finalu i ekipu NK Inter 98 rezultatom 3:2.

u zimskoj stanci mladi bistranski nogometaši postigli su hvale vrijedne sportske rezulatate, a održana je i redovita godišnja skupština kluba na kojoj su potvrđena velika očekivanja u proljetnom dijelu prvenstva

Petar Šimunić, kapetan ekipe juniora NK Bistra prima pehar za osvojeno drugo mjesto

juniori drugi na zimskoj ligi u zaprešiĆu

U petak 17. veljače 2012. održana je u prostorijama Sportskog društva Bistra u nazočnosti vod-stva, igrača, trenera i uzvanika godišnja skupština društva.

Skupštinari su jednoglasno usvojili izvješća predsjednika društva, blagajnika i Nadzornog odbora društva kao i izvješće trenera seniorske ekipe i vodite-lja omladinske škole.

SKUPŠTINA SPORTSKOG DRUŠTVAProtekla godina ocijenjena je vrlo uspješnom i što se tiče natjecanja seniorske ekipe i što se tiče više ekipa mlađih selek-cija kluba.

U buduće sportske ciljeve zacrta-no je zadržavanje postojećih us-pjeha i plasman seniorske ekipe u 3. ligu te ostanak juniora i ka-deta u 2. nogometnoj ligi dok su primarni ‘infrastrukturni’ ciljevi

proširenje prostora svlačionica - kao uvjet za natjecanje u 3. ligi - te izrada manjeg terena pokrivenog umjetnom travom kako bi se produžila sezona aktivnog treniranja.

Skupštinarima se obratio i počasni predsjednik kluba, načelnik Općine Bistra Krešimir Gulić koji je istakao svoje zado-voljstvo postignutim rezul-

TeksT i slike: Davorin Bažulić

28

Page 29: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

GLAS BISTREtRAVANJ 2012. • GODINA VI • BROJ 21

spo

rt i

rek

rea

cija

rezultati seniora u nastavku sezone

Nastavak prvenstva u IV hrvatskoj nogometnoj ligi, pod-skupina ‘B’ nogometaši NK Bistra nastavili su promjenjivim rezultatima. U prvome kolu nastavka Bistrani su na svome terenu uvjerljivo pobijedili jednog od neposrednih konkure-nata za najviši plasman ekipu NK Moslavina rezultatom 4:1, u drugom kolu nastavili su jednako tako uvjerljivim porazom 0:4 na gostovanju u Kurilovcu kod ekipe Udarnika dok su u trećem kolu na svom terenu remizirali s ekipom Samobora.

Kako je neposredni suparnik za prvo mjesto ekipa NK Strmec u prva tri kola ostvarila sve tri pobjede naši nogometaši izgubili su primat u poretku te (nakon 3 odigrana proljetna kola) zajedno s ekipom Lekenika imaju 35 bodova, no radi bolje gol-razlike ekipa Lekenika zauzima drugo, a Bistra treće mjesto.

Trenutni poredak ekipa - stanje nakon 18. kola:1. NK Strmec, 36 bodova2. NK Lekenik, 35 bodova3. NK Bistra, 35 bodova4. NK Savski Marof, 33 boda

Pobjedu NK Bistra na 9. Zimskoj pionirskoj ligi nogometnog središta Zaprešić izborili su ( stoje) Špiček Jakov, Kukec Nikola, Pastorčić Tomislav, Aničić Roberto, Žižanović Karlo, Dutković Stjepan, Šimunić Hrvoje i trener Žagmeštar Stjepan te (čuče) Lovrić Danijel, Penđak Bruno, Mijačević Petar, Mravunac Luka, Lacković Vid, Vicić Josip i Cvok Leonardo.

Pored ekipnog prvog mjesta, bistranski dečki su osvojili sve što se osvojiti dalo. Najboljim igračem turnira proglašen je Luka Mravunac koji je (zajedno sa dva igrača NK Inter) ujed-no i najbolji strijelac turnira dok je najboljim vratarem lige proglašen Hrvoje Šimunić.

tatima i obećao dalju pomoć Općine Bistra, ali je istovremeno ukazao i na moguće probleme obzirom na već uočeno sma-njenje općinskih proračunskih prihoda. Počasni predsjednik NK Bistra izrazio je i svoju želju da povećanje broja bistranskih nogometaša u seniorskoj i dru-gim selekcijama bude jedan od naglašenih sportskih prioriteta kluba.

B I S T R A

29

Page 30: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

GLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

spo

rt i

rek

rea

cija

Natjecanje je održano 11. ožujka u zaprešićkoj sportskoj dvorani, a na istom se okupilo 190-ero natjecatelja iz 12 županijskih klubova.

Natjecanje je otvorio pred-sjednik skupštine Zagrebačke županije Damir Mikuljan, a is-tom je nazočio i predsjednik županijskog taekwondo saveza Boris Makarun.

uzorna organizacija i odlični rezultati

Usprkos činjenici da TK Bistra djeluje tek šest godina i da je sastavljen većinom od mladih osoba, kako natjecatelja tako i članova uprave kluba, kao i činjenici da u Bistri ne postoje uvjeti za održavanje ovakvih velikih sportskih događanja, a što umnogome otežava njihovu organizaciju izvan matičnog područja te nepovoljno utiče i na odaziv bistranske pub-like, bistranski borci uspješno su položili svoj prvi veliki or-ganizacijski test, uzornom or-ganizacijom turnira na zado-voljstvo natjecatelja i brojne okupljene publike. Dobrih vijesti nije nedostajalo niti na natjecateljskom planu, gdje su se redom nizale odlične borbe i zapaženi rezultati malih bistranskih boraca.

taekwondo klub bistra, uzoran domaĆin 6. prvenstva zagrebačke županije

U kategoriji formi Bistranima su pripale tri zlatne medalje, koje su osvojili Janko Jagustović, Bor-na Škrlin-Batina i Kristina Špoljar, dok je u borbama zlatno odličje osvojila Marta Jagustović, sre-brni je bio Nikola Vrabec, a osvo-

Odlukom taekwondo saveza zagrebačke županije obveza i čast orga-nizacije ovogodišnje županijske smotre najboljih taekwondo boraca pri-pala je tk Bistra, koji je povjerenu mu zadaću odradio na zadovoljstvo svih sudionika natjecanja.

jeno je i šest brončanih odličja.

Ovim odličnim rezultatima tre-ba dodati i proglašenje najbolje kadetkinje turnira, kojom je proglašena Marta Jagustović iz Taekwondo kluba Bistra.

Atraktivne borbe promatralo je mnoštvo gledatelja

Natjecanje je otvorio predsjednik skupštine Zagrebačke županije gospodin Damir Mikuljan

TeksT i slike: Darko slukan

30

Page 31: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

Ciklamapogrebne usluge

vl. Darko Franja091 89 16 602 099 31 19 022 091 50 05 223

CIKLAMA - OBRT ZA POGREBNE USLUGE I TRGOVINUKraljev vrh, Sljemenska cesta 64

Poljanica Bistranska, Crkvena bb, tel: 01 33 52 679

NOVO! PLAĆANJE NA RATE! NOVO!

KRŠĆANSKI OBITELJSKICENTAR ZAPREŠIĆ

Reče Isus: Ja sam uskrsnuće i život.

Tko vjeruje u mene, ako i umre, živjet će.Tko god živi i vjeruje u me,sigurno neće nigda umrijeti.

Vjeruješ li u ovo?’Ivan 11:25,26

Vaši prijatelji iz Kristove crkvei uredništva Žive riječi

Želimo Vam Sretan Uskrs

BISTRANSKA 1A - 10298 DONJA BISTRA

LJEKARNA BISTRAVlasnica Ljubica Pleško-Fruža

FRIZERSKI SALON ‘BONACA’Vlasnica Željka Vodopija Vlasnica Jasminka Pušek

PAPIRNICA BISTRA

Page 32: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

ŽELIMO VAM SRETAN USKRS

ODŠTOPAVANJE CJEVOVODACRPLJENJE FEKALIJA

ODRŽAVANJE I PRAŽNJENJE:- MASTOLOVACA

- SEPARATORA- PROČIŠĆIVAČA

- ZBRINJAVANJE OTPADA

SRETANUSKRS!

SRETAN USKRS

Svakog proljeća, vikend prije Cvjetnice, u našoj Zagrebačkoj nadbiskupiji održava se Planinarski križni put. Hod ovogodišnjeg križnog puta započeli smo u Kašini. Među 250 okupljenih vidjelo se mnoštvo lica onih koji su se po prvi puta odvažili krenuti u ovu avanturu, a srcu svakog sudionika koji je već prije sudjelovao u njoj nekako je još draže bilo sresti mnoge prijatelje koje je upoznalo na pro-teklim planinarskim križnim putevima. Ljudi i raspoloženje koje nas je dočekalo na prvoj postaji najavljivalo je predi-van vikend.

Takav je i bio!

Korak po korak i krenuli smo! Uz molitvu, pjesmu i razno razne dogodovštine prelazili smo s brijega na brijeg; uz razgovore i šutnje prestali smo brojati korake i jednostav-no dijelili radost koja je prštala iz svake osobe. S toliko os-mijeha i radosti ispunjeni su samo posebni dani u životu! Prolazeći kroz sela gdje su nas gostoljubivi domaćini dočekivali s kolačima i ponečim za popiti, došli smo do

Gornje Stubice gdje je završavao prvi dan hoda. Stubičanci su nas iznenadili večerom koju su pripremili za nas (sve prste smo polizali), no još nas je više iznenadio sam Gos-podin kroz večernju katehezu, svetu misu i cjelonoćno kla-njanje. U našem umoru i jednostavnosti Njegov glas je bio tako jasan i konkretan, Njegova ljubav ispunjala nam je srca istinskom radošću...

Drugog dana hoda sve smo se bolje međusobno upoznavali, prijateljstva su postajala čvršća, a možda je netko pronašao i osobu uz koju će provesti cijeli život! Na postaji u Kraljevom Vrhu mladi iz Bistre uprizorili su igrokaz pod imenom „Martinov mlin“ kao poticaj na svakodnevno preispitivanje svakoga ponaosob.

Dva dana hoda, uz predivno sunce koje nas je pratilo, završili smo u našoj Bistri na kalvariji, a potom svetom misom u župnoj crkvi koju je predvodio pater Ivan Mandurić. To-liko radosti, pjesme i veselja, predivnih ljudi i neopisivog zajedništva uz molitvu i žrtvu ostavilo je predivne crte u našim srcima i sjećanjima.

planinarski križni put

Hod žrtve, zajedništva i molitveTEKST: LUCIJA ERŠEK / SLIKE: DOMAGOJ ERŠEK1

1 slike su na ovitku časopisa

Page 33: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

GLAS BISTREtRAVANJ 2012. • GODINA VI • BROJ 21

spo

rt i

rek

rea

cijabistranski planinari zaradili

SREBRNU ZNAČKU HRVATSKE PLANINARSKE OBILAZNICE

započevši s aktivnim planinarenjem prije nekoliko godina, bistranski planinarski bračni par vrlo se brzo prometnuo u najaktivnije članove Planinarskog društva Bistra.

Nakon osvojene Brončane značke HPO, dvoje članova PD Bistra, Snježana i Darko Dutković iz Jablanovca, tijekom prošle go-dine nastavili su planski obilaziti kontrolne točke Hrvatske plani-narske obilaznice. Tijekom 2011. godine Dutkovići su premašili brojku od 51 obiđene kontrolne točke pa im je Hrvatski plani-narski savez dodijelio Srebrnu značku Hrvatske planinarske obilaznice.

Hrvatska planinarska obilaznica

‘Hrvatska planinarska obilaznica’ (HPO) je glavna i ujedno najpo-pularnija planinarska obilaznica u Hrvatskoj. Obilaznicom uprav-lja HPS, a ona je sljednik tradici-je transverzale ‘Po planinama Hrvatske’ koja je bila aktivna prije Domovinskog rata.

Hrvatsku planinarsku obilaznicu priredila je Komisija za planinar-ske putove HPS-a, a otvorena je 14. svibnja 2000. prigodom proslave 125. obljetnice orga-niziranog planinarstva u Hrvats-koj.

Obilaznica ima 152 kontrolne točke, koje su grupirane u 20 područja. Kontrolne točke HPO su najatraktivniji hrvatski vrhovi, a jedine kontrolne točke koje nisu vrhovi su Alpinistička zbirka u Zavičajnom muzeju u Ogulinu te Horvatove stube na Medved-nici.

‘dosadno’ planinarenje

Pouzdano znam da se Darku prvi pravi planinarski izlet u or-ganizaciji Planinarskog društva Bistra održan u siječnju 2009. godine nije uopće dopao. Jed-nostavno, bio mu je previše običan ...

Upravo zbog naglašene ‘potrebe’ za ‘pravim’ planinarskim turama kao i zbog ozbiljnosti kojom su Dutkoviću pristupili nabavci i kompletiranju osobne planinar-ske opreme bilo je jasno da će u toj - za njih novoj aktivnosti - us-trajati.

Uslijedile su atraktivnije pa i zahtjevnije ture koje smo

odradili zajedno - npr. Učka i Bijele stijene u Hrvatskoj i Breit-horn i Prisojnik izvan Hrvatske.

Na nekome od ovih pohoda Dutkovićima se planinarenje to-liko dopalo da su odlučili obići sve ono planinarima najatrak-tivnije što Hrvatska pruža.

Dutkovići su već nakon svega dvije godine postali najbolji poznavatelji hrvatskih planina koji su stasali u Planinarskom društvu Bistra na čemu im iskre-no čestitam. Ni najmanje ne sumnjam da ćemo u kratkom vremenu svjedočiti sljedećem koraku - dodjeli Zlatne značke HPO za obiđenih 75 kontrolnih točaka.

Snježana i Darko Dutković na 1831 m visokom Sinjalu, najvišem vrhu Dinare i Republike Hrvatske

TeksT i slike: Davorin Bažulić

33

Page 34: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

eko

log

ija

i z

ašt

ita

oko

liša

Mnogi Bistrani žive u parku i u njemu obrađuju svoje vinograde i voćnjake, odlaze u svoje šume, dok danas gotovo svi u parku zadovoljavaju svoje sports-ko-rekreacijske potrebe, provodeći svoje slobodno vrijeme u vožnji biciklima, skijajući, planinareći ili pak samo za šetnje obroncima Medvednice.

Kako bismo saznali nešto više o tom suživotu Bistre i parka kao institucije zadužene za zaštitu prirode, kao najboljim sugovornikom odabran je naš sumještanin Darko Slukan, koji već desetu godinu radi u Službi nadzora Javne ustanove Park prirode Medvednica.

glas bistre: Kao uvod u naš razgovor objasnite nam ulogu ove ustanove, kao i značaj same zaštite prirode.d. slukan: Sama problematika zaštite prirode reg-ulirana je Zakonom o zaštiti prirode, kojim su uku-pni prirodni resursi i njihova zaštita definirani kao sadržaj i poslovi od primarnog društvenog značaja. Naime, danas je u svijetu opće prihvaćeno mišljenje kako privredni razvoj društva ne smije ići na štetu prirodnih resursa, već se, naprotiv, kao imperativ nameće potreba stremljenja ka održivom razvoju, koji podrazumijeva korištenje prirodnih dobara, kao npr. vode, zraka, kamena, šuma i drugih, na način da isto ne uzrokuje štete po prirodu. Razvijeni svijet na svojim se je lošim iskustvima već odavno uvjerio da je puno jeftinije provoditi kvalitetnu zaštitu prirode, nego naknadno ispravljati štete na prirodi, nastale uslijed nekontrolirane i divlje industrijalizacije. Iz tih razloga i kod nas su proglašena zaštićena prirodna područja, od kojih je jedno i Park prirode Medved-nica, te su osnovane i ustanove zadužene za uprav-ljanje tim područjima, njihovu zaštitu i promidžbu, kao i za promišljanje načina njihovog korištenja.

INSPEKTORI I NADzORNIcI NA BRANIKU zAŠTITE PRIRODE

glas bistre: Ovdje je bilo riječi o namjeni i orga-nizacijskoj strukturi zaštite prirode, a tko su njezini provoditelji i na koji se način provodi zaštita prirode u konkretnim situacijama, npr. na našoj Medvednici? d. slukan: Neposrednu zaštitu prirode provod

inspektori zaštite prirode, čije se ovlasti protežu na cijelom području Hrvatske, i nadzornici, koji djeluju unutar granica svojih parkova. Kod nas na Medved-nici ova služba broji petero djelatnika, kojima se u radu pridružuje i jedan čuvar parka, koji također ima ovlasti nadzornika. Kada je riječ o samoj priro-di našega posla ona podrazumijeva svakodnevne ophodnje parkom, te stalne kontakte s posjetitelji-ma i dionicima parka, od djelatnika šumarija i vlasni-ka šuma, članova lovačkih i drugih sportskih udruga, vatrogascima, jedinicama lokalne samouprave itd.

glas bistre: S obzirom na navedeni Zakon o zaštiti prirode i određena ograničenja koja proizlaze iz njega, da li je park prirode za život Bistre određena vrsta prednosti ili je njegov otežavajući čimbenik? Odnosno što se to smije, a što ne u parku?d. slukan: Živjeti u parku ili u njegovoj neposred-noj blizini svakako je prednost, koja će ubuduće biti još izraženija. Kao prvo, da ovaj prostor nema oso-bitih vrijednosti ne bi niti bio proglašen zaštićenim dijelom prirode, bio netko toga svijestan ili ne. Bez obzira što je navedena činjenica prirodna stečevina, a ne zasluga nas ljudi, na nama je stalna i velika zadaća rada na zaštiti tog prirodnog okruženja, rukovodeći se pri tom mišlju kako zaštita prirode traži od nas ne samo promišljanje o njoj ovdje i danas, već i stalnu brigu o prirodi sutra, o onome što ćemo ostaviti u naslijeđe nadolazećim pokolje-njima. Nadalje, za razliku od nacionalnih parkova u parkovima prirode dozvoljeno je obavljanje gos-podarskih djelatnosti, iako uz nešto postrožene uv-jete, odnosno uz poštivanje uvjeta zaštite prirode propisanih od nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Dakle, dozvoljene su i gradnja, obavljanje sportskih aktivnosti, eksploatacija drvne mase, kamena i voda, kao i druge aktivnosti i zah-vati, ali uvijek uz naglasak na zaštiti prirode. Upra-vo je provođenje ovih aktivnosti i zahvata u priro-di djelokrug rada Službe nadzora, koja na terenu nadzire da li je za iste ishođena potrebna dokumen-tacija ili ne, ukoliko jest poštuju li se njima propisani uvjeti zaštite, odnosno u slučajevima kada se iste obavljaju protupravno ili uz nepoštivanje zakonom propisanih uvjeta zadatak nadzora je podnošenje optužnih prijedloga i kaznenih prijava, prijava nadležnim inspekcijama ili naplata novčanih kazni.

darko slukan, BIstRANskI ReNDžeRsvakodnevni život i rad Bistre i Bistrana i parka prirode medvednica protkani su brojnim poveznicama – veliki dio općine nalazi se unutar granica parka ili drugačije rečeno veliki dio parka prostire se područjem općine Bistra.TeksT: Davorin Bažulić

slika: Darko slukan

34 GLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

Page 35: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

eko

log

ija

i z

ašt

ita

oko

liša

glas bistre: Koje probleme nadzornici najčešće susreću na području Bistre, odnosno na području cijeloga Parka prirode Medvednica?d. slukan: Najčešće su to slučajevi bespravne grad-nje, odlaska u šumu bez doznaka, proljetnog neod-govornog paljenja korova ili ljetnog „roštiljanja“ u parku a koje nije dozvoljeno, do organiziranja raznih sportskih i drugih manifestacija bez dopuštenja, a što sve zapravo predstavlja svojevrsnu nebrigu za prirodom i njezinom zaštitom.

No, ovdje moram naglasiti kako se u posljednjih desetak godina, od kada na području parka dje-luju „rendžeri“, umnogome popravilo stanje zaštite prirode. Kroz svakodnevni rad na terenu i kroz broj-ne kontakte i edukaciju korisnika parka Služba nad-zora postala je prepoznatljiva u parku, baš kao i nje-zine ne male ovlasti u prvođenju neposredne zaštite prirode. Nažalost, još uvijek ima i onih kojima do našega parka i zaštite prirode uopće nije stalo, pa su nas neki od njih upoznali preko sudskih institucija, no što se tu može – takav je život.

DARKO SLUKAN – NADzOR I EDUKAcIJA RUKOM POD RUKU

glas bistre: Nakon ove sadržajne priče o suživotu parka prirode i Bistre, vezano uz zaštitu prirode, za kraj i riječ dvije o Vama kao glavnom nad-zorniku parka i o Vaših deset godina rada u parku.d. slukan: Moja nadzornička priča započinje 2002. godine, kada se zapošljavam u parku na poslovima nadzornika. Sljedeće godine postajem voditeljem

nadzorničke postaje, otvorene u donjostubičkom dvorcu Golubovec, da bi od 2008. godine obnašao funkciju glavnog nadzornika parka. Osim primarnih poslova, o kojima smo već podosta rekli, sve ovo vrijeme aktivno radim i na edukaciji nadzornika, što me kao profesora osobito veseli i ispunjava. Riječ je o predavanjima na godišnjim seminarima za nadzornike i glavne nadzornike, na osposoblja-vanjima kandidata za polaganje stručnog ispita za nadzornike, kao i predavanja školarcima, stu-

dentima i raznim strukovnim delegacijama pri-likom njihovih posjeta parku ili pak promidžbeno-edukativnim gostovanjima na radijskim postajama, u školama i knjižnicama. Nadalje, sudjelovao sam i u radnoj skupini za osmišljavanje stručnog ispita za nadzornike zaštićenih prirodnih područja, te sam i jedan od autora priručnika za polaganje istog, da bi prošlogodišnjom odlukom ministra imenovan i ispitivačem na stručnom ispitu. I za kraj što još reći – moj ukupni rad u zaštiti prirode, kako nadzornički poslovi tako i aktivnosti vezane uz edukaciju, u pot-punosti ispunjavaju moju profesionalnu i životnu priču, u kojoj, po svojem sudu, imam privilegiju radi-ti ako ne najljepši onda svakako jedan od najljepših poslova.

Naš razgovor o zašititi prirode, o Medvednici i Bis-tri i o našem „rendžeru“ Darku Slukanu za potrebe Glasa Bistre ovdje je završio, dok je naša priča po-trajala dugo u noć – o ljepotama Sljemena, Horva-tovih stuba, Kamenih svata, Veternice, o skijašima i planinarima i brojnim drugim neiscrpnim temama našega parka...

Nadzor špilje Veternice

35GLAS BISTREtRAVANJ 2012. • GODINA VI • BROJ 21

Page 36: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

GLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

ZABA

VA •

KO

NCE

RTI

• SP

EKTA

KLI

u Društvenom domu u Gornjoj Bistri održana je večer prijatelj-stva hrvatskog i bugarskog naroda kojoj se odazvalo sedamdesetak posjetitelja

‘večer babe marte’

‘Baba Marta’ je jedan od najstarijih do današnjih dana očuvanih bugarskih običaja. Toga se dana svojim najbližim, kao i onima koje se voli, poklanja privjesak – martenica – od isprepletenog crvenog i bijelog konca – jer ona nosi zdravlje, sreću i dug život. Crvena boja je za zdravlje i sreću, a bijela za dug život. Na selu se marteni-cama ukrašavaju i stabla voćaka, a i stoka – ne bi li sljedeća godina bila što plodnija.

Večeri hrvatsko-bugarskog prijateljstva je nazočilo sedamdesetak uzvanika među kojima i gospođa Iva Kruleva, otpravnica poslova Veleposlanstva Republike Bugar-ske u Hrvatskoj i gospodin Raško Ivanov, predsjednik nacionalne manjine bugar-skog naroda u Hrvatskoj.

Tijekom večeri uzvanici su govorili o najvažnijim političkim, povijesnim i kul-turnim aspektima odnosa hrvatskog i bugarskog naroda, a članovi Kulturno-umjetničkog društva bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj su izveli nekoliko folk-lornih točaka.

Večer su organizirali članovi Foruma mladih SDP-a Bistre.

dora i patrikzlatno-srebrni bistranski plesači

Iako se akrobatski rock´n´roll u Bis-tri pleše tek tri godine iza bistranskih plesača već je cijeli niz nastupa i osvojenih odličja.Jedan od takvih nastupa ostat će zauvijek u sjećanju bistranskom plesnom paru Dori Novosel i Patriku Franzu, koji su krajem prošle godine u Osnovnoj školi Vrbani u Zagrebu, ostvarili odlične rezultate na 17. klupskom prvenstvu Zagreba.

prvo i treĆe mjesto

Dojmljivim nastupom osvojili su prvo mjesto i zlatne medalje u kategoriji mlađih juniora, da bi u istoj kategoriji bistranskim plesačima pripalo i treće mjesto u ekipnom plasmanu. Nisku uspjeha mali Bistrani, inače članovi zagrebačke Rock´n´roll gimnazije, nastavili su i ove godine na prvenstvu Zagreba održanom 25. veljače u SŠD Peščenica, na kojem se okupilo čak 150-ero plesača u 19 ka-tegorija.

Plesni par Novosel-Franz još jednom je potvrdio zavidno znanje i talenat, ovoga puta osvajanjem drugog mjesta i srebrne medalje u kategoriji mlađih osnovaca, a osim ove medalje bistran-ski plesači osvojilli su i brončano odličje u for-macijskoj kategoriji.

36

Page 37: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

GLAS BISTREtRAVANJ 2012. • GODINA VI • BROJ 21

ZABA

VA •

KO

NCE

RTI

• SP

EKTA

KLImoto susret 2012.

Klub djeluje kao podružnica ra-nije osnovanog Oldtimer kluba Willys Bistra.

U dosadašnjih godinu i pola djelovanja, članovi kluba sudjelovali su na više od 50 oku-pljanja motorista diljem Hrvatske i u okolnim zemljama. Na ovaj način članovi kluba su stekli velik broj prijatelja iz cijele Hrvatske, ljubitelja motora i dobre zabave.

moto susret 2011.

Najvažnije događanje za klub ti-jekom prošle godine je bila orga-nizacija moto susreta u Bistri koji je održan u sklopu manifestacije Dani Bistre. Moto susret je oku-pio više od 1000 motorista iz cijele Hrvatske, a dio sudioni-ka je došao i iz inozemstva. Na prošlogodišnjem moto susretu su sudjelovali članovi 50 moto klubo-va i velik broj motorista koji nisu članovi niti jednog kluba.

Moto susret je tijekom 3 dana održavanje bio prepun događanja. Sudionike je posebice oduševio stunt show našeg člana Deana Špoljara i njegovih prijatelja koji su neumorno izvodili vratolomije.

Povorka motorista je posjetila i župnu crkvu Sv. Nikole gdje je župnik Tomo Novosel blagoslovio motore i motoriste.

Tijekom održavanja moto susreta za dobru atmosferu i cjelonoćnu zabavu su bili zaduženi Mustač bend i Dukes of Hazzard praćeni GO GO plesačicama. Cijeli ovaj moto susret je protekao u fenom-enalnoj atmosferi. Cjelokupna or-ganizacija ovog susreta ne bi bila moguća bez pomoći velikog broja sponzora koji su se nesebično

sponzori koji su pomogli organizaciju prvog moto susreta mk Bistra:

OPĆINA BISTRAĐAhO AUSPUSISIKA cROATIAELEKTROMONTLOVRIĆ GRADNJAGOLIčKIBISTRAPEKULJA I MAzIVA FUchSPIzzERIA ŠPIROPIzzERIA PLIMAORTOID GRADNJA D.O.O.LJEVAONIcA SEVERLIMOxGRADIS D.O.O.OBRT zRINJSKISOBOSLIKAR čARAPOVIĆKRISTIJAN FELIcITAKARBO-zIM D.O.O.ERŠEK D.O.O.NISKOGRADNJA hREN D.O.O.KEcERIN GRADNJA D.O.O.cAFFE BAR LABIRINTcAFFE BAR BUMERANGcAFFE BAR VALTEccAFFE BAR PARKTRGOGRAD PAVIĆ D.O.O.cAFFE BAR DINAMOB.B.B. PROMETROFIx POJATNO D.O.O.LANAc zAPREŠIĆ D.O.O.cAFFE BAR DIAMONDGRADIS-INGELEKTRO ŠKODABISTRA-KOP D.O.O.LD OBRTALATNIcA MIhALEc ROBERT POPOVIĆSLASTIčARNIcA GRABARJAKŠINA D.O.O.ŽUŠKA D.O.O.J.R.D. PROMET D.O.O.MOc D.O.O.STUDIO ExELLENcE ŠKALIĆ OBRT zA TRGOVINUBISTRIAN D.O.O.DIScO-BAR G.M.INSTALATER MINKOVIĆIVETA MARKETING D.O.O.www.MOTODIJELOVI.hRMESNIcA JAMBREŠIĆBERMES D.O.O.OPG ŠPOLJAR

uključili i pomogli Moto klubu Bi-stra da pripremi ovo događanje na čemu im se najljepše zahvalju-jemo.

moto susret 2012.

Klub i ove godine organizira moto susret u Bistri, od 15. do 17.6. na VIP parkiralištu u Gornjoj Bistri.

Očekuje se dolazak još većeg broja motorista iz cijele Hrvatske i okolnih zemalja. Moto susret će biti ispunjen izrazito boga-tim programom koji uključuje sportske i nagradne igre, stunt show program i rock koncerte. Posebice je potrebno istaknuti koncerte grupa Zadruga, The Pulse i Mustač benda.

Članovi kluba su tijekom prošle godine sudjelovali na nekoliko or-ganiziranih dobrovoljnih dariva-nja krvi. Prošlog proljeća članovi kluba su pokosili i očistili kalvariju i okoliš župne crkve. Ove zime ve-lik broj članova kluba se uključio u akciju čišćenja snijega s ulica i nogostupa kad je zbog njegove velike količine rad zimske službe postao nedostatan. Tijekom cijele ove godine je u planu ponovno sudjelovanje u što većem broju dobrotvornih akcija.

Petorica članova kluba sudjeluje u utrkama oldtimer motocikala u sklopu prvenstva Hrvatske, u organizaciji Hrvatskog motociklističkog saveza.

Najveće uspjehe je tijekom prošle godine postigao član Ivica Kralj koji je na kraju prvenstva osvojio ukupno 3. mjesto u klasi 6 old-timera i 1. mjesto u klasi Yamaha RD kup.

krajem 2010. godine osnovan je moto klub Bistra koji danas broji oko 40 članovaTeksT: anDrija eršek

37

Page 38: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

GLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

ZABA

VA •

KO

NCE

RTI

• SP

EKTA

KLI čarolija imitacije

u bistribogat i raznolik program u kc bistra

Najpoznatiji hrvatski glumac-imitator Denis Bašić svojom je poznatom predstavom - satirom “čarolija imitacije” dobro zabavio i nasmijao sedamdesetak posjetite-lja okupljenih u Velikoj dvorani kulturnog centra Bistra u poljanici.

Tijekom predstave Bašić nam daje paradu likova iz društveno-političkog života (Franjo Tuđman, Stipe Mesić, Ljubo Česić-Rojs, Ćiro Blažević, papa Ivan Pavao II ...) te običnih ljudi u svakodnevnim zgodama, a u predstavu nas uvodi i iz nje se ‘odja-vljuje’ u formi svima znanih televizijskih priloga Gorana Milića.

Bašićeva sposobnost imitacije je izuzetna što pu-blici omogućuju prepoznavanje imitiranog lika već u prvih nekoliko sekundi, a odličan i aktua-lan tekst koji imitirani likovi govore publiku drže nasmijanom cijelo vrijeme predstave. Odličnom općem dojmu bitno doprinose i zvučne kulise maestra Željka Puntijara te jednostavna, usko fokusirana rasvjeta.

Predstava je održana 20. siječnja 2012. godine u velikoj dvorani Kulturnog centra Bistra pred sedamdesetak gledatelja, pružila je nepunih 90 minuta odlične zabave i šteta je da dvorana Kulturnog centra Bistra nije bila bolje posjećena.

Početak ove 2012. godine u Bistri je poprilično bo-gat raznim domaćim i međunarodnim stručnim, kulturnim i zabavnim događanjima. O dijelu njih pišemo u samostalnim člancima , a ovdje u kraćim crticama spomenimo još neke od njih.

U subotu 4. veljače u dvorani Kulturnog centra Bistra održano je multimedijalno putopisno pre-davanje pod nazivom ‘Od Bistre do Atlanskog oceana’. Većina prikazanih fotografija snimljena je tijekom prošlogodišnjeg gostovanja naših folkloraša u Portugalu, a prezentaciju je pratilo četrdesetak posjetitelja.

Kršćanska adventistička crkva iz Novaka orga-nizirala je u Kulturnom centru Bistra dvije vrlo posjećene večeri. Prvo je u petak, 24. veljače or-ganizirana večer duhovne poezije pod nazivom ‘Ljubav, vjera i nada’ u kome su sudjelovali gospel ansambl ‘Agape’, mladi violinisti KUD-a Bistra te kao vokalni solist Ella Abramović Brechelmacher i kao solist na violini Stefan Žižek, dok su poeziju čitali profesori i učenici OŠ Bistra.

Već dan kasnije održano je predavanje s temom ‘Kako odgajati djecu zdravije’ koje je održala Mr. Irena Stipešević Rakamarić, dr. med.; spec. javnog zdravstva i socijalne medicine Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.

38

Page 39: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

- Nažalost, vremena su se jako promijenila, grad-nja je stala, što ne znači da nema posla već da ga je puno manje, pa ću do daljnjega i nadalje raditi samostalno, bez zapošljavanja radnika.

Kada je riječ o današnjoj proizvodnji, iako se obrt zove Hrastina sve više pretežu narudžbe za plastičnom stolarijom, dok gotovi plastični pro-zori, kakve nalazimo po trgovačkim centrima, ne predstavljaju konkurenciju današnjim obrtnicima, budući da se u graditeljstvu ipak većinom radi po posebnim željama i narudžbama, a što je osobito izraženo kod rekonstrukcija stambenih objekata, a osim toga niti kvaliteta takvih proizvoda ne može se mjeriti s kvalitetom izrade stolarskih radionica.Razgovor smo zaključili pitanjem o slobodnom vremenu, kojega Krunoslav Glavač, budući da radi samostalno, i nema previše, a ono malo što ga nađe provodi s obitelji i uz redovite aktivnosti u voćnjaku i vinogradu –

- Nekada sam volio zaigrati mali nogomet, dok su danas od te velike ljubavi prema nogometu ostali samo povremeni odlasci na Dinamove utakmice.

Bila je ovo kratka priča o obrtničkoj radnji Hrastina i njezinom vlasniku Krunoslavu Glavaču, koje možete pronaći na adresi:

poljanica bistranska, podgorska ulica 224telefoni: 01 3390 263, 098 424 731 i 099 7942 922Krunoslav Glavač

GLAS BISTREtRAVANJ 2012. • GODINA VI • BROJ 21

Detalj iz radionice

go

spo

da

rstv

oobrtnička radnja stolarija Hrastina

Svi oni koji grade ili obnavljaju svoje obiteljske kuće, stanove ili kuće za odmor i klijeti svoje potrebe za drvenom ili PVC stolarijom najlakše će zadovoljiti u obrtničkoj radnji Hrastina, vlasnika Krunoslava Glavača, a koja djeluje u Poljanici u Podgorskoj ulici 224 od 1996. godine.

O počecima i radu ove stolarske radionice, njezi-nom proizvodnom programu, kao i budućim pla-novima razgovarali smo s njezinim utemeljiteljem i vlasnikom Krunoslavom Glavačem, koji je is-taknuo -– Sam odabir stolarskog zanimanja nije bio slučajan, već je posljedica obiteljskog okruženja, budući da je i otac Stjepan izučeni stolar, uz čiju sam pomoć i ja stekao svoja prva znanja o stolar-skom zanatu i zavolio taj posao. U Zagrebu sam završio Drvodjelsku školu, te potom proveo osam godina na radu u zaprešićkom Inkeru, radeći na poslovima održavanja stolarije, da bi 1996. godine postao obrtnikom.

Nadalje, od Glavača saznajemo kako se u početku bavio samo proizvodnjom drvene stolarije, da bi novi graditeljski trendovi ponukali i njega na proizvodnju plastične stolarije, pa tako Hrastina danas proizvodi prozore i vrata, klizne stijene, zimske vrtove, te izrađuje drvene stepenice, a za sve proizvode obavljaju i uslugu montaže.

O izazovima samoga posla kao i postojećem gospodarskom, a time i graditeljskom trenutku, Glavač naglašava –

TeksT i slike: Darko slukan

39

Page 40: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

GLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

ku

ltu

ra

• b

ašt

ina

• t

ra

dic

ija

Knjigu je izdalo Hrvatskoza-gorsko književno društvo iz Klanjca uz novčanu potporu Ministarstva kulture, Krapinsko-zagorske županije i Općine Bis-tra.

Zbirku pjesama, kao i dosadašnji rad autorice, predstavili su Vlasta Horvatić Gmaz, tajnica Kajkaviane, i Željko Špoljar, poznati hrvatski pjesnik bistranskih korijena.

Ovaj literarno-glazbeni doživljaj upotpunili Adam Končić čitanjem stihova i Muški pjevački zbor Bis-trani pjevačkim izvedbama.

valorizacija kaja

Zbirka ‘Zakaj, za kaj’ priča je o lje-poti i toplini bistranske kajkavštine ali i svojevrsni bunt i obračun pro-tiv svih onih koji kaj, iz samo njima znanih razloga, ne znaju ili ne žele razumijeti, iako se baš kajkavskim narječjem služi većina današnje hrvatske populacije.

I dok tako neki ne prihvaćaju i pod-cijenjuju kaj, iz autoričinih stihova izvire poruka da je na kajkavcima samima zadatak borbe za adekvat-nom valorizacijom Kaja, ovdje nam-jerno pisanog velikim slovom, kao i prenošenja njegove ukupnosti na generacije koje dolaze.

Ove jezične misije, svojevrsnog kriča za kaj, u potpunosti je bila svijesna i mnogobrojna publika okupljena u bistranskom Kul-turnom centru, koja je opetovano potvrdila svoju “glad“ za kulturnim sadržajima.

Ukupnom doživljaju umnogome je pomogao i sam organizacijski

dio večeri, odrađen od strane Bi-strajnskih potepuha, zahvaljujući kojem je navedeno događanje, već

zakaj, za kaj – nova zbirka pjesama vere grgacu kulturnom centru Bistra 2. ožujka održana je promocija druge zbirke pjesama naše sumještanke Vere Grgac

zbirka ‘zakaj, za kaj’ priča je o ljepoti i toplini bistranske kajkavštine ali i svojevrsni bunt i obračun protiv svih onih koji kaj, iz samo njima znanih razloga, ne znaju ili ne žele razumijeti,iako se baš kajkavskim narječjem služi većina današnje hrvatske populacije.

po tradiciji, završilo dugotrajnim druženjem i pjesmom Bistrana i nji-hovih brojnih gostiju.

Zbirku pjesama su predstavili Vlasta Horvatić Gmaz, tajnica Kajkaviane, i Željko Špoljar, poznati hrvatski pjesnik bistranskih korijena, dok su literarno-glazbeni doživljaj upotpunili Adam Končić i Muški pjevački zbor ‘Bistrani’

Mnogobrojna publika okupljena u bistranskom Kulturnom centru opetovano je potvrdila svoju ‘glad za kulturnim sadržajima.

TeksT i slike: Darko slukan

40

Page 41: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

p r

i z

n a

nj

ao

b l

j e

t n

i c

e

Nakon isčitanog izvješća o radu i financijskog izvještaja za 2011. pročitano je izvješće o radu u pro-teklih 10 godina rada udruge.

Pri tome se posebno ističu osvajanja svih državnih natjecanja u svim kategorijama po nekoliko puta, više pobjeda u izviđačkoj ligi, organizacije nekoliko državnih natjecanja, a najvažnije od svega je da je Općina Bistra jedina Općina u Hrvatskoj koja je bila domaćin Zborovanja Saveza izviđača Hrvatske, no naša Općina nije bila domaćin samo jednom već dva puta i to 2005. i 2011. godine.

Rad bistranskih izviđača pohvalili su svi pristigli gosti među kojima su iz izviđačkih udruga: 28. SDI Dubrava, OI Savska Gaj, OI Plavi pingvin, OI Pla-men i dr. Od bistranskih udruga: Hrvački klub Bis-tra, OŠ Bistra, Potepuhi, Park Prirode Medvednica te obitelj Žnidar, a ispred jedinica lokalne samouprave nazočni su bili: Načelnik Općine Bistra g. Krešimir Gulić, Predsjednik Skupštine Zagrebačke Županije g. Damir Mikuljan, Gradonačelnik grada Zaprešića g. Željko Turk i pročelnik za financije i gospodarsto u gradu Zaprešiću g. Šoštarić.

Načelnik Općine Bistra g. Gulić i Predsjednik Skupštine Zagrebaček županije g. Mikuljan i dalje su obećali svu potporu u radu udruge, a kako 25. SDI Bistra već nekoliko godina djeluje na području grada Zaprešića pa je iz tog razloga gradonačelnik grada Zaprešića obećao pomoć u radu bistranskih izviđača.

prviH 10 godina bistranskiH izviĐačau subotu 10.3.2012. u društvenom domu u Gornjoj Bistri održane su proslava 10 godina rada bistranskih izviđača te izvještajna skupština.

Ivica Žnidar, prerano preminuli osnivač i prvi predsjednik 25. samostalne družine izviđača ‘Bistra’

Bistranski izviđači dodijelili su priznanja i zahval-nice svima onima koji su u proteklih 10 godina pomogli u radu udruge.

Nakon službenog dijela održana je večera te zaba-va do ranih jutarnjih sati.

Općina Bistra jedina je Općina u Hrvatskoj koja je bila domaćin Zborovanja Saveza izviđača Hrvatske i to ne jednom već dva puta: 2005. i 2011. godine

TeksT: Darko slukan; slike: Davorin Bažulić

41GLAS BISTREtRAVANJ 2012. • GODINA VI • BROJ 21

Page 42: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

zim

a u

bis

tri

2012

.

Uslijedio je i val ekstremno niskih temperatura koji je tih dana bilježila cijela Europa.

Iako je Svjetska meteorološka organizacija (World meteorological organization, WMO) u svojim izviješćima naglašavala kako niti količina pada-lina niti niske temperature zapravo nisu rekordne, dugo razdoblje hladnoće, njegov relativno kasni početak i širina hladne fronte izazvale su brojne poteškoće širom Europe.

Bistra u tome, naravno, nije bila iznimka.

Nakon natprosječno toplog vremena u europi u prosincu 2011. i početkom siječnja 2012., sredina siječnja donijela je naglu promjenu koja je kulminirala početkom veljače kada je hladni polarni zrak sa sjevera Rusije koji se pomiješao s vlagom s mediterana uzrokovao obilne snježne padaline nad Balkanom, Rumunjskom, Bugarskom, Italijom, ali i Alžirom i drugim zemljama sjeverne Afrike.

Nakon što su skijaške utrke na Medvednici održane u gotovo proljetnom okruženju jer je snijega doslovce bilo samo na skijaškoj stazi, do nas je došla spomenuta fronta i u nekoliko dan neprestanog padanja snijega potpuno zamela bi-stransko područje.

najuposleniji su tih dana bili djelatnici zimske službe komunalnog gospodarstva bistra d.o.o. čije su ekipe na prometnicama bile danonoćno i prvenstveno zahvaljujući njihovom naporu u bistri nije bilo većih prometnih poteškoća.

Posdjetimo se - ovako je izgledala prognoza DHMZ-a za kraj siječnja i početak veljače za Bistru, a slično se nastavilo sve do sredine veljače

akcija čišĆenja snijega

Koliko god su bili uporni djelatnici Komunalnog gospodarstva Bistra d.o.o. jednako tako bilo je i nevrijeme. Tih dana početkom veljače snijeg je u velikim količinama padao skoro neprestano. Najteže je bilo u nedjelju 12. veljače 2012. kada je Načelnik između ostalog i putem općinskog inter-net portala Bistra on-line pozvao sve mještane u akciju čišćenja snijega.

odazivajući se pozivu načelnika, jednako pre-danima i požrtvovnima kao što su to cijelo vrijeme bili i djelatnici komunalnog gospo-darstva bistra d.o.o. pokazali su se općinski i vijećnici mjesnih odbora, djelatnici općine i komunalnog gospodarstva bistra, članovi bi-stranskih udruga građana i mještani općine koji su se odazvali javnom pozivu načelnika općine.

12. veljače 2012. u vremenu od otprilike 16 sati pa do ranih večernjih sati njih sveukupno oko 150 su zajedničkim naporima uz korištenje sve me-hanizacije Komunalnog gospodarstva Bistra - ali i mehanizacije pojedinih bistranskih poduzetnika koji su se odazvali akciji - uklonili snijeg s oko 5 kilometara nogostupa te sa svih ugibališta i auto-busnih stanica na području općine.

Posebno je važno napomenuti kako ova velika količina snijega nije jednostavno odgurana s prometnica i nogostupa već je tovarena na kami-one i traktorske prikolice te odvožena na deponije.

Kako su izgledali ti dani u Bistri možete se pod-sjetiti kroz našu foto reportažu na unutarnjim stranicama ovitka.

Vjerujem da detaljan potpis pod svaku pojedinu sliku nije potreban - napomenimo samo da su slike na 2. stranici ovitka snimljene u Gornjoj Bis-tri i Oborovu dok su slike na 35. stranici nastale u Donjoj Bistri i Poljanici.

TeksT i slike: Davorin Bažulić

42 GLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012.

Page 43: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe
Page 44: GLAS BISTREbistra.hr/docs/glasbistre/1204-21.pdfGLAS BISTRE BROJ 21 • GODINA VI • tRAVANJ 2012. razgovor s povodom jama i objektima za koje procijenimo da za takav nadzor ima potrebe

25.3.2012.

kašina-gornja stubica-bistra, 25. ožujka 2012.slike snimio: Domagoj eršek

planinarski križni put