geometrijska optika zadaci
DESCRIPTION
Zadaci iz geometrijske optike-FizikaTRANSCRIPT
-
Svjetlost Geometrijska optika prouava zakone irenja i odbijanja svjetlostiProuavanjem fenomena poput difrakcije, polarizacije i aberacije svjetlosti bavi se FIZIKALNA ili VALNA OPTIKAU geometrijskoj optici svjetlost promatramo u pojednostavljenom smislu, kao ZRAKU Svjetlost je elektromagnetski valVidljiva svjetlost je elektromagnetski val valne duljine izmeu 400 nm i 750nm
-
Osnovni predmeti prouavanja geometrijske optike:Ravna zrcalaLom svjetlostiSferna zrcalaLee
-
Osnovni zakoni optikeU homogenom sredstvu zraka svjetlosti iri se po pravcuAko jedan snop zraka svjetlosti prolazi kroz drugi snop, jedan na drugog ne utjeu.
-
Ravno zrcalo i refleksija svjetlostiSvjetlost se moe odbijati SPEKULARNO, to znai ZRCALNO ili DIFUZNO, to jest RASPRENO. Na kakav se dakle nain zrake svjetlosti odbijaju od jezera na slici?
-
ZrcaloObjekt koji ima svojstva dobrog spekularnog odbijanja svjetlostiNajea vrsta zrcala je obino ravno zrcalo, ija je svrha formiranje jasnog odrazaZrcala su stakla sa reflektirajuim premazom (npr. srebro) sa stranje strane
-
Zakon odbijanja svjetlostiUPADNI KUT = KUT ODBIJANJA
-
Razlika spekularnog i difuznog odbijanjaNain odbijanja zrake svjetlosti ovisi o hrapavosti, tj. glatkoi povrine na koju svjetlost upada
-
Lom svjetlostiKada zraka svjetlosti prelazi iz jednog sredstva u drugo, dolazi do pojave LOMA ili REFRAKCIJE SVJETLOSTI.
-
Snellov zakonLom zrake na granici dva sredstva nastaje zbog razlike brzine irenja u tim sredstvimaZbog toga je zraka u mediju veeg indeksa loma vie priklonjena normali
-
Snellov zakon-formulaILI
-
Totalna refleksijaAko je kut upada zrake na granicu dvaju sredstava vei od tzv. GRANINOG KUTA, dolazi do reflektiranja upadne zrake u natrag u isto sredstvoTo je mogue samo ako svjetlost putuje iz sredstva veeg indeksa loma prema onom manjeg indeksa loma.
-
Kritini kut je kut pri kojem se svjetlost lomi tako da bi trebala putovati na granici dvaju sredstavaNo umjesto toga, zraka se reflektira natrag u sredstvoKRITINI KUT:
-
Sferna zrcalaZrcala sa zakrivljenom reflektirajuom povrinomPostoje dvije vrste:
Konkavna (udubljena) Konveksna (ispupena)
-
Pojmovi optike sfernih zrcalaARITE ili FOKUS sfernog zrcala, oznaka FSREDITE SFERNOG ZRCALA, to jest sredite SFERE, oznaka CNAJUDUBLJENIJA (konkavno zrcalo) to jest NAJISPUPENIJA (konveksno zrcalo) toka sfernog zrcala - TJEME, oznaka T
-
Konkavno zrcalo
-
Openita konstrukcija slike konkavnog zrcalazraka 1 je paralelna sa optikoj osi i odbija se kroz arite F.zraka 2 prolazi kroz arite F i odbija se paralelno sa optikoj osi.zraka 3 prolazi kroz sredite zakrivljenosti C i odbija se sama u sebe.zraka 4 ide do tjemena T i odbija se pod istim kutom pod kojim je upadna zraka pala na zrcalo
-
Posebni sluajevi (1)Ako nam se predmet nalazi na sreditu zakrivljenosti C; slika nam je realna, obrnuta i jednake veliine kao i predmet.
-
Posebni sluajevi (2)Ako nam se predmet nalazi izmeu sredita zakrivljenosti C i arita F; slika nam je realna, obrnuta i uveana.
-
Posebni sluajevi (3)Ako nam se predmet nalazi na aritu F; slike nema, odnosno ona je u beskonanosti.
-
Posebni sluajevi (4)Ako nam se predmet nalazi izmeu arita F i tjemena T; slika nam je virtualna, imaginarna, uspravna, uveana.
-
Openita konstrukcija slike konveksnog zrcalazraka 1 je paralelna sa optikoj osi i odbija se kao da dolazi iz arita F.zraka 2 usmjerena je prema aritu i odbija se paralelno sa optikoj osi.zraka 3 usmjerena je prema sreditu zakrivljenosti C i nakon to dolazi do zrcala odbija se u istom smjeru odakle je i dola dok njezin produetak ide prema sreditu zakrivljenosti C.
-
Jednadba sfernog zrcalaNo, budui da jemoemo pisati
-
Poveanje sfernog zrcalaOmjer veliine slike i predmeta:
Veza poveanja te udaljenosti slike i predmeta od tjemena T:
-
Usporedba konkavnog i konveksnog zrcalaKod konkavnoga zrcala slika je realna, obrnuta i umanjena, ako nam se predmet nalazi iza sredita zakrivljenosti C Kod konveksnog zrcala slika je virtualna, uspravna i umanjena.
-
LeeLea je optiki instrument koji proputa i lomi zrake svjetlosti.U ovom sluaju, kine kapi se ponaaju kao lee kad se kroz njih promatra most u pozadini.
-
Vrste leaRazlikujemo dvije osnovne vrste lea koje se razlikuju s obzirom na zakrivljenost svojih povrina:
KonvergentneDivergentne
-
Konvergentna leaZraka koja ide paralelno s optikom osi lomi se u konvergentnoj lei tako da prolazi drugim aritemZraka koja ide prvim aritem lomi se u konvergentnoj lei tako da ide paralelno s optikom osiZraka koja pada na sredinu lee prolazi leom bez lomljenja
-
Virtualna slika konvergentne leeIspred konvergentne lee nastaje VIRTUALNA slika ako se predmet nalazi izmeu arita i lee
-
Divergentne leeDivergentne lee mogu stvarati samo virtualne slike
-
Jednadba tanke leeZa zanemarivo tanku leu u zraku odnos udaljenosti predmeta od lee, lee od slike te fokusa je:
Napomena: za divergentne lee uzimamo da je fokus NEGATIVAN
-
KonvergencijaJakost lee ili konvergencija je reciprona vrijednost arine daljine izraene u metrima:
Mjerna jedinica za konvergenciju je DIOPTRIJAKod konvergentnih lea jakost oznaavamo znakom +, a kod divergentnih znakom -
-
Literaturawww.wikipedia.orgYoung & Freedman University Physicsporer Kuntari, Repetitorij fizike, K, Zagreb 1975http://student.fizika.org/~sdavila/seminar2/sferna_zrcala.html