aleph SREA U LIMBU. paulina lui (Miro Gavran, Judita , Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.)

1. Konteksti Gavranove Judite Svaki bi narataj trebao pisati nove biblijske prie- tako je nekako Miro Gavran

na Knjievnoj veeri 18. svibnja 2005. godine u Galeriji Magis oblikovao misao o tom kako svako razdoblje na svoj nain ita stare tekstove. Ako apokrif zapoinje tamo gdje Biblija zauti, tada se Gavran svojom biblijskom trilogijom1 pokazuje upravo kao apokrifni pisac. Tu se nazire i problematika odnosa historije (onoga to je zapisano o povijesnim dogaajima) i povijesti (onoga to se uistinu dogodilo). Uvidjevi kako ne moemo doprijeti do povijesne istine, jer je svako napredovanje u znanju istodobno obiljeeno zaboravom, postmodernizam odbacuje mogunost cjelovite istine, znanja te je prije svega zainteresiran za povijest svakodnevice - pojedinca, koji je nekako uvijek bivao izostavljen iz povijesnih udbenika koji su, uostalom, pisani po diktatu

moi i vlasti. U cijeloj je prii zapravo bitan pojedinev doivljaj vanih povijesnih dogaaja . 2

Sada se namee problematika odnosa privatnoga i javnoga, to je poetika i Gavranova prvijenca, drame Kreontova Antigona3 - pa se shodno tomu njegova Judita moe nazvati Joakimovom! A zato se odluuje za obradu enskih likova, Miro Gavran otkrio je na ve spomenutoj Knjievnoj veeri: Za pisanje su zahvalniji oni likovi pred kojima je vie prepreka, a i zanima me enska psiha u ovom mukom svijetu .. . a potom ga je Milovan Tatarin natjerao da prizna kako jednostavno -voli ene.

Najstarija je pria o Juditi ona biblijska. Knjiga o Juditi pripada starozavjetnim Povijesnim knjigama; pisana je u prozi - naslovi petorih poglavlja saeto govore o radnji : l. Holofernov vojni pohod, ll. Opsjedanja Betulije, 111. Judita, IV. Judita i Holoferno, V. Pobjeda. in Holofernova ubojstva Juditina je rtva kako bi spasila slobodu svoga naroda, umorstvo je njezina rtva koja joj je i priskrbila svetost.

Judita Marka Marulia , biblijsko-vergilijanski ep4 u est libara, pisana je etverostruko rimovanim dvanaestercima - s tim da su posveta, saetak radnje te 1 rije je o romanima: Judita (2001 .), Krstitelj (2002.) i Poncije Pilat (2004 .); u izdanju Mozaik knj ige Zagreb 2 sjetimo se samo romana Ispovijedi nekarakternog ovjeka Ive Breana ili Dvora od oraha Miljenka

Jergovia 3 napisana i praizvedena 1983. godine u zagrebakom kazalitu Gavella; upuujem na tekst Marka Eka u ovom tematskom bloku Alepha 4 biblijski prema semantikoj , vergilijanski prema sintaktikoj strukturi

44

skroviti vrtovi

saetak po poglavljima u prozi. lako je posveta don Dujmu Balistriliu datirana 22. travnja 1501. godine, knjiga je tiskana dva desetljea kasnije. Iz Marulieve posvete moemo iitati kako je on biblijsku priu o Juditi uresio da bude uzor (svetosti).

Ve svojim naslovom Gavranov tekst referira na istoimena djela. Supstanciju sadraja Gavran preuzima iz biblijske prie, to je odredilo i formu izraza. Roman Judita izdan je 2001 . godine, tono pet stotina godina nakon to je Maruli datirao posvetu svomu biblijsko - vergilijanskom epu. No dok Maruli opisuje dogaaj sudbonosan za jedan narod, Gavran naglaava psihemsku narativnu figuru- osobu Judite, ono intimno. litavajui u kakvu je ona odnosu i sukobu s ostalim likovima, razotkrivamo sociemski niz i tada se pred nama rastvara tkivo romana, znaenjska mrea koja ini implicitnu razinu teksta - ontemski narativni niz. U Gavranovu je tekstu ovjek taj koji pokree zbivanja, iz elje za vlau, no sve to ostaje skriveno bd oiju javnosti. Joakimovoj je Juditi osobna srea bila nedohvatljiva, da ne kaem -nedoputena- kao i Holofernu, uostalom.

Kako Umberto Eco kae u pogovoru Imena rue: Svaka knjiga govori o "i:Jrugim knjigama, svaka pria pripovijeda ve ispripovijedanu priu. Rije je, dakako, o intertekstualnosti. Borgesova biblioteka.

2. Sintaktika i semantika substruktura romana Naracija Gavranove Judite odreena je injenicom da se radi o dnevnikom

zapisu jedne ene, ali i time to je supstancija sadraja preuzeta iz Biblije. Jezik e obiljeen uporabom aorista i imperfekta ime je uspostavljena veza s biblijskim tekstom: Kad vidjee da im voa ostade bez glave, spopade ih strava pa izgubljeno stadoe trati na sve strane5; reenice su bogate pjesnikim figurama, primjerice: S mojim kretanjem po vojnom taboru, kao da se razlijevala hladnoa koja zamrzava usta vojnicima 6

Pripovjeda je prema Genetteu intradijegetski (unutar je dijegeze) i liomodijegetski (pripovijeda o sebi) ime je odreena i fokalizacija, granica

PriJ)ovjedaeva vidokruga - ona je unutarnja, iz perspektive lika. Fabula je linearna, dri se odreenoga dogaajnog reda, i zatvorena jer

avrava ispovijest glavne junakinje: Pet godina nakon to ubih Holoferna odluih l2!2Vierifi svqju priu utljivom papiru i ovjeku koji e je nai nakon moje smrtF. 5 M 110 Gavran, Judita, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002., str. 112. 6

Isto, str. 84. Isto, str. 112.

45

aleph Budui da pripovjeda govori u prvom licu, fabula je unutarnja. Rije je o Juditinom monologu pa i onda kada prikazuje dijalog -jer fokalizacija je unutarnja.

Opis sudionika i okruja ne zaustavlja radnju jer je predoeno ono nuno, ogoljeno- uzmimo, primjerice, opis Holoferna: Bio je mrav, visok, izraajnih oijtJl .

Vrli ju zanimljiva kompozicija - ona nije odreena prijelazom iz poglavlja u poglavlje, ve se radi o dramski peterolano komponiranima trima narativnim sekvencama: 1) EKSPOZICIJA(uvod u radnju), 2) ZAPLET (suprotnosti koje pokreu radnju), 3) KULMINACIJA (vrhunac napetosti trai razrjeenje, ali se ne zna u kojem e smjeru radnja krenuti) , 4) PERIPETIJA (preokret, radnja skree u odreenom smjeru), RASPLET (razrjeenje svih suprotnosti i sukoba):

1. - 8. poglavlje: l. Juditino djetinjstvo ll . ljubav prema Eliabu; Eliab prosi Juditinu ruku, no otac ju je ve obeao

Manaeu; petnaestogodinja Judita udaje se za Manaea Ill. neplodan brak, Manae eli u kuu dovesti drugu enu IV. Manaeova smrt V. osjeaj krivnje i zavjet

8. 13, poglavlje: l. glas o Holofernovim osvajanjima; Judita vodi miran ivot, odbija osam

prosaca (osamnaest joj je godina) ll. Juditi je devetnaest godina, spomendan; dolazak Joakima i Ahiora;

pripreme za obranu grada; dolazak prognanoga Ahiora Ill. nestanak vode; Joakim izlae svoj plan Juditi ; Juditina molitva; pobuna

Betu ljana IV. Juditin govor na Trgu V. narod poklanja Juditi povjerenje; nada

13, - 20, poglavlje: l. Juditino ukraavanje; odlazak Judite i ue; susret s Holofernom; gozba i

razgovor (prvi dan); molitva prije veere (drugi dan) ll. ljubav Holoferna i Judite (no drugoga na trei dan) Ill. mlad i iz Betul ije odaje Juditu; Holoferno: Bit e moja ena ili moj krvnik 9;

Juditino previranje IV. no etvrtoga dana/zora petoga dana: Judita obezglavljuje Holoferna V. dolazak u Betuliju; bijeg asirske vojske; Juditu smatraju sveticom 8 isto, str. 78. 9 isto, str.1 07.

46 paulina lui SREA U LIMBU

skroviti vrtovi

Obratimo najprije pozornost na psihemske narativne figure i niz koji oM ine s obzirom na izotopiju odreenih semantikih jedinica!

Likovi Judite i Holoferna svojim poloajem ine prvi psihemski niz -Holoferno kae: Bijah oruje u tuim rukama 10 , Judita: Spoznah, u trenutku, daje taj moj neprijatelj, taj Holoferno, u zamci poput mene 11 . Gavran je uinio neto posve suprotno Maruliu gdje Judita svoj status zadobiva upravo u suprotnosti prema Holofernu; ono to je kod Marulia Judita/Holoferno, to su kod Gavrana Judita/Joakim i Holoferno/Nabukodonozor. Judita u Holofernov tabor odlazi nevoljko, rije je zapravo o Joakimovu planu da ona zavede i obezglavi Holoferna (a time i itavu asirsku wojsku). Judita je taj in smatrala grijehom, no jo vei bi grijeh bio suprotstaviti se Uoakimu- velikom sveeniku koji je stolovao u Jeruzalemu, ovjeku koji je najblii Uahvi i ija rije svakoga obvezuje na poslunost poput Zakona12 Kulminacija svih triju narativnih sekvenci Juditu je dovela pred ivotno vanu odluku: to je mogla

initi kada je Manae prema Mojsijevu zakonu imao pravo u kuu dovesti drugu !!enu kako bi dobio potomstvo, to je mogla uiniti pred Joakimovom obvezujuem pjei kada joj je izloio svoj plan da ona, pobona udovica, zavede i ubije Holoferna, l naposljetku, je li postojao neki trei put izuzevi onih Holofernovih rijei: Bit e ili moja ena ili moj krvnik 13?! Milan Kundera roman naziva zamiljenim rajem pojedinca u kojem nitko ne posjeduje istinu i u kojem svi imaju pravo biti shvaeni. Svakako! No pitanje se krivnje bez obzira na to ipak namee . Moralni zakoni vrijede ondje gdje postoji sloboda, a ona podrazumijeva mogunost izbora.

S druge strane, osvajanje Betulije tridesettrogodinjem bi Holofernu bilo sljednje; Holoferno je Nabukodonozorovu uredbu o ruenju hramova u osvojenim

emljama i njegovo samoproglaenje Bogom smatrao glupim - ali Kraljevi odluuju o poetku rata, mi vojskovoe moemo utjecati samo na njihov ishod 14 l zapravo ~e tragino to su se Judita i Holoferno susreli upravo u tom trenutku: oboje su bili razapeti izmeu dunosti i ljubavi i upravo je u tom meuprostoru visjela njihova srea (njima nedohvatljiva?!).

Aktantnu funkciju u smislu pokretanja radnje imaju, dakle, Joakim abukodonozor, ija rije obvezuje Juditu i Holoferna. Ti se likovi sukobljuju i u

10 isto 11 Isto, str. 93. 12

usp.: Miro Gavran, Judita, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002. , str. 49. tl M" Iro Gavran, Judita, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002., str. 107. 14

sto., str. 92 .

47

aleph sociemskom nizu: Betuljani/Asirci i u tom se sukobu razaznaje ono zajedniko, ono to je u podlozi svih dogaaja - sada ve zadiremo u ontemski niz.

Nije sluajno Joakim svoj plan tajno obznanio Juditi, a ona je pred narod izila kao da se radi o njezinoj zamisli! Osoba kao to je Joakim, kojoj je jedini cilj zadrati vlast, ostaje skrivena javnosti (o njoj historija ne pie, ne u tom smislu)- u tom je smislu Gavranova Judita Joakimova! S druge strane, Holoferno na jednom mjestu kae kako ga njegovi vojnici potuju, dok Nabukodonozora smatraju kukavicom jer se nije borio niti u jednoj bitci (svoja razmiljanja o tim osvajanjima zasigurno nije podijelio s vojnicima jer valjalo se boriti!). Ali upravo je ta kukavica onaj komu se Holoferno ne moe odu~rijeti. Zato? Jer Nabukodonozor ima vlast. l to je kontekst toga pripovjednoga svijeta.

48 paulina lui SREA U LIMBU

aleph_br14_024aleph_br14_024aaleph_br14_025aleph_br14_025aaleph_br14_026