glagoljica i hrvatski glagolizam

GLAGOLJICA I HRVATSKI GLAGOLIZAM

2004.

00 Prvi arak.p65 04. 10. 04, 21:541

NakladniciStaroslavenski institut, Zagreb

Krka Biskupija, Krk

Za nakladnikeAnica NazorValter upan

RecenzentiStjepan Damjanovi (Zagreb)Marcello Garzaniti (Firenze)

Georg Holzer (Wien)Johannes Reinhart (Wien)

KorektorSandra Sudec

Oblikovanje naslovniceFrane Paro

Priprema za tisakNikica Viskovi

Tisak

Objavljivanje Zbornika pomoglo jeMinistarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske

CIP - Nacionalna i sveuilina knjinica Zagreb...

00 Prvi arak.p65 04. 10. 04, 21:542

STAROSLAVENSKI INSTITUTKRKA BISKUPIJA

ZAGREB - KRK2004.

GLAGOLJICA I HRVATSKIGLAGOLIZAM

ZBORNIK RADOVA S MEUNARODNOGA ZNANSTVENOG

SKUPA POVODOM 100. OBLJETNICE STAROSLAVENSKE AKADEMIJE

I 50. OBLJETNICE STAROSLAVENSKOG INSTITUTA

(ZAGREB-KRK 2.-6. LISTOPADA 2002.)

UREDILIMarija-Ana Drrigl, Milan Mihaljevi, Franjo Veli

00 Prvi arak.p65 04. 10. 04, 21:543

POKROVITELJ ZNANSTVENOG SKUPA

Hrvatski sabor

ORGANIZATORI ZNANSTVENOG SKUPA

Staroslavenski institut, ZagrebKrka biskupija, KrkiKatoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Zagrebu

ORGANIZACIJSKI ODBOR

Predsjednici:akademik Anica NAZOR, ravnatelj Staroslavenskog institutamons. Valter UPAN, biskup krkiprof. dr. sc. Josip BALOBAN, dekan Katolikoga bogoslovnog fakulteta

lanovi: dr. sc. Petar BAIdr. sc. Anton BOZANIdr. sc. Marija-Ana DRRIGLdr. sc. Milan MIHALJEVIdr. sc. Johannes REINHARTdr. sc. Franjo VELIMarina ANTI, dipl. oecc., administrativni tajnik

SPONZORI ZNANSTVENOG SKUPA

kolska knjiga, ZagrebGrad KrkTuristika zajednica grada KrkaHoteli Krk, Drutvo za turizam i poslovne usluge, d.o.o., KrkVinarija Katunar, VrbnikHrvatski institut za povijest, ZagrebMatica hrvatska, ZagrebTOZ Penkala - Tvornica olovaka ZagrebInstitut za etnologiju i folkloristiku, ZagrebDravni arhiv u PazinuCvjearnica, vl. Vlatka Ciglenjak, Vrapanska 165 ZagrebCE-MA-PROM, Zagreb

00 Prvi arak.p65 04. 10. 04, 21:544

Sadraj

Predgovor .............................................................................................................. 9

Radoslav KatiiProuavanje hrvatskoga glagolizma u okviru cjelovite kroatistike....................... 11

Anton BozaniStaroslavenska akademija na Krku u programima biskupa Antuna Mahnia .... 17

Anica NazorIzdavaka djelatnost Staroslavenskoga instituta ................................................. 25

Franjo VeliRukopisna ostavtina Staroslavenske akademije koja se uva u Krku .......... 37

Josip BratuliNikola ic ............................................................................................................ 53

Gorana DolinerPrilog Josipa Vajsa hrvatskoj glazbenoj historiografiji ......................................... 57

Johannes ReinhartBiserka Grabar kao istraiva staroslavenske batine kod Hrvata ................... 67

Vida LuiDoprinos Josipa Leonarda Tandaria istraivanju glagoljatva .......................... 81

Slavko KovaiSplitsko-makarski biskup Filip Franjo Naki (1889.-1910.) premaglagoljanju i glagoljaima ..................................................................................... 89

Sergio BonazzaIvan Fereti und der Glagolita Clozianus ........................................................... 113

Zoe HauptovJosef Dobrovsk a hlaholice ..............................................................................123

. ................................................................. 131

Ivan BakmazBiblijska itanja u hrvatskoglagoljskim brevijarima ............................................139

Vclav ermkHistorick pehled zkoumn starozkonnch perikopcharvtskohlaholskch brevi .........................................................................149

Vesna Badurina-StipeviHrvatskoglagoljska Knjiga o Esteri ....................................................................157

00 Prvi arak.p65 04. 10. 04, 21:545

, .................................................................................................. 167

Jagoda Juri-KappelHrvatskoglagoljske apokalipse ...........................................................................183

Christian HannickDie patristischen Texte im glagolitischen Breviar von Novi ..............................191

Ivanka PetroviDjela apostola Ivana u hrvatskoj glagoljskoj knjievnosti srednjega vijeka

1. Pseudo-prohorova djela Ivanova2. Pasije apostola ivana ..................................................................................199

Petra StankovskaTechnika charvtskohlaholskho pekladu homili .............................................229

Petar BaiFranjevaki sveci XIII.-XV. stoljea u hrvatskoglagoljskim kalendarima .........237

Mile BogoviOkolnosti pojave i razvoja glagoljice na hrvatskom podrujudo 1248. godine ...................................................................................................247

Giorgio ZifferLa tradizione glagolitica croata del Vangelo di Nicodemo .................................261

Milan Paun, Mateo agarSlavonski glagoljski natpisi ..................................................................................271

.................................................................................... 285

Francis J. ThomsonThe Influence of the Slavo-latin (Glagolitic) Rite on the Decisionof the Council of Trent About the Use of the Vernacular in the Liturgy ..........295

Leszek MoszyskiPrba nowego spojrzenia na duchowe dziedzictwo krakowskiegogagolityzmu w redniowiecznej Polsce .............................................................309

Ivan KosiGlagoljini rukopisi u nacionalnoj i sveuilinoj knjinici ....................................319

Anica Vlai-AniGlagoljica u knjinicama kapucinskih samostana ...............................................341

Margaret Dimitrova, Adelina AngushevaProtective powers: Texts and Saints ..................................................................355

00 Prvi arak.p65 04. 10. 04, 21:546

Marija-Ana DrriglOdjeci samostanske medicine u hrvatskoglagoljskim rukopisima ......................367

William R. VederThe glagolitic alphabet as a text .........................................................................375

Heinz MiklasZur Relevanz des neuen sinaitischen Materials frdie Entwicklungsgeschichte der Glagolica .........................................................389

Roland MartiDie bezeichnung der Konsonanten in der Glagolica ..........................................401

Nikolaos TrunteZu Reformen in der glagolitischen Schrift .........................................................419

Christoph KochDas Bamberger glagolitische Alphabet Zur Entstehungsgeschichteder Zeichenfolgen der kroatischen glagolitischen Alphabete ............................435

Barbara LomagistroPaleografska pitanja periodizacije i klasifikacije glagoljice ................................453

Marica uniPravilna visina slova Kijevskih listia .................................................................485

: () ................................................................. 499

Slavomir SambunjakHeksagramska aureola, boja imena i glagoljska slova .....................................515

......................................... 523

Dragica MaliSkrivene veze hrvatske srednjovjekovne glagoljike, irilike i latinike grafije......549

Stjepan DamjanoviNapomene uz prouavanje hrvatskostaroslavenskoga jezika ............................561

Helena BauerovKe klasifikaci lexika charvtskohlaholskch text ............................................567

Marinka imiMoravizmi u hrvatskoglagoljskim tekstovima ....................................................577

Helena KarlkovDie Spuren des Einflusses des Kirchenslavischen kroatischer Redaktionim Alttschechischen ...........................................................................................587

00 Prvi arak.p65 04. 10. 04, 21:547

Jasna VinceBrojevi 1, 2, 11 i 12 u hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku .............................595

Ivan JureviAktivni particip prezenta u hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku ....................607

Tanja KutoviPrilozi u Istarskom razvodu ................................................................................617

Milan MihaljeviDeklinacija imenica u najstarijim hrvatskoglagoljskim fragmentima .................625

Ivana MulcO pukim blagdanskim imenima u hrvatskoglagoljskim liturgijskim knjigama ......637

Boris KuzmiSintaktika obiljeja senjskog korizmenjaka .......................................................647

Vanda BabiTri plasti morfolokih vplivov v levakovievem brevirju in karamanovihizdajah misala in brevirja ....................................................................................657

Dorothea KnigTko starim putem hodi, ne zahodi. .....................................................................667

Frane ParoArs impressoria scientia subtilissima u hrvatskoglagoljskomprvotisku - misalu iz 1483. ..................................................................................677

Antonija Zaradija KiMartinsko nasljee na otoku Krku .....................................................................695

Jerko Beziivi hrvatski jezik u glagoljakom pjevanju zadarske nadbiskupije ....................717

Izak praljapristup - Pristup ...........................................................................................727

00 Prvi arak.p65 04. 10. 04, 21:548

PREDGOVOR

Dana 18. studenoga 2002. navrilo se 100 godina od osnutka Staroslavenske akademijeu Krku, znanstvenoga drutva koje je osnovano na inicijativu i potporu krkoga biskupadr. Antuna Mahnia. Cilj joj je bio njegovanje glagoljske liturgije, prouavanje starihglagoljskih tekstova i izdavanje glagoljskih liturgijskih knjiga. Akademijin se rad sastojaou nastojanju da se pravilno rijee pitanja slavenske liturgije kod Hrvata u skladu s tenjamaza njezino proirenje na sve hrvatske krajeve i u skladu s katolikim naelima, u njegovanjuglagoljakoga pjevanja, sabiranju i opisivanju glagoljskih spomenika i osobito u izdavanjuliturgijskih i znanstvenih izdanja. Akademija je u biskupskoj tiskari (Kurykta), koja jeimala i glagoljska slova, tiskala svoja izdanja meu kojima sredinje mjesto ima niz AnalectaSacrae Scripturae ex antiquioribus codicibus glagoliticis od 8 svezaka iji je cilj bilarekonstrukcija hrvatskocrkvenoslavenskoga teksta Biblije na osnovi najstarijihhrvatskoglagoljskih rukopisa. Osim te serije, Akademija je izdala jo 15 knjiga razliitogformata. Borba za ouvanje staroslavenskoga bogosluja bila je u vrijeme osnutkaStaroslavenske akademije ujedno i borba za hrvatstvo kvarnerskoga podruja. Stoga jeStaroslavenska akademija imala znaajnu ulogu i u uvanju hrvatskoga nacionalnogidentiteta na tom podruju.

Aktivnost Staroslavenske akademije smanjena je za vrijeme I. svjetskog rata, a zamrla je1920. godine poslije smrti njezina utemeljitelja i pokrovitelja biskupa Antuna Mahnia.Godine 1928. pripojena je Hrvatskoj bogoslovskoj akademiji u Zagrebu (danas Katolikibogoslovni fakultet) kao njezin Staroslavenski odio, a za proelnika odjela izabran je msgr.Svetozar Ritig. Akademija se stvarno vratila u ivot istom poslije II. svjetskog rata (1948.godine) kada je dr. Ritig oko nje okupio poznate hrvatske jezikoslovce Josipa Hamma,Petra Skoka i Vjekoslava tefania. Iz praktinih razloga Akademija je 1952. (odlukomvlade Narodne Republike Hrvatske) konstituirana kao Staroslavenski institut koji je svojimistraivakim radom na hrvatskoglagoljskim spomenicima i svojim izdanjima stekao svjetskiugled i postao sredinja institucija za istraivanje hrvatskoga glagolizma istarocrkvenoslavenskog jezika. Tako je stota obljetnica utemeljenja Staroslavenskeakademije ujedno i pedeseta obljetnica postojanja Staroslavenskog instituta.

Iz navedenoga se jasno pokazuje od kakvoga je nacionalnog znaenja osnivanje idjelovanje Staroslavenske akademije u Krku i Staroslavenskog instituta u Zagrebu. Stogasu Krka biskupija kao utemeljitelj Staroslavenske akademije, Katoliki bogoslovni fakultetu ijem je sklopu djelovala od 1928. do 1939. godine i Staroslavenski institut kao formalnii stvarni sljednik Akademije odluili obiljeiti tu obljetnicu meunarodnim znanstvenimskupom Glagoljica i hrvatski glagolizam koji je odran od 2. - 6. listopada 2002. godine uZagrebu i na otoku Krku. eljeli smo tom prigodom okupiti vodee strunjake s togapodruja koji bi iznijeli najnovije spoznaje o postanku i razvoju glagoljskoga pisma i ostaroslavenskom jeziku i bogosluju u hrvatskom narodu. Na skupu su sudjelovala 63referenta iz 15 drava.

Proslava je odrana pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora koji je biopokrovitelj i proslave devedesete obljetnice Staroslavenske akademije. Visokopokroviteljstvo uvelike je pridonijelo znaenju i odjeku u javnosti te vane kulturneobljetnice. Stoga jo jednom najsrdanije zahvaljujemo predsjednitvu Hrvatskog sabora,

00 Prvi arak.p65 04. 10. 04, 21:549

a osobito tadanjem potpredsjedniku, akademiku Vlatku Pavletiu koji je u ime Hrvatskogsabora prisustvovao sveanom otvorenju proslave i uputio sudionicima nadahnute rijeipozdrava. Odravanje znanstvenog skupa financijskom su potporom omoguili Ministarstvoznanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske iZaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kojima takoer najsrdanije zahvaljujemo.Zahvaljujemo i Hrvatskoj poti i njezinu Povjerenstvu za izbor motiva, likovnih i grafikihrjeenja potanskih maraka i vrijednosnica to su prihvatili na prijedlog i uveliali proslavuizdavanjem prigodne potanske marke. Zahvaljujemo i svim sponzorima koji su pomogli upripremi i odravanju skupa i popratnih programa za sudionike.

Pred itateljem je zbornik radova u kojemu se objavljuju opirnije verzije gotovo svihizlaganja sa simpozija u kojima je glagolizam osvijetljen s razliitih zrenika. Sadrajneskupine obuhvaaju djelatnost Staroslavenske akademije i Staroslavenskog instituta,paleografiju, tekstologiju, knjievnu povijest, jezine teme, glagoljako pjevanje temeukulturne doticaje i proimanja. Izdavanje zbornika financijski su poduprli Ministarstvoznanosti, prosvjete i sporta i Krka biskupija, na emu im srdano zahvaljujemo.

Zagreb, u proljee 2004.

00 Prvi arak.p65 04. 10. 04, 21:5410

!"# #$ ###! # % # " & ##' # " #( # " ! & ## & " & ## # # & " # ### # & & ## " #

%# # ##!###!# "#### !### #"# " # #! !#!#"# "&"#"'#%##%###(#!!#!## ##"# ##!'#)#*"!+,-.+./0 # %1+,23+.4+ #%*##(#$### ###"

*"!*"%& % # ## # ##! #"## #5"#####& #

01.p65 04. 10. 04, 15:4311

1!12

6+.!# #" ##!##7#*"!+,.2#### ##!!! ## # #####!# #$#&$# ##

8*"!######" ### #"# #$#& % 6 5 #"#### ## #### # ##%###9:#&&'#" *"!#"#####

)%1 % ###;# #%8 #& "?

@@@

!"# #$ ###! #(

%"##" #'#"##"(#AB *

01.p65 04. 10. 04, 15:4312

6#"## 13

"!# & "& ##' # # #&"# ####&#"#8## #"##"#

7 & !&"# #& "!#C### # ##!"#&"#D !#"#"" ##!& !9: #"#" "#"#& # #& "%##&:!#&! ##!"###&#6 # # # # " %! #!! #"" ########& " # ##& :! "#!

8! ###!#D#### '&""# )#E#" ##$#7 7#9## #oo#F ###"!* "## #)#####7"### ###

%""# #" #! ##

01.p65 04. 10. 04, 15:4313

1!14

$##'&& $#"#':9!$####A&B#!'############:G?7### # ## "+

8 # & ##"& 7"##C# "# #& &"#/

' ##"### !####

%# # #'#####!###! ! " ##D&"") ### $## ##&"## !##&9! ##8## & ! !

+ ' # # 8 D ' # # # # (# $ # # 1# # " # 5 # #6# ##

/ : ! # D " # & ) & & " # "" # # # # & 8 #! # & # & # "

01.p65 04. 10. 04, 15:4314

6#"## 15

! !!

7"F#"#F""H"#(I"#"""I"#J9"")I #" I"K "CK"KKL""*IL" I""" IMIK #"I""#"7K"K"" I IJIL 1""N####""I#CII# I"%#O"#%"##"I"%"#P#"" " & &'()%*+&%&> "I" F# " """ : #""":

01.p65 04. 10. 04, 15:4315

01.p65 04. 10. 04, 15:4316

! " " #$! "% & ' ' ("( $ & $ "

! &" &")"&"*' $ & &)$! &

+"#,&%- ./ 01 2 " #$!"345556 7$!

"2+&! "$$$ 8 "0)!'"&!)"$&& +&&9 %&"!&:!;")"" %.

#:&!18

"")7"&$!!&"=8 > &&A"&

" & & & $ & - & & " & =3 JC>5)&) !!

'%"#$! 19

" '$

' & ") & &" !"& ) 3 & 3& """&

3 &$"") C"'I&"8E0'' ")*!C""&&2&&8 D! 5F!3!&-& 4555&&&!&9& 7#"!K %F$&&")CG&3& 8 06 3! !&16$2 &

7&" : 8J3+5"8. # " 8C':(&!&")'$8

3 7#"1F9&":"")' * :C!&&5(F2&"C"

+&3!""&!&% &")"&

&""

760% $ o &!

)&)& &"

3 "!)"7&0&C

")"$"$

#:&!20

A"$" 5"&$!/&("8!$&&")&';".% $$&C! !&"+

&&"$

3 "!$ '&$ 8(&80 "$

&$ $

&&")%!&&""7-!;""

$&!&

"+06")" "$!

$& 5 &"&$

1"%),#& ,'&%,&%2&, #

!2?

'%"#$! 21

&% &")C&

7!3!

)

0$!%!/

+0$!")"+"&C&"% &":!&""" )2$"$)")AC"! &&7=#N>

:!")")"""3"C$ ")"E -"% &""&3"!&

3%#('#&& '.,

A'?'#3)?=8&&")

'>1

7C"A+-D $!#!&"E7$1

A ) % 07 "$!"?=&!" !5() 4555 & ")> (" &)$2

B 5&

#:&!22

7'#;$?=+& " >0

(&".

'%"#$! 23

5

666657

6I22$% "$$!2 $O

O$OF5$22 $ "$222$AF$ $' IP$$$$$AF$ $' O$$F$ $ $9 I$"$@IO$! $9 "I"I22$%# IG2$2$OI2? $AF$ $' 2$AF$ $' $-$O""I""$ I-O$AF$ $' IO $ I" 2$O$Q$ 23;3 2-;%$# $ 2(:I$22$%# IO 2"O$F$ $ :I$2"2$Q2$ "$$!"$$2O$I2$" O

22$O$$O2"$:I$"2$9 $2I2$I$!22$ $OF"

A#b"

02.p65 04. 10. 04, 15:4724

!"# oo oo

o $ # o

o

% oo o %

& ' ( )* + #%

, '' -#. - ' ' ' ' #

/

0*oo1234#526#''78 9.1 '

'''''#.o

obobo:(;0:+'#9;''''+ 30"65?4#> oo!-

/

(#; 0 oo oo"o #oob$oob

obooo

o%&o'(Boo#o)*#oo#b+(+,')

)''''

7#1

03.p65 04. 10. 04, 15:5025

.26

#8@( 440?3#

-'''''#$0=0 !6&=0 !2-+o>0 oo&o+0 26.'=0 3A#%

,-o&ob=(.#/=(#"2 6#$-+b

;#*5B(( ##,-o.

(#1(,

oo

o*90#.>-'-

0*#!!##+**!C3##.'=.%# );"AD"#1 . ( 36#E3##.'=.%#;))?AF 36D?#1C?##.'=.%#B##4*#F0 6"(:$G(H#I#44!##*0 6"15C,),( 3 #(!#.'=.%B## #F0 3 #$

oo $G(HI#44=0 36#

=(

#

'-'J>

'E/E>#H>'0 3A#0EB/

o/#5"##-

+'&C0 AD#.7-8F0 66D 2?D#;

>0 6?>K0 6?D#:1F0 6?D>'10 6?D'>')4#5!##1432#->''-!A2#-93##':#=10 6"#F> 2 +

10 66#$'(:=0=%bo0o4"#(L;##.'=.%B##A2+'0 1o23o%o1

4-I44!;*.;*#

(#23& #=1o=o!3?##M+'0"AAA02 #=''5'-''14#

N!#+'0 0"!#

03.p65 04. 10. 04, 15:5026

)

27

%-o#45ooo

o " ,#0/>'>F0 !6 3A 3"-/OP0 63'M0 63

-J>CQ0 66/0 63'-/0 !6

0//'0 !!10 2!/@(0 !!.

,F0 !? !!/0 6A>,0 0 6?>K0 6(0 6(

(8?#54##10 6"D+o

o

6!##0 6A

oo!##N0 obo

6b4###!##@0 3D/

oob!##>'0 3D%oob10 3

(?#10 ?#

$0;43!#*.;;## :-0 !!Bo+43A##/+62""10

03.p65 04. 10. 04, 15:5027

.28

3!11*%>""2"C0 66/'/'/*P4#"A

0 3!#$*/->1!#B

o7b

B

#B

#.*

10 !6D 34#

1''oo0*''+*1>0 !!@0 36'=-'/0 2?*$G(9B0 6

- >0 34#$ ( C0 2A#

$oB0 !6 3" 6 63 22 22"@(0 3 =0 AD/0 AD;0 !!D;0 !!#

:?4o'''''#%-''''=0 24'-'7(8+42?#10 24'''-B4 #C0 24-*B4 ?#F0 24'+@/-**0 24#.'

'

''

('

(

#C '7 ' 8# 10 2?0"*0 240"#

)

29

=0 6

I''''+6#*0 -

'>'0 2 23(

';5>0 26>>'@0"AAA7810 6 #

1

o

'>/ )*- I#-0 #%o

#$I'#)5'!34#3?3#>/)*-'//0 22#%o

'

0)o!#+

0(0O!N

O!8

0#+1o'919#!#'')' 7C PM MM'8#$ ( 0#78(#/,

78

, 'D ;*#

#4#4##:oo?32#o4"A##

-#+(, 44?2A''#1 6A044#)+1o'919#:C

'''' ' 1o -

7 - , ''4#!#8C 20"!#

)''

:*9,# 4?##

+1o'919

#

())o

ob* )) o

b1

oo

o 2;:o'oo

?oo

o o Bbo6+ 9 :o

7+8&C 66#B5'(#%(-(-

S 1 ( ' @ @ # !#

03.p65 04. 10. 04, 15:5029

.30

#9(-''#C-01/1$(((H$((7*81

#$

(#)))o

ob'''&&,'

'#

) '

##+ !A#07T(#=,#.##

'?#4#

-#C

-''

8#1- A#

#-

'#95

AA#

5A#-&.;+9#, ' & -'

#%(L)))#'(

#H

'-#1''((AA#

!A#

#

=+1

()*0o

6 )B9

o oobbo?1$#;#=&+5

#"AAA#o

6$)Bo

ooAobboO6o$#;#=

&+

U&

#"AAA#*'0'(''&'= 264# H:1#%*(#B5'((#-'#$(#

%

, '''-'5' 3 #o9

0o

03.p65 04. 10. 04, 15:5030

)

31

1

0o 1;

@( 0*F.>1#1'-/5>' 3 #1,'''-'#=-'2 6A'D'-#%') ?A#0'-',-#=-#$ 7 ''

'8/0 40?4A#

) -

''-

#

*.; 5 *.;/ 5 -+* 5 +

UE/ 5 E/JE> 5 E>

*;# #;'

''''6#2#'('I'#oo;B";

'*PIPooE2?A5?A?#

.32

F* 36#.(9'#oo

oCA 5"A2#

F*# 3 #F15C,oo2D"2

)

33

/I# 22#F>/)*-!3453?3#oo

ooN'O'#ooE2??5 #>B#;# 6?#1-QO;#ooE3 65?#>I# 6#F(

#ooE26562#>I# 6?#9

;#ooE36?5 3#>'># 2#1#++

-

'#oo323656 #>'># 23#$ - '

#oo3C"?5? #>'># 3#1(#oo;;";C 56A#>)# !!#*''I#o

o

oE ?5"2X

#A#>)# #/>'#oo;B";# 34#F*/#oo

o=!5 2#1># 3!#F>43A#oo2="2C 454 #1># 6A#1=#ooEF? 5 3#1># 6"#=7>

(8#ooEE!5"!#1># 6?#=>'#ooE335"A?#1># 2!#$/#oo3=!5!3#1># ?#B'?##oo

;2";33543#1># 3#9!##oo;;";C2!5 3#1B# 2?#$'#G2=H*o""

D

03.p65 04. 10. 04, 15:5033

.34

1B# 24#C('>42?##oo3; 5A#

1)# 36 3 #IJ>AA#

#oo2B?3522Doo2D"2#"AAA#:>>'#oo=F!56#@(;# 44#

/ A"5 "6#1G(o

HEE#L)))5L);#@(;# !!#/I+#oo

oE" 5!?#@(;# !6##ooC"D!45??#@(;# 34#FC:#oo

o

= 53#@(;# 3 #1

(oo2D"2

)

35

C:# 2#C-'''##oo

oo0oo

0o4boo+Iooo

::

o2FO0oE" 5?!#

C:# 2?#H

'#oo3E"33!?52?#

C:# 2?"#=!"6#oo3E"33"!!5"3#

C:# 2??#9/>#oo3E"336 52!#

C:# 24#=4 #oo3;"!5!6#CQ;# 66#/OQ''\'

-#HP>K#Slovo 27, 85-128.;

.# !2#IU'VU]'U

H'#oo

o

3!5A#;+# 2!#+P\(OQ

KVKP#oo3=6654#;5>:# 26#)(

'#oo3B65""#;:# !!#NI#oo

oE"?5"?A#;:# !!#9/#1(5

#2 #oo

oE!5!6#;:# 2!#1

'',#oo3=!6563#;:# ?#

03.p65 04. 10. 04, 15:5036

Franjo Veli (Omialj)

RUKOPISNA OSTAVTINA STAROSLAVENSKE AKADEMIJE KOJA SE UVA U KRKU

Na osnovi prouavanja izvornog gradiva iz biskupijskog arhiva u Krku (Biskupijski Arhiv Krk = BAK) ukazuje se na brojne radove i dokumentarnu grau koja je, nakon prestanka rada Staroslavenske aka-demije, ostala u Krku. Glavninu ini rukopisna ostavtina Dragutina Karla Paria, ponajvie njegove jezine i druge zabiljeke o vatikanskim, Propagandinim i drugim staroslavenskim misalima i brevijarima. Meu ostavtinom Akademije uva se i prijevod Biblije na staroslavenskom jeziku, ekog sveenika Josefa Menzela. Posebnost ostavtine ini i Pariev pokuaj pisanja Rjenika hrvatskog jezika.

Prestankom rada Staroslavenske akademije u Krku cjelokupna tadanja njezina rukopisna ostavtina bila je 1929. godine predana Hrvatskoj bogoslovskoj akademiji u Zagrebu koja je djelovala u sastavu Katolikog bogoslovnog fakulteta, s ciljem da ta crkvena visokokolska ustanova nastavi radom tamo gdje je Akademija stala u Krku.1 Tada su predani svi dostupni materijali i arhivalije koji se danas uvaju u Staroslavenskom institutu u Zagrebu koji je Akademijin sljednik. Neto je grae meutim ostalo na Krku, kod pojedinaca i ustanova koje su bile najue povezane sa Staroslavenskom akademijom, a to je naknadno, najee posthumno, predano i pohranjeno u Biskupijskom arhivu u Krku. Danas se ta graa uva u Biskupijskom arhivu u Krku u jednom ormaru s oznakom Miscellanea. Ormar sadri est polica od kojih su prve dvije naslovljene: Ostavtina Dragutina (Karla) Paria i Ostavtina Staroslavenske akademije. Tijekom vremena graa je na ovim dvjema policama uvelike izmijeana pa je teko znati to je pripadalo kojem naslovniku. Smatramo, uostalom, da to i nije nuno razdvajati jer je poznato da su rad, uloga i svekoliki doprinos Dragutina Antuna Paria u stvaranju i radu Staroslavenske akademije bili od velike vanosti.2 Danas smijemo rei da je glavnina grae Dragutina Paria (umro u Rimu o Boiu 1902.) pripadala i Staroslavenskoj akademiji i obrnuto.

Tijekom vremena neto je oito prenijeto na drugo mjesto. Tako se npr. tri glagoljska fragmenta Pasionala koji sadre: 1. Muenje 40 muenika sebastenskih, 2. Muenje sv. Jurja, 3. Periodi sv. Ivana apostola i 4. Odlomak neke homilije ili govora, o kojima pie Vjekoslav tefani u svojoj knjizi, ne nalaze u ormaru Miscellanea.3

1 O Staroslavenskoj akademiji u Krku vidi zbornik Staroslavenska ... te Bozani i Stri 2002.2 O zaslugama Dragutina Paria za Staroslavensku akademiju vidi Daroslav 1903., Antun ... 1993. i agar 1996.3 tefani 1960: 193-196.

04 Velcic.indd 37 4.10.2004, 17:47:28

Franjo Veli38

Budui da se Dragutin Pari itavog ivota, uz brojne druge aktivnosti, bavio i staroslavenskim jezikom i glagoljicom, u njegovoj rukopisnoj ostavtini, koju naalost moemo smatrati ostacima ostataka, nalazimo u jednom konatom fasciklu sa zlatno otisnutim grbom nekog nadbiskupa ili kardinala sljedeu vrijednu rukopisnu grau.

Fascikl I.

1. Rukopis naslovljen Dioecesis Veglensis. To je Pariev Misal za svetaka slavlja u Krkoj biskupiji. Taj Sanktoral sadri 64 svetaka slavlja od sijenja do prosinca, ukljuuje u potpunosti ordinarij mise s ulaznom pjesmom (pristupom), zbornom molitvom, itanjima poslanice i evanelja, posvetnom molitvom i popriesnom. Svi su tekstovi pisani latininim pismom na staroslavenskom jeziku. Prema rukopisu pisanom ljubiastom tintom zakljuujemo da je to rad Dragutina Paria. To potvruje i Pariev potpis s glagoljskim inicijalima. Rukopis sadri 22 neuvezana arka formata A8. Spis je datiran 16. kolovoza 1883. godine.

2. Boravak i rad u Rimu omoguio je Pariu usporedbu starih rukopisnih glagoljskih misala s latinskim tiskanim misalima-inkunabulama. Tako npr. uz gore spomenuti tekst nalazimo zabiljeku o dva pregledana latinska misala-inkunabule iz god. 1477. i 1493. (dakle iz iste godine kao i na Senjski misal) sa signaturama iz bogate rimske knjinice Casanatense.4

3. Raznolikost zanimanja Dragutina Paria za jezina pitanja vidljiva je i u njegovu zapaanju o jezinim specifi nostima otoka Krka. On je godine 1870. u Poljicama na Krku zapisao Oe na i Zdravomariju na vlakom jeziku. Te je molitve Pari uo od tada ve starog Mata Bajia, nadimkom Gapovia. Smatramo da je zanimljivo objaviti taj zapis jer dosadanja zapaanja i zapisi o toj jezinoj pojavi na Krku potjeu iz kasnijeg vremena.5

4. Pokuaj usporeivanja jezinih razlika u tekstovima misala iz 1371. s prvotiskom misala iz 1483. godine. To je samo poetak Muke (Muenie, iz 1371. godine) Isusove po Ivanu. Predloak teksta je iz Misala iz 14. st., a samo je malim slovima povrh teksta dodavao jezine razlike iz 1483. godine.6

5. Mala biljenica - uvezana kao knjiica, formata 13 x 18 cm, ispisana krasopisnom uglatom glagoljicom i naslovljena: Bukvar ili psaltir. Rukotvoren za nauk male dice, naega naroda slovinskoga. - Budui makanca od tampe istih Kniga u ovih daravah od Dalmacie. Izvajen, i prinesjen iz drugih kniga, i ponapravlen. - Po meni o. f. Ludoviku

4 Bibliotena signatura: Bibl. Casant. G. IV. 13. Incipit Ordo Missalis secundu(m) consuetudinem Curiae Romanae (...) Neapoli opus hoc sacrum impressum est (...) an. 1477. I druga: Bibl. Casant. H. II. 68. Missale secu(ndum) consuetudinem sanctae Eccl(es)iae Romanae (...) sumptibus et jussu famosissimi Nicolai de Franchfordia: arte itemq(uae) et industria probatitissimi (sic!) viri Johannis Herczog de Landvia, Impressum Venetiis (...) 1493. In 8.o.

5 BAK, Miscellanea, Fasc. I.: Pariev zapis: Ote na. ae nostru, kar le ti en er, neka se spun volja a te, kum en er, a i pre pemint. Pera nostre saka zi de

nam astez. Odprost nam duan, ka ti noi odprostim a lu nostri duni. Neka nu na tu vezi en naprostovanje, neka na zbavet de zvaka slab. Amen.

Zdravo Marijo. Jo pozdravlesk tire, Maria, kare ti pljire de milost. Domnu u tire, tu ti srine entru muier, ti tu ti blagoslovite

i plod dila te utrobe, Isus. Posvetite Maria, maja lu Isukerst, rog za noi grini akmo i kend aiste ure vruro mori. Amen.

6 Usp. BAK, Miscellanea, Fasc. I. Na gornjem je desnom rubu objanjenje: Suprascriptae sunt variantes ex Miss. 1483.

04 Velcic.indd 38 4.10.2004, 17:47:29

Rukopisna ostavtina Staroslavenske akademije koja se uva u Krku 39

Bausu od Zlosel: tretoga Reda S. Oca Franika Pro(vi)ncie Dalmacie - Kniice druge. - U Perviu lita 1823. Rukopis ima 21 numeriranu stranicu. Zbog zanimljivih molitvenih tekstova donosimo njezin sadraj. Ve na prvoj stranici, pod naslovom Psaltir, donosi staroslavensku azbuku i slovoklopnik, tj. pregledno uz suglasnike stavlja samoglasnike i poluglasove. Na stranici 2. Molitva Gospodnja - Ote na, Pozdravlenije Angelsko - Raduj se obradovanaja Marie i Blagos(l)ov terpezi, Blagoslov veere. Na stranici 3. donosi Simvol Apotolski razdijeljen, prema tradiciji, imenima dvanaestorice apostola. Na stranici 4. slijedi: Zdravo Kralice te Stavni nauk duhovni koji obiluje mudrim asketskim izrekama za korektno vladanje. Nakon dunosti prema Bogu, na drugo mjesto stavlja dunosti prema sebi i tek na tree mjesto dunosti prema drugome, to je oita iznimka. Na stranicama 8. - 10. slijede psalmi, i to: Ps 109, 110, 111, 112 i 116. Na 10. stranici donosi Pjesan B. Marie Djevi i Ps 113. Na stranici 11. Pjesan Simjonija i Ps 90. Slijede psalmi 129. i 50. Na stranici 14. slijedi Deseto slovie, tj. Deset Bojih zapovijedi izreenih u pjesmi da se lake pamte.7 Na sredini stranice nacrtana ruka s ispruenim prstom ukazuje na: Pristup k Missi. Na 17. stranici slijedi: Molitve za rei pervo, i poslie nauka. Pervo skule, Poslie skule. Na stranici 18. slijede skraenice za 70 staroslavenskih rijei. Na 19. stranici na prvoj je polovici stranice glagoljska azbuka s izgovorom, sve glagoljicom, a na drugoj polovici zapoinju Ljetanie B. M. Devi, a na posljednjoj, 21. stranici donosi brojevne vrijednosti glagoljskih slova. Taj mali rukopis moe nam biti izvrstan pokazatelj razvoja crkvenih i pukih molitava jednoga kraja i franjevake zajednice u njemu.

6. Premda je svima poznato posljednje izdanje Misala na staroslavenskom jeziku glagoljskim slovima koje su u izdanju kongregacije De propaganda fi de u Rimu za tisak 1893. godine priredila dva Kranina, dr. Ivan rni i dr. Dragutin Pari, ipak je manje poznato da je svega desetak godina kasnije Staroslavenska akademija u Krku pokrenula projekt novoga staroslavenskog misala latinskim slovima. Taj je projekt Staroslavenske akademije podupirao Biskupski ordinarijat u Krku koji je u studenome 1905. godine uputio slubeni dopis biskupskim ordinarijatima po Dalmaciji sa zamolbom da narue nove misale.8 Prvi se meu dalmatinskim biskupima oitovao ibenski biskup dr. Vinko Pulii (1903.-1910.) koji pored ostalog javlja da se u ibenskoj biskupiji glagolja samo u upi Prvi - Luka koju vode franjevci treoreci glagoljai.9 I dok je biskup ibenski bio spreman otkupiti pet novih

7 Donosimo cjelovit tekst sa stranice 14.: Deseto slovie Edina Boga poitai. Ni ego vsue pominai. Prazdnik prazdnui, i ne delaj. asti tvoe roditele. Uboica ne bud ud zlivi. Bludnik. Lupe. Svidok krivi. Virenice ne poudi. Tuie stvari ne poeli. Svemoguii Bog to veli.8 U Urudbenom zapisniku Biskupskog ordinarijata u Krku za 1905. godinu pod brojem 2165 od 13. studenoga

itamo: Pozivlju se Ordinarijati u Dalmaciji i onaj u Senju, da izvole javiti, koliko bi primjeraka staroslav. Misala s latinskim slovima nabavili za svoje biskupije. Krk, BAK, Urudbeni zapisnik 1905. br. 2165.

9 BAK, Miscellanea. Nenumerirani spis. Broj 20/bisk. Biskup Pulii 20. studenoga 1905. javlja u Krk: Premda u ovoj biskupiji dosele ne obstoji nego samo jedna upa koja se slui glagolicom kod sv. Mise, a to je upa Prvi Luke pripadajua onom treoredskom samostanu, ipak podpisani eli nabaviti za se 5 iztisaka staroslovenskog Misala, to, po dozvoli Sv. Stolice a na predlog presv. Sarajevskog Nadbiskupa, namjerava tiskati latinskim slovima ta ugledna staroslovenska Akademija, kako to javlja Taj presvietli i prepotovani Ordinarijat cienj. Dopisom od 15. tek. br. 2165. U nastavku dopisa Pulii predlae: Ovom prilikom podpisanik uitvo zanima Taj prepotovani biskupski Ordinarijat da s dozvolom sv. Stolice dade takodjer tiskati latinskim slovima i Canon

04 Velcic.indd 39 4.10.2004, 17:47:29

Franjo Veli40

Misala, senjski biskup Antun Maurovi (1895.-1908.) pie iz Senja 21. studenoga 1905. biskupu Mahniu da je iz Rima dobio 130 glagoljskih misala, a do tada raspaao samo 70, te ne eli naruiti nove Misale dok ima veliku zalihu neprodanih Parievih misala. tovie, on nudi Mahniu, ako mu zatrebaju, svoje misale.10 Iz Biskupskog ordinarijata u Dubrovniku stigao je neodreen odgovor koji ipak dokazuje da su gotovo svi sveenici spremni sluiti se takvim misalom barem za privatnu porabu.11 Iz Kotora prepozit Bernicevich javlja da sveenstvo ove biskupije eli nabaviti 6 primjeraka novog staroslovenskog Misala latinskim slovima.12 Glavni nositelj toga izdavakog projekta u Staroslavenskoj akademiji u Krku bio je zasigurno dr. Josip Vajs koji je kontaktirao ponajprije s prakom tiskarom esk grafi ck akciov spolenost Unie, spojen zvody tiskask a vydavatelsk v Praze. Tiskara je ve 11. listopada 1905. napravila predraun.13 Nakon toga kontaktirao je i s tiskarom Katolika tiskarna u Ljubljani koja je 1. studenoga, odnosno 24. studenoga, iste godine dala svoju ponudu.14 Istovremeno s Misalom Staroslavenska akademija pripremala je izdavanje Diurnala, tj. dijelove brevijara koji se mole danju, a nazivaju se horae diurnae (dnevni asovi).15

Fascikl II.

Drugi crveni kartonski fascikl zapravo je kartonski omot neko uvezanog godita jednoga Bolonjskog lista jer na konatom hrptu, uz zlatnu otisnutu crkvenu ornamentiku, stoji zlatnim slovima utisnuto: Ephemer. bonon. pro anno 1857. Unutar njega nalazimo takoer jedan kartonski omot s naljepnicom na kojoj krasopisom pie: Rimski Obrednik (Ritual), a na desnom donjem kutu Parievi inicijali glagoljskim slovima DP.

1. U prvoj zabiljeci nalazimo kratki staroslavenski tekst iz Evanelja po Luki Ne bojte se, malo stado... preuzet iz Misala imuna Koiia Benje koji je tiskan u Rijeci 1531. godine, a Pari ga je konzultirao, kako uoavamo pri vrhu stranice, u knjinici rimskoga dominikanskog sveuilita Angelicuma.16

Missae in usum episcoporum; a shodno bi bilo da istomu budu pridodane, ili barem u posebnoj knjizi tiskane, latinskim slovima glagoljake formule Benedictionis pontifi calis, Benedictionis Apostolicae cum indulgentia plenaria, Absolutionis et Benedictionis pont. post homiliam infra Missam i Forma confi rmationis i Ordo ad visitandas parochias, jer je sve ovo potrebito biskupima pri pastirskom pohodu glagoljakih upa.

10 BAK, Isto: Biskup Maurovi biskupu Mahniu: Presvijetli gospodine! Na vrlo cijenjen dopis Presvijetlosti Vae slobodan sam za sada privatnim pismom odgovoriti. Nemogu ve sada pozvati svoje sveenstvo, da se prijavi, tko eli glagoljski misal latinskim pismenima tampan, dok ne razpaam sve misale tampane glagoljskim pismenima, koje sam proli mjesec dobio iz Rima i odmah morao platiti. Da sada javim, da e se moi dobiti (r-v) misal glagoljski tampan latinicom, nebi niko hotio uzeti onaj tampan glagoljskim pismenima. Kad ove raspaam odmah u pozvati kler, da se prijave, tko eli misal glagoljski tampan i latinicom, te Vaoj Presvijetlosti to priopiti.

Dobio sam iz Rima 130 misala, a raspaao do sada samo kakovih 70. Mnogi koji su se prije javili za misale, sada ute. Ako bi Presvijetlost Vaa mogla trebati jo koji misal, pripravan sam potrebiti broj odstupiti. Tako (r-v) bi ih i prije raspaao. U biskupije gdje nije dozvoljena glagoljica ne mogu i nesmijem ih iljati.

Molio bi Presvijetlost Vau, da mi izvoli javiti, bili trebali jo koj misal.11 BAK, Urudbeni zapisnik 1905., br: 2306.: Iz Biskupskog ordinarijata u Dubrovniku javljaju 1. prosinca 1905:

Biskupski Ordinarijat odgovara, da ne moe stalno rei, koliko e istisaka glag. misala s latinskim slovima uzeti njegovo sveenstvo no cijeni da e skoro svi, bilo i za privatnu porabu.

12 BAK, Miscellanea, Fasc. I. Nenumerirani spis. Protokoliran u Krku, 18. XII. 1905., pod br. 2397.13 Isto.14 Isto.15 Usp. Isto.16 BAK. Miscellanea, Fasc. II. Nenumerirani spis. Pari je pri vrhu stranice pribiljeio: In Bibl. Angelica H.

04 Velcic.indd 40 4.10.2004, 17:47:30


2. Na jednom listu sa znakovitim vodenim igom na kojemu pie: Alessandro Innamorati Bartocci nalazimo prepisano, staroslavenskim jezikom ali latinicom, prigodno predslovlje prefacij na dan svetog Jeronima i to iz Koiieva Misala iz 1531. godine, stranica 99. Pri dnu stranice unutar zagrada napominje da ima takoer predslovlje za sv. Franju, sv. Augustina i sv. Roka.17 Na drugom je listu papira isto predslovlje na latinskom jeziku. To je, naime, njegov pokuaj traenja latinskog predloka za staroslavensko izdanje. Stoga primjeuje: Sve prefacije su cum notis muricis, ter je tu i sv. Franu prefacija, i sv. Roku, i sv. Trojici, pak po tom moemo odsuditi kada je taj Misal napisan.18

3. Pari je, nadalje, detaljno prouio glagoljski asoslov iz 1379. godine koji se uva u Arhivu Propagande.19 Brevijar zapoima rijeima: V ime b(o)ie am(e)n. Poetk ina Brvijala po z(a)k(o)nu rimskom b(la)(e)n(a)go P(e)tra i P(a)vla crkve rimskoga dvora. U prvu sobotu od priastva.

Prouio ga je i jezino izvlaei iz njega karakteristine rijei i pridodajui svakoj staroslavenskoj rijei njezino latinsko znaenje. U drugom pristupu istom brevijaru ponajprije je prouio i kratko naznaio sve inicijale, njihove dimenzije i karakteristike. Zatim donosi tablicu s glagoljskim slovima za koju je napisao biljeku: na 240*: Prie jedna poduga tablica ka skrialjka sa glagoljskimi crljenimi i crnimi pismeni kojoj neznam porabu: kako sliedi: podvuena su crljena pismena. Slijedi godinja tabela s naznakom dana Vazma.

Nakon toga donosi i brojne zabiljeke koje su naknadno zapisane na rubovima stranica. Iz tih zabiljeki moe se odrediti provenijencija brevijara i njegov itinerar tijekom vremena iz kojeg je oito da je u 16. stoljeu taj kodeks bio u Vrbniku na otoku Krku.20 Donosi takoer vie povijesnih zabiljeki o nedaama s Turcima koji su tada provaljivali u hrvatske krajeve.21

Na istraitelj bio je na tragu i glagoljskog misala iz 1371. godine, ali meu njegovom pisanom ostavtinom ne nalazimo analizu toga pergamenskog kodeksa, ve samo u produetku zadnje nenumerirane stranice o zabiljekama iz brevijara, itamo: Missale 1371 (In Museo de Propaganda) Poetie misala po zakon rimskago dvora.

Tijekom istraivanja imao je u rukama i Narunik plebanuev iz 1507. godine, tiskan u Senju po nalogu Silvestra Bedriia, arhiakona i vikara senjskoga. Navodi samo njegove dimenzije, nain paginacije i neto o kazalu na kraju knjige.22 U nastavku je istoga lista zabiljeka o Korizmenjaku fratra Ruberta.23

4. Zacijelo je Parievo djelo i dodatak prilog staroslavenskog Misala prireenog za redovnike treorece glagoljae. Naime, sauvan je rukopis prve i zadnje stranice tog misala koji je bio predan na odobrenje rimskoj kongregaciji za obrede. Naslovnica nosi dvojezini naslov:

17 Isto. (I za sv. Franiska, i za sv. Avgustina, i za svetoga Roka ima prefaciju)18 Isto. Druga nenumerirana stranica.19 BAK, Miscellanea, Fasc. II. Nenumerirani listovi: Opis Brvijala (asoslova) od god. 1379 u Propagandinu

Muzeju L. VII. 5.20 Pri dnu 87. lista, biljei Pari da je dosta loom glagoljicom napisano: 1595 kada pe (sic) pop Mikula Klari

mladu mau Varbnici u svetoga Ivana a ja pop Frako mu otpivah.21 Pari biljei da je na originalnom listu 185. na vrhu lista zapisano: To pisa akan Petar sluga boe (...) V

ime boie amen let g(ospo)dnih 1474 to pisa pop Mati kada bie prial s prik gore v tribihovie i bihu Turci vse opustili. A na zadnjoj strani asoslova ita se: Let 1487 teae kada te knige otkupismo ot popa Luke z Omija ke bihu Turci vzeli a bice zgubil pop Rado i otkupie e dobri mui okrugljane i tribihoviane za uinie pomo ki im more za te knige i ja pop Benko Pali... bih va to vrime pribanu.

22 BAK, Miscellanea, Fasc. II. Nenumerirani list.23 Isto. Donosi prijepis kolofona i neto o njegovim dimenzijama i paginaciji.

04 Velcic.indd 41 4.10.2004, 17:47:30

Franjo Veli42

Addendaad Missale Romanum

Vetero-Slovenico Idiomate,omnium quae ad hanc usque diem

a S. Sedepro Tertio Ordine S. P. Francisci Reg. Obs.

concessa fuere.

Prilogk Misalu Rimskomu

Staro-slovjanskim jezikom,tah jae do sego dne Svetoju Stoliceju

podana bieTretijemu inu Sv. O. Franiska

Red. Obsl.

Taj je tekst bio pregledan i ovjerovljen od Biskupskog ordinarijata u Krku peatom i osobnim potpisom krkog biskupa Ivana Josipa Vitezia (1854.-1877.) 9. studenoga 1875. godine i od transkoga biskupa Jurja Dobrile (1875.-1882.) 4. veljae 1876. godine. Na zadnjoj stranici tog rukopisa nadodan je i latinski tekst i posvjedoenje kanonika Dragutina Paria na latinskom jeziku kao i tekst odobrenja Kongregacije za obrede.24 Slijedi zatim rukopis toga Priloga u 30 numeriranih listova.25 Postoje jo dva rukopisa ovog misala s neznatnim promjenama. U drugom predloku koji nosi dvojezini naslov: Prilog Rimsko-slovjanskomu Misalu (ljeta 1741) v neme Misi vseobee Crkve za nekae mjesta, i v Tretiem ine Sv. Franiska sluime sdreti se, i latinski naslov: Appendix ad Missale Romano-Slavonicum (anni MDCCXLI) complectans Missas pro universali Ecclesia, pro aliquibus locis, nec non(sic) pro Tertio Ordine S. Francisci vie puta susreemo crvenom olovkom, na talijanskom jeziku napisanu opasku si ometta neka se ispusti. Oito je taj primjerak ispisa misala bio predan kao predloak Vatikanskoj tiskari.

Trei pak rukopisni primjerak nosi naslov: Mise Svetih vseobee Crkve, i inie v nekih mjestah izvoleniem Apostolskim sluimie. (Prilog Rimskomu Misalu. l. MDCCXLI). U tom prijepisu, kao i u prvomu prijepisu na 14. listu, koji je Dragutin Pari osobno potpisao u Rimu 9. veljae 1881. pridodan je i blagdan sv. irila i Metoda koji se slavi 5. srpnja.26 I taj primjerak nosi peat i ovjerovljen je od Kongregacije za svete obrede.

24 BAK, Miscellanea, Fasc. II. Pariev tekst donosimo u cijelosti: Missae in hoc Libello contenutae fi deliter in Slavicum idioma translatae sunt ex Appendice latina Missarum pro tribus Ordinibus S. P. Francisci a S. Rit. congregatione approbata.

Romae die 2 Augusti 1879 Carolus A. Pari, Canonicus25 U usporedbi sa suvremenim Franjevakim misalom (vidi: Franjevaki misal, dodatak Rimskom misalu,

Zagreb 1980.) koji je nastao nakon liturgijske reforme II. vatikanskog sabora, ovaj stariji je mnogo opirniji raznim blagdanima i spomenom brojnih svetaca i blaenika franjevakog reda, a mnogima koji su ostali u suvremenom misalu promijenjen je datum tovanja. K tomu, imao je i neke blagdane ope Crkve, kao npr. Blagdan presv. Srca Isusova, ili svece iz opeg kalendara, poput: sv. Bonifacija, sv. Alojzija Gonzagu, Kamila de Lelis, Jeronima Emiliani i dr.

26 BAK, Miscellanea, Fasc. II. Na 14. listu na stranoj, etvrtoj stranici, itamo: (...) nec non Missa novissime consessa de Ss. Cyrillo et Methodio fi deliter in Slavicum idioma translata. Naime, te je godine u Rimu sveano proslavljena 1000. obljetnica smrti sv. Metoda, kojim povodom je organizirano veliko hodoae u Rim koje je predvodio akovako-srijemski biskup J.J. Strossmayer.

04 Velcic.indd 42 4.10.2004, 17:47:30


5. Poznato je takoer da je Dragutin Pari u Rimu priredio i izdao i Obrednik odnosno Ritual za potrebe naega sveenstva. U krkoj ostavtini Staroslavenske akademije nalazi se rukopis: Rimski Obrednik (Ritual) izdan po zapoviedi Sv. Otca Pape Pavla V, a pomnoen i poispravljen - Beneditom XIV. estite uspomene. Ovaj tekst je temeljito korigiran i nadopunjavan. To je prvi dio Obrednika koji na 112 viekratno numeriranih stranica, uz apostolsku poslanicu pape Benedikta XIV., sadri ove naslove: Sakramenat krenja, krenje djece i krenje odraslih, O Svetotajstvu Pokore, Presveti Sakramenat Euharistie ili Tiela Gospodnjega, Svetotajstvo enidbe, Svetotajstvo posljednjeg mazanja ili Sveto Ulje, Kako pohadjati nemonike i brinuti se za njih, O Sprovodu. Drugi dio Obrednika napisan je olovkom na omotnicama onodobnih rimskih novina,27 a sadri uz opa pravila o blagoslovima razne blagoslove, poput: Blagoslov sviee, blagoslov Kua, blagoslov brane odaje, blagoslov hodoasnih putujuih u sveta miesta, blagoslov jestvina osobito na Uskrs, blagoslov novoga kria itd.

Na kraju fascikla nalazi se rukopis Parieve hrvatsko-talijanske gramatike. Zapoinje od Abecedara i izgovaranja slova do porabe spolnika, odnosno lana. Napisana je na 33 stranice formata A4. Zanimljivost, uz ostalo, ine i hrvatski nazivi za padee.28

Fascikl III.

1. Pari, ili netko drugi, u Vatikanskoj knjinici prouavao je vatikanski kodeks staroslavenskog Psaltira iz XIV.-XV. stoljea. Na listu papira formata A4, na gornjem desnom uglu, napisano je: Codex Vatic. Slavic. VIII., a pod time u zagradama rimski pet, to daje naslutiti da je rije o petom listu analize tog kodeksa. Prouavatelju je to bio udan alfabet te je na poetku transliterirao psalam 99 /prema dananjem brojenju Ps 100 (99)/, tj. psalam: Klii Bogu, zemljo sva! Ponajprije je prepisao tekst iz kodeksa, a nad njim je transliterirao tekst latininim pismom. Da bi sebi olakao posao, ispisao je na istoj stranici azbukvar s odgovarajuim slovima. Naime, u tom kodeksu ima tekstova pisanih irilinim poluuncijalnim pismom.29 Na drugoj strani lista transliteriran je staroslavenski tekst psalma 129 /danas: 130 (129)/ Iz glubin i psalam 50 /danas 51 (50)/ Pomiluj me Boe.

2. Kratka zabiljeka s dimenzijama o malenoj knjiici Spovidi opene, inkunabule koju je tiskao Vrbnianin Bla Baromov.30

3. Omotnica biljenice naslovljena Caratteri Glagolitici na kojoj je krasopisom nacrtano 17 inicijala, a unutra, naalost, samo jedan list s 8 viebojnih inicijala.

4. Na preklopljenom papiru formata A4 nalazimo tuem ispisana ukrasna glagoljska slova i unutra na paus papiru ukrasna slova i natpis Rimski misal, zacijelo onaj koji se nalazi na tiskanom glagoljskom Misalu iz 1893. godine.

27 Isto. Na etiketi itamo: R. Uffi cio centrale di meteorologia e di geodinamica, Roma Al Giornale Il Popolo Romano, Roma.

28 Isto. Pari u zagradi navodi hrvatska imena za padee: Nominativ (Imeniteljni), Genitiv (Roditeljni), Dativ (Dateljni), Akuzativ (Viniteljni), Vokativ (Zvateljni), Ablativ (Tvoriteljni).

29 Taj se kodeks danas vodi pod signaturom: BAV Cod. Vaticano Slavo 8. Vidi: Tre alfabeti per gli Slavi, Biblioteca Apostolica Vaticana 1985, str. 132. Opisan je kao: scritt. alterna una cirilliana semionciale di alcuni titoli, numeri e tabelle fi nali con un sistema tachigrafi co particolare, membranaceo; ff. II + 130; mm 105 x 77.

30 Pari je samo zabiljeio poetak knjiice: Poine spovid opena a est nain ki ima drati (...) na ispitanje konencije kad se oe ispoviditi. Sloena po astnom gospodinu fra Mihovili teologu z Milana reda svetoga Franiska.... i na zadnjoj strani dio kolofona: Ja pop Bla Baromov sin z Vrbnika tampah ovu spovid a stumai s knigi latinskih potovani gospodin (J)akov Blaiolovi.....

04 Velcic.indd 43 4.10.2004, 17:47:31

Franjo Veli44

5. Izvorite podataka o starim glagoljskim kodeksima nisu bile samo knjinice u Rimu i Vatikanu ve i nama blia kulturna sredita kao to je Ljubljana. Naime, i Knjinica ljubljanskog liceja uvala je takve kodekse. Na poleini lista zelenkaste boje stoji zabiljeka, omeena crtom: K. K. Lyceal Bibliothek zu Leibach, tj. Carska Kraljevska licejska biblioteka u Ljubljani. Zabiljeke na tri lista pisane su olovkom te je stoga oteano itanje. Istraiva, najvjerojatnije na Pari, svoje je biljeke pisao talijanskim jezikom, osim citata preuzetih iz samog kodeksa.

a) Misal zapoinje invokacijom: Vime B(o)(ij)e i d(e)vi M(a)rie Mat(e)re (j)ego. Am(e)n. Poetie in Mis(a)la po zak(o)nu rimskago dvora...31 Ovaj misal ukraen je slikama, minijaturama. Zabiljeka potanko opisuje ulazak Noe okruenog ivotinjama u korablju i navodi da je kalendar na kraju misala ukraen posebnom slikom za svaki mjesec.32

b) Drugi rukopis sadrava slubu svetih, tj. Offi cium Sanctorum, a zapoinje sa: Poetie Slubi ot s(ve)tci povse ljeto.33 Offi cium sadri i dorature.34 Meu svece uvrteni su i Sveti iril i Metod35 sa est itanja iz njihova ivota. Najstarija je biljeka u kodeksu iz 1444. godine na 180. listu.36

c) Trei je rukopis obiljeen kao Breviarium I. (doratum).37 asoslov zapoinje: Vime... Poetie Brvela po z(a)konu rimskago dvora..., i sadrava Proprium de tempore. Pisalo ga je vie ruku, a na rubovima ima raznih biljeaka.38

d) etvrti je rukopis obiljeen kao Breviarium II. (doratum).39 asoslov zapoinje rijeima: Poetie sluab ot s(ve)tac po vse leto po zakon rimski..., i sadrava: Proprium Sanctorum. Premda je nepotpun, vrlo je slian prethodnom asoslovu.40

e) Peti konzultirani rukopis41 zapoinje odlomkom iz Pavlove poslanice Korinanima (2 Kor 12, 7). Na kraju se nalazi kalendar po mjesecima.42

31 Usp. BAK, Miscellanea, Fasc. III. Ovaj se misal uva pod signaturom: II. C. 162 a/232 Branko Fui je npr. potanko islikao minijature iz kalendara glagoljskog misala (1425.) pisca Bartola iz

Krbave.33 BAK, Miscellanea, Fasc. III. Sanctoral se uva pod signaturom: II. C. 161 a/234 Neki su inicijali ostali bijeli, te istraiva napominje: Le iniziali di certe feste maggiori sono lasciate in bianco

poi fatto pi tardi col solo inchiostro.35 Isto. Pervara 14. S(ve)tih Kurila i Metudie (Offi c. proprium) Imna. Preslavni oe uitelju na Kurile, m(o)li

za nas ed tvoih....36 Isto. U pohranjenom arhivskom listu itamo: Ci sono varie annotazioncelle allo (sic) M.S. e con caratteri

quadrati; la pi vecchia dell 1444 al fol. 180 con caratteri quadri. (...)Posudie gospe munige s(ve)te Katarine vPule 4 zlate na te knige g(ospodi)nu Domenigu pridjevkom andrdel(i?) z biljuna ako bi se nemu prigodala smrt prije nere bi e rjeil etc.

37 Isto. asoslov I. uva se pod signaturom II. C. 163 a/2.38 Isto. Na drugom nenumeriranom listu, strana 3. nalazi se ova zabiljeka: Ci sono varie annotazioni ma posteriori

di caratteri corsivi. La pi antica del 1504.39 Isto. asoslov II. uva se pod signaturom istom kao i asoslov I. tj. II. C. 163 a/2.40 Isto. U zabiljeci pisanom olovkom, itamo: Molto simile al precedente, incomplesso scrittura poco accurata,

mista, lingua che fa il volgare. Contiene il Proprium Sanctorum. Fra varie annotazioncelle c una del 1498 a pag (fol.) 172 (non 78 comscritto al di sopra): 1498 kada ja po Grgur iz Sen(j)a pridivkom Krali privezah sie knigi...

41 Isto. Spis nema naslova, ve samo signaturu: II. C. 164 a/2.42 Isto. Dopo di tutto vengono le tabelle di mesi a fol. 193. e cos fi nisce. La lingua mista con vocali volgari.

Nessuna annotazione neppure posteriore di anno o (...) simile.

04 Velcic.indd 44 4.10.2004, 17:47:31


Fascikl IV.

1) Na omotnici olovkom, jedva itljivo, pie: Kalendarium, Mis. 1371 ili 1379, In Prop. Pojanjenje ove nejasnoe nalazimo na drugoj stranici (1v) pri vrhu lijevo. U zagradama itamo: Brev. in Prop. ex An. 1379, Kalendar. Prepisiva je potanko na svakoj stranici ispisao po jedan mjesec sa svim opaskama koje su naene po strani. Na drugom listu (2r) donosi trajni kalendar za odreivanje blagdana Uskrsa iz jednoga latinskog Misala iz 1332. godine koji se uva u Biblioteci Propagande te konstatira da je ta latinska tabela jednostavnija.43 Na stranici 3r nalazimo gornju opasku Miss. in 4o- Incaep. (sic) an. 1435. (Loco tertiae col. est numeratio Romana).44 To je takoer glagoljski misal pohranjen u Propagandi.

Na temelju zabiljeke napisane na dnu zadnje stranice zakljuujemo da je u prvoj polovici XV. stoljea ovaj kodeks bio u Dobrinju, na otoku Krku.45

2. U istoj prvoj biljenici, u nastavku je iscrpni izvadak svih zabiljeki koje se nalaze u Propagandinu Misalu koji se uva pod signaturom: Miss. IV Prop. L. VII 4.46 Na listovima 159-161. napisan je kalendar, a na 162. listu napisane su miene vazmene ili tako zv. Terminus Paschalis.

Vrlo vanu indikaciju, premda ne spada na liturgiju, nalazimo na listu 227v u dva stupca. Na dnu nalazimo zabiljeku o darovnici kneza Ivana Frankopana omialjskoj crkvi i kaptolu iz godine 1470.47 Iz tog i slijedeeg navoda vidljivo je da je taj Misal pripadao crkvi u Omilju. Naime, tu su zabiljeeni i zakljuci za klerike omialjske crkve nakon biskupske vizitacije u toj upi 1457. godine.48

3. Opis sljedeeg misala, neko u Propagandinoj knjinici, s konatim omotom, uveden je pod signaturom: L VII 8. Tu signaturu pojanjuje zamjedba na strani 19r. gdje itamo: Pariev opis gl. misala prije u Propagandi iz g. 1435. sada u Vatikanskoj knjinici. L VII 8. I taj Misal, prema zabiljekama, nastao je negdje u Lici, gdje je napisan 1435. godine, a ve 1495. ima zabiljeku koju uini akon iz Dobrinja na Krku.49 Pola stoljea kasnije, takoer u Dobrinju, zapisat e o stranoj studeni koja je unitila i korijenje stabala.50

4. U 34 rukom ivane biljenice, odnosno kvaderne s 12 priivenih listova, izvana olovkom rimskim brojevima numeriranih od I do XXXIV, nalazimo prijepis teksta Misala iz godine 1371 koji se tada uvao u Propagandi, a drugom tintom uz Misal je pridodana brojka rimski IV i upitnik uz 1371. godinu. Vanost je tog prijepisa u tome to je napisan samo na polovici stranice, a na drugoj su polovici paralelne zabiljeke, pisane od druge ruke, o jezinim

43 BAK, Miscellanea, Fasc. IV. 2r. pie: NB. In un Messale Latino del 1332 (MS in Prop.) La tabella pasquale perpetua pi sempice.

44 Isto. str. 3r.45 Isto. str. 15r. Na dnu zadnje strane latinskim pismom je napisano: 1525 die prima Julii t.p.d. Natalis ep(iscop)us

Veglen(sis) t(em)p(o)re visitationis... Rije je najvjerojatnije o zabiljeci koja je uinjena za vrijeme biskupske vizitacije u Dobrinju.

46 Isto. str. 16r i dalje.47 Isto. str. 16r.48 Isto, str. 17r i v. V ime Is(u)h(rsto)vo Amen. Let g(ospo)dn 1457 m(ise)ca avgusta (...) v kateli Omili

budui prial na viitani crkv i kapitula katela vie reenoga gospodin biskup Mikula krki hotijui ordinati crekvi i redovnike i naiprvo zapoveda i hoe da bude stanovito da vsi redovnici mali i veli drani budite priti v crekv na ofi cii vski nedjelni d(a)n na vsa vrimena.

49 Usp. Isto. str. 18r.50 Isto. str. 24v. (U Misalu na listu 207.): V ime H(rsto)vo. am(e)n. Let od porojena Hrstova 1549 zgodi se tu

zimu a ni bilo pokli bi roen sin Boji da vse masline, po fsih otocih i po fsej domacii (sic) do Levanta i fse smokve usahnue iskorenom. a to se zgodi vse za nae grihe Hvala budi Bogu vsemoguemu.

04 Velcic.indd 45 4.10.2004, 17:47:32

Franjo Veli46

razlikama s Misalom iz 1435.-49. godine i s prvotiskom Misala iz 1483. godine. Ovaj se rukopis najvjerojatnije nalazio kod popa Vinka Premude, jer u treoj biljenici nalazimo dopisnicu naslovljenu na njegovo ime.51

Fascikl V.

1. U pravoj maloj seriji od 11 biljenica, neporedanih unutar fascikla, s vanjskom naznakom Appendix (ad Ulomci) nalazimo prijepise biblijskih tekstova iz starih staroslavenskih kodeksa pisanih na polovici stranice, a na drugoj polovici stranice naznaene su jezine inaice iz drugih slinih kodeksa. Na dvije biljenice naznaena je i provenijencija staroslavenskog teksta.52

2. Izvan serije su etiri lista sa zabiljekama: Ex Brev. Brozi, a donose Te Deum na staroslavenskom, tj. Pjesan blaenih uiteli Ambrozija i Avgustina koja se nalazi na strani 62. Ti konzultirani Brozievi brevijari iz 1561. godine pohranjeni su u knjinici Barberini i Angelicumu.53 Usporeujui ta dva brevijara, donosi razlike meu njima, odnosno ono to u pojedinom nedostaje. Jedan od ta dva brevijara pripadao je 1626. godine bakarskom upniku Mateju Romaniu.54 Trei vrijedan zapis, na treem listu, su zabiljeke o Kalendaru Ope Crkve i Kalendarima Crkve meu Slavenima(!) poznatog kardinala i znanstvenika Josipa imuna Assemanija.55

3. Slijedi 14 biljenica veliine 21x29 cm razliitog broja stranica, a sadre prijevod Svetoga Pisma nepoznata autora v naem dialekti, odnosno na hrvatskom jeziku, zapoet u studenome 1829., a dovren 1834. godine. Naime, u nepotpunom prijevodu (biljenice su moda drugamo, nemarom, odloene) nemamo nigdje ime autora, ve samo mjesto gdje je boravio i prevaao, a to su Novalja (odnosno Nevalja, kako ju pisac zove) i Rab. Rije je najvjerojatnije o sveeniku rodom iz Novalje na otoku Pagu sa slubom kanonika rapskoga stolnog kaptola.56 Prevoditelj je svjestan vanosti posla koji radi i zato pomno biljei dan zapoinjanja svake biblijske knjige i dan i sat svretka pisanja.57 Rukopis je zasigurno vrijedan samostalan prijevod na hrvatski jezik, pisan ortografi jom s poetka 19. stoljea.

51 Usp. Isto. III biljenica.52 BAK, Miscellanea, Fasc. V. U naslovnici dviju biljenica itamo: Variantes ex Brev V. cum Ulomci comparatae,

odnosno collatae.53 Isto. Evo njihovih signatura: Bibliotheca Barberini C. I. 34; Bibliotheca Angelica G. 8. 21.54 Isto. Na stranjim koricama pie: Ovo je Barvijal Mateja Romania dostojnoga plovana bakarskoga. 55 Isto. Konzultirano u: Bibl. Angelica I, 13, 64. Na str. 422. Assemanijeva djela itamo: At vero Romae in

Bibliotheca Collegii Urbani de Propaganda Fide extant Mss. duo Breviaria, et tria Missalia. I. Breviarium, ante ann. 1387 (revera 1379)...; II. Breviarium post an. 1389 conscriptum...; I. Missale videtur ante

annum 1387 (revera an. 1371) exaratum...; II. Missale /L VII 8/...; III Missale scriptum fuit anno 1402...56 Isto. U knjizi naslovljenoj: Giudigi (sic) e Ruth 14, na kraju biljenice, pod nadnevkom 11. lipnja 1830.

prevoditelj je napisao sljedeu opasku: Najveche xe muke mi pride, i malone me obore, od razorenja nae bidne Stolne Crkve Rabske, koju nakon osminadeset vikov ili stoljetij nje zasnovanja, na Car ustovljenjem prvoga dne preedega aprila, koje pozneh ovdi v dan esti tekuchega miseca, odvrg dva pomolenja naega Vikaria Kapitulskoga, prevrati, i pogrebe. Stoga svim Kanonikom joe ivym (pet nas joe jest na sviti, od dvanadeset), otimlje Guvernij Zadarsky njih drobne prebende, i Stol Kapitulsky kojega bjehu pricastnici i Mansionarii i Diakoni i Akoluthi, svakyh po est na slubi te bidne razsypane Crkve. Klir ivuii ima imiti svoju hranu, da cesa bude i vrimenom od ljudij onoga i radi inih vin razorena grada, koji oddavna obyknue cestomu prijatju svetyh Tajn, kada ne budu imili nego dva ili tri popy? (...) Strahovity meh koji se isprazdni na alostan Rab!

57 Isto. Na kraju Jouine knjige, 21. oujka 1832. stavio je zabiljeku: Podili mi blagodat, Gospodi Boe, da i dovedem na konac sve ovo trudno dilo, i da to do koristi duhovne bude kojojkod dui kristjanskoj, koje jest jedino namjerenje mojega poslovanja. (M. op.: slovo pie sa x, naime pie bez naih dijakritikih znakova i s akcenturom).

04 Velcic.indd 46 4.10.2004, 17:47:32


4. Koliko su bila minuciozna zalaganja istraivaa, svjedoi nam i spis, tj. prijepis Izaije proroka na staroslavenskom jeziku koji je preuzet iz rukopisnog brevijara iz 1379. godine koji se nalazio u Propagandi, a na drugoj polovici stranice popisane su razlike jezine inaice iz etiri razliita rimska kodeksa.58

5. Posljednji je u ovom fasciklu Psalterium napisan u 19 biljenica quatterna, formata A4. Sadrava cjeloviti Psalterij na staroslavenskom jeziku (nedostaje samo 9. biljenica). Takoer na prvoj polovici stranice ispisani su psalmi iz brevijara iz 1379. godine.59 Ostali prostor stranice i bona stranica, tj. dvije treine prostora, predvien je za do sada najopirniju usporedbu razliitih staroslavenskih tekstova, ak iz devet izvora.60

Fascikl VI.

U 14 biljenica quatterna, veliine 20 x 27 cm, ispisan je, naalost nepotpun, lekcionar asoslova, tzv. Lectiae divinae. Izvana na prvoj biljenici olovkom je napisano: Lectionarium, (Collatum cum latine pro Lexicon). U sljedeim tekstovima navodi se samo latinski naziv Lectionarium i progresivni rimski broj. Naslovi svake nedjelje i dana izraeni su na latinskom jeziku, dok je sav ostali tekst itanja crkvenih otaca ispisan s kraticama na staroslavenskom jeziku. Tako npr. lekcionar zapoinje s Dominica I. Adv(enti), a zavrava s Dom(inica) IV. p(ost) Pentec(ostem).61

Fascikl VII.

1. U etiri biljenice quatterne, formata 20 x 27 cm, ispisan je na prvoj polovici stranice Proprium Sanctorum. Naime, na prvoj biljenici jedva prepoznatljivo pie: Proprium SS. I. Unutar prve stranice nalazimo objanjenje na staroslavenskom jeziku s abrevijaturama: Poetie navlanih mis s(ve)tih ot misala po zakon rimski. Tekst zapoinje naveerjem (vigilijom) sv. Andrije apostola i sv. Saturninom muenikom. Nije naznaeno iz kojega je glagoljskog misala preuzet tekst, ali smijemo pretpostaviti da je iz misala iz 1371. godine, jer se na drugoj polovici stranice nalaze opaske koje se odnose na misale iz 1435. i 1483 godine.62

2. U pet biljenica istih dimenzija kao i gore spomenuti Proprium Santorum imamo prepisan i Communio Sanctorum, numeriran izvana arapskim brojevima od 1 do 5. Na svakom sveiu olovkom je napisano: Comm. SS. Na stranici 1v. itamo: Poetie mis opih. I taj je

58 Isto. Pri vrhu stranice desno itamo: Signa conventionalia pro Codicibus designandis: I Miss 1371; II Miss. 1483; Miss. 1435; Brev. in Arch. S. Petri.

59 Isto. Pri vrhu stranice lijevo zabiljeeno je: Ex Brev. an. 1379. in Propag.60 Isto. Konzultira sljedee kodekse: Brev. an. 1485 in Prop(aganda) desideratur Ps. I-VI, et CIX-CXII, 4. Br. Pasmanense, saec. XIV. V Cod. in Vatic. Slavic. VIII litteris semicyrilicis, saec. XVI? in 16. P Brev. init. saec. XV. in Archivis Basil. Sc. Petri. Brev. an. 1470 Iz Bibl. Acad. Zagrabiae () 32 Brev. saec. XV. In bibl. Acad. Zagrabiae A Brev. saec. XV. (1464?) In Ecc. Capit. Novi I. B Brev. an. 1493. In Eccl. Capit. Novi II. desideratur Psalmi CXVIII (...) et CXIX, CXX. S Psalterium Sinaiticum edit. Geitler desideratur a Ps. CXXXVII vr. 9 usque ad fi n. et quaedam alia

versicula.61 BAK, Miscellanea, Fasc. VI.62 BAK, Miscellanea, Fasc. VI. Proprium Sanctorum u 4 biljenice.

04 Velcic.indd 47 4.10.2004, 17:47:32

Franjo Veli48

tekst pisan na prvoj polovici stranice, a druga slui za usporednu analizu rijei s naznakom koja upuuje na odreeni misal. Na sveiu broj 4 nalazimo unutra Dopisnicu Hrvatske strae za dugovanja za 1915. godinu, a naslovljena je: Vl. g. Premuda pop Vice, Vrh, p. Krk, Istra. Oito je da je taj svezak doao u arhiv Biskupskog ordinarijata poslije smrti drugoga istaknutog glagoljaa i djelatnika Staroslavenske akademije, Baanina popa Vinka Premude.63

3. Mala studija dr. Josipa Vajsa: O transkripciji (naih) glagolskih tekstova. Ta mala studija ima 11 listova ispisanih samo na recto stranici. Napisana je u Pragu 25. studenoga 1914. Uz nju je priloeno i pismo Vatroslava Jagia napisano u Beu 20. sijenja 1906. To je naime njegov odziv, recenzija rukopisa i komentar o latinskoj transkripciji rimskoga asoslova u starom crkvenoslavenskom prijevodu.64 U istom sveiu nalazi se jo jedno Vajsovo pismo upueno 3. prosinca 1914. popu Matu Poloniju u Krk.

4. Biljenica od 12 listova i olovkom napisano: Ritualia I. Unutra je na pola stranice napisan staroslavenskim jezikom, latinicom, rimski Obrednik. Baptisma. Viaticum. Extrema unctio. Commendatio animae. Premda su naslovi ispisani na latinskom jeziku, sav preostali tekst je na staroslavenskom jeziku. Ritualia II. je samo nastavak prethodnog i sadrava Preporuenije, Exequiae, Matrimonium. Tekst je pisan na pola stranice, staroslavenskim jezikom, latinicom, a mjestimino ima inaice iz starijih predloaka.

5. Parieva je zasluga i trud djelo: Rimski Ritual (Obrednik) izdan po zapoviedi sv. Otca Pape Pavla V a pomnoen i poizpravljen Benediktom XIV estite uspomene. Olovkom je pri dnu lista napisano: U Rimu Tisak sv. Zbora De Propaganda Fide 1893. Nepotpun smotak sadri i imprimatur zadarskog nadbiskupa od 22. travnja 1893.65 Na kraju nalazimo i jednu Parievu zabiljeku o tijeku pripreme novog Obrednika.66

6. Nepotpun prijevod Psalama na hrvatskom govornom jeziku.7. Dvije biljenice (20 x 27 cm) naslovljene: S. Franiska tenije I i II. To je prepisano

iz glagoljskog brevijara iz godine 1485., a usporeen je s glagoljskim brevijarom iz godine 1442. Opaske o tome pribiljeene su na drugoj polovici stranice.

8. Kratki opis asoslova koji istraitelj locira, sada u crkvi novljanskoj iz god. 1492.67 Osim pojedinosti iz sadraja asoslova, njegovih posebnosti i inicijala, donosi takoer zapis popa Martinca iz 1493. godine.

9. Pariev pokuaj stvaranja kalendara s poetnim naznakama mjesta gdje se slavi pojedini svetac ili blagdan. Sauvane su samo etiri biljenice kvaderne, tj. od mjeseca svibnja do

63 Pregled ivota i rada Vinka Premude prikazao je: Fui 1996.: 384-393.64 BAK, Miscellanea, Fasc. VII. O tzv. Vajsovu Vesperalu koji je izdala Staroslavenska akademija, a tiskan je u

Pragu, Jagi pie: Taj rukopis, dostavljen mi je preko pre. g. J. Vajsa, ja sam u svim njegovim dijelovima pregledao te mogu po savjesti rei, da mi se ini, da u sadanjem svom obliku potpunoma odgovara namjenjenoj svrsi. Jezik mu je pravilan crkveno slavenski, kakav se nalazi ve u najstarijim hrvatskim tekstovima crkvene sloventine, oslobodjen od onih neprirodnih rusizama, koje su po neznanju stvari neko uvukli u nae glagolske knjige Levakovi i Karaman. Transkripcija je latinska provedena lako razborito, da se ne dira u bitnost crkvenog jezika niti u oblicima niti u glasovima, a opet je pravopis udeen tako, da e svatko moi pravilno tekst itati prema zakonima stare slovenske fonetike i morfologije.

65 BAK, Miscellanea, Fasc. VII. Nadbiskup zadarski ovako apostrofi ra Dragutina Paria: Correctionem porro typographicam R(everendissi)mo Carlo Pari, istius ad S. Hieronymi Illyricorum de Urbe Collegiatae Canonico, qui huic operi perfi ciendo solerter adlaboravit, demandandam censemus.

66 Isto. Na nenumeriranom listu papira Pari je zabiljeio: to sam ja mislio poizpravljaju Obrednik. Kad mi je taj nalog dao Sv. Skup za Obrede odma sam poeo mozgati kako, ta da se tu zapome, jeli ba treba Prevod na novo, jeli samo poizpravak. Ta mislim imamo to ja znam Prevod Kaiev, pak onda god. 1827 pretiskan Ritual Mioiev.

67 Isto. Nenumerirani spis.

04 Velcic.indd 48 4.10.2004, 17:47:33


kolovoza. Na kraju druge biljenice nalazi se Pariev potpis napisan glagoljskim inicijalima s naznakom godine 1868.

10. Posebna, numerirana biljenica s plavom omotnicom u kojoj je na poetku Proprium Missarum de Tempore. Vanost je tog minucioznog rada u tome to pod prvom rubrikom donosi stranicu gdje se taj latinski tekst nalazi preveden na staroslavenski jezik u glagoljskom misalu, prvotisku iz 1483. godine. 68 Na kraju ove biljenice, kao dodatak, prikljuen je popis biblijskih perikopa koje se nalaze u glagoljskim asoslovima.69

Fascikl VIII.

Na njemu pie: Pari, Hrv. Rjenik (Rukopis) i crvenom olovkom napisan broj 34. Naime, poznato je da je Dragutin Pari tijekom svojega plodnog fi lolokog rada izdao vie rjenika i gramatika. Bili su to najee hrvatsko (slovinsko) talijanski i talijansko hrvatski rjenici. No, jezikoslovcima je gotovo nepoznato da je Pari radio i na zasebnom hrvatskom rjeniku. Naalost, u njegovoj ostavtini nije sauvan cijeli rjenik, ve samo prva polovina rada, od slova A do slova K. Sveukupno je to 145 presavijenih i numeriranih listova koji tvore etiri stranice teksta (stranica 20,5 x 27 cm) i jo 12 nenumeriranih listova koje obrauju rijei koje zapoinju slovom K, tj. sauvano je sveukupno 628 stranica teksta. Bio je to zacijelo smjeli Pariev pokuaj izrade Rjenika hrvatskog jezika u vrijeme kad su Ivan Broz i Franjo Ivekovi ureivali Rjenik hrvatskoga jezika70 i objelodanili ga 1901. godine te time zacrtali vukovski smjer u hrvatskom jezikoslovlju. Taj Pariev tekst s brojnim ispravcima i krianjima govori nam da je to bio njegov radni materijal. Pariev jezikoslovni rad, temeljei se na pet stoljea dugoj i bogatoj hrvatskoj leksikografskoj tradiciji koja je oita i iz ovih arhivskih materijala Staroslavenske akademije koji se uvaju u Krku, zacijelo moe biti neiscrpno vrelo starijega hrvatskog leksikog fonda.71

Fascikl IX.

Ovaj fascikl nastao je zapravo sreivanjem arhivske grae i ovom analizom jer je njegov sadraj bio pomijean s gore spomenutim Rjenikom hrvatskog jezika. Ova impozantna graa

68 Isto. Zbog vie naslova donosimo ih pojedinano s naznakom stranica: Proprium Missarum de Tempore, str. 1.-19. Ordo Missae, str. 20. Proprium Missarum de Sanctis, str. 20.-26. In Missali Glagol. an. 1483. Commune Sanctorum, (na staroslavenskom jeziku) str.27.-29. Ex Breviario. Psalterium, str. 37.-43. Proprium de tempore, str. 43.-103. Proprium Sanctorum, str. 103.-118. Commune Sanctorum, str. 118.-124.69 Isto. Pericope della Sacra Bibbia che si ritrovano neBreviarii Glagolici. (Romae 1791.) Pretpostavljam da

bi to mogao biti rad posljednjega rapskog biskupa Petra Galzigne koji je u Rimu tiskao posljednji glagoljski brevijar.

70 Usp. Gostl 1998.: 135.71 BAK, Miscellanea, Fasc. VIII. Primjera radi, evo kako Pari objanjava neke rijei: str.69. Glagolati, ljem, bolje Glagoljati: govoriti Misu slavenski (po rimskom obredu); njegdje se uje (od

starih ljudi) kao Govorkati, Pogovarati. Glaglja, glagolja, m. katoliki pop, koji govori Misu slavenski; i pisac koji se bavi glagoljskom

knjievnou. str. 98. Holja f. sveenika nadramenica, tola. str. 132. zreka, f. misao to se kae riemi, ili same riei kojima se kae misao.

04 Velcic.indd 49 4.10.2004, 17:47:33

Franjo Veli50

od 610 preklopljenih listova zapravo je Hrvatsko-talijanski rjenik koji je Pari tiskao u Zadru 1901. godine.72 Nedostaje prvi list i nekoliko listova na kraju jer je posljednja rije na 610. listu zagaivati. Budui da su svi listovi preklopljeni (veliina 20,5 x 26 cm), tvore impozantan broj od 2444 stranice. Bilo je to naime tree, doraeno i proireno izdanje toga rjenika. Premda to nemamo nigdje zabiljeeno unutar grae, zakljuujemo to na temelju jedne male, dragocjene cedulje na kojoj je Pari biljeio svoje kontakte s tiskarom.73 K tomu je olovkom u tekstu oznaavao vrijeme kada je koji dio slao u tiskaru.

Staroslavenski prijevod Svetoga Pisma ekog sveenika Jozefa Menzela

Posebnost ostavtine Staroslavenske akademije u Krku ini 18 tvrdo ukorienih biljenica knjiga, razliita formata (od 200 do 300 i vie stranica!), sve ispisane rukom, a sadre cjelokupnu Bibliju (Novi i Stari zavjet). Nedostaju samo Evanelja po Luki i Ivanu, tj. jedna biljenica koja je vjerojatno postojala, ali sada se vie ne nalazi u tom ormaru. To je zapravo dvojezini tekst Biblije, napisan na 6.478 nenumeriranih stranica. Na lijevoj strani svake biljenice prepisan je latinski tekst Vulgatae latininim slovima, a paralelno, na desnoj strani, staroslavenski je tekst irilinim pismom. Ustrajni prepisiva i prevoditelj bio je svjestan da njegov mukotrpni rad mora biti obiljeen i poznat buduem korisniku tih biljenica. Stoga je biljeio datume na kraju i na poetku pojedinih biblijskih knjiga. To nam kazuje da je pisanje zapoelo u listopadu 1881., a zavreno u rujnu 1895. godine. To je dakle rad neutrudive marljivosti i upornosti koji je trajao gotovo punih 14 godina.

Iz zabiljeke na kraju prve biljenice doznajemo da je to rad ekog sveenika Josipa Menzela, upnika u Bognicama u prakoj nadbiskupiji, koji je umro u Pragu 10. studenoga 1903. godine.74 Te su knjige-biljenice jamano bile u posjedu Josipa Vajsa,75 prvog ovjeka i najuglednijeg znanstvenika Staroslavenske akademije u Krku, koji ih je 1905. godine poklonio Staroslavenskoj akademiji.76

72 O tom treem Parievu izdanju vidi u Gostl 1998.: 153. Sjajno tree izdanje Rjenika hrvatsko-talijanskoga neumorna sakupljaa rijei Dragutina Antuna Paria odraz je stanja hrvatskoga leksikog korpusa prije prevlasti vukovske struje u hrvatskome jezikoslovlju ivo o tome svjedoi i citirana rjenika graa te tako ostaje posljednjim svjedoanstvom jedne formalno poraene fi loloke kole, no unato tome ive i plodotvorne, posebice u podruju leksika, upravo zahvaljujui Parievu leksikografskome trudu.

73 BAK, Miscellanea, Fasc. IX. Izmeu lista 282. i 283. Pari pie 10. lipnja 1898. Petru Biankiniju: Ve mjesec i po dana, od kad sam Vam dostavio 3 i 4 tabak, neimam glasa. Jeli zapelo? Oekujem, ako ete i malom Dopisnicom da mi javite to je u stvari. Jo u ostati ovdje do kraj mjeseca, pak najdalje do tad, ako ta bude moete mi odposlati, a po tom javit u Vam kamo se budem preselio.

I jo jedan Pariev dopis: Dvie sam Vam Dopisnice poslao, ele dobiti ako je izaao zadnji novi svei Akadem. Rjenika; nu na nijednu neimamo odgovora. Molim, ako i u kratko, javite mi najdalje do kraj tek. mjeseca; jer potom u se drugamo preseliti. Sa tovanjem. Rim, 10. lipnja 1898.

Rjenik se tiskao u Zadru. Pari pie Redakciji Narodnog Lista: Od dana 13. ovoga mjeseca pak do 28. istoga ako mi ta budete imali poslati onda upravite ovako: N.N. Anticoli di Campagna, Stazione Frosinone.

A od 28 unapried (dok se opet javim) kao i dosada u Rim. Nisam dobio na istu arak Br. 26. Neka paze dobro na moje popravke, npr. Navoran, mal colto, a ja se liepo sjeam da sam popravio mal cotto. Rim, 11. srpnja 1899.

74 Na kraju I. knjige prepisiva je napisao: Ja pisah svojom rukom Menzel, V Bognicah, blizu Praha eskih 16. 1. 1882.

75 O Josipu Vajsu i njegovu radu vidi Slovo 6-8.76 Na naslovnici IV. knjige, koja je zapravo prva u nizu jer zapoinje Knjiga postanka, darovatelj rukopisa

Staroslavenskoj akademiji Josip Vajs nalijepio je sliku prepisivaa i vlasnika i napisao: Josip Menzel, upnik u Bognicama, bisk. Prake, auktor ovog prijevoda sv. Pisma na staroslavenski jezik. + u Zl. Prahu 10. studenoga 1903. Staroslavenskoj Akademiji darovao J. Vajs 1905.

04 Velcic.indd 50 4.10.2004, 17:47:34


U vie biljenica nalazimo komentare crkvenih otaca na pojedine knjige Starog i Novog zavjeta, ponajvie sv. Jeronima,77 kao i glagoljske kodekse koje je pri tom radu konzultirao. Koristi se i tiskanim izdanjima poznatih slavista, od Berievih glagoljakih izdanja, Dobrovskoga i njegovih nasljednika Celakovskoga, afaika i Hanke. Nije mu nepoznat ni Geitler, zagrebaki sveuilini profesor koji je pisao o Sinajskom psaltiru i o poecima glagoljskog i irilikog alfabeta.Menzelov prijevod Biblije na staroslavenski jezik moe stoga jezikoslovcima biti viestruko zanimljiv jer je napravljen iz vie razliitih izvora. K tomu, ponegdje daje i svoje komentare i vrijednosne prosudbe o tim prijevodima.

Zakljuak

U dijelom fragmentarnoj rukopisnoj ostavtini Staroslavenske akademije u Krku moemo upoznati bogat djelokrug rada i interesa djelatnika te Mahnieve znanstvene ustanove. Osim liturgijskih staroslavenskih crkvenih rukopisa, susreemo se s brojnim podacima koji osvjetljavaju i vrijeme nastanka i uloeni trud vie osoba: Dragutina Antuna Paria, Josipa Vajsa, Jozefa Menzela i drugih. Pariev komparativni fi loloki rad na ponovnom vraanju stare hrvatske redakcije crkvenoslavenskog jezika pokazuje, na temelju sauvane arhivske grae u Biskupijskom arhivu u Krku, upornost koja granii s herojstvom i budi divljenje svakog istraivaa te rukopisne ostavtine.

Literatura

Antun ... 1993. Antun Dragutin Pari hrvatski jezikoslovac i glagolja. Novaja i vethaja, knj. 4. Zagreb: Provincijalat franjevaca treoredaca.

Bozani, A. i P. Stri. 2002. Mahni i njegova Staroslavenska akademija. Krk: Mala knjinica Krkog zbornika.

Daroslav (= Bonefai, K. K.) 1903. Dragutin A. Pari. Krk: Kurykta.Fui, B. 1996. Pop Vinko Premuda. Staroslavenska ...: 384-393.Gostl, I. 1998. Dragutin Antun Pari. Zagreb: Matica hrvatska.Staroslavenska ... 1996. Staroslavenska akademija i njezino znaenje: Prilozi sa znanstvenoga skupa

odranoga u povodu devedesete obljetnice osnutka Staroslavenske akademije, Zagreb-Krk, 18.-21. studenoga 1992. Slovo 44-46 (Prilozi): 281-436.

tefani, Vj. 1960. Glagoljski rukopisi otoka Krka. Zagreb: JAZU.Vajsov ... 1957. Vajsov zbornik. Slovo 6-8.agar, M. 1996. Djelovanje Dragutina Antuna Paria na Krku. Staroslavenska ...: 406-412.

77 Svi su komentari na latinskom jeziku. U X. knjizi npr. nalazimo: S. Hieronymi in Tobiam praefatio, S. Hieronymi in Librum Esther praefatio, S. Hieronymi in Danielem praefatio itd.

04 Velcic.indd 51 4.10.2004, 17:47:34

Franjo Veli52

SUMMARY

THE MANUSCRIPT HERITAGE OF THE OLD CHURCH SLAVONIC ACADEMY KEPT IN KRK

A part of the manuscript heritage of the Old Church Slavonic Academy founded in Krk in 1902, has been kept in the Diocesan Archive in Krk until today. For the most part it has been unknown up to now because it was not classifi ed. Therefore the author of this article has made a sort of inventory of the existing material and is presenting a detailed content of the written heritage. Among numerous fragmentary data that deserve attention are the numerous writings of Dragutin Pari, a linguist and the editor of liturgical books. Attention-attracting is also the Bible translation into the Old Church Slavonic, the result of the persistent work of the Czech priest Josip Menzel, the pastor in Bognice in the Archdiocese of Prague. These notebooks were in the possession of Josef Vajs who gave them to the Old Church Slavonic Academy in 1905. Other manuscripts in great measure throw light on the production and publishing of the Glagolitic liturgical books, like missals and rituals, which were published at the end of the XIX and the beginning of the XX century.

Translated by Marica uni

Kljune rijei: Dragutin Karlo Pari, Dioecesis Veglensis Directorium, fra Ludovik Baus, Bukvar ili psaltir, dr. Josip Vajs, Josip Menzel, Pariev Rjenik hrvatskog jezikaKey words: Dragutin Karlo Pari, Dioecesis Veglensis Directorium (Directorate of the Krk Diocese), brother Ludovik Baus, Bukvar ili psaltir (Primer or Psalter), Dr. Josip Vajs, Josip Menzel, Paris Rjenik hrvatskog jezika (Dictionary of the Croatian Language)

04 Velcic.indd 52 4.10.2004, 17:47:34

!"#

# $ % # &$

# '

$ ()#

) * $ $ "# $ #+

#,$$))$-

$*#'.#/#00"#$))-12$)$)-$$$#$3--

))*%

$#&3-$%)%#

$)%$'$ .4# #$%**#'5*-$$)6-#+oo$15781$ 94#:;# .4#)'$*$%$$,$

-5$))$$#,%

-,-5$%

%--;< . #oo .# #ooo#5$)$$ #ooooo "#o

=3,54

oo,:*

,$ .#o'$5#+o:(>2-,#

#)$$%)$?)$'$$$5$$*#&$$$;2

55

*$$;)3?

$#=;1

=3,56

))#1531*$%:)oo#3

6)$388?#7%#

A!# A0#$$3(

,--$#&;

!"# #! $ $%!& '() * +$, , !!!- '. +$,,!-!/01 + + $ 2 !,$% + 1 0!

!"# #!+$!,# 3!0% ! 4 ! 5

6#3!16#78!#7!92$

1

$$2$+!:

1

$++

+

2$1

$%$$%1!/1

0121

121$$%!40

1+

1-/9-1';-1'/+-1'4 7"87? 87"88!

06.p65 04. 10. 04, 15:5357

,;58

$ $!@!8

@+$$%$1++

1

1!/011=1

$

111$+1A $11

!B

=C=

2$%+$!

:=11

$11 '5 -1 '6$"DE!-'9&

!E+B!DE!=-!#83!1#A#!

$'-1=1=!;+'$4!F@G1+(-11=1122$1=0$0!

# #!1oo

%# 3!1$==

7H#3!

6! :++$$%!513 1

!4=$+$C=!#

$+++%EI!7

,=1$1'2-!:%@$

101

8 ! ##? #87? #87? #87+? #8? #88? #8B? #83? #A#? #A#!A !C ##> 3A"3 !5 =1 =1:% @$ ##> # "#!

C>'91!9; "81 =1

##!L#8B!1 #83! #A#! 1 !

!C= #3A?C= ##! 56 #3!1 6 #! 9$=1 #78! #7!

6 !3 ! I #88> 8 ! !F #3B> 71 + ! 1

21 !C=1 C= #3A? F #8!

# !C= #3A> B! ?C= ##!7 ! I ###!

06.p65 04. 10. 04, 15:5358

4$$% 59

+'2-+++C##>8!51++

=1=2!

'&+2"K-2+@$##>"8!

':

1:%M=B!14=37!1963B!19@=3#!1%F!=33!!5+1

1=

1=+$!

!-

NC+O=+O2+

!'92!

1

1!=J91=$+$

+!44=$12!=12!921I62=191 A!6=

2!=1

$$!5!@!

$

61 %! =1

$!;!'-1

$!I !-8 C6+1M=16=162=1$1$!

@$

C

@$##># "#!;,++

=+

$@$##!'I!C1=111111

1

!5+=1=@+=!1H=$

661

$111

$!5 $ $!

9$ 8!0 A7!" B7!1!!1$!

"F!;6

1$

2=1

6

$!-A

'6=-

!4 +

> 11+!'@1

==-##>A!

! @$ ##> !8 ! C ##> 3B13 !A ! @$ ##> #!

06.p65 04. 10. 04, 15:5359

,;60

'1L1P:"P9+Q$1@+$1

1R!!!S

1

++-!B

C+ 1

'91!9;

4$$% 61

:'622-1

2:#87>8"8#

'F+V-%!

' + -:#87+>A"B!

#87>83"8'PQ

$$$1+=2

!RVS,:

1

1

1

+1$

!RVS5!:1

1

W12X12PYQ@Z$R!!!!S#87+>A"B!3 '@!%!:1+

=1

=

1+M=161=1+=

11

!/1

=+1

1=$=

!4+!4"+:[DEEE!DED!=+-#87+>B!C=

1

@G5=1

;=+=0+1=!

4

:

= =+=

!;=

!'5

-#87>#"37$

$$ 0 0 I%=1

!# '+$$- ! ##! #8> "3!87 @1$$

$+1

##!

$%$!/=

2@K+!/,+6##!'21

=!/1=1$%-#8>8 !E2

=$=1

!4:2===+>'C1

3

'

=! RVS + RVS-? #87+> A!

! #87> 83!# N @ !87 & $ ##! ? @$ ##?

C ##? @$ ##? ##!8 9,+=+

=

1=

+2

21!

06.p65 04. 10. 04, 15:5361

,;62

@1O-#8>3!+'-!88 51+

+1211=

'9-+!

2='&+-+1

#88>##"77!C

!'/

1

1

1=2!1=16=R6=S

P\+Q!4+!F

1

11=2$$!RVS51-#88>##177!

1

02

M=14=!12++12=!C=1'1RVS

+

=-#88>77!

'52 +-8A

#8B>3A"3!E+2

2$2=!+4=!

'5-#83>8B"8BB!'4

=1

1$4!F@G1+(?!%+1%&+!-=12'1

1

1122!/

21J"1=+1

1=J9!8B

;'6$"DE!-!#A#!#A#>"A1=1122$1'9&

!E+B!DE!=-#A#>"A!,111?

'-1'-

$%+1=#A#>A!

>'11001DE!1DEE!DEEE!=10$1+1$

2

!

88 ! #8> ? ! #83> 8B!8A 4 + $ $ +!8B 4 1 0 = #7!

! ! #7!

06.p65 04. 10. 04, 15:5362

4$$% 63

E

1=21

ED!-#A#>A!

52'()*+$,,!!!-#7#'.+$,,!!!!-#7!/ 1 C=1 $%2

1'=-C=#3A>B!4

21

!'!0%$$$+DEEE!DE!=!4$

+$+

2=2+!@

2=!11+!-8 5/+$

! E C=

10]0

0

:%M=:B!8

C=++2+C=#3A> !@

$$=

+

?C=#3A>#!83

'.+$,,!-#7

12

1+>

'4ZZDE!90

%0$ 1

41 Z2+ @$!;! 1 A^81 +1 $ > P_Q1 P@Q1PCQPF2Q

O+!!!&%+-

!#B>A8"AB?C=#3A!8

$%

++!E9= A"#810$$%$

'-!:>

01 "$%!'()*+$,,!!!-1'.

8 !C= #3A> B!8 , 1 ' 0 $ +$

/ +-? C= #3A> B" ? #!83 @=E+:=

1$

= 2

% +? !:= #B?:= # ? N@" !

8 $ F$HF E B3

M 561

2 4?=

!#7! #B!

06.p65 04. 10. 04, 15:5363

,;64

+$,,!-+o>'5-1'6$"DE!-'9&

-

!5'-14!F@G=

1 !9 $!,$%+++1

1!

: % 2=1

=!5$++0+

2$

"$11$$%!&=$+$C=1++$$%!@

=!

```# !:!E+@6! 1BA!```

#3!EPK+Q!5=+

+"C"6!

!!1B !```#3!:!H!!!18 !F1!#3B!"ob"o#b1!B!>M"9!F1!#8!$o8!>E%9+\"F+\%9+!C1!##!5

!!%1"8!C1!##!;!%>91!9;F18AA"8A!

=1M!#7!,o#o12oo'o344343!6>6\1(!&%%+/\$+K$+M+!

51! #77! +!"o b !? ##B! K+B7"B? @!9"C

4=19!# 3!C%$!$2!oo('/17"87?aE

%2%!187"88!

"boBB!##!E1N?EE1/+!4

166!1IF!1+!?+19!91M!b=!>HF1,"5!

:=1E!#B!@+!/1A "A!:=1E!# !K2! 1 " #!:19!#87!622!!&18"8#!@1C!#3!4+

6!!!1" 1A3"B7133"81"#!@=1(!##8!5b!6o!@>62!@$1:!##!&+2"

K!!%1"8!

06.p65 04. 10. 04, 15:5364

4$$% 65

@$1:!##!5"K!!%1# "#!I1M!#7!E0$&

$%@@17$111B3"7!

I1@!#88!"o#!>(:!I1 E!###!,!5!K=1,!9=!2b8 9oo :

$8,oo8 ! > E % "H133"#!

1!#73!;!&6!!1A7"A!1!#7!K'-

+$+$$cGde+$c+$!

;',#9)boo;!C>f

+$C+$$18A7"8AB!

1!#7#!()* +$,,"

+$+$(+$!7#9!18B"8BB!1!#A#!6$"DE!!%%1"A!1!#A#!9&

!

E+B!DE!=!%%1"A!1!#B!5$!?;7)@%/1EDa3A!

!

"" "!

The article deals with the works of Josip Vajs (1865-1959), the Czech Slavist, in which he directlycontributed to the Croatian musical historiography. These are Etwas ber den liturgischen Gesangder Glagoliten ..., ber den liturgischen Gesang der Glagoliten. as well as publications of chanting.More prominent are his articles in the musical journal Sveta Cecilija where Vajs writes about particularsthat shed light on the role of the music (there he mentions the chanting in a rite as well as the way ofchanting; musical cooperation in the adaptation of the chorale to the Old Church Slavonic language)or the important liturgical questions like the Canon of the Old Church Slavonic Missal: Novo izdanjestaroslavenskog misala (The New Edition of the Old Church Slavonic Missal), Kanon hrvatsko-glagoljskog vatikanskog misala XIV. vijeka (The Canon of the Vatican Croatian Glagolitic Missal ofthe 14th Century) and Misni red (Ordo missae) najstarijeg misala (The Order of Mass of the OldestMissal) and others. In the first one of these three articles Vajs writes about the musical contributors,in the second he studies the Kiev Missal. While the first article brings a positivistic piece of informationabout the fact that the main merit for chorale melodies goes to Fr. Anselmo Sedlek, a Benedictinemonk in Emaus, the second article, by taking into consideration the Kiev Missal, although only as

06.p65 04. 10. 04, 15:5365

,;66

a comparative source for the topic of canon of the Old Church Slavonic missal, contains a contributionto the still important question of the musical layer of Croatian Glagolitism, and the third articlementions the defined singing forms in a defined historical context. The musical historiographyevaluations of Vajs and of the writers that evaluated him, give more complete picture of his contributionas well as of the place of music in the liturgical questions.

AbB$C

#$#$>H1!1$%%&'(>K1!1+$$\

06.p65 04. 10. 04, 15:5366

! "# #$$ $ ##%#& '( $' $# ) "$ * # # " # * " #

+# !(#,-! !.*##%/01#(1*i velik broj zanimljivih biografskih i znanstvenih podataka2 2 ' '#"(%-!%3 . S iznimkom nekolikomanjih ra( % 1$*/#"###)1*$3$*

###)1#%###"

U hres#24'1

koja je izila 1969. godine kao prvi svezak serije

(#&%)501(34'1!*678

8&'8-28,958!:8;0#8

,-) * 01 ==3 # ' 0 % 01 !6,-

glagoljica i hrvatski glagolizam

Documents