funkcije špedicije

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA ŠPEDITERSKO POSLOVANJE

Tema: F U N K C I J E Š P E D I C I J E

Studenti: Mentor:

CINAC DŽEMAL V.prof. dr. ALIJA BEHMENVEHABOVIĆ SENAD PUČIĆ VAHID V.asis.mr. FERIZOVIĆ AZRA

Funkcije špedicije

Sarajevo, oktobar, 2009. godine SADRŽAJ

SADRŽAJ........................................................................................2

1. UVOD..........................................................................................2

2. FUNKCIJE ŠPEDICIJE U VANJSKOTRGOVINSKOM I PROMETNOM SUSTAVU............................................................3

2.1. Špediterska prostorna funkcija..........................................................52.2. Špediterska vremenska funkcija........................................................62.3. Špediterska kvantitativna funkcija....................................................72.4. Špediterska kvalitativna funkcija......................................................82.5. Špediterska kreditna funkcija............................................................92.6. Špediterska propagandna funkcija...................................................11

ZAKLJUČAK................................................................................12

LITERATURA..............................................................................13

Seminarski rad 2 Špeditersko poslovanje

Funkcije špedicije

1. UVOD

U znanstvenoj i stručnoj literaturi o špediciji neki autori pogrešno identificiraju funkciju (funkcije) špedicije s pojmom špediterskog posla (špediterskih poslova). Kako riječ funkcija u našem jeziku označuje "djelovanje, djelatnost, rad, radnju, službu, posao, dužnost, zadatak, ulogu, položaj, zvanje", čini se da su, kada se radi o funkciji (funkcijama) međunarodne špedicije, od navedenih značenja najadekvatnije riječi zadatak (zadaci) i uloga (uloge).

Do unazad tridesetak godina postojala je tendencija da se u procesu prometnog planiranja i odlučivanja apsolutna prednost davala ekonomskom kriteriju, odnosno odabiru najekonomičnije varijante prometnih rješenja ili odluka kao najpovoljnije varijante rješenja. Takva su rješenja u većini slučajeva zanemarivala izvjesne, jednako značajne kriterije od kojih su neki sadržani u ekonomskoj kategoriji (primjerice, cijeni prijevozne usluge), ali neki i nisu.

Sve značajniju ulogu u procesu prometnog planiranja i odlučivanja, a time i u izboru optimalnog prometnog pravca, imaju mnogobrojni kriteriji koji naglašavaju svu posebnost korisnikovih zahtjeva, raznih standarda i zahtjeva zajednice. Kao organizatori prijevoznog pothvata i savjetnici svojih nalogodavaca, donositelji odluke (međunarodni otpremnici-špediteri, logistički operatori,) pri izboru optimalnog prometnog pravca preuzimaju potpunu odgovornost za integralni transportni lanac, prilikom čega korištenje povezane multimodalne usluge nije više korisnikov izbor, već posao onih koji, kao posrednici svojih nalogodavaca, osiguravaju logističke teretne usluge. U toj ulozi dolazi do izražaja odgovornost spomenutih posrednika pri izboru optimalnog prometnog pravca za određenu vrstu tereta, odnosno prometnog pravca koji je u odnosu na određene kriterije (u skladu sa zahtjevima i potrebama korisnika) bolji od alternativnih prometnih pravaca, a time i konkurentniji na tržištu prometnih usluga. Navedena odgovornost za posrednika predstavlja složen zadatak koji od njega zahtijeva poznavanje brojnih prometnih elemenata i fenomena.


Funkcije špedicije

2. FUNKCIJE ŠPEDICIJE U VANJSKOTRGOVINSKOM l PROMETNOM SUSTAVU

Kada se govori o funkcijama međunarodne špedicije, misli se na zadatke što ih ona obavlja u vanjskoj trgovini i međunarodnom prometu, te na ulogu koju ona igra u vanjskotrgovinskom i prometnom sustavu, a ne na brojne poslove što ih međunarodni špediter poduzima u ostvarivanju svojih funkcija (zadataka, uloge). Dok brojni poslovi međunarodnog špeditera uglavnom imaju heterogen karakter, pa u toj heterogenosti, posebno kada je riječ o tzv. komercijalnim poslovima (istraživanje tržišta, sastavljanje kalkulacija, izrada i dostavljanje ponuda i dr.), obuhvaćaju i poslove što ih obavljaju i drugi gospodarstvenici, dotle funkcije međunarodne špedicije imaju relativno homogeno značenje po kojem se međunarodna špedicija razlikuje od drugih, osobito srodnih privrednih djelatnosti. S obzirom na glavna obilježja osnovnih i specijalnih poslova međunarodnog špeditera te njihovu čvrstu spregu s prometnim i vanjskotrgovinskim poslovima, od primarne su važnosti privredne funkcije međunarodne špedicije.

Osnovna privredna funkcija međunarodne špedicije, koja slijedi iz pojma međunarodne špedicije, ogleda se u tome da ona - kao djelatnost organizacije otpreme, dopreme i provoza robe - pronađe i osigura najbolje ekonomske uvjete za otpremu, dopremu i provoz robe, kako bi cjelokupni proces transporta bio izvršen na siguran, stručan i ekonomičan način. Osnovna privredna funkcija međunarodne špedicije može se, naravno, definirati i na razne druge načine, što zavisi od doktrinarnog pristupa pojmu i ulozi međunarodne špedicije.1 Tako, na primjer, jedan od najuglednijih hrvatskih stručnjaka za međunarodnu špediciju Viktor Cerić, pridaje međunarodnoj špediciji funkciju "...organa koji će povezati trgovinu s prometnim organizacijama, odnosno koji će organizirati i koordinirati transportni dio vanjskotrgovinskog poslovanja". Drugi pisac zapaženih radova iz područja međunarodne špedicije, prof. dr. Slavko Carić, smatra da špedicija, u odnosu na privredu u cjelini, "... ima funkciju pomoćnika trgovine..." i da se ona "...kao takva nalazi između proizvodnje\potrošnje, ulazeći u isto vrijeme u transportne funkcije". Prema tome, "glavni je zadatak međunarodnog špeditera da oslobodi svojega nalogodavca cjelokupne brige oko otpreme robe kako bi ovaj svu svoju pozornost mogao usmjeriti na svoj osnovni posao".2

1 Ratko Zelenika ; Međunarodna špedicija, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 1996.god. str. 672 Ibid, str. 68


Funkcije špedicije

To znači da je špedicija, prije svega, ekonomski pojam, a potom pravna kategorija. Iz toga proizlazi i osnovna ekonomska funkcija međunarodne špedicije, a ta je da je ona - djelatnost organizacije, otpreme, dopreme i provoza u međunarodnom robnom prometu - dio vanjske trgovine, a ujedno i viši oblik prometa.

Osnovna funkcija (zadatak, uloga) međunarodne špedicije može se raščlaniti na veći ili manji broj konkretiziranih (detaljiziranih) (pod)funkcija. U literaturi ima više primjera takvog raščlanjivanja, ali se čini da je najadekvatnija ona koju je, oslanjajući se na sistematizaciju njemačkog pisca Sterna, specificirao Carić koji raščlanjuje ulogu špedicije - kao pomoćnika trgovine - na ove funkcije: 1) prostornu, 2) vremensku, 3) kvantitativnu, 4) kvalitativnu, 5) kreditnu i 6) propagandnu. On pri tome s razlogom naglašava da sve špediterske organizacije ne obavljaju sve navedene funkcije, ali da pojedine špediterske organizacije obavljaju u novije vrijeme i poslove koji ne predstavljaju ostvarivanje navedenih funkcija špedicije. To, dakle, znači da su značajnije privredne funkcije međunarodne špedicije u vanjskotrgovinskom i prometnom sustavu ove: 1) prostorna, 2) vremenska, 3) kvantitativna, 4) kvalitativna, 5) kreditna i 6) propagandna.3

sl. Funkcije klasičnog špeditera4

2.1. Špediterska prostorna funkcija

3 Ratko Zelenika ; Međunarodna špedicija, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 1996.god. str.68.4 Šarić Elfrida, diplomski rad; Novi trendovi u špediterskom poslovanju-logistička špedicija, Fakultet za saobraćaj i komunikacije Sarajevo, 2009.,


Funkcije špedicije

Špediterska prostorna funkcija sastoji se u njezinom aktivnom sudjelovanju u savladavanju prostornih udaljenosti između mjesta proizvodnje i mjesta potrošnje pa se zato ovo posredovanje naziva interlokalnim (interlokalna funkcija). Udaljenost između proizvođača i potrošača može biti veća ili manja, ali je uvijek potrebno da se robom na toj relaciji manipulira, odnosno da se organizira racionalno manipuliranje i transport. To organiziranje u međunarodnom prometu obavlja međunarodni špediter. U savlađivanju geografske udaljenosti između proizvođača i potrošača dolazi do čvrste sprege (ekonomske, pravne, tehničko-tehnološke) vanjske trgovine, međunarodnog transporta i međunarodne špedicije. U takvim partnerskim odnosima izvoznici (tj. prodavatelji) i uvoznici (tj. kupci) obavljaju brojne aktivnosti, primjerice: istražuju tržište, uspostavljaju poslovne veze s inozemnim partnerima, organiziraju poslovne pregovore, sklapaju ugovore o kupoprodaji robe, likvidiraju ekonomske i pravne odnose aktivnih sudionika u vanjskotrgovinskom sustavu i td. Prodavatelji, kupci i međunarodni špediteri ostvaruju funkcije vanjskotrgovinskog prometa: trgovine, organizacije, koordinacije, operacionalizacije tercijarnih aktivnosti, dok međunarodni prijevoznici obavljaju fizički prijenos, prijevoz, premještanje predmeta prometovanja s jednog na drugo mjesto. Osim prodavatelja, kupaca, špeditera i prijevoznika u svladavanju prostornih udaljenosti između otpremnih i odredišnih mjesta aktivno sudjeluju svojim funkcijama i poslovima brojni subjekti svih gospodarskih sektora: primarnog, sekundarnog, tercijarnog, kvartnog i kvintarnog sektora.5

Međunarodna špedicija izvršava brojne aktivnosti (poslove i zadatke) u vezi s organizacijom otpreme i dopreme robe, dok međunarodni transport prevozi robu od proizvođača do potrošača. Vanjska trgovina i međunarodna špedicija u ostvarivanju ove funkcije pojavljuju se kao organizatori, koordinatori i izvršitelji vanjskotrgovinskog prometa, a međunarodni transport obavlja fizički prijenos robe s jednog na drugo mjesto. Te djelatnosti zajednički utječu na uspostavljanje ravnoteže cjelokupne ponude i cjelokupne potražnje. Izvršavanje te funkcije nosi brojne rizike: transportne, financijske, političke, rizike od eventualnih elementarnih nepogoda i sl. Prostorna je funkcija špedicije u tijesnoj i uzajamnoj povezanosti s drugim njezinim funkcijama, a one determiniraju međunarodnu špediciju kao dio vanjske trgovine i viši oblike međunarodnog prometa.6

5 Ratko Zelenika; Temelji logističke špedicije, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 2005.god. str. 1086 Ratko Zelenika ; Međunarodna špedicija, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 1996.god. str. 69


Funkcije špedicije

2.2. Špediterska vremenska funkcija

Špediterska vremenska funkcija sastoji se u njezinom sudjelovanju u savladavanju vremenske razlike između proizvodnje i potrošnje roba. To se savladavanje ostvaruje, prije svega, fizički. Radi se, u stvari, o funkciji intertemporalnog posredovanja, koja se odvija u uvjetima neujednačenosti vremena proizvodnje i vremena potrošnje. Vrlo tijesno i funkcionalno stoji s prostornom funkcijom. U praksi je, naime, vrlo rijedak slučaj da se proizvedena roba izravno po završenom proizvodnom procesu dostavlja na tržište i odmah prodaje potrošaču. Najčešće se proizvedena roba kupuje (kupovinu obavlja trgovina - unutarnja ili vanjska), transportira (prijevoz obavljaju vozari - u nacionalnom i međunarodnom transportu), uskladištava u javna, specijalizirana (silosi, hladnjače, sušare i sl.), konsignacijska i druga skladišta, u slobodnim carinskim i carinskim zonama i izvan njih, ponovo transportira do prerađivača ili krajnjeg potrošača, što zavisi o namjeni i svojstvima robe.

Međunarodni špediter tu funkciju najčešće ostvaruje svojim brojnim aktivnostima u vezi s manipuliranjem i skladištenjem robe, kao što su na primjer: organizacija iskrcaja, prekrcaja i ukrcaja ili obavljanja tih radnji u vlastitim skladištima vlastitim sredstvima rada i radnom snagom. Isto tako, oni u okviru te funkcije obavljaju carinske formalnosti oko izvoza, uvoza i provoza robe te organiziraju i omogućuju pregled robe sanitarnim, veterinarskim i fitosanitarnim organima. Ali, oni mogu obavljati i druge poslove, kao na primjer: pojenje i hranjenje živih životinja, doleđivanje lakopokvarljive robe, kontrolu kvalitete i kvantitete robe, organiziranje zbirnog prometa i sl. 7

Mogu se pojaviti i u funkcijama operatora kombiniranog i multimodalnog transporta kada obavlja ili organizira obavljanje brojnih uslužnih aktivnosti u svoje ime i za svoj račun (odnosno u vlastito ime i za vlastiti račun) pomoću kojih omogućuje brzo, sigurno i racionalno savladavanje vremenskih razlika između proizvodnje u bilo kojem mjestu i potrošnje u bilo kojem mjestu na planetu Zemlja. U prevođenju vremenske funkcije između prodavatelja, kupca, špeditera, prijevoznika i drugih sudionika u globalnim, makro i mikrogospodarskim sustavima uspostavljaju se tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne povratne veze, koje zajednički utječu na uspostavljanje ravnoteže cjelokupne ponude i cjelokupne potražnje.8

7 Ratko Zelenika ; Međunarodna špedicija, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 1996.god. str.69-70 8 Ratko Zelenika; Temelji logističke špedicije, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 2005.god. str. 109


Funkcije špedicije

2.3. Špediterska kvantitativna funkcija

Špediterska kvantitativna funkcija sastoji se u njezinom aktivnom sudjelovanju u organizaciji otpreme (izvoza), dopreme (uvoza) i provoza (tranzita) najvećeg dijela vanjskotrgovinske razmjene, ali i u racionalnom manipuliranju i transportu robe. Međunarodni špediter kao specijalist za organizaciju otpreme, dopreme i provoza robe, veliki poznavatelj prednosti i nedostataka svih oblika racionalizacije manipuliranja i transporta robe, tj. paletizacije, kontejnerizacije, RO-RO, LO-LO, RO-LO, FO-FO ili LASH, HUCKEPACK i BIMODALNE transportne tehnologije i organizator u kombiniranom, odnosno multimodalnom transportu, može bitno pridonijeti snižavanju manipulativnih i transportnih troškova. Ostvarivanjem te svoje funkcije, međunarodni špediter, bilo da se pojavljuje kao organizator manipuliranja i transporta zbirnog ili masovnog tereta ili istodobno i kao prijevoznik, skladištar, pomorski agent i sl., izravno ili neizravno pruža ekonomske koristi brojnim sudionicima u vanjskotrgovinskom i prometnom sustavu. Međunarodni špediter pravodobnim izvršavanjem brojnih aktivnosti u okviru te funkcije učvršćuje ekonomsku međuzavisnost s vanjskom trgovinom i međunarodnim transportom, omogućujući im pri tome da svu svoju pozornost posvete izvršavanju svojih osnovnih zadataka. Najbitnija značajka kvantitativne funkcije je u tome da oni svojim aktivnostima izravno i bitno participiraju u organizaciji otpreme, dopreme i provoza najvećeg dijela svjetske robne razmjene, ali i u nacionalnom manipuliranju, transportu i distribuciji predmeta transportovanja. Navedena tvrdnja može da se potvrdi sljedećim podacima:

oko 75% transporta komadnih pošiljaka svih vrsta tereta, svim prijevoznim sredstvima, svim prijevoznim putevima u globalnom, svjetskom vanjskotrgovinskom sistemu organiziraju međunarodni špediteri

oko 80% svjetskog kontejnerskog transporta organiziraju (kontroliraju) međunarodni špediteri

oko 90% svih ugovora o međunarodnom multimodalnom transportu sklapaju međunarodni špediteri kao operatori multimodalnog transporta

oko 90% svih ugovora o međunarodnom kargo transportnom osiguranju sklapaju međunarodni špediteri

oko 90% svih carinskih postupaka pri izvozu, uvozu i tranzitu robe operacionaliziraju međunarodni špediteri

oko 80% svih ugovora o skladištenju sklapaju međunarodni špediteriMeđunarodni špediteri ostvarivanjem svoje kvantitativne funkcije, direktno ili

indirektno omogućuju brojne i značajne tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne koristi i učinke brojnim učesnicima globalnih, makro i mikro vanjskotrgovinskih, transportnih i privrednih sistema.9

9 Šarić Elfrida, diplomski rad; Novi trendovi u špediterskom poslovanju-logistička špedicija, Fakultet za saobraćaj i komunikacije Sarajevo, 2009.


Funkcije špedicije

2.4. Špediterska kvalitativna funkcija

Špediterska kvalitativna funkcija sastoji se u špediterovim brojnim aktivnostima kojima se omogućuje optimalno manipuliranje i transport robe. Međunarodni špediter u ostvarenju te funkcije obavlja brojne poslove, a naročito; instradaciju, pakiranje, poboljšanje ambalaže, poboljšanje vanjskog stanja robe, signiranja, uzorkovanje, sortiranje, timarenje, pojenje i hranjenje živih životinja, doleđivanje lakopokvarljive robe i druge poslove u mjestu otpreme i za vrijeme prijevoza radi osposobljavanja robe za prijevoz. Od kvalitete izvršenja ove špediterske funkcije najizravnije zavisi kvaliteta izvršavanja aktivnosti vanjske trgovine i međunarodnog prometa. Stručnim i pravodobnim izvršenjem te funkcije međunarodni špediter može pridonijeti povećanju vrijednosti robe i njezinoj konkurentnoj sposobnosti na inozemnom tržištu. To će, na primjer, učiniti na taj način, što će izabrati najpovoljnije prijevozno sredstvo (npr. domaći brod), najpovoljniji prijevozni put (npr. morski put), način i vrijeme prijevoza određene robe na određenoj relaciji uz istodobnu primjenu najpovoljnijih tarifskih kombinacija, suvremene mehanizacije i sl. Osim toga, međunarodni špediter može biti uključen i u organizaciju obrade, dorade ili prerade, tj. oplemenjivanje robe, i tako će aktivno sudjelovati u bržem privođenju proizvoda njegovoj upotrebnoj vrijednosti. To se može, na primjer, postići kroz: čišćenje, miješanje, ljuštenje, guljenje, prženje (kave), prepakiranje, brisanje oznaka i hlađenje u reeksportnim poslovima. I tom funkcijom špediter trajno uspostavlja i jača ekonomsku međuzavisnost s vanjskom trgovinom i međunarodnim prometom.10

Više od desetak godina međunarodni špediteri moraju svoju kvalitetu dokazivati posebnim ISO certifikatima, posebnim licencama svojih menadžera i specijalističkih stručnjaka. Ostvarivanjem kvalitativne funkcije, odnosno obavljanje kvalitetnih špediterskih poslova u okviru takve funkcije, međunarodni špediteri pozitivno utječu na povećanje kvalitete funkcija i poslova aktivnih sudionika, ne samo u špediterskim, vanjskotrgovinskim i prometnim sustavima, nego i u globalnim, makro i mikrogospodarskim sustavima.11

10 Ratko Zelenika ; Međunarodna špedicija, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 1996.god.str. 70-7111 Ratko Zelenika; Temelji logističke špedicije, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 2005.god. str. 111


Funkcije špedicije

2.5. Špediterska kreditna funkcija

Zbog oštre konkurencije između špediterskih organizacija, ali i drugih razloga, na primjer, niske akumulativnosti proizvođača (prodavatelja, izvoznika), prerađivača i krajnjih potrošača (kupaca, uvoznika), te činjenice da su međunarodni špediteri, i de jure i de facto, postali vrlo značajni sudionici u vanjskotrgovinskom i prometnom sustavu, Špediterska kreditna funkcija posljednjih dvadesetak godina postala je jedan od najvažnijih špediterskih funkcija. Ta se špediterska funkcija sastoji u kreditiranju proizvođača koji proizvode robu za izvoz ili koji uvoze reprodukcijski materijal potreban u procesu proizvodnje, odnosno nalogodavca (izvoznika, uvoznika). U praksi hrvatskih međunarodnih špeditera postoji nekoliko načina kreditiranja:1) Kreditiranje nalogodavca, najčešće izvoznika i uvoznika ali i proizvođača, na taj način što za njegov račun plaća nužne i korisne troškove, carine i carinske pristojbe nastale u vezi s organiziranjem otpreme, dopreme i provoza robe. To su razni troškovi, kao na primjer, troškovi manipuliranja, transporta, osiguranja, pakiranja, signiranja, ugovorne kontrole i sl., koje špediter pravodobno plaća izvršiteljima pojedinih radnji i usluga, a tek nakon završene otpreme, dopreme i provoza te troškove zaračunava nalogodavcu. U špediterskom poslovanju česti su slučajevi da proces otpreme, dopreme i provoza robe traje i mjesec-dva, u kojem vremenu špediter vlastitim sredstvima plaća za račun nalogodavca pojedine troškove, bez angažiranih nalogodavčevih sredstava, te na taj način angažiranjem vlastitih sredstava kreditira nalogodavca i stječe pravo na posebnu proviziju,odnosno propisane kamate. Špediter, naime, ima zakonsko pravo da zahtijeva naknadu troškova od nalogodavca odmah pošto su učinjeni. To znači da špediter stječe pravo na naknadu troškova neovisno o njegovom pravu na naknadu za svoje usluge.

Špediter nije obvezan da kreditira nalogodavca, jer je on dužan da na zahtjev špeditera predujmi potreban iznos za troškove izvršenja naloga o otpremi robe (čl. 841, st. 3. ZOO). On ima pravo da zahtijeva predujmove i u slučajevima kada to nije posebno ugovoreno. Nalogodavac treba pravodobno staviti špediteru na raspolaganje potrebna sredstva za plaćanje troškova koji će nastati pri organiziranju otpreme, dopreme i provoza robe, jer će u protivnom snositi posljedice (čl. 9, st. 2. Općih uvjeta). Špediter nema pravo da zahtijeva od nalogodavca nepotrebno visoke predujmove, jer on može i kasnije tražiti dopunu primljenih predujmova. Na primljeni predujam špediter nije obvezan plaćati kamate. Špediter nije obvezan da za svoja kupuje devizna sredstva radi isplate troškova pri izvršenju naloga o otpremi. Međutim, kada špediter izvrši isplatu u stranoj valuti, ima pravo refundirati od nalogodavca sredstva u dotičnoj valuti. Kada nalogodavac ne isplati troškove špediteru u roku ili mu pravodobno ne predujmi potrebna sredstva, špediter ima pravo na naknadu štete (čl 262. ZOO). 12

12 Ratko Zelenika ; Međunarodna špedicija, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 1996.god. str. 71


Funkcije špedicije

U slučaju da špediter ne zahtijeva predujam, pretpostavlja se da je prešutno pristao kreditirati nalogodavca, pa tada ima pravo na posebnu proviziju na angažirana vlastita sredstva čija se visina utvrđuje tarifom ili sporazumom s nalogodavcem (čl. 37, st. 9. Općih uvjeta).

2) Ustupanjem prava na korištenje deviznih sredstava ili prodaju deviznih sredstava svojim nalogodavcima. Špediterske organizacije, posebno one koje organiziranjem provoza (tranzita) robe ili obavljanjem drugih špediterskih poslova za račun inozemnih nalogodavaca ostvaruju znatna devizna sredstva iznad vlastitih potreba, često za višak tih sredstava ustupaju pravo na korištenje ili pak prodaju ta devizna sredstva svojim domaćim nalogodavcima, najčešće izravnim proizvođačima robe za izvoz. Na taj način međunarodni špediteri bitno učvršćuju ekonomsku međuzavisnost s proizvođačima koji proizvode robu za izvoz i kao takvi predstavljaju važan element vanjskotrgovinskog sustava.

Sasvim je razumljivo da ti proizvođači u potpunosti povjeravaju svojim "kućnim" špediterima sve poslove oko organiziranja otpreme i dopreme čime špediteri učvršćuju i ekonomsku međuzavisnost s vozarima koji obavljaju prijevoz izvozne i uvozne robe. Ustupanjem prava na korištenje deviznih sredstava, međunarodni špediteri kreditiraju svoje nalogodavce. Isto tako, prodajom vlastitih deviznih sredstava špediteri protuvrijednošću tih sredstava kreditiraju svoje nalogodavce. U oba slučaja oni stječu prava na propisane kamate.

3) Ulaganjem nacionalnih financijskih sredstava u razvojne programe špediterskih poslovnih partnera. Velike špediterske organizacije ponekad, pored organiziranja otpreme i dopreme robe i kreditiranja nalogodavca plaćanjem korisnih troškova u vezi s otpremom i dopremom robe, ulažu vlastita financijska sredstva u razvojne programe svojih poslovnih partnera. Kreditiranje nalogodavaca od strane međunarodnih špeditera zavisi, uz ostalo, od dva činitelja: 1) o akumulativnosti, odnosno o visini obrtnih (novčanih) sredstava kojima raspolaže pojedina špediterska organizacija i 2) o tome da li je špediterov nalogodavac, najčešće proizvođač, koji traži kreditiranje, orijentiran na izvoz ili uvoz većih količina roba i na duže vremensko razdoblje. Špediterska kreditna funkcija naročito je značajna za velike špediterske sustave, koji ostvarivanjem te funkcije trajno učvršćuju poslovnu suradnju s velikim proizvodnim sustavima, osiguravajući na taj način sigurne i značajne poslove, a izvršenjem tih poslova ostvaruju siguran i značajan dobitak koji im omogućuje proširenu reprodukciju.13

13 Ratko Zelenika ; Međunarodna špedicija, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 1996.god. str.72


Funkcije špedicije

2.6. Špediterska propagandna funkcija

Kvalitativnim obavljanjem temeljnih i specijalnih špediterskih poslova u okviru svojih važnijih funkcija: prostorne, vremenske, kvalitativne, kvantitativne i kreditne funkcije, međunarodni špediteri, bez obzira radi li se o velikim, srednjim ili malim preduzećima, bez obzira kojom se pretežito vrstom špedicije bave, obavljaju li, osim poslova klasične špedicije, i druge djelatnosti, primjerice: djelatnost prijevoza, skladištenja…, ostvaruju i svoju propagandnu funkciju. Špediterski ljudski kapital temeljna je pretpostavka za ostvarivanje špediterske propagandne funkcije. Jer, međunarodni špediteri u ostvarivanju svojih funkcija, i u okviru njih obavljenih svoji poslova, zapravo angažiraju svoje znanje, sposobnosti, iskustvo, vještine, invenciju, kreaciju…, kao najvažniji potencijal i resurs u procesima proizvodnje špediterskih poslova.14

Špediterska propagandna funkcija sastoji se u propagiranju špediterske djelatnosti uopće i djelatnosti vlastite špediterske organizacije, ali i u propagiranju vanjskotrgovinske i prometne djelatnosti uopće i djelatnosti pojedinih vanjskotrgovinskih i prometnih organizacija. U razmatranju funkcija međunarodne špedicije, potrebno je imati na umu: 1) da funkcije i poslovi međunarodne špedicije nisu identični pojmovi, 2) da organizacije za međunarodnu špediciju obavljaju i moraju obavljati osnovnu privrednu funkciju (ulogu) djelatnosti međunarodne špedicije, tj. funkciju organiziranja otpreme, dopreme (i provoza) robe u međunarodnom robnom prometu, 3) da međunarodni špediteri stručnim i pravodobnim izvršavanjem svojih funkcija učvršćuju ekonomsku međuzavisnost s vanjskom trgovinom i međunarodnim prometom, a iz čega rezultira zajednički utjecaj na optimalno funkcioniranje špediterskog, vanjskotrgovinskog i prometnog sustava i 4) da sve špediterske organizacije ne obavljaju i ne moraju obavljati sve one funkcije određenog karaktera na koje se raščlanjuje osnovna funkcija međunarodne špedicije.15

14 Ratko Zelenika; Temelji logističke špedicije, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 2005.god. str. 114-11515 Ratko Zelenika ; Međunarodna špedicija, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 1996.god. str.73


Funkcije špedicije

ZAKLJUČAK

Poslovanje organizacije, odnosno subjekata koji sudjeluju u proizvodnji prijevozne ili prometne usluge na nekom pravcu, iskorištenost kapaciteta prometne infrastrukture i suprastrukture, konkurentna prednost prometnog pravca na tržištu prometnih usluga zavisi prvenstveno od korisnika usluga, njegovih zahtjeva, potreba i interesa. Nemati kupca, odnosno korisnika usluge znači nuditi uslugu koju nitko ne treba. U skladu s time opstojnost prometnog pravca na tržištu prometnih usluga upitna je ukoliko se osnovno pravilo poslovanja ne temelji na realizaciji i ispunjavanju zahtjeva korisnika usluga.

Stoga je za ostvarivanje pozitivnih rezultata u privlačenju korisnika prometnih usluga i robnih tokova na prometni pravac, povećanje obima prijevoza, prihoda i samog valoriziranja prometnog pravca, konkurentnost prometnog pravca s aspekta brojnih i posebnih zahtjeva i potreba korisnika usluge, bitan čimbenik opstojnosti prometnog pravca i njegove valorizacije na tržištu prometnih usluga.

Realizacijom svih navedenih funkcija koji su detaljno elaborirani u ovom istraživanju, moguće je pristupiti analizi konkurentne opstojnosti prometnog pravca na tržištu prometnih usluga, te između više alternativnih prometnih pravaca, izabrati pravac koji će za korisnika usluge biti optimalan pravac.


Funkcije špedicije

LITERATURA

1. Ratko Zelenika ; Međunarodna špedicija, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 1996.god.

2. Ratko Zelenika; Temelji logističke špedicije, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 2005.god.

3. Šarić Elfrida, diplomski rad; Novi trendovi u špediterskom poslovanju-logistička špedicija, Fakultet za saobraćaj i komunikacije Sarajevo, 2009.,

4. www.foi.hr


funkcije špedicije

Documents